Epigrafika. Skripta Df

7/28/2019 Epigrafika. Skripta Df

1/24

Latinska

epigrafika


2/24

-TO JE EPIGRAFIKA?-Epigrafika je pomona povijesna znanost koja prouava natpise-ETIMOLOGIJA IMENA?- od gr. -ima istu etimoloku vrijednost kao lat. inscriptio-oznaava ono to je napisano na nekom tvrdom (trajnom) materijalu npr. kamenu, metalu,keramici, mozaiku

-SRODNE ZNANOSTI EPIGRAFIKE?-1. NUMIZMATIKA- nauka o postanku, razvoju i upotrebi kovanog novca i novcu

slinih metalnih objekata (medalje, kontornijati)2. PROSOPOGRAFIJA3. ONOMASTIKA- grana lingvistike i kulturne povijesti koja se bavi izuavanjem

vlastitih imena4. ARHEOLOGIJA- znanost koja prouava stare civilizacije na temelju ostataka

materijalne kulture do kojih dolazi sustavnim iskapanjima i sluajnim nalazima5. KLASINA FILOLOGIJA6. PALEOGRAFIJA- pomona historijska nauka koja ispituje razvoj starih pisama, da bi

omoguila ispravno itanje i odredila mjesto i vrijeme nastanka starih rukopisa i

natpisa7. POVIJEST-8. PAPIROLOGIJA

-paleografija-prouava pismo na materijalu koji nije trajan (npr. papirus, pergamena),terazvoj i vrste pisma-osnovni zadatak je pravilno proitati natpis, a zatim na temelju sadraja, podatak koji donosi-

jeli natpis uklesan, je li to graevina, skulptura, mjesto nalaza-tei se to dublje prodrijeti u raznolike pore ivota, pokrajine, drave, vremena iz kojeg

potjee natpis-prouavanje natpisa je interdisciplinarno- time se bave arheolozi, povjesniari, topografi,onomastiari-s obzirom na zemljopisno odreenje razlikujemo:

1. GRKU EPIGRAFIKU2. RIMSKU EPIGRAFIKU

-termin latinska epigrafika oznaava natpise pisane latinicom-u latinskoj epigrafici razlikujemo:

1. ANTIKU EPIGRAFIKU2. SREDNJOVJEKOVNU EPIGRAFIKU

-i takoer:1. POGANSKU EPIGRAFIKU2. KRANSKU EPIGRAFIKU

-postoje natpisi s podruja RIMSKE PROVINCIJE DALMACIJE, PANONIJE i ISTRE, odsredine 1. st. pr. Kr., od kada imamo prvi nalaz takvog tipa s ovih podruja, pa do krajaAntike-Rimljani piu velikim slovima, mala slova se uvode u srednjem vijeku-najvei dio natpisa spada u 1. st. n. Kr., pa do pol. 3. st.-natpisi iz Dokleje (C. Gora)- poznato ih 108-iz Narone- preko 200-iz Epidaura- 40-iz Danila (kraj ibenika)- 120-iz Salone- oko 3000, a sa novim i neistraenim oko 7000-iz Jadere- 170, a na irem podruju 210

-iz Burnuma- 140 do 150-iz Scardonie- 22


3/24

-sa Krka- 21-iz Pole (i ireg podruja)- 735

-prema namjeni i sadraju razlikujemo:1. JAVNE NATPISE- (INSCRIPTIONES PUBLICAE):

a) NATPISI NA JAVNIM GRAEVINAMA I VEIM GRAEVINSKIMOBJEKTIMA- gradski bedemi, vrata, hramovi, terme, kurije, slavoluci,amfiteatri-NATPISI O MUNIFICIJENCIJAMA- postavlja ih pojedinac iz nekih osobnih

pobuda ili se obvezao i on die neto, a o tome svjedoi natpis i to radi zadobrobit zajedniceb) NATPISI POVEZANI S CESTOGRADNJOM- posebno su brojni miljokazi(pokazuju milje od ishodine toke)c) TERMINACIJSKI NATPISI- govore o razgranienju posebno oni kojigovore o razgranienju autohtonih civitasa

2. POSVETNE NATPISE- (INSCRIPTIONES SACRAE)- su posvete boanstvima koje

postavljaju na nekom javnom mjestu najee pojedinci, ali i zajednice, npr. hramovi3. PRIVATNE NATPISE- (INSCRIPTIONES PRIVATAE)- brojem nadilaze sve druge

vrste natpisa u kamenu- mogu biti uklesani na GROBNIM SPOMENICIMA (nasarkofazima ili na ari tj. urni) i na NADGROBNIM SPOMENICIMA (na stelama,arama, kvadratnim cipusima i liburnskim cipusima)

4. NATPISE NA UPORABNIM PREDMETIMA- instrumenta (domestica)- natpisi narazliitim predmetima: tegulama (grobna ploa), posudama (peat radionice),amforama, svjetiljkama, na krovnim ploama, na oruju, nakitu

a) NATPISI NA NOVCU- vana kategorija- najbrojniji u ovoj skupinib) NATPISI NA VOJNIKIM DIPLOMAMA- posebna skupina

-postoje i natpisi na kojima se pojavljuju i domaa, uvjetno reeno, ilirska imena-paleografi razlikuju vie tipova vie tipova kapitala (naina pisanja):

1. EPIGRAFSKA KAPITALA- kada se pie u vodoravnim redovima2. ARHAJSKA KAPITALA- njome su pisani najstariji spomenici- A, E, F, Q su

izoblieni (6. st.),-kasnije se postupno uobliuju (1. st. pr. Kr.)-u Augustovo doba kapitala je dostigla savrenstvo, slova doseu raznu umjetnikog djela-nakon tog doba primjeuju se samo manje razlike-mora se voditi rauna i o vrsti kamena (ako je npr. mramor, biti e bolji oblici slova)i oumijeu klesara (klesar prepisuje natpis s predloka tako da nije nuno ni da bude pismen-tako esto nailazimo na pogreke u pisanju, a i ona osoba koja je dala predloak ne mora biti

pismena, tako da opet i na taj nain moe doi do pogreka na koje znamo naii)-jedna od glavnih karakteristika natpisa je kratkoa pa se esto umjesto cijele rijei, da bi seutedilo na vremenu i materijalu, pie kratice-razlikujemo dvije vrste skraivanja:

1. KONTRAKCIJE2. SUSPENZIJE

ABBREVATIO PER CONTRACIONEM- stezanje- kad se iz sredine rijei izbacinekoliko slova

___SCS = sanctus

___

EPS = episcopusTRA = terra


4/24

ABBREVATIO PER SUSPENSIONEM- kad se u nekoj rijei izostavi nekolikoposljednjih slova

MIL = milesPONT. MAX. = pontifex maximus

SAC = sacrumVIX = vixitPROV = provinciaIMP = imperatorLIB = libertusVIX AN = vixit annos

ukoliko dolazi do suspenzije svih slova osim poetnog onda se takva poetna slovazovu SIGLE

F = filius, fecit, feceruntM = Marcus

napredak u skraivanju dovodi do pojave vie sigli zaredom

H M H N S = hoc monumentum heredem non sequenturL D D D = locus datus decreto decurionum

udvostruene sigle oznaavaju mnoinu

VV CC = viri clarissimi

LL = leges

ako se kratica zavrava na suglasnik taj se suglasnik umnoava onoliko puta kolikoima lica oznaenih mnoinom

