www.nasciturus.com

1

UPRAVNO PRAVOODREIVANJE POJMA UPRAVE1. jezino odreenje 2. teorijsko odreenje 3. zakonodavno odreenje Ne moe postojati ni jedna opeprihvaena definicija uprave (prihvaena u vremenu i prostoru). 1. JEZINO ODREENJE potjee od lat. administratio sluba, djelatnost, slubenici 2. TEORIJSKA ODREENJE POJMA UPRAVE

1. organizacijsko (formalno) gledite odreuje pojam uprave sa stajalitatijela koja obavljaju upravne funkcije, kao i sa stajalita forme u kojoj se te funkcije obavljaju. Polazna toka su tijela uprave uprava je skup organa s autoritetom vlasti koji su pozvani da osiguravaju mnogostruke zadae od opeg interesa koji padaju na dravu. Pojam uprave u organizacijskom smislu je mogu jedino u sustavima koji poivaju na naelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu (upravnu) i sudbenu. Ovaj nain poimanja uprave ima i svoje nedostatke, jer se ne uvia razlika izmeu organizacijskog poimanja tijela uprave i dr. dr. tijela, no jo je vanije to u dananje vrijeme pojedine poslove iz oblasti dravne uprave obavljaju i druga dr. tijela, kao i drutvene asocijacije, odnosno druge pravne osobe.

2. funkcionalno (materijalno) gledite odreuje pojam uprave sa stajalitafunkcija, odnosno sadraja upravne djelatnosti, a zanemaruje formu (organizacijski oblik) kojim se takve funkcije ostvaruju. Polazna toka je unutarnji sadraj upravne djelatnosti javnu upravu u materijalnom smislu tvore upravne djelatnosti. Vei broj teoretiara zastupa ovu teoriju nego prethodnu, a zastupaju 2 temeljna stajalita:

a) negativno stajalite dravna uprava bi bila ona djelatnost koja nije nizakonodavstvo ni sudstvo. Pretpostavka ovoj teorijei je podjela vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu, to je po mnogima sporno, jer je npr. Ustavni sud izvan te tradicionalne podjele vlasti (on propituje valjanost pojedinih upravnih akata, kada se tutielj smatra da mu je tim aktom povrijeeno neko pravo. Iz svega zakljuujemo da uprav nije sve ono to nije sudstvo i zakonodavstvo.

b) pozitivno stajalite teoretiari koji zastupaju ovo miljenje se dijele unekoliko skupina:

S obzirom da uprava provodi zakone i druge ope akte, mnogi je doivljavaju kao izvrnu djelatnost. Stoga, prvo moramo definirati izvrnu djelatnost. Ponekad se ona definira kao iri pojam od pojma uprave: IZVRNA DJELATNOST = SUDSTVO + UPRAVA. No, ponekad se izvrna djelatnost uzima kao ui pojam od uprave, jer je ona vaan dio upravne

2

www.nasciturus.comdjelatnosti, zajedno sa svim ostalim poslovima koji ne spadaju u izvrnu djelatnost.

Drugi za kriterij uzimaju upravni akt, pa je prema tome djelatnost koja rezultira donoenjem zakona zakonodavna djelatnost, koja rezultira donoenjem sudskog akta sudska djelatnost, a koja rezultira donoenjem upravnog akta je upravna djelatnost. Trei kao kriterij uzimaju cilj odrede se ciljevi upravne djelatnosti, pa koji organi imaju te ciljeve biti e upravni, a koji imaju neke druge ciljeve nee biti upravni organi

etvrti se bave opisivanjem djelatnosti tako npr. Borkovi u ovoj knjizi navodi definicju uprave (dolje uokvirenu).

RH - U razliitim vremenskim epohama pojam uprave se razliito definirao u hrvatskoj pravnoj teoriji. Kod definiranja uprave je potrebno poi od nekoliko elemenata koji moraju doi do izraaja, a njihovo kombiniranje moe omoguiti da se definicijom istaknu najvanije posebnosti uprave. Sukladno tome upravu moemo odrediti na slijedei nain: Uprava - skup dr. tijela koja su pozitivnim normama odreena kao upravna, ija se djelatnostposebno oituje u neposrednoj provedbi zakona, rjeavanju u upravnim stvarima, provedbi upravnog nadzora, obavljanju materijalnih radnji i obavljanju dr. upravnih i strunih poslova koji su joj, u skladu sa zahtjevima dru. sredine i naelima pravnog sustava, stavljeni u nadlenost .

(uprava u uem smislu) Uprava u irem smislu se izjednaava sa pojmom javne uprave, jer mnogi subjekti van dravne uprave obavljaju poslove upravne vlasti (javne ovlasti) kao npr. Pravni fakultet u Splitu.UPRAVA U IREM SMISLU = ORGANI UPRAVE + TIJELA S JAVNIM OVLASTIMA

3. ZAKONODAVNO ODREENJE POJMA UPRAVE

1. organizacijsko (formalno) odreenje tijela dravne uprave:a. sredinja tijela

i. ministarstva uprave (npr. Porezna uprava), zavodi, ravnateljstva idr. ii. dravne upravne organizacije dr. uprave, dr. zavodi, dr. ravnateljstva i dr. iii. sredinji dravni uredi vlade

www.nasciturus.com b. regionalna tijela uredi dravne uprave (u svakoj upaniji)

3

(ona tijela koja imaju atribut dravna su samostalna, a ako ga nemaju, znai da nisu samostalna)

2. funkcionalno (materijalno) odreenje poslovi dravne uprave: a. neposredna provedba zakona i dr. propisa to ne znai da upravapostupa po zakonu, ve da zakonsku normu primjenjuje na konkretni sluaj, rjeavajui o pravnima i obvezama pojedinaca (npr. kada ispunimo sve zakonske uvjete za gradnju kue, svejedno je ne moemo graditi prije nego dobijemo graevinsku dozvolu. Dakle, nae pravo ne proizlazi iz zakona, ve iz upravnog akta donesenog temeljem zakona (naelo zakonitosti). Sud, s druge strane, odluuje o spornim stvarima (npr. tko je vlasnik), a pravo vlasnika ne proistjee iz donesene presude, ve iz zakona, samo to je to pravo netko osporavao). Upravnim aktom netko gubi ili dobiva pravo koje nije imao.

b. donoenje ope normativnih akata za provedbu zakona pravilnici,naredbe, naputci donose ih ministri i ravnatelji upravnih organizacija kada su za to izriito ovlateni i to ih donose unutar svoje ovlasti i samo za provedbu zakona. nadzor kako bilo koji subjekti u drutvu primjenjuju zakone)

c. obavljanje upravnog nadzora razlikujemo 50-ak vrsti inspekcija (npr. d. ostali poslovi upravni i struni npr. donoenje nacrta zakona, zatim

uprava prati stanje za koje je taj resor ustrojen (u svakom podruju) i politiki odgovara za njega.

JAVNA SLUBAPOJAM JAVNE SLUBE U TEORIJI Pojam javna sluba (service public) je nastao krajem 19. st. u praksi francuskog Dravnog savjeta, a oznaavao je aktivnost uprave po naelima javnog prava. U razliitim dravama su se u razliitim razdobljima davale razliite definicije javne slube. Kada sve to saberemo, moemo rei da javna sluba ima 2 odvojena pojma:

1. formalni polazi od samog nosioca slube; bitno je da slubu obavlja nekajavnopravna osoba, pa da sama sluba dobije karakter javne slube.

2. materijalni glavno teite stavlja na prirodu slube, tj. njen materijalni sadraj;bitno je da odreena sluba ima posebnu vanost za ostvarenje odreenih interesa drutvene zajednice, da joj se prizna karakter javne slube, ime ona u pravilu dobiva poseban pravni reim. Prilikom odreivanja pojma javne slube, bitno je odgovoriti na slijedea pitanja:

1.

drutvena zajednica, prvenstveno zbog shvaanja izuzetne vanosti to ta sluba i njezino normalno obavljanje imaju za opi interes.tko daje nekoj slubi karakter javne slube?

2.

ne postoji ni jedno ope prihvaeno miljenje, a navode se npr.: kontinuitet, voenje tube radi opeg interesa i dr. Voenje javne slube uzbog ega to ini?

4

www.nasciturus.comteoriji poiva na slijedeim naelima: naelo kontinuiteta javna sluba mora funkcionirati neprekidno; naelo prilagodljivosti sluba se mora prilagoavati u promjenjivim potrebama javnog prava; naelo primata javne slube u odnosu na privatnu slubu, te naelo nemerkantilnosti za javnu slubu financijsko pitanje ne smije biti odluno.

3.

pravnom normom. Javnu slubu uvjetuju 2 elementa: djelatnost koja je po svojoj prirodi takva da je prijeko potrebna za zadovoljavanje opih dru. potreba i pravna norma koja takvu djelatnost izdvaja kao posebnu javnu slubu, dajui joj, zbog opisane vanosti, poseban dru. terimin.na koji nain se neka sluba proglaava javnom slubom?

POJAM JAVNE SLUBE U ZAKONODAVSTVU Pojam javne slube je bivi jugoslavenski zakonodavac koristio od 1952. nadalje. 1963. je taj pojam zamjenjen terminom radna organizacija. Radna organizacija se osniva kao poduzee ili dr. privredna organizacija za djelatnosti u oblasti privrede ili kao ustanova ili druga organizacija za djelatnosti obrazovanja, znanosti, kulture, zatite zdravlja, socijalne zatite i dr. drutvenih slubi. Ustavom iz 1974. je prihvaen pojam djelatnosti (poslovi) od posebne dravne skrbi npr. prema Ustavu SRH iz 1974. su takvima proglaene djelatnosti u oblasti odgoja, obrazovanja, znanosti, kulture, informacija, zdravstvene i soc. zatite, djelatnosti u komunalnoj i stambenoj oblasti. Ustav RH iz 1990. uvodi pojam javne slube, no poblie odreenje preputa zakonu. Ustav javnu slubu spominje samu u 2 odredbe: utvruje pravilo da svaki graanin ima pravo, pod jednakim uvjetima biti primljen u javne slube, te ogranienje prava na trajk u javnim slubama. Posebnim zakonima se definiraju pojedine djelatnosti kao javne slube, te se utvruju bitni elementi njihova ustrojstva i djelovanja npr. Zakon o visokim uilitima (1993.) propisuje osnivanje javnih sveuilita, javnih veleuilita i javnih visokih kola, te da fakulteti, umjetnike akademije i veleuiline kole u javnom sveuilitu i javnom veleuilitu obavljaju javnu slubu. Prema Zakonu o plaama u javnim slubama (2001.) javne slube su: javne ustanove i dr. pravne osobe kojima se sredstva za plae osiguravaju u dr. proraunu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapoljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se sredstva za plae osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

USTANOVEPOJAM I VRSTE USTANOVA Ustanova kao institucija ima svoja 2 izraza:

1. organizacijski (materijalni) izraz ustanove oituje se u organizacijskomobliku koji se formira za ostvarivanje sadraja funkcije radi koje se ustanova osniva.

