infoenterprise europe

Broj 72, 22. listopada 2012.

Od milijardu eura, koliko se dosad moglo sliti u Hrvatsku iz EU fondo-va, uspjeli smo izvući oko 660 miliju-na eura.

U raznim su fazama izrade novi projek-ti za EU fondove vrijedni oko 20 milijar-di kuna, no čak i ako svi oni prođu, mo-gli bismo povući ponuđena sredstva tek za prvih godinu dana punopravnog član-

stva. Stoga će u državnom proračunu za 2013. godinu izdvajanja za pripremu pro-jekata biti povećana na 320 milijuna kuna, najavio je potpredsjednik Vlade i mini-star regionalnog razvoja i EU fondo-va Branko Grčić na Danima EU fondova u Zagrebu. Iako ćemo zbog kraćeg vre-mena sljedeće godine teško ostvariti vi-sok postotak iskorištenosti sredstava iz EU fondova, Grčić ipak jamči da ćemo povući više od 1,7 milijardi kuna, koliko nam izno-si polugodišnja članarina u EU-u. Do 2020. godine, prema najavama nove financijske

perspektive EU-a, Hrvatska će iz fondova moći povući čak 14 milijardi eura, a kada se tome doda domaća komponen-ta, ukupni iznos dostiže 120 milijardi kuna, što je cijeli jedan godišnji dr-žavni proračun.

Veliki projekti dugo trajuHrvatska ubrzano priprema pro-jekte za EU f o n d o -ve, a tre-n u t a č n o se progra-mi prilagođava-ju projektima, umje-sto strategijama razvoja, što n i j e dobro, priznaje Grčić, ali je uvjetova-no kratkim rokovima i željom da se po-vuče što više novca. Administrativni ka-paciteti ojačani su za još 230 novih ljudi, pa je u poslove upravljanja fondovi-ma sada uključeno preko 1000 zaposle-nih u državnoj upravi. Veliki je problem predfinanciranje projekata, zbog čega se mogu javljati uska grla u realizaciji. Stoga bi trebalo uvijek imati projekata za veću

vrijednost nego što je alokacija u pojedinom fondu, ali ni tu ne stoji-mo dobro, rekao je Gr-

čić. Većina alo-kacija pokušava se

pokriti velikim projek-tima, ali pripreme za njih

dugo traju, što je značajan ograničavajući faktor. Ipak, Grčić

se pohvalio da je iskorištenost sred-stava iz IPA fonda podignuta na 57 po-

sto, sa 37 posto, koliko je iznosila 1. siječ-nja 2012. Kako bi se novac iz EU fondova iskoristio u što većoj mjeri, Grčić očeku-je da se Hrvatskoj dopusti, kao i ostalim novim članicama Unije, da novac iz fon-dova za pojedine projekte može povla-čiti tijekom tri godine, a ne samo dvije godine, kao što je to sada. Bude li tako, možda dostignemo rezultat nekih zema-lja članica koje, prema Grčiću, već sada financiraju više od 90 posto svojih infra-strukturnih projekata novcem iz EU fon-dova.

Vandoren: Bolje se konzultirajte

ProcjEnE ZA PrVU GoDInU U EU-U

I Europska komisija želi da Hr-vatska bude neto korisnik, a ne neto uplatitelj u proračun EU-a, ali za to je potrebno više investi-rati u pripremu projekata, bez obzira na recesiju i proračunsku štednju, poručuje šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paul Vandoren. Prema njegovoj pro-cjeni, većina hrvatskih projekata za EU fondove u ranoj je fazi pri-preme, što je djelomice posljedica loše koordinacije između središnje i lokalnih vlasti. Stoga je Vandoren pozvao Vladu da bolje organizira konzultacije sa svim dionicima u pripremi projekata za EU fondove jer mu se na terenu često žale da ih Vlada ne sluša. Apsorpcijska moć zemlje ključni je element za EU fondove jer činjenica da je određe-ni iznos alociran ne znači da će biti i iskorišten, upozorava Vandoren. Procedura je u fondovima vrlo slo-žena pa ako ne bude dovoljno pro-jekata, sigurno je da će dio predvi-đenog novca propasti, zato uvijek treba prijavljivati više projekata nego što je sredstava alocirano.

Grčić: Nećemo biti na gubitkuVeliki je problem predfinanciranje projekata, zbog čega se mogu javljati uska grla u realizaciji. Stoga bi trebalo uvijek imati projekata za veću vrijednost nego što je alokacija u pojedinom fondu, ali ni tu ne stojimo dobro

Trenutačno se programi prilagođavaju projektima,

umjesto strategijama razvoja

enterprise europe

Europske fondove zanimaju najviše mala i srednja poduzećaSkoro članstvo Hrvatske u Eu-ropskoj uniji donijet će brojne promjene u svakodnevnom po-slovanju hrvatskih poduzeća. Osim što će omogućiti slobodno kretanje robe, kapitala, a za ne-koliko godina i ljudi, pristupanje EU-u omogućuje i pristup još ve-ćim mogućnostima financiranja iz europskih fondova te pristup svim programima Unije.

Korištenje sredstava europskih fondova bilo je moguće i u pret-pristupnom razdoblju, ali su oni prije svega bili namijenjeni us-postavi institucija i pripremama za članstvo, a radilo se i o znatno manjim iznosima. Ulaskom Hr-vatske u Europsku uniju stanje će se drastično promijeniti. Dok je, primjerice, u razdoblju 2006.-2013. iz pretpristupnog progra-ma IPA Hrvatska na raspolaganju imala oko 150 milijuna eura go-dišnje, prijedlog financijske alo-kacije za Hrvatsku u sljedećoj financijskoj perspektivi 2014.-2020. iznosi 13,7 milijardi eura, od čega je za provedbu kohezij-ske politike predviđeno 9,36 mi-lijardi eura.

...

Osim za administraciju, korište-nje EU fondova bit će veliki iza-zov i za hrvatske poduzetnike. Osmisliti projekt, izraditi doku-mentaciju, skupiti potrebnu pa-pirologiju, osigurati financijska sredstva, provesti projekt unutar rokova utvrđenih ugovorom i na način utvrđen ugovorom zada-ća je poduzetnika. Važno je ima-ti na umu da financiranje projek-

ta mora osigurati poduzetnik, a u pravilu tek kada je projekt zavr-šen i kada je provedena kontrola, izvršit će se povrat dijela sredsta-va. Sufinanciranje je jedno od te-meljnih načela korištenja EU fon-dova, a poduzetnik uvijek mora uložiti dio svojih sredstava.

...

