Ephraim Kishon

Deva kroz uicu igle

S engleskoga preveo OMER LAKOMICA

Pasha je blagdan kojim se slavi na izlazak iz Egipta gdje smo bili roblje i rtve faraonove reakcionarne politike u resoru radnih odnosa. Te nezaboravne noi nai su preci pobjegli iz zemlje gdje su bili potlaeni, te su u krugu lutali pustinjom ne bi li se prvikli na osjeaj slobode. Taj proces potrajao je tada etrdeset godina, ali se nama katkad ini da i dan-danas traje.

I MOJSIJE REE GOLDSTEINUim je no svojim plastom poklopila sve ivo, u taboru je opet zavladala strepnja. Mojsija nije bilo ve tjednima, izbivao je gore na Brdu, a o njemu ni glasa. U malim skupinama tu i tamo stajali su idovi i muklim grlenim apatom debatirali o nizu nedaa to ih zadesie na dugom putu iz Egipta.iban suhim pustinjskim vjetrom, sinajski se pijesak vrtloio kao u nekom zlokobnom, pomamnom kolu. Nemir je obuzeo i stoku to je istezala svoja putila i prestraeno rikala u pustoj divljini. No je bila crna ali zvjezdana i okrutna. Oko tabora kruili akali, smijeh im bio slian ljudskom, kao od neke slutnje. A Brdo bilo zlokobno nijemo.U jednom od relativno vrih atora, utke je sjedila skupina ljudi omotanih arenim gunjevima. Mukarcima se oi krijesile u polumraku, dah im ritmiki itao u grlu, a u kutu su ene masnim krpama brisale oznojena i zaplaena lica. John dijeli rekao je bradati dugajlija i buno srknuo iz roga. Izvolite presjei, doktore Salomone.Doktor Salomon presijee pil, a zdepasti, masnokosi John pone dijeliti. Igrali su poker jo od rana popodneva i Johnova je kona kesa ve bila nabubrila od blijedoutih grumena zlata. Danas je naem prijatelju pala sjekira u med progunao je Pinky Goldstein, sirov divljak raupane kose to se mekoljio na mjestu. Ba nas je orobio. Ma daj prosvjedovala je Johnova ena Vilma. A to mogu kupiti s tim? Prepelice i manu, pa opet manu i prepelice. Sve ekam da i meni izbiju krila pa da poletim. Ni krastavca, ni rajice, ni malo luka ili enjaka ne moe dobiti za sve izraelsko zlato. I ja u te izvesti iz Egipta u zemlju kojom tee med i mlijeko ... Pinky Goldstein ponovi valjda ve po stoti put imitirajui Mojsijev spor i nesiguran govor. Ti prokleti cionisti! Kad se samo sjetim onih teleih polovica koje mi je slao urjak iz junog Goena uzdahnuo je dr Salomon akajui krupne ute zube. Svake godine tovio je za nas tele dok nije doao onaj ludi egipatski kapetan i spalio selo a njih posjekao i raetvorio. Kakvi nicli! To je bio ivot!Zavladao je muk. Po taboru su psi prijetei reali. S kamenih lojanica kapao je i cvrao loj. Sve u svemu, mislim da smo bili obini idioti to smo se zaglavili ovdje. Sve se vrijeme pitam to ja, Pinky Goldstein, egipatski asimilant izraelske vjere, radim ovdje u pustinji? to mi je falilo u Goenu? to mi je ovo trebalo? Zato to si naivina, Pinky, eto to prasnula je Gloria, koja je mazala obrve masnom crvenom kredom. Koliko sam ti puta govorila: Pinky, ti si intelektualac. Nadglednici imaju povjerenja u tebe jer ne spada medu ljam, pustit e te na tom mjestu do smrti jer si im neophodan! Ali ne, on zapeo za Kanaan! Ali, draga prosvjedovao je Goldstein ti to postavlja tako kao da sam ja htio da odemo. A koliko sam puta Mojsiju javno rekao: Molim te, ne davi nas, pusti nas da sluimo Egipanima. Ali je na kraju situacija postala nesnosna i ti to zna. Uostalom, zar nije faraon naredio da se nai prvoroenci pokolju? Ne budi smijean! Svi smo znali da od te naredbe nee biti nita. Ma nemoj! A nisu li Nilom plivala tijela idovske djece? Ali ne u naem kraju. I ta je sramota poela tek kad se Mojsije popeo faraonu navrh glave. Dotle nije nikome od nas ni vlas pala s glave.Igrai su ispustili karte i uzvili upavim obrvama. Istina, u Goenu se moralo raditi primijetio je John ali je na rad bar, bio priznat. Nije bilo kao ovdje gdje hrana dedi s neba. I kad bih predao propisanu kvotu opeka, ne bi me jako tukli. Ali te ona zvijer jednom tako izbievala da ti je dua ve bila na jeziku. Ne pretjeruj! Uope nije bilo tako strano. A to je on uinio zato to sam spomenuo ime faraonovo. Napokon, imao je pravo! Mora li ovjek spominjati ime faraonovo? Ne mora! Onda se znao red. Faraon je bio strog ali pravedan sloio se Pinky. Ako si muki radio i drao jeziinu za zubima ,nadglednici te nisu dirali. Meu nama reeno iscerio se masnokosi John zar faraon nije imao pravo to nas nije htio pustiti? Znao je on to se krije iza sve te cionistike propagande! Dali smo se uhvatiti kao muhe na lijepak pa sad tako i crkavamo u ovoj pustinji.Vjetar je podigao atorsko krilo i unio oblak vrela pustinjskog pijeska. Dr Salomon baci rog iz kojeg je pio u kut i gadljivo pljune. Vrag odnio te mlake splaine od vode .. zabrundao je. U Goenu ti nisu trebale arolije da bi voda potekla. I dala se piti. Uh, kad se samo sjetim svoje ukusno namjetene dvosobne spilje koju sam ondje ostavio... Uostalom dobacila je Gloria etkajui kosu ima ve ne znam koliko tjedana da nije bilo nikakvih uda.S ruba tabora vjetar je donio graktanje leinara. Vilma ukljui kaveno kuhalo. Najgore je to nastavio je dr Salomon to Mojsije slua Jitra, svoga tasta goja, a ne nae idovske strunjake, i uvodi kastinski sistem s pukovnicima i kapetanima. Volio bih znati kako misli balansirati budet ako zabranjuje kamate. I tko e biti tako lud da ide u neke investicije ako svake sedme godine mora osloboditi robove? Kau da Aron kani uvesti namet u zlatu u skoroj budunosti apnuo je Pinky. To bi zbilja prevrilo mjeru. Da mi je znati je li Mojsije to postigao na Brdu?Ostali su samo slegnuli ramenima. John je snano protrljao oi koje su ga pekle. Daj nadi Radio-Kairo rekao je. uo sam da bismo se moda mogli vratiti. Da se razumijemo, nita konkretnog. Navodno faraon ne odustaje od rtvovanja prvoroenaca, ali nam inae obeava human postupak ... Naravno, mogli bismo mu predati Mojsija... Bila bi nam osigurana radna mjesta... hrane koliko nas volja...Ljudi su skupili glave. atorsko je krilo lepralo na vjetru.A upravo u tom trenu Jahve je predao Mojsiju kamene ploe.

Prema pouzdanoj statistici, najstraniji su ratovi oni to izbijaju iz vjerskih razloga, zato to ovjek blinjemu svome moe sve oprostiti ali ne i to da se svome Tvorcu moli na svoj nain. Kako u naoj zemlji nema rivalstva s nekom drugom vjerom, to se rat vodi en famille, izmeu onih to se doslovno dre Mojsijevih propisa, onako kako su ubiljeeni u zapisnike sinajskog sastanka, i amerikog reformistikog pokreta koji uzima u obzir da je u meuvremenu svijet dobio friidere, Karla Marxa i mlijeko u tetrapaku, a da i ne govorimo o instant-rastavi u Meksiku.MA KOME TO FUJ?Jedne od ovih olujnih noi, jo strano uzbuen grubim napadom na idovski reformizam u Knessetu, pala mi je na um ideja da upitam za miljenje jednu od glavnih linosti upletenih u tu aferu. Naravno, znao sam da, s obzirom na delikatnu temu, razgovor nee biti lak, ali me strano zanimalo kakvo je oficijelno miljenje te meritorne osobe o kulturkampfu, kojem oito ne moemo izbjei.Ja: Po Tvome miljenju, koja je osnovna razlika izmeu dvije glavne struje u idovstvu?Gospod (kao da vrda): Na alost, u zadnje vrijeme bio sam zaokupljen problemom posve druge naravi. Naime, u prostoru sila tee slabi, svemir mi se iri, pojavila se opasnost da jednog dana beskraj nestane, a onda bih morao poeti sve iznova. Koliko ste vi daleko od sunca?Ja: U idovskim ili arapskim ciframa?Gospod (nestrpljivo): Arapskim, naravno.Ja: 153,000.000 kilometara.Gospod: Znai, za nepunu milijardu godina bit ete vie od dvjesta milijuna kilometara daleko od njega, a tko zna to se onda moe dogoditi? (Vanim tonom): Molim, imajte na umu da je Zemlja samo manji planet u sunevu sistemu, a u svakoj galaksiji ima na milijune sunevih sistema.Ja: Rabin jeruzalemske etvrti Sanhedria, kad je posluao jednu reformistiku slubu, rekao je: Fuj! i dvaput pljunuo!Gospod: Galaksija s milijardama nebeskih tijela imam najmanje nekoliko milijuna, stoga morate shvatiti da mi valja misliti ne samo na toga vaega potovanoga rabina nego i na sve ostale probleme.

Njegove stavove treba provjeriti bez posrednika

Odlini, uglaeni i diljem svijeta uveni Gospod odgovoran je za stvaranje svemira milijarde godina prije Krista. Onda je 3000. godine prije Krista modelirao, zavrtio i nastanio Zemlju, sve za ciglih est dana, i otada se brine o njenim potrebama s nemalim uspjehom. Razgovor se vodio na govornom hebrejskom, obogaenom tu i tamo po kojim maarskim izrazom.Ja: Gospode, mi smatramo da si Ti, vie od ikoga drugoga, zainteresiran za strogo potovanje Zapovijedi.Gospod (kategoriki): Molio bih vas da ne pokuavate provjeravati moje stavove preko posrednika.Ja: Jesi li Ti ortodoksan?Gospod (kao da se koleba): Nisam. Najprije sam osjeao neki afinitet prema njihovim idejama, ali mi je danas toga puna kapa. (Otro) Vi tamo dolje puni ste obzira prema svakoj funkciji, prema svakom bijednom politikantu, a prema meni nikada. Moja je situacija ovdje jednostavno neodriva. S jedne strane, hvale me zbog gigantskog djela koje sam stvorio, zbog nadljudskih zakona po kojima priroda funkcionira kao podmazana, a koji daleko nadilaze ovjekovo shvaanje. S druge strane, htjeli bi da svakog jutra sluam istu priu i one iste bizantske hvale kojima me obasipaju kao da sam kakav estradni umjetnik kojem nikad nije dosta aplauza. (Citira iz dokumenta) Veliki kralju, Heroju nad herojima, Vladaoe generacija, Otkrivau tajni, Ti koga sve ivo slavi, ivototvore, Ti koji pamti zaboravljene, Ti ije oi sve vide, Sveti i Strani, u Paraboli i u Strahu, i tako se navija satima i satima, da ti se smui. Ma daj!

U krajnjoj liniji ne vrijedi

Ja: Gospode, oni Te hvale jer Te duboko potuju.Gospod: Oprosti, molim te, ali to je poruga mojoj inteligenciji! Zar Tvorcu svijeta treba takva prozirna laska? Pa takve stvari ne biste se usudili servirati ni kompjuteru telavivske opine! (Mirnijim tonom) Vjeruj mi, mladiu moj, vrijeme je da me malo pustite na miru. Malo promjene ovdje, malo kresanja ondje, i od toga nikoga nee boljeti glava. Inae vam to u krajnjoj liniji ne vrijedi. (Dosjetljivo) Reci de, kako moete nakon Goldina zlatnog doba i dalje inzistirati da se mukarci i ene ne smiju moliti zajedno? Nadalje, uope ne pamtim da sam ita rekao o nekom pokrivanju glave, a zacijelo nisam aludirao na nekakva srednjovjekovna poljska krzna. (Zbunjeno) Pa jesam li ja od vas traio da ljeti po pasjoj vruini hodate u kaftanima? Jesam li vam ja neprijatelj? Pa vi jednostavno odbijate mlade od mene.Ja: To je tradicija, Gospode. Tvoja tradicija.Gospod: A ne, neete se za sve i svata pozivati na mene! (Otro) Evo, ve neko vrijeme putujete na Mjesec, a tako ste bezobrazni da tvrdite kako sam ja, uje li me, ja zabranio javni prijevoz subotom! Ja kojem svaki potez odie logikom! Ili uzmi, na primjer, va svadbeni obred koji se jednako obavlja na aramejskom, na jeziku koji ak ni ja ne razumijem. (Obuzdava se) Dobro, ne bih htio da me krivo razumije. Ja nemam nita protiv ortodoksnih, sve dok me ne sile da mislim kao oni, ali, pitam ja tebe, zato moraju rei: Fuj! svaki put kad u svojim molitvama ili inae spominju Neidove? Kako se to pljuvanje slae sa injenicom da sam ja zaduen ne samo za njih nego i za cijeli svemir, ukljuujui i oboavaoce zvijezda i zodijaka na Marsu? Je li onda cijeli svemir fuj? Jesmo li zato stvorili Dravu?Obzira se mora imatiJa: Jesi li Ti bezvjerac, Gospode?Gospod (kategoriki): To nipoto! Molim, ovo neka ti bude jasno! (Polako) Ja jednostavno nastojim ouvati svoj status medu ljudima od makinacija fanatikih stranaka. Od mene oekuju da najozbiljnije traim strogo potovanje svih 613 zapovijedi, kao da se otada nita novo nije dogodilo! Ma potrudite se bar jednom da na stvari gledate s moga stajalita, za ime Boje...Ja: Gospode, jesi li Ti pristaa reformistikog pokreta?Gospod (oprezno): Kako sada stvari stoje, jo se ne bih izjanjavao. Recimo da simpatiziram s tim pokretom. Glavno je da sam idov.Ja: Sa svim dunim potovanjem, ime to dokazuje?Gospod (zaueno): Ima pravo. Nitko jo nije dao pravu definiciju idovskoga Boga. (Zamiljeno) Ja sam idov zato to sam idov. (Toplo) Vidi, ja vas sve volim, ja sam pun dobre volje, ali vi morate imati obzira. Molim vas, nemojte me odbijati od religije. Omoguite mi da obavljam svoju funkciju i za idue generacije.Ja: Hvala Ti, Gospode. Mogu li naim itaocima rei da nas Ti i dalje smatra svojim izabranim narodom?Gospod (srdano): Svakako. Volim vas vie od drugih naroda.Ja: Zato?Gospod: Tako ste mi smijeni.