2. sadrajni (funkcionalni) izraz ustanove pokazuje ukupnost djelatnosti kojeustanova, preko ustrojenog organizacijskog oblika, ostvaruje.

www.nasciturus.com

5

Ustanove se prije svega osnivaju u tzv. drutvenim djelatnostima, pa se njihov organizacijski izraz oituje u razliitim organizacijskim oblicima tih djelatnosti, kao to su npr. kole, fakulteti, sveuilita, bolnice i dr., a sadrajni izraz je vidljiv u sadraju djelatnosti kao to su npr. djelatnost odgoja, znanosti, kulture, zdravstva i sl. Prema kriteriju je li neka javna ustanova pravna osoba ili ne, razlikujemo samostalne i nesamostalne ustanove. Zatim se koristi pojam javne ustanove, koji se najee vezuje sa pojmom javne slube i to materijalnim pojmom javne slube. Naime, prema Zakonu o ustanovama, javna ustanova se osniva za obavljanje odreene djelatnosti ili dijela tih djelatnosti, ako je zakonom odreeno da se ona obavlja kao javna sluba. Javnu ustanovu prvenstveno osnivaju javnopravna tijela, no zakon to pravo moe dodijeliti fizikim, odnosno pravnim subjektima (dakle, subjekti privatnopravne naravi). Nadalje, razlikujemo obveznu slubu (ustanove ije se usluge obvezno koriste) i fakultativnu slubu (ustanove kod kojih je koritenje iskljuivo volja uivaoca) npr. Zakon o osnovnom kolstvu propisuje obvezno osnovno kolovanje za djecu izmeu 6 i 15 godina. Ustanove moemo podijeliti i po kriteriju je li koritenje njihovih usluga naplativo ili besplatno, pa razlikujemo naplatne i besplatne slube. NAELA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI USTANOVA

1. naelo samostalnosti ustanove svoju djelatnost obavljaju samostalno, azahvat u djelatnost ustanove radi ogranienja te samostalnosti je mogu jedino na temelju izriite zakonske ovlasti.

2. naelo zakonitosti iako su ustanove samostalne u svom radu, taj rad morajuobavljati pod uvjetima i na nain utvren zakonom. Specifinost pojedinih djelatnosti esto namee obvezu da se djelatnost ustanove obavlja i sukladno dostignuima znanosti, odnosno pravilima odgovarajue struke (zdravstvene, pedagoke, socioloke i sl.)

3. naelo kontinuiteta (trajnosti) budui se ustanove osnivaju radi obavljanjaodreenih djelatnosti koje imaju izuzetan dru. znaaj, moraju se trajno obavljati npr. zdravstvene ustanove su dune neprekidno pruati zdravstvenu zatitu radom u jednoj, dvije ili vie smjena, dvokratnim radnim vremenom, pomakom radnog vremena, pripravnom ili deurstvom u skladu s potrebama graana.

4. naelo dunosti pruanja usluga one djelatnosti za koju je ustanovaosnovana. Smatra se da pojedinac ima subjektivno pravo koristiti se uslugama ustanove kada postoje sredstva pravne zatite za bezrazlono uskraivanje prava koritenja. Ponekad je subjekt duan koristiti se uslugama ustanove (npr. kod osnovnog obrazovanja), pa govorimo o obveznoj slubi, gdje pravna norma sili na koritenje odreene slube, a ponekad koritenje usluga ustanove ovisi o slobodnoj volji uivaoca. Osim toga, ponekad je koritenje usluga ustanove besplatno, ponekad naplatno, a ponekad se trai participacija.

5. naelo jednakosti uivatelja slube ustanova svakom uivatelju mora, uzjednake uvjete, pruiti jednake usluge npr. prema Zakonu o srednjem kolstvu, pravo upisa u srednje kole imaju svi kandidati nakon zavrene osnovne kole pod jednakim uvjetima.

6. naelo javnosti rad ustanova je javan, a postoji i obveza ustanove dapravodobno i istinito izvjetava javnost o obavljanju svoje djelatnosti.

6

www.nasciturus.com 7. naelo nemerkantilnosti ustanove ne obavljaju djelatnost radi koje su

osnovani radi ostvarivanja dobiti, no zakonom se moe i to urediti. PRAVNI REIM USTANOVA U HRVATSKOM PRAVU

Zakon o ustanovama, kao lex generalis, na opi nain ureuje osnivanje i ustrojstvo ustanova bez obzira na prirodu djelatnosti koju obavljaju, no brojni su posebni zakoni i dr. propisi kao lex specialis (Zakon o zdravstvenoj zatiti, Zakon o bibliotekama, Zakon o visokom kolstvu, Zakon o predkolskom odgoju) kojima je zasebno ureeno ustrojstvo i funkcioniranje ustanova u pojedinim oblastima (npr. u oblasti predkolskog odgoja, u oblasti visokog kolstva, u oblasti zdravstva i sl.). Primjena tih posebnih propisa na ustanove u odgovarajuim oblastima je primarna (lex specialis derogat legi generali), no na sva pitanja koja nisu ureena posebnim propisom primjenjuju se norme generalnog zakona. Ustanova pravna osoba koja se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, porta, tjelesne kulture, tehnike kulture, skrbi o djeci, zdravstva, soc. skrbi, skrbi o invalidima i dr. djelatnosti, ako se one ne obavljaju radi stjecanja dobiti. Bitni elementi ovako definirane ustanove su:

1. ustanova je pravna osoba, to znai da u pravnom prometu moe stjecati prava iobveze, moe biti vlasnik pokretnih i nepokretnih stvari, te moe biti stranka pred sudovima, dr. dr. tijelima i tijelima s javnim ovlastima. Svojstvo pravne osobe ustanova stjee upisom u sudski registar ustanova, a gubi ga brisanjem iz tog registra 2. ustanova se osniva za trajno obavljanje djelatnosti (naelo kontinuiteta) 3. osniva se za obavljanje odreene djelatnosti (tzv. drutvenih djelatnosti) 4. u pravilu se ne osniva za obavljanje djelatnosti radi stjecanja dobiti. Osnivanje ustanove: ovlateni osniva (u naelu svaka domaa i strana pravna i fizika osoba) akt o osnivanju upis u sudski registar rjeenje kojim se utvruje da su ispunjeni svi tehniki, zdravstveni, ekoloki i dr. uvjeti propisani za obavljanje djelatnosti Ako ustanovu osnivaju slijedea tijela, akti o osnivanju su:

1. 2. 3. 4. 5.

Sabor RH zakon Vlada RH uredba ministarstvo rjeenje skuptina lokalne i regionalne samouprave odluka, meunarodni sporazum fizika ili pravna osoba odluka, ugovor

Tijela ustanove su:

1. upravno vijee upravlja ustanovom. Njegov sastav, nain imenovanja (izbora)lanova i trajanje mandata, te nain donoenja odluka se utvruju zakonom, odnosno aktom o osnivanju i statutom ustanove

2. ravnatelj je voditelj kojega na osnovi javnog natjeaja imenuje upravno vijee.On organizira i vodi rad i poslovanje ustanove, predstavlja i zastupa ustanovu,

www.nasciturus.com

7

poduzima sve pravne radnje u ime i za raun ustanove, zastupa ustanovu u svim postupcima pred sudovima i dr. dravnim tijelima, te pravnim osobama s javnim ovlastima, te je odgovoran za zakonitost rada ustanove

3. struno vijee ili dr. kolegijalno tijelo koje e odluivati o strunim pitanjimarada ustanove u sklopu nadlenosti utvrenih zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove.

4. struni voditelj POSEBNI PRAVNI STATUS JAVNIH USTANOVA Za javne ustanove vrijedi drugaiji pravni reim od onoga koji vrijedi za ustanove koje nemaju karakter javnosti, a to se ogleda u slijedeem: Javna se ustanova osniva za obavljanje djelatnosti ustanova (djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, tehnike kulture, skrbi o djeci, zdravstva, soc. skrbi, skrbi o invalidima) ili dijela tih djelatnosti, ako je zakonom odreeno da se ona obavlja kao javna sluba. Dakle, uvijek kada posebni zakon propisuje da se odreena djelatnost obavlja kao javna sluba, za tu se djelatnost nuno osniva javna ustanova. Dodue, javna ustanova se moe osnovati i za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti koja nije odreena kao javna sluba, ali se obavlja na nain i pod uvjetima koji su propisani za javnu slubu. Osnivai javne ustanove su uvijek javnopravna tijela (RH (Sabor, Vlada, ministarstvo), te jedinice lokalne i podrune samouprave opina, grad, upanija i Grad Zagreb). Osniva javne ustanove e zatraiti ocjenu suglasnosti odluke o osnivanju sa zakonom od ministarstvabnadlenog za podruje dotine djelatnosti. Ministarstvo e donijeti rjeenje o ocjeni u roku 2 mjeseca od dana predaje urednog zahtjeva, a ako to ne uini, smatrat e se da je sukladan zakonu. Ako je rjeenje negativno, osniva moe pokrenuti upravni spor. Drava moe pojedine poslove, koje inae obavljaju tijela dravne uprave, pravnom normom povjeriti pravnoj osobi da ga ona obavlja u sklopu svoje redovne djelatnosti kao javne ovlasti. Glede toga postupanja, 2 su stajalita: da podjeljivanjem javnih ovlasti drava smanjuje opseg svog autoritativnog istupa, dok drugi tvrde da time iri dotini krug, jer na tijela s javnim ovlastima prenosi mogunost autoritativnog istupa u odluivanju o pravima i obvezama pojedinih subjekata.Zakon o ustanovama

definira 2 stvari:

1. pravnu osnovu (izvor) javnih ovlasti to su zakon, odnosno na temeljuzakona donosena odluka predstavnikog tijela jedinica lokalne, podrune samouprave

2. sadraj javnih ovlasti to je pravo da se opim aktima ureuju odreeniodnosi, da se rjeava u pojedinanim upravnim stvarima o pravima, obvezama i odgovornosti odreenih subjekata kao i eventualno pravo na obavljanje dr. javnih ovlasti. Javna ustanova mora, prije svega, obavljati javne ovlasti samo pod uvjetima, na nain i u postupku koji je odreen zakonom.