Od 2014. godine Hrvatskoj će na raspolaganju biti pet fondova: · Europski fond za regionalni

razvoj· Kohezijski fond· Europski socijalni fond· Europski poljoprivredni fond za

ruralni razvoj· Europski fond za pomorstvo i

ribarstvo

Najveće mogućnosti financira-nja poslovnog sektora postoje unutar Europskog fonda za re-gionalni razvoj čija je svrha ja-čanje ekonomske i socijalne ko-hezije i smanjivanje razlika u razvoju između regija unutar EU-a. Najznačajniji dio sredstava ovog fonda izdvaja se za potpo-ru u sektoru transporta, istraži-vanje i razvoj te zaštitu okoli-ša. Kohezijski fond namijenjen je manje razvijenim državama, a odnosi se na velike infrastruk-turne projekte u sektoru tran-sporta i zaštite okoliša. Cilj je Europskog socijalnog fonda pro-micanje zapošljavanja, investi-cije u obrazovanje i cjeloživot-no učenje, promicanje socijalne uključivosti i borba protiv siro-maštva te jačanje institucional-nih kapaciteta i učinkovitosti javne administracije.

[cijeli blog moguće je pročitati na web stranici http://www.hgk.hr/izdvoje-no/europske-fondove-zanimaju-najvise-mala-i-srednja-poduzeca/]

Piše >> Ružica Gelo, direktorica Centra za EU HGK-a

Hrvatska gospodarska komora u su-radnji s projektnim partnerom, Viso-kom školom Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, organizirala je početkom listopada u Splitu trodnevnu radi-onicu za potencijalne poduzetnice. Radionicom se željelo pomoći zain-teresiranim ženama (nezaposleni-ma, studenticama...) u pokretanju njihove vlastite tvrtke.

Obrađivana su dva modula na dan te su pokrivene sljedeće teme: Od po-slovne ideje do profita, Sve je marke-ting, marketing je sve, Poslovno plani-ranje – od kuda krenuti, Organizirajte svoj posao, Poduzetnik u elektronič-kom poslovanju, Mogući pravni oblici organiziranja poduzetništva i poslov-ne odgovornosti, te Od poslovne ide-je do profita.

Radionica za potencijalne po duzetnice

Hrvatska banka za obnovu i razvi-tak predstavila je svoj program ra-zvoja gospodarstva kojemu je glav-ni element povoljnije osiguravanje kredita za poduzetnike. Ovim progra-mom kredite mogu doibiti trgovačka društva, obrtnici i druge pravne osobe koji imaju najmanje 25 posto privat-nog vlasništva u vlasničkoj strukturi na dan podnošenja zahtjeva za kredit, najmanje 10 posto prihoda od prodaje roba/usluga na međunarodnom trži-štu odnosno od noćenja stranih gosti-ju i za prethodnu godinu poslovanja, koeficijent zaduženosti 0,75, te ostva-renu neto dobit.

Krediti su namijenjeni za obrtna sredsta-va - podmirenje obveza prema dobav-ljačima, financijskim institucijama (do 50 posto ukupnog kredita), državi i drugim vjerovnicima. Iz kredita je dozvoljeno fi-nanciranje i osnovnih sredstava. Sredstva kredita korisniku kredita osigurava poslov-na banka i HBOR u omjeru 50:50. Za dobi-vanje kredita korisnik podnosi dokumen-tirani zahtjev za kredit poslovnoj banci sa sljedećom dokumentacijom:

· Specifikacija namjene utroška kredit-nih sredstava

· Izjava o već korištenim državnim pot-porama

· Potvrda Porezne uprave o reguliranju obveza prema državi

· Izjava o vlasničkim pozajmicama (ako se iste tretiraju kao kapital u smislu izračuna koeficijenta zaduženosti)

· Ostala dokumentacija sukladno zahtje-vu poslovne banke ili HBOR-a

Iznos kredita može biti do 70 milijuna kuna HBOR-ova udjela, a udio komercijal-nih banaka može biti u stranoj valuti ili u kunama s valutnom klauzulom. Rok kori-štenja kredita je šest mjeseci, poček do 12 mjeseci te rok otplate tri godine uključu-jući i poček. Kamatna stopa HBOR-ova di-jela kredita iznosi 1,8 posto godišnje, a ko-mercijalnih banaka u visini fiksne marže koju je poslovna banka ponudila na auk-ciji, uvećane za referentnu kamatu - pri-nos trezorskih zapisa ostvaren na aukciji Ministarstva financija denominiranih u ku-nama s rokom dospijeća 364 dana, važeći na dan prvog korištenja kredita (za kredite u kunama) ili 12-mjesečni EURIBOR, važe-ći na dan prvog korištenja kredita (za kre-dite u kunama uz valutnu klauzulu).

Referentna kamata se utvrđuje jednom godišnje, a po isteku godine dana od dana prvog korištenja kredita, odnosno od zadnje izmjene kamatne stope. Kori-snik kredita dogovara instrumente osi-guranja s poslovnom bankom. Poslov-na banka je dužna osigurati ukupni iznos kredita sukladno dobroj bankarskoj prak-si. Za osiguranje urednog izvršenja obve-za po kreditima poslovne banke ugova-raju uobičajene instrumente osiguranja, odnosno mjenice i zadužnice, zalog ili fi-ducijarni prijenos vlasništva na imovini i druge uobičajene instrumente osiguranja sukladno svojim općim aktima.

Detaljnije informacije o provedbi ovoga program mogu se dobiti na HBOR, Stro-ssmayerov trg 9,10000 Zagreb, telefon: 01/4591 555, e-mail: razvoj-gospodarstva @hbor.hr.

HBOR-ov program razvoja gospodarstva

2 3www.een.hr 22. listopada 2012.

Radionica za potencijalne po duzetnicePredavanja su na seminaru održali pre-davači Visoke škole Nikola Šubić Zrin-ski te gostujuće ambasadorice ženskog poduzetništva koje su teme potkrijepi-le svojim primjerima dobre prakse. Tako je Irena Kaštela govorila o svojim poče-cima i razvijanju biznisa te poručila kako nije lako, ali se isplati. Lada Karninčić je govorila o svojim iskustvima organizira-nja posla i poslovnog planiranja, a Hele-

na Budiša je održala stručno predavanje na temu Mogući pravni oblici organizira-nja poduzetništva.

Radionica se održala u sklopu projekta EntrepreneurSHEp Croatia - Europska mreža ambasadorica poduzetništva koju provodi HGK sa svojim projek-tnim partnerima - Visokom školom za ekonomiju, poduzetništvo i upravlja-

nje Nikola Šubić Zrinski iz Zagre-ba, Tera Tehnopolisom iz Osijeka i Tehnološkim parkom Varaždin TPV. Nakon radionice u Osijeku, Zagre-bu i Rijeci ovo je četvrta u nizu od pet radionica koje će se održati ove godine u različitim hrvatskim gradovima. Posljednja radionica će se održati u Varaždinu polovi-nom studenog ove godine.