AVG = Augustus AVGG = Augusti duoDN = Dominus noster DDD NNN = Domini nostri tres

slova u okomitom poloaju ili okrenuto u stranu oznaava ensku osobu

M (okrenuto) = mater P (okrenuto) = puella

F (okrenuto) = filia L (okrenuto) = liberta

za itanje natpisa, osim kratica i sigli, vano je i poznavanje kombinacija vie slovakoje nazivamo LIGATURE- nastaju zbog pomanjkanja prostora kad na povrini koja

je manja nego je normalno mora stati vie slova

A i E spojeno u jedno slovo = AEA i V spojeni = AV

N i E spojeni = NET i I spojeni = TI

N i T spojeni = NT


5/24

DISTINKCIJE- razmaci u obliku tokica, kruia, kriia, kocke, trokutia ilistiliziranih listia- slue za odvajanje rijei- a trebale bi biti i izmeu sigli

npr. H M H N S

M = umanjeno 1 slovo = MO

SUSTAV ZAGRADA I ZNAKOVA

( ) = nadopuna skraenice [ ] = nadopuna slova koje je sigurno

I[m]p(erator)

= isputeno slovo pri klesanju ///// ili = za siguran broj slova ---- = za nesigurno = ranije izbrisano ( DAMNATIO MEMORIAE), npr. brisanje imena

loih careva { }= pogreka klesara E T = slabo itljivo

A/G = AVG = ligatura / = prijelaz teksta u sljedei redak

// = drugi tekst na istom spomeniku

Primjer (nadgrobni spomenik):

RAZVOJ EPIGRAFIKE

-nastaje ve u kasnoj Antici / ranom srednjem vijeku-KODEKS IZ EINSIEDELNA- nazvan tako po samostanu u vicarskoj- sastavio ga jenepoznati autor u 5. st.- Anonimus Einsiedlensis-vei interes javlja se u 14. st. meu talijanskim humanistima: Petrarca, Giovanni Dondo, koji1375. u djelu ITER ROMANUM opisuje put i u njemu su uvrteni neki natpisi-u 15. st. djeluje Cirjak iz Ancone koji skuplja natpise s prostora cijele Italije, ali i drugih

prostora Mediterana: Sicilija, Egipat, M. Azija, Grka, Epir i Dalmacija, koju 1417. i 1436.posjeuje, kada je prepisivao natpise iz Zadra, Nina, Nadina, Korule, Visa, Hvara i Kotora iobjavio u djelu EPIGRAMMATA REPERTA PER ILLYRICUM-u 16. st. tiskaju se i prve zbirke natpisa: natpisi iz privatne zbirke koju je sakupio FranceskoAlbertini, a 1521. objavio Jacopo Masohi pod naslovom EPIGRAMMATA ANTIQUAEURBIS ROMAE-matematiar Petrus Apianus i pjesnik Bartolomeus Amantius su pripremili i objavili 1534.zbirku natpisa pod nazivom INSCRIPTIONES SACRUS SANCTES VETUSTATIS NONILLE QUIDEM ROMANE SED IDEM TOTIUS FERE ORBIS

-u Antwerpenu je 1551. je Martinus Smetius, objavio natpise koje je podijelio premakategorijama na Faste:


6/24

1. natpise na rtvenicima2. natpise na kipovima boanstava3. natpise na nadgrobnim spomenicima

-u 16. st. je dolo do nekoliko vanih epigrafskih nalaza: 1546. u Rimu na Forumu jepronaena mramorna plinta s popisom konzula i onih koji su slavili trijumf (fasti consulares

acta triumforum)-tijekom 17. st. se nastavlja sakupljanjem natpisa i objavljivanjem (privatnih zbirki)-u 18. st. dolazi do promjene u njihovu vrednovanju, natpis vie nije samo predmet divljenja,nego on postaje povijesno vrelo iz kojeg se crpi mnotvo podataka o antikom ivotu-u 18. st. su udareni temelji razvoja epigrafike kao znanosti-tako se Gaetano Marini u svojim djelima zalae za precizno itanje natpisa i suprotstavlja senaknadnom dopisivanju- njegovo najpoznatije djelo u kojem se zalae za principe epigrafike

je INCRIPTIONI ANTIQUE DELLE VILLE ET DE PALAZZI ALBANI, a objavljeno je1785. u Rimu-pojavljuju se i drugi autori: Scipione Mafei u ARS ANTICA LAPIDARIA, objavljeno uVeroni 1749. (sustavna kolekcija)

-razvila se i paleografija: Antonio Moratori je u 4 sveska -1739.-1742. objavio oko 15 000natpisa u djelu NOVUS THESAURUS VETERUM INSCRIPTIONUM (jedna od zbirki jeizala u Milanu)-najpoznatija zbirka sustavno obraenih natpisa je CORPUS INSCRIPTIONUMLATINARUM (CIL) iji je pokreta i urednik bio Theodor Mommsen, a izdava Berlinskaakademija- 1847.- muzej je predstavio projekt izdavanja CIL-a- bio je zamiljen u 15 svezaka,a izalo ih je 16-od Mommsena postoje stalne nadopune (suplementa)- njemu pomau Borman, de Rossi,Hensen, Cagnat, a obuhvaeno je vie od 160 000 natpisa-jo su 2 sveska u pripremi

1. svezak: INSCRIPTIONES LATINAE ANTIQUISSIMAE AD GAI CAESARIMORTEM- najstariji natpisi do smrti G. J. Cezara- objavljeni 1863.

-svi svesci osim 1. i 16. su koncipirani na teritorijalnom principu2. svezak: NATPISI IZ HISPANIJE3. svezak: dijeli se na pars prior i pars posterior- NATPISI IZ EGIPTA, AZIJE,

GRKE, ILIRIKA (DALMACIJE I PANONIJE), DACIJE, MEZIJE, NORIKA IRECIJE- jo su izdana i 2 suplementa- posebno je u sklopu 3. sveska danDIOKLECIJANOV EDIKT O CIJENAMA

4. svezak: obuhvaa PARIETALNE NATPISE IZ POMPEJA, HERKULANUMA ISTABIJA- to su natpisi na zidovima (grafiti) zanimljivi zbog razliitog sadraja

5. svezak: NATPISI IZ CISALPINSKE GALIJE, ISTRE (koja je bila prikljuena Italiji)

6. svezak: ima 6 dijelova, a obuhvaa NATPISE IZ GRADA RIMA7. svezak: NATPISI IZ BRITANIJE8. svezak: NATPISI IZ AFRIKE: Numidije i Mauritanija9. svezak: NATPISI IZ KALABRIJE, APULIJE, SAMNIJA, SABINSKIH ZEMALJA I

PICENUMA10. svezak: NATPISI IZ BRUCIJA, LUKANIJE, KAMPANIJE, SICILIJE I SARDINIJE11. svezak: NATPISI IZ EMILIJE, ETRURIJE I UMBRIJE12. svezak: INSCRIPTIONES GALLIAE NARBONENSIS13. svezak: INSCRIPTIONES TRIUM GALLIARUM ET DUARUM GERMANIARUM14. svezak: NATPISI IZ LACIJA I OSTIJE15. svezak: NATPISI NA UPORABNIM PREDMETIMA instrumenta (domestica) iz

Rima- negdje su obuhvaeni ui prostori, a na drugim mjestima iri-instrumenta iz drugih krajeva su na kraju pojedinih svezaka


7/24

16. svezak: objavljen 1936. nakon Mommsenove smrti i naputen je teritorijalni pristup-to su VOJNIKE DIPLOME (diplomata militaria) iz svih dijelova carstva

-u pripremi je 17. svezak gdje su obraeni MILJOKAZI, i 18. svezak gdje su obraeniNATPISI U STIHOVIMA

-javljaju se i nacionalni korpusi koji se mogu, ali i ne moraju poklapati s odreenimadministrativnim podrujem Rimskog Carstva- postoje nacionalni korpusi iz Maarske,Britanije, Francuske, Srbije (u 5 svezaka natpisi iz Mezije)-u izdanju talijanske akademije INSCRIPTIONES ITALIAE u 10. svesku su natpisi iz Istre-on je podijeljen u 4 sveia:

1. NATPISI IZ PULE I NEZAKCIJA- 1947.2. NATPISI IZ PARENCIJA- 1934.3. NATPISI IZ SJEVERNOG DIJELA ISTRE (HISTRIA SEPTENTRIONARIS), 1936.4. NATPISI IZ TRSTA, 1951.