8

www.nasciturus.com

Pri rjeavanju u pojedinanim upravnim stvarima o pravima, obvezama i odgovornosti fizikih i pravnih osoba, javna ustanova mora primjenjivati ZUP. Prema posebnoj odredbi zakona, rad pravnih osoba s javnim ovlastima je javan, te se javnost moe iskljuiti samo kada je to predvieno zakonom. Nad pravnim osobama s javnim ovlastima se takoer provodi upravni nadzor, a u sluaju uoavanja nezakonitosti ili nepravilnosti, tijela dravne uprave koja provode upravni nadzor prema javnoj ustanovi imaju slijedee ovlasti: 1. zahtijevati izvjea, podatke i dr. obavijesti o obavljanju poslova dr. uprave 2. raspraviti stanje izvravanja poslova dr. uprave i predloiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvrenja tih poslova 3. pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti odgovarajuih slubenika (namjetenika) 4. neposredno obaviti poslove iz nadlenosti javne ustanove na njezin troak, ako ocijene da se na drugi nain ne moe provesti zakon ili dr. propisi, a javna ustanova nije obavila odreeni posao dr. uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku.

KONCESIJE I KONCESIONIRANA JAVNA SLUBAJEZINO ZNAENJE lat. concessio, -ionis doputenje, opratanje kazne, dozvola,

povlastice Koncesija je institut upravnog prava,jer koncesije dodjeljuje upravna vlast upravnim aktom. Koncesija dozvola za obavljanje neke djelatnosti za koju inai postoji zabrana obavljanja, a uvjetovana je posebnim odobrenje. Vrste koncesija:

1. politike i ekonomske koncesije RH politike koncesije se obino utvrujuu ugovorima izmeu drava i znae dozvolu jedne drave drugoj da na njezinom teritoriju obavlja odreenu djelatnost koja ograniava njenu suverenost. Ekonomske koncesije se uglavnom dodjeljuju izmeu drave i koncesionara.

2. koncesije dobara i koncesije usluga Italija koncesija dobara dajeprivatniku prava stvarne ili personalne prirode na odreena dobra (npr. koncesija zemljita, zranog ili vodnog dobra i sl.), a koncesija usluga koncesionaru daje ekskluzivno pravo na odreene aktivnosti (npr. koncesija za telekomunikacije, eljeznice i sl.).

3. prema kriteriju objekta koncesije, njene prirode i pravnog reima Francuska razlikujemo koncesije za javne slube, koncesije za javne radove, koncesije za ceste i sl. Neke koncesije znae odreene aktivnosti (npr. koncesija za obavljanje javne slube), nakim se koncesijama zauzima javno dobro, neke opet za koncesionara znae prerogative javne vlasti i sl.

www.nasciturus.com

9

Pravni pojam koncesije poseban pravni institut putem kojeg javna vlast posebnim aktom (jednostavnim i autoritativnim) dozvoljava odreenom subjektu iskoritavanje odreenih dobara, izvoenje odreenih radova i obavljanje kakve djelatnosti. Postupak podjeljivanja koncesije: Koncesije podjeljuje javna vlast posebnim aktom. Takvom aktu prethodi zahtjev koncesionara. Koncesija se uvijek podjeljuje na odreeno vrijeme. Sklapa se ugovor o koncesiji Pravna priroda koncesije:

1. ugovorna teorija naglaava znaenje ugovora i suglasnost volja ugovornihstrana

2. antiugovorna teorija naglasak stavlja na upravni akt, jer se njime odreujusvi elementi koncesije ostaje malo toga za urediti ugovorom

3. mjeovita teorija polazi od postojanja 2 akta, od kojih svaki ima svojeznaenje, svakim se odreuju razliite stvari aktom se odabire najbolji ponua, a onda se s njime sklapa ugovor

KONCESIJE U HRVATSKOM PRAVU Prije 1990. nae zakonodavstvo nije poznavalo pojam koncesije, jer socijalistiki sistem temeljen na dravnom vlasnitvu, nije pruao mogunost dodjeljivanja koncesija domaim, a pogotovo ne stranim osobama, no 1990. je donesen Zakon o koncesiji, koji je zbog svojih nedostataka zamijenjen novim zakonom 1992. Koncesija se dodjeljuje domaoj i stranoj fizikoj i pravnoj osobi Koncesijom se stjee: 1. pravo gos. koritenja prirodnih bogatstava i dr. dobara od interesa za RH

2. pravo obavljanja djelatnosti od interesa za RH, te izgradnja i koritenje objekata ipostrojenja potrebnih za obavljanje tih djelatnosti. Rok najdolje 99 godina. Davatelj koncesije Sabor RH, koji moe ovlastiti Vladu RH da donese odluku o koncesiji. Prijedlog za donoenje odluke o koncesiji Vlada podnosi nakon pribavljenog miljenja izvrnog tijela opine, grada ili upanije na ijem podruju se stjee pravo gos. koritenja dobara za ije se koritenje koncesija podjeljuje. Postupak podjeljivanja koncesije: Provodi se natjeaj ili javno prikupljanje ponuda. Vlada prilikom proprema odluke o koncesiji prosuuje osobito: poslovni ugled

10 www.nasciturus.comsposobnost za ostvarivanje koncesije povoljnost ponude utjecaj na okoli

Strune poslove oko pripreme odluke o koncesiji i nadzor nad ostvarivanjem koncesije obavljaju nadlena ministarstva ili izvrno tijelo upanije, odnosno grada. Zatim Vlada, odnosno nadleno ministarstvo ili izvrno tijelo upanije ili grada i podnositelj ponude sklapaju ugovor o koncesiji, kojim se (izmeu ostalog) moraju osigurati jamstva za ostvarivanje gospodarske svrhe koncesije u skladu s interesima RH. Ugovorno plaanje naknade za koncesiju ide u prihod prorauna RH ili prorauna upanije odnosno grada. Ugovori o koncesiji se upisuju u jedinstveni registar koncesija to ga vodi Ministarstvo financija.Zakon o koncesijama je lex generalis, no uz njega postoji itav niz posebnih zakona ( lex specialis) npr. Zakon o lovu (koncesija prava lova na vrijeme od 20 40 godina), Pomorski zakonik (posebna uporaba i gos. koritenje pomorskog dobra), Zakonik o morskim lukama

(koncesija za obavljanje lukih djelatnosti) itd. KONCESIONIRANA JAVNA SLUBA Koncesionirana javna sluba javna sluba u materijalnom smislu koju vodi neka privatna osoba, fizika ili pravna, na svoj troak i rizik, a prema posebnoj ovlasti koju joj dodjeljuje javna vlast.UPRAVNI AKT + UGOVOR

Ovdje javna vlast ovlauje koncesionara na voenje specifine javne slube. Podjeljivanje koncesije ne znai pretvaranje jedne javne slube u privatno poduzee (jer ju vodi privatna osoba), niti dobivena koncesija pretvara koncesionara u javnog funkcionera (jer on obavlja javnu slubu). Dobivanjem koncesije koncesionar samo stjee subjektivno pravo da obavlja slubu, te pravo da naplauje svoje usluge od njezinih uivaoca. Njegova je obveza da slubu obavlja trajno, uredno i u skladu s namjerom zbog koje je koncesija podijeljena. Koncesija moe biti podijeljena upravnim akotm, a rijee pravnom normom, a za utvrivanje obujma meusobnih prava i dunosti esto se upotrebljava poseban ugovor koji se sklapa izmeu javne vlasti i koncesionara. Koritenje koncesije nadzire dravna uprava, koja ak ima ovlasti ukinuti koncesiju ako je uoila nepravilnosti.

UPRAVNI UGOVORIUpravni ugovor poseban ugovor to ga javna vlast sklapa s treim osobama, ali radi ostvarenja cilja od ireg dru. interesa. Upravni ugovori su nastali u pravu graanskih drava krajem 19. st. i poetkom 20. st. Danas drava ulazi u brojne odnose sa drugim subjektima u kojima ona nastupa autoritativno, s naglaskom na jaoj volji drave, ali isto tako drava (ili javnopravna

www.nasciturus.com

11

tijela) i druge osobe stvaraju odnose koji su rezultat suglasnosti njihovih volja (npr. ugovor o kupoprodaji, ugovor o zakupu). Ugovori zakljueni temeljem suglasnosti volja stranaka nisu upravni ugovori. Ugovori uprave najiri pojam koji pokriva sve vrste ugovora koje uprava u ime drave sklapa Upravni ugovori ui pojam koji pokriva samo ugovore koji imaju odreene karakteristike. Dakle, svi ugovori uprave nisu nuno i upravni ugovori. Ugovor javnog prava postiji uvijek kada je njegov objekt u reimu javnog prava, neovisno o tome tko su ugovorne stranke!!! 3 osnovne karakteristike upravnog ugovora:

1. subjekti ugovora jedna strana je uvijek javni subjekt, drava ili dr.javnopravno tijelo s javnim ovlastima, koji ugovor sklapa vrei tu funkciju javne vlasti. Jedan subjekt (glede izvrenja ugovora) mora nadgledati obavljanje obveza i poslova iz ugovora, a koji su od ireg dru. interesa. Dakle, upravnim se ugovorom ne moe smatrati onaj to ga pojedinci sklapaju meu sobom.

2. svrha i cilj radi kojeg se ugovor sklapa ciljevi mogu biti razliiti, ali sunaelno uvijek usmjereni prema irem opem interesu. Dok je svrha GP ugovora ostvarenje interesa ugovornih strana, kod upravnih ugovora cilj nadilazi osobne interese stranaka. Ovisno o cilju koji se eli postii ugovorom, pojavljuju se razliite vrste upravnih ugovora.

3. posebni uvjeti pri sklapanju i izvrenju tih ugovora postupku sklapanjaupravnog ugovora uvijek prethodi javni natjeaj ili prikupljanje ponuda.