Hrvatski proizvodi, poput čokola-de, vode, sladoleda i salame, naći će se pred ozbiljnim pritiskom pada ci-jena inozemnih marki, dok će ulazak u Uniju biti prilika za rast i izlazak na nova tržišta za one koji proizvode pr-šut, mlijeko i čaj. Rezultat je to studije konzultantske kompanije A.T. Kear-ney o utjecaju skorog ulaska u Europ-sku uniju na hrvatsku prehrambenu industriju. Studija je usporedila cije-ne proizvoda 19 prehrambenih arti-kala u Hrvatskoj s onima u četiri su-sjedne zemlje koje su već u

Europskoj uni-ji - Italijom, Au-

strijom, Slo-venijom

i Mađar-skom.

Istraživanje je pokazalo kako je, suprotno uvriježe-

nom mišljenju, većina hrvatskih prehram-benih proizvoda i da-lje jeftinija od europ-skih konkurenata, no ulaskom u EU za mno-ge od njih situacija će se promijeniti.

“Zbog niže kupovne moći u odnosu na zemlje EU27, i najmanja promjena u ci-jeni može uzrokovati zna-čajne promjene u pona-šanju hrvatskih potrošača. Ulaskom Hrvatske u Europ-sku uniju nestat će trgovin-ske barijere u odnosu na zemlje EU27, čime će ino-

zemnim proizvođačima prisutnima na domaćem tržištu biti olakšan uvoz i otvorit će im se prostor za smanjenje ci-jena. Put će na hrvatsko tržište prona-ći i strani proizvodi koji do sada ovdje nisu bili pri-sutni, a istovremeno će se hrvatskim proizvo-đačima otvoriti vrata na nova tržišta. Iako će ula-skom u EU Hrvatska prestati biti dije-

lom Cefte, čime se postavljaju odre-đene barijere prema ostalim člani-cama, to će ipak manje utjecati na naše proizvođače nego velika kon-kurencija s EU tržišta. Zato je izni-mno važno da hrvatska prehram-bena industrija odmah poduzme nužne korake kako bi maksimal-no iskoristila ovaj trenutak i istovremeno preduhitrila kon-

kurenciju”, objašnjava Sreč-ko Debelak, viši direktor u

A.T. Kearneyu i stručnjak za prehrambenu indu-striju.

Domaći proizvodi poput mlje-vene i instant kave, voćnih ča-jeva, trajnog mlijeka, jogurta i pršuta, jeftiniji su ne samo od stranih proizvoda u Hrvatskoj nego i od proizvoda iz pro-matranih EU zemalja. Zato su trenutno u naj-boljoj cjenov-noj poziciji. “Ova

skupina proizvo-da, koju smo nazva-li napadačima, ima priliku kroz strategi-ju rasta i repozicioni-ranja, ostvariti dobre rezultate na tržištu EU-a. Tako je domaći pršut značajno jeftiniji od pršuta u bilo kojoj od promatranih EU zemalja, a u Mađarskoj nema domaćeg proizvođača pršu-ta koji je na tržištu zastupljen sa značajnijim volumenom. Ovo je izvrsna prilika za do-maće proizvođače pršu-

ta za probijanje na tržište zemalja EU27”, zaključuje Debelak.

Velik broj hrvatskih prehrambe-nih proizvoda danas ima dobru cje-novnu poziciju, no ulaskom u EU

bit će pod pritiskom snižavanja ci-jena zbog jeftinije strane konkuren-cije. Među njima su domaće marke

čokolade, espresso kave, cappucci-na, zelenog čaja, prirodne vode,

sladoleda, maslaca i goude. “Čokolada je izvrstan pri-mjer ove skupine, koju zo-

vemo borcima. Domaća čokolada je u Hrvatskoj i dalje jef-

tinija od inozemnih proizvoda, no inoze-mna čokolada je kod nas i dalje skuplja nego u EU zemljama. Hrvatski će proi-zvođači morati odgovoriti na očekiva-ni pad cijena stranih marki, pa očuvanje marži mogu ostvariti povećanjem ope-

rativne učinkovitosti”, objašnjava De-belak. U skupinu domaćih proizvoda koji će biti ugroženi cjenovno pri-hvatljivijim inozemnim proizvodima spada, primjerice, gazirana prirod-na voda, za koju se očekuje da će ulaskom u EU postati jeftinija. Neki strani proizvodi poput zimske sa-lame, jogurta i pilećih hrenov-ki već su jeftiniji od domaćih, pa će tako ulaskom Hrvatske u EU

zbog skidanja carina i drugih uvo-znih izdataka za pojedini proizvod pove-ćati profitabilnost i više ulagati u rast tr-žišnih udjela.

A.T. Kearney hrvatskim prehrambenim tvrtkama preporuča povećanje opera-tivne učinkovitosti i/ili strategiju rasta i

repozicioniranja.

HRVATSKA PREHRAMBENA INDUSTRIjA U EU-U

PRitisak cijena ugrožava čokoladu i voduStudija A.T. Kearneya pokazuje kako će prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju neki hrvatski proizvodi, poput čokolade, vode, sladoleda i salame, biti pred ozbiljnim pritiskom pada cijena inozemnih marki, dok će ulazak u EU biti prilika za rast i izlazak na nova tržišta za proizvođače pršuta, mlijeka i čaja

enterprise europe

Svetozar Sarkanjac

Udruživanje malih poljoprivrednika je budućnost za prehranu svijeta – to je temeljna poruka skupa održanog u Osi-jeku u povodu Svjetskog dana hrane na kojem se puno govorilo i o sigurnosti i kvaliteti hrane.

“Naš sustav sigurnosti hrane u potpunosti je usuglašen sa sustavom sigurnosti u ze-mljama Europske unije, a u nekim je ele-mentima i razvijeniji. Problema ima svuda jer nitko i nigdje ne može jamčiti stopo-

stotnu sigurnost hrane, ali je sigurno da sustav funkcionira i to mogu odgovor-no reći”, izjavila je Zorica Jurković, rav-nateljica Hrvatske agencije za hranu (HAH) na međunarodnom skupu Hrvat-

ska na putu u EU - izazovi i očekivanja u području sigurnosti hrane i poljoprivred-ne politike održanom u Osijeku u povodu Svjetskog dana hrane. Uz HAH, u organi-zaciji skupa sudjelovala je i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), te ministarstva poljoprivrede i vanj-skih poslova.