-pokualo se napraviti korpus natpisa s podruja Kraljevine Jugoslavije-Haffiler i Sarija su pripremili prvi i jedini svezak ANTIQUE INSCHRIFTEN AUS

YUGOSLAVIEN, 1938. koji obuhvaa natpise iz Norika i Panonije-Juraj Benja- JADERSTINUS ANTIQUUS-Marko Maruli-je s krugo obrazovanih prijatelja: Vinkom Papaliem, Franjom Natalisometao Salonom, te su prepisivali i tumaili solinske natpise-Ivan Lui, imun Ljubavac (natpisi iz Zadra i okolice), koje je neobjavljene iskoristio T.Mommsen 1867., kad je proputovao Dalmaciju-kontinentalna Hrvatska: Matija Petar Katani u 2 sveska obrauje natpise i objavljuje 1827.u Budimpeti-nai prvi epigrafiari: Josip Brunmidt- znaajna obrada kamenih spomenika tadanjegHrvatskog narodnog muzeja, ime Ljubi- objavio Buletinu, Mate Sui- iza 2. svij. ratanjegova sabrana djela su izala u Zadru, Duje Rendi- zbirka Antiki svijet, u Zagrebu MarinZaninovi, Branimir Gabrievi, don Frane Buli, Milorad Medina, Radoslav Katii, EmilHipner- prvi prirunik 1892. u Mnchenu , Rene Kanja- Pariz 1914., John Edwin Sandis-1927. Cambridge, 1971. Beograd- Latinska epigrafika, Raymonda Blocha, Ida Calobi- tal.Epigrafica Latina, 3 Situle: Inscriptiones Latina

STAROLATINSKI NATPISI

-To su najstariji natpisi obraeni u prvom svesku CIL-a- najvie ih je iz carskog doba (1. st.pr. Kr.- 3. st. n. Kr.)

1. Najstariji je natpis na FIBULI IZ PRAENESTE- 1871. g. pronaen u grobu nedaleko

od Rima- zlatna fibula s natpisom u jednom retku s desna na lijevo- rijei su odvojenes dvije okomite toke- 8./7. st. pr. Kr.MANIOS MED FHEFHAKED NVMASIOI=Manius me fecit Numasio

2. Natpis na URNI IZ CERE- ECOMRNATITAVENDIASMAMAP = EGO URNAMTITAM VENDIAS MAMERCI FILIAE / UXORIS (Ja sam urna Ticije Vendijeker/ene Mamercija- natpis je u jednom retku pisan s lijeva na desno- 7./6. st. pr. Kr.

3. LAPIS NIGER- otkriven 1899. na Forumu u blizini luka Septimija Severa- to je 60cm visok stup od kojeg je sauvana polovica- pisan je okomitim bustrafedonomodozdo prema gore, zatim odozgo prema dolje- natpis je sa sve 4 strane- sauvano je

16 redaka- govori o prokletstvu koje e zadesiti svakoga tko povrijedi taj lokalitet- toje Romulov kenotaf (Lapis Romul) ili sveto mjesto kraj Rastre (zatita i


8/24

nepovredivost govornice)- zove se Lapis niger jer se na njemu vide tragovi poara-pohod Gala na Rim (navala Gala 390.-387. pr. Kr.)

4. DVENOV NATPIS- natpis u 3 retka na 3 posude spojene u jednu- pronaen 1880. naKvirinalu- zove se po majstoru koji ga je izradio- 450.-400. pr. Kr.

5. Natpisi iz 3. i 2. st.: CISTA PRAENESTINA u gradu Praeneste, CISTAPICORONIANUM na bronanoj ploici prilijepljenoj na vru, 3 stopala u 2 retka,

prvo itamo donji pa gornji, NOVIUS PLAUTIUS ME ROMAE FECIT, 3. st.

6. NATPIS KONZULA LUCIJA MUMIJA iz 145. pr. Kr. pronaen 1786. u Rimu

7. TERMINACIJSKI NATPIS IZMEU PATASTINA I ATESTINA- 2. st. pr. Kr.-

L.(ucius) Caicilius Q.(uinti) F.(ilius)PRO CO(N)S(ULE) TERMINOS / FINISQVE

IVSET STATVI EX SENATV / CONSOLTOINTER PATAVINOS ATESTINOSQVE

8. NADGROBNI NATPIS MARKA CECILIJA- u saturnijskom stihu pronaen naApijevoj cesti, N (NT ligatura)- kraj 2. st. pr. Kr.

HOC EST FACTUM MONUMENTUMMAARCO CAICILIOHOSPES GRATUM EST QVOM APUDMEAS RESISTEI SEEDES

9. Natpis na NADGROBNOM SPOMENIKU PROTOGENU iz sredine 2. st. pr. Kr.-pronaen je u sabinskom gradu Amiternu i pisan u heksametru- glumac je biloneasno zanimanje, takav pojedinac je bio nieg socijalnog poloaja- bio je rob, ali sene bi mogao uzdignuti ni da je osloboen- zatajio je da je rob od Kloelija jer treba

pisati servus- ime nije rimsko- ovdje je sahranjen drag glumac koji je uinio mnogeugode narodu svojim alama (tricama)

PROTOGENES CLOVL(EI) (SERVUS)(SVASIS) (HIC) (SITUS EST)

SVAVEI HEICE SISVST

MIMVS-PLOVRVMA-QVE

FECIT POPVLO SOVEIS

GAVDIA NVGES

10. NATPIS U AST GAJA VIBIJA PANSE iz 43. pr. Kr.- u ast konzula koji je umrood rana u bitci s Markom Antonijem

EX S.C. (senatus consulto), Gaio Vibio Gai filius Pa(n)sa, Caestroniano consul


9/24

11. NATPIS NA EGIPATSKOM OBELISKU kojega je u Rim dopremio August

Imperator Caesar Divi filius Augustus, pontifex maximus imperator 12x,konzul 10x, tribunincia potestate 14x, Aegypto in potestatem populi Romaniredacta (sin boanski Julija Cezara, narodni tribuna- funkcija jednogodinjeg

karaktera, mora se svake godine obnavljati)

12. NATPIS NA SLAVOLUKU KONSTANTINA VELIKOG, poasni natpis- PiusFelix, imperatori Caesari

13. NATPIS SA SLAVOLUKA SEPTIMIJA SEVERA

IMP. CAES. LVCIO SEPTIMO M. FIL.