UPRAVNI ODNOSminimalno 2 subjekta

12 www.nasciturus.comgens proximus UPRAVNI ODNOS diferencium specificum pravna norma

pravni odnos uvijek postoje barem 2 subjekta, a taj je odnos reguliran pravnom normomGenus proximus Diferencium specificum:

1. subjekti UPo je odnos u kojem su jedan subjekt tijela dravne uprave

(odreenje UPo u uem smislu) to je teko prihvatljivo, jer uprava moe biti subjekt najraznovrsnijih odnosa irem smislu) no, upravno pravo ureuje itav niz pravnih odnosa

2. pravne norme UPo je odnos koji je reguliran normama UP-a (odreenje UPo u 3. mjeovito stajalite jedan subjekt je uprava, a ureeni su upravnim pravom tu se samo preslikavaju slabosti obaju sustava + Nastanak UPo:POLOAJ SUBORDINACIJE

1. izdavanje upravnog akta (konstitutivni akt) 2. ipso legis po sili zakona (deklaratorni akt) npr. stjecanje dravljanstva (moese donijeti upravni akt, ali samo kao potvrda ve nastalog / prestalog odnosa Razlike UPo i GP odnosa:

1. subjekti u UPo je jedan subjekt uvijek mora biti uprava, a u GPo ne mora 2. u UPo uprava vri funkciju vlasti, a u GPo ne 3. poloaj subjekata u UPo vlada odnos subordinacije, a u GPo odnoskoordinacije

4. nain nastanka UPo nastaje putem upravnog akta i po sili zakona (jednostranizakon), a GPo suglasnou volja 5. nain rjeavanja sporova UP sporovi se rjeavaju pred Upravnim sudom, a GP pred sudovima ope nadlenosti Kao zatitnik javnog interesa, uprava raspolae odreenim ovlastima u zatiti izvrenja upravnog ugovora. Te ovlasti proistjeu ili iz samih ugovornih klauzula ili iz opih pravila to vrijede za upravne ugovore. Uprava moe pod odreenim uvjetima jednostrano izmijeniti, u veoj ili manjoj mjeri, obveze iz ugovora. Glavna obveza suugovaraa je ostvarenje obveze iz ugovora, a temeljno njegovo pravo je pravo na novane uinke iz ugovora, to je ujedno i razlog zbog koje suugovara pristupa sklapanju ugovora. Za sporove proizale iz upravnog ugovora su nadleni upravni sudovi (Francuska, panjolska, Njemaka) ili redovnim sudovima (Belgija) ili nekim posebnim kvazisudskim organima (SAD). HRVATSKA Nae pravo ne poznaje pojam upravnog ugovora, no sadraj toga pojma se spominje u vie naih zakona, npr. Zakon o koncesijama i Zakon o ustanovama.

www.nasciturus.com

13

Odluku o koncesiji donose Hrvatski sabor ili Vlada, dok davanju koncesije prethodi posebni postupak javnog prikupljanja ponuda ili javni natjeaj. Meutim, vana je odredba Zakona prema kojoj Vlada, odnosno nadleni ministar ili izvrno tijelo upanije i podnositelj ponude sklapaju ugovor o koncesiji jedna strana toga ugovora je uvijek javnopravno tijelo, a predmet ugovora je obavljanje djelatnosti od interesa za RH, to znai da je svrha ugovora od ireg dru. znaaja. Slino postupanje nalau odredbe Zakona o zdravstvenoj zatiti i Zakona o lovu.

PODVOENJE UPRAVE POD PRAVO I NAELO ZAKONITOSTI UPRAVEZnaenje naela zakonitosti: obveza svih dru. subjekata da se strogo pridravaju pozitivnih pravnih pravila, prvenstveno ustava i zakona naelo zakonitosti je uvedeno radi ogranienja uprave uprava smije raditi samo ono to joj i kako joj zakon doputa uprava mora potovati pravne norme koje donosi netko izvan uprave, ali i sama ponekad donosi pravne norme ponaanje uprave je predvidljivo ako se ponaa prema normama Razvoj naela zakonitosti:

-

naelo zakonitosti se javlja s raspadom feudalnoih sustava i stvaranjem graanskih demokracija dinamika razvoja ovisi o polit. prilicama u svakoj zemlji u provoenju naela zakonitosti su odluujui bili polit. razlozi u pojedinoj dravi podvrgavanje uprave volji parlamenta naelo zakonitosti je u uskoj vezi s teorijom diobe vlasti U eurposkim monarhijama u kojima se kapitalizam nije razvio revolucionarnim promjenama u polit. strukturi drutva, graanska klasa je bila primorana na kompromis s feudalcima i monarhom, koji je i dalje obio na elu uprave naelo zakonitosti u irem smislu to znai da sustav pravnih normi pozitivnog prava predstavlja samo ogranienje slobode upravne djelatnosti. Sukladno tome, uprava bi bila ovlatena initi sve to joj pravna norma izriito ne zabranjuje. (Njemaka, Austrija) S druge strane, u zemljama u kojima je apsolutistiki feudalni poredak sruen revolucionarnim putem (npr. Francuska revolucija 1789.), uprava smije initi samo onoliko i onako koliko i kako joj to pravne noreme doputaju naelo zakonitosti u uem smislu. (Francuska, Engleska) Djelovanje naela zakonitoti:

1. politiko djelovanje potinjavanje uprave predstavnikim tijelima; nastoji seunutar drave izraziti primat zakonodavnog tijela u odnosu na upravu

2. psiholoko djelovanje osigurava jednakost pred zakonom kao izvorom opevolje - pravna sigurnost nema samovolje

3. tehniki efekti

norma postaje obrazac za sve identine sluajeve

14 www.nasciturus.com- postie se racionalnije i ekonominije djelovanje uprave - postie se pravilno funkcioniranje uprave Objekt naela zakonitosti:

1. pravna djelatnost: a. donoenje upravnog akta u rjeavanju konkretnih sluajeva upravaprimjenjuje opa pravna pravila. b. donoenje opeg akta ali samo kada je uprava ovlatena na takvo postupanje, te ako mu je sadraj temeljen na zakonu.

2. materijane radnje uprava provodi i mnoge tehnike operacije koje su vrlo

esto regulirane detaljnim normama, to za svrhu ima disciplinu tog procesa i poveavanje njegove ekonominosti.

MATERIJALNO I FORMALNO PRAVO U REIMU ZAKONITOSTI materijalni propisi od kraja 18. st. formalni propisi od poetka 20. st. U tzv. policijskim dravama feudalnog tipa uprava je imala potpunu slobodu djelovanja. U daljnjem izgraivanju kapitalistike drave, samovolja uprave je ograniavana materijalnopravnim propisima koje donosi predstavniko tijelo, s ciljem potpunog podvrgavanja uprave predstavnikom tijelu. Meutim, naelo zakonitosti u podruju upravnog djelovanja moe dobiti svoju potvrdu jedino uz pretpostavku da je i nain postupanja tijela dr. uprave reguliran posebnim pravilima vezivanje uprave formalnim pravnim pravilima se tako nametnulo kao nunost uvjetovana naelom zakonitosti. U modernim pravnim sustavima ustavnim (zakonskim) putem se nastoje urediti 3 glavna pitanja formalne i proceduralne prirode: 1. da definiraju normativnu nadlenost uprave 2. da prema prilikama osiguraju suradnju s predstavnikim tijelima 3. da sa stajalita pravne sigurnosti osiguraju pravilno prostorno i vremensko djelovanje podzakonskie pravne norme.

HRVATSKA

-

ustavne odredbe - Ustav RH navodi da je svakto duan pridravati se Ustava i zakona i potivati pravni poredak RH. Takoer navodi da pojedinani akti dravne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu, a da npr. Vlada RH obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom

-

zakonske odredbe npr. Zakon o lokalnoj i podrujoj (regionalnoj) samoupravi i ZUP razvijen sustav kontrole radi nezakonitih akata

SLUAJEVI NEZAKONITOSTI

www.nasciturus.comOdstupanje od naela zakonitosti predstavlja razliite pojave nezakonitosti:

15

1. nenadlenost dr. tijelo moe postupati u jednoj stvari samo ako je za to

izriito pravnim normama ovlateno. Ako je organ uprave donijeo upravni akt kojim odluuje o materiji kojom se moe odluivati samo sudskom odlukom, taj akt je nitavan.nitav (ne moe proizvesti pravne uinke oglaavanje nitavim) NEZAKONIT (prema zakonu)

POGREAN AKT konvalidirati) NEPRAVILAN (slobodna ocjena) ukidanje (ex nunc)

oboriv

(moe

naknadno

ponitenje (ex tunc)

2. greka u proceduri i formi za postupak to prethodi donoenju UA vrijede

odredbe pravila procedure utvrene u pravnoj normi ili izvedene iz same prakse, to omoguuje strankama da u postupku donoenja rjeenja zatite svoja prava i interese. Greke koje se mogu javiti zanemarivanjem tih pravila su: greke u proceduri (kada su povrijeena pravila donoenja ili izvrenja UA) i greke u formi (kada aktu nedostaje propisana forma). To su tzv. bitne greke, a nebitne greke su one koje nisu utjecale na odluku, te stoga njihovo postojanje ne dovodi do nezakonitosti. pretpostavka za zakonito donoenje UA. Nepotpuno ili pogreno utvreno injenino stanje dovodi do nezakonitosti UA. je trebalo primijeniti, primjenilo je pogrean propis (zbog pogrenog tumaenja ili primjene)

3. greka u injeninom stanju ispravna i potupna injenina podloga je

4. materijalna povreda zakona nadleno tijelo nije primijenilo mat. propis koji

5. greka u cilju i svrsi nije postignut cilj koji je pred oima imao zakonodavac utrenutku njegova stvaranja. Pravilno tumaenje i primjena zakona u skladu s ciljem je obveza svakoga tko ga primjenjuje.

MODIFICIRANJE NAELA ZAKONITOSTIModificiranje naela zakonitosti je mogue kod tzv. izvanrednih stanja, kao to su:

1. rat ili neposredna opasnost od rata2. pobune, nemiri i sl. unutarnji pokreti irih razmjera 3. velike elementarne nepogode (npr. katastrofalne poplave, potresi, umski i dr. poari, epidemijska oboljenja ljudi, flore ili faune, atomska zraenja i sl.) Pitanje: da li uprava (odnosno egzekutiva) moe odstupiti od pravnih normi radi energine i brze akcijeza ope dobro ili se mora drati stroge zakonitosti koja vrijedi za normalne situacije?

Odgovor: 2 su ekstremna stajalita i jedno umjereno:

njemaka teorija o dravnom pravu nude:

-

suspendira se pravni poredak egzekutiva djeluje umjesto zakonodavca svaka akcija dr. organa se opravdava izuzetnim stanjem ideje o diktaturi i apsolutizmu egzekutive

16 www.nasciturus.com dibila ustavnopravni izraz u Ustavu iz 1919. naputena 1968. Novelom na tzv. Banski ustav iz 1949. ne govori se vie o dr. pravu nude, ve o dr. stanju nude.

anglosaksonska teorija ultra vires: oprena njemakoj teoriji temelji se na 2 naela ustavnog poretka: i. suverenitetu parlamenta ii. vladavini prava - intervencije egzekutive se u iznimnim stanjima mogu temeljiti samo na ustavu i zakonu

francuska teorija izuzetnih stanja: mjeovita teorija - do Ustava iz 1946. francuski ustavi nisu sadrali odredbe o izvanrednim stanjima - De Gaulleov ustav iz 1958. mijenja koncepciju dajui u ruke predsjedniku Republike snana ovlatenja ef drave postaje jedini regulator dru. odnosa u izuzetnim situacijama, a osloboen je od polit. i pravne odgovornosti

HRVATSKA Izavnredna stanja prema Ustavu RH su:

1. ratno stanje - HS odluuje o ratu i miru, a PR na temelju odluke HS-a objavljujerat i zakljuuje mir. Za vrijeme trajanja ratnog stanja PR moe donositi uredbe sa zakonskom snagom.

2. neposredna ugroenost neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti RH PR moe,

uz supotpis predsjednika Vlade narediti upotrebu oruanih snaga, iako nije proglaeno ratno stanje. PR moe, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade donositi uredbe sa zakonskom snagom, koje naknadno ratificira HS. dunosti PR moe na prijedlog predsjednika Vlade i njegov supotpis donijeti uredbe sa zakonskom snagom.