Šansa malih proizvođačaObraćajući se sudionicima skupa video lin-kom, pokrovitelj događaja predsjednik Ivo Josipović naglasio je kako je nedopustivo da jedni bacaju hranu, dok je drugi nema-ju. Istaknuo je važnost iskorištavanja hrvat-skih potencijala za proizvodnju hrane i ra-zvijanje konkurentnosti, naglašavajući kako posebnu pozornost treba posvetiti malim proizvođačima. A, govoreći upravo o tome, Božica Rukavina, pomoćnica ministra poljoprivrede je objasnila kako mali pro-izvođači hrane imaju šansu prvenstveno u udruživanju u različite proizvođačke orga-nizacije.

“Time u Europskoj uniji ostvaruju pravo na novčanu potporu za svoje programe rada,

a onda svojom kvalitetom itekako mogu konkurirati na europskom tržištu. Na tom tragu su i udruživanja u klastere jer se time povezuje proizvodnja s plasmanom. Pored kvalitete, mali proizvođači velikima mogu biti konkurentni i posebnošću svojih pro-izvoda. Postoji mogućnost proizvodnje ekoloških proizvoda, kao i proizvoda sa ze-mljopisnim oznakama i podrijetlom, a to su proizvodi više kakvoće koji svoj put do po-trošača mogu naći upravo putem udruži-vanja”, kaže Božica Rukavina.

S obzirom na brojna aktualna događanja, poseban značaj ima zdravstvena isprav-nost i sigurnost prehrambenih proizvoda koji nam se danas nude na brojnim polica-ma. Raspravljalo se i o spremnosti hrvatske prehrambene industrije za tržišnu utakmi-cu u Uniji, kao i o usklađivanju naših propi-sa s onima iz EU-a.

Visoki standardi kvaliteteU izjavi za Privredni vjesnik Božica Rukavi-na je istaknula kako hrvatska prehrambe-na industrija nije imala osobitih problema u usklađivanju s europskim kriterijima kada je

Lada Stipić - Niseteo

Obnova objekata, prvo javnih, potom poslovnih i stambenih zgrada, trebala bi do kraja desetljeća, i to svake godi-ne, donositi koristi mjerene sa 104 do 175 milijardi eura, sve uz ulaganja koja godišnje ne bi smjela premašiti maksi-malan iznos od 78 milijardi eura. Ovo je samo jedna od nesporno zanimljivih brojki iz studije pripremljene za potre-be konferencije o obnovi zgrada u Eu-ropi, održane u sklopu 10. Europskog tjedna regija i gradova.

Obnova zgrada i njihova prilagodba višim, zahtjevnijim standardima energetske efi-kasnosti dio je velikog plana ozelenjavanja Europe i njene ekonomije a koji bi dobrim dijelom iznio ekonomski oporavak Starog kontinenta. Brojke nadalje vele da bi ob-

nova i osuvremenjavanje objekata značilo, ovisno o scenariju, i 52 do 75 milijardi eura niže troškove energije plus devet do 12 mi-lijardi eura popratnih koristi kroz ograniče-nje zagađivanja zraka.

Koristi i za zdravljeNa računicu se nadograđuje procjena da bi se time poboljšala opća zdravstvena sli-ka stanovništva ili, opet gledano kroz priz-mu novca, snizili troškovi na ime zdravstve-ne skrbi u iznosima između 42 i 88 milijardi eura. Godišnje, da ne bude zabune, mada se danski autori (Copenhagen economics, nezavisna istraživačka kompanija specijali-zirana za energiju i klimu) ove studije ogra-đuju opaskom da su evidentne koristi po javno zdravlje zapravo nesigurne za kon-kretniju procjenu. Radi se o brojkama do 2020 godine. Nastavi li se ulagati i mijenja-ti istim tempom, procjenjuje studija, kori-

UZ SVJETSKI DAN HRANE

ZElENA EKONOmIJA NA DJElU

Hrvatska zna što je KVaLitetNa HRaNa

Obnova ZgRada, obnova fiNaNciJa

Propisi koji su u Hrvatskoj regulirali kvalitetu hrane stroži su od onih na EU tržištu, a europsko tržište prava je prilika našim malim proizvođačima ako nastupe udruženo

Obnova i osuvremenjavanje objekata znači od 52 do 75 milijardi eura niže troškove energije i devet do 12 milijardi eura popratnih koristi kroz ograničenje zagađivanja zraka. Nastavi li se ulagati i mijenjati istim tempom, koristi bi se udvostručile do 2030. godine

Kad je riječ o kvaliteti hrane, hrvatski su proizvođači naučeni

na kriterije znatno strože od onih u Europskoj uniji

4 5www.een.hr 22. listopada 2012.

o sigurnosti hrane riječ. Dapače, u nekim se-gmentima, kao što je kvaliteta hrane, hrvat-ski su proizvođači naučeni na znatno strože kriterije nego što su u Europskoj uniji.

“Mi imamo propisanu kvalitetu nekih pre-hrambenih proizvoda za koje je u EU-u dovoljno da su zdravstveno ispravni i si-gurni za konzumaciju. Hrv atska se, reci-mo, odlučila propisati pravila za meso i mesne proizvode, i to je naša mesna in-dustrija bila ta koja je tražila postavljanje određenih standarda kvalitete. Time mi držimo kvalitetu domaće hrane”, rekla je Rukavina.

Riječ je o kriterijima i nizu propisa koji re-guliraju kvalitetu prehrambenih proizvoda postavljenih još u bivšoj Jugoslaviji i koji su nastavljeni i u Hrvatskoj. Propisi današ-nje Europske unije nisu toliko detaljni niti su na toj razini dijelom i zbog drukčije, no-vije tehnologije koja se danas primjenju-je u proizvodnji hrane. Zdravstvena isprav-nost i sigurnost hrane prema kriterijima EU-a nije upitna, ali se nešto drukčije re-gulira kakvoća.

sti bi se udvostručile do 2030. godine. Sve ove mjere zajedno donijele bi porast BDP-a između 153 i 291 milijarde eura.U kampanji Renovirajmo Europu, podrža-vanoj od velikih kontinentalnih proizvo-đača građevinskog materijala i opreme i građevinarskih tvrtki, ne krije se računica da bi masivnija provedba politike promje-na i ušteda spasila krizom pogođeni gra-đevinski sektor novčanom injekcijom od 830 milijardi eura do 2020. godine, koli-ko se procjenjuje koštanje svih ulaganja u modernizaciju. Pojačavanje aktivnosti skro-jenih za uštede i efikasnost značilo bi i si-gurnost za do dva milijuna radnih mjesta, direktno ili indirektno vezanih uz industriju.