Kako sam ve rekao, mi smo vrsto vezani za tradiciju, odnosno, da bolje kaem, tradicija nas dri u stisku elinom akom. Uzmimo, na primjer, onu najviu zapovijed iz Knjige nad knjigama kojom nam se nalae da svake sedme godine ne obraujemo zemlju. I to da se radi? Pustimo li zemlju da se odmara, skapat emo od gladi. Budemo lije obraivali, naljutit emo Svemoguega. Nagodimo se, dakle, za ime Boje!SUBOTNJA GODINAVisoke sfere blistaju preistim svjetlom i Uzvieno mjesto zrai sjajem. Svemirom vlada dostojanstvena tiina. Ondje sjedi Gospod, u blaenom spokojstvu, kao i uvijek kad se Djelo posluno obavlja u skladu s Njegovim eljama. A onda, audijenciju trai jedan od nebeskih funkcionara, neki nervozan sitan zloduh rijetke kozje bradice. Gospodaru svjetova poinje vanim tonom imamo opet problema s Izraelom.Gospod mu rezignirano mahne. Znam, one argentinske mesne konzerve koje nisu koer... Eh, da je samo to uzdie funkcionar hipokritski. Vladaru svjetova! Oni obrauju zemlju u kibucima vjerskih stranaka. Nije vano kae Gospod nee im koditi.Svita prilazi blie. Oh, Kralju ape funkcionar. Ovo je subotnja godina, sedma godina, Gospodaru svjetova, kad se zemlja mora odmarati kako bi Tvoja volja bila ispunjena.Gospod zatvara oi, razmilja. Svjetlo se muti, Rije stostrukom jekom odzvanja Prostorom. Tako, dakle! Znai, oni obraduju zemlju koju sam im ja dao, obrauju je na subotnju godinu iako sam ja to zabranio! to mi to opet izvode?! Gdje je Fried?Frka i strka. Teklii lete na sve strane, trae predstavnika Nebeske religijske fronte, Adelberta Frieda, svojedobno iz Bratislave. Prostorom sijevaju munje.Adelbert Fried stie trkom, za njim se vijori molitveni al. Zato obraujete svoja polja za sedme godine? grmi Gospod. Odgovori!Adelbert Fried smanjuje se za oko polovicu svoje mjere. Smeteno premee po rukama jarmulku. Gospodaru nebeskih vojski kae mi ne obraujemo svoju zemlju. Mi ne raspolaemo nikakvom zemljom u Izraelu. Kakve su to gluposti! Stoje s vaom zemljom? Rabinat ju je ustupio jednom Arapinu. Ustupili su cijelu zemlju. U Izraelu trenutno nema ni komadia zemlje u idovskim rukama, i zato, vidi, ne mogu ni obraivati svoju zemlju.Gospod se opasno mrti. Ustupili jednom Arapinu? Cijeli Izrael? Gdje mi je pravni savjetnik?Dr Benjamin ve dolijee pred prijestolje. Gospodaru svjetova! Situacija je ovakva objanjava. Ministarstvo vjere, sa sudski ovjerenim pismenim ovlatenjem Ministarstva poljoprivrede, ustupilo je u vlasnitvo, na godinu dana. svu zemlju u Izraelu jednom Arapinu. Ugovor je potpisan u Jeruzalemu pred predstavnicima vlade i Rabinata, na dan Av Yud Zayina. A kad je to? Otprilike sredinom kolovoza. Gospodovo elo brazdi se dubokim borama. I tako su oni nali da ustupe zemlju ba nastupom subotnje godine, je li, i tono na godinu dana? Ustupili cijeli Izrael jednom Arapinu? udna koincidencija... Ugovor je propisno uglavljen potpisima i peatima i pohranjen u sefu jedne banke nastavlja dr Benjamin. Pravno tu nema ni najmanjeg propusta. Jesu li zatrubili u rog ovnujski? pita Gospod. Naravno kae Adelbert Fried naravno. Gospod jo nije uvjeren. Svita se zgurila, cvili,olujni vjetar kovitla oblake. To mi se nimalo ne svia. Odredio sam da zemlja mora poivati svake sedme godine, i da mora poivati i ratar. Nikad nisam rekao da ta odredba ne vrijedi za ustupljenu zemlju. Oprosti, Svevinji Gospodine odgovori Adelbert Fried padajui niice udari me, ako hoe, ali to ja pamtim bolje nego Ti. To si Ti izrijekom odredio. Zar ja! Daj zapise! Mojsije! Mojsije! zapovjedniki glas zvoni Svemirom i eto Mojsija gdje se konano pojavljuje iz nebeskih sfera. U rukama nosi pet knjiga zapisa. Proitaj mi bitne stavke, sinko! Moja trea knjiga, dvadeset peto poglavlje govori Mojsije. Govori Izraelcima i kai im: 'Kad uete u zemlju koju vam dajem, neka ta zemlja odrava Jahvin subotnji poinak.' Vidi? kae Gospod. to sam rekao? est godina zasijavaj svoju njivu, est godina svoj vinograd obrezuj i beri njegov plod. Vidi, Kralju kraljeva primjeuje Adelbert Fried. Svoju njivu\ Zato se odredba ne odnosi na tuu njivu.Gospod je ljut. Ja onda nisam nita rekao o nekoj svojoj njivi. Gospodaru svjetova ne daje se Fried ovaj je tekst odobrilo ak i rabinsko Veliko vijee Agudat Izraela.Gospod die pogled. Jesu li zatrubili u rog ovnujski? Naravno. Hm...Iz svite se die uzdah olakanja. Gospod, blagoslovljeno Mu budi Ime, kao da se miri s aranmanom. Napetost poputa, Svjetlost se iri Svemirom. Ah ne! Gospodu se lice smrkava, mrti se u gnjevu. Priajte to vas volja pada glas po nazonima ah me neete tek tako predriblati. Tu ste mi neto smukali, samo jo ne znam to. Gospode ape Adelbert Fried Gospode ... Ku! I tako, kae, Ministarstvo vjere dobilo ovlatenje od Ministarstva poljoprivrede? Napismeno, Gospode, napismeno. Dobro, neka je i tako, ah otkuda ministarstvu takve ovlasti? Da moju zemlju ustupi jednom Arapinu? Moj Izrael? A za koliko su ga ustupili? Za pedeset funti ape Adelbert Fried oborenih oiju. Naime, toliko je zapravo dobio Arapin. To mi sve gore smrdi. Ma je li ikad itko uo tako neto? Da mi nekakvo profano i debilno Ministarstvo poljoprivrede tek tako baca zemlju koju sam zauvijek dao Abrahamovu plemenu... ak su i zatrubili u ovnujski rog aptom se vadi Adelbert Fried, ali mu vie nita ne pomae. Zvonom mjedena zvona odzvanja Glas, Svemirom puca grom, odozdo odjekuju trublje Nebeskih visina.Gospod ustaje. Odluio sam kae Sud. Ulaem formalni prigovor.

Tipina je osobina idova da ele spasiti ovjeanstvo, pa ako treba, i protiv njegove volje. Jedan od najistaknutijih predstavnika toga stava jest stari dobri Karl Marx koji je izmislio besklasno drutvo, jednakost i proizvodnju bez eksploatacije. to se toga tie, sve to je u tom pogledu ovjeanstvo postiglo, to je ono nekoliko kibuca u Gornjoj Galileji.BIJESNI STARACNa putu u Haifu, svratio sam u jedan snack-bar na zalogaj-dva i ondje mi pogled pade na starca idova u kaki-orcu, lica zarasla u ogromnu i upavu bradu. Sjedio je za stolom i jeo salatu s jogurtom. Njegovo mi se iroko lice uini odnekud poznato, tko zna zato.Priao sam mu. Oprostite, nismo li se ve negdje vidjeli? Lako mogue, ja sam na svakom ideolokom seminaru stari mi idov odgovori. Zovem se Marx, Karl Marx. Boe mili, niste valjda onaj osniva marksizma?Starcu se lice ozari. Jesam. Porumenio je od sree. Mislio sam da me svijet ve zaboravio. Zaboravio? uskliknem. Proleteri svih zemalja ujedinite se? to, molim? Pa ovaj... proleteri... svih zemalja... Ah, da! Starac nabra elo, napreui se da se sjeti. Da, da, bilo je neega u tom smislu, zar ne? I dobro je palilo kod masa, ha? Ah, davno je to bilo. Izvolite sjesti.Sjeo sam kraj Marxa. Nekada sam ga u svom starom kraju bio temeljito prouio. Bio sam napose dobar u ciklusima ekonomske krize i u trulosti kapitalizma. Bilo je lijepo upoznati ga osobno. Iako je, ruku na srce, djelovao prilino staraki najmanje 150 godina, alostan prizor. Pokuao sam mu malo podii moral. Znate, prolog tjedna vidio sam vam sliku u TV dnevniku. Da, rekli su mi. U Albaniji, je li? Da. Na prvomajskoj paradi. Cijela je Albanija nosila vae i Enverove slike. Ah, Enver je bio dobar deko. Starac je natanko srkao jogurt i mljaskao ustima. Imam njegovu sliku s posvetom.asni je starac paljivo razmotao minijaturni portret nasmijeenoga Envera i pruio mi ga da ga vidim. U jednom kutu slike albanski je lider ukoso narkao posvetu: Tse meine rebbe un groissen Lehrer, haver Karl Marx, mit groiss Achting, Enver. teta to ne znam albanski uzdahnu Karl Marx i vrati sliku u dep. Oni su u redu. Oni uda izvode. Ali drugi... Hoete rei Rusi? Nemojte mi ih ni spominjati! Kakve sam nade polagao u njih! Predvodnici svjetske revolucije, ili kako su ve nazivali sami sebe. A danas im je partijska linija ista kao u Jenkija. Jo malo pa nee biti nikakve razlike meu njima. Ali, Uitelju prigovorio sam sami ste u svom Manifestu napisali da treba teiti drutvu u kojem nee biti meunacionalnih razmirica. Ja? Starac usrknu zrak kroza zube. Zar sam to ja napisao? Da-da. Rekli ste da je to krajnji cilj. Ah, krajnji cilj! A zar ne vidite da su oni tek na poetku? Kao prvo, treba ognjem i maem unititi kapitalizam. A to je s miroljubivom koegzistencijom? Trt! Nikad nisam nita napisao o nekoj koegzistenciji. To je izmiljotina onih varalica iz Kremlja. to bi oni htjeli? Unititi kapitalizam veom proizvodnjom kolor-televizora? Enver je imao pravo: ti nouveaux riches nemaju ni pojma to je marksizam. A Institut Marxa i Lenjina u Moskvi? Podvala! Ondje ue pjesmice o ljepotama Majice Rusije. uo sam da je jedan student pitao to e na kraju unititi kapitalistiki sistem. Znate to mu je predava odgovorio? Porez na prihod graana! Ima neto u tome. A klasna borba? A diktatura proleteri)ata? Zar su sve to morali baciti u vodu? Od toga kod njih vie nema ni traga, gospodine moj. Institut Marxa i Lenjina, ma dajte! Ako ba morate znati, rei u vam da mi je draa londonska robna kua Marks i Spencer.Pokuao sam ga smiriti. Ne sekirajte se, gospodine Marxu. Nije reeno da se sve to nee srediti. Samo jo Albanci to mogu! raspali se starac. Samo oni! Oni e vas i nauiti to je komunizam, gadovi jedni! Nauit e vas to su muke! Bez brige, napravit e od vas takve proletere da se neete moi prepoznati! Malo ih je ali su gute Marxisten alle, bis zum letzten Mann, shvaate li vi to to znai? Trebat e im mnogo vremena. Imaju ga koliko hoe! Samo ekajte! Znao sam ja to radim kad sam u Dijalektikom materijalizmu napisao: U evoluciji kvantiteta utjee na ideoloku kvalitetu, a kvaliteta... opet... ugroava... historijsku kvantitetu. Dodue, ni sad mi nije posve jasno to sam htio rei... A ovaj, imaju li Albanci atomsku bombu?Starac zavri svoj skromni obrok i obrisa tanjur komadom kruha pa ustade. Moram se vratiti svojim piliima ree. Radim kao najamni radnik u kokoinjcu kibuca, tamo preko puta. To je sve to mi je ostalo na ovom svijetu: Albanci i vai kibuci. Divota!

Famozni izraelski kibuci jedini su u povijesti poznati dobrovoljni poljoprivredni kolektivi. Stvoreni su bez ikakve policije, prijekih sudova i strijeljanja (zbog koje provokacije je Sovjetski Savez protestirao u vie navrata).Na kibuc raspolae zemljom, privrednim objektima i zlatnim rudnicima vrijednim na milijune funti, ali lan kibuca od toga nikad ne vidi ni groa jer sve pripada kolektivu. Svi imaju jednaka prava, jedu istu hranu, ak nose i koulje istog broja. Radio-aparate i televizore ili imaju svi ili ih nema nitko. Ako samo jedan od njih pode u kino, onda moraju poi svi.Kad je u svoje doba Ben-Gurion dao ostavku i povukao se u kibuc zvan Sde Boker, umalo da nije upropastio kolektiv. Naime, energino je odbio bilo kakve privilegije. Zato, kad je objavio da se nee drati dijete koju mu je lijenik propisao, nego e jesti isto to i svi ostali u kibucu, cijeli je kibuc morao prijei na strogu dijetu bez soli i s malo bjelanevina. Neto kasnije, morali su pokrenuti teajeve grkog jezika za sve lanove kibuca, jer na velikan, ljubitelj Platona, nije nipoto htio sam uivati u plemenitim idejama velikoga filozofa.Kolektivizam je velianstvena teorija, jedini joj je nedostatak to se moe i ostvariti, rekao je jednom jedan duhovit ovjek. Kako je imao pravo! udan je mikrokozam taj kibuc.Mislim da nee biti zgorega da vam ispriam to mi se dogodilo za jednog veselog vikenda kad sam, na poziv prijatelja Shimona, posjetio njegov kibuc kako bih usred velianstvenog spokojstva prirode malo zaboravio na buku i mete smogom zagaena grada.IZZY BI SE ENIOKad me ugledao, Shimon se rastopio od sree jer se upravo tog dana selio u novu sobu, mali mu je leao s ospicama1, ena mu je bila otila da asistira nekoj kravi koja se skanjivala da se oteli, a on je morao hitno u blagovaonicu na plenum koji e raspravljati o sluaju ludog Izzyja, ovjeka koji im je ve nekoliko dana pio krv zahtijevajui da mu se dade etiristo funti, inae bit e svata. A to e kibucniku novci? upitao sam Shimona trei uz njega u blagovaonicu. Da si kupi enu odvrati mi seljaki izravno Shimon, inae blagajnik kibuca. Zatim mi sve u trku ispria svu tu nevjerojatnu priu.Dakle, kibuc je Ludog Izzyja bio postavio za nabavljaa, pa se on tako, u tom svojstvu, naao u jednom susjednom selu i ondje se do uiju zatelebao u mladu Jemenku imenom Hefziba.to se on preivao Kraus, a Hefziba Habivel, nije ga ni najmanje smetalo. Stupio je pred bradatog gospodina Habivela i iznio mu svoje nadasve asne nakane prema njegovoj keri.Otac je zaproene djevojke odmah toj molbi dao svoju bezrezervnu podrku, tavie, s obzirom na momkovu nezrelu mladost, zatraio je ker samo etiristo funti (u gotovu).21 Naime, prema naelima kolektivizma, im jedno dijete dobije ospice, sva ostala djeca slijede njegov primjer.2 Doseljenici kozobradovii iz Jemena nisu samo dvije tisue godina za naim vremenom, nego su i krajnje konzervativni. Nema toga boga koji e ih natjerati da se odreknu kakva drevnog obiaja koji im je koristan. A takav je obiaj i prodaja keri-udavaa za fiksnu cijenu.

Izzy se zabezeknuo, ali mu je strpljivi starac objasnio da on, kao otac, ima pravo na nadoknadu za ono to je investirao u svoju ker, plus odreene kamate (za rizik kojim je bio izvrgnut ako bi mu kerka umrla ili pobjegla od kue). Da skratimo stvar, Ludi je Izzy obavijeten da tu cjenkanja nema i s tim se vratio u kibuc.Sad, gradskom je ovjeku lako u takvom sluaju. Lijepo uzme stambeni kredit, ili proda bakin nakit, ili udarniki radi prekovremeno, ili udari u fu, ili mazne pare iz blagajne.Ali, to da izvede ovjek iz kibuca? Prodati nema to osim svoje iste savjesti, koja mu u najboljem sluaju moe donijeti 5060 funti. Zato se mora obratiti sekretarijatu kibuca da mu da lovu kojom e kupiti enu.Nakon rasprave od svega nekoliko minuta, sekretarijat je odbio zahtjev Ludog Izzyja kao nerealan, iz tri razloga: a) ena se ne kupuje za pare; b) ne ivimo u kameno doba; c) a tko je ikad uo za takvo to?S druge strane, sekretarijat je odluio stupiti u kontakt s ve spomenutim Habivelom i objasniti mu po kratkom postupku svu bezumnost njegova stajalita.Tako su sekretar kibuca i predsjednica socijalnog odbora posjetili staroga Jemenca, pa su se nepuna dva dana kasnije vratili i rekli da... pravo reeno... ako se ovjek zadubi u sr problema... gleda li s Jemeneva stajalita... mora priznati da zahtjev staroga Habivela nije ba bezvezan ali je cijena apsolutno pretjerana! (Za etiristo funti dobije kravu muzaru ili diesel-pumpu, zaboga!)Nato se Ludi Izzy uasno razgalamio i zatraio da mu se Hefziba smjesta kupi ili e on, ivotom se kune, napustiti taj skup bijednih krtaca, preseliti se u susjedno selo gdje e se baviti uzgojem cvijea i zapoeti nov ivot.Rukovodioci kibuca pokuali su ga umiriti, rekli su mu neka se malo strpi, do vraga, pa su sazvali hitan sastanak na koji je sad urio Shimon sa mnom.Atmosfera je bila napeta. Mukarci su bili zauzeli poloaje u prvim redovima, ene su stajale uza zidove i plele debele dempere, a djeca nisu htjela sii s prozora i otii u krevet. (Hoe da dobije po guzi? Da, hou da dobijem po guzi!) U zlokobnoj tiini, za govornicu je stupio sekretar kibuca. Haverim1 poeo je mi se ovdje nalazimo pred dosad neuvenim problemom. Izzy trai etiristo funti jer toliko kota njegova mladenka. Svi znamo da je Izzy stari lan kolektiva i dobar radnik. Zato predlaem da mu se taj troak odobri donacijom od dvjesta funti i kreditom od dvjesta funti na dvadeset godina.Nato je Ludi Izzy skoio na noge. Meni ne treba nikakva vaa milost, smrdljivci! enidba je bioloka potreba i zato me tretirajte kao bolesnika. Je li jasno? Samo as! prekinula ga je predsjednica socijalnog odbora. Ako je tako, zato se ti ne bi lijeio s nekom curom iz naeg kibuca? Tako je! Tako je! prihvati zbor pletilja u stranjim redovima.Sad je Izzy podivljao. Hou enu izvana! zagrmio je. Neu ni da ujem za ove to se dijele badava. A neu ni jeftiniju od etiristo funti! Ili tako, ili nikako!Sekretar je nervozno lupao akom po stolu. Haverim, haverim ree ovo je emocionalna kriza koju valja rijeiti nadljudskim rtvama.1 Drugovi (hebr.)

Zato predlaem da kibuc povea donaciju na dvjesta pedeset funti, a ostalo da se skupi od dobrovoljnih priloga. Malo morgen! -graknule su ene. Ni kinte! Neka digne kredit kod Ememefa!U tom presudnom trenutku je blagajnik Shimon zatraio rije i postavio jednostavno pitanje: neka uvaeni sekretar kae tono s kojeg bi konta digao predloenih dvjesta funti?Sekretar je stao neto mumljati o svakakvim mogunostima... nai e se naina... nastojmo rijeiti probleme jedan po jedan... i tako dalje. Moda iz Fonda za razvoj? dobacio je neki dobronamjeran lan, ali su mu prijedlog doekali urnebesnom drekom. Ni sluajno! zagrmjela je gomila. Zar zbog takve trice ugroziti sigurnost nae djece?Izzyju je nato prekipjelo. A to je s mojom djecom? raspalio se. Zar ona nemaju pravo da se rode? Molim vas, haveriml Sekretar je lupao po stolu. Mora se nai neki izlaz. Molim... molim te, Izzy, nemoj me krivo shvatiti, moda... moda bismo mogli uzeti novac iz... iz Fonda za stoku... ne prekidaj me, Izzy, evo, sluajno ba planiramo da kupimo... jednu... jednu kravu... Ubojico! odjeknuo je zbor majki. Kako se usuuje! Igra se sa zdravljem nae djece! Otima im mlijeko iz usta!Rasprava je zapala u orsokak. Izvan sebe od bijesa, Izzy je ustao i glasom to je drhtao od uzbuenja zatraio da mu se novac stvori do sutra u podne, makar za to morali prodati pet-est cura iz kibuca, inae e im se tako osvetiti da e se svi kajati.To je Shimonu dalo ideju za moguu soluciju; predloio je da se utemelji Fond za ene, u koji bi svaki neoenjeni mukarac uplatio po dvadeset do pedeset funti za svoju buduu nevjestu, ve prema teini ili nekom drugom kriteriju. Haverim rekao je sekretar zakljuujui sastanak ta ideja ini mi se dobra, samo bih molio dotine da svoje nevjeste po mogunosti odaberu meu djevojkama naega kibuca, a ako ve poto-poto hoe neku izvana, neka nipoto ne pristanu na takve astronomske cijene.S tim smo se razili. Nije jo bilo pet kad sam konano legao, a nepuna dva sata kasnije krenuo sam kombijem kibuca u miroljubivi Tel Aviv i njegovo velianstveno spokojstvo.

U poetku bijahu benzin i auspuh, a onda bjehu stvoreni motor i kola, sirena i semafor. Tome se kasnije pridruie parking-sat, prometni znaci i prometni pajkan, a na kraju je Sotona izbio iz velegradske kanalizacije i Paklu promijenio ime u parkiralite. Slijedi biblijska verzija te prie.VRAJA PROBA I ZA JOBABijae neko u gradu Tel Avivu ovjek po imenu Job Kunstatter. Bio je to ovjek neporoan i pravedan, bojao se zakona i klonio zla.I od svog roda imao je sedam sinova i uz njih prie kamionet.ovjek taj bijae najvrliji meu svojim naratajem, te oprezom najveim vozae po cestama i autostradama, amo-tamo iae zemljom i po njoj hodae gore-dolje, a nikad mu se ne dogodi da bi ga prometnik zaustavio a kamoli mu kaznu naplatio. Sve svoje poreze i namete Job plaae jo prije roka, dapae, u tome bijae jedini medu svojim naratajem.Sad, jednoga dana dou sinovi Opine da stanu pred svoga Gradonaelnika, a meu njima pristupi i Sotona.I Gradonaelnik ree Sotoni: Nisi li zapazio slugu moga Kunstattera? U gradu mu nema ravna, ovjek je to neporoan i pravedan, boji se zakona i kloni zla! A Sotona odgovori Gradonaelniku i ree: Nisi li ti ogradu dizao oko njega za cijeloga ivota? Ali prui jednom ruku i dirni mu u dobra, u lice e te prokleti.I tu na licu mjesta Sotona i Gradonaelnik sklopie okladu. Gradonaelnik ree Sotoni: Pazi, sa svime to ima, radi to ti drago; samo ruku svoju na nj ne dii. S tim Sotona ode ispred lica Gradonaelnika i tako vam je sve poelo.Jednoga jutra ustade Job Kunstatter iz postelje, sie u dvorite i crni mu mrak pade na oi i noge mu se oduzee. A to bijae zato to je oduvijek uveer parkirao svoj kamionet u dvoritu, poto mu teko bijae nai mjesta u prepunim gradskim ulicama. Ali toga jutra ispred dvorinih mu vrata stajao i prolaz mu prijeio jedan behemot od kamiona. Udari Job u viku i trubljavinu i sve susjede obie pitajui ih za vlasnika kamiona, ali ga ne nae nego se ovaj tek u 10.30 pojavi sve nogu pred nogu, a to bijae Elifaz Parkirac.ovjee! vapaj se podie od Joba. Ne vidi li ti da ovo vrata su od dvorita moga?Ba me boli, tako Jobu voza kamiona. Ja ti ga parkiram gdje mi se hoe.I ode on i smjesti ga Jobu na isti nain i sutradan, pa i u etvrtak. A Job nije nou imao mira ni spokoja, u strahu da e mu ujutro opet biti kamionetu izlaz zaprijeen, jer je samo njime i zaraivao kruh svoj nasuni. Ustajao je Job usred gluhe noi i na ulicu silazio da vidi kako stvari stoje, pa i Elifazu Parkircu za brisae kamiona zadijevao poruke na kojima stajae: Upozoravam te zadnji put, svinjo jedna, da parkirati prestane ispred izlaza moga. Nita ne pomae, jer Elifaz bijae mnogo krupniji od Joba i tijela lojem premazana. Job propade, ivci mu se rasue, ali u svemu tome ipak ne zgrijei niti bezumno osudi Gradonaelnika. Ode u policiju i podnese prijavu protiv Elifaza Parkirca.A u policiji mu rekoe: Tu mi nita ne moemo jer pred ulazom u tvoje dvorite nema nikakva slubenoga znaka zabrane.Ako je tako, ree Job, drat u se rijei Prorokovih.Jer Jeremija bijae rekao: Diite znak! I Job ne zaali ni vremena ni napora da postigne svoj cilj te pohiti u opinski ured za obiljeavanje putova, gdje podnese molbu pa se otada na svaku odbijenicu snova vraao jer se ne dade odvratiti od svoga nauma.Nije li vlast zato da nama na korist a ne na tetu bude? pitao je Job i nije imao pokoja sve dok se jednog dana dva inspektora ne dokoturae u njegovo dvorite i utvrdie da je mjesto oku njihovu zgodno za parkiranje te mu odobrie molbu, pa ni dvije godine ne minuse a na objema stranama ulaza digoe se znaci. I na prvome stajae: Ulaz u dvorite. 5 metara, a na drugome: Kraj zabrane.I veliko slavlje nastade i sinovi Jobovi priredie gozbu svojim prijateljima te se jelo i pilo cijelu no, a Kunstatter ustade vrlo rano i izae u dvorite i crni mu mrak pade na oi jer mu je kamionetu izlaz opet bio blokiran. Silan se vapaj podie iz Jobova grla i on odjuri ravno k pozorniku.Znam, gospodine, znam, umiri ga pajkan. Vidite, ve sam mu zapisao kaznu.to je pak znailo da se dotle u pretrpanom gradu toliko namnoilo kola da graani i nisu imali kamo parkirati doli gdje stignu, makar gutali gorke pilule kazni.To se meni isplati, Elifaz Parkirac jednom ree Jobu. Za tih par ekela bar se ne muim traei mjesto po praini i blatu. A za njim se i drugi povedoe i stadoe parkirati ispred Jobova dvorita, izmeu ona dva znaka, a Job dade u najam svoju haljinu, obrije glavu pa niice pade na zemlju, pokloni se i ree:Pravedni trpe, a zlikovci uivaju.Onda se u dvoritu podie oblak praine a iz njega istupi Jobova ena. I ona ovako prozbori Jobu:to tu lei u prahu i vapi? Ja u tebi rei to ti je initi. Samo ti postavi svoj kamionet uveer izmeu onih znakova i vie ti nitko nee oteti mjesto.I Job uini kako mu bje reeno, i nakon mnogih mjeseevih mijena teka jada i nespokojnih noi Jobu se san opet vrati na oi. I on u zoru ustade vesela srca i sie u dvorite i crni mu mrak pade na oi, jer avaj! na vjetrobranu kamioneta legla cedulja, a kazna podebela.Otri Job do pozornika i zapjeni se: to li ti meni kaznu zapuca, o pajkane?A pajkan mu pokaza znak.A to li ondje pie, gospodine? Zabranjeno parkiranje, je li tako?A Job se oglasi svojim uvenim smijehom: Ha--ha. Te znakove mene radi postavie, e da bih sa svojim kamionetom mogao lako izai iz dvorita ujutro.Samo vi izvolite izlaziti, gospodine, na to e mu pajkan, ali nemojte vozilo ostavljati ondje gdje je parkiranje zabranjeno!Ali to je zabranjeno radi mene!Zna se da je radi vas, a i radi drugih, gospodine.Zar ne razumijete? Ovo je moj znak.Ako je tome tako, onda morate sluiti primjerom ostalima, gospodine. Sutradan se na vjetrobranu opet nae kazna i Job se pospe pepelom po glavi i zavapi: emu znaci ako u njima nema spasa? Parkiram li u dvoritu, ne daju mi van. Parkiram li vani, udare me kaznom. O, ne bilo dana kad sam se rodio!Za tih dana Job Kunstatter nita i nije radio doli obijao uredske pragove zbog znakova, a tako se bio osuio da pljuvake nije imao da proguta. Sve u svemu pola ivota stuca meu zidovima raznih odjela sve itui pravdu.Policija mora kanjavati prema propisima, objanjavala vlast. Na znakovima ne pie da ono mjesto pripada tebi.A Job je na to odgovorio: Ako je tako, onda to i napiite!E, to ne moe, ree mu vlast. Samo diplomati i ugledni politiari imaju pravo na rezervirana parkiralita na javnom mjestu. Obinome smrtniku kao to si ti moe u najboljem sluaju pripadati slobodan pristup u vlastito dvorite. Uostalom, zato bi uope parkirao vani kad ima mjesta u svom dvoritu?Nato Job otvori usta i svima skide sve po spisku, pa ga pograbie, dobro ispraie i kao antidravnom elementu otiske mu prsta uzee. I onda je svakog jutra samo bacao one cedulje i ni prebijena ekela kazne nije plaao, pa ga pred sud dovukoe i osudie i patnja mu tolika bijae da se njegovi pobojae da bi jednog dana mogao i umrijeti. A onda jednog jutra on side u dvorite i to sad?! ni traga nema njegovu kamionetu izmeu onih znakova, jer je policiji ve bio pukao film pa je Levijatana dovukla i njime Jobov kamionet odvukla u sigurno utoite gdje nee zaprijeiti ulaz u dvorite.Kunstatteru ivci pukoe i on ree: Zar je snaga moja ko snaga kamena? Zar je tijelo moje od mjedi lijevano? Dokle e me mukama razdirati prometna policija?Sinovima njegovim bijae puna kapa svega te se rasprie na sve etiri strane svijeta, a i ena mu spakira kufere.Ma jesi li ti mizla ili si muko? ree mu ena. Zar ne vidi da su oni znakovi propast tvoja? Sredi da ih skinu pa e opet moi parkirati ispred svoje kue bez ikakva straha od kazne.Nato Job pohiti u opinu i u prah pade pred prometnom komisijom i stade je preklinjati neka mu s vrata skinu onu kaznu boju od znakova.A ovjee boji, to ti misli daje ovo? Piljarnica neka ili slubeni ured? planue inovnici. Jo onomad si nas se kao krpelj prikrpio da ti postavimo znakove ispred tvoga dvorita!Ah, kad je to bilo! odgovori Job. Skriveni su putovi prometnih propisa u naem gradu, amen.Vlasti ispustie suzu suuti.Razumijemo te i dua nas boli, rekoe inovnici, ali ruke su nam vezane. Jer znakovi oni ne bijahu namijenjeni tebi, nego parkirnom prostoru u tvom dvoritu. Dokle god je ondje dvorite, dotle mu i ulaz mora biti slobodan.Ja u dvorite unititi, oiju mi mojih, stade Job frfljati. Ma ja u ga dinamitom! Ma naikat u ga svega antitenkovskim zaprekama!Iz svakog je ureda letio naglavce i vie nije znao za spokoj sve do kraja svojih dana.A Sotona, iji su prsti, sjetimo se, i zakuhali bili cijelu tu kau, bio je ve odavno inkasirao okladu, samo to je poslije sve ostalo teklo samo od sebe. Jedne noi bez mjeseine pozornik je u svojoj ophodnji primijetio neku mranu priliku gdje velikom pilom ree stup prometnog znaka, pa Job i ne stie zavriti posao jer ga pajkan odvede u orku i izvede pred suca. Kunstatter je pet mjeseci sjedio u mranoj rupi u uzama a iz njegovih usta neprestance tekle kletve, tako grozne da su njegovi uzniari morali sebi mahovinom ui zaepiti.Pria se daje Job, postoje odrapio svoje i izaao, otkrio da su mu ukrali kamionet, ali mu ni ta spasonosna novost ne pomoe bolesnu duhu i trag mu se zametnu u pustoi. Prema legendi, on i sad luta po junoj pustinji, a turisti tvrde kako mu se katkad izdaleka uje jezivi smijeh, te se i via kako juri samom crtom nebosklona i trubi automobilskom sirenom po 140 puta.

Izrael je jedina zemlja na svijetu gdje jadni doseljenici predstavljaju solidnu veinu. I zato drimo rairene ruke kako bismo prihvatili brau to nam stalno pritjeu iz dijaspore. Samo je pitanje dokle moe drati rairene ruke?RUSI DOLAZE Potovani gospodine, ast mi je da vam u ime drave i njezinih institucija priopim radosnu vijest... O masovnom doseljavanju iz Rusije? Da! U okviru programa ponovnog okupljanja razdvojenih porodica, po dvjesta dua mjeseno, poam od etvrtka po podne. Oh, slabo mi je od neizmjerne sree! Mogu li vas zagrliti, gospodine? Bog vas blagoslovio! Takav sam vam oduvijek bio, gospodine! Svaku sam peticiju odmah potpisao, bez trena dvoumljenja. Neka moj narod doe! Jeste li i vi slavenskog podrijetla, gospodine? Samo njihov simpatizer. Kakvi su to divni ljudi! Zdravi, jedri, a kako znaju uivati u jelu, piu i zabavi! Naprosto su divni! Kako samo pleu i pjevaju po cijeli dan! Oi ornije! I to je najvanije: svaka obitelj ima najmanje po troje djece! Naa budunost! I marljivi su, gospodine, disciplinirani su, hvala bogu, odrasli su pod komunistikim reimom pa su navikli da ujutro rano ustaju i svojski rade! Nisu kao nai idovi, oni su snaga! Bit e nam doslovce spas. Kaem vam, dogodilo se predivno udo! To e promijeniti sliku nae zemlje, ozdraviti nau privredu, vratiti nam moral! Ma jo i ne moemo sagledati kako e taj fantastini dogaaj utjecati na tok svjetske povijesti. Hvala vam. Nema na emu. Mnogo, mnogo vam hvala. Samo tako naprijed! I izruite moje najljepe elje tisuama doseljenika. Moete ih izruiti i osobno. Na alost, kola su mi na popravku. Nema potrebe da putujete. Oni vam dolaze ovamo. Tko to dolazi? Rusi dolaze. Kome? Vama, gospodine. Naravno, ne svi. Samo jedna obitelj. Ja nemam nikoga meu njima. To nije vano. Ovih dana svaki e izraelski dom ugostiti po jednu obitelj iz Rusije. Zato sam i doao, gospodine, da vas o tome obavijestim. Je li to odreeno zakonom? Za sada je na dobrovoljnoj bazi. Pa to onda kaete da me obavijestite? Pitajte me! Mislio sam, tako ste se obradovali, gospodine ... Naravno da sam se obradovao! Ne morate vi mene uiti! Moja je kua oduvijek bila otvorena za masovni priliv sovjetskih idova! No Da? Dvorino muziciranje. Kako, gospodine? Objasnit u vam. Gostinska je soba jedina slobodna prostorija u naoj kui, a upravo u njoj drimo klavir. Moja ki Dvora uzima dvaput tjedno privatne lekcije od gospoe Pressburger koja predaje na konzervatoriju. ekali smo dvije godine na njezin pristanak da preuzme Dvoru i sad to jednostavno ne mogu otkazati. Biste li mogli premjestiti klavir na drugo mjesto? Na to sam ve pomislio, ali kamo? Salon je praktiki zakren dugim kredencom. Osim toga, jeste li kad pokuali pomicati klavir? To, bogme, nije ala. Samo privremeno ... Da ste mi samo rekli prije dva tjedna, prije nego to je Dvora poela s lekcijama, moda bih i mogao to uiniti za nau rusku brau, ali je sad prekasno. Jeste li pitali susjede? Jesam. I? Violina. Truba. Kontrabas. Da, da, tako vam je to. Ali, uostalom, a jesu li meni to dali kad sam doao ovamo? Trosobni stan. Samo dvo-i-polsobni. Ako se ne varam, ti vai Rusi navikli su na posve drukije ivotne uvjete. Oni su vam puka sirotinja, vjerujte mi. Znai, nema nita od toga? Nisam to rekao! Ja sam uvijek spreman na rtve, ako su nune! ujte, pa zar ne plaam porez? A osim toga? Osim toga, treba mi mir u kui. Ti ljudi ustaju rano ujutro, diu stranu larmu, zatim ih ja, pjevaju i pleu po cijeli dan. Oi ornije, oi ornije, da izludite od toga. Uz to, svaki ima po troje ili etvoro djece. Jednostavno, nisu kao mi ostali. I to emo onda raditi? Da, to je zbilja problem. Plaate li to onima koji ih uzmu? Ne plaamo. Onda ne znam. to, da ih poaljemo natrag? Bojim se, u takvoj situaciji... alosno je, zar ne? Samo privremeno. Nadam se da e za koju godinu moja ki zavriti s lekcijama, ili e moda gospoa Pressburger otii u mirovinu...

Okupljanje izgnanika sa sve etiri strane svijeta predivno je, tako rei epohalno dostignue, ali je s jezinoga gledita stvorilo takav kaos prema kojem je Babilonski toranj obina potleuica od blata.U Izraelu se govori vie jezika nego to ih ljudski rod zna. Velanin nee najbolje razumjeti kota, a ovaj nee Amerikanca, ali izmeu njih ima vie jezinog afiniteta nego izmeu idova iz, recimo, Afganistana i idova iz Jugoslavije.Slubeni je jezik nae zemlje hebrejski, koji je i materinski jezik nae djece u svijetu jedini materinski jezik koji majke ue od djece. Slubeni formulari moraju se popunjavati na hebrejskom, ali mi uglavnom itamo na engleskom a govorimo jidi. Uenje hebrejskog nije nita tee od uenja kineskog. Prosjean se doseljenik za svega tri-etiri godine, u najgorem sluaju, osposobi da prolaznika upita na tenom hebrejskom: Biste li mi, molim vas, rekli koliko je sati, ali na engleskom?Kad ima posla s vlastima, graaninu dobro doe znanje hebrejskoga kako bi ga razumjeli. A jo bolje mu doe neznanje kako ga ne bi razumjeli. Ovo mogu dokazati iz vlastitog iskustva, onim to se meni dogodilo u jednom uredu.OPERACIJA BABILONMorao sam obaviti neke sitne formalnosti oko uvoza rendgenskog aparata. Dakle, otiao sam u Ministarstvo alopatijske razmjene da pitam mogu li dobiti odobrenje za uvoz rendgenskog aparata poklonjenog od roaka u inozemstvu, iako nisam lijenik, ali bolujem od bulboznog duodenitisa pa mi valja svakog asa slikati eludac.U ministarstvu je sve ilo kao po loju. Na alteru za informacije me neki mladi (koji je zamjenjivao strica to je bio otiao na vjebu rezervista) otpremio neka probam u sobu 1203, odakle su me vratili u sobu 4.Zatim sam obiao sobe 17, 3, 2004, 81 i 95, i na kraju stigao do sobe 504, to jest ureda dra Bara Cyanida, savjetnika bez portfelja za poslove rendgen-aparata. Pred njegovim vratima nije bilo ni ive due, ali me upozorie da u sobu mogu ui samo ako imam cedulju s brojem. To zato da se ne bi stvarali neugodni repovi. A brojevi su se dijelili u sobi 18.Kad tamo, pred sobom 18 strahota od repine! Izraunao sam u tren oka: brzinom od trideset sekundi po glavi, plus po jedan padobranac na svaka tri graanina pokorna, mogao bih doi na red otprilike za pet-est godina, to je, priznat ete, prilino dugo vrijeme ak i u ovoj zaguljenoj ekonomskoj krizi.Kako sam od roenja pomalo podmuklica i sebinjak, uao sam u susjednu sobu 17 i kroz nju bezobrazno upao u sobu 18, gdje su se dijelile cedulje s brojevima.U tom trenu u sobi nije bilo nijedne stranke, samo neki krupan inovnik oiju kao u gutera koji se na moj neoekivan upad prenuo i bez pardona marnuo me van: Nema upadanja sa strane! Neu vas primiti! Zar ne vidite kolik je rep vani? Morate stati u red kao i svi drugi!U takvoj situaciji morate munjevito smisliti neto specijalno, inae ste nadrljali. Bulbozni razvukao sam naziv svoje bolesti bulbozni duodenitis.inovnik je bio ignorant u medicini. Zinuo je i zabuljio se u mene. to? ree. Tko? Zato?Nato mi se upali arulja koja bi, po mom rezonu, mogla revolucionirati izraelske repove. Dvargichoke plokay gvichkir? upitam inovnika smijeei se ljubazno. Shmusek groggy. Latiten?1To ga je ubilo u pojam. Redste jidi? upita me. Efsher redste Speak English? Dvargichoke plokay. Redste francais? Gvichkir u mugvichkir.inovnik ustade i pozva blagajnika iz susjedne sobe. Ovaj jadnik ovdje zna samo maarski ree svome kolegi. Ti si iz Transilvanije pa vidi moe li dokuiti to bi to htio. Haver obrati mi se blagajnik te mit akarol mama? Dvargichoke plokay odmah doekam. Latiten?Blagajnik je onda pokuao s rumunjskim i rutenskim, pa je slegao ramenima i prepustio me sudbini. S treeg kata siao je neki bljedunjavi slubenik iz Odjela za procjenu kalorija te me ispitivao na arapskom, turskom i nizozemskom. Naravno, drao sam se svoga dvargichoke i tuno irio ruke. Zatim je s drugog kata doao inenjer koji je brzo izredao sve slavenske jezike. Nita.1 Da ne bi bilo nesporazuma, ovo nije hebrejski nego bezvezno klepetanje

Posluitelj koji je raznosio aj sluajno je znao finski. Shmusek ponovio sam oajno. Shmusek groggy! Jedan savjetnik s akademskim obrazovanjem pokuao je s latinskim, a onda mi se generalni direktor za kontrolu rie obratio na retoromanskom. Gvichkir. Neka nepoznata ena zablebetala mi je na talijanskom, panjolskom i japanskom, a onda su pozvali portira, doseljenika iz Afganistana, koji me oslovio jezikom svoje rodne grude i neim nalik na etiopski.Dok je na red doao jedan knjigovoa, inae Pigmejac-kanibal, s narjejem plemena Gnu-gnu, oko mene se bio stvorio poprilian krug ljudi koji su pokuavali pogoditi odakle sam i to bih htio.Blagajnici su se kladili da sam neki Indijanac mjeanac, a drugi su tvrdili da u prije biti Eskimac, ali je to kategoriki demantirao direktor Istonoevropskog ureda koji je i sam bio Eskimac.Pozvan telefonski, kontrolor nestalih zaliha robe pokuao je raistiti situaciju na malajskom, ali je naiao na neprobojan zid mojih dvargichoka. Doao je koordinator javnog razoaranja s aramejskim. Plokay. Slijedili su valonski i baskijski. Mugvichkir. Zatim norveki, papuanski, grki, portugalski, tibetski, ladino, svahili, letonski, volapiik... Nula. Ni makac.Kad se sve ivo iznemoglo izvalilo po podu oko mene, priao sam leerno stolu onog inovnika i, kao da sam to tek sad otkrio, uzeo jednu od cedulja s brojevima to su ondje bile rasute. (Sjeate se? Radi toga sam bio i doao ovamo.) Pa on hoe broj! Dobra se vijest munjevito rairila mranim hodnicima. Broj hoe! Konano! Broj! Aleluja!Silom sumi gurnuli u ruku jo jednu cedulju, pa su mi estitali tapali me po pleima i grlili, a ini mi se da mi je kontrolor ak poljubio skut kaputa... Svima vlane oi... Ope oduevljenje zbog tog udesnog okupljanja izgnanika. (Poslije u po depovima nai jo desetak cedulja.) Dvella progunao sam, i sam malo ganut. Dvella.

Svaka ast izuzecima, ali poznavanje hebrejskog jezika ipak graaninu nae zemlje predstavlja klju za pun i sretan ivot. Stoga je poeljno da novi doseljenik progovori jezikom zemlje od trena kad se iskrca, pa makar mu rjenik bio ogranien na pet osnovnih izraza: alom, hvala, molim, zato, idiote. Ako sluajno naui i esti, e, tek smo onda nadrljali.POZIV ZA SELEKTIVNU IMIGRACIJUNedavno sam morao nazvati Weinreba, ne sjeam se zato, a uostalom, i nije vano. Samo znam da sam mu htio skresati svoje. Nazovem mu kuni broj i ondje netko podie slualicu. Halo zapiskutao je prestraeni enski glas. Halo. Halo kaem ja tko je tamo? Ne znam. Ne zna niko. Ja pitam tko sad govori tamo. Amo? Da, tamo. Ja govori, halo. A tko ste vi? Novo metla. Molim vas, dajte mi gospodina Weinreba. Weinreb? Kuda? Na telefon. Da. eka malo. ekam. Halo. Weinreb? Ne. Novo metla. Molio sam vas da mi dadete gospodina Weinreba. Gospon, govori po rumunjsko? Ne! Molim vas, dajte mi gospodina Weinreba! Da. Halo... ne moe sada. Zato? Nije kod kue? Ne zna, halo. Kad e se vratiti? Ko? Weinreb! Kad se vraa kui? Gdje je Weinreb? Ne zna zajeca nova djevojka. Ja dola od Rumunjska. ujte, djevojko moja nato u ja blago elio bih govoriti s gospodinom Weinrebom. Kaete da nije kod kue. Dobro. Ne znate kad e se vratiti. Dobro. Ali, valjda mu moete rei da sam ga zvao, je li tako? Samo malo zavapi ena halo. to je sad? Ne moe kasti, gospon. Zato ne moete? A ko to Weinreb? Pa to vi meni ko to? Zar ga ne znate? Govori po rumunjsko, gospon? Samo zerica? iji je to stan? Od gazda. Halo? Koji je broj? Kua broj sedamdeset tri, drugo kat. Pitam koji je broj telefona. Ne zna. Zar ne pie na telefonu? Nemamo telefon

Poseban problem predstavljaju idovi koji jo ive u arapskim zemljama. idovu koji ivi u Kairu mora biti malo neobino da se prigodom Pashe moli: Slava Svemoguem Gospodinu koji nas je izveo iz Egipta, zemlje ropstva. Nije udno ako takvima nije sve bistro u glavi.FRANCOIS MOSTOBRANNa dramatian susret sa eikom, sinom uarene pustinje, dogodio se prije mnogo godina u jednom malom restoranu u Aveniji MacMahon, nedaleko od Slavoluka pobjede. U tom restoranu nali smo se pukim sluajem, jer je u Parizu svaki restoran najbolji, ali smo imali nekih problema s deifriranjem zakuastih galskih izraza u jelovniku. Zato smo zamolili konobara neka nam kae kakvo je to jelo duga imena koje zavrava s Marijom--Antoanetom. Konobar nam je ispalio brzometnu paljbu francutine, od koje, na alost, nismo razumjeli ni slova. Samo smo se gledali u oaju, a onda smo odjednom zauli na perfektnom hebrejskom: To vam je samo hladna plata.Iznenaeni, pogledali smo ovjeka za susjednim stolom. Tih, sredovjean tip, elegantno odjeven, prilino tamnoput. A udno se drao: izgovorio je ono nekoliko rijei i nastavio jesti i ne gledajui navie. ena i ja zagledali smo se zaueno. Oprostite konano odluih osloviti neznanca jeste li vi Izraelac? Ne on odgovori ja sam Arapin.I nastavio je jesti. eni se u drijelu zaglavila slana srdela a ja sam osjetio kako mi se sva koa jei. udna mi uda: prvi put oi u oi s neprijateljem! Evo, spokojno sjedimo usred Pariza i mirno jedemo hladnu platu, a tko zna, moda emo se ve sutra gledati preko niana?Ipak mi je, kao roenom vitezu, ast nalagala da mu pokaem kako znam potovati hrabrost protivnika koji je suoen sa sigurnim porazom. Eselam alejkum. Alejkumu eselam.Najdraa enica i ja prestadosmo jesti, toliko smo bili uzbueni. Smijemo li uope razgovarati s njim? Da nije to agent neke strane sile koji bi od nas htio izmamiti kakve vojne tajne, pa zato nastoji stei nae povjerenje predstavljajui se kao Arapin? Ali ne! ovjek je bio miran i sabran, plemenitost njegovih crta jo su vie isticale naoale s okvirom od kornjaevine na orlovskom nosu. U oima si mu vidio odraz onih irokih prostora pod vedrim nebom kojima je morao lutati taj slobodoljubivi sin pustinje. Mora da je eik ili slina zvjerka. Jeste li vi, gospodine, iz Izr... ovaj, Palestine? Ne, ja sam iz Libanona.Napetost je donekle popustila. Druga liga. Dobro, bar nije Sirijac, hvala budi Alahu! Ja sam dugo ivio u vaoj zemlji - nastavi eik na besprijekornom hebrejskom. Prije rata.Oborili smo oi, silno smeteni. Moda je za sobom ostavio kuu, zemlju? Skupio sam hrabrost da nesretnom izbjeglici pokaem svoju dobru volju. Ja se molim tako ja njemu da to prije doe dan kad emo se opet moi uzajamno posjeivati. Nadajmo se odvrati eik. Mir bi koristio svima. Naa je najvea elja da se sporazumijemo s arapskim zemljama. Strpimo se pa emo vidjeti.To je bila atmosfera srdane koegzistencije. Blago nama, kakvo predivno iznenaenje! Kod kue nas opaju svakakvim bajkama o goruoj mrnji i tome slino, a evo eika gdje s nama pria kao da je na ovjek. Ne znamo tko e prvi potpisati mir s Izraelom nastavim ja sa znaajnim osmijehom na usnama ali smo sigurni da e Libanon biti meu prvima. Sjenka osmijeha preleti preko eikova lica. Moda. Iako Arapi nisu u stanju ni izmeu sebe sklopiti mir. Arapske su drave ustanem ja u obranu naih dobrih susjeda u fazi buenja nacionalne svijesti i konsolidacije svojih individualnih putova. Ma jesu vraga tako e eik. Oni se jednostavno ne mogu sloiti, i to je sve.Nema smisla poricati bili smo zaprepateni. Toliku nepristranost, toliku objektivnost nismo ni u snu oekivali od kralja pustinje. uj apne mi slatka enica mora da je kranin.Da, to bi moglo biti, oni su mnogo umjereniji. Ako se ne varam, gospodine ponem izokola vi u svojoj zemlji imate vrlo jaku kransku zajednicu, zar ne? Pa i nije ba tako. Jeste li vi kranin, gospodine? Nisam. Znai, vi ste musliman? Nisam. Pa to ste onda? A to biste htjeli da budem? idov, zna se. Sebe nisam mogao vidjeti, ali mi je enino lice bilo kolski primjer manifestacije kratkog spoja u mozgu. ak je na tren zakiljila. Oprostite izmucam kaete da ste idov, gospodine? A to ste drugo mislili? Sad mi je krv jurnula u glavu. uj, Yankele riknem to me onda puta da ti ga tu tupim o miru meu naim narodima? Zato mi odmah nisi rekao da si idov? Nisi me ni pitao. Pitao sam! Pitao si me jesam li iz Palestine. A ja sam iz Libanona. Ali, za ime boje, nisi Arapin! A zato ne bih bio?Na usta mije izbila pjena. Kako se usuuje traiti od mene da ga smatram Arapinom? Dosta ti je da mu samo vidi idovski grbavi nos i mutne oi, pa da zna kako su i njegovi preci doli iz Egipta s tvojima u istom konvoju. Ti nisi Arapin, stari moj kaem mu jer se nee tui protiv Izraela! Mi smo izuzeti od vojne slube prihvati eik i nastavi: Ali, to se ostaloga tie, mi smo punopravni graani.Ubrzo smo od njega doznali da u Libanonu ima oko devet tisua idova i da uivaju punu ravnopravnost i slobodu, samo to ne smiju slati stranu valutu u inozemstvo. I mogu biti to god hoe, samo ne vojnici, inovnici, suci, policajci, politiari, nastavnici, poljoprivrednici, sportai, odvjetnici, novinari, radio-spikeri i mujezini. Pa to vam onda preostaje? Praviti etke.I on proizvodi etke. Ima dvije tvornice u Bejrutu i predstavnitvo u Parizu. Pola vremena ivi kod kue, a pola u Parizu. Najgore me dotuklo to se i on zove Ephraim. Ali me zovu Francois ree. I mene su tako zvali u starom kraju.U to ime naruili smo rundu pia. Froike nam je ispriao kako je trgovao s Egipanima. Dvaput je iao u Kairo i oba puta su ga Egipani najprije uhapsili, pa ga pustili i dopustili mu da obavi svoj posao. Na jesen ide opet k njima na hapenje. Kod kue ima mnogo prijatelja Arapa. Pitao sam ga kako s njima razgovara o Izraelu. Dre se to dalje od te teme, rekao je Froike. Ali ipak? inzistirao sam. Ipak, nita odvratio je Froike. Ali imam roake u Haifi pohvali se. Dodue, ne mogu im pisati. Zato ih ne posjeti? Moglo bi se doznati, pa bi mi zabranili povratak u Libanon. Pa to? Ostao bi u Izraelu. Francois se stao mekoljiti. Oblio ga znoj. Zna napokon ree mi u Libanonu sluimo kao neki most izmeu idova i Arapa.Tada eik ustane, kradomice se ogleda i na brzinu oprosti. alom, Ephraime apnem mu do godine u Jeruzalemu.Mislim daje odsutno klimnuo glavom. Ali, vie se nismo vidjeli. Iako smo radi njega zauzeli grad.

Istinska veliina jedne zemlje moe se pouzdano procijeniti prema razini njezine televizije. Izraelska televizija ima kratak ali zato siromaan program koji se sastoji od karta. A onima koji trae bolji televizijski program vlast odgovara da u Bibliji nema ni rijei o televiziji.SUPERPLEMENITO VINO Dobar dan, gospodo. Mi smo predstavnici izraelske televizije. Doli smo u vau zemlju da nabavimo igrane filmove za na program. Dobro doli, gospodo. Raspolaemo irokim izborom filmova za vas: akcionih, znanstvenih, ratnih, ljubavnih, pa krimia, napose onih s porukom o isplativosti zloina. Za kakve je filmove zainteresirana izraelska publika? Ankete pokazuju da su joj najdrai filmovi koji poinju izmeu osam i devet uveer. Imamo ih! Samo as, gospodo. Moramo vas unaprijed upozoriti da smo mi vrlo mala zemlja, okruena neprijateljima, stoga su nam sredstva za televiziju vrlo ograniena. Zar se kod vas u Izraelu ne plaa televizijska pretplata? I te kakva, samo to taj novac ide na subvencioniranje tekstilne industrije. A koliko ti vai filmovi kotaju, ako smijem pitati? Pa, cijene nam se kreu prema godinama proizvodnje. Na primjer, filmovi iz ezdesetih godina su vam po dvjesta pedeset dolara. Oni iz pedesetih kotat e vas samo sto osamdeset dolara. Kakve su vam financijske mogunosti? Imate li to iz tridesetih? Naravno. Imamo izvrsne filmove s Ramonom Novarrom, Glorijom Swanson i nezaboravnom Dolores del Rio. To su vam kao plemenita crvena vina kojima je bouquet sve finiji to su starija. Evo jednog hita s poetka dvadesetih godina, Sotona tuge, o borbi amerikih vlasti protiv krijumara alkohola. Bela Lugosi u ulozi bezobzirnog ilegalnog proizvoaa. Koliko kota? Osamdeset dva dolara. Imate li togod manje aktualno? Imamo. Plavi aneo s Lionelom Barrvmo-reom. Samo ezdeset pet dolara. Dajete li kakav popust nerazvijenim zemljama? Na alost, ne dajemo. Ali, imamo jednu raniju verziju tog filma s Emilom Janningsom u ulozi profesora. Moete je dobiti za svega pedeset jedan dolar. Moe li za petnaest dolara? ao mi je, ali to je film za koji bi svaki kolekcionar dao ne znam to. Pitajte svoje prabake, gospodo. Pa i vae starije bake jamano se sjeaju tog filma. Uvjeren sam da e izraelska publika sa svojim profinjenim ukusom uivati u toj klasinoj kreaciji. Problem su sredstva, gospodo. Moemo li nazvati Jeruzalem i asak porazgovarati s naim efom raunovodstva? Samo izvolite. Halo, Zwanziger? Nali smo neto vrlo pogodno, jedan gotovo novi povijesni film, a cijena mu je pedeset tri dolara. Pedeset tri, da, pedeset tri. Moda bismo mogli oboriti cijenu na pedeset dva. Ne, ovi ne razumiju hebrejski. Da, to je cijena, od pedeset dva do pedeset tri. Ipak, to je cjeloveernji film, ima cijelu picu, ima reisera.. Oprostite, gospodo, gospodin Zwanziger pita imate li kakvu raniju verziju Plavog anela! ini mi se da imamo. Bit e iz 1917, s Mary Pickford i Douglasom Fairbanksom. Izvanredan film. Mnogo divne gestikulacije, izraavanja osjeaja, pa maksi-suknje... Moemo li ga odmah dobiti? Bez problema. Samo da poaljem ovjeka u muzej i za jedan sat imate film. Koliko taj kota? Tri dolara po kilogramu. Halo, Zwanziger? Imaju jednog jeftinijeg Anela. Sasvim plavog, da, perfektan... to? Ne, to nismo pitali... Oprostite, gospodo, gospodin Zwanziger pita je li to nijemi film? Mislim da jest. Ali ima vrlo jasne titlove u ornamentiranim okvirima. Lijepo djeluju na televizijskom ekranu. Naravno, s klavirskom pratnjom. Gospodin Zwanziger pita moe li ga pratiti harmonika? Svakako. Eto, svojedobno ga je afganistan-ska Kraljevska televizija prikazivala s pratnjom bubnjeva. Imate li togod klasinije, recimo kakav rani Rudolph Valentino ili slino? Veliku pljaku vlaka iz 1903, u tehnici brae Lumiere. etrdeset pet minuta. Samo dvadeset dolara. A recite nam, gospodo, je li bilo filmova u devetnaestom stoljeu? Na alost, iz tog doba imamo samo zooiro-skop. To je disk koji se vrti, a kroz otvore vidite konja u trku ili balerinu u plesu. Je li kompletan? Da. S petrolejskim svjetiljkama. etiri i pol dolara zajedno s kurblom. Gospodin Zwanziger pita moe li isplata u ratama. Mislim da e moi. Okej, spakirajte nam to.

Talmud kae: Reda mora biti! Zato je u Izraelu jedna od najpotovanijih profesija redar, ovjek sa zadaom da sprijei svako remeenje reda na javnom mjestu. Gospodine, ovdje se ne moete zadravati. Ovo je mjesto rezervirano za predsjednika vlade! Pa ja sam predsjednik vlade, prijatelju! Ba me briga ako ste i predsjednik vlade, ali odavde odbijte!NA VRATIMA TI UVARE POSTAVIH, JERUZALEMENeku veer doe k meni Stockler, tajnik Kluba veselih pajdaa, i ree mi: U subotu imamo u klubu veer lake zabave. Bilo bi nam drago da nam odrite predavanje na temu: Ima li izvornoga izraelskog humora, a ako ga ima, zato ga ne bi bilo? ujte odgovorim po mom shvaanju, piscu je prva zadaa da pie. Naravno tako meni Stockler ali vam ipak ne moemo platiti vie od dvadeset pet funti. Ma nije u pitanju novac... Odlino! Onda smo se dogovorili. Pazite, poinjemo u est i trideset.Stigao sam pred klub u est i trideset. Ne volim se hvaliti, ali je dvorana bila puna pa su organizatori zakljuali ulazna vrata pred kojom se tiskala gomila. Pokuao sam se laktima probiti, ali se eljezne ipke na vratima pokazae neprobojnima.Obiao sam zgradu, naao stranji ulaz, polustaklena vrata, a s unutranje strane visi plakat kojim se najavljuje moje predavanje te veeri. Iznad plakata zjapio je otvoren prozori. Pred vratima su se vrzmali neki mladi optimisti, a kroza staklo, bono uz plakat, mogla se vidjeti dupkom puna dvorana sa gospodinom Stocklerom u napetom iekivanju. Kucao sam neko vrijeme na vrata nita. Zalupam jae i eto redara, vrsta macana, koji gurne plakat u stranu i poznatim internacionalnim znakom pokae mi da se pokupim. Uprem prstom u se pa u plakat, pokazujui mu da sam ja taj predava, a on digne lijevu ruku (oito je bio ljevak) i zaprijeti mi da e mi polomiti sve kosti. Od mladei oko mene podigao se kor poruge jer da mi stari otrcani trik ne pali. A ja pojaam lupanje po vratima pratei ga ritmikim udarcima nogom. Tad se vrata malo odkrinu i glavni redar odalami me po glavi metlom. Nema mjesta! zaurla. Gubi se! Zateturao sam od snanog udarca, ali nisam izgubio prisutnost duha. Ja sam predava brzo mu dobacim i skoim u stranu. Pustite me unutra, zaboga! E, veeras mi tu ne ulazite ni da ste ef drave! zagrmi redar i zamahne metlom. Mladiu, briite ili zovem policiju!I neopozivo zatvori vrata, zakljua ih i navue zasun.Sjeo sam na rub plonika i razmotrio situaciju. Nije mi bilo ni nakraj pameti da odustanem. Bio sam pripremio predivno predavanje u kojem izlaem kako izvornoga izraelskog humora nema jer humoristike institucije nemaju podrku vlasti. Pljesak nestrpljenja iznutra potakao me na akciju. Otiao sam u ljekarnu preko puta i nazvao Klub velikih pajdaa. Da? odgovori mi neiji grub glas. Nema vie mjesta. Molim vas, dajte mi gospodina Stocklera. Nemogue, on je na predavanju. Zbogom. To jest, na mom predavanju.Vratio sam se na svoj poloaj i ondje zatekao samo jo jednog mladia sa spremnicom za harmoniku. Odmah smo se sprijatelji!. To je bio bogat umjetniki program osobno, koji isto tako nije stigao da ude prije dizanja pokretnog mosta.Dvije glave znaju vie od jedne, ali ni zajedniki nismo uspjeli smisliti kako nadmudriti redarevu budnost. Albert tako se zvao bogat umjetniki program izvadio je harmoniku i udario u potpuri borbenih koranica, ali mu je svirku nadglasalo burno zvidanje nestrpljive publike.Valjalo je neto poduzeti pa kud puklo da puklo! Vratio sam se u ljekarnu i zatraio togod ime bih mogao pisati po staklu. (Imao sam na umu onaj gornji prozori.) Da niste predava u klubu? upita me ljekarnik. Jesam. Takvi se uglavnom slue ruem za usne. Kupio sam jedan Poljubi me arko, pa sam se uz pomo druga Programa popeo uz odvodnu cijev i na staklu prozoria napisao golemim, jarkim slovima JA SAM PREDAVA.Glavni redar i njegov asistent spazie me i zgrabie onu metlu, ali odskoismo od vrata prije nego to ih oni otvorie. E, jeste idiot prekori me Albert u punom trku. Zato niste napisali naopako?Harmonika je bila strano teka, pa mi je Albert sve prediui rekao kako bi ve odavno digao ruke od toga da mu Stockler nije bio obeao sedamdesetpet funti za popunu programa. Kako smo proli kraj pote, pade mi na um bogovska ideja. U poti upitam slubenika u kojem roku uruuju hitne telegrame. Otkud da znam? on e mirno. VANI SAM STOP, napisao sam. PUSTITEME ZABOGA STOP VA PREDAVA.Vratili smo se do kluba, ali potara nije bilo (to ti je naa pota!). A u dvorani urnebes. Publika samo to nije demolirala dvoranu. Nismo smjeli oklijevati ni sekunde vie. Da provalimo? upita me Albert promuklo. I ja sam vidio da nam nema drugog izlaza, odnosno ulaza. U jednom kutu dvorita nali smo vrstu gredu za skele, uhvatili je ispod ruke, stali na nekoliko koraka od vrata i onda se sa svojim udarnim ovnom zaletjeli u dveri tvrave. Prvi su nalet izdrale, ali su na drugi ispale iz arki.Proboj je bio kratak ali estok. Glavni redar navalio je na Alberta i sruio ga jednim udarcem svoje medvjede ape. Ja sam eskivirao stolicu to je poletjela na mene i pojurio u dvoranu u cik-cak liniji da izbjegnem granate. Glavni redar napusti tijelo umjetnikog programa i skoi na me s lea, ali se doepa samo moga kaputa koji prepustih njegovim akama. Napokon provalih u dvoranu krvave ali neprignute glave.Stockleru je odlanulo kad me ugledao. Upitao me zato kasnim. Rekao sam mu. Da, to nam se dogaa koji put priznao je Stockler. Moda su nai redari prerevni, ali, vjerujte mi, da nisu, bilo bi i gorih stvari. Evo, na primjer, lani se pjesnik Melamed-Becker uguio jer se htio uvui kroz cijevi klima-ureaja.Stockler me predstavi publici koja me pozdravi izvanredno srdano. Glavni redar i njegov asistent stajali su kraj pozornice i pljeskali mi frenetino. Dame i gospodo ponem nema dvojbe da u Izraelu postoji specifina vrsta humora

Zbog vjerskog karaktera nae zemlje, odnosno, da budem toniji, zbog ivog sudjelovanja vjerskih stranaka u vlasti, u nas svadbe mogu biti samo tradicionalne, to e rei raskone priredbe, s impresivnim rabinskim ceremonijalom i bogatom trpezom koja ima da zasiti falange izgladnjelih gostiju. To je jedno od onih, kako se zovu, skupo plaenih zadovoljstava. U pravilu, trokove idovske svadbe snosi mladenkin otac, umjesto miraza, a onda brie u Belgiju i ostavlja za sobom hrpe ekova bez pokria. Obred rastave neizmjerno je skromniji i jeftiniji, samo je stvar u tome to po pravilima igre najprije dolazi svadba.SVATOVAC POD SORDINOMU silnom smo uzbuenju uli u dvoranu gdje e se Amnon i Tamara vjenati. Tjednima smo prije toga razbijali glavu to da kupimo mladome paru. Samo smo jedno znali vazu za cvijee neemo uzeti jer je to odve otrcano. Zato smo, ne gubei vremena, proeljali sve trgovine dok nismo nali neto zaista zgodno predivnu vazu, moda donekle i otrcan dar, ali to da radi kad ne moe nai nita drugo? Svoj smo dar poloili na stol uz ostale svadbene darove. uvao ih je neki malian pospanih oiju, pa smo iskoristili priliku dok nas nitko ne gleda, te velikim slovima ispisali svoja imena ne samo na naem paketu nego i na povelikoj kutiji to je leala kraj njega.Dvorana je bila jedna od najljepih u Tel Avivu, stolovi su bili krcati poslasticama, a u jednom kutu veselo je svirao mali sastav. Bilo nam je drago to nam mili prijatelji ulaze u svetu branu luku u tako divnoj atmosferi i tako haj--ambijentu. To e im se sigurno urezati u pamenje i ostat e im utjeha u propasti to ih eka. I meu ostalim prijateljima mladoga para vladalo je izuzetno raspoloenje. Vidjelo se da Amnonovo i Tamarino slavlje smatraju i svojim, iako su neke nevjestine prijateljice, kao na primjer crnokosa Lilly, bile jo neudate i stoga, htjele-ne htjele, bile evidentirane kao usidjelice. U drutvu je bilo i neke postarije gospode s kojih je tiho kapnula i suza--dvije, a toga ih nije bilo stid jer, uostalom, koliko se puta ovjek u ivotu eni? U pravilu samo dva-tri puta, a vie od toga rijetka je srea. Ali ta statistika nije vrijedila za Amnona i Tamaru. to se njih tie, jednoduno je miljenje gostiju bilo da su oni idealan par gugutki. Brak iz ljubavi izjavi Gusti, nevjestin bivi momak. Kako je lijepo otkriti da na ovom okrutnom svijetu jo ima romantike!Lilly mu se toplo pridrui ono dvoje doslovno luduju jedno za drugim. Isprva su se Tamarini roditelji protivili tom braku. Napokon, ona im je jedinica. Snivali su kako e se udati za nekoga vani i imati sve to joj srce eli. Ali je Tamara bila kratka i jasna: Ili njega ili ete vidjeti to u uiniti! Nije bilo druge, morali su pristati. Uostalom, momak zarauje stranu lovu, a financijska situacija Tamarinih roditelja nije ba ruiasta.Pazi, stigla je Tamara! Ba je kao san. Onakva vitka, u djevianski bijeloj vjenanici, djeluje kao profesionalni foto-model. Oko glave blista joj aureola nevine ljubavi. Da, na toj se djevojci osjea neka istoa, neka dirljiva bezazlenost. To smo svi osjetili. Kako si mi lijepa? dovikne joj Clarice. Lilly se nije mogla obuzdati a da je ne zagrli: Predivna si!Clarice bi se kladila u to bilo da je mladenkina vjenanica Fischerov model. Nakon vjenanja, Tamara je moe skratiti za desetak centimetara i imat e fantastinu veernju toaletu. To je materijal od najmanje dvadeset funti po metru. Francuska svila, vidi se. Dobro, uostalom, kad e cura nositi haljinu koja kota kao pola mercedesa ako ne na svojoj svadbi? Naroito poslije svega onoga to je sirotica morala prepatiti. Bolje ne pitajte apne Lilly. to je ta djevojka prola, to je za ne vjerovati! Njezini su se polomili da je prije odlaska u vojsku udaju za onoga koarkaa, i sve je ve bilo spremno, a onda, kakva propast! Ma ta kae! mi emo na to. A to? Dobro, ali neka ostane meu nama! Tono tjedan dana prije svadbe jedna tobonja prijateljica jadne Tamare otila je do koarkaa. Znate ve te prijateljice koje vas kobajagi tako vole a za leima vas samo panjkaju. E, ta je koarkau servirala svakakve bljuvotine o Tamari, ali momak, naravno, poten ovjek, nije povjerovao ni rijei od toga, samo je upitao Tamaru je li to istina. A ona mu je rekla: Ako ti vjeruje da bi to moglo biti tono, onda nisi ovjek i bolje je da raskrstimo. Momak se htio ubiti, htio se objesiti, ali kako je od koarke izrastao, strop mu bio prenizak, pa mu se izjalovilo. A jadna se Tamara propila. Momak ju je molio da jednostavno okrene list, ali mu je ona odbrusila da je prekasno, mali moj! Mislim da su se i dalje strano voljeli, ali je onda ona imala avanturu s nekim kapetanom, a poslije je ila od ruke do ruke. Ta je zbilja zasluila malo mira i poinka!U meuvremenu stigao je mladoenja: pristao, preplanuo mladi u tamnom odijelu, privlanih, lijepih crta lica. Nije li mlai od nje? upita Gusti, ali su ga ostali odmah uutkali. Pa to, bit e najvie koja godina razlike! Zar je to vano? Tamara se jednako dobro dri a jo je prola kuru uljepavanja. Nas je drugo kopkalo: od ega taj Amnon ivi? to zapravo radi po cijeli dan?- Nita javi se jedan gospodin s lulom. eni se. Znate ga? I te kako! To je obian gulanfer. Kladim se da je i ono odijelo na njemu unajmljeno. Jadna Tamara! saalimo se na mladenku. Pa od ega e ivjeti? O, za to ne brinite. Zaposlit e se kod njezina oca podrugljivo e onaj s lulom. A taj e dobiti prvoklasnog zabuanta.Pa da, tako se danas radi. Kiptjeli smo od ogorenja. Ti boga, ta propalica ne zna ni koze uvati, a takav je besramnik da e ivjeti na tastovoj grbai! Pogledi nam pooe za jadnim ocem jadne Tamare. Stajao je kraj rabina i sastavljao svadbeni ugovor. Hm, tu smrdi na vjenanje per mus. Otac kao da je prilino uzrujan. A zbog ega? On je tipian nouveau riche apne Gusti. Zgrnuo je gomilu para s tekstilom i sad keri kupuje mua.Za naim leima netko je priao kakljive detalje o poslovnim maherajima staroga. Stalno se svaao sa svojim ortakom i jednog dana je ortak nestao pod tajanstvenim okolnostima. ak se i policija umijeala. Kau da je bilo i sablanjivih otkria, ali to sve to sad vrijedi? Vano je da je monsieur nouveau riche naao zvekana za jadnu Tamaru. Na zdravlje mu bilo! Ali mora da je straan krtac. Pa je li ovo neka dvorana? Zar nije mogao nai nita pristojnije u cijelom Tel Avivu? Samo pogledajte to je po stolovima: par ueglih sendvia, koja slana srdela, salata s majonezom i naranin sok. Zar Amnon i Tamara nisu zasluili nita bolje od ovoga? A slatki su ovako zajedno, zar ne? Tamara kao da je propala Lilly e zabrinutim tonom. Preuzela je sve manire stare cure. Pazite to vam kaem, najpametnije je u brak ui s prvom ljubavi. Ah, sretna je, a to je najvanije Clarice ustane u obranu svoje prijateljice. Iako sam joj milijun puta rekla neka za nos uzme tamniji puder, da joj se ne vide tragovi plastine operacije. to? zbijemo se oko nje. to ste rekli? Ma zar ne vidite? Grozno! Toga bi kirurga trebalo otpremiti na robiju, ja vam kaem!Sad su se gosti skupili oko svadbenog baldahina. Gulanferova mamica i tatica tresu se od uzbuenja. to je ovo? Grle one nouveau riches a nita ne govore! udno. Kau da im ta partija nije ba po volji; nadali se da e im sin upecati to bolje. U strogom povjerenju, znate, ali se oni ne mogu kriviti za ovo. Gulanfer ih je postavio pred jait accompli. Munimo malo glavom tiho e onaj s lulom. A zato su toliko pourili sa svadbom? Da, zbilja, zato?Kakvo naivno pitanje! Na usnama gostiju lebdio je znalaki osmijeh. Uostalom javi se Gusti mislim da se sada moe govoriti o tome. Pa to zna cijeli grad. Zimus je Amnon pobjegao od kue. Njegovi su uzeli detektiva. Nali su ih mrtve pijane u nekom prenoitu u Jaffi. Tamarin brat htio ga je ubiti. I policija je morala intervenirati. Kakva se tu kaa zakuhala! Njezin se otac zakleo da e ga ustrijeliti kao bijesna psa ako se ikad usudi samo prii njegovoj keri.Amnon je priao mladenki, njeno joj pogladio kosu i izmijenio rije-dvije s njom. U redu ree Tamara. Kako ti kae, dragi.Vidite, ve se svaaju! Kako je to tuno! Ve sada! Vidi se da joj nije bilo druge. To joj je bila posljednja prilika. Vie joj nije dvadeset, nego punih dvadeset dvije, i zato mora biti ku. Obred je poeo. Gulanfer se ukoio kao kip. Blijed je kao krpa! A Tamara, ini se da je razroka. Lilly mi ape na uho da inae nosi naoale i sad je jadnica slijepa kao imi.Mladoenjini roditelji stali su uz nevjestu. Lijepa ceremonija! Evo, sad joj gulanfer natie prsten, vrlo skroman prsten, s obzirom na njegove pare. A gdje e provesti medeni mjesec? Oh, otkad su ga ispucali! Zar je to vano? naruga se lula. Ovaj put tata Kirschner plaa ceh u hotelu.Podsjetili smo ga da Tamarin otac nije Kirschner. Tako smo otkrili da je on to jest lula ovdje grekom. Bio se uputio na neku drugu svadbu. No, kad je ve doao, onda je i ostao. Amnon je petom skrhao au. Prema nekim promatraima, to je uinio s jedva prikrivenim bijesom. Iz jednog kuta odjekuje histerian smijeh. Svi pogledaju onamo. To je opet druga pria. Kau mi da je ona cura ondje hodala s gulanferom pune dvije godine, a kad joj je poeo rasti trbuh, na brzaka se udala za nekog stranog diplomata. No, nastavila je s gulanferom kao da nita nije bilo, a onda je gulanfer doznao da diplomat sve to vrijeme zna za njega, i to ga je strano zasmetalo. Poslije su se poeli slastajati, sve dok mu Tamarin tata nije zaprijetio revolverom u ruci. I koliko e taj ekati da je prevari? Upravo ono to su svi mislili jo otprve. Bilo je neizbjeno da netko postavi to pitanje. Ako mene pitate ree lula tri mjeseca, i to u najboljem sluaju.Gusti bi se okladio na tjedan dana. Lilly je bila skroz pesimistina. Tamara nije tako glupa kako izgleda apne nam. Sino mu je lijepo rekla: Amnone, ja znam za koga se udajem. Samo to u radije biti rasputenica nego usidjelica. I bogami ima pravo.Stan je na njezino ime. Clarice usput spomene da zna jednog dobrog odvjetnika, za svaki sluaj. Vidjet emo progunaju gosti. Nikad se ne zna.Gledali smo ta dva mlada udovita. Kao, stupaju u brak. Ljube se njeno, glume, ali im je okrutna sudbina jasna svakome koji ih gleda. Obred je zavren. urimo do mladenaca, obasipamo ih najljepim eljama, cmaemo ih od srca. Mazel tov! Mazel tov!1 Mnogo sree i radosti u ivotu! Dabogda sto dvadeset godina! Trt, trt, trt...

1Sretno bilo!RAVNO IZ PRVE RUKEZnam da to nije nimalo hvale vrijedno, ali priznati moram: dok u rane jutarnje sate produktivni dio iteljstva muki hiti na svoje konstruktivne zadae, ja smognem tek toliko snage da se okrenem na drugu stranu i nastavim hrkati. Stoga italac moe zamisliti to se zbilo s mojim unutranjim svijetom kad me jedne noi u sedam sati probudilo zvjerski ludo lupanje po vratima. Zateturao sam put vrata, ali ih je dotle Manfred Toscanini sruio i zahuktao se, u pidami, u moj hodnik. Shalom! ree Manfred. Jesi li uo? Nisam odgovorim slijepljenih onih kapaka. Spava mi se.Okrenem se na svojoj osi i zateturam natrag put kreveta. A susjed me zgrabi za skute pidame. ovjee! protenje Manfred. Digli su u zrak palau Histadruta u Arlosoroffovoj ulici!1 Strano kaem ni takva me eksplozija nije probudila. Ni ja je nisam uo prizna Manfred. Ali Kunstatter kae da umalo nije ogluio. Dotrao je k meni u pet sati, a onda se pourio da obie blokove jedan, dva i tri, a ja sam preuzeo na sebe da obavijestim blokove etiri, pet i est, kako bismo sprijeili paniku.

1Sjedite Histadruta, tj. Sindikata, koje su obini ljudi nazivali Kremljom, raskono je i golemo zdanje koje opremom odgovara najljepim snovima zadrtih birokrata.

Kunstatter kae da se nad ruevinama jo i sad diu debeli oblaci praine. Sa svih strana stre u nebo karbonizirane grede...Opis groznog prizora me zaprepastio, ali sam ipak uoio da mi susjed u tome nalazi neko zadovoljstvo, kao da ga je, recimo, ef potapao po pleima. A to me raspalilo. Histadrut mi nije ba na srcu, jer njegove glavonje samo satima navijaju a na kraju opet ne zna to bi htjeli rei ipak, to nije razlog da se raduje to je uniten Kremlj u Arlosoroffovoj ulici. Stani malo, Toscanini kaem. A to se tako veseli? Kakva korist od toga? Zna, obiao sam sve stanove u blokovima etiri i pet, ali ondje nikome nije palo na um da me pita tako neto. Moj se susjed namrti. Ne veseli me, ali ja ipak vidim dalje od nosa. Kao stari lan Histadruta, kaem ti da nam ne kodi ako nas koji put podsjete da u ovoj zemlji ima i drugih snaga. Naravno, teta zgrade.1 Kakva katastrofa!Dotle sam se sasvim razbudio. Otvorio sam prozorske kapke i zamirio u vanjski svijet. Jutro se veselo gizdalo meu zgradama u susjedstvu. S mora je puhao svje povjetarac. Rublje gospoe Kalaniot ve se suilo na mojoj anteni. Dva su se psia motala u krugu hvatajui se za rep. U daljini se netaknuta dizala palaa Histadruta. Raznosa novina upravo je prolazio na biciklu ispred nae kue po obiaju kasno. Oprosti to te prekidam okrenem se Manfredu ali eksplozija palae Histadruta valjda je jo u fazi planiranja. Eno ti palae!Manfred Toscanini naglo uuti, stane vrtkati jednim stopalom i ne pogleda me u oi.

1 Tipian socijalistiki fenomen. Dragi su ti sindikati jer si socijalist, ali ih nemoe smisliti jer ti je mrsko biti organiziran.

Palaa Histadruta je itava kaem. uje li me? uo sam te. Nisam gluh. Onda izvoli pogledati. Neu. Nema potrebe". Zato? Jer je noas odletjela u zrak. Kakva katastrofa! Ali eno je, gledam je roenim oima! Dosta! raesti se Manfred. Jesi ti tvrdoglava mazga! Nije ti jasno da imam informaciju iz prve ruke?Na tren mi se malo zamuti u glavi. Susjed me pogleda bijesno, a onda mu se u oima pojavi suut. Smiri se potapa me po ramenu. Palaa je sravnjena sa zemljom. Sam bog zna tko je to izveo. Sa svih strana karbonizirane grede...Mrak mi padne na oi. Idi do vraga! dreknem. to si tu stao i melje jedno te isto kad moe prii prozoru i sam se uvjeriti?! Nemam se to uvjeravati. Meni je Kunstatte-rova rije dovoljna. Ma neka Kunstatter i sto puta kae... Stani! cikne Manfred. Hoe rei da Kunstatter lae? Dobro! Da zna da u mu rei. Hou, bogami! Taj e znati kako e te natjerati da to polie, budi siguran! A tko? izgubim strpljenje. Tko ti je taj Kunstatter? Eto vidi! Gospodin uope ne zna tko je Kunstatter, a dere se iz sveg grla daje laljivac! Nisi li malo pretjerao?Rasplaem se. Manfred me suutno pogladi po kosi. Mogu ti dovesti oevice ree. Ljude koji su na svoje ui sluali Kunstattera kako pria da su od cijele zgrade ostale samo karbonizirane grede. Kakva katastrofa! Ali s ovog prozora... Ako ba hoe znati, to su objavili i na radiju! Na kojem radiju? Kunstatterovu! Jo je gotovo nov, marke Philips...Na tren se pokolebam. Pa, ljudsko oko moe i pogrijeiti, a Kunstatter ostaje Kunstatter... to! Bacim se na Manfreda Toscaninija, zgrabim ga oko pasa i nadljudskim naporom dovuem ga do prozora. Gledaj! Nije potrebno. Moj se susjed otimao u mom stisku, zatvorenih oiju. Da sam htio, mogao sam gledati i sa svoga prozora. Ali je Kunstatter detaljno ispriao...Opalim ga po trbuhu. Jesu li je digli u zrak ili nisu? Da li sad ondje stoji ili ne stoji? Stoji... sad. Kako to misli sad? Noas su je digli u zrak a jutros je opet izgradili.Tada se Manfred ote iz mog zagrljaja, opsova i odjuri na svje jutarnji zrak da nastavi izvravati svoju zadau. Odgegao sam natrag u krevet, gdje sam sanjao kako isprobavamo neko novo nuklearno oruje pa je netko krivo spojio neku icu i cijeli se svijet raspao u prah i pepeo. Samo je palaa Histadruta ostala itava. Uostalom, zbilja ne vidim zato se takvo neto ne bi moglo dogoditi. Morat u pitati Kunstattera.

Od svih osobina koje nas krase, jedna od najljepih je naa neslomljiva ljubav prema tradiciji. idovi ponosno tvrde kako je naa vrsta preivjela samo zahvaljujui tome to smo se najpokornije drali Zakona. Ako je tome tako, onda je doprinos ovog autora tom preivljavanju bio zaista minimalan.COSI FAN TUTTINije ugodno znati da si nekome upropastio sreu, pogotovo ako je rije o nedunu neznancu. Da budem konkretan, junak ove prie je Joseph, za koga prije nisam znao ni da postoji, a iju sam budunost i branu sreu uspio unititi za sva vremena. I to za samo nekoliko minuta.Poelo je tako to mi je u stan dola neznanka od etrdesetak godina te mi izverglala, s neto slabijom dikcijom pri kraju zbog akutnog manjka kisika, ovu tiradu: Oprostite gospodine to vam smetam jer se zapravo i ne znamo ali znate sad bih se mogla udati za Yossija ali to to vam govorim vi ne znate da sam se ja rastavila od prvog mua a zato nema veze i ne pitajte me stalno je bio pijan i kupovao darove drugim enama ali Yossi ne pije a puno para zarauje i ne bavi se politikom pazite to vam kaem jer on nije ovdje od juer a ima dobar posao trguje tekstilom i hoe odmah dijete nee da eka jer vie nije tako mlad ali je visok bez dlake na glavi i negdje ima stan ne sjeam se adrese svakako nas morate jednom posjetiti uinit ete nam tu uslugu je li tako? elim vam sve najbolje, gospodo kaem ja, tek radi vlastite sigurnosti. Neka vam brak donese svu sreu za kojom svekoliko ovjeanstvo udi. Shalom, shalom i javite mi se kojom dopisnicom. Hvala vam gospodine ali vam jo nisam rekla ono vano a to je da Yossi ovdje ima prijatelje samo starosjedioce kao on a oni ne mogu pred rabinom svjedoiti da nije bio oenjen u svijetu iako nije a vi ste ovdje doli kasnije i vi ste novinar i to je dobro jer tako moete svjedoiti za nas oboje.1 U redu odvratim to u vam ja napisati... To nije dosta jedan Yossijev prijatelj napisao nam je uvjerenje da je on neoenjen na memorandumu Metro-Goldwyn-Mayera i to je napisao na amerikom jer je tamo zaposlen ali je rabin rekao da ovjek mora k njemu osobno i hvala vam unaprijed to ste tako ljubazni ja redovito itam vae prie zadnja je bila nikakva2 zato sutra ujutro u devet preko puta kavane Passage naemo se pred rabinom oprostite ali urim ja sam Shulamit Ploni drago mi je to smo se upoznali.Nisam ba od sorte koja rado ini usluge, zato to je to obino skopano s gnjavaom, ali sam taj put1 Prije obavljanja obreda vjenanja, rabin se uz pomo pouzdanih svjedoka mora uvjeriti da stranke nisu vezane kakvim ranijim brakom. Za tu sitnu uslugu uglavnom se obraamo susjedu zato to mu cijelu godinu drimo maslac u naem hladnjaku. Naravno, u takvom svjedoenju ima nekih elemenata rizika, jer tko nam jami da dotina stranka nije jo u braku, ali tu uslugu svejedno rado obavljamo jer bismo se jednog dana i sami mogli nai u slinoj situaciji.2 to je, naravno, ordinarna la. Dapae, to je bila vrlo smijena humoreska, samo je ta primitivna ena nije mogla shvatiti.

shvatio da je sudbina dvoje zaljubljenika u mojim rukama, a osim toga, kako rekoh, bilo me strah gospoe Ploni. Tono u devet sati nacrtao sam se pred glavnim rabinatom gdje me visoki elavac ovako oslovi: Jeste li vi svjedok? Jesam odgovorim pa to onda? Pourimo. Podvornik je ve zvao. Shulamit e odmah doi. Trai nekog prolaznika koji bi htio njoj biti svjedok. Sve e biti gotovo za par minuta. Morate rei da me znate jo iz Podvolozske i da se nikad nisam enio, ni na minutu. To je sve. Samo stvar formalnosti. To svi rade. U redu? U redu. Ali recite mi, zbilja se nikad niste enili? Nikad. Zato bih traio svraba? Tako. Samo, ja nikad nisam bio u tom vaem mjestu, kako se ono zove... Hochem.1 Zar niste novinar? Samo recite da ste bili reporter u Podvoloszkoj i da ste godinama pisali o meni. Nee mi vjerovati. Zato ne? Mislite da ovdje svatko zna to je to reporter? Jo neto. Ne mogu upamtiti ime toga mjesta koje poinje sa P ... Vrlo vano, onda recimo da smo se upoznali u Brodyju. I to je u Poljskoj.Brody mi je bilo lake upamtiti, morao sam se samo sjetiti Benjamina Brodyja, biveg predsjednika amerike cionistike organizacije. Jo sam, ne znam koliko puta, ponovio Yossijeve osobne podatke, a on mi je uz to obeao da e mi suflirati

1 Hochem znai mudar, ali se zapravo tako ironino kae nekome koji bi da ispadne pametan kao mi, a to je oito apsurdno.

ako zapnem. Ni slutio nije da mu je sudbina ve zapeaena.Uto je stigla Shulamit Ploni sa svojim svjedokom, pa me Yossi na brzinu jo obavijestio da mu je prezime Kuchman. Podvornik me natjerao da pokrijem glavu nekim kriavim rupcem,1 te nas je bez ikakvih kerefeka uveo u rabinovu sobu. Nali smo se pred asnim bradatim patrijarhom koji je govorio s tekim akenaskim akcentom. Rabin me najsrdanije pozdravio, oito brkajui me s mladenkom, ali sam ga ja ispravio, pa je unio podatke mladenaca u debelu knjigu stoje leala pred njim na stolu. Onda se opet obratio meni, kao da je u meni osjetio slabu kariku u namjetaljki. Koliko dugo poznajete mladoenju, sinko? Trideset est godina, rabine. A je li bilo nekog vremenskog razdoblja, makar i najkraega, da je veza izmeu vas bila prekinuta? Ni minute, rabine.Sve je teklo planski glatko. Rabin je prihvatio Brody bez rijei, nije znao to je specijalni reporter pa je u odgovarajuu rubriku upisao agencija za rezervne dijelove, i na kraju je upitao: I vi, dakle, sinko, tvrdite da mladoenja nikad nije bio oenjen ni u rabinatu ni na bilo koji drugi nain? Nikad. Znate ga dobro? Bolje ne bi ni valjalo. Recite, sinko, je li mladoenja kojim sluajem potomak plemena Cohena?

1 Prema idovskoj tradiciji, glava mora biti stalno pokrivena, a u glavnom rabinatu pogotovo. U ovom sluaju, rubac je posluio kao improvizirano sredstvo

Pa naravno! odgovorim. I te kako! Hvala vam, sinko. Sprijeili ste katastrofu ree rabin i zaklopi svoju knjiurinu. Ako tako stvari stoje, ovaj se mukarac nipoto ne smije oeniti ovom enom. Jednome Cohenu1 nije doputeno da stupi u sveti brak s rastavljenom enom.Shulamit Ploni histerino zajeca a Yossi me prostrijeli pogledom koji bi i tenk zdrobio. Oprostite, rabine promucam ja to nisam znao, jer sam u inozemstvu iao samo u svjetovne kole. Molim vas da tu moju izjavu ne uvaite. To ne moe. Molim, izvolite otii. Yossi skoi kao furija. Samo as! zaurla. A biste li mene posluali? Ja se zovem Kuchman i nikad nisam bio Cohen. Naprotiv, moji su preci bili beznaajni idovi, tako rei robovi. Zato je onda va svjedok rekao ono to je rekao? Moj svjedok! Ha-ha-ha! Pa ja ga sad vidim prvi put u ivotu! Ne znam odakle mu ideja da bih ja bio neki Cohen!Rabin me zbunjeno pogleda preko ruba svojih naoala. Istina. Upoznali smo se tek danas priznam. Zar mislite, rabine, da znam tko je on, i to je? Samo, nisam znao propise pa sam mislio, ako proe za Cohena, da mu nee koditi, dapae, moda mu to dobro doe, dobit e popust na pristojbu za vjenanje ili na kino-ulaznice. Vjenajte ih, asni oe! Ne mogu. Mladoenja bi mi morao dokazati da nije nikakav izdanak Cohena.

1 Kohanim su bili vrhovni sveenici drevnog Izraela i od njih su potekli svi dananji Coheni, Kohni, Kishoni (?) itd. Njima bi, kao patricijima, moralo biti ispod asti da se ene rabljenom enom.

Za ime boje protenje Yossi kako mogu dokazati tako neto? To ja ne znam odgovori rabin. Dosad to nitko nije uspio. A sad, molim vas, izvolite napustiti ove prostorije.Vani sam za dlaku izbjegao lin. Yossi se kleo svim svojim slavenskim precima da e jednom poravnati raune sa mnom, a Shulamit Ploni je cijeli plonik pokropila suzama. Zato ste nam to uinili? jecala je. to ste se gurali za svjedoka kad pojma nemate ni o e