3. stanje u kojem su tijela dr. vlasti onemoguena redovito obavljati svoje ustavne

4. velike prirodne nepogode

SLOBODNA (DISKRECIJSKA) OCJENASlobodna (diskrecijska) ocjena ovlast primjenjivaa pravne norme da pri odluivanju o pravima i dunostima graana ili dr. pravnih subjekata u konkretnom sluaju, u granicama datog ovlatenja, izabere onu alternativu za koju ocjeni da je najprimjerenija potrebama tog sluaja. Kategorike pravne norme propisuju tono nain ponaanja, te primjenjivau daju jasnu sliku kako treba postupiti, dok disjuktivne (alternativne) norme ostavljaju primjenjivau mogunost da u rjeavanju konkretnom sluaju postupi po vlastitom nahoenju, birajui izmeu ponuenih normi onu za koju smatra da je najprimjerenija u konkretnom sluaju.

www.nasciturus.comMogunost slobodnog ocjenjivanja:

17

- slobodna ocjena nije samovoljno djelovanje - slobodna ocjena mora biti utemeljena na ovlatenju danom u pravnoj normi - izvor alternativne norme se provodi u skladu s javnim interesom i potrebama konkretnog sluaja Ogranienja slobodne ocjene:

naelo zakonitosti (legaliteta) nema slobodnog odluivanja bez posebne ovlasti u alternativnoj pravnoj normi pravo izbora izmeu alternativa koje pravna norma nudi za rjeavanje konkretne stvari zakonsko vrenje diskrecijske ocjene mogue je jedino: i. ako je ispravno i cjelovito utvreno injenino stanje ii. ako se nije vodilo rauna o pravilima postupka iii. ako akt ima propisanu formu iv. ako je odlueno u skladu s ciljem u kojem je ovlatenje dano suprotno ponaanje predstavlja nezakonitost UA

naelo svrhovitosti (oportuniteta) -

-

-

zgodan, prikladan, koristan, svrsishodan od ponuenih alternativa treba primijeniti onu koja je najprimjerenija konkretnom sluaju izbor nepostojee alternative za posljedicu ima nepravilnost UAoportum

Objekt slobodne ocjene: Slobodnom ocjenom tijelo moe odluiti:

1. da li e se stranci priznati neko pravo, odnosno hoe li joj se nametnuti odreenaobveza? 2. kako e definirati to pravo ili obvez? 3. oba pitanja rjeava po slubenoj ocjeni Pitanja o kojima se ne moe odluivati prema slobodnoj ocjeni su ona pitanja koja su vezana uz sluajeve nezakonitosti! Kontrola akata u kojima je sadrana slobodna ocjena: Postupati po slobodnoj ocjeni ne znai biti osloboen od svakog oblika kontrole i nadzora. Valja razlikovati kontrolu svrhovitosti (oportuniteta) i kontrolu zakonitosti (legalnosti). Diskerecijska ocjena nije u sferi legalnosti, ve u sferi oportuniteta. Zato kontrolu diskrecijskog ocjenjivanja mogu obavljati samo stijel ovlatena da obavljaju nadzor nad oportunitetom upravnih akcija, odnosno svrhovitosti UA. suprotno tome, kontrola zakonitosti ne obuhvaa ispitivanje diskrecijske ocjene. Tom kontrolom mogu biti obuhvaeni samo pravno vezani dijelovi UA (pitanje nadlenosti, provedbene procedure, forme akta), ali tijelo koje obavlja kontrolu legalnosti UA (prije svega sudovi

18 www.nasciturus.comu upravnom sporu) ne mogu ulaziti u diskrecijsku ocjenu (pravilnost izabrane mogunosti).

KONTROLA NAD UPRAVOMSpoznaja znaajnih uspostavi upravnog da je dr. uprava prijeko potreban instrument za obavljanje itavog niza poslova, da ima iroke ovlasti i snanu organizaciju, zahtjeva da se nad njom mnogostruka kontrola sa zadatkom da pazi na zakonitost i svrhovitost postupanja.

Kontrola nad upravom kontinuirana djelatnost nadzora to ga pravno ovlateni subjekti provode nad ponaanjem uprave, nainom upotrebe njezinih ovlasti i aktima, odnosno mjerama to proizlaze iz upotrebe tih ovlasti.Kontrola zakonitosti oblik nadzora kojim se usporeuje suglasnost akata i mjera

uprave s pravnim pravilika koja reguliraju kada je takve akte mogue donositi, odnosno mjere poduzimati, kao i postupak kako se oni donose odnosno poduzimaju.Kontrola svrhovitosti oblik nadzora kod kojeg se akti i mjere uprave usporeuju sa

ciljem koji se u interesu subjekata (zbog kojih se takvi akti i takve mjere donose, poduzimaju) trebao postii. Subjekti kontrole uprave:

1. nosioci kontrole subjekti koji su pravnom normom ovlateni da obavljajuodreeni oblik nadzora nad upravom i da se u odreenim sluajevima koriste kontrolnim ovlastima kojima raspolau aktivni subjekti kontrole (npr. predstavnika tijela, sudovi)

2. tijela nad kojima se kontrola obavlja razliiti subjekti koji se javljaju uobolicima upravne organizacije pasivni subjekti kontrole (npr. uredi dr. uprave, republika uprava, ministarstvo, odjel) Predmet kontrole uprave skup svih mjera koje nosilac kontrole moe upotrijebiti kada utvrdi da tijelo nad kojim se kontrola obavlja ne postupa onako kako je u datoj situaciji propisano (svrhovito).Kontrolne ovlasti skup svih mjera koje nosilac kontrole moe upotrijebiti kada utvrdi

da tijelo nad kojim se kontrola obavlja ne postupa onako kako je u datoj situaciji propisano (svrhovito). Mogu se izraavati kao:

1.

najblai oblik kontrole kojim nosilac kontrole utvruje postojanje izvjesnih nezakonitosti (nepravilnosti) u radu tijela nad kojim se kontrola provodi, te upozorava druge subjekte koji raspolau represivnim mjerama da da uoene nezakonitosti (nepravilnosti) eliminiraju.konstatacija

2.

nosilac kontrole nakon uoenih nezakonitosti (nepravilnosti) ima ovlasti izravno zahvatiti u nezakonite (nepravilne) akte ili mjere koje su iz takvog rada proizale, stavljajui ih van snage (kasacija) s uinkom ponitenja ili ukidanja.objektivno stavljanje van snage

3.

nosilac kontrole ima svojom odlukom moe zamijeniti odluku tijela nad kojim je proveo kontrolu (nakon uoene nezakonitosti ili nepravilnosti) i prema njoj primijeniti mjeru objektivnog stavljanja izvan snage.meritorno rjeavanje

www.nasciturus.com

19

Preventivni uinak kontrole nad upravom ogleda se u injenici to sama uprava,

znajui za kontrolu svojih radnji, mjera i akata, pazi na zakonitost i svrhovitost svojih akcija, svjesna okolnosti da e eventualne greke u radu izazvati reakciju nosilaca kontrole.Represivan uinak kontrole nad upravom oituje se u tome to nosioci kontrole, kada

utvrde nezakonitost (nepravilnost) u djelovanju tijela dr. uprave

NOSIOCI KONTROLE NAD UPRAVOM

1. kontrola uprave od strane predstavnikog tijela razlikuje se od drave dodrave, no ovaj oblik kontrole je ipak opeprihvaen. Valja napomenuti da predstavniko tijelo ne kontrolira konkretne akte upravne vlasti, jer su za to organizirani dr. oblici pravnog nadzora. Osim toga, predstavniko tijelo ne bi bilo dovoljno uinkovito u razmatranju i rjeavanju brojnih sluajeva u konkretnim sluajevima. Objekt interesa predstavnikog tijela su stoga u prvom redu openormativni akti uprave (odnosno izvrne vlasti) i prema njima predstavniko tijelo usmjerava svoje kontrolne akcije, pri emu poduzima razliite vrste pravno polit. mjera. Tim se mjerama izravno uplie u akte upravne vlasti (time to se ti akti stavljaju izvan snage ili se zakonom drukije regulira materija iz njihove oblasti) ili se neizravno, polit. utjecajem uprava prisiljava da sama izmijeni ili stavi van snage vlastiti opi akt. Kontrola od strane predstavnikog tijela poiva na 2 osnove: na naelnoj odgovornosti uprave predstavnikom tijelu i na ustavnoj odnosno zakonskoj ovlasti predstavnikog tijela da kontrolira upravu. HS je predstavniko tijelo graana, a Vlada nositelj izvrne vlasti. Vlada odgovara HS, a na njegov zahtjev ga je duna izvijestiti o svom radu, o politici koju provodi, o izvravanju zakona i dr. propisa, te o dr. pitanjima iz svog djelokruga. U jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave predstavnika tijela su: opinsko i gradsko vijee i upanijska skuptina., dok su izvrna tijela u opini opinski naelnik i opinsko poglavarstvo, u gradu gradonaelnik i gradsko poglavarstvo, te u upaniji upan i upanijsko poglavarstvo. Poglavarstvo je odgovorno predstavnikom tijelu jedinice lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave. Nadalje, lanove Vlade predlae mandatar (osoba kojoj je PR povjerio mandat za sastavljanje Vlade), te ih u roku 30 dana predstavlja HS-u, zajedno sa programom Vlade. Vlada stupa na dunost tek kad joj povjerenja iskae veina svih zastupnika u HS-u. Ako zastupnici iskau nepovjerenje Vladi ili ona ne bode sastavljena u zadanom roku (niti u produenom roku od jo 30 dana), imenuje se drugi mandatar. Ako ni tada Vlada ne bude sastavljena, PR raspisuje prijevremene izbore. (1/5 zastupnika HS ili predsjednik Vlade mogu traiti izglasavanje nepovjerenja Vladi, premijeru ili pojedinom ministru). U jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave 1/3 lanova predstavnikog tijela moe pokrenuti pitanje povjerenja opinskom naelniku, gradonaelniku, upanu (doupanima), pojedinim lanovima poglavarstva ili

20 www.nasciturus.compoglavarstvu u cjelini. U sluaju izglasavanja nepovjerenja, predstavniko tijelo je u roku 30 dana duno izabrati novu osobu na upranjeno mjesto. HS (njegova radna tijela) moe postavljati pitanja Vladi ili pojedinim ministrima o ostvarivanju njihovih ustavnih prava i dunosti, o njihovom radu. HS moe traiti izvjee i podatke od ministara i dunosnika koji rukovode dr. tijelima dr. uprave, a oni su na postavljeni zahtjev obvezni: izvijestiti o pitanjima i pojavama u djelokrugu ministarstva, odnosno drugog tijela dr. uprave podnijeti izvjee o izvravanuju i provedbi zakona i dr. akata, odnosno zadaa za ije su izvrenje odgovorni dostaviti podatke kojima raspolau ili koje su u svom djelokrugu obvezni prikupljati i evidentirati te spise i dr. potrebno za rad HS-a ili radnog tijela odgovoriti na upuena pitanja