Obveze vrijede i za HrvatskuCilj je europske kampanje i, naravno, sada već službene politike EU-a kakva će od dana pristupanja obvezivati i Hrvatsku,

smanjiti potrošnju energije u objektima za 80 posto – do sredine stoljeća. Da bi se to postiglo valjalo bi ipak pojačati aktivnosti jer sa sadašnjim postotkom obnove i mo-dernizacije od 2,5 posto javnih objekata što je, manje-više, službeni postotak u čla-nicama EU-a, cilj nije dohvatljiv, upozorava danska studija. Tri posto renoviranih i osu-vremenjenih objekata godišnje do 2020. godine i zadržavanje tempa još jedno de-setljeće garantiralo bi visoke uštede.Iza cijele aktivnosti stoji nova Direktiva o energetskoj efikasnosti. Kao i svi EU zakoni, donosi donju granicu u određenom polju aktivnosti, u ovom slučaju sadrži obvezu-juće ciljeve za smanjenje potrošnje energi-je. Direktiva se smatra temeljem revolucije za građevinarstvo, proizvođače, istraživa-če, projektante... ali i obične građane koji tek trebaju učiti štedjeti. Direktor kampa-nje Renovirajmo Europu Adrian Joyce svje-

stan je da članice još dvoje ulagati li i koliko u programe energetski efikasne renovacije objekata, čak i ako nova direktiva decidira-no određuje (što su države, naravno, potvr-dile i prihvatile u procesu usvajanja doku-

menta!) da svaka članica zajednice mora složiti i prihvatiti dugoročne strategije ko-jima bi se mobiliziralo ulaganje u obnovu i modernizaciju zgrada kao i na nacional-noj razini ustvrditi broj objekata, bilo javnih

bilo stambenih ili komercijalnih, podobnih za modernizaciju. “Ovaj naš izvještaj drža-vama u dvojbi pruža financijski uvjerljive argumente, ulaganje u energetsku učin-kovitost objekata korisno je ulaganje, bilo da je kratkoročno, srednjoročno ili dugo-ročno“, poručuje Joyce. Günther Oettin-ger, povjerenik za energiju Europske komi-sije, najavio je da će EU preusmjeriti neke od svojih financijskih resursa kako bi zado-voljio izazov mijena u području energet-ske efikasnosti. U ovom se smislu kreće i rasprava o sadržaju srednjoročnih financij-skih okvira do 2020. godine, proces uskla-đivanja novog budžeta EU-a u punom je jeku... i u njemu aktivno sudjeluje buduća članica, Hrvatska. Oettinger najavljuje da je Europska komisija spremna osmisliti odgo-varajuće uvjete kako bi na tržište energet-ske efikasnosti privukla više privatnog fi-nancijskog sektora.

Hrvatska zna što je kvalitetna Hrana

Obnova zgrada, obnova financija

Propisi koji su u Hrvatskoj regulirali kvalitetu hrane stroži su od onih na EU tržištu, a europsko tržište prava je prilika našim malim proizvođačima ako nastupe udruženo

Obnova i osuvremenjavanje objekata znači od 52 do 75 milijardi eura niže troškove energije i devet do 12 milijardi eura popratnih koristi kroz ograničenje zagađivanja zraka. Nastavi li se ulagati i mijenjati istim tempom, koristi bi se udvostručile do 2030. godine

Masivnija provedba politike promjena i ušteda spasila bi krizom pogođeni građevinski sektor novčanom injekcijom od 830 milijardi eura do 2020. godine

Sve skuplja hranaPoskupljenje hrane je globalna stvar i događa se kako na europskom tako i na svjetskom tržištu. U tom kontek-stu je izgledno i moguće da će doći do poskupljenja hrane i u Hrvatskoj. I upravo zbog toga Ministarstvo po-ljoprivrede razgovara s predstavnici-ma prehrambene industrije i prodaj-nih lanaca da do poskupljenja ipak ne dođe ili da ono bar bude ublaže-no, objasnila je Božica Rukavina. Na-ravno, suša i ostali aktualni klimatski problemi svakako utječu na formi-ranje cijene hrane. Međutim, pita-nje je u kojoj su mjeri takve objektiv-ne okolnosti zapravo izlika globalnim igračima u cilju ostvarenja još većeg profita. No, socijalne države ipak ima-ju mogućnost regulacije takvih “zlo-čestih namjera”. Dakako, uz uvjet da baš sve ne bude prepušteno bahato-sti tržišta.

EU NATJEČAJIOvi i drugi natječaji mogu se pro-naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted.europa.eu.

ZdrAvsTvENA oprEmAMinistarstvo zdravstva Republike Make-donije traži nabavu zdravstvene opre-me. Natječaj je otvoren do 19. stude-nog, a prijave na makedonskom jeziku se predaju na Ministry of Health, 50 di-vizija No6, 1000 Skopje, FYR Macedonia, tangelco@yahoo.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

IZgrAdNJA ZrAČNE lUkEOslo Lufthavn AS, Gardermoen, Nor-veška, traži izvođača radova na izgrad-nji zračne luke. Natječaj je otvoren do 12. studenog, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Oslo Lufthavn AS, Sentrallageret, Edvard Munchs veg, Contact point(s): OSL T2. For the atten-tion of: Ludvig Stam, 2060 Gardermoen, Norway, anskaffelser@oslt2.no. Više po-dataka o nadmetanju na istoj adresi.

ArhITEkToNskE UslUgEKongsberg kommunale eiendom KF; Kongsberg, Norveška, traži arhitektonske i druge usluge. Natječaj je otvoren do 27.

studenog, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Kongsberg kommunale eiendom KF, Postboks 115, Kirkegata 4, For the attention of: Brynjar Henriksen, 3602 Kongsberg, Norway. Više podata-ka o nadmetanju na kjell.brandsaeter@ ramboll.no, i www.ramboll.no.

NAbAvA vAgoNAKoleje Śląskie, Katowice, Poljska, traži nabavu vagona. Natječaj je otvoren do 21. studenog, a prijave na poljskom je-ziku se predaju na Koleje Śląskie Sp. z o.o., ul. Wita Stwosza 7, For the attenti-on of: Michał Borowski, 40-040 Katowi-ce, Poland, mborowski@kolejeslaskie.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

INsTAlAcIJA sUsTAvA ZA ZAšTITU od požArAInfrabel - Zone Antwerpen, Antwer-pen, Belgija, traži uslugu instalacije su-stava za zaštitu od požara. Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na fla-manskom jeziku predaju se na Infrabel - Zone Antwerpen, Koningin Astridplein 27, Contact point(s): Mets Odilon Alfons, 2018 Antwerpen, Belgium, odi.mets@infrabel.be. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

IZgrAdNJA gArAžESMAT, Touluse, Francuska, traži izvođa-ča radova na izgradnji garaže i prila-znih cesta. Natječaj je otvoren do 26. listopada, a prijave na francuskom je-ziku predaju se na SMAT, agissant au nom et pour le compte du SMTC (syn-dicat mixte des transports en commun de l’agglomération toulousaine), 1 pla-ce Esquirol, BP 10416, 1 place Esquirol, BP 10416, For the attention of: M. ser-vice commande publique, 31004 To-ulouse Cedex 6, France, commande- publique@smat-toulouse.fr. Više poda-taka o nadmetanju na istoj adresi.

moTorNA voZIlAREN - Serviços, Lisabon, Portugal, tra-ži nabavu motornih vozila. Natječaj je otvoren do 7. studenog, a ponude na portugalskom jeziku predaju se na REN - Serviços, SA, Avenida Estados da

América, 55, Contact point(s): https://www.bizgov.pt, For the attention of: Vitor Reis, 1749-061 Lisboa, Portugal, compras@ren.pt. Više podataka o nad-metanju na istoj adresi.

IZgrAdNJASC Raja SA Constanta, Konstanca, Ru-munjska, traži izgradnju cjevovodnog sustava. Najtečaj je otvoren do 12. stu-denog, a prijave na rumunjskom jeziku predaju se na SC Raja SA Constanta, str Calarasi 22-24, Contact point(s): Directia Dezvoltare si Finantari Externe, For the attention of: Stelian Budes, 900590 Con-stanta, Romania, ionprd@yahoo.co.uk, www.e-licitatie.ro. Više podataka o nad-metanju na istoj adresi.

posTAvlJANJE ElEkTrIČNE oprEmEEDF Démász Hálózati Elosztó, Szeged, Mađarska, traži izvođača radova na po-stavljanju električne distribucijske opre-me. Natječaj je otvoren do 2. studenog, a prijave na mađarskom jeziku predaju se na EDF Démász Hálózati Elosztó Kft., Klauzál tér 1., For the attention of: Ba-lla Péter, 6720 Szeged, Hungary, peter. balla@edf.hu. Više podataka o nadmeta-nju na istoj adresi.

EU NATJEČAJI

Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći naj-noviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Eu-rope Network (EEN) i koje traže po-slovne partnere u Hrvatskoj. Ispu-njavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvr-stiti u europsku bazu. Ako vas zani-ma neka od ponuda za suradnju, po-šaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresi-rani.

lIJEvANJE ČElIkA (20120906017)Turska tvrtka specijalizirana za lijevanje čelika (osim nehrđajućeg čelika), za in-dustrijske strojeve, rudarstvo, građe-vinsku industriju te automobilsku in-dustriju traži trgovinske posrednike, uglavnom distributere i zastupnike.

INdUsTrIJskA AUTomATIZAcIJA (20120912029)Poljska tvrtka koja posluje na tržištu in-dustrijske automatizacije nudi svoje us-luge kao podugovaratelj u procesu savi-janja čelika i aluminija.

FITNEss oprEmA (20120918004)Talijanska tvrtka, koja se bavi proizvod-njom fitness opreme visoke klase, traži partnere, agente i distributere za joint venture suradnju.

UslUgE sAvJETovANJA (0120910007)Grčki istraživački tim s iskustvom u ma-terijalnoj fizikalnoj kemiji razvio je ne-rutinske vibracionalne spektroskopske i kemotermijske metodologije za iden-tifikaciju materijala, predviđanje njiho-vih svojstava, kao i za proces praćenja i kontrole. Tim nudi usluge savjetovanja i R&D outsourcinga te traže uspostavlja-nje komercijalnih ugovora s tvrtkama, istraživačkim organizacijama, akadem-skom zajednicom i krajnjim korisnicima.

prIJEvoZ TErETA (20120918030)Bugarska tvrtka nudi prijevoz tekućina velike viskoznosti specijaliziranim riječ-nim plovilima sa sustavima grijanja, koji omogućuju prijevoz za vrijeme hladni-jih vremenskih uvjeta. Također, sustav utovara i istovara omogućuje nesmeta-nu interakciju s ostalim vidovima prije-voza, poput željezničkog ili cestovnog prijevoza. Tvrtka potražuje komercijal-ne ugovore koji bi im omogućili prije-voz tereta za klijente.

sAvIJANJE mETAlA (20120912034)Poljska tvrtka koja se bavi savijanjem metala nudi svoje usluge kao podugo-varatelj za izradu vrtuljaka namijenjenih dječjim igralištima. Tvrtka traži i partne-re iz Europe za usluge distribucije i za-stupništva.

ZAsTUpNIšTvo U podrUČJU dodATNE oprEmE ZA AUTomobIlE I EkološkE proIZvodE (20120914018)Njemačka tvrtka nudi zastupništvo stra-nim tvrtkama u Njemačkoj u području dodatne opreme za automobile i eko-loške proizvode kroz veleprodaju, dis-konte, ljekarne, benzinske postaje...

grAđEvINskI AlAT (20120918023)Poljska tvrtka, vodeći europski proi-zvođač građevinskog alata, uključena u proizvodnju vrtnog namještaja, traži distributere/agente iz zemalja EU-a, po-sebno Rumunjske, Mađarske, Hrvatske, Austrije, Italije, Francuske i Švicarske.

pAmETNE boJE (20120924009)Irska tvrtka, koja se bavi proizvodnjom tzv. pametnih boja, potražuje partne-re/agente za distribuciju i maloprodaju. Cilj tvrtke je proširiti svoje poslovanje na području Europe, Rusije i Bliskog istoka.

osobNI I mENAdžmENT TrENINZI (20120921020)Tvrtka iz Velike Britanije koja pruža us-luge treninga u menadžmentu i osob-nom razvoju za pojedince i velike po-slovne subjekte u Velikoj Britaniji i inozemstvu traži potencijalne partnere za joint venture po pitanju suradnje na međunarodnim projektima.

podIZvođAČ ZA proIZvodNJU obUćE (20121008041)Hrvatska tvrtka, koja je razvila inovativ-nu modnu obuću, traži partnere za pro-izvodne usluge (podizvođača) u Europi i Istočnoj Europi. Proizvođač mora biti u mogućnosti proizvoditi obuću viso-ke kvalitete te osigurati usluge pakira-nja proizvoda.

dIsTrIbUcIJA, ZAsTUpsTvo (20121005008)Češka tvrtka nudi trgovačko-posrednič-ke usluge, odnosno usluge agenta, za-stupnika ili distributera tvrtkama sa zani-mljivim proizvodima i izvrsnim brendom – neovisno o industrijskoj grani.

grAdITElJsTvo (20121004002)Litvanska tvrtka, specijalizirana za pru-žanje usluga na području inženjerstva, nabave i organizacije građenja, nudi podugovaranje. Tvrtka je specijalizirana za upravljanje izgradnjom industrijskih i stambenih objekata, organiziranje pro-jektantskih procesa, nabavu opreme, iz-gradnju i odgovarajuće tehničke rado-ve.

rAZvoJ soFTvErA (20121003032)Mađarska tvrtka specijalizirana za razvoj softvera traži agente, predstavnike i dis-tributere za trgovačko-posredničke us-luge.

poslovNE poNUdE IZ EU-aposlovNE poNUdE IZ EU-a

enterprise europe

RAPEX izvjEšćE RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim po-trošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, far-maceutske i medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu infor-macija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokre-nule mjere za sprječavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstav-ljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigur-nost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/dyna/rapex/rapex_ archives_en.cfm.

Staklena svjetiljka na ulje, brend Bran-ds Scandinavia, barkod 6430013249976. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer poklopac s tinjajućom niti ne zatvara do-bro sadržaj bočice pa ulje može lako is-curiti ako se svjetiljka okrene na stranu. Proizvod nije u skladu sa standardom EN 14059. (slika 1)

Set alata za vrt, brend Atika, modeli BFH 30, BHH 30, BFGH 30, BKSH 30, BMGS 30, BFSGT 30. Proizvod predstavlja rizik za

k or i sn i -ke jer vij-ci koji drže ispušni sustav nisu dobro učvršćeni pa lako može doći do zapaljenja od vrućih ispušnih plino-va. Proizvod nije u skladu s Direktivom o strojevima. (slika 2)

Igračka-puška, Western Cowboy Pu-skaszett, nepoznatog prozvođača, ozna-

ke PT 184360, model: 5593. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer plastika od koje je napravljen sadrži ftalate zabra-njene REACH regulativom. (slika 3)

Punjač, brend HL, model HLD4124-120500. Proizvod predstavlja rizik za kup-ce jer primarni i sekundarni navoj isprav-ljača nisu dovoljno udaljeni pa može doći do električnog udara. (slika 4)

Automobili Hyundai, modeli Elantra i Coupe, proizvedeni između 2001. i 2003. godine. Zbog nedovoljne zaštite od ko-rozije dijelovi prednjih nosača mogu usli-jed vibracija propasti i izazvati nesreću. (slika 5)

Ljestve, brend Elips, modeli 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9. Proizvod predstavlja rizik za korisni-

ke jer je nedovoljno čvrsto napravljen pa se može svinuti i izazvati nesre-ću. (slika 6)

Alarm za ugljični dioksid, brend Eterna, model EAN 5013845034197.

Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer nije dovoljno osjetljiv za mjerenje ugljič-nog dioksida. (slika 7)

Automobil Volkswagen, Touran EcoFuel, tip 1T, proizveden između 2005. i 2009. godine. Proizvod predstavlja rizik za kup-ca jer spremnik plina može biti oštećen i korodiran. (slika 8)

Motocikli Honda, modeli NC700X, NC700S i Integra, proizvedeni od rujna 2011. do lipnja 2012. godine. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer je mogu-će da lanac zbog pogreške u proizvodnji pukne tijekom vožnje. (slika 9)

PotRAžnjA zA tEhnologijAmAUpite vezane uz potražnju tehnolo-gije uputite na een@bicro.hr.

Supstituti za prirodnu ljepljivu smolu (Ref: 12 ES 252K 3Q3W) · Međunarod-na tvrtka iz Španjolske s infrastrukturom za istraživanje i razvoj traži industrijskog ili akademskog partnera za tehnološku suradnju, komercijalnu suradnju s teh-ničkom pomoći, kako bi razvili i proizve-li supstitut prirodne ljepljive smole za ra-zličite primjene.

Unaprijeđeno uklanjanje masti i ulja (Ref: 12 gB 40n4 3o8v) · Global-na tvrtka s uredima u Velikoj Britaniji traži način da značajno unaprijedi ukla-njanje masti i ulja iz različitih supstrata, specifično iz razrijeđenih vodenastih okruženja i pri nižim temperaturama. Traže akademskog ili industrijskog par-tnera za licenciranje ili zajednički ra-zvoj.

inženjerska pomoć za proces tretira-nja otpadnih muljevitih voda (Ref: 12 gB 46P4 3Pmm) · Škotska tvrtka s isku-stvom u tretiranju otpadnih muljevitih voda iz kanalizacije radi na procesu ok-sidacije kataliziliranog vlažnog zraka te traži suradnju s inženjerima kako bi kon-struirali, instalirali i upravljali demonstra-cijskim pogonom.

Partner za tehnologiju solarnih plo-ča (Ref: 12 tR 99PB 3Q1A) · Turska tvrt-ka koja je član veće poslovne grupacije, želi ući u fotonaponski posao i traži par-tnera s iskustvom u tehnologiji solarnih ploča. Zainteresirani su za transfer zna-nja u sklopu komercijalne suradnje s teh-ničkom pomoći koja pokriva instalaciju i održavanje. Suradnja na projektu je du-goročni cilj.

traže se nove tehnologije digitalnog printa i elektronskih knjiga (Ref: 12 gB 77dz 3PQ8) · Tvrtka iz Velike Britanije je tržišni lider u printanju digitalnih knji-ga (u većim i manjim količinama) te tra-ži partnere koji mogu pružiti relevantnu tehnologiju spremnu za tržište vezanu uz izdavanje digitalnih i e-knjiga. Tvrtka

će sa zainteresiranim partnerima sklapa-ti licencne sporazume, kao i druge oblike tehnološke i komercijalne suradnje.

traži se tehnologija za uzbunjiva-nje kada opadne efektivnost kreme za sunčanje na koži (Ref: 12 tR 99PD 3Q6v) · Turska tvrtka aktivna u kozme-tičkoj industriji i specijalizirana za proi-zvode za zaštitu kože od štetnih utjecaja sunca. Tvrtka traži indikacijske tehnolo-gije poput narukvice koja mijenja boju kako opada efekt proizvoda za zaštitu od sunca. Tražena tehnologija bi trebala biti višekratna.

traži se toplinsko izolacijski materi-jal za transfer topline (Ref: 12 FR 35k9 3PXE) · Francuska tvrtka razvila je inova-

tivne solarne ploče velikih razmjera za proizvodnju toplinske energije (60°C do 130°C). Želja im je unaprijediti transfer topline putem cijevi i stoga traže toplin-sko izolacijski materijal/proces. Dobav-ljač/industrijski partner bi trebao pružiti tehnologiju u sklopu komercijalne su-radnje s tehničkom pomoći.

novi sustav za čišćenje ljuski zele-nih mahuna (Ref: 12 tR 99PB 3PXA) · Turska tvrtka, koja izrađuje poljopri-vredne strojeve, traži novu metodu či-šćenja ljuski zelenih mahuna. Kako bi se spriječilo vlaženje, tražena metoda ne bi smjela koristiti vodu niti automat-ski sušiti plod. Tehnološka suradnja, li-cenciranje, proizvodnja i komercijalna suradnja su mogući. Tražena tehnolo-gija može već biti na tržištu, a mogu-ća je i suradnja na konačnom razvoju tehnologije.

Specijalizirano pakiranje ribljih fileta (Ref: 12 gR 49Q1 3Poh) · Grčka farma za uzgoj riba koja sustavno uzgaja bran-cina i deveriku traži nove metodologije za specijalizirano pakiranje ribljih fileta. Traže partnera s relevantnim iskustvom koji bi zajedno s njima radio na identi-ficiranju najboljeg rješenja za svoj proi-zvod putem tehnološke ili komercijalne suradnje.

PotRAžnjA zA tEhnologijAmA

RAPEX izvjEšćE

1

5

3

6 7

2

4

9

8

6 7www.een.hr 22. listopada 2012.

8 22. listopada 2012.enterprise europe

U zajedničkoj organizaciji Hrvatske gospodarske komore-Europske poduzetničke mreže Hrvatske, tvrtke Energo Media Servis i Saveza za energetiku Zagreba održat će se Međunarodni B2B susreti Gre-envest. Poslovni susreti će se održati u hotelu The Regent Esplanade Zagreb 26. i 27. listopada u okvi-ru sajma Greenvest 2012: Invest in Green Croatia.

Ovaj Međunarodni gospodarsko-investicijski sajam ra-zvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu prvi je susret ove vrste u Hrvatskoj namijenjen pružanju pune podrške razvoju zelenog gospodarstva. U planu su susreti državnih dužnosnika i predstavnika međunarod-nih institucija s gospodarstvenicima, predstavljanja ra-zvojnih i proizvodnih projekata i programa, predstavlja-nja zelenog portfelja međunarodnih i domaćih pravnih osoba te predstavljanja veleposlanstava, banaka, agen-cija, investitora i područja investicijskih interesa za Repu-bliku Hrvatsku.

Poslovni susreti su namijenjeni srodnim tvrtkama iz Hr-vatske i zemalja članica Europske unije, a tvrtke će moći voditi poslovne razgovore te uspostaviti poslovne kon-takte, razmijeniti iskustva i znanja.

U fokusu su sljedeće teme B2B susreta: obnovljivi izvo-ri energije, energetska učinkovitost, inteligentni sustavi i procesi, informatičke tehnologije, zelena gradnja, eko inovacije i eko poljoprivreda. Težište je stavljeno na oku-pljanje tvrtki iz Italije, Mađarske, Austrije, Njemačke, Bel-gije, Nizozemske, Španjolske i Velike Britanije.

Raspored B2B susreta može se vidjeti i prijava ispuniti na stranicama sajma www.greenvest.com.hr.

Gospodarski i trgovinski ured pri Veleposlanstvu Kraljevine Belgi-je u RH organizira u utorak, 23. listopada 2012. godine s počet-kom u 9.30 sati, posjet delegaci-je belgijskih tvrtki koje djeluju u proizvodnji i preradi krumpira u Hrvatskoj.

U sklopu njihovog posjeta, u hotelu Arcotel Allegra (Branimirova 29, Za-greb) održat će se individualni raz-govori predstavnika bel-gijskih i hrvatskih tvrtki o mogućnostima su-radnje i uspostave po-slovnih odnosa.

Željeli bismo na-glasiti da se među

njima nalazi i Belgapom - http://www.belgapom.be/en/, bivša na-

cionalna udruga trgovaca krumpira iz Belgije, a da-

nas poznata kao profesio-nalna organizacija koja ujedinjuje belgijsku tr-govinu krumpirom, kao

i prateću prerađivačku indu-striju i u čijoj se organizaci-

ji održava Sajam Interpom Pri-meurs (25.-27. studenog 2012.)

u gradu Kortrijku - http://www.interpom.be/en/practical- in-

fo_36.aspx.

Cilj ove misije je razmjena infor-macija o tržištima Hrvatske i Belgi-je, kao i međusobno predstavljanje tvrtki dviju zemalja.

Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Ve-leposlanstvom Kraljevine Španjolske u Zagre-bu organizira informativni seminar pod nazi-vom Hrvatska u EU-u: Španjolska – vaš novi poslovni partner.

Seminar će se održati 24. listopada 2012. u Središnji-ci Hrvatske gospodarske komore (Rooseveltov trg 2, Zagreb) s početkom u 9 sati, a namijenjen je hr-vatskim tvrtkama koje već posluju sa Španjolskom ili pak onima koje imaju namjeru proširiti svoje po-slovanje na navedeno tržište. Teme seminara uklju-čuju informacije o:· specijalnim zahtjevima koje pred hrvatske tvrtke

stavlja španjolsko tržište· institucijama i poveznicama koje mogu biti od

pomoći hrvatskim tvrtkama· sektorima moguće suradnje· problemima s kojima se susreću hrvatske tvrtke.Seminar iznosi i konkretna iskustva hrvatskih tvrt-ki te savjete vezane uz poslovanje na španjolskom tržištu.

U Beču će se 8. i 9. studenog u organizaciji Eu-ropske komisije (Generalne direkcije za regio-nalni razvoj) i Austrijske gospodarske komore održati drugi Poslovni forum Dunavske regije.

Glavna tema ovogodišnjeg foruma je tehnologija za zaštitu okoliša.

Cilj događanja je spojiti tvrtke, posebice male i sred-nje poduzetnike kroz B2B susrete, ali i privatni sek-tor s akademskom zajednicom i javnim sektorom regije, kako bi se stimulirali rast, inovativnost i kon-kurentnost Podunavlja.

Možete se prijaviti i doznati detaljnije informaci-je o samom događanju putem linka: http://www.b2match.eu/danuberegionbusinessforum2012.

22.-24. listopada - Poslovni susreti SIAL Match 2012, Pariz, Francuska

24. listopada - seminar Hrvatska u EU: Španjolska – Vaš novi poslovni partner, Zagreb

24. listopada - seminar Industrijsko vlasništvo u svjetlu pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji, Zagreb

26. listopada - konferencija Dan kreativnog biznisa, Zagreb

26. listopada - Incoterms 2010 pravila seminar, Zagreb

26. listopada - Treći međunarodni gospodarski susreti na sajmu SASO, Split

25.-27. listopada - Greenvest Croatia, Međunarodni gospodarsko-investicijski dani i sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu, Zagreb

8. studenog - Drugi poslovni forum Dunavske regije, Beč, Austrija

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a Prilog EEN info ZA EEN HrVATSKA PriPrEMA

glAVNi urEdNiKdarko Buković

urEdNiK PrilogAKrešimir Sočković

Međunarodni B2B susreti Greenvest

Trgovačka misija proizvođača krumpira iz Belgije

Drugi Poslovni forum Dunavske regije

Seminar - Hrvatska u EU-u: Španjolska – vaš novi poslovni partner