Embed Size (px)
Citation preview
Sarajevo-Mostar, 2011.
EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA NA PODRUČJU
FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
U 2010. GODINI
Sarajevo/Mostar, 2011. Godina XVIII Broj 29.
EPIDEMIOLOŠKIBILTEN
SARAJEVO-MOSTAR 2011. GODINA XVIII BROJ 29.
E P I D E M I O L Š K I B I L T E N
EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA NA PODRUČJU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
U 2010. GODINI
SARAJEVO-MOSTAR, februar / veljača, 2011. godine
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Ravnatelj: Prim. dr. Zlatko Vučina SLUŽBA ZA EPIDEMIOLOGIJU Voditeljica: Prim.dr.sci. Jelena Ravlija • ANALIZA KRETANJA ZARAZNIH I PARAZITARNIH
OBOLJENJA U 2010. GODINI • ANALIZA PROVOĐENJA PROGRAMA OBVEZNE
IMUNIZACIJE U 2010. GODINI
SADRŽAJ
ANALIZA KRETANJA ZARAZNIH I PARAZITARNIH OBOLJENJA U FEDERACIJI BIH U 2010. GODINI ......................................................................................................................... 7
UVOD .................................................................................................................................. 9 KRETANJE ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI U 2010. GODINI ............................ 10
Zastupljenost zaraznih bolesti po grupama.................................................................... 10 Vodeće zarazne i parazitarne bolesti u Federaciji BiH u 2010. godini ........................... 11 Umrli od zaraznih bolesti ................................................................................................ 12
GRUPE ZARAZNIH BOLESTI........................................................................................... 13 1. RESPIRATORNE ZARAZNE BOLESTI .................................................................... 13
1.1 Sezonska gripa (Influenza) .................................................................................. 13 1.2. Pljuskavice (Varicellae) ........................................................................................ 13 1.3. Streptokokna upala ždrijela (Angina streptococcica) ........................................... 14 1.4. Tuberkuloza pluća (TBC pulmonum) ................................................................... 14 1.5. Crvenka (Rubeola) .............................................................................................. 14 1.7. Ostale respiratorne bolesti .................................................................................. 16
2.0 CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI............................................................................. 17 2.1 Akutni enterokolitis (Enterocolitis acuta) ............................................................... 17 2.2 Zarazno trovanje hranom (Toxiinfectio alimentaris) .............................................. 17 2.3 Salmoneloze (Salmonellosis)................................................................................ 18 2.4 Ostale crijevne zarazne bolesti ............................................................................. 18
3. PARAZITARNE ZARAZNE BOLESTI ........................................................................ 18 3.1 Svrab (Scabies)..................................................................................................... 19 3.2 Ehinokokoze (Echinoccocosis) ............................................................................. 19 3.3 Amebijaza (Amoebiasis) ....................................................................................... 19 3.4 Malarija (Malaria) .................................................................................................. 19
4. BOLESTI KOJE SE PRENOSE SPOLNIM PUTEM................................................. 19 4.1 Sifilis (Lues)........................................................................................................... 20 4.2 Gonoreja (Gonorrhoea)......................................................................................... 20 4.3 HIV/AIDS (Sida) .................................................................................................... 20
5. ANTROPOZOONOZE................................................................................................ 20 5.1 Leptospiroze (Leptospirosis) ................................................................................. 20 5.2 Q groznica (Q febris)............................................................................................. 21 5.3 Bruceloza (Brucellosis) ......................................................................................... 21 5.4. Ostale antropozoonoze ........................................................................................ 21 5.5 Antirabična zaštita................................................................................................. 22
6. OSTALE ZARAZNE BOLESTI ................................................................................... 23 6.1 Virusni hepatitis B (Hepatitis virosa B) .................................................................. 23 6.2 Nosilaštvo HBsAg ................................................................................................. 23 6.3 Virusni hepatitis C (Hepatitis virosa C).................................................................. 23 6.4 Sepsa (Sepssis) .................................................................................................... 23 6.5 Ostale zarazne bolesti........................................................................................... 23
Bolničke infekcije............................................................................................................ 24 EPIDEMIJE ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI ....................................................... 25
8.1 Epidemija gripe ..................................................................................................... 25 8.2 Epidemije trovanja hranom ................................................................................... 25 8.3 Epidemije trihineloze ............................................................................................. 26 8.4 Epidemije rubeole ................................................................................................. 26 8.5 Epidemija enterocolitisa ........................................................................................ 26 8.6 Epidemija parotitis epidemica ............................................................................... 26 8.7 Epidemija varičele ................................................................................................. 26
ZAKLJUČCI .......................................................................................................................... 26
IZVJEŠĆE O PROVOĐENJU PROGRAMA IMUNIZACIJE U FEDERACIJI BIH U 2010. GODINI ................................................................................................................................. 45
POKRIVENOST EPI CJEPIVIMA U 2010. GODINI........................................................... 48 Opskrba cjepivima.......................................................................................................... 52 Nadzor nad postvakcinlnim reakcijama/ komplikacijama i EPI bolestima ..................... 54 EPI BOLESTI ................................................................................................................. 54
Rubeola (Crvenka) ...................................................................................................... 55 Morbilli (Ospice) .......................................................................................................... 59 CRS (Kongenitalni rubeola sindrom)........................................................................... 59 Parotitis epidemica (Zaušnjaci) ................................................................................... 59
NADZOR NAD AKUTNOM FLAKCIDNOM PARALIZOM.................................................. 60 Nadzor nad akutnom flakcidnom paralizom u FBiH, u 2010. godini............................... 60 ZAKLJUČAK................................................................................................................... 62 PREPORUKE................................................................................................................. 62
ANALIZA KRETANJA ZARAZNIH I PARAZITARNIH OBOLJENJA U FEDERACIJI BiH U 2010. GODINI
UVOD
Zarazne bolesti predstavljaju značajan sociomedicinski problem, osobito u okolnostima tekućih promjena u zemlji, socijalne tranzicije i niza drugih determinanti koje doprinose njihovoj pojavi I širenju.
Stoga rutinski nadzor zaraznih bolesti predstavlja važnu mjeru javnozdravstvene politike i prakse u zaštiti zdravlja stanovništva. Nadzor podrazumijeva prikupljanje, analizu i diseminaciju podataka o pojavi i kretanju zaraznih bolesti. Temelji se na zakonskoj obvezi prijavljivanja zaraznih bolesti (sukladno Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, Sl.n. FBiH br.29/05). Na temelju prijava zaraznih bolesti, prijava epidemija, izvješća o provedbi programa obvezne imunizacije i drugo, koje kontinuirano prikuplja i prati Služba za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH, prati se stanje zaraznih bolesti, pokrivenost cijepljenjem i daje procjena epidemiološke situacije, na temelju koje se planiraju i provode promotivno‐preventivni programi.
Podaci o kretanju zaraznih bolesti u 2010. godini, u odnosu na 2009. godinu kao i prethodno petogodišnje razdoblje omogućuju praćenje trenda pojedinih zaraznih bolesti:
- respiratorne bolesti su redovito najzastupljenije među zaraznim bolestima koje se obvezno prijavljuju, među njima vodeća najčešće je gripa, zatim varičele, streptokokne infekcije, osobito djece predškolskog i školskog uzrasta;
- tuberkuloza se redovito javlja među deset vodećih zaraznih bolesti, ali pokazuje trend laganog opadanja;
- bolesti protiv kojih se rutinski cijepi pokazuju nisku učestalost, ali i rizik epidemijskog izbijanja u necijepljenoj populaciji (epidemija morbila 2007., zatim rubeole, parotitis epidemica 2009. i rubeola 2010. godine)
- od prvog zabilježenog slučaja HIV infekcije u BiH (1986.), održava se niska stopa slučajeva, što treba uzeti sa oprezom s obzirom na relativno nisku stopu testiranja na HIV infekciju. Problem podprijavljivanja je prisutan i kod drugih spolno prenosdivih infekcija (SPI) – sifilis, gonoreja, itd.
Služba za epidemiologiju FZJZ kontinuirano provodi nadzor i kontrolu zaraznih bolesti, pri čemu je neohpodno sudjelovanje svih aktera u nadzoru zaraznih bolesti osobito uspostava i jačanje kapaciteta ranog obavještavanja i uzbunjivanja (ALERT), a bez čega je nemoguće provoditi odrednice IHR, primjenu EU vodiča o nadzoru i kontroli zaranih bolest
Služba za epidemiologiju
KRETANJE ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI U 2010. GODINI
U 2010. godini, službi za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine sukladno Pravilniku o prijavljivanju zaraznih bolesti i drugih stanja utvrđenih Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, pojedinačnim i zbirnim prijavama zaraznih bolesti prijavljene su 19973 osobe oboljele od zaraznih i parazitarnih bolesti, s općom stopom morbiditeta 854,40%ooo,(najmanja u petogodišnjem razdoblju). Broj oboljelih je skoro dva puta manji nego u 2009. godini kada je prijavljeno je 39511 osoba oboljelih od zaraznih i parazitarnih bolesti s općom stopom morbiditeta 1697,71%ooo,
Smanjenje opće stope morbiditeta u 2010. godini rezultat je prije svega manjeg broja oboljelih od gripe.
Od uvođenja obveznog cijepljenja, u 2010. godini registrirana je najveća stopa obolijevanja od rubeole i visoko četvrto mjesto među deset vodećih zaraznih bolesti.
Grafikon 1: Morbiditet zaraznih bolesti u F/BiH u razdoblju od 2006-2010. godine
Stopa Mb / 100000
1080,3
1804,7
1287,3
1697,7
854,3
2006
2007
2008
2009
2010
Ciklično povećanje stope morbiditeta u prethodnom petogodišnjem razdoblju se objašnjava pojavom većeg odnosno manjeg broja oboljelih od gripe.
Zastupljenost zaraznih bolesti po grupama
U 2010. godini, udio pojedinih grupa zaraznih bolesti sličan je onome u prethodnoj 2009. godini. Najveći udio, ali znatno manji nego u 2009. godini (82,58%) je udio respiratornih bolesti (65,76%).
Na drugom mjestu, kao i 2009. godine (12,21%) ali s većim udjelom zastupljenosti (22,76%) su crijevne zarazne bolesti.
Antropozoonoze, premda s malim, u odnosu na 2009. godinu skoro nepromijenjenim, udjelom zastupljenosti, posljednjih nekoliko godina predstavljaju značajan problem i zdravstvene i veterinarske službe, prije svega zbog većeg obolijevanja od bruceloze.
Od parazitarnih bolesti, koje u odnosu na 2009. godinu imaju nešto veći udio, svrab (sa 707 oboljelih) i 2010. godine se registrira među deset vodećih bolesti. Neznatan udio
Godina
registriranih spolno prenosivih bolesti (0,10%) treba uzeti s rezervom (podprijavljivanje/ moguci problem stigma).
Grafikon 2: Zastupljenost zaraznih bolesti po grupama
Vodeće zarazne i parazitarne bolesti u Federaciji BiH u 2010. godini
Tablica 1: Vodeće zarazne bolesti koje se obvezno prijavljuju, FBiH, 2010. i 2009.
2010 G O D I N A 2009 G O D I N A
Rang
Bolest
Broj re
gistriranih
sučajeva
Mb/100000
Rang
Bolest
Broj re
gistriranih
slučajeva
Mb/100000
1 Varicellae 6136 262,48 1 Influenza 22670 974,08
2 Enterocolitis acuta 3452 147,67 2 Varicellae 6180 265,54
3 Influenza 2277 97,41 3 Enterocolitis acuta 3856 165,68
4 Rubeolla 2018 86,33 4 Angina streptococcica 1220 52,42
5 TBC resp. activa 966 41,32 5 TBC resp. activa 1081 46,45
6 Angina streptococcica 889 38,03 6 Nova gripa A(H1N1)09 692 29,73
7 Scabies 707 30,24 7 Scabies 565 24,28
8 Toxiinfectio alimentaris 672 28,75 8 Toxiinfectio alimentaris 534 22,94
9 Salmonellosis 366 15,66 9 Brucellosis 381 16,37
10 Herpes zoster 348 14,89 10 Salmonellosis 347 14,91
Struktura vodećih zaraznih i parazitarnih bolesti je nešto izmjenjena u odnosu na 2009. godinu. Influenca je na trećem mjestu (s desetorostruko manjom stopom obolijevanja u odnosu na na 2009. godinu), a rubeola (visoko četvrto mjesto) i herpes zoster su među deset vodećih u 2010. godini.
Parazitarne; 3,74
Antropozoonoze;1,19
Respiratorne;65,76
Crijevne ; 22,76
Ostale; 6,44
Seksualno prenosive; 0,1
Umrli od zaraznih bolesti
U 2010. godini registrirano je 39 osoba umrlih od zaraznih bolesti koje podliježu obvezi prijavljivanja, s mortalitetom od 1,66%ooo, što je smanjenje u odnosu na 2009. godinu kada je registrirano 49 osoba umrlih od zaraznih bolesti, (Mt 2,10%ooo). Letalitet (broj umrlih od ukupno oboljelih od zaraznih bolesti) u 2010. godini na području F/BiH iznosi 0,19% i nešto je veći nego u 2009.g. kada je iznosio 0,12%. (Tablica 2).
Tablica 2: Specifični letalitet od zaraznih bolesti po kantonima u 2010. i 2009. godini 2010 2009
Kantoni Bolest Br.
oboljelih Br.
umrlih Lt% Br.
oboljelih Br.
umrlih Lt%
TBC 150 5 3,33 189 4 2,11 Unsko- sanski Nova gripa 6 1 16,6 29 2 6,89
TBC 271 6 2 21 284 4 1 4Sepsa 10 4 40,0 10 2 20,0 AIDS 1 1 100,0 VHB 15 1 6,66 Encefalitis 6 1 16,66 Drugi bakterijski meningitisi 11 1 9,09
Tuzlanski
Nova gripa 3 1 33,33 TBC 277 8 2 88 301 7 2 32Hepatitis B 60 1 1,66 Enterocolitis ac. 651 2 0,30 544 0 Sepsa 23 3 13,04 Nova gripa 13 2 15,38
Zeničko- dobojski
Encefalitis 6 1 16,6 Bosansko-podrinjski Nova gripa 9 2 22,22
TBC 118 5 4 23 113 8 7 07Meningitis epidemica 3 1 33,33 Drugi bakterijski meningitis 10 1 10,0 Encephalitis 2 1 50,0 Influenza 2544 1 0,03 Nova gripa 8 2 25,0 Leptospirosis 4 1 25,0
Srednjo- bosanski
Hemoragijska groznica (HGSB) 4 1 25,0 Nova gripa 67 1 1 49Hercegov.-
neretvan. Sepsa 1 1 100,0 Meningokokna sepsa 2 0Nova gripa 437 2 0 45TBC 142 1 0 70
Sarajevski
Sepsa 27 3 11 11 8 1 12 50TBC 966 24 2 48 1081 24 2 22Nova gripa 25 2 8,00 692 11 1,87 Sepsa 82 7 8,53 73 7 9,58 Encephalitis 14 1 7,14 23 2 8,69 Influenza 22670 1 0,001 Meningitis epidemica 20 1 5,0 Drugi bakterijski meningitisi 43 1 2,32 35 1 2,85 Hepatitis B 122 1 0,81 Enterocolitis ac. 3452 2 0,05 3856 0 AIDS 2 1 50,0 Leptospirosis 41 1 2,43
F/BIH
VHB 137 1 0,72 UKUPNO: 39 49 Izvor: Podaci o broju umrlih od zaraznih i parazitarinih bolesti dobiveni su iz Registra zaraznih bolesti epidemioloških službi kantona.
GRUPE ZARAZNIH BOLESTI
1. RESPIRATORNE ZARAZNE BOLESTI
Grupa respiratornih zaraznih bolesti (uključena gripa) u 2010. godini u F/BIH je sa udjelom od 65,76% najzastupljenija među zaraznim bolestima. Ukupno je registrirano 13.134 oboljelih osoba, a opća stopa morbiditeta iznosi 561,80%ooo, što je manje u odnosu na 2009. godinu zbog manjeg broja oboljelih od gripe.
U 2009. godini, respiratorne zarazne bolesti su činile 82,58% svih registriranih zaraznih bolesti, s morbiditetom 1402,04%ooo.
Grafikon 3. Mb/100000 respiratornih zaraznih bolesti na području F/BiH u razdoblju 2006-2010. g.
761,41
1462,61
958,7
1402,04
561,8
521,95
565,61
435,93
464,71
427,98
2006
2007
2008
2009
2010
Respiratorne bolesti sa gripom Respiratorne bolesti bez gripe
Kretanje stope respiratornih zaraznih bolesti u proteklom petogodišnjem razdoblju pokazuje ciklične promjene (ovisno o epidemijskom izbijanju sezonske gripe). Najveći morbiditet respiratornih zaraznih bolesti (s gripom i bez gripe) je registriran 2007. U 2009. godini, je registriran najmanji morbiditet respiratornih zaraznih bolesti bez gripe.
1.1 Sezonska gripa (Influenza)
Najčešće najmasovnija respiratorna zarazna bolest, influenza se u 2010. godini nalazi na trećem mjestu među dest vodećih zaraznih bolesti. Prijavljeno je 2.277 oboljelih od gripe.
Najveći morbiditet od gripe registriran je na području Zeničko‐dobojskog (264,67%ooo), a najmanji na području Herceg‐bosanskog kantona (8,71%ooo).
1.2. Pljuskavice (Varicellae)
U 2010. godini ova bolest zauzima prvo mjesto među deset najčešće registriranih zaraznih bolesti. Ukupno je registrirano 6.136 slučajeva, a morbiditet iznosi 262,48%ooo.
U 2009. godini ova bolest je bila na drugom mjestu među deset najčešće registriranih zaraznih bolesti. Ukupno je registrirano 6.180 slučajeva, s morbiditetom od 265,54%ooo.
Najveći morbiditet od pljuskavica registriran je na području Sarajevskog (622,58%ooo), a najmanji na području Srednje‐bosanskog kantona (74,24%ooo).
U 2010. godini registrirana je 1 epidemija (intrahospitalna) varičele s 19 oboljelih, na Pedijatrijskoj klinici KCSU Sarajevo.
1.3. Streptokokna upala ždrijela (Angina streptococcica)
Tijekom 2010. godine prijavljeno je 889 oboljelih osoba, s morbiditetom od 38,03%ooo, dok je 2009. godine prijavljeno 1.220 oboljelih, a morbiditet je iznosio 52,42%ooo.
Najveći morbiditet od streptokokne upale ždrijela registriran je na području Sarajevskog (98,72%ooo), a najmanji na području Unsko‐sankog kantona (4,52%ooo).
1.4. Tuberkuloza pluća (TBC pulmonum)
Nastavlja se trend opadanja stope obolijevanja od tuberkuloze pluća, pa je u 2010. godini registrirano 966 oboljelih i stopa morbiditeta 41,32%ooo, dok je u 2009. godini registrirana 1.081 oboljela osoba, morbiditet je iznosio 46,45%ooo.
Najveća stopa morbiditeta registrirana je na području Zeničko‐dobojskog (69,23%ooo), a najmanja u Hercegovačko‐neretvanskom kantonu (4,88%ooo).
1.5. Crvenka (Rubeola)
Od uvođenja obveznog cijepljenja, u 2010. godine registrirana je najveća stopa obolijevanja od rubeole (86,33%ooo) i sa prijavljenih 2.018 oboljelih, rubeola je na četvrtom mjestu među deset vodećih zaraznih bolesti. U 2009. godini registrirano je 66 oboljelih, a morbiditet je iznosio 2,84%ooo.
0102030405060708090
100
1980
1981
1982
1983
1984
1985
1986
1987
1988
1989
1990
1991
1992
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
Povećan broj oboljelih od rubeole rezultat je epidemijskog izbijanja na području Srednje‐bosanskog, Tuzlanskog, Sarajevskog, Zeničko‐dobojskog i Hercegovačko‐neretvanskog kantona. Epidemija je počela koncem 2009. godine, i trajala do šestog mjeseca 2010., s neznatnim smanjenjem u drugom mjesecu (školski raspust, manja izloženost širenju zaraze u kolektivima) da bi najveći broj oboljelih bio registriran u trećem odnosno četvrtom mjesecu 2010. godine (grafikon 5. )
Grafikon 4: Morbiditet od rubeole na području F/BiH u razdoblju 1980- 2010. godine
Grafikon 5. Kretanje oboljevanja od rubeole po mjesecima 2010. godine
0
5
10
15
20
25
30
35
40
I mj II mj III mj IV mj V mj
Zadnjih nekoliko godina ne postiže se poželjna stopa pokrivenosti cijepljenjem, tj.da se cijepi najmanje 95% djece MRP (morbili,rubeola, parotitis) što predstavlja potencijalnu opasnost za izbijanje epidemije odnosno problem u eliminaciji ove bolesti (jedan od ciljeva SZO).
Najviše oboljelih je necijepljeno ili nepoznatog cijepnog statusa.
Grafikon 6: Cijepni status oboljih od rubeole
necijepljen61%
nepotpuno11%
cijepljen7%
nepoznat21%
Među oboljelim više je zastupljen muški spol, najviše u dobnoj skupini 15‐19 godina grafikon 7.
Grafikon 7: Oboljeli od rubeole po dobi i spolu
+22,5+12,16
-18.8
-1
Epidemijsko širenje rubeole je registrirano u pet kantona (tablica 3)
Tablica 3. Oboljeli od rubeole po kantonima u F/BiH za 2010 godinu.
Općine zahvaćene epidemijom rubeole su prikazane na karti (slika1).
Pojava oboljenja rubeole po općinama
1.7. Ostale respiratorne bolesti
Usporedni pokazatelji broja registriranih slučajeva ostalih oboljenja iz grupe respiratornih zaraznih bolesti za 2010. i 2009. godinu su prikazani u tablici br.4.
Tablica 4: Ostale respiratorne zarazne bolesti, broj oboljelih i stopa Mb 2010/09. godine
2010 2009 Bolest Broj slučajeva Mb/100000 Broj slučajeva Mb/100000 Scarlatina 284 12,15 327 14,05 Tbc meningitis 1 0,04 1 0,04 Meningitis meningococcica 16 0,68 20 0,86 Sepsis meningococcica 5 0,21 8 0,34 Parotitis epidemica 170 7,27 35 1,50 Pertussis 28 1,20 23 0,99 Morbilli 24 1,03 16 0,69 Mononucleosis infectio 283 12,11 260 11,7 Infectio pneumococcica 11 0,47 31 1,33
Kanton Tuzlanski Zeničko-
dobojski Srednja Bosna
Hercegovačko-neretvanski
Sarajevski F/BiH
Broj oboljelih 649 120 195 94 960 2018
U 2010. godini, morbili, pertusis, infektivna mononukleoza, a osobito parotitis epidemica imaju veću stopu obolijevanja u odnosu na 2009. godinu. a
2.0 CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI
Crijevne zarazne bolesti u 2010. godini imaju znatno veći udio u ukupnom morbiditetu zaraznih bolesti (22,76%) u odnosu na 2009. godinu (12,21%), iako se broj oboljelih kontinuirano smanjuje od 2007. godine, pa je u 2010. godini registriran najmanji broj crijevnih zaraznih bolesti (4546) i najmanja stopa morbiditeta (194,47% ooo) u proteklom petogodišnjem razdoblju.
U 2009. godini registrirano je 4825 oboljelih od crijevnih zaraznih bolesti, morbiditet je iznosio 207,32%ooo.
Grafikon 8. Mb/100000 crijevnih zaraznih bolesti na području F/BiH u razdoblju 2006-2010. godine
0
50
100
150
200
250
300
2006 2007 2008 2009 2010
crjev ne zarazne bolesti
Kretanje ukupnog broja registriranih oboljelih od svih crijevnih zaraznih bolesti u proteklom petogodisnjem razdoblju ima trend opadanja.
2.1 Akutni enterokolitis (Enterocolitis acuta)
Tijekom 2010. godine registrirano je 3452 oboljelih osoba i stopa morbiditeta 147,67%ooo, dok je u 2009. godini registriran veći broj 3856 oboljelih osoba i morbiditet 165,68%ooo.
Najveći morbiditet u 2010. godini registriran je na području Bosansko‐podrinjskog (452,46%ooo), a najmanji na području Zapadno‐hercegovačkog kantona (23,33%ooo).
2.2 Zarazno trovanje hranom (Toxiinfectio alimentaris)
U 2010. godini registrirane su 672 oboljele osobe i stopa morbiditeta 28,75%ooo, što je više u odnosu na 2009. godinu kada je registrirano 534 oboljelih, s morbiditetom 22,94%ooo.
Najveći morbiditet u 2010. godini registriran je na području Zeničko‐dobojskog (121,46%ooo), a najmanji na području Zapadno‐hercegovačkog kantona (1,23%ooo).
U posljednjih 5 godina najveći morbiditet registriran je 2007. (51,92%ooo), a najniži 2009. godine (22,94%ooo).
2.3 Salmoneloze (Salmonellosis)
U 2010. godini registrirano 366 oboljelih i stopa morbiditeta od 15,66%ooo, što je nešto više nego u 2009. godini kada je registrirano 347 oboljelih osoba, a morbiditet iznosio 14,91%ooo.
Najveći morbiditet u 2010. godini registriran je na području Sarajevskog (50,39%ooo), a najniži na području Tuzlanskog kantona (4,41%ooo).
2.4 Ostale crijevne zarazne bolesti
Usporedni pokazatelji broja registriranih slučajeva ostalih oboljenja iz grupe crijevnih zaraznih bolesti za 2010. i 2009. godinu su prikazani u tablici br. 5.
Tablica 5: Ostale crijevne zarazne bolesti, broj oboljelih i stopa Mb/100000, 2010/09. godine
2010 2009 Bolest Broj oboljelih Mb/100000 Broj oboljelih Mb/100000 Mycetismus 11 0,47 2 0,09 Meningitis virosa 26 1,11 48 2,06 Dysenteria 2 0,09 16 0,69 Hepatitis virosa A 10 0,43 11 0,47
3. PARAZITARNE ZARAZNE BOLESTI
Od 2007. godine kontinuirano se registrira povećanje broja oboljelih od parazitarnih bolesti i s registriranih 747 osoba, parazitarne zarazne bolesti u 2010. godini imaju najveći morbiditet (31,96%ooo ) u proteklom petogodišnjem razdoblju.
Udio ovih bolesti u ukupnom morbiditetu zaraznih bolesti je u 2010. povećan (3,47%) u odnosu na 2009. godinu (1,59%).
U 2009. godini registrirano je 629 oboljelih i morbititet od 27,03%ooo.
Grafikon 7. Mb/100000 parazitarnih zaraznih bolesti u F/BiH za razdoblje 2006-2010. godine
0
5
10
15
20
25
30
35
2006 2007 2008 2009 2010
Parazitarne bolesti
3.1 Svrab (Scabies)
Daleko najveći udio (94,64%) među registriranim parazitarnim bolestima ima svrab koji se i u 2010. nalazi među deset vodećih zaraznih bolesti s registriranih 707 slučajeva i morbiditetom od 30,24%ooo, što je više nego u 2009. godini kada su registrirana 565 slučaja, a morbiditet iznosio 24,28%ooo.
Najveći morbiditet u 2010. godini registriran je na području Hercegovačko‐neretvanskog (55,05%ooo), a najmanji na području Zapadno‐hercegovačkog kantona (2,46%ooo).
3.2 Ehinokokoze (Echinoccocosis)
U 2010. godini registrirano 9 oboljelih osoba i morbiditet od 0,39%ooo.
U 2009. godini registrirano 19 oboljelih, a morbiditet je iznosio 0,82%ooo.
3.3 Amebijaza (Amoebiasis)
U 2010. godini registrirano 30 oboljelih osoba i morbiditet od 1,28%ooo, što je manje nego 2009. godine kada je registrirano 43 oboljelih, a morbiditet iznosio 1,85%ooo.
3.4 Malarija (Malaria)
U 2010. godini registriran je 1 slučaj importovane malarije.
U 2009. godini nije registriran niti jedan slučaj malarije.
4. BOLESTI KOJE SE PRENOSE SPOLNIM PUTEM
Spolno prenosive bolesti imaju neznatan (samo 0,11%) udio u strukturi registriranih zaraznih bolesti (podprijavljivanje!). U 2010. godini registrirana je 21 osoba sa spolno prenosivom infekcijom, stopa morbiditeta od 0,90 %ooo.
U 2009. godini registrirano je 16 osoba oboljelih od bolesti koje se prenose spolnim putem, stopa morbiditeta od 0,69%ooo i udio zastupljenosti od 0,04%.
Grafikon 8. Mb/100000 bolesti koje se prenose spolnim putem u F/BiH za razdoblje 2006-2010. godine
0
0,2
0,4
0,6
0,8
1
1,2
2006 2007 2008 2009 2010
Spolno prenosive bolesti
4.1 Sifilis (Lues)
Tijekom 2010. godine, registrirano je 7 osoba oboljelih od sifilisa i stopom morbiditeta 0,30%ooo što je više u odnosu na 2009. godinu kada je registrirano 5 oboljelih, a morbiditet iznosio 0,21%ooo.
4.2 Gonoreja (Gonorrhoea)
U 2010. godini, registrirano je 7 oboljelih osoba i morbiditet od 0,30%ooo.
U 2009. godini registrirane su 4 oboljele osobe, a stopa morbiditeta je iznosila 0,17%ooo. Najveći morbiditet u posljednih pet godina registriran je 2010. (0,30%ooo), a najmanji 2007. i 2006 godine (0,09%ooo).
4.3 HIV/AIDS (Sida)
U 2010. godini registrirane su 3 osobe s HIV infekcijom (morbiditet 0,13%ooo) i 3 osobe oboljele od AIDS‐a (morbiditet 0,13%ooo), a u 2009. godini registrirane su
4 osobe s HIV infekcijom (morbiditet 0,17%ooo) i 2 osobe oboljele od AIDS‐a (morbiditet 0,09%ooo).
5. ANTROPOZOONOZE
Broj oboljelih od antropozoonoza u 2010. godini je 238, morbiditet 10,18%ooo, a udio ove grupe u strukturi svih zaraznih i parazitarnih oboljenja iznosi 1,19%. U 2009. godini broj oboljelih od antropozoonoza bio je skoro dva puta veći (431), morbiditet je iznosio 18,51%ooo, a udio u strukturi svih zaraznih i parazitarnih bolesti 1,09%.
Smanjenje broja antropozoonoza u 2010. godini je rezultat manjeg broja registriranih slučajeva oboljelih od humane bruceloze.
Grafikon 9. Mb/100000 antropozoonoza u F/BiH za razdoblje 2006-2010. godine
0
510
1520
25
3035
40
2006 2007 2008 2009 2010
antropoozonoze
5.1 Leptospiroze (Leptospirosis)
Tijekom 2010. godine registrirana je 41 oboljela osoba i morbiditet od 1,75%ooo, što je više u odnosu na 2009. godinu kada je registrirano 17 oboljelih osoba, a morbiditet iznosio 0,73%ooo
Najveći morbiditet u 2010. godini registriran je na području Tuzlanskog (5,81%ooo), a najmanji na području Zapado‐hercegovačkog kantona (1,23%ooo).
5.2 Q groznica (Q febris)
U 2010. godini registrirane su 33 oboljele osobe i morbiditet od 1,41%ooo.
U 2009. godini od Q groznice oboljela je 21 osoba, morbiditet je iznosio 0,90%ooo.
Najveći morbiditet registriran je na području Hercegovačko‐neretvanskog (7,99%ooo), a najmanji na području Tuzlanskog kantona (0,20%ooo).
5.3 Bruceloza (Brucellosis)
Bruceloza je najčešća bolest iz grupe antropozoonoza. Tijekom 2010. godine registrirane su 154 oboljele osobe i morbiditet od 6,59%ooo, što je dva i pol puta manje nego 2009. godine, kada je registrirano 381 oboljelih, a morbiditet iznosio 16,37%ooo.
Najveća stopa morbiditeta 2010. godine je registrirana na području Unsko‐sanskog, kao i u 2009. godini.
Obolijevanje ljudi od bruceloze nije registrirano na području Posavskog i Bosansko‐podrinjskog kantona.
Tablica 6. Registrirana humana bruceloza po kantonima, 2009. i 2010.godine
2009. 2010. KANTONI
Broj oboljelih Mb %ooo Broj oboljelih Mb %ooo UNSKO‐SANSKI 113 39,22 48 16,67 TUZLANSKI 35 7,02 44 8,82 ZENIČKO‐DOBOJSKI 118 29,46 18 4,50 SREDNJE‐BOSANSKI 64 25,10 20 7,86 HERCEGOV.‐NERETVAN. 7 3,01 4 1,78 SARAJEVSKI 32 7,55 14 3,21 HERCEG‐BOSANSKI 12 14,85 5 6,22 ZAPADNO‐HERCEGOV. / / 1 1,23 FBIH 381 16,37 154 6,59
Najveći morbiditet u poslednjih pet godina registriran je 2008. godine i iznosio je 33,43%ooo, a najmanji 2006. godine i iznosio je 6,49%ooo.
5.4. Ostale antropozoonoze
Usporedni pokazatelji broja registriranih slučajeva ostalih, rijetkih oboljenja iz grupe antropozoonoza za 2010. i 2009. godinu su prikazani u tablici br. 7.
Tablica 7: Ostale antropozoonoze, broj oboljelih i stopa Mb/100000, 2010/09. godine
2010 2009 Bolest Broj slučajeva Mb/100000 Broj slučajeva Mb/100000 Lyme borelioza 3 0,13 2 0,09 Trichinellosis 2 0,09 3 0,13 Leishmaniasis 1 0,04 1 0,04 Antrax / / 1 0,04 Febris haemorrhagica 2 0,09 5 0,21
5.5 Antirabična zaštita
U F/BiH djeluje 6 antirabičnih ambulanti (Sarajevo, Zenica, Tuzla, Mostar, Bihać i Livno) u koje se javljaju osobe koje su bile ugrižene, ogrebane ili u kontaktu sa slinom bijesnih ili na bjesnoću sumnjivih životinja (pas, mačka, lisica...). Nakon pregleda i razgovora s ugriženom osobom donosi se odluka o potrebi provođenja antirabične zaštite.
Osim provođenja postekspozicijske u ambulanti se provodi i preekspozicijska zaštita osoba za koje postoji povećani rizik od zaraze virusom bjesnoće (veterinari, studenti veterine, djelatnici laboratorija za dijagnostiku bjesnoće, lovočuvari, putnici u visokoendemična područja i dr.).
U radu antirabičnih ambulanti važna je suradnja sa veterinarskim službama.
Tablica 8:Broj osoba tretiranih u antirabičnoj službi u 2010.godini
Broj osoba koje su primile ARV vakcinu : HRIG zaštita
Ranija Arv zaštita
Ozljeda/kontakt od životinje iz skupine*:
Broj osoba ozlijedjenih od životinje iz skupine:
Samo 1 dozu
Samo 2 doze
Samo 3 doze
Sve 4 doze
Svih 5 doza
A 1
B 3 3 3
C 183 16 21 14 32 95 34
D 136
ostalo 1 1 1
Ukupno : 324 17 21 14 32 98 37 1
Skupina A : Ozljeda od utvrđeno bjesene životuinje; Skupina B: Ozljeda od životinje sumnjive na bjesnoću; Skupina C: Ozljeda od nepoznate, uginule, odlutale ubijene ili divlje životinje; Skupina D: Ozljeda od životinje koja je nakon 10 dana ostala zdrava;
Tablica 9: Broj osoba tretiranih u antirabičnoj službi, prema lokalizaciji ozljede i vrsti životinje koja je nanijela ozljedu u 2010.godini
Lokalizacija ozljede/kontakta
Vrsta životinje koja je nanijela ozljedu
Broj ozlijedjenih
osoba noga ruka glava vrat trup
Pas 293 156 91 34 12
Mačka 19 5 5 9
Lisica 2 1 1
Miš 3 2
Pacov 5 1 2
Lasica 1 1
6. OSTALE ZARAZNE BOLESTI
U 2010. godini registrirano je 1287 oboljelih od ostalih zaraznih i parazitarnih bolesti, stopa morbiditeta 55,06%ooo, i udio od 6,44% u strukturi svih zaraznih i parazitarnih bolesti.
U 2009. godini registrirano je manje oboljelih (980), s morbiditetom 42,11%ooo, a udio zastupljenosti 2,48% .
6.1 Virusni hepatitis B (Hepatitis virosa B)
U 2010. godini registrirano je 137 oboljelih osoba i morbiditet od 5,86%ooo, više nego 2009. godine kada je registrirano 122 oboljelih, s morbiditetom 5,24%ooo.
Najveći morbiditet u 2010. godini registriran je na području Zeničko‐dobojskog (17,00%ooo), a najmanji na području Unsko‐sanskog kantona (0,35%ooo).
6.2 Nosilaštvo HBsAg
Registriranih antigenoša (HBsAg pozitivnih) u 2010. godini bilo je 214, morbiditet 9,15%ooo, a 2009. godine 225, morbiditet 9,67%ooo.
Najveći morbiditet u 2010. godini registriran je na području Srednje‐bosanskog (23,96%ooo), a najmanji na području Hercegovačko‐neretvanskog kantona (1,33%ooo).
6.3 Virusni hepatitis C (Hepatitis virosa C)
U 2010. godini registrirano je 106 oboljelih osoba i morbiditet 4,53%ooo, što je manje nego 2009. godine kada je registrirano 130 oboljelih osoba, a morbiditet iznosio 5,59%ooo.
Najveći morbiditet u 2010. godini registriran je na području Tuzlanskog kantona (6,81%ooo), a najmanji na području Hercegovačko‐neretvanskog kantona (2,66%ooo).
Nosilaštvo anti‐HCV antitijela se ne prijavljuje sustavno tako da broj prijavljenih anti‐HCV slučajeva u 2010 (13!?), odnosno u 2009.(5)ne odslikava stvarno stanje HCV infekcije u FBiH.
6.4 Sepsa (Sepssis)
U 2010. godini registrirane su 82 oboljele osobe i stopa morbiditeta 3,51%ooo, a 2009. godine 73 oboljele osobe i stopa morbiditeta 3,14%ooo.
Najviši morbiditet u 2010. godini registriran je na području Srednjo‐bosanskog (8,25%ooo), a najniži na području Hercegovačko‐Neretvanskog kantona (0,44%ooo).
6.5 Ostale zarazne bolesti
Usporedni pokazatelji broja registriranih slučajeva ostalih oboljenja iz grupe ostale zarazne bolesti za 2010. i 2009. godinu su prikazani u tablici br. 8.
Tabela 10. Ostale zarazne bolesti, broj oboljelih i stopa Mb 2010/09. godine
2010 2009 Bolest
Broj oboljelih Mb/100000 Broj oboljelih Mb/100000 Eryzipelas 45 1,93 32 1,37
Hepatitis vir.non identificata 3 0,13 1 0,04
Encefalitis 14 0,60 23 0,99
Drugi bakterijski meningitisi 43 1,84 35 1,50
AFP 6 0,26 5 0,21
Herpes zoster 348 14,89 312 13,41
Bolničke infekcije
Prevencija i kontrola bolničkih infekcija provodi se putem kontinuiranog nadzora nad faktorima rizika za nastanak i širenje bolničkih infekcija i praćenjem incidence i prevalence na odjelima visokog rizika sudjelovanjem u radu povjerenstva za kontrolu bolničkih infekcija.
U pripremi je Pravilnik o sprečavanju, suzbijanju i kontroli bolničkih infekcija kojim se propisuju minimalne stručne, organizacijske i tehničke mjere za sprječavanje, suzbijanje i kontrolu bolničkih infekcija
U skladu sa odredbom Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti obveza je prijavljivanja antimikrobne rezistencije, pa je u 2010. godine prijavljeno 18 slučajeva bolničkih infekcija s morbiditetom (0,77%ooo) i u 229 slučajeva dokazana je MRSA (Methicilin Resistant (otporan) Staphylococcus aureus) s morbiditetom 9,80 %ooo
EPIDEMIJE ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI
U 2010. godini registrirano je 11 epidemija zaraznih i parazitarnih bolesti s ukupno 178 oboljelih osoba.
U 2009. godini registrirano je 5 epidemija s ukupno 708 oboljelih osoba.
Tablica 11: Zbirni pregled epidemija na području F/BiH za 2010 godinu
R/B Bolest Kanton Općina Datum
prijave Broj
oboljelih 1. Rubeola Srednje-
bosanski Travnik
(škola-zatvoreni kolektiv 06.01.2010 31
2. Toxiinfectio alim. Zeničko-
dobojski Zenica
(domaćinstvo) 17.02.2010 6
3. Enterocolitis Zeničko-
dobojski Zenica
(dom penzionera) 22.02.2010 6
4. Rubeola Zeničko-
dobojski Visoko
(kolektiv Medrese-razl.opć.) 18.03.2010 38
5. Toxiinfectio alim. Unsko-sanski Velika-Kladusa (domaćinstvo) 04.06.2010 3
6. Toxiinfectio alim. Zeničko- dobojski
Zenica (Prevent.doo,
-fabrički restoran) 28.06.2010 17
7. Varicellae Sarajevski Sarajevo
(Hematološkoodjeljenje Pedijatrijska klinika KCUS)
21.07.2010 19
8. Toxiinfectio alim. Unsko-sanski Bihać-Izačići (Iftar-domaćinstvo) 23.8.2010 4
9. Toxiinfectio alim. Unsko-sanski Cazin
(Ikonzumenti,trgovački centar-Konzum)
23.08.2010 4
10. Toxiinfectio alim. Unsko-sanski Bihać (Iproslava rođendana) 04.11.2010 5
11. Parotitis epidemica Zeničko- dobojski
Zenica (nevakcinisana djeca) 28.12.2010 45
UKUPNO 178
8.1 Epidemija gripe
U 2010. godini, nije registrirana epidemija gripe.
U 2009. godini registrirana je općinska epidemija gripe na području Zeničko‐dobojskog kantona, općina Visoko
8.2 Epidemije trovanja hranom
U 2010. godini registrirano je 6 epidemija trovanja hranom u kojima je oboljelo 39 osoba. Epidemije su registrirane na području Zeničko‐dobojskog i Unsko‐sanskog kantona.
U 2009. godini registrirane su 2 epidemije trovanja hranom (na području Sarajevskog i Unsko‐sanskog kantona) u kojima je oboljelo 79 osoba.
8.3 Epidemije trihineloze
U 2010. godini nije registrirana epidemija trichineloze dok je u 2009. godini registrirana 1 epidemija i to na području Zeničko‐dobojskog kantona, općina Žepče, s 4 oboljele osobe.
8.4 Epidemije rubeole
U 2010. godini registrirane su 2 epidemije sa 69 oboljelih, u općini Travnik (školska djeca‐zatvoreni kolektiv‐ epidemija je počela kraj 12 mjeseca 2009. godine) i Visoko (Kolektiv‐Medresa‐ polaznici su iz različitih općina i kantona).
U 2009. godini registrirana je 1 epidemija rubeole.
8.5 Epidemija enterocolitisa
U 2010. godini registrirana je 1 epidemija s 6 oboljelih, u općini Zenica (dom umirovljenika, umirovljenici ‐zatvoreni kolektiv)
U 2009. godini nije registrirana epidemija enterocolitisa.
8.6 Epidemija parotitis epidemica
U 2010. godini registrirana je 1 epidemija parotitisa s 45 oboljelih, u općini Zenica (školska djeca ‐ kolektiv). Epidemija je počela 18.10.2010. a otkrivena 27.12.2010. godine i ima trend rasta.
U 2009. godini nije registrirana epidemija parotitisa.
8.7 Epidemija varičele
U 2010. godini registrirana je 1 epidemija (intrahospitalna) varičele s 19 oboljelih, na Pedijatrijskoj klinici KCSU Sarajevo
U 2009. godini nije registrirana epidemija varičela.
Zaključci
- U 2010. godini registrirana je manja stopa obolijevanja od zaraznih i parazitarnih bolesti (Mb=854,40) u usporedbi s morbiditetom u 2009. godini (Mb=1697,71), uglavnom zbog izuzetno malog broja oboljelih od gripe.
- Najveća stopa obolijevanja od zaraznih i parazitarnih bolesti u 2010. godini je registrirana na području Sarajevskog (1561,5%ooo), Zeničko‐dobojskog (1105,4%ooo), te Bosansko‐podrinjskog kantona (871,5%ooo).
- Među deset vodećih zaraznih i prazitarnih bolesti, u Federaciji BiH u pet kantona, među dest vodećih se pojavljuje i rubeola..
- U 2010. godini prijavljeno je 39 (od kojih 24 TBC) slučajeva smrti od zaraznih bolesti što je manje u odnosu na 2009. godinu kada je prijavljeno 49 slučajeva smrti od zaraznih bolesti. Registrirani letalitet u 2010. godini je 0,19%, a 2009. godine 0,12%.
Podatci se odnose samo na slučajeve smrti oboljelih od zaraznih bolesti prijavljene s terena.
- Udio pojedinih skupina zaraznih i parazitarnih bolesti registriranih u 2010. je sličan onome iz 2009. godine, tj. najzastupljenije su respiratorne infekcije.
- U 2010. godini, udio respiratornih zaraznih bolesti je manji (65,76%), s Mb 561,80%ooo (s gripom), odnosno Mb 464,81%ooo (bez gripe). Morbiditet respiratornih infekcija bez gripe je veći 2010. nego 2009. godine (Mb 427,98%ooo). Morbiditet respiratornih infekcija (s gripom) je najmanji u proteklih pet godina.
- Tuberkuloza i dalje zauzima visoko peto mjesto među deset vodećih zaraznih bolesti, s morbiditetom 38,03%ooo, ali niže stope obolijevanja u odnosu na 2009. godinu (46,45%ooo).
- Od 2007 godine, morbiditet crijevnih zaraznih se kontinuirano smanjuje. U 2010.godini je regstrirana najmanja stopa morbiditeta 194, (47%ooo), u proteklih pet godina U skupini crijevnih zaraznih bolesti, u 2010. godini, najzastupljeniji su enterokolitisi infektivne etiologije (3452 slučajeva), zatim salmoneloze (357 slučajeva). Ove bolesti su redovito i na listi vodećih zaraznih i parazitarnih bolesti (enterocolitis na drugom, a salmoneloze na devetom mjestu u 2010.godini).
- Antropozoonoze u 2010. godini, s 1,19% u ukupnom broju registriranih zaraznih bolesti pokazuju povećanje u odnosu na 2009. godinu (1,09%).
- Parazitarne zarazne bolesti u 2010. godini s Mb 31,96%ooo imaju nešto veću stopu obolijevanja od one registrirane u 2009. godini (27,03%ooo). Svrab sa 707 registrirana slučaja bilježi porast u odnosu na 2009. godinu (565 slučaja).
- Spolno prenosive infekcije u 2010. godini, sa 21 ukupno prijavljenim slučajem, pokazuju povećanje u odnosu na 2009. godinu. Pojedinačno promatrano, HIV infekcija s 3 novootkrivena slučaja u 2010. godini pokazuje smanjenje u odnosu na 2009. godinu (4 novootkrivenih slučajeva). Sifilis u 2010. godini (7 slučajeva) bilježi povećanje u odnosu na 2009. godinu (5 slučajeva), mada podatke treba (podprijavljivanje??!!) uzeti s rezervom.
- Skupina ostalih zaraznih bolesti, sa 1287 registriranih slučaja u 2010. godini, bilježi porast u odnosu na 2009. godinu (980 registriranih slučajeva).
- U odnosu na 2009. godinu, cijepljenjem preventabilne bolesti bilježe povećanje stope obolijevanja u 2010. godini kada je među necijepljenim izbila epidemija rubeole, parotitisa, što upozorava da u situaciji nedovoljne pokrivenosti, postoji stalna opasnost od epidemijskog izbijanja bolesti iz te skupine;
Aneks Tablice
BROJ REGISTRIRANIH SLUČAJEVA OBOLJENJA, INDEKS STRUKTURE
REG
ISTR
IRA
NI S
LUČ
AJE
VI B
OLE
STI,
ZAST
UPL
JEN
OST
I M
OR
BID
ITET
PO
GR
UPA
MA
ZA
RA
ZNIH
BO
LEST
I, F
BiH
( 2
010.
i 2
009.
)
T
ablic
a 1.
G
O
D
I
N
A
2010
2
0 0
9
G
RU
PE Z
AR
AZN
IH
BO
LEST
I
BR
OJ
OB
OLJ
ELIH
IN
DEX
ST
RU
KTU
RE
MO
RB
IDIT
ET
BR
OJ
OB
OLJ
ELIH
IN
DEX
ST
RU
KTU
RE
M
OR
BID
ITET
RES
PIR
ATO
RN
E B
OLE
STI
13
134
65
,76
56
1,80
3263
0
82,5
8
1402
,04
CR
IJEV
NE
BO
LEST
I
4546
22,7
6
194,
47
48
25
12
,21
20
7,32
PAR
AZI
TAR
NE
BO
LEST
I
747
3,
74
31
,96
62
9
1,59
27,0
3
SPO
LNO
PR
ENO
SIVE
BO
LEST
I 21
0,11
0,90
16
0,04
0,69
AN
TRO
POZO
ON
OZE
238
1,
19
10
,18
43
1
1,09
18,5
1
TRA
NSM
ISIV
NE
BO
LEST
I /
/ /
/ /
/
OST
ALE
BO
LEST
I
1287
6,44
55,0
6
980
2,
48
42
,11
U
K U
P N
O
19
973
10
0
854,
40
39
511
10
0
1697
,70
D
ESET
VO
DEĆ
IH Z
AR
AZN
IH B
OLE
STI U
FB
iH R
AZD
OB
LJE
200
6. -
2010
. GO
DIN
A
T
ablic
a 2.
G
O
D
I
N
A
2006
20
07
2008
20
09
2010
B
OLE
ST
RANG
B
RO
J O
BO
LJEL
IH
RANG
B
RO
J O
BO
LJEL
IH
RANG
B
RO
J O
BO
LJEL
IH
RANG
B
RO
J O
BO
LJEL
IH
RANG
B
RO
J O
BO
LJEL
IH
INFL
UEN
ZA
2 55
56
1 20
892
1 12
166
1 22
670
3 22
77
ENTE
RO
CO
LITI
S 3
4339
3
4219
3
3991
3
3856
2
3452
VAR
ICEL
LA
1 71
96
2 93
36
2 69
02
2 61
80
1 61
36
SCAB
IES
8 58
8 10
44
2 9
484
7 56
5 7
707
ANG
INA
STR
EPTO
CO
. 4
1646
6
1054
5
1129
4
1220
6
889
TBC
PU
LMO
NU
M A
CTI
VA
5 13
61
4 13
69
4 12
71
5 10
81
5 96
6
TOX.
ALIM
ENTA
RIS
6
862
5 12
09
7 72
0 8
534
8 67
2 SC
ARLA
TIN
A 9
551
7 56
3 10
43
0 0
327
0 28
4
SALM
ON
ELLO
SIS
0 29
4 8
531
8 53
1 10
34
7 9
366
HB
sAg
10
362
0 24
7 0
202
0 22
5 0
214
PNEU
MO
NIA
7
722
/ /
/ /
/ /
/ /
BR
UC
ELLO
SIS
0 15
1 9
484
6 77
8 9
381
0 15
4
NO
VA G
RIP
A A(
H1N
1)/0
9 /
/ /
/ /
/ 6
692
0 /
RU
BEO
LLA
0 22
0
22
0 19
0
66
4 20
18
HER
PES
ZOST
ER
0 20
2 0
183
0 18
8 0
312
10
348
REGISTRIRANI SLUČAJEVI, MORBIDITET ZARAZNIH BOLESTI U FBiH 2010. I 2009. GODINI
Tablica 3. G O D I N A
2010 2009 2010 2009 B O L E S T BROJ OBOLJELIH MORBIDITET/na 100.000
stanovnika/ AIDS 3 2 0,13 0,08 HIV INFECTIO 3 4 0,13 0,17 AFP 6 5 0,26 0,21 ANGINA STREPTOCOCCICA 889 1220 38,03 52,42 AMOEBIASIS 30 43 1,28 1,84 ANTRAX - 1 - 0,04 ANCYLOSTOMIASIS - 1 - 0,04 BRUCELLOSIS 154 381 6,59 16,37 DYSENTERIA BACILLARIS 2 16 0,09 0,68 ENTEROCOLITIS ACUTA 3452 3856 147,67 165,68 ERYZIPELAS 45 32 1,93 1,37 ECHINOCOCCOSIS 9 19 0,39 0,82 ENCHEPHALITIS 14 23 0,60 0,99 FEBRIS HAEMORRHAGICA /HGBS/ 2 5 0,09 0,21 FEBRIS RHEUMATICA - 1 - 0,04 GONORRHOEA 7 4 0,30 0,17 GIARDIASIS - 1 - 0,04 CHLAMYDIASIS 1 1 0,04 0,04 HEPATITIS VIROSA A 10 11 0,43 0,47 HEPATITIS VIROSA B 137 122 5,86 5,24 HEPATITIS VIROSA C 106 130 4,53 5,59 HEPATITIS VIROSA E 1 - 0,04 - HEPATITIS VIROSA NON IDENTICIFICATA 3 1 0,13 0,04 NOSILASTVO HB ANT. 214 225 9,15 9,67 NOSILASTVO HC ANT. 13 7 0,56 0,30 HERPES ZOSTER 348 312 14,89 13,41 NOVA GRIPA A(H1N1)/09 25 692 1,07 29,73 INFLUENZA 2277 22670 97,41 974,08 LEISHMANIASIS 1 1 0,04 0,04 LYME BORELLIOSIS 3 2 0,13 0,09 LEPTOSPIROSIS 41 17 1,75 0,73 LISTERIOSIS 1 - 0,04 - LUES 7 5 0,30 0,21 MRSA I MSSA 229 / 9,80 / NOSOCOMMIAL..INF. 18 / 0,77 / MENINGITIS VIROSA 26 48 1,11 2,06 MENINGITIS EPIDEMICA 16 20 0,68 0,86 MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 43 35 1,84 1,50 MENINGOCOCNA SEPSA 5 8 0,21 0,34 TBC MENINGITIS 1 1 0,04 0,04 MONONUCLEOSIS INFECTIVA 283 260 12,11 11,17 MORBILLI 25 16 1,07 0,69 MALARIA 1 0 0,04 0 MICOSIS 21 10 0,90 0,43 MYCETISMUS 11 2 0,47 0,09 PAROTITIS EPIDEMICA 170 35 7,27 1,50 PERTUSSIS 28 23 1,20 0,99 PNEUMOCOCCOSIS (LOCALISATA) 11 31 0,47 1,33 COMPLICATIO POSTVACCINALIS 4 2 0,17 0,09 RUBEOLA 2018 66 86,33 2,84 SCABIES 707 565 30,24 24,28 SCARLATINA 284 327 12,15 14,05 SEPSIS 82 73 3,51 3,14 SALMONELLOSIS 366 347 15,66 14,91 KLICONOŠTVO SALMONELE 5 11 0,21 0,47 TBC PULMONUM ACTIVA 966 1081 41,32 46,45 TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 672 534 28,75 22,94 TRICHINELLOSIS 2 3 0,09 0,13 TOXOPLASMOSIS 3 2 1,13 0,09 TETANUS 1 - 0,04 - TYPHUS ABDOMINALIS 2 - 0,09 - Q FEBRIS 33 21 1,41 0,90 VARICELLAE 6136 6180 262,48 265,54
UKUPNO: 19973 39511 854,40 1697,71
REGISTRIRANI SLUČAJEVI ZARAZNIH BOLESTI U FBiH 2006 - 2010. GODINA
Tablica 3a.
B O L E S T 2006 2007 2008 2009 2010 AIDS 6 4 4 2 3 HIV INF. 12 3 7 4 3 AFP 4 3 1 5 6 ANGINA STREPTOCOCCICA 1646 1054 1129 1220 889 AMOEBIASIS 60 43 36 43 30 ANTRAX - - - 1 - ANCYLOSTOMIASIS - 1 - 1 - BRUCELLOSIS 151 484 778 381 154 DYSENTERIA BACILLARIS 8 7 10 16 2 ENTEROCOLITIS ACUTA 4339 4219 3991 3856 3452 ERYZIPELAS 58 42 27 32 45 ECHINOCOCCOSIS 39 37 20 19 9 ENCHEPHALITIS 18 5 22 23 14 FEBRIS HAEMORRHAGICA 5 8 16 5 2 FEBRIS RHEUMATICA - - - 1 - GONORRHOEA 2 2 3 4 7 GIARDIASIS - 3 - 1 - HEPATITIS VIROSA A 46 72 69 11 10 HEPATITIS VIROSA B 101 112 139 122 137 HEPATITIS VIROSA C 116 121 144 130 106 HEPATITIS VIROSA E - - - - 1 HEPATITIS VIROSA NON IDENT. 4 4 3 1 3 NOSILASTVO HB ANT. 362 247 202 225 214 NOSILASTVO HC ANT. 42 8 9 7 13 HERPES ZOSTER 202 183 188 312 348 CHLAMYDIASIS - 6 - 1 1 NOVA GRIPA A(H1N1)09 / / / 692 25 INFLUENZA 5556 20892 12166 22670 2277 LEISHMANIASIS - 1 - 1 1 LYME BORRELLI OSIS - - 1 2 3 LEPTOSPIROSIS 39 19 25 17 41 LISTERIOSIS - - - - 1 LUES 15 17 11 5 7 MRSA I MSSA / / / / 229 NOSOCOMMIAL..INF. / / / / 18 MENINGITIS VIROSA 89 79 57 48 26 MENINGITIS EPIDEMICA 32 31 18 20 16 MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 42 45 34 35 43 SEPSIS MENINGOCOCC. 2 16 14 8 5 TBC MENINGITIS 8 1 1 1 1 MONONUCLEOSIS 247 275 215 260 283 MORBILLI 8 156 8 16 25 MALARIA - 1 1 - 1 MICOSIS 38 11 10 10 21 MYCETISMUS 2 5 6 2 11 PAROTITIS EPIDEM. 65 52 54 35 170 PERTUSSIS 38 41 41 23 28 PNEUMOCOCCOSIS (LOCALISATA) - 39 43 31 11 COMPLICATIO POSTVACCINALIS - - - 2 4 RUBEOLA 22 22 19 66 2018 SCABIES 588 442 484 565 707 SCARLATINA 551 563 430 327 284 SEPSIS 59 60 73 73 82 SALMONELLOSIS 294 531 531 347 366 KLICONO[TVO SALMONELE 14 31 4 11 5 TBC PULMONUM ACTIVA 1361 1369 1271 1081 966 TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 862 1209 720 534 672 TRICHINELOSIS 5 32 2 3 2 TOXOPLASMOSIS 3 1 1 2 3 TETANUS 3 1 - - 1 TYPHUS ABDOMINALIS - - - - 2 Q FEBRIS 44 64 19 21 33 VARICELLAE 7196 9336 6902 6180 6136
UKUPNO 25126 42020 29959 39511 19973
REG
ISTRIR
AN
I MO
RB
IDITET ZA
RA
ZNIH
BO
LESTI U FB
iH 2006. – 2010 G
OD
INA
Tablica 3a. M
orbiditet / 100.000 stanovnika B
O L E S T
2006
2007
2008
2009
2010
AIDS
0,26 0,17
0,17 0,09
0,13 H
IV INF.
0,52 0,12
0,30 0,17
0,13 AFP
0,17 0,12
0,04 0,21
0,26 AN
GIN
A STREPTO
CO
CC
ICA
70,72 45,28
48,51 52,42
38,03 AM
OEBIASIS
2,58 1,84
1,55 1,85
1,28 AN
TRAX
- -
- 0,04
- AN
CYLO
STOM
IASIS -
0,04 -
0,04 -
BRU
CELLO
SIS 6,49
20,79 33,43
16,37 6,59
DYSEN
TERIA BAC
ILLARIS
0,34 0,30
0,43 0,69
0,09 EN
TERO
CO
LITIS ACU
TA 186,43
181,28 171,49
165,68 147,67
ERYZIPELAS
2,49 1,80
1,16 1,37
1,93 EC
HIN
OC
OC
CO
SIS 1,68
1,59 0,86
0,82 0,39
ENC
EPHALITIS
0,77 0,21
0,95 0,99
0,60 FEBR
IS HAEM
OR
RH
AGIC
A 0,22
0,34 0,69
0,21 0,09
FEBRIS R
HEU
MATIC
A -
- -
0,04 -
GO
NO
RR
HO
EA 0,09
0,08 0,13
0,17 0,30
GIAR
DIASIS
- 0,12
- 0,04
- H
EPATITIS VIRO
SA A 1,98
3,09 2,96
0,47 0,43
HEPATITIS VIR
OSA B
4,34 4,81
5,97 5,24
5,86 H
EPATITIS VIRO
SA C
4,99 5,20
6,19 5,59
4,53 H
EPATITIS VIRO
SA E -
- -
- 0,04
HEPATITIS VIR
OSA N
ON
IDEN
T. 0,17
0,17 0,13
0,04 0,13
NO
SILASTVO H
B ANT.
15,55 10,61
8,68 9,67
9,15 N
OSILASTVO
HC
ANT.
1,80 0,34
0,39 0,30
0,56 H
ERPES ZO
STER
8,68 7,86
8,08 13,41
14,89 C
HLAM
YDIASIS
- 0,26
- 0,04
0,04 N
OVA G
RIPA A(H
1N1)/09
/ /
/ 29,73
1,07 IN
FLUEN
ZA 238,73
897,68 522,78
974,08 97,41
LEISHM
ANIASIS
- 0,04
- 0,04
0,04 LYM
E BOR
RELLIO
SIS -
- 0,04
0,09 0,13
LEPTOSPIR
OSIS
1,68 0,82
1,07 0,73
1,75 LISTER
IOSIS
- -
- -
0,04 LU
ES 0,65
0,73 0,47
0,21 0,30
MR
SA I MSSA
- -
- -
9,80 N
OSO
CO
MM
IAL..INF.
- -
- -
0,77 M
ENIN
GITIS VIR
OSA
3,83 3,39
2,45 2,06
1,11 M
ENIN
GITIS EPID
EMIC
A 1,38
1,33 0,77
0,86 0,68
MEN
ING
ITIS (OTH
ER BAC
TERIAL)
1,80 1,93
1,46 1,50
1,84 SEPSIS M
ENIN
GO
CO
. 0,09
0,68 0,60
0,34 0,21
TBC M
ENIN
GITIS
0,34 0,04
0,04 0,04
0,04 M
ON
ON
UC
LEOSIS IN
FECTIVA
10,62 11,81
9,24 11,17
12,11 M
OR
BILLI 0,34
6,70 0,34
0,69 1,07
MALAR
IA -
0,04 0,04
- 0,04
MIC
OSIS
1,63 0,47
0,43 0,43
0,90 M
YCETISM
US
0,09 0,21
0,26 0,09
0,47 PAR
OTITIS EPID
EMIC
A 2,80
2,23 2,32
1,50 7,27
PERTU
SSIS 1,63
1,76 1,76
0,99 1,20
PNEU
MO
CO
CC
OC
AL (LOC
ALISATA) -
1,67 1,85
1,33 0,47
CO
MPLIC
ATIO PO
STVACC
INALIS
- -
- 0,09
0,17 R
UBEO
LA 0,95
0,94 0,82
2,84 86,33
SCABIES
25,26 18,98
20,80 24,28
30,24 SC
ARLATIN
A 23,67
24,19 18,48
14,05 12,15
SEPSIS 2,54
2,58 3,14
3,14 3,51
SALMO
NELLO
SIS 12,63
22,81 22,82
14,91 15,66
KLICO
NO
[TVO SALM
ON
ELE 0,60
1,33 0,17
0,47 0,21
TBC PU
LMO
NU
M AC
TIVA 58,48
58,82 54,62
46,45 41,32
TOXIIN
FECTIO
ALIMEN
TARIS
37,07 51,95
30,94 22,94
28,75 TR
ICH
INELLO
SIS 0,22
1,37 0,09
0,13 0,09
TETANU
S 0,13
0,04 -
- 0,04
TOXO
PLASMO
SIS 0,13
0,04 0,04
0,09 1,13
TYPHU
S ABDO
MIN
ALIS -
- -
- 0,09
Q FEBR
IS 1,89
2,74 0,82
0,90 1,41
VARIC
ELLAE 309,20
401,14 296,58
265,54 262,48
UK
UP
NO
:
10
80
,61
18
04
,70
12
87
,27
16
97
,71
85
4,4
0
REGISTRIRANI SLUČAJEVI ZARAZNIH BOLESTI U F/BiH, PO KANTONIMA, RAZDOBLJE 2006.-2010.GODINA Tablica 4.
G O D I N A
2006 2007 2008 2009 2010
K A N T O N
BRO
J O
BOLJ
ELIH
Mb/
1000
00
BRO
J O
BOLJ
ELIH
Mb/
1000
00
BRO
J O
BOLJ
ELIH
Mb/
1000
00
BRO
J O
BOLJ
ELIH
Mb/
1000
00
BRO
J O
BOLJ
ELIH
Mb/
1000
00
UNSKO-SANSKI 2483 864,75 3998 1388,78 4844 1681,96 3750 1301,43 1781 618,68
POSAVSKI 117 283,03 51 123,83 53 130,82 121 303,36 139 351,72
TUZLANSKI 3740 752,54 5271 1060,93 4671 938,30 5205 1044,03 3309 663,06
ZENIČKO-DOBOJSKI 4304 1071,78 10075 2507,49 5093 1270,56 8574 2140,28 4423 1105,40
BOSANSKO-PODRINJSKI 859 2488,62 637 1892,34 942 2835,21 996 3009,70 287 871,52
SREDNJO-BOSANSKI 1914 746,63 3662 1428,56 2986 1168,01 4108 1611,03 1591 624,97
HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI 2726 1192,63 4193 1843,30 2812 1240,78 2411 1067,14 1252 555,78
ZAPADNO-HERCEGOVAČKI 416 506,96 2083 2537,30 721 881,06 820 1003,59 183 224,72
SARAJEVSKI 7809 1885,11 11337 2705,53 7463 1771,47 13116 3095,99 6818 1561,48
KANTON 10 758 921,20 713 868,78 374 459,48 410 507,43 190 236,55
UKUPNO FBIH: 25126 1080,68 42020 1804,70 29959 1287,34 39511 1697,71 19973 854,40
VODEĆE ZARAZNE BOLESTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2010. GODINU, PO KANTONIMA
Tablica 5 /Rang i broj oboljelih/
UNSKO- SANSKI
POSAVSKI
TUZLANSKO- PODRINJSKI
ZENIČKO- DOBOJSKI
BOSANSKO- PODRINJSKI
SREDNJE- BOSANSKI
HERCEGOV.-NERETVANSKI
ZAPADNO- HERCEG.
SARAJEVSKI
KANTON 10
B O L E S T
Ran
g
Broj
Obo
ljjel
ih
Ran
g
Broj
Obo
ljjel
ih
Ran
g
Broj
Obo
ljjel
ih
Ran
g
Broj
Obo
ljjel
ih
Ran
g
Broj
Obo
ljjel
ih
Ran
g
Broj
Obo
ljjel
ih
Ran
g
Broj
Obo
ljjel
ih
Ran
g
Broj
Obo
ljjel
ih
Ran
g
Broj
Obo
ljjel
ih
Ran
g
Broj
Obo
ljjel
ih
INFLUENZA 5 67 4 15 4 305 1 1059 2 283 9 31 4 10 4 500 5 7
VARICELLAE 1 797 2 33 1 918 2 894 2 47 4 189 1 374 1 91 1 2718 1 75
ENTEROCOLITIS AC. 2 409 1 58 3 519 3 651 1 149 1 358 2 308 2 19 3 918 2 63
SCABIES 6 65 7 1 6 139 7 137 5 16 8 60 3 124 9 2 8 163
TBC PULM.ACTIVA 3 150 3 19 5 271 5 277 6 10 5 118 3 13
ANGINA STREP. 6 2 6 273 4 17 6 72 7 38 6 7 5 431
TOXIINFEC.ALIM. 10 23 5 3 8 60 4 486 10 21
SCARLATINA 8 29 10 40 9 2 10 24 7 6 10 95
HBsAg 7 102 7 61
VHB 10 68
SALMONELLOSIS 8 3 8 35 5 8 6 220 3 13
MONONUCLEOSIS INF. 9 28 9 83 10 1 6 45 4 10 8 2
MENINGITIS (OTHER BAC.) 7 3
BRUCELLOSIS 7 48 9 44 10 1 6 5
HERPES ZOSTER 4 68 3 31 5 56 8 5 9 135 4 8
AMOEBIASIS 7 4
RUBEOLA 2 649 8 120 3 195 4 94 2 960
PAROTITIS EPIDEMICA 9 48
MRSA I MSSA 7 212
BROJ I MORBIDITET OD ZARAZNIH BOLESTI NA 100.000 STANOVNIKA PO KANTONIMA U 2010. GODINI Tablica 6
UNSKO-SANSKI /287.869/
POSAVSKI /39.520/
TUZLANSKI /499.047/
ZENIČKO-DOBOJSKI /400.126/
BOSANSKO-PODRINJ. /32.931/
B O L E S T
BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb AIDS 1 0,20 HIV INF. 1 0,20 1 0,25
AFP 1 0,20 2 0,50
ANGINA STREPTOCOCCICA 13 4,52 2 5,06 36 7,21 273 68,23 17 51,62
AMOEBIASIS 4 12,15
BRUCELLOSIS 48 16,67 44 8,82 18 4,50
DYSENTERIA BACILLARIS 1 0,25
ENTEROCOLITIS ACUTA 409 142,08 58 146,76 519 104,00 651 162,70 149 452,46
ERYZIPELAS 2 0,69 4 0,80 12 3,00
ECHINOCOCCOSIS 1 0,20 4 1,00 1 3,04
ENCEPHALITIS 2 0,69 6 1,20 1 3,04
FEBRIS HAEMORRHAGICA 1 0,25
CHLAMYDIA 1 3,04
GONORRHOEA 3 1,04 1 0,20 1 0,25
HEPATITIS VIROSA A 2 0,40 3 0,75
HEPATITIS VIROSA B 1 0,35 15 3,01 68 17,00
HEPATITIS VIROSA C 8 2,78 34 6,81 19 4,75
HEPATITIS VIROSA E
HEPATITIS VIROSA NI 2 0,40 1 0,25 HBsAG 12 4,17 1 2,53 102 20,44 12 3,00 ANTI – HCV 7 1,40 3 0,75 HERPES ZOSTER 68 23,62 6 1,20 24 6,00 31 94,14 INFLUENZA 67 23,27 15 37,96 305 61,12 1059 264,67 NOVA GRIPA A(H1N1)/09 6 2,08 3 0,60 LYME BORELIOSIS 1 0,20 1 0,25 LEPTOSPIROSIS 29 5,81 7 1,75 LISTERIOSIS 1 3,04 LUES 2 0,40 MENINGITIS EPIDEMICA 7 1,40 7 1,75
MENINGITIS VIROSA 5 1,74 2 0,40 9 2,25
UNSKO-SANSKI /287.869/
POSAVSKI /39.520/
TUZLANSKI /499.047/
ZENIČKO-DOBOJSKI /400.126/
BOSANSKO-PODRINJ. /32.931/
B O L E S T
BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 2 0,69 9 1,80 1 3,04
SEPSIS MENINGOCOCCA 3 1,04 2 0,50
TBC MENINGITIS 1 0,20
MONONUCLEOSIS INFECTIVA 28 9,73 26 5,21 83 20,74 1 3,04
MORBILLI 19 3,81 1 0,25
MALARIA 1 0,20
MICOSIS 3 7,59 18 4,50
MYCETISMUS 11 2,75
MRSA I MSSA 16 5,56
NOSOCOMMIAL.INF.
PAROTITIS EPIDEMICA 4 1,39 2 5,06 8 1,60 83 20,74
PERTUSSIS 1 0,35 2 0,40 3 0,75
PNEUMOCOCCOSIS (LOCALISATA)
POSVAKCINALNE KOMPL. 2 6,07
RUBEOLA 649 130,05 120 30,00
SCABIES 65 22,58 1 2,53 139 27,85 137 34,24 16 48,59
SCARLATINA 29 10,07 2 5,06 40 8,02 64 16,00 2 6,07
SEPSIS 2 0,69 10 2,00 21 5,25
SALMONELLOSIS 14 4,86 22 4,41 35 8,75 3 9,11
KLICONOSTVO SALMONELE 5 1,25
TBC PULMONUM ACTIVA 150 52,11 19 48,08 271 54,30 277 69,23 10 30,37
TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 23 7,99 3 7,59 60 12,02 486 121,46
TRICHINELLOSIS
TOXOPLASMOSIS 1 0,20
TETANUS 1 0,20
TYPHUS ABDOMINALIS 1 0,25
Q FEBRIS 3 1,04 1 0,20 5 1,25
VARICELLAE 797 276,86 33 83,50 918 183,95 894 223,43 47 142,72
UKUPNO: 1781 618,68 139 351,72 3309 663,06 4423 1105,40 287 871,52
NASTAVAK TABLICE 6. SREDNJE- BOSANSKI /254.572/
HERCEGOVAČKO- NERETVANSKI
/225.268/
ZAPADNO- HERCEGOVAČKI
/81.433/ SARAJEVSKI
/436.572/ KANTON 10
/80.322/ U K U P N O
FBIH /2.337660/ B O L E S T
BROJ Mb BROJ Mb. BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb
AIDS 1 0 39 1 0 23 3 0 13HIV INFECTIO 1 0 23 3 0 13AFP 1 0 39 1 0 44 1 0 23 6 0 26ANGINA STREPTOCOCCICA 72 28 28 38 16 87 7 8 60 431 98 72 889 38 03AMOEBIASIS 12 5 33 12 2 75 2 2 49 30 1 28MRSA I MSSA 1 0 44 212 48 56 229 9 80NOSOCOMIAL.INF. 18 4 12 18 0 77BRUCELLOSIS 20 7 86 4 1 78 1 1 23 14 3 21 5 6 22 154 6 59DYSENTERIA BACILLARIS 1 0 23 2 0 09ENTEROCOLITIS ACUTA 358 140 63 308 136 73 19 23 33 918 210 27 63 78 43 3452 147 67ERYZIPELAS 18 7 99 1 1 23 8 1 83 45 1 93ECHINOCOCCOSIS 3 1 33 9 0 39ENCHEPHALITIS 1 0 44 1 1 23 3 0 69 14 0 60FBRIS HAEMORRHAGICA 1 0 39 2 0 09GONORRHOEA 1 0 39 1 0 44 7 0 30CHLAMYDIASIS 1 0 04HEPATITIS VIROSA A 1 0 39 2 0 89 2 0 46 10 0 43HEPATITIS VIROSA B 8 3 14 2 0 89 2 2 46 41 9 39 137 5 86HEPATITIS VIROSA C 14 5 50 6 2 66 25 5 73 106 4 53HEPATITIS VIROSA E 1 0 23 1 0 04HEPATITIS VIROSA NI 3 0 13HERPES ZOSTER 15 5 89 56 24 86 5 6 14 135 30 92 8 9 96 348 14 89NOSILASTVO HBsAg 61 23 96 3 1 33 23 5 27 214 9 15NOSILASTVO HC ANT. 3 1 33 13 0 56INFLUENZA 283 111 17 31 13 76 10 12 28 500 114 53 7 8 71 2277 97 41NOVA GRIPA A( H1N1)/09 16 3 66 25 1 07LUES 1 0 39 1 0 44 3 0 69 7 0 30LISTERIOSIS 1 0,04
LEPTOSPIROSIS 4 1,57 1 1,23 41 1,75
LYME BORELIOSIS 1 0,39 3 0,13
LEISHMANIASIS 1 0,44 1 0,04
SREDNJE- BOSANSKI /254.572/
HERCEGOVAČKO- NERETVANSKI
/225.268/
ZAPADNO- HERCEGOVAČKI
/81.433/ SARAJEVSKI
/436.572/ KANTON 10
/80.322/ U K U P N O
FBIH /2.337660/ B O L E S T
BROJ Mb BROJ Mb. BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb
MENINGITIS VIROSA 3 1,18 1 0,44 6 1,37 26 1,11
MENINGITIS EPIDEMICA 1 0,44 1 1,23 16 0,68
MENINGITIS 8OTHER BACTERIAL) 10 3,93 11 4,88 7 1,60 3 3,73 43 1,84
SEPSIS MENINGOCOCCICA 5 0,21
TBC MENINGITIS 1 0,04
MONONUCLEOSIS INFECTIVA 24 9,43 45 19,98 10 12,28 64 14,66 2 2,49 283 12,11
MORBILLI 5 1,14 25 1,03
MICOSIS 21 0,90
MYCETISMUS 11 0,47
MALARIA 1 0,04
PAROTITIS EPIDEMICA 48 18,86 4 1,78 21 4,81 170 7,27
PERTUSSIS 20 7,86 1 0,44 1 0,23 28 1,20
PNEUMOCOCCOSIS (LOCALIZATA) 11 4,32 11 0,47
COMPLICATIO POSTVACCINALIS 2 2,46 4 0,17
RUBEOLA 195 76,60 94 41,73 960 219,895 2018 86,33
SCABIES 60 23,57 124 55,05 2 2,46 163 37,34 707 30,24
SCARLATINA 24 9,43 17 7,55 6 7,37 95 21,76 5 6,22 284 12,15
SEPSIS 21 8,25 1 0,44 27 6,18 82 3,51
SALMONELLOSIS 16 6,29 35 15,54 8 9,82 220 50,39 13 16,18 366 15,66
KLICONOSTVO SALMONELE 5 0,21
TBC PULMONUM ACTIVA 118 46,35 11 4,88 13 15,96 92 21,07 5 6,22 966 41,32
TOXIINFECTIO ALIMIMENTARIS 9 3,54 21 9,32 1 1,23 69 15,80 672 28,75
TRICHINELLOSIS 2 2,49 2 0,09
TOXOPLASMOSIS 2 0,89 3 1,13
TYPHUS ABDOMINALIS 1 0,23 2 0,09
TETANUS 1 0,04
Q FEBRIS 1 0,39 18 7,99 2 2,46 3 0,69 33 1,41
VARICELLA E 189 74,24 374 166,02 91 111,75 2718 622,58 75 93,37 6136 262,48
UKUPNO: 1591
624,97
1252
555,78
183
224,72
6817
1561,48
190
236,55
19973
854,40
STRUKTURA REGISTRIRANIH SLUČAJEVA ZARAZNIH BOLESTI PREMA VRSTI OBOLJENJA, PO DOBNIM SKUPINAMA U FBIH U 2010. Tablica 7.
ŠIFRA STRUKTURA OBOLJELIH PO DOBNIM SKUPINAMA 0 - 6 7 - 14 15 - 24 25 - 49 50 - 64 65 i > Nepoznato UKUPNO
BOLEST M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž N SVE UKUPNO
J02 Angina streptoc 142 113 153 124 57 70 74 116 10 21 3 5 1 439 450 889
A06 Amoebiasis 5 2 4 3 1 5 1 2 5 1 1 20 10 30
B20 AIDS 1 2 3 3
Z22 6 HIV infectio 2 1 3 3
MRSA I MSSA 3 20 4 4 30 4 65 4 1 1 93 16 213 229
Nosocommial Inf 1 1 1 1 5 2 4 3 10 8 18
AFP 1 2 3 4 2 6
A23 Brucellosis 1 2 3 15 2 62 19 22 21 5 1 1 109 45 154
A74 Chlamydial inf 1 1 1
A03 Dysenteria bac 1 1 2 2
A86 Encephalitis 2 2 1 3 1 3 2 10 4 14
B67 Echinococcosis 1 1 1 1 2 1 2 3 6 9
A09 Enterocolitis acuta 649 499 273 185 212 193 312 374 147 244 163 191 5 5 1761 1691 3452
A46 Erysipelas 1 1 2 8 7 8 7 6 5 25 20 45
A98 Febris haemorrhag 2 2 2
A54 Gonorrhoea 2 5 7 7
B02 Herpes zoster 1 8 2 9 13 33 55 32 69 47 79 130 218 348
B15 Hepatitis virosa A 1 1 3 2 2 1 6 4 10
B16 Hepatitis virosa B 1 8 6 46 28 25 12 6 5 85 52 137
B17 Hepatitis virosa C 8 4 43 13 12 9 4 13 67 39 106
Hepatitis virosa E 1 1 1
B19 Hepatitis virosa NI 1 1 1 2 1 3
B18 1 Anti-HCV 1 1 7 1 1 2 9 4 13
Z22 5 HBsAg 1 13 10 107 31 35 7 7 3 163 51 214
Influenza 147 138 30 34 28 35 47 45 48 35 21 14 2 323 301 1653 2277
Nova gripa A(H1N1)/09 1 2 1 2 2 21 25
B55 Leishmaniasis 1 1 1
A27 Leptospirosis 2 14 3 15 5 2 33 8 41
A53 Lues 3 3 1 7 7
Lyme boreliosis 1 2 3 3
Listeriosis 1 1 1
ŠI
FRA
S
TRU
KTU
RA
OB
OLJ
ELIH
PO
DO
BN
IM S
KU
PIN
AMA
0
- 6
7 - 1
4 15
- 24
25
- 49
50
- 64
65
i >
N
epoz
nato
U
KU
PNO
BOLE
ST
M
Ž M
Ž
M
Ž M
Ž
M
Ž M
Ž
M
Ž M
Ž
N
SV
E
UK
UP
NO
A87
Men
ingi
tisvi
rosa
410
25
31
123
32
6
A39
Men
ingi
tisep
idem
.2
53
31
11
79
16
Men
ingi
tis(o
ther
bavt
eria
l)8
36
35
36
14
21
130
134
3
Mal
aria
11
1
Seps
ism
enin
goco
ccic
a1
21
22
15
A17
TBC
men
ingi
tis1
11
B27
Mon
onuc
leos
isin
f.50
3946
4833
3617
112
114
913
42
83
B05
Mor
billi
72
95
11
1015
25
B35
Mic
osis
12
12
66
11
19
122
1
T62.
0M
ycet
ism
us1
32
12
11
92
11
B26
Paro
titis
epid
emic
a13
228
1658
3511
41
211
159
17
0
A37
Pertu
ssis
1611
117
112
8
A40
Pneu
moc
occa
l.loc
.1
31
21
12
65
11
Com
plic
atio
post
vacc
inal
is1
21
13
4
B06
Rub
eola
2513
117
101
993
353
265
142
15
12
1403
615
20
18
B86
Scab
ies
7861
130
9548
4956
6135
3821
3536
833
97
07
A38
Scar
latin
a83
7067
418
65
11
11
165
119
28
4
A40
Seps
is15
242
21
15
72
44
102
231
501
82
Sal
mon
ello
sis
6252
3723
1611
3048
1632
1522
217
619
03
66
Z22.
1Kl
ic.s
alm
onel
e1
21
12
35
A15
TBC
pulm
onum
ac.
86
4655
154
9713
591
175
182
125
530
436
96
6
B75
Tric
hine
llosi
s1
12
2
A05
Toxi
infe
ctio
alim
.53
6474
6256
7273
8442
3220
364
322
350
67
2
Toxo
plas
mos
is2
12
13
Typh
usab
dom
inal
is2
22
Teta
nus
11
1
A78
Qfe
bris
11
23
114
62
21
2112
33
BO1
Varic
elae
1165
1157
1626
1505
234
160
137
134
89
131
7129
656
13
6
UK
UPN
O:
2532
22
97
2641
22
67
1882
11
56
1583
13
76
633
666
511
612
32
109
9814
84
83
1676
1
99
73
IZVJEŠĆE O PROVOĐENJU PROGRAMA IMUNIZACIJE U FEDERACIJI BiH U 2010. GODINI
Program obaveznih imunizacija u Federaciji BiH za 2010. godinu odvijao se po sljedećem kalendaru:
KALENDAR IMUNIZACIJE ZA 2010. GODINU
Dob Vrsta cjepiva Napomena
Po rođenju HepB 1+BCG Hep B odmah po rođenju, najbolje u roku od 12 24 sata
1 mjesec HepB 2
2 mjeseca DTPa-IPV 1 + Hib 1
4 mjeseca DTPa-IPV 2 + Hib 2
6 mjeseci DTPa-IPV3 + HepB 3
Razmak između pojedinih doza najmanje 30 dana
12 mjeseci MRP 1
18 mjeseci Hib 3 + OPV 1
5 godina DTPa + OPV 2
6 godina MRP 2
14 godina dT + OPV 3 Završni razred osnovne škole
18 godina TT Završni razred srednje škole (Sukladno Pravilniku o načinu provedbe obvezne imunizacije, Sl.novine FBiH br.22/07, Pravilniku o izmjenama i dopunama, Sl.novine FBiH br.19/08, br.6/10 i Naredbi o programu obveznih imunizacija, Sl.novine FBiH br.8/10) Tumač skraćenica: - BCG – Bacille Calmette-Guérin-cjepivo protiv tuberkuloze - HepB – cjepivo protiv hepatitisa B
- Hib – cjepivo protiv hemofilusa influence tip b
- DTPa – cjepivo protiv difterije, tetanusa i pertusisa (acelularno) - DTPa-IPV – kombinirano cjepivo protiv difterije, tetanusa, pertusisa (acelularno) i inaktivno
cjepivo protiv poliomijelitisa
- OPV – oralno cjepivo protiv poliomijelitisa
- IPV – inaktivno cjepivo protiv poliomijelitisa
- MRP – cjepivo protiv morbila, rubeole i parotitisa
- DT (pediatric)- cjepivo protiv difterije i tetanusa za djecu do 7 godina
- dT (pro adultis) – cjepivo protiv difterije i tetanusa za djecu stariju od 7 godina
- TT – cjepivo protiv tetanusa
U okviru svojih redovnih aktivnosti, Zavod za javno zdravstvo FBiH vrši planiranje, nadzor nad provedbom i evaluaciju obveznih imunizacija u Federaciji BiH, osigurava ravnomjernu opskrbu cjepiva prema kantonalnim zavodima i nadzire njegovu potrošnju.
Program imunizacije reguliran je: Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (Sl.novine FBiH broj 29/05), Pravilnikom o načinu provedbe obvezne imunizacije (Sl.novine FBiH broj 22/07 ) i Naredbom o programu obveznih imunizacija stanovništva (Sl.novine FBiH broj 8/10) – koja se donosi svake godine (donosi je Federalni ministar zdravstva temeljem prijedloga Federalnog zavoda za javno zdravstvo).
POKRIVENOST EPI CJEPIVIMA U 2010. GODINI
Podaci o pokrivenosti prema programu obveznog cijepljenja u Federaciji BiH, dobiveni administrativnim metodom i analizom rutinski prikupljenih podataka sa svih kantona, prikazani su u tablicama od 1 do 6.
Analiza postotka obuhvata osoba planiranih za cijepljenje u 2010. godini pokazuje da u primoimunizaciji kod svih cijepljenja (osim BCG), u većini kantona, nije postignut zakonom propisani minimum (95% za MRP i 90% za sva ostala cjepiva).
Tablica 1. Cijepljenje protiv tuberkuloze i hepatitisa B u 2010. godini, uporedni podaci za FBiH 2009. i 2010. godinu
BCG Hep B 1 Hep B 2 Hep B 3 Kanton Planir‐
ano Cijepljeno % Cijepljen %
Planir‐ano Cijepljeno % Cijepljeno %
Unsko‐sanski 2.908 2.655 91.3 2.689 92.5 2.908 2.686 92.4 2.580 88.7
Posavski 184 167 90.8 167 90.8 184 197 107 163 88.6
Tuzlanski 4.857 4.802 98.9 4.803 98.9 4.857 4.582 94.3 4.020 82.8
Zeničko‐dobojski 4.119 3.669 89.3 3.767 91.7 4.119 3.949 96.1 3.657 89.0
Bosansko‐podrinjski 230 227 98.7 222 96.5 230 222 96.5 212 92.2
Srednjo‐bosanski 2.331 2.318 99.4 2.277 97.7 2.331 2.216 95.1 1.856 79.6
Hercegovačko‐neret. 1.910 1.814 95.0 1.809 94.7 1.910 1.850 96.9 1.701 89.1
Zapadno‐hercegova. 820 790 96.3 798 97.3 820 743 90.6 739 90.1
Sarajevski 4.700 4.493 95.6 4.368 92.9 4.200 4.192 99.8 3.525 83.9
Herceg‐bosanski 458 443 96.7 458 100 446 456 99.6 397 86.7
Federacija BiH 2010. godina
22.508 21.378 95.0 21.358 94.9 22.008 21.093 93.7 18.850 83.8
Federacija BiH 2009. godina
22.980 22.307 97.1 20.825 91.1 22.851 21.195 92.8 19.629 85.9
Stopa odustajanja (HepB 1‐HepB 3) u 2010.god. je 11,7% (2009.,5,7%)
Cijepljenje protiv tuberkuloze (tablica 1) odvija se uglavnom u porodilištima i pokrivenost ovim cjepivom (BCG) je tradicionalno dobra. U 2010. godini iznosi 95.0% i nešto je niža u odnosu na 2009. godinu (97,1%). Cijepljenjem protiv tuberkuloze, je postignuta zakonom poželjna stopa.
Prosječna pokrivenost sa tri doze Hep B cjepiva (tablica 1), u 2010. godini iznosi 83.8% i niža je u odnosu na predhodnu godinu (85.9%).
Osim u Bosansko‐podrinjskom i Zapadno‐hercegovačkom kantonu, gdje je registrirana pokrivenost sa tri doze Hep B vakcine, 92,2%, odnosno, 90,1%, na svim ostalim kantonima Federacije BiH je pokrivenost niža od ciljne .
Stopa odustajanja (HepB 1‐HepB 3) u 2010. god. je 11,7% (2009., 5,7%).
Tablica 2. Cijepljenje protiv difterije, tetanusa, pertusisa i poliomijelitisa u 2010. godini, uporedni podaci za FBiH 2009. i 2010. godinu
C I J E P LJ E NJ E D O C J E P LJ I V A NJ E
DTPa‐IPV 1 DTPa‐IPV 2 DTPa‐IPV 3 DTPa Kanton Planir‐
ano Cijepljeno % Cijepljeno Cijepljeno %
Planir‐ano Cijepljeno %
Unsko‐sanski 2.908 2.487 85.5 2.421 83.3 2.440 83.9 3.215 2.341 72.8
Posavski 184 158 85.9 175 95.1 148 80.4 267 176 65.9
Tuzlanski 4.857 4.433 91.3 4.247 87.4 4.017 82.7 4.584 3.521 76.8
Zeničko‐dobojski 4.110 3.804 92.6 3.668 89.3 3.550 86.4 3.509 3.119 88.9
Bosansko‐podrinjski 230 213 92.6 199 86.5 161 70.0 210 154 73.3
Srednjo‐bosanski 2.331 2.093 89.8 2.045 87.7 1.959 84.0 2.297 1.394 60.7
Hercegovačko‐neret.
1.910 1.717 89.9 1.684 88.2 1656 86.7 1.884 1.453 77.1
Zapadno‐hercegova. 820 736 89.8 713 87.0 705 86.0 925 689 74.5
Sarajevski 4.200 3.618 86.1 3.308 78.8 3.263 77.7 3.500 2.078 59.4
Herceg‐bosanski 458 442 96.5 444 96.9 412 90.0 686 481 70.1
Federacija BiH 2010. godina
22.008 19.701 89.5 18.904 85.6 18.311 83.2 21.077 15.406 73.1
Federacija BiH 2009. godina
22.851 21.703 95.0 21.163 92.6 20.606 90.2 20.397 17.145 81.9
Stopa odustajanja (DTPa/IPV1‐ DTPa/IPV3) u 2010. je 7,1% (2009. 5,1)
Cijepljenje protiv difterije, tetanusa, pertusisa i poliomijelitisa (Tablica 2) provodi se kombiniranim DTPa/IPV cjepivom, prema uobičajenom rasporedu (sa 2 mjeseca, 3‐4 mjeseca, i 6 mjeseci). Pokrivenost sa tri doze ovog cjepiva iznosi 83.2% i znatno je niža u odnosu na 2009.godinu (90,2%). Stopa odustajanja DTPa/IPV1 ‐ DTPa/IPV3 iznosi 7,1% (2009. god 5,1%).
Primjetan je pad stope obuhvata primarnim cijepljenjem protiv difterije, tetanusa, pertusisa i poliomijelitisa, kao i docjepljivanja protiv difterije, tetanusa i pertusisa u 2010. godini, u odnosu na prethodnu godinu.
Jedan od razloga ovako niske pokrivenosti je privremena obustava korištenja određenih serija DTPa‐IPV i Hib cjepiva (Infanrix‐IPV, serija AC20B147AD, proizvođač GSK; ActHib, serija D9841‐1, proizvođač Sanofi Pasteur).
Naime, krajem prošle godine, Zavod za javno zdravstvo FBiH je nakon obavijesti o smrti šestomjesečne djevojčice, 09.11.2010. u Lukavcu, koja je isti dan bila cijepljena navedenim serijama cjepiva, iz predostrožnosti privremeno obustavio korištenje tih serija cjepiva do prispjeća rezultata sveobuhvatnog ispitivanja i utvrđivanja uzroka smrti, te rezultata ponovnih laboratorijskih analiza kvalitete navedenih serija cjepiva.
Utvrđeno je da cijepljenje nije uzrok iznenadne smrti djeteta.
Prekid provođenja primoimunizacije DTPa‐IPV i imunizacije Hib cjepivom trajao je od 12.11.2010. do 14.12.2010.godine, a nakon tog razdoblja, primoimunizacija se obavljala drugim serijama DTPa‐IPV i Hib cjepiva odnosno zamjenskim cjepivima (DTPa+OPV).
Tablica 3. Cijepljenje protiv hemofilusa influence tip b u 2010.godini, uporedni podaci za FBiH 2009. i 2010. godinu
C I J E P LJ E NJ E D O C J E P LJ I V A NJ E
Hib 1 Hib 2 Hib 3 Kanton Planir-
ano Cijepljeno % Cijepljeno % Planir-
ano Cijepljeno %
Unsko-sanski 2.908 2.191 75.3 2.187 75.2 3.074 1.874 61.0
Posavski 184 158 85.9 177 96.2 163 124 76.1
Tuzlanski 4.857 3.887 80.0 3.793 78.1 4.928 3.357 68.1
Zeničko-dobojski 4.110 3.434 83.6 3.431 83.5 3.484 2.923 83.9
Bosansko-podrinjski 230 212 92.2 199 86.5 230 190 82.6
Srednjo-bosanski 2.331 2.331 84.7 1.932 82.9 2.348 1.489 63.4
Hercegovačko-neret. 1.910 1.645 86.1 1.645 86.1 1.900 1.492 78.5
Zapadno-hercegova. 820 697 85.0 688 83.9 885 582 85.8
Sarajevski 4.200 3.442 82.0 3.173 75.6 4.200 2.545 60.6
Herceg-bosanski 458 426 93.0 426 93.0 440 378 85.9 Federacija BiH 2010. godina 22.008 18.066 82.1 17.651 80.2 21.652 14.954 69.1
Federacija BiH 2009. godina 22.851 20.825 91.1 19.580 85.7 20.924 14.789 70.7
Pokrivenost s dvije doze Hib cjepiva u FBiH, 2010. godine iznosi 80.2% i znatno je niža u odnosu na 2009. godinu (85.7%).
Pokrivenost trećom dozom iznosi 69.1% i nešto je niža u odnosu na predhodnu godinu (70.7%). Problemi u snabdijevanju ovim cjepivom koji su se ogledali u: nedovoljnom broju doza (GAVI donacija), te obustavom korištenja Hib cjepiva (serija D9841‐1, proizvođač Sanofi Pasteur), uveliko su se odrazili i na pad pokrivenosti imunizacijom.
Tablica 4. Cijepljenje protiv morbila, rubeole i parotitisa u 2010 godini, uporedni podaci za FBiH u 2009. i 2010. godinu
C I J E P LJ E NJ E DO C J E P LJ I V A NJ E
MRP 1 MRP 2 Kanton Planirano
Cijepljeno % Planirano
Cijepljeno %
Unsko‐sanski 2.908 2.558 88.0 3.155 2.727 86.4
Posavski 184 161 87.5 315 209 66.4
Tuzlanski 3.788 3.986 83.3 4.444 3.373 75.9
Zeničko‐dobojski 4.110 3.703 90.1 3.728 3.526 94.6
Bosansko‐podrinjski 230 217 94.4 255 236 92.6
Srednjo‐bosanski 2.331 2.098 90.0 2.440 2.352 96.4
Hercegovačko‐neret. 1.910 1.803 94.4 2.232 2.232 100
Zapadno‐hercegova. 820 673 82.1 980 940 95.9
Sarajevski 4.200 3.559 84.7 3.500 3.439 98.3
Herceg‐bosanski 540 505 93.5 722 505 69.9
Federacija BiH 2010. godina 22.021 19.263 87.5 21.771 19.539 89.8
Federacija BiH 2009. godina 21.693 19.836 91.4 21.355 17.992 84.3
Postotak primoimuniziranih cjepivom protiv morbila, rubeole i parotitisa od 87.5%, u 2010. godini, znatno je niži u odnosu na predhodnu godinu (91,4%). Najniža pokrivenost registrirana je na području Zapadno‐hercegovačkog (82.1%), a najviša, gotovo ciljna pokrivenost, postignuta je na području Hercegovačko‐neretvanskog kantona (94,4%). Podaci pokazuju da u protekle dvije godine nije postignuta poželjna stopa obuhvata MRP cijepljenjem (95%).
Tablica 5. Docjepljivanje protiv poliomijelitisa u 2010. godini, uporedni podaci za FBiH 2009. i 2010. godinu
D O C J E P LJ I V A NJ E
I OPV II OPV III OPV Kanton Planirano
Cijepljeno %
Planir‐ano Cijepljeno %
Planir‐ano Cijepljeno %
Unsko‐sanski 3.058 2.475 80.9 3.132 2.405 76.8 3.484 3.394 97.4
Posavski 163 124 76.1 267 176 65.9 472 444 94.1
Tuzlanski 4.896 3.816 77.9 4.584 3.701 80.7 6.544 5.589 85.4
Zeničko‐dobojski 3.759 3.366 90.0 3.615 3.182 88.0 5.492 5.051 92.0
Bosansko‐podrinjski 230 211 91.7 210 158 75.2 360 350 97.2
Srednjo‐bosanski 2.348 1.736 73.9 2.297 1.551 67.5 2.628 2.425 92.3
Hercegovačko‐neret. 1.900 1.563 82.3 1.884 1.545 82.0 2.600 2.603 100
Zapadno‐hercegova. 885 635 71.8 925 904 97.7 1.245 988 79.4
Sarajevski 4.200 2.965 70.6 3.500 2.845 81.3 5.700 5.617 98.5
Herceg‐bosanski 440 391 88.9 210 158 75.2 951 929 07.7
Federacija BiH 2010. godina
21.879 17.282 79.0 21.100 16.990 80.5 29.476 27.390 92.9
Federacija BiH 2009. godina
20.924 17.145 81.9 20.397 16.292 79.9 26.858 20.529 76.4
U tablici 5. prikazano je docjepljivanje OPV cjepivom u drugoj (79,0%), petoj (80,5%) i četrnaestoj (92,9%) godini, a zakonom obvezna stopa pokrivenosti postignuta je samo kod školske djece (u 14 godini).
Tablica 6. Docjepljivanje protiv difterije i tetanusa, odnosno tetanusa u 2010. godini, uporedni podaci za FBiH 2009. i 2010. godinu
D O C J E P LJ I V A NJ E
dT adult Tetanus Kanton Planirano
Cijepljeno % Planirano
Cijepljeno %
Unsko‐sanski 3.570 3.570 100 3.210 2.118 66.0
Posavski 472 444 94.1 384 110 28.7
Tuzlanski 6.544 5.626 86.0 5.518 3.628 65.8
Zeničko‐dobojski 5.492 5.067 92.3 4.589 3.434 74.9
Bosansko‐podrinjski 360 350 97.2 280 263 93.9
Srednjo‐bosanski 2.628 2.425 92.3 2.520 1.964 77.9
Hercegovačko‐neret. 2.600 2.584 99.4 2.600 1.892 72.8
Zapadno‐hercegova. 1.240 1.233 99.4 1.090 935 85.8
Sarajevski 5.700 5.461 95.8 4.000 1‐236 30.9
Herceg‐bosanski 951 924 97.2 730 606 83.0
Federacija BiH 2010. godina 29.557 27.684 93.7 24.921 16.186 65.0
Federacija BiH 2009. godina 26.978 21.790 80.8 26.298 24.713 94.0
Pokrivenost školske djece (u 14 god.) cjepivom protiv difterije i tetanusa u FBiH, premašila je zakonom propisani minimum i iznosi 93,7% te je znatno viša u odnosu na 2009. godinu (80,8%).
Pokrivenost srednjoškolske omladine (u 18 god.) cjepivom protiv tetanusa, znatno je niža od propisane i u FBiH iznosi 65% (2009.g. 94%), veća pokrivenost ovim cjepivom postignuta je samo u Bosansko‐podrinjskom kantonu (93,9%).
Opskrba cjepivima
Sva cijepiva iz obveznog Programa imunizacije nabavlja Vlada Federacije BiH putem tendera, osim Hib‐a kojeg dobivamo iz GAVI programa (do konca 2011. godine), (tablica 7.)
Tablica 7. Pregled cjepiva nabavljenih u FBiH u 2010. godini
Vrsta cjepiva Broj doza po
bočici Prispjela količina
u dozama Proizvođač
MRP ‐Priorix 1 32.000 Glaxo Smith Kline
OPV – Polio Sabin 10 120.000 Glaxo Smith Kline
HepB – Euvax 1 78.000 LG Life Sciences Koreja
HepB – Euvax 10 26.000 LG Life Sciences Koreja
BCG 10 108.500 Statens Serum Institute Danska; Torlak Beograd
DTPa ‐ Tripacel 1 28.000 Sanofi Pasteur
DTPa‐IPV, Infanrix‐IPV 1 80.000 Glaxo Smith Kline
TT 10 50.000 Imunološki zavod Zagreb
dT adult 10 23.000 Imunološki zavod Zagreb
DT pediatric 10 15.000 Torlak Beograd
Hib * 1 59.800 Sanofi Pasteur
*GAVI donacija
U 2010. godini je bilo problema u redovitom snabdijevanju nekim cjepivima zbog dugotrajne i komplicirane tenderske procedure, nepoštivanja rokova isporuke cjepiva od strane dobavljača (tenderskom procedurom nisu predviđeni mehanizmi njihovog sankcioniranja!?).
U protekloj godini završeno je proširenje kapaciteta hladnog lanca na centralnom nivou u FZJZ, ugrađena je elektronska oprema za kontinuirano praćenje temperature skladištenja. Međutim, i dalje je ostao problem nedostatka kapaciteta hladnog lanca u nekim kantonalnim zavodima i općinskim cijepnim centrima.
Tablica 8. Broj distribuiranih doza cjepiva prema kantonima u 2010.godini
Vrsta cjepiva / kanton
BCG HepB HepB Hib DTPa‐IPV
DTPa MRP OPV dTadu. DT ped.
TT
Unsko‐sanski 27.400 5.100 2.800 7.650 8.040 3.067 6.172 9.500 3.300 700 3.140
Posavski 3.400 450 300 400 400 100 1.000 1.000 450 0 450
Tuzlanski 16.600 8.195 8.100 12.200 14.500 6.650 6.800 22.000 7.900 400 6.300
Zeničko‐dobojski 26.000 7.200 7.600 12.700 13.880 4.990 10.398 18.900 6.850 1.800 6.690
Bosansko‐podrinjski 3.600 400 200 500 650 150 550 1.190 500 0 350
Srednjo‐bosanski 16.200 3.700 3.200 4.400 5.600 1.700 5.540 6.000 4.300 700 3.440
Hercegovačko‐neretvanski
24.800 4.280 3.000 5.700 6.400 2.300 4.562 7.000 3.550 640 3.500
Zapadno‐hercegovački
5.000 1.850 1.300 2.900 2.300 1.150 1.500 6.700 1.700 300 1.450
Sarajevski 16.200 6.000 6.700 10.400 9.500 2.100 7.942 15.000 5.700 820 3.900
KANTON 10 6.800 780 660 1.600 1.360 598 900 3.800 1.000 160 1.200
Federacija BiH UKUPNO
146.000 37.955 33.860 58.450 62.630 22.805 45.364 91.090 32.250 5.520 30.420
Tablica 8a. Broj distribuiranih i administriranih doza cjepiva u FBiH u 2010. godini, stope rastura i faktori rastura za pojedina cjepiva
Vrsta cjepiva BCG HepB HepB Hib DTPa‐ IPV
DTPa MRP OPV dT
adul. DT ped.
Broj doza po bočici 20 1 10 1 1 1 1 10 10 10
Ukupno distribuirano na kantone u 2010.
146.000 37.955 33.860 58.450 62.630 22.805 45.364 91.090 32.250 5.520
Broj administriranih doza u FBiH
22.783 30.904 32.730 51.848 55.749 18.916 44.545 71.640 30.449 2.267
Stopa rastura % 82.4 2.3 11.7 0.9 1.1 1.4 19.2 15,2 12.2 42.7
Faktor rastura 5.71 1,02 1.13 1.01 1.01 1.01 1.24 1.18 1.14 1.74
Jedan od indikatora kvalitete upravljanja cjepivom je stopa rastura, koja se računa po metodologiji WHO. U tablicama 8. i 8a. prikazane su distribuirane doze cjepiva po kantonima, stope i faktori rastura za pojedina cjepiva i broj administriranih doza u FBiH u 2010. godini. Analizom potrošnje, veći rastur je zabilježen kod BCG, MRP, DT ped. cjepiva , a stope rastura za ostala cjepiva su u skladu s preporukama WHO. Kod BCG cjepiva planirana je veća stopa rastura (svakodnevno cijepljenje‐ bočica od 20 doza) kako bi se poboljšao obuhvat cijepljenjem u rodilištima, veća stopa rastura kod MRP cjepiva je zbog isteka roka upotrebe jednom broju doza, a DT ped. ima planirano veći rastur jer se rijetko koristi a pakira se u multidoznim bočicama.
Nepouzdani podaci o ciljnoj populaciji, problemi u smislu nepravovremenog i nepotpunog izvještavanja, problemi u finansiranju i nabavci vakcina koji remete kontinuitet u snadbijevanju vakcinama, antivakcinalni pokret, smrt djeteta koja se do ishoda istrage vezala
za cjepljenje, povećana zabrinutost roditelja, su problemi koji su identificirani i koji su znatno utjecali na niži obuhvat, u Federaciji BiH.
Nadzor nad postvakcinlnim reakcijama/ komplikacijama i EPI bolestima
U protekloj godini Federalnom zavodu za javno zdravstvo prijavljeno je 9 postvakcinalnih reakcija/komplikacija: 5 reakcija nakon cijepljenja DTPa/IPV i Hib cjepivom (3 uobičajene/ blage, 2 reakcije kao‐nemir, razdražljivost, gubitak svijesti); 3 reakcije nakon cijepljenja MRP cjepivom (povišena tjelesna temperatura, osip) i jedna alergijska reakcija nakon primljenog DTPa/OPV cjepiva.
U 2010. je prijavljena smrt šestomjesecnog djeteta, koincidentalna sa primljenim cjepivima DTaP +IPV i Hib. Provedenim sveobuhvatnim istraživanjem isključena je uzročno posljedična veza izmedju smrti djeteta i primljenih cjepiva.
Evidentni su propusti u prijavljivanju postvakcinalnih reakcija/komplikacija (PVRK) što ukazuje na potrebu jačanja nadzora nad postvakcinalnim reakcijama (vidi Anex 1.).
EPI BOLESTI
Postojeći nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji BiH koji je reguliran Zakonom, najčešće je pasivan, osim za akutnu flakcidnu paralizu, morbile, rubeolu i kongenitalni rubeola sindrom, čije su istraživanje i izvještavanje dio nadzora nad poliomijelitisom i dio strateškog plana za eliminaciju morbila, rubeole i kongenitalnog rubeola sindroma, u Evropskom regionu.
U 2010. godini, u Federaciji BiH, došlo je do pogoršanja epidemiološke situacije po pitanju bolesti koje se kontroliraju vakcinama (tablica 9.)
Tablica 9. Morbiditet vakcino preventabilnih bolesti u FBiH, u periodu 2008 – 2010. godine
2008. 2009. 2010. Bolest
Broj oboljelih Morbiditet/100 000
Broj oboljelih Morbiditet/100 000
Broj oboljelih Morbiditet/100 000
Morbili 8 0,34 16 0,69 25 1,07
Rubeola 19 0,82 66 2,84 2.018 86,33
Parotitis epid. 54 2,32 35 1,50 170 7,27
Pertussis 41 1,76 23 0,99 28 1,20
Poliomijelitis 0 0 0 0 0 0
Hepatitis B 139 5,97 122 5,24 137 5,86
HbsAg 202 8,68 225 9,67 214 9,15
Hib bolesti ND ND ND ND ND ND
Difterija 0 0 0 0 0 0
U protekle dvije godine bilježimo epidemijsko izbijanje rubeole i parotitisa. Epidemija rubeole registrirana je 2009/2010. godine na području pet kantona Federacije, a koncem 2010. godine na području Zeničko‐dobojskog kantona je izbila epidemija parotitisa. Bilježi se i porast broja oboljelih od morbila (tablica 9.), što, obzirom na pojavu epidemija morbila u susjednim zemljama, jako zabrinjava. Većina oboljelih od vakcinoprevantabilnih bolesti (VPB) je nevakcinisana ili nepoznatog vakcinalnog statusa (Tablica 10).
Tablica 10. Registrirane CPB na području FBiH u 2010. godini, po cijepnom statusu
F BiH
Morbilli Rubeolla Parotitis epidemica
Pertusis Hepatitis
B TBC
Hib infekcija
Tetanus
Dob
Cjepni status
M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M M
ukup
no
Cijepljen 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Nepotpuno 0 0
Necijepljen 0 2 7 5 4 1 19
<1
Nepoznato 0 1 1 1 5 5 13
Cijepljen 0 1 1 2 4
Nepotpuno 0 1 1 2
Necijepljen 1 1 12 6 2 1 2 1 26
1‐4
Nepoznato 0 1 4 1 6 1 4 2 19
Cijepljen 0 1 2 1 4 3 11
Nepotpuno 0 0
Necijepljen 0 8 7 1 1 17
5‐9
Nepoznato 0 2 2 1 3 1 2 11
Cijepljen 0 5 3 11 2 2 2 25
Nepotpuno 0 8 4 3 2 17
Necijepljen 0 1 70 38 1 2 2 114 10‐14
Nepoznato 0 14 17 8 4 1 2 46
Cijepljen 3 75 21 8 5 4 7 123
Nepotpuno 3 85 33 4 4 129
Necijepljen 3 2 599 231 10 12 1 2 0 1 861 15‐19
Nepoznato 0 1 193 75 29 18 1 2 10 16 345
Cijepljen 1 1 9 10 2 8 15 46
Nepotpuno 0 69 17 2 1 2 91
Necijepljen 0 1 121 55 4 1 21 10 11 14 238 20‐29
Nepoznato 0 46 31 7 1 6 1 40 25 157
Cijepljen 0 2 3 40 4 49
Nepotpuno 0 6 4 3 1 15 7 36
Necijepljen 1 39 46 2 2 26 15 86 72 289
30 +
Nepoznato 0 14 14 4 31 16 328 252 659
Ukupno 12 13 1392 626 112 58 18 10 89 48 546 420 0 0 1 3347
Rubeola (Crvenka)
Tokom 2010. godine, registrirana je najveća stopa obolijevanja od rubeole, od kako je imunizacija protiv ove bolesti uvedena u Program obaveznog cijepljenja. Bolest se javila u epidemijskom obliku na više kantona Federacije Bosne i Hercegovine i na četvrtom je mjestu među deset vodećih zaraznih bolesti.
Grafikon 1: Morbiditet od rubeole na području F/BiH u razdoblju 1980‐ 2010. godine
0102030405060708090
100
1980
1981
1982
1983
1984
1985
1986
1987
1988
1989
1990
1991
1992
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
Epidemija rubeole je započela je u Srednje‐bosanskom kantonu, krajem 2009. godine i proširila se na još četiri kantona Federacije BiH: Tuzlanski kanton, Zeničko‐dobojski kanton, Hercegovačko‐neretvanski kanton i Kanton Sarajevo (grafikon 1.)
Grafikon 2. Oboljeli od rubeole po kantonima
960
649
245
120 94
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
1100
Sar
ajev
ski
kant
on
Tuzl
ansk
ika
nton
Sre
dišn
jaB
osna
Zeničk
o-do
bojs
kika
nton
Her
ceg.
-ne
retv
ansk
ika
nton
Pojava oboljenja rubeole po općinama
Računato od početka epidemije (od konca 2009.godine) pa sve do konca 2010. godine (jer se rubeola nastavila sporadično javljati i u drugoj polovini 2010. godine), ukupno je registrirano 2068 oboljelih. Većina ih je u dobnoj skupini od 15‐19 godina (1312; 65,0%) zatim slijede; dobna skupina od 20‐29 godina starosti (358; 17,7%), od 1‐14 godine (206; 10%). Dobna skupina ispod jedne godine zastupljena je sa 1,2% (grafikon 3.).
Grafikon 3. Oboljeli od rubeole, po dobnim skupinama
<11%
20-29 god.18%
30 i više god.6% 1-14 god
10%
15-19 god.65%
Mnogo više su oboljevale osobe muškog spola nego ženskog (1433; 69,3%, muškaraca i 635; 30.7% žena, grafikon 4).
Grafikon 4. Oboljeli od rubeole, po spolu
Muški69%
Ženski31%
Više od polovine oboljelih nikada nije primilo vakcinu protiv rubeole (1244, 60,2%) ili je imalo nepoznat cijepni status (465, 22,5%) (grafikon 5).
Prema izvještajima, 11% ih je primilo 1 dozu, a 6,4% dvije doze vakcine koja je sadržavala rubeola antigen.
Grafikon 5. Oboljeli od rubeole, po vakcinalnom statusu i broju primljenih doza
2 doze6,4%
0 doza60,2%
1 doza11,0%
Nepoznat22,5%
Oko 10% oboljelih je laboratorijski potvrđeno, ostali slučajevi su klasificirani kao klinički ili epidemiološki povezani slučajevi.
Filogenetska analiza, uključujući preporučeni set referentnih virusa, je pripisala sekvence genotipu 2B.
Za izvještavanje, o broju oboljelih korištena su opća načela klasifikacije koja su preporučena od strane WHO:
• Klinički slučajevi ‐ osoba sa simptomima koji su u skladu s kliničkim kriterijima
(makulopapulozni osip, otok vratnih, zaušnih i potiljačnih limfnih žljezda, bolovi u usnoj šupljini, bolovi u kostima);
• Laboratorijski potvrđen slučaj – Osoba sa kliničkom bolešću konzistentnom sa kliničkim kriterijima i koja ima laboratorijski dokaz akutne infekcije, koristeći laboratorijski test koji preporučuje WHO
• Epidemiološki povezani slučajevi: Osoba sa kliničkom bolešću konzistentnom sa kliničkim kriterijima i koja je povezana u vremenu koje odgovara periodu inkubacije bolesti i prostoru sa slučajem koji je laboratorijski potvrđen
Svjetska zdravstvena organizacija je izvještavana mjesečno, na standardnom formularu.
Sukladno preporukama SZO u okviru Programa eliminacije morbila i kongenitalne rubeole, u FBiH se provodio aktivni nadzor, međutim, iako su zdravstvenim radnicima date smjernice za pojačan aktivni nadzor nad ovim oboljenjima, bilo je propusta u istrazi epidemije i problema u klasifikaciji slučajeva, jer nisu ispoštovane sve preporučene procedure, na čemu se treba dodatno educirati.
Morbilli (Ospice)
U posljednjih nekoliko godina, došlo je do pojave morbila u zapadnoj i središnjoj Evropi zbog suboptimalnog obuhvata cijepljenja i stvaranja džepova nevakcinisanog stanovnistva. Epidemije morbila su prijaviljene u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj, Izraelu, Italiji, Španjolskoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji, također u Srbiji I Makedoniji. Povećanje broja oboljelih u Federaciji BiH u 2010. godini, u odnosu na prethodne godine (tabela 8), stoga dodatno zabrinjava.
Prijavljeni slučajevi morbila nisu epidemiološki istraženi niti laboratorijski potvrđeni, što će značajno utjecati na ostvarenje cilja eliminacije ovog oboljenja i potrebu jačanja sustava monitoringa za otkrivanje i istragu slučajeva, kao i primjenu strategije dodatne imunizacije u Federaciji Bosne I Hercegovine.
CRS (Kongenitalni rubeola sindrom)
Federacija BiH trenutno nema nacionalni sistem nadzora za praćenje kongenitalnog rubeola sindroma.
Sveobuhvatni nadzor za CRS također nije standardiziran. Neophodno je također jačanja sustava monitoringa za otkrivanje i istragu slučajeva CRS
Parotitis epidemica (Zaušnjaci)
U 2010. godini registrirano je gotovo pet puta veći broj oboljelih od parotitisa u Federaciji Bosne i Hercegovine, a koncem godine, na području Zeničko‐dobojskog kantona je
prijavljena i epidemija ove bolesti. Epidemija je registrirana u školskom kolektivu, a najveći broj oboljelih je u dobnoj skupini 15‐19 godina.
NADZOR NAD AKUTNOM FLAKCIDNOM PARALIZOM
Dugogodišnja uspješna primjena vakcine protiv poliomijelitisa, visok obuhvat vakcinom, dopunske vakcinacije, vakcinacija rizičnih grupa, uspostava aktivnog nadzora nad akutnom flakcidnom paralizom, doprinijela je da se Bosna i Hercegovina proglasi “zemljom bez poliomijelitisa‐polio free” 2002. godine, kada i čitav Evropski region.
To je značilo da je poliomijelitis, kao bolest eradiciran, što podrazumijeva nepostojanje niti jednog slučaja poliomijelitisa prouzrokovanog divljim polio virusom, kao i ne postojanje divljeg polio virusa i pored upornih nastojanja da se on pronađe.
Postojanje 4 endemske zemlje‐ Afganistan, Indija, Pakistan, Nigerija i javljanje reinfekcija u nekim zemljama koje su proglasile eradikaciju, upozorava na budnost I pojačan nadzor nad svakim slučajem akutne flakcidne paralize (AFP), unapređenje indikatora kvaliteta nadzora AFP kao i održavanje visokog obuhvata imunizacijom (>95%), provođenje dopunske imunizacije u oblastima gdje nije postignut željeni obuhvat vakcinom. Dosljedno provođenje svih ovih aktivnosti smanjuje rizik od transmisije virusa nakon mogućeg “uvoza” divljeg polio virusa.
Nadzor nad akutnom flakcidnom paralizom u FBiH, u 2010. godini
U sklopu nadzora nad AFP, tokom 2010. godine, prijavljeno je i istraženo 6 slučajeva akutne flakcidne paralize, što znači da je u Federaciji postignut cilj da godišnja stopa nadzora bude viša od 1 na 100.000 djece ispod 15 godina (godišnja stopa AFP do 15 godina je 1,42). Registrirana su dva slučaja u Srednje‐bosanskom kantonu, i po jedan slučaj u Zeničko‐dobojskom, Tuzlanskom, Hercegovačko‐neretvanskom kantonu i Kantonu Sarajevo.
Svaki slučaj akutne flakcidne paralize je odbačen kao polio (non‐polio), od strane Ekspertne komisije za krajnju klasifikaciju Ministarstva civilnih poslova BiH, nakon što su priloženi dokazi o epidemiološkoj i laboratorijskoj istrazi. Nema slučajeva kompatibilnih sa poliomijelitisom, niti povezanih sa vakcinalnim sojem polio virusa. Jedan slučaj AFP je naknadno prijavljen i nije laboratorijski istražen, zbog premještanja djeteta u drugu zemlju na liječenje, što je utjecalo na smanjenje drugih indikatora praćenja dobrog nadzora.
Najbolji nadzor je na Pedijatrijskoj klinici Sarajevo, gdje je tim za nadzor potpuno predan poslu.
Zavod za javno zdravstvo FBiH je u cilju poboljšanja nadzora i održavanja statusa zemlje oslobođene od poliomijelitisa, u Federaciji Bosne i Hercegovine, uz pomoć Svjetske zdravstvene organizacije, organizirao posjete odjelima bolnica gdje se mogu registrirati slučajevi akutne flakcidne paralize, kako bi se osvježilo znanje zdravstvenih radnika o nadzoru i revidirala lista odgovornih ljudi za nadzor.
Zbog iskustva iz drugih dijelova svijeta koja pokazuju da su zemlje izložene povećanom riziku od “uvoza” i daljeg širenja virusa, ukoliko se ne postigne visok procenat pokrivenosti imunizacijom protiv poliomijelitisa i visoko‐kvalitetan nadzor nad AFP‐om, prijetnja od
bolesti postoji. Na više sastanaka sa pedijatrima i infektolozima su evaluirani rezultati provođenja programa imunizacije, davane informacije o pojavi epidemije poliomijelitisa u Tađikistanu, o riziku od ponovnog uspostavljanja transmisije nakon “uvoza” polio virusa. Također je ukazivano da se programu nadzora nad akutnom flakcidnom paralizom treba posveti posebna pažnja.
Slučajevi AFP u Federaciji BiH u 2010. godini
ZAKLJUČAK • Analiza postotka obuhvata pokazuje da u primoimunizaciji kod svih cijepljenja (osim
BCG), u većini kantona, nije postignut zakonom propisani minimum (95% za MRP i 90% za sva ostala cjepiva)
• Nedostatak cenzusa otežava planirabnje broja obveznika • Neujednačeno i neblagovremeno snabdjevanje cjepivom stvaraju u javnosti
zabrinutost u vezi s kvalitetom usluga • Zastarjela i nedovoljna oprema hladnog lanca na kantonalnom i općinskom nivou • Antivakcinalni pokret‐nesigurnost kod roditelja i zdravstvenih radnika • Oboljeli od vakcino‐preventabilnih bolesti (VPB), najčešće neimunizirani • Veliki broj oboljelih nema podatke o cjepnom statusu, što ukazuje na propuste u
evidencijama • Sistem nadzora nad VPB češće pasivan nego aktivan • Mada je uspostavljen sistem nadzora nad morbilima, rubeolom i CRS, dešavaju se
propusti u istrazi epidemije i problemi u klasifikaciji slučajeva, • Nisu ispoštovane sve preporučene procedure za aktivni nadzor na VPB • Ograničeni podaci o epidemiji
PREPORUKE • Postići i održati ciljnu pokrivenosti za sve vakcine iz obaveznog programa imunizacije • Osigurati zamjenu, odnosno nabavku dodatne opreme za hladni lanac • U cilju jačanja nadzora nad zaraznim bolestima, jačati nadzor nad VPB (vakcino‐
preventabilnim bolestima) što podrazumijeva epidemiološko istraživanje i laboratorijsku potvrdu svih sumnjivih slučajeva
• U cilju eliminacije morbila, rubeole i CRS‐postići i održati pokrivenosti (≥ 95%), s dvije doze cjepiva od ospica i najmanje jednu dozu cjepiva od rubeole kroz visoko kvalitetnu rutinsku imunizaciju
• Pužiti drugu priliku za cijepljenje djece sa propustima u imunizaciji • Jačati sistem nadzora nad AFP (akutna flakcidna paraliza) slučajevima • Educirati zdravstvene radnike iz oblasti nadzora (uključivo nadzor nuspojav/
komplikacija cijepljenja) • Izraditi Vodič za nadzor nad zaraznim bolestima (sa standardnim definicijama za VPB) • Edukacirati zdravstvene radnike uključene u proces imunizacije, o metodama
planiranja potreba, izvještavanju o pokrivenosti i potrošnji cjepiva • Raditi na poboljšanju pokrivenosti cjepivima • Stampati informativnih materijala za roditelje • Razviti komunikacijske strategije za rješavanje svih problema vezanih za Program
imunizacije i nadzor nad VPB.
Anex 1.
NADZOR NAD POSTVAKCINALNIM REAKCIJAMA / KOMPLIKACIJAMA
Sukladno Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (Sl.n. FBiH 29/05), na listi zaraznih bolesti i stanja koja podliježu obvezi prijavljivanja su i postvakcinalne reakcije/komplikacije (PVRK).
Lista nekih postvakcinalnih reakcija/komplikacija koje treba obvezno prijaviti
Blage lokalne reakcije (bol, otok, crvenilo, temperatura, samoograničavajući simptomi) treba prijaviti ukoliko su učestale (jer mogu ukazivati na programske greške, problem sa cjepivom određene serije).
Prijaviti treba i tesku lokalnu reakciju (bol, crvenilo, oteklina) koja traje >3 dana, zahtijeva hospitalizaciju, osobito ako se javljaju klasteri.
Osim popunjene prijave, u nekim slučajevima prijava zahtijeva dodatno istrazivanje (npr. ako je mogući uzrok programska greška, ako se radi o ozbiljnom događaju neobjašnjivog uzroka, ako događaj uzrokuje značajnu zabrinutost roditelja, sredine). Izvjesni postvakcinalni događaji (toxicni sok, sepsa, apsces, BCG limfadenitis i sl.), vjerojatno uzrokovani programskim greškama te se moraju uvijek istražiti.
Nakon prijave postvakcinalne reakcije/komplikacije kantonalnoj razini, u koordinaciji sa nadležnim kantonalnim EPI koordinatorom procijeniti potrebu istraživanja po prijavi o čemu se izvještaj uz prijavu dostavlja Federalnom zavodu. Prema SZO Immunization safety surveillance
Zavod za javno zdravstvo FBiH
Očekivano vrijeme javljanja nakon cijepljenja
Reakcija/komplikacija cijepljenja
Kroz nekoliko sati od primanja cjepiva
‐anafilaktoidna reakcija ‐anafilaxa ‐uporni (>3 sata) neutjesan plač,“vrištanje“ ‐prolazna hipotono‐hiporesponzivna epizoda ‐toksični šok sindrom
Unutar 5 dana od cijepljenja ‐teška lokalna reakcija ‐sepsa ‐na mjestu ubrizgavanja apsces (bakter./sterilni)
15 dana od cijepljenja
‐ konvulzije (uključivo febrilne), 6‐12 dana nakon morbili (MRP) cijeplj., 0‐2 dana nakon (DTP) cijepljenja ‐encefalopatija (6‐12 dana nakon morbili(MRP), 0‐2 dana nakon DTP cijepljenja
3 mjeseca od cijepljenja
‐akutna flakcidna paraliza (4‐30 dana nakon OPV cijepljenja, 4‐75 dana kontakti OPV) ‐brahijalni neuritis (2‐28 dana po primanju tetanus vakc. komponente) ‐trombocitopenija (15‐35 dana nakon morbila(MRP).
1‐12 mjeseci nakon BCG ‐limfadenitis ‐diseminirana BCG infekcija ‐osteitis/osteomijelitis
Bez vremenskog ogranicenja Svaka smrt, hospitalizacija, ili dr.teški/neočekivani događaji koji se povezuju sa primanjem cjepiva;