-

Interpelacija najmanje 1/10 zastupnika na sjednici HS-a se otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od opeg stajalita Vlade ili ministara u provoenju zakona ili utvrene politike. Vlada se izjanjava o interpelaciji u pismenom obliku, a HS zakazuje raspravu na temu, nakon ega se moe odluiti na izglasavanje nepovjerenja Vladi ili pojedinom ministru. Uz sve navedeno valja jo napomenuti da su ustrojstvo i poslovi dr. uprave, kao i nain njihova obavljanja odreeni zakonom, no ostavljena je mogunost predstavnikom tijelu da zakonom ureuje organizacijske oblike preko kojih e uprava ostvarivati svoje ovlasti, te funkciju uprave (poslove koje e obavljati)

2. kontrola od strane pukog pravobranitelja

Zakonom o pukom pravobranitelju

(1992.) je uvedena institucija pukog pravobranitelja, s osnovnim ciljem da razmatra pojedinana ugroavanja prava graana koja su poinjena od strane tijela dr. uprave, tijela s javnim ovlastima ili djelatnika u tim tijelima. Ombudsman je institicija uspostavljena ustavom ili zakonom na elu koje je neovisni javni slubenik visokog ranga odgovoran parlamentu koji prima pritube graana na nezakonito odnosno nepravilno postupanje tijela izvrne vlasti i slubenika zaposlenih u tim tijelima s ovlastima da provodi istragu, preporuuje potrebne mjere i objavljuje svoja izvjea. Pukog pravobranitelja bira i razrjeava dunosti HS (na vrijeme od 8 godina nakon ega moe ponovo biti biran) i on je potpuno neovisan i samostalan u svom radu, te mu nitko ne smije davati ni uputstva ni naloge za rad. On je duan podnositi HS-u godinje izvjee o svom radu. HS imenuje i 3 zamjenika pukog pravobranitelja pod jednakim uvjetima. Puki pravobranitelj se moe razrijeiti dunosti: 1. 2. 3. ostavkom prihvaenom od HS gubitkom hrvatskog dravljanstva ako tako odlui HS

Za pukog pravobranitelja moe biti izabran hrvatski dravljanin koji je diplomirani pravnik s najmanje 15 godina iskustva u pravnoj struci, te koji se istaknuo u toj struci, odnosno koji je osobnim zalaganjem javnosti poznat u oblasti zatite ljudskoh prava. U pravilu, puki pravobranitelj ne postupa u stvarima u kojima je u tijeku upravni ili dr. postupak.

www.nasciturus.com

21

Svatko ima pravo podnoenja pritube pukom pravobranitelju, neovisno o tome je li sam neposredno oteen, a puki pravobranitelj slobodno odluuje hoe li pritubu uzeti u razmatranje i u kojem opsegu. Ovlasti su pukog pravobranitelja da upozorava, obavjetava, predlae i daje preporuke. On nema nikakve ovlasti kasatorne ili neke dr. naravi kojima bi mogao izravno zahvaati u akte ili radnje tijela iju djelatnost nadzire.

3. kontrola koja se provodi unutar same uprave (upravna kontrola) Vlada

nadzire rad ministarstava, te je ovlatena ukidati ili ponitavati UA ministarstava i dr. tijela republike uprave. U granicama svoga djelokruga ministarstva i dr. upravne organizacije nadziru rad tijela dr. uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenesenim im poslovima dr. uprave. Tijela dr. uprave nadziru provedbu zakona i dr. propisa, te zakonitosti rada i postupanja tijela dr. uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenesenim im poslovima dr. uprave. Tijela dr. uprave nadziru osobito: zakonitost rada i postupanja rjeavanje u upravnim stvarima djelotvornost, ekonominost i svrhovitost rada u obavljanju poslova dr. uprave svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenosti slubenika i namjetenika za obavljanje poslova dr. uprave odnos slubenika i namjetenika prema graanima i dr. strankama

Posebno znaenje ima kontrola koja se voenjem UPo ostvaruje u povodu albe. Protiv I rjeenja ministarstva i dr. republikih tijela dr. uprave, alba se moe izjaviti samo kad je to zakonom predvieno. Protiv I rjeenja tijela dr. uprave nie razine, alba se moe izjaviti nadlenim ministarstvima (odnosno dr. nadlenim republikim tijelima dr. uprave) dok u pitanjima koja su u nadlenosti uih teritorijalnih jedinica o albama protiv I rjeenja odluuju tijela predviena zakonom, odnosno dr. propisima o organizaciji i djelokrugu tih jedinica. Kontrolne ovlasti tijela koje odluuje u povodu albe su mogua ponitenja odnosno mijenjanja UA protiv kojeg je alba izjavljena.

4. kontrola uprave putem dru. nadzora

rijei svaki oblik nadzora nad upravom ima kvalitetu dru. nadzora, budui se kao nosilac kontrole uvijek javlja neki dru. subjekt (npr. predstavniko tijelo, sud i dr.) Zato valja suziti taj pojam na one nosioce kontrole koji se javljaju u ulozi temeljnih dru. subjekata, a to su graani. Taj se nadzor odvija u 2 varijante:u irem smislu

S jedne strane, to su insitucionalizirani oblici neposredne demokracije (zborovi graana, referendum), djelatnosti polit. stranaka, te dr. dru. organizacija. S druge strane, to su sve slobode i prava to ih Ustav RH jami graanima i kod kojih postoje brojna ogranienja u postupanju dr. uprave, te stroge sankcije za njihovu povredu. Tijela dr. uprave su duna davati graanima podatke, obavijesti i upute, te traiti strunu pomo u poslovima radi kojih im se obraaju, a imaju i dunost izvjetavati javnost o svom radu preko sredstava javnog priopavanja ili na dr. prikladan nain. Osim toga, graani imaju pravo na podnoenje prigovora i pritubi na rad tijela dr. uprave, kao i na nepravilan odnos dr. slubenika kad

22 www.nasciturus.comim se obraaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvravanja svojih graanskih dunosti.

5. kontrola uprave putem sudova vanost sudskog nadzora kao oblikakontrole nad upravom je mnogostruka. Sastoji se u izraavanju primjerene sankcije kada nastupi konkretna povreda pravnog poretka, ali isto tako ima i preventivno znaenje, jer unaprijed utjee na tijelk UPo. Sudovi su tijela dr. vlasti koja tite Ustavom i zakonom utvreni pravni poredak RH, te osiguravaju jedinstvenu primjenu zakona, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom. Sudovi odluuju o sporovima o osnovnim pravima i obvezama ovjeka i graanina, o pravima i obvezama RH, jedinica lokalne samouprave, izriu kazne i dr. mjere poiniteljima KD utvrenih zakonom, odluuju o zakonitosti pojedinanih akata upravnih vlasti i osoba koje imaju javne ovlasti, rjeavaju sporove o osobnim odnosima graana, radne, trgovake, imovinske i dr. GP sporove, te odluuju u dr. pravnim stvarima kad je to zakonom predvieno. U RH sudbenu vlast obnaaju: opinski i upanijski sudovi trgovaki sudovi Visoki trgovaki sud RH Upravni sud RH Vrhovni sud RH Ustavni sud RH

-

Upravni sud je najznaajniji nositelj sudske kontrole i to kada odluuje u upravnom sporu. Sud u UP sporu odluuje o zakonitosti akata kojima dr. tijela i organizacije koje imaju javne ovlasti rjeavaju o pravima i obvezama u UP stvarima. Sud u UP sporu moe ponititi akt, a ponekad moe i sam rijeiti upravnu stvar. Osim toga, u UP sporu on moe odluivati o naknadi tete i povratu stvari, ukoliko je do tete dolo. Ustavni sud odluuje o suglasnosti propisa (dakle, i onih to ih donosi dr. uprava) s Ustavom i zakonom. Svaka fizika i pravna osoba moe pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti dr. propisa s Ustavom i zakonom. Sud moe, do donoenja konane odluke, privremeno obustaviti izvrenje pojedinih akata ili radnji to se poduzimaju na osnovi zakona ili dr. propisa ija se ustavnost odnosno zakonitost ispituje, ako bi njihovo izvrenje moglo izazvati teke i nepopravljive posljedice. Ustavni sud inae ima ovlasti da ukine ili poniti propise koji nisu suglasni sa Ustavom ili zakonom, to e biti objavljeno u NN, a sve osobe kojima su nanijete tete zbog primjene ukinutih (ponitenih) akata u konkretnim sluajevima, imaju pravo u roku 6 mjeseci od objave traiti obnovu postupka. Svatko moe (nakon iscrpljenog pravnog puta) podnijeti tubu Ustavnom sudu ako smatra da mu je pojedinanim aktom povrijeeno neko pravo, no to moe uiniti i prije iscrpljenog pravnog puta ako se povreda sastoji u grubom vrijeanju ustavnih prava, a potpuno je razvidno da bi nepokretanjem ustavnosudskog postupka za podnositelja ustavne tube mogle nastati nepopravljive posljedice.

www.nasciturus.com

23

O ustavnoj tubi odluuje vijee sastavljeno od 6 sudaca. Odlukom kojom se usvaja ustavna tuba, ukida se osporeni akt kojim je povrijeeno ustavno pravo i predmet se vraa nadlenom tijelu na ponovni postupak.

ODGOVORNOST ZA TETU NASTALU GRAANIMA I PRAVNIM OSOBAMA OBAVLJANJEM SLUBE ILI DR. DJELATNOSTI DRAVNIH TIJELA I DR. JAVNOPRAVNIH TIJELAPOVIJESNI RAZVOJ 1. naelna neodgovornost drave za tetu (do polovice 19. st.) 2. odgovornost drave za tetu nastalu njenim neautoritativnim djelovanjem (od polovice 19. st.) 3. odgovornost drave za tetu nastalu i njenim autoritativnim djelovanjem (od konca 19. st.) 2 sluaja odgovornosti drave za tetu: 1. odgovornost drave za tetu nastalu protupravnim djelovanjem slubenika (odgovornost uvjetovana grekom) 2. odgovornost drave za tetu nastalu zakonitim i pravilnim djelovanjem slubenika (odgovornost bez greke)

ODGOVORNOST UVJETOVANA GREKOM 3 su osnovne mogunosti odreivanja pasivno legitimiranog subjekta:

1. primarna i neposredna odgovornost drave (dr. javnopravnih tijela) za tetu kojunjezine slubene osobe poine u obavljanju slube (pravo regresa od slubenika). Pod odreenim uvjetima, naknada se moe traiti izravno od slubenika, ukoliko je teta posljedica izvrenog KD.

nije bitna krivnja

2. primarna i neposredna odgovornost slubene osobe (drava je jamac)

odgovara se po naelu krivnje

24 www.nasciturus.com3. solidarna odgovornost drave i slubenika (oteenik bira koga e tuiti) Poredbeno pravo: Francuska sluaj Blanco iz 1873. uvruje naelo odgovornosti drave za tetu, te se priznaje nadlenost upravnih sudova u svim sluajevima kad do odgovornosti dolazi funkcioniranjem javnih slubi. Razlikuju se tzv. greke slube (postoji odgovornost drave, odnosn JP tijela ija se sluba obavlja i o njoj odluuju upravni sudovi prema posebnim propisima) i osobne greke (povlae za sobom i osobnu odgovornost slubene osobe i o njoj odluuju redovni sudovi sudovi primjenjujui naela GP-a). Engleska:

1. King can do no wrong naelo koje iskljuuje odgovornost drave(odgovornost slubenika) 2. Petition of right dozvola voenja spora protiv drave 3. od 1947. drava je podvrgnuta opim propisima, te je mogla odgovarati Europska unija: 1. ugovorna i vanugovorna odgovornost 2. ugovorna odgovornost ureuje se pravom koje se primjenjuje na odnosni ugovor 3. vanugovorna odgovornost Unija e nadoknaditi svaku tetu koju su uzrokovali njeni organi ili slubenici u izvravanju svojih dunosti.

HRVATSKA

1. Vinodolski ustav (1921.) primarna i neposredna odgovornost drave 2. Oktroirani ustav (1931.) neposredna odgovornost slubenika i drave (dravaje jamac ako je bila obuhvaena tubom) 3. Ustav (1946.) primarna odgovornost slubenika (drava je jamac) 4. Ustavni zakon (1953.) primarna i neposredna odgovornost drave Vaee pravo:

osobe

Ustav RH ne sadri odredbe o odgovornosti za tetu od strane slubene

-

pitanje odgovornosti drave za tetu je ureeno Zakonom o sustavu dr. uprave (1993.) posebni sluajevi odgovornosti drave ureeni su posebnim zakonima (npr. Carinski zakon, Zakon o sudovima i dr.) pitanje odgovornosti dravnih slubenika za tetu Pravna osnova odgovornosti Zakon o sustavu dr. uprave, l. 13. tetu koja graaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela dr. uprave, tijela jedinica lokalne samouprave, odnosno pravne osobe koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima dr. uprave, nadoknauje RH.

www.nasciturus.com

25

Pasivno legitimirani subjekti RH (naelo primarne i neposredne odgovornosti drave) Aktivno legitimirani subjekti: 1. graani 2. pravne osobe 3. druga strana (stranac, grupa graana...) Nadlenost redovni sudovi (graanska parnica) i upravni sudovi. Trgovaki sudovi u I sude u sporovima iz meusobnih gos. odnosa i radi naknade tete domaih pravnih osoba i inozemnih fizikih i pravnih osoba, te u takvim meusobnim sporovima inozemnih fizikih i pravnih osoba. Kad je teta nastala izvrenjem upravnog akta, o odtetnom zahtjevu moe odluivati i sud koji je u upravnom sporu nadlean za odluivanje o zakonitosti takvog upravnog akta. O zahtjevu tuitelja za naknadu tete sud u upravnom sporu odluuje presudom kojom osporeni upravni akt ponitava i to ako podaci postupka pruaju pouzdanu osnovicu za odluivanje. U protivnom sud upuuje tuitelja da svoj odtetni zahtjev ostvaruje u redovnoj parnici. Mogue je da pravna norma predvidi da o naknadi za odreene oblike tete odluuje pojedinac (elnik tijela) ili kolektivno tijelo. Meutim, mogue je i da pravna norma predvidi mogunost prethodnog rjeavanja tubenog zahtjeva prije podizanja tube pred nadlenim sudom. Uvjeti odgovornosti:

1. nezakoniti ili nepravilan rad tijela dr. uprave, tijela jedinica lokalnesamouprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima dr. uprave.1

a. aktivno djelovanje (culpa in commitendo) b. proputanje (culpa in ommitendo) 2. teta2 a. materijalna: i. umanjenje postojee imovine (damnum emergens) ii. izgubljena dobit (locrum cessans) b. nematerijalna teta moe se sastojati u fizikom bolu ili psihikoj patnji(ast, ugled, psihiki i fiziki integritet)

c. legalna dobra pravni poredak zatiuje legalna dobra, a ne i takva stanjai odnose koji bi pravno i dru. bili nedopustivi (npr. neizravnu tetu nastalu grekom samog oteenika)

d. granice s obzirom na visinu tete prilikom odreivanja naknade tetepotrebno je uzeti u obzir svu materijalnu tetu koja nastaje povredom1

Nezakonit rad svako djelovanje suprotno odredbama i naelima vaeeg pravnog poretka

Nepravilno djelovanje postupanje mimo cilja koji je odreen, ponaanje suprotno zahtjevu koji bi u javnom interesu valjalo ostvariti normalnim obavljanjem slube ili djelatnosti. 2 teta umanjenje neije imovine (obina teta) i sprjeavanje njezinog poveanja (izmakla korist), a i nanoenje drugom fizikog ili psihikog bola ili straha (nematerijalna teta).

26 www.nasciturus.comimovinskim prava i interesa oteenika bez obzira na to oituje li se ona kao stvarna teta, tj. umanjenje postojee imovine ili kao izmakla dobit.

e. dranje oteenog - kod prosuivanja obveze naknade tete i utvrivanjanjezine visine, u obzir se treba uzeti dranje oteenoga (je li sam kriv to je do tete dolo, je li propustio sprijeiti ili ublaiti nastalu tetu). Takoer se u obzir treba uzeti je li oteeni stekao kakvu korist nezakonitim ili nepravilnim radom u svezi s obavljanjem slube ili dr. djelatnosti.

3. uzrona veza izmeu spomenutog rada i nastale tetePravo regresa ako je drava isplatila odreenu svotu kao naknadu tete zbog postupka svoga slubenika, tada ima pravo regresa prema tom slubeniku, ukoliko je on postupao s namjerom (dolus) ili krajnjom nepanjom (culpa lata). Odgovornost slubene osobe za tetu nanesenu tijelu dr. uprave mogue je da slubena osoba obavljanjem svoje slube poini tetu tijelu u kojem slubu obavlja. Obveza slubene osobe da nadoknadi tetu se vee uz pretpostavku da je tetu poinila iz namjere ili krajnjom nepanjom. Nastanak tete, njenu visinu i okolnosti pod kojima je nastala utvruje ministar ili dr. elnik tijela dr. vlasti, odnosno osoba koju on ovlasti rjeenjem koje nema obiljeje upravnog akta. Prije donoenja rjeenja dravni slubenik mora biti sasluan. O visini i nainu naknade tete se moe postii pismena nagodba. Rjeenje o naknadi tete, odnosno pismena nagodba o visini i nainu naknade tete, izvrna je isprava. Oslobaanje dr. slubenika od odgovornosti za tetu dravni slubenik se moe u cijelosti ili dijelom osloboditi od odgovornosti za tetu. To je mogue ako je do tete doplo postupanjem prema nalogu nadlenog nadreenog slubenika, te ako ga je dr. slubenik prethodno pismeno upozorio da e izvrenjem naloga nastati ili bi mogla nastati teta. Tada se on u cijelosti oslobaa odgovornosti. ODGOVORNOST ZA TETU BEZ GREKE Odgovornost bez greke zahtjev za naknadu tete se temelji na injenici da je teta nastala samim vrenjem slube, bez obzira na to to u tom vrenju nije bilo nikakve greke (nezakonitog ili nepravilnog postupanja) i to je sluba postupala u skladu s pravnim propisima i pravilno. Za podizanje tubenog zahtjeva za naknadu tete je dovoljan dokaz o nastajanju tete kao posljedice djelovanja slube. dakle, nuno je da postoji radnja (obavljanje slube), teta i uzrona veza izmeu radnje i nastale tete (priznaje se i ako je teta nastala sluajno, a iskljuen je samo sluaj vie sile). U praki obino razlikujemo 2 sluaja: 1. kada je drava (JP tijelo) priinjajui tetu treoj osobi ostvarila za sebe ili nekoga drugoga imovinsku korist (npr. izvlatenje, legalne slunosti) 2. kada takve imovinske koristi nije bilo

HRVATSKA

www.nasciturus.comBrojni su sluajevi priznavanja prava na naknadu tete bez greke:

27

1. oduzimanje ili ograniavanje imovinskih prava npr. izvlatenje, pripremneradnje u svrhu izvlatenja, privremeno oduzimanje posjeda

2. naknada za unitene stvari naime, kada javna vlast zatiuje javne interese,dolazi u priliku da mora unititi odreene stvari (npr. ambalaa, bilje, stoka i sl.), ali posebni propisi istovremeno predviaju i mogunost davanja naknade.

3. naknada zbog opasnih stvari (naprava ili djelatnosti) s obzirom da dranjeopasnih stvari, naprava ili obavljanja odreenih djelatnosti izazivaju poveanu opasnost, naknada se ovdje temelji na samom posojanju izvjesne opasne stvari, a ne na posljedici koja je eventualno nastala zbog greke na njima.

4. naknada tete prouzroene izvanrednim dogaajima izvanredni dogaaji (biloprirodni potresi, poplave i sl. ili kao posljedica ljudskog dogaaja rat, demonstracije, pobune) gotovo uvijek za posljedicu imaju materijalnu tetu koja ponekad moe biti golema. U sluaju izvanrednih teta drava esto daje razliite oblike naknade, ali ne po naslovu svoje zakonske odgovornosti (osim ako to nije propisom uredila), ve je rije o solidarnosti drave s osobama ija je imovina pogoena izvanrednim dogaajima.

5. naknada ratne tete razlikujemo tete koje drava priznaje i nadoknaujedrugoj dravi kao oblik naknade ratne tete, te ratne tete koje drava priznaje i nadoknauje svojim dravljanima. MP regulira odnose dviju drava po pitanju ratne tete, a moe urediti i status fizikih i pravnih osoba kada svoj imovinski zahtjev usmjeravaju prema dravi odgovornoj za ratnu tetu. U naem je pravu ovaj oblik naknade tete posebno vaan zbog goleme tete koju je RH pretrpjela agresijom Srbije i Crne Gore od 15. kolovoza 1990. Pod ratnom tetom se misli na tetu koju je uinio neprijatelj, ilegalne skupine, legalna tijela RH, kao i saveznici navedenih skupina i tijela, ako je teta nastala od 15. kolovoza 1990. do prestanka neprijateljstva i ratnih operacija. Zakonom su utvreni i uvjeti za osnivanje posebnih komisija za popis i procjenu ratne tete.

OSOBNI STATUS GRAANSKA STANJADravne matice su evidencije o osobnim stanjima graana, koje imaju dokaznu snagu javnih isprava i zakonsku presumpciju istinitosti. Matine knjige se vode za svako naseljeno mjesto, prema matinim podrujima koje odreuje Vlana na prijedlog nadlenog ministarstva. Dravne matice se vode u 2 primjerka na propisanom obrascu. Izvornik uva matiar, a drugi primjerak upanijski (gradski) ured. Dravne matice u kojima je zadnji ured stariji od 100 godina uva Hrvatski dravni arhiv.

28 www.nasciturus.comPostoje 2 vrste upisa u dravne matice: temeljni upis (upis injenice roenja, sklapanja braka ili smrti) za koji postoje posebne rubrike i naknadni upis i biljeke (naknadne dopune i izmjene temeljnog upisa, a odnose se na injenice koje su nastale ili postale poznate nakon izvrenog temeljnog upisa). O osobnim stanjima graana se vode:

1. matica roenih roenje djeteta se prijavljuje matiaru matinog podruja ukojem je dijete roeno. Dijete roeno u prometnom sredstvu se prijavljuje matiaru matinog podruja mjesta gdje je putovanje zavrilo. Zdravstvena ustanova je duna prijaviti dijete roeno u toj ustanovi. Ako je dijete roeno izvan ustanove, to e uiniti djetetov otac, majka, babica, lijenik koji je sudjelovao u porodu ... ili osoba koja je saznala za roenje (kada navedeni ne mogu prijaviti roenje). injenica roenja se prijavljuje u roku 15 dana od dana roenja djeteta.

2. matica vjenanih temeljni zapis podaci o suprunicima (ime i prezime, dan,

mjesec, godina i mjesto roenja, JMBG, narodnost, dravljanstvo, zanimanje prebivalite i adresa, dan, mjesec, godina i mjesto sklapanja braka, sporazumna izjava o prezimenu, imena i prezimena roditelja, svjedoka, slubenika vjerske zajednice ili matiara pred kojim je brak sklopljen); naknadi upisi i biljeke prestanak braka, promjena imena i prezimena branih drugova i eventualni naknadni ispravci greaka. mjesto smrti, dan, mjesec, godina i mjesto roenja, brano stanje, narodnost i dravljanstvo, zanimanje, prebivalite i adresa, JMBG, ime i prezime branog druga, roditelja, osobe koja je prijavila smrt, te injenica proglaenja nestale osobe umrlom i injenica smrti utvrena u izvanparninom postupku; naknadni upisi i biljeke utvrivanje identiteta nepoznatog lea, ukidanje odluke o proglaenju osobe umrlom, ukidanje ili preinaenje sudskog rjeenja o utvrivanju smrti kao i eventualni naknadni ispravci greaka. injenica smrti se prijavljuje matiaru matinog podruja mjesta u kojem je smrt nastupila ili gdje je umrli pronaen u roku od 3 dana od dana smrti, a duni su je prijaviti lanovi obitelji s kojima je umrli ivio. Pri prijavljivanju injenice smrti, mora se podnijeti potvrda o smrti koju izdaje lijenik ili dr. osoba ovlatena za utvrivanje smrti, odnosno zdravstvena ustanova.

3. matica umrlih temeljni upis ime i prezime, spol, dan, mjesec, godina, sat,

OSOBNO IME Svaki graanin ima pravo na osobno ime, te ima pravo i dunost njime se sluiti. Osobno ime se sastoji od imena i prezimena, od kojih se svako moe sastojati od nekoliko rijei, pri emu se u pravnom prometu uvijek mora koristiti isto osobno ime (tada ni ime ni prezime ne simiju sadrati vie od 2 rijei). Osobno ime djeteta odreuju njegovi roditelji, odnosno tijelo nadleno za poslove starateljstva Promjena osobnog imena svaka osoba ima pravo, na temelju posebnog zahtjeva, promijeniti osobno ime. Zahtjev mora sadrati razloge zbog kojih se trai promjena, a prijedlog novog imena mora ukazivati na opravdanost zahtjeva. Zahtjev se bez odlaganja objavljuje na oglasnoj poloi, te svaki graanin ima pravo u roku 30 dana uloiti prigovor, navodei razloge zbog kojih smatra da promjenu osobnog imena ne treba odobriti. Promjena osobnog imena se ne moe odobriti osobi protiv koje se vodi KPo zbog KD koje se goni po slubenoj dunosti, niti osobi koja je osuena za takvo KD dok traje

www.nasciturus.com

29

izvrenje kazne ili dok traju pravne posljedice presude, kao ni osobi za koju se utvrdi da je zahtjev podnijela radi izbjegavanja izvravanja zakonskih obveza. MATINI BROJ Matini broj je identifikacijska oznaka hrvatskih dravljana i stranaca, koja slui za povezivanje podataka u slubenim evidencijama. Upisuje se u slubene evidencije i javne isprave koje se izdaju na temelju tih evidencija. JMBG sastoji se od 13 znamenki po 6 skupina:

1. 2. 3. 4. 5. 6.

skupina dan roenja (2 znamenke) skupina mjesec roenja (2 znamenke) skupina godina roenja (3 znamenke) skupina broj registra (2 znamenke) koji ine oznake od 30 - 39 skupina kombinacija spola i rednog broja za osobe roene istog datuma (3 znamenke) i to za osobe mukog spola od 0 499, a enskog od 500 999 skupina kontrolni broj (jedna znamenka)

Matini broj stranca odreuje se strancu kojem je u RH odobreno trajno nastanjenje, boravak s poslovnom vizom, produeni boravak ili priznat status izbjeglice. Sastoji se od 13 znamenki u 6 skupina kao i JMBG, no etvrtu skupinu ini oznaka 03 za sva registracijska podruja. OSOBNA ISKAZNICA Osobna iskaznica je javna isprava kojom dravljanin RH dokazuje identitet, hrvatsko dravljanstvo, spol, datum roenja, prebivalite i adresu stanovanja. Moe se koristiti i kao putna isprava ako je tako odreeno MP ugovorom. Osobe starije od 16 godina je moraju imati, a moe se izdati i osobama starijima od 15 godina. Izdaje ju policijska uprava, odnosno policijska postaja MUP-a, prema prebivalitu podnositelja zahtjeva. Osobna iskaznica vai na razdoblje od 10 godina. Za osobe mlae od 27 godina vrijedi na rok od 5 godina, a za starije od 65 godina se izdaje bez roka vaenja. Ako su se osobni podaci s iskaznice promijenili, ako slika vie ne odgovara izgledu osobe, te ako je iskaznica oteena, nova se mora zatraiti u roku od 15 dana. PUTNE ISPRAVE HRVATSKIH DRAVLJANA Putna isprava je javna isprava kojom se dokazuje identitet i hrvatsko dravljanstvo, a moe se imati samo jedna putna isprava iste vrste. Vrste putnih isprava:

1. putovnica izdaje se s istim rokovima kao i osobna iskaznica, a osobe mlae od14 godina moraju putovati uz pratnju roditelja ili druge ovlatene osobe.

2. zajednika putovnica za grupu od 5 50 osoba za jedno putovanje uodreenu dravu

3. diplomatska putovnica i slubena putovnica izdaju se hrvatskim dravljanimaradi osiguravanja odreene zatite u obavljanju slubenih poslova prilikom putovanja u inozemstvo i vae za neogranien broj putovanja. Rok putovanja je 5 godina, a izdaje ih Ministarstvo vanjskih poslova.

30 www.nasciturus.com 4. putni list izdaje se graaninu koji boravi u inozemstvu vez putne isprave, radipovratka u zemlju. Rok trajanja mu je 30 dana, a izdaju ga diplomatske misije ili konzulati RH. 5. pomorska knjiica i brodarska knjiica ako je u nju unesena viza, slui ukrcanom lanu posade kao putna isprava za putovanje u inozemstvo. 6. putne isprave koje se izdaju na osnovi meunarodnog ugovora rok vaenja je tih ugovora je odreen MP ugovorom 7. viza odobrenje za putovanje u inozemstvo, koje se unosi u putnu ispravu i izdaje se za jedno ili vie putovanja u drave koje su u vizi oznaene. Rokovi trajanja su kao u osobne iskaznice. PREBIVALITE I BORAVITE GRAANA Prebivalite mjesto u kojem se graanin naselio s namjerom da u njemu stalno ivi i u kojem ima osigurano stalno stanovanje (ako ima useljiv stan po osnovi vlasnitva, ugovora o najmu, podnajmu ili dr. valjanoj pravnoj osnovi). Boravite uobiajeno boravite je mjesto u kojem graanin trajnije boravi, bez namjere naseljavanja, a privremeno boravite je mjesto u kojem se graanin zadrava do 30 dana. Prebivalite i boravite se prijavljuju i odjavljuju policijskoj upravi ili policijskoj stanici.

DRAVLJANSTVODravljanstvo pravni odnos zasnovan izmeu fizike osobe i suverene drave, trajan po svojoj prirodi, temeljem kojeg nastaju odreena prava i dunosti. Vanost instituta dravljanstva je porasla nakon II. Svjetskog rata zbog pojave niza novih drava, no i u novije vrijeme, zbog raspada pojedinih federacija (SSSR, SFRJ) i stvaranja samostalnih i neovisnih drava, materija dravljanstva ponovo dobiva na znaenju. Nacionalnost pripadnost pojedinca odreenom narodu (naciji). Svaki narod ima svoje sunarodnjake koji ne moraju imati svi isto dravljanstvo. *Ustavna je obveza RH da titi prava i interese svih svojih dravljana koji ive ili borave u inozemstvu, bez obzira na to koje su nacionalnosti. *Ustav takoer jami osobitu skrb i zatitu RH dijelovima hrvatskog naroda u drugim dravama. Stranac prema pozitivnoj definiciji to je svaka osoba stranog dravljanstva ili osoba bez dravljanstva, a prema negativnoj definiciji stranac je svaka osoba koja nema domae dravljanstvo. Nekada (u antikim dravama i RC) stranac se smatrao neprijateljem, pa je bio u posebno tekom poloaju, no nakon Francuske revolucije (1789.), proklamacijom naela ravnopravnosti, dolazi do izjednaivanja dravljana i stranaca.Apatridi (apoliti)

osoba bez dravljanstva, koja stoga ne uiva zatitu niti jedne osobe sa 2 dravljanstva

suverene drave.Bipatridi (bipoliti)

www.nasciturus.comPolipatridi

31

osobe s vie dravljanstava

Ako je jedno od tih dravljanstava hrvatsko, ono ima primat, odnosno iskljuuje sva ostala dravljanstva (takva se osoba ne moe pred domaim tijelima pozivati na