SEVERO PIO PERTINACI AVG. P.P. (patri patriae)

PARTHICO ARABICO ET PARTICO ADIABENICO

PONTIFIC. MAXIMO TRIBVNIC. POTEST. XI

IMP. XI COS. III COS

IMENA

-Veron kae da su Rimljani u poetku imali samo jedno ime praeno imenom oca u genitivu(patronimik), a kod ene imenom mua u genitivu-rijei filia, filius, coniux(suprunik- mu, ena) su se podrazumijevale-s vremenom su se za slobodne ljude uobiajila 3 nomina: PRAENOMEN (OSOBNO),

NOMEN (PORODINO) I COGNOMEN (NADIMAK)-od 45. st. pr. Kr. Lex Julia municipalis preporuuje magistratima zaduenima za popis

stanovnitva da uz tri imena, dodaju oznake podruja i plemena-robovi- imenovani samo jednim imenom

PRAENOMEN-OSOBNO IME koje se mukom djetetu daje 9.-og, a djevojici 8.-og dana nakon roenja-prema Veronu bilo je 30-ak osobnih imena od kojih se koristilo ee njih 18, ali meu njimaima odreeni broj onih koja su prilino rijetka-ta imena se navode skraeno:

1. AU- AULUS2. C- GAIUS

3. D (DEC)- DECIMUS4. L- LUCIUS


10/24

5. M- MARCUS6. K- KAESO7. MAM- MAMERCUS8. MN (MN ligatura / M )- MANIUS9. N- NUMERIUS

10. SER- SERVIUS11. S ili SP- SPURIUS12. AP ili APP- APIUS13. CN- CNEUS14. P- PUBLIUS15. Q- QUINTUS16. SEX- SEXTUS17. T- TITUS18. V- VIBIUS

-neto rijea su imena: GN- GNEUS, TI ili TIB- TIBERIUS, Ancus, Annius, Aruns, Faustus,Marius, Nero, Numa, Paullus, Postumus, Servius, Volusus

-neka imena su postala tradicionalna za odreene rodove-radi ogranienosti tih imena vie nije bilo dovoljno, pa su se poeli pojavljivati i druginadimci (unutar obitelji)-u kasno republikansko i carsko doba ene nisu imale osobna imena, nego su se imenovalerodovskim imenom iza ega je slijedilo ime mua u genitivu-ako bi ih u jednom rodu bilo vie, onda su se razlikovale uzrastom npr. Julia Maior, Secunda,Tertia, Minor-Veron kae da su u najstarije doba ene imale osobna imena koja su bila u vezi s bojom kosei oiju npr. eutila (s crvenom kosom), Caesallia (sa sivoplavim oima)-tradicionalno ime za enu u Rimu je bilo Gaia-ako bi dijete umrlo prije roka zvalo se puppus, puppa

NOMEN-GENTILITIUM, GENTILE- RODOVSKO ili PORODINO IME-mukarci, ene, djeca i osloboenici- svi su imali zajedniko rodovsko ime- zajednikolanovima istog gensa-latinska gentilna imena su zavravala na: -ius, -eius, -aius, -eus, npr. Aemilius, Pompeius, a urepublikansko doba na: -is i i, npr. Caecacilis-sabinska osobna imena su zavravala na: -enus-etrurska na: -arna, -erna, -enna, -ina

-umbrijska na: -as, -anas, -enas, -inas-niz imena koja se analogijom na rimsku onomastiku pojavljuju na ilirskom podrujupretvarali su u rodovska imena: -icus, -ica, npr. Venera Anzotica (Nin), Cliticus, Lepicus,Vadicus-rodovska imena se na natpisima u pravilu piu u punom obliku, a jedino se imena velikih

porodica (careva, imperatora) i onih koja se esto susreu, a to je u vezi sa dodjelomgraanskog prava, mogu pisati skraeno:

1. AE- AELIUS2. ANTON- ANTONIUS3. AUR- AURELIUS4. CL- (CL(AU)DIUS)

5. FL- (FL(AV)IUS)6. I- (I(UL)IUS)


11/24

7. POMP- POMPEIUS8. VAL- VALERIUS9. ULP- ULPIUS

-zbog rairenosti i ugleda dotinih porodica u nekom kraju mogu se pojaviti i skraenice, alije to u principu rezervirano za velike carske porodice

COGNOMEN-NADIMAK-pojavljuje se na natpisima iza Sule (1. st. pr. Kr.)-bio je obino u vezi s nekom fizikom osobinom onoga kome je dan npr.:

1. BARBATUS- BRADONJA2. LONGUS- DUGONJA3. NASICA- NOSONJA4. CRASSUS- DEBELJKO5. MAECER- MRAVKO6. PAULLUS- NIZAVKO7. STRAB- RAZROKI8. CAPITO- GLAVONJA

-ili je u vezi s karakternom osobinom osobe npr.:1. TACITUS- TIH2. SEVERUS- STROG

-ili je prema podrijetlu osobe:1. DALMATICUS2. KORINTUS3. LIBURNUS

-ili je prema zanimanju osobe:

1. FABER- KOVA2. PICTOR- SLIKAR

AGNOMEN-PRAVI NADIMAK-gens Cornelia: Valerii i Scipioni-da bi se sinovi razlikovali od oca dodaje se agnomen, npr.:

1. P. CORNELIUS SCIPIO NASICA-ponekad su u tome i pretjerivali i dodavali vie dodataka (10-30 nadimaka)- osobito iza 2.st.

SIGNUM (VOCABULUM)

-pravi nadimak sa zavretkom ius npr.:1. GAUDENTIUS

-on je bez slubene vrijednosti-prepoznaje se po tome to iza toga dolaze izrazi: idem, sive qui et, qui et vocatur, qui etdictus est-signo, signum- moe stajati na poetku ili na kraju u genitivu ili vikativu (vale, vivas)

FILIJACIJA-porijeklo- vee se uz ime oca-na natpisima se kao po pravilu iza gentilacija (nomena), navodi ime oca (praenomen) u

genitivu (u skraenom obliku) ispred rijei filius ili filia (F. ili FIL.)


12/24

-ponekada se, pogotovo kod imena careva, moe susresti i ime djeda, pradjeda, pa ak ipraprapradjeda, kada on eli pokazati svoje plemenito podrijetlo npr.:

1. N ili NEP= NEPOS- UNUK2. PRO(N)EP= PRONEPOS- PRAUNUK3. ABN(EP)= ABNEPOS- PRAPRAUNUK

4. ADN(EP)= ADNEPOS- PRAPRAPRAUNUK-konzul iz 42. pr. Kr.: L. MUNATIUS L.(UCII) F.(ILIUS) L(UCII) N(EPOS) L(UCII)PRON(EPOS) PLANCUS

GENTILICIJ PRAEN PODATKOM TRIBUSA-TRIBUS- KOTAR, OKRUG-Rim je bio teritorijalno podijeljen na 35 opina, a svaki rod je nosio oznaku tribusa-kada bi se selili bili bi upisani u tribus iako to nije oznaavalo pripadnost plemenu-svim slobodnim stanovnicima carstva tribus se u neko vrijeme sve rjee navodi, a u 4. st.iezava-tribusi se na natpisima navode uglavnom skraeno-prva 4 tribusa u okolici Rima (datiraju se u vrijeme Servija Tulija) su bili:

1. COLLINA2. ESQUILINA3. PALATINA4. SUBURBANA

-posljednji su pridodani ANIENSIS i TERENTINA- oko 300.g.-tribusi su:

1. AEM(ILIA)2. ANI(ENSIS)3. ARN(IENSIS)

4. CAM(ILIA)5. CL(AUDIA)6. CLU(STUMINA)7. COLL(INA)8. COR(NELIA)9. ESQ(UILINA)10. FAB(IA)11. FAL(ERNA)12. GAL(ERIA)13. HOR(ATIA)14. LEM(ONIA)

15. MAEC(IA)16. MEN(ENIA)17. OUF(ENTINA)18. PAL(ATINA)19. PAP(IRIA)20. POL(LIA)21. POM(PTINA)22. PUB(LILIA)23. PUP(INIA)24. QUIR(INA)25. ROM(ILIA)

26. SCAP(TIA)27. SAB(ATINA)


13/24

28. SER(GIA)29. STEL(LATINA)30. SUC(CUSANA)

(=SUBURANA)31. TER(ETINA)

32. TRO(MENTINA)33. VEL(INA)34. VOL(TINIA)35. VOT(URIA)

-nakon Karakalina edikta 212. g. i dodjele graanskog prava svim slobodnim stanovnicimacarstva- oznake o pripadnosti tribusa se gube i ne nalazimo ih na natpisima-nai tribusi:

1. SERGIA (August)2. TRAMENTINA (Cezar)3. CLAUDIA (Klaudije)4. AMIENSIS (vezano za Zadar)

-nije nuno vezano za navedene careve-povezani sa dodjeljivanjem graanskog prava zajednici-sama rije tribu se nikad ne pie, ali u restituciji je piemo-pojava postojanja dvaju ravnopravnih tribusa unutar jednoga grada u Saloni i u Zadru, je zatoto se 2 puta dodjeljivalo pravo, pa nalazimo na natpisima 2 naziva-postojala su 2 municipaliteta Tramentina, Sergia

ORIGO-PODRIJETLO-mjesto podrijetla se izraava imenicom u ablativu i mjestom roenja u ablativu ili genitivu ili

pridjevskom obliku-ponegdje se moe navesti nakon cognomena i narodnost i to u pridjevskom obliku uz rijenatione (Afer, a ne Africus)

1. Domo- dakle oznaava gdje mu je kua tj. mjesto roenja, prilonim oblikom oddomus: uvijek se donosi ime grada ili naselja

2. Natione- oznaava gdje mu je etniki zaviaj, tj. podrijetlo, s kojom se skupinomidentificirao: uvijek slijedi ime zemlje, regije ili provincije, iako ima i drukijih

primjera, imena gradova koji se vjerojatno odnose na ire podruje, a ne samo naselje3. Civis- oznaava u kojem je gradu imao stalno prebivalite, vjerojatno prije novaenja,

a iza toga uvijek dolazi ime grada ili naselja

C. Cornelius C.(ai) F.(ilius) S(ergia)(tribu)(domo) Dertona Versus

NASLJEIVANJE IMENA

-Dijete rimskog graanina nasljeuje gentilno ime svog oca-najstariji sin (iako to nije bio zakon) najee je dobivao uz to i osobno oevo ime(praenomen), te cognomen oca-drugi ima gentilicij ili cognomen (u svom cognomenu) majke-trei ima cognomen koji zavrava na anus, a izveden je iz oeva cognomena-npr. Marcus Cosilius Priscus i ena Iulia Prima imaju troje djece:

1. sin= Marcus Cosilius Priscus

2. sin= Marcus Cosilius Primus3. sin= Marcus Cosilius Priscianus


14/24

-vanbrano dijete dobiva gentilno ime majke- budui da nije imalo zakonitog oca, podrijetlose nije unosilo-postoje i sluajevi sakrivanja- tada se unosila izmiljena filijacija-izmeu gentilicija i cognomena unosi se Sp. (Spurius)- oznaka za nezakonito roeno dijete(Sp.f.= Spuri filius= nezakonito roen)

-vanbrano dijete posjeduje graansko pravo-bilo je i sluajeva usvajanja (adopcia) djece (esto kod careva)- takvo bi dijete naputalosvoja tria nomina i uzimalo bi ime ouha- u doba republike novima imenima se dodavaocognomen na anus izveden iz ranijeg gentilicija

-npr.: Gaius Octavius (Augustovo ime prije adopcije)

Gaius Iulius Caesar Octavianus (Augustovo ime), nakon adopcije od strane Cezara

Cezarova tria nomina

-kasnije se taj obiaj izgubio pa je u doba Flavijevaca usvojeno dijete zadravalo svojeosobno ime, a ponekad i gentilicij i cognomen, pa bi se dodavalo ime usvojitelja-kod sluajeva slabije imunih ljudi, kojima su imuniji omoguili posvojenje, dodavalo bi senovo ime imunijegosobe nerimskog podrijetla (stranci- peregrini) dobivanjem rimskog graanskog pravadobivali su praenomen i nomen onoga koji im je dodijelio IUS CIVITATIS, a svoje sugentilno ime zadravali u vidu cognomena, npr. praenomen i nomen: Gaius Iulius-kasnije se uzimao gentilicij cara pod ijom se vlau dobio ius civitatis

ROBOVI

-Arhaina imena robova su bila sastavljena od praenomena gospodara i rijei puer, npr.:Gnaepor = Gnaeus + puer Olipor= Aulus + puer

-ime roba je moglo ukazivati i na njegovo podrijetlo npr. Dacus, Corinthus, a esto nanatpisima nalazimo rije peregrinus= stranac, inozemac-postojali su i robovi koji su svojim sposobnostima, znanjem i vjetinom uivali povlastice inaklonost gospodara, a mogli su ostvariti i materijalnu korist, a neki ak i slobodu-mogli su postaviti i natpis i nadgrobni spomenik-carski robovi su bili povlateniji od obinih-poznata su dva natpisa: Mitrijino svetite, a spominje se Faustus koji ga je uredio (prikupio je

dovoljno sredstava za takvo neto)-ako je rob na natpisima: nakon imena roba slijedi ime vlasnika u genitivu, iza kojeg slijediskraenica S.(ER.) od servus, oznaka njegovog ropskog zanimanja, podrijetla npr.:

Euticus Aug.(usti) Ser. (vus) Pictor carski osloboenik

ukazuje na carskog roba ukazuje na zanimanje tj. u ovom sluaju slikar

-rob German ne zna raditi, dok su npr. robovi Grci bili obrazovaniji, a samim time uivali su ivee povlastice- rob koji je prodan zadrava nomen ili cognomen svog prijanjeg gospodara, ato drugo ime zavrava na anus, npr.:

Succesus Publicus Valerianus


15/24

ime roba sada je dravni rob raniji gospodar

-da bi se robovi istog imena razlikovali npr. imamo 5 robova iz Korinta- svakom od tih serobova doda nadimak kojem se zatim doda sive, qui et, idem

-u sluaju da dobije slobodu, rob uzima nomen i praenomen gospodara, a svoje ime zadravakao cognomen-ispred cognomena e navesti osobno ime ranijeg gospodara u genitivu (patron koji postajezatitnik) i sigla L.(IB.)= slobodan, i na taj nain je patron nadomjestak za oca pa takodobivamo robovsku filijaciju (libertinska)

Antiopus njegovo ime dolazi u cognomen: Quinti Libertus Antiopus

-osloboeni rob (Augusti sevus) kad dobije slobodu od cara postaje: Augusti nostri libertus-roba je mogla osloboditi i ena, a budui da ene nema osobno ime, tada osloboeni uzimaosobno ime njezina oca i gentilicij, a na natpisima susreemo:

1. (C- okrenuto na drugu stranu)- oznaava ensku osobu

-osloboenici gradova esto uzimaju ime Publicius jer grad nema svoje gentilno ime- topodsjea na njihov raniji status: AVLVS PVBLICIVS GARMANICVS-esti su sluajevi da na natpisima osloboenici nastoje sakriti svoje robovsko podrijetlo pasvoje ranije cognomene mijenjaju te esto isputaju oznaku libertus, a ima ak sluajeva daizmiljaju filijaciju (npr. stavljaju F. kao da su zakonito roeni rimski graani-svugdje, pa i kod nas uloga osloboenika u gradovima je bila velika i znaajna-Salona, Iader, Narona- tu je bio vei broj osloboenika koji su doli kao takvi ili kao robovikoji su bili u funkciji agenata velikih trgovakih porodica- oni su bili osobe od povjerenjakoje su za njih obavljale trgovake poslove te tako dobivali slobodu, a mnogi su ostvarujuimaterijalnu korist gospodaru i sami profitirali-oni su mogli biti povlateni i omiljeni u drutvu, no kako su to bili ljudi nieg ili najniegsocijalnog podrijetla nisu mogli obavljati slubu gradskog magistrata i biti u gradskom vijeu-od carskog doba dolazi do razvoja carskog kulta-najvei dio sveenika je osloboenikog podrijetla- iako taj poloaj nije bio najvii, donosio

je poloaj i ugled u drutvu, posebno mjesto u kazalitu- takvog roba odaje cognomentipinog istonog podrijetla-sin takvog roba, esto zahvaljujui novanoj moi oca, obnaa dunost servira i za njega nevrijedi ono to je vrijedilo za njegova oca- on moe ui u magistrat i postati vitezom jer jeroen kao slobodan rimski graanin i uiva sva prava punopravnog rimskog graanina

-osloboenici su bili veliki donatori, popravljali svetita-MUNIFICIJENCIJA- darivanje osloboenika- magistrati-teret- socijalne razlike podrijetlasu/nisu bile zanemarive-imamo natpis ORNATUS ORNAMENTUS- tu se danas spori je li taj osloboenik samo

poaen ili je stvarno postao decurion tj. magistrat, jesu li kao serviri mogli dati odreenusvotu novaca i postati magistrati ili je to bila samo titula da im se zahvali i potakne ih da idalje materijalno doprinose drutvu

IMENA I TITULE CAREVA

-Graani su gajili stvarne osjeaje prema carevima kao dobroiniteljima


16/24

-na natpisu bi stajalo IMPERATOR CAESAR AUGUSTUS, onda broj KONZULATA, zatimkoliko puta su obnaali dunost NARODNOG TRIBUNA, prema emu se moe datiratinatpis-titula IMPERATORA se sastojala od kratica:

1. IMP.- IMPERATOR

2. CAES.- CAESAR3. AUG.- AUGUST4. P.M.-PONTIFEX MAXIMUS5. TR.(IB.)POT.- TRIBUNICIA POTESTATE- (s vlau narodnog tribuna)6. COS.- CONSUL7. P.P.- PATER PATRIAE8. D.N.- DOMINUS NOSTER9. DIVUS- BOANSKI (nakon smrti)

-DAMNATIO MEMORIAE- nakon smrti nepoeljnih careva, neto to nije bilo u redu bi senamjerno izbrisalo

-IMP.- moe se na natpisu susresti 2x- na poetku ima funkciju praenomena- tu titulu suuzimali svi carevi osim Tiberija, Kaligule i Nerona, a naputali su svoj praenomen-od Antonina Pija se pojavljuje i stari praenomen i IMP., a na kraju natpisa IMP. + brojoznaava broj pozdravnih sveanosti odranih njemu u ast- prva je odrana po proglaenju, asvaka sljedea nakon pobjede-CAES.- cognomen iz reda Julija sada dolazi na mjesto nomena- dakle nakon Julija gauzimaju svi carevi i dolazi na mjesto gentilicija-DIVI FILIUS- oznaava podrijetlo, da su sinovi boanskog, vrijedi samo za Augusta koji je

jedini usvojeni sin Cezarov, a ostali moraju staviti nomen svoga oca izmeu DIVI i FILIUS,npr.:

DIVI NERVAE FILIUS- na natpisu cara Trajana kojega je 97. posinio car Nerva

-postoje COGNOMINA EX VIRTUTE- kojima se istie neka osobita kvaliteta npr. Trajanoptimus ide iza osobnog imena-OSOBNO IME- npr. Nerva Traianus (ime oca i svoje sa zavretkom na anus), a s rijejuAugustus zavrava ime cara-27. pr. Kr. Senat je dodijelio tu titulu Oktavijanu-zatim mogu slijediti i nadimci od imena pobijeenih naroda: GERMANICUS, ARABICUS-Augustus- slui kao cognomen mnogim carevima-CAREVE TITULE-

1. PONTIFEX MAXIMUS- na elu najvieg upravljakog tijela rimske religije i obiaja-uzeli su je Caesar i August, pa i njihovi nasljednici2. TRIB. POT.- (TRIBUNICIA POTESTATE)- osobito je vana, iza koje slijedi broj

koji oznaava koliko puta je bio izabran za tribuna- dodjeljivala se u trenutku stupanjana dunost i zadravala je jednogodinji karakter, pa se pomou nje moe tonodatirati natpis- carevi bi prvi put dobili tu ast kad bi stupili na prijestolje

3. IMP. na kraju + grki brojoznaava broj pozdravnih sveanosti- moe biti naveden ibroj konzulata- primali su ga svi carevi i to nekoliko puta u toku vladavine

4. P.P.- PATER PATRIAE- poasna titula koju je S.P.Q.R. u 1. st. pr. Kr. dodijelioAugustu, car je mogao biti i cenzor i prokonzul- osobito od 2. st. kada se nalaze izvanItalije

5. TRIB. POT. III.- priloni brojevi (odgovaraju na pitanje po koji put?- tertium,primumj, quintium, decimum)


17/24

6. PRINCEPS IUVENTUTIS- nasljednik prijestolja je IMP. DESIGNATUS, kasnijeIMPERII HERES

-kod ena (carica) se koristi naziv Augusta, a prvi je put dodijeljen Liviji nakonAugustove smrti

-carica moe biti M.C. (MATER CASTRORUM) ili M.P. (MATER PATRIAE) ili M.S.(MATER SENATUS)-za oznaku carske porodice se koristi termin DOMUS AUGUSTA, a od 2. st. DOMUSDIVINE-Livija je 42. g. divinizirana pa je DIVA AUGUSTA

ANDAVT. (onensium); dedere=dederunt; P.F. (pius felix)LEG. (eto); LEG(ionis) GALL.(icae)

NADGROBNI NATPISI (TITULI SEPULCRALES)

-Sainjavaju najvaniju skupinu natpisa, koji su dospjeli do nas jer na njima itamo imepokojnika, doznajemo o njegovom podrijetlu, dunostima koje je mogao obnaati za ivota,doznajemo koliko je netko doivio godina, tko je podigao nadgrobni spomenik-u Augustovo doba nadgrobni natpis dobiva oblik posvete bogovima Manima-D.M. (DIS MANIBUS), S. (SACRUM) ili je posveen uspomeni na pokojnika (MEM.(oriae))-pojava ovih formula je bitna za dataciju odreenih spomenika-D.M. se pojavljuje u 2. pol. 1. st. n. Kr. prema kraju i ne u svim krajevima istodobno-slijedi ime pokojnika, jednog ili vie njih, rodovski odnos izmeu njih u nominativu,

ponekad u genitivu (karakteristika arhainog) ili u dativu (forma posvete)-ako je ime u nominativu, pokojnik je dao sredstva da se spomenik napravi ili je V.F.

(VIVUS/A FECIT) SIBI ET eni-kad je nominativ esta je oznaka V./ B. (VIXIT/ BIXIT) ili H.S.E. (HIC SITUS EST ili HICSITA EST- za enu), fecit, fecerunt-nakon imena slijede podaci o podrijetlu, na starijim natpisima i pripadnost tribusu, podaci o

pokojnikovu zanimanju, popis asti (CURSUS HONORUM), gradske slube (EDIL,DUOMVIR), karijera (neki vojnik e naglasiti ako je ostvario in za vrijeme slube, jedinicau kojoj je sluio, broj godina provedenih u slubi STIPENDIORUM ili MILITAVIT), zatimdaje navod koliko je godina doivio: u sluaju kad su sigurni oznake su: ANNORUM,MENSES/MENSIUM, DIERUM/DIEBUS ili VIXIT/ANNOS/ANNIS-ima sluajeva da se navode i sati: HORAS/HORIS-ako nije sigurno koliko je pokojnik ivio oznaava se sa plus minus ili circiter (karakteristika

natpisa kasnijeg doba- 3. st.)-na natpisima mogu biti i grobne parcele, obiteljske grobnice s navodima: IN FRONTEPEDES i IN AGRO PEDES (broj stopa u irinu i duinu), u kraticama IN F.(R.) i IN A.(G.)-esta je formula H.M.H.N.S. (hoc monumentum heredem non sequetur) kojom se pokazujeneotuivo pravo posjedovanja tog groba, on ne pripada nasljednicima-postoji formule u smislu zatite groba: H.M.D.M.A. (hoc monumentum dolus malus abesse(ili abesto-imperativ))- neka zlo bude daleko od ovog spomenika-S.A.D. (sub ascia dedicavit)= stavlja se pod zatitu ascie=sjekire-postoje i odreeni sadraji na natpisima koji privlae pozornost prolaznika (SALVE, VALE-zdravo)-postoje i nadgrobni natpisi u stihovima


18/24

-zaslunim lanovima zajednice (donatorima za neto javno), graevine i slino- iskazuje sepoast pa se moe navesti da je nadgrobni spomenik postavljen EX DECRETODECURIONEM P. (UBLICE)- po odluci javnog vijea- sprovod na javni troak-L.P.D.D.D.- LOCUS PUBLICE DATUS DECRETO DECURIONUM)-ovi su natpisi ispisani na kamenim spomenicima

-postoje nadgrobne ploe sa natpisom= TITULUS, stellae s jednostavnim tematskimprikazima ali i one luksuzno izraene s portretima pokojnika, LIBURNSKI CIPPUS, URNEkoje ne moraju biti zakopane, na nekima je sauvan natpis, najee su kamene, ali ikeramike-mogu biti nadgrobni natpisi i na mozaicima, kasnije na sarkofazimaD.M.- (DIS MANIBUS)- javlja se od druge pol. 1. st. i po. 2. st.-natpisi se mogu podijeliti na razdoblje ranog principata i kasnog principata do dominata-H.S.E.- (HIC SITUS EST) je karakteristino za razdoblje ranog principata (1. st.), takoer iT.F.I. (TESTAMENTO FIERI IUSSIT), te V.F. (VIVUS FECIT) u kombinaciji sa SIBI iliSIBI ET SUIS-za kasniji principat je karakteristino POSSUIT, POSSUERUNT; PARENTES,

PARENTIBUS bez kraenja; INFANS, INFANTI; DELICATUS, DELICATA-pojedine moralne karakteristike umrlih su karakteristinije za kasnija razdoblja: BENEMERENS, -NTI; CARISSIMUS, FIDELIS, HOMO BONUS, INCOMPARABILIS,INDULCETISSIMUS, INOCENTTISSIMUS, MERENS, , OBSEQUENTISSIMUS,OPTIMUS, PIENTISSIMUS, PIISSIMUS, SANCTISSIMUS, MISERIMUS-navod:

1. ANN.(OR.)- annorum bez pripadajueg glagola npr. VIXIT= rani principat2. QUI VIXIT ANNOS= kasnija razdoblja3. QUI VIXIT MECUM= kasni principat4. DAFUNCTUS (EST) i ANNORUM= kasni principat5. ANNORUM/ANNOS plus minus broj= kasniji principat6. DEPOSITUS, DEPOSITIO PACE QUI EST IN CHRISTO= doba nakon

Dioklecijana, dominat7. oznake grobnica IN FRONTO PEDES i IN AGRO PEDES= rani principat8. HOC MONUMENTUM HEREDEM NON SEQUITUR= rani principat9. ako poinje imenom pokojnika i nema D.M.= rani principat (prije 2. pol. 1. st)

-veteran VII. legije C.P.F. (Claudia pia fidelis) 42.g.

CLAUD.(ia tribu)

C. VETTIO C.F. CLAVD(io tribus)

GRATO ARCIT(ecto) CLASS(is)PR.(etorie) MIS.(enensis) SIBI ET MEVIAEQVINTAE CONIVG(i) SVAEET SALVSTIAE SECVNDAEMATRI EIVS ET LIBERTISLIBERTABUS POSTERISQVEEORVM MEISHMSSHNS (hoc monumentum sive sepultura heredem non sequitur)

POSVETNI NATPISI

-Postavljani u ast boanstvima na hramovima, rtvenicima ili predmetima (posvetnim), apostavljaju se ili prinose na dar kao obveza ili zavjet


19/24

-podiu se u ast bogova rimskog Panteona- npr. Jupitera, Junone, Minerve ili niih poputLibera, Dijane, do najniih mjesnih, lokalnih genija ili kunih zatitnika-vrlo su omiljena i boanstva orijentalnog podrijetla poput Mitre, neto manje omiljeni Izida iSerepis, a na naem podruju (Ilirik) razne su posvete boanstvima ije se tovanje zbogslinosti koje su imali s kultovima italskih naroda i kroz INTERPRETATIO ROMANA, ta

ilirska boanstva prikazuju u neto modificiranom obliku (primjer dalmatinskog Silvana)-budui da se natpis postavlja u ast boanstva, na njemu susreemo posvetu- ime boanstvanajee u dativu, a kada je rije o najpopularnijim boanstvima, ime i pridjevi uz to imenavode se skraeno

1. I.O.M.- IOVI OPTIMO MAXIMO- dativ2. M.D.M.- MAGNAE DEORUM MATRI (magnae deum matri)- dativ

genitiv plurala3. D.I.M.= DEO INVICTO (nepobjeen) MITRAE- dativ

4. S.I.M.= SOLI INVICTO MITRAE (nepobjedivom Mitri suncu)- dativ5. uz ime boanstva HERCULI moe stajati sigla S. ili SAC. ili SACRO.

-nakon posvete dolazi ime dedikante (onoga koji posveuje natpis), a ako je to neki osobitovjek slijedi njegov cursus honorum-zatim slijedi razlog zbog ega se neto postavilo:

1. PRO REDITU- za povratak2. PRO ITU- za polazak3. PRO SALUTE- za zdravlje4. OB VICTORIAM- za pobjedu

-nakon toga slijedi za koga dedikant ini posvetu:1. SIBI2. SIBI ET SVIS3. ili za neku drugu osobu ili zajednicu

-slijede osobe koje su mu pomogle pri odreenoj posveti, a ponekad i svota potrebna da seneto izvri-karakteristine formule su:

1. D.- DAT ili DEDIT- predati se2. D.D. DOMO DEDIT ILI DOMO DEDICAVIT- zavjetovati poklon3. P.- POSUIT- postavio4. F.- FECIT5. V.S.- VOTUM SOLVIT- izvrio zavjet6. L.F.- LIBENS FECIT- s radosti uinio7. V.S.L.L.M.- VOTUM SOLVIT LIBENS LAETUS MERITO- sa zadovoljstvom i

radou ispunio zavjet8. L.D.D.D.- LOCO DATO DECRETO DECURIONUM- na temelju odluke dekuriona9. D.S.P.F.- DE SUA PECUNIA FECIT- na svoj troak uinio10. D.P.S.P.- DE PECUNIA SUA POSUIT- postavio na svoj troak11. P.S.- PRO SALUTE12. E.V.- EX VOTO

-npr. DIVO ANTONINO ET DIVAE AUGUSTINAE EX SENATU DECRETO


20/24

POASNI NATPISI

-Postavljaju se caru ili nekoj uzvienoj osobi npr. patronu municipija-slini su posvetnim natpisima

-ime s titulama dolazi u dativu i obrazloenje zato i kako-imaju manje teksta od posvetnih natpisa

JAVNI NATPISI

-Nalazimo ih na javnim graevinama, svetitima, gradskim zidovima, vratima, slavolucima- na poetku moe stajati ime boanstva kojem se neto daruje ili posveuje, odnosno iskazuje

poast (car)-zatim ime osobe koja daje da se obavi odreeni posao npr. cijela zajednica, udruga, vojna

postrojba, a ako se radi o pojedincu, onda se navodi i corsus honorum-ovisi o tome jeli darodavac car, ugledni patron, gradski magistrat i o razlogu postavljanjanatpisa-naziv onoga to se gradi ili obnavlja dolazi u akuzativu npr. murum, aedem, curiam-ako se radi o obnovi objekta navodi se njegovo prvotno stanje vetustatae corruptum-moe se spomenuti tko je dao novac i suma koju treba izdvojiti za obavljanje pojedinog posla-esto puta spomen neke gradnje je i dokaz postojanja objekta-Mate Sui u knjizi Antiki grad na istonoj obali Jadrana opisuje gradnju bedema

polovicom 1. st. pr. Kr. u duini 111 stopa i visini 20 stopa na Krku, u gradu Arbi na Rabuzidine i kule, Tit Julije Optat na svoj troak (in pensua sua) obnavlja kule dotrajale od starostivetustate consumptas u Zadru, u Argeruntu u doba Tiberija Paklenica Starigrad, 170. g.

provala Markomana pa se na brzinu grade i pojaavaju bedemi Salone

-natpisi na svetitima i hramovima su prilino brojni-oni imaju i posvetnu funkciju osim javne-u Senju postoje podaci o obnovi Liberova svetita-u Nadinu je Tit Turanije Ruf uz pomo sinova sagradio svetite boginji Latri-vie je potvrda iz Salone gdje je popravljen hram Liberu i Liberi-u Muu gradnja hrama posveenog Kastoru i Poluksu-iz Narone hram posveen Eskulapu-natpisi o gradnji iz Cresa (mjesto Beli)-potvrde o gradnji trjemova u Cresu, Nadinu, saloni, Equumu, Aseriji na Mljetu-natpisi na slavolucima obitelji u Puliiz Iadera Melia Aniana je podigla slavoluk i utroila 600 000 sestercija, te platila porez

-iz Aserije slavoluk-natpisi o gradnji terma (kupalita)-o postojanju, gradnji i obnovi vodovoda, cisterni iz Fulfinija u doba Domicijana-obnova cisterne u epidaurusu-natpis iz Nina o gradnji mosta

MILJOKAZI (MILLIARIA)

-Spominju se u 12. svesku CIL-a-to su kameni stupovi okruglog promjera, irine oko 40 cm, a visine 1.5 m-na njima stoji uklesan natpis, a postoje i anepigrafski-bez natpisa-na miljokazu je obino ime cara- ako je ono u nominativu, car je investitor radova, gradnje ili

popravka


21/24


22/24

II.- (ITERUM)N.- (OBILISSIUM)

INSTRUMENTA DOMESTICA

-Na kraju svakog sveska CIL-a skupljeni su natpisi na predmetima koji su se koristili usvakodnevnom ivotu-postoje krai na kojime je ime neke firme ili sigla, broj, ali i oni s duim tekstom- takvenatpise susreemo na tegulama, opekama i amforama te ostalom keramikom i metalnom

posuu, vodovodnim cijevima, kamenim blokovima (redni broj), na nakitu (ime majstora,vlasnik), na oruju (ime vojnika), na novcima(!)-TESSERAE- su bile male ploice- iskaznice za nabavu ita, za mjesto u gledalitu pri nekoj

priredbi-TABULAE DEFIXIONUM- olovne ploice sa zapisom o prokletstvu koje treba zadesiti

jednu ili vie osoba-u kontekstu ovih natpisa treba istaknuti SVJETILJKE FIRMA (LAMPICE) FORTISSABINAE-najbrojnija skupina koja se takoer ubraja u ove natpise je novac

IMPERATORE VESPASIANO SEPTEM TITO CAESARE QUARTO CONSVLIBUS EXRATIO. LAETI SERVI NVMERO NONAGINTA QVINQAVE. (iz 75. g. po raunu robaLaeta)

1. EX ili DE P./PR./PRAE./PRAED.(praediis)- s imanja2. EX O./OFF./OFFIC.(officina)- iz radionice3. O./OP.(opus)D./DOL.(doliare)- izraeno

4. OP.FIG.DOL.(opus figlinum doliare)- izraeno u radioniciEX FIG.(LINIS) QVINTINI ASINI MARCELI DOLIARE OPVS FECIT GAIVS NVNDIVSFORTU NATVS QVINTO ARTICVLEO PAETINO ET APRONIANO CONSVLIBVS.-natpis sa vodovodne cijevi- FISTULAE PLUMBEAE AQUARIAE:

IMPERATORIS CAESARIS AVGVSTI VESPASIANI SVB CVRA CALISTI LIBERTPROCVRATORIS AQVARVM. (vodovod imperatora)

-natpis sa amfore:

EX OFFICINA IVLII HONORATI PROVINCIAE MAVRETANIAE CAESARIENSISTVBVSCVTV.

-natpis na utezima:

IMPERATORE CAESARE VESPASIANO SEXTVM TITO CAES. AVGVSTI FILIOQVARTVM CONSVLIBVS MENSVRATE EXACTAE IN CAPITOLIO PON. DECEM.

-ostali natpisi:

BIBE, AMICE, DE ME!- Pij, prijatelju iz mene!

A ME, DVLCIS AMICA, BIBE!- Iz mene pij, slatka prijateljice!


23/24

PARIETALNI NATPISI

-To su natpisi na zidovima, tzv. grafiti iz Pompeja, Herkulanuma i Stabija-sakupljeni su u 4. svesku CIL-a

ANTIOCHVS HIC MANSIT CVM SVA CITERA.

VIRVM VENDERE NOLLO MEVM.

AMPLIATVS PEDANIA FVR EST.

-esti su i stihovi iz Eneide

JAVNI I PRIVATNI SPISI

-Tu spadaju razliiti zakoni, plebisciti, odluke senata, edikti i dekreti magistrata i carskeodluke, vojnike diplome- DIPLOMATA MILITARIA (189 prijavljenih u 14. svesku CIL-a)

VOJNIKE DIPLOME- to su odluke kojima se daju neke osobite povlasticevojnicima nakon zavretka slube- izvornik je bio urezan u bronci i izloen naKapitoliju, a nakon Domicijana na Palatinu iza Augustova hrama- svaki veteran jedobivao prijepis u kojem je navedeno njegovo ime, a diplomom je otputen iz slubehonesta misione- dobiva IUS CIVITATIS i IUS CONUBIUM (brak sa enom koja nemora biti punopravna rimska graanka), a prava se prenose i na prvo dijete (samo na

jedno, ne na ostalu djecu)-najstarija poznata vojnika diploma je iz doba cara Klaudija, a najmlaa iz 306. g. za Fabija

Severa-forma diplome je uglavnom standardna: 2 bronane ploe 10x15 ili 15x20 cm koje sustavljene jedna do druge i povezane icom-s vanjske strane nalazili su se i peati svjedoka (obino sedmorice), koji su jamili valjanostdiplome-tekst je na obje ploe identian, a manje razlike se pojavljuju jer se diplome nisu otvarale, tosu koristili prepisivai pa je tekst unutra pisan s ligaturama i kraticama, a ponekad i

pogrekama-diploma kao pravni dokument sadri ime cara koji donosi odluku da se vojnik otputa stituliranjem, ime zapovjednika legije ili flote na koje se odnosi odluka, prava koja dobivaju(ius civitatis i ius conubiam), imena konzula koji obnaaju tu dunost kad je donijeta odluka,

ime otputenika u dativu, sluba, in (eventualno) i na diplomi peati sedmorice svjedoka

VRSTE NATPISA:1. TITULI SEPULCRALES nadgrobni natpisi2. TITULI SACRI- religiozni natpisi3. TITULI OPERUM LOCORUMQUE PUBLICORUM- natpisi na graevinama4. MILLIARIA- miljokazi5. ACTA ET LEGES- dokumenti i zakoni6. TITULI IMPERATORUM ROMANORUM- carski natpisi7. INSTRUMENTUM- natpisi na predmetima


24/24

Documents

Epigrafika. Skripta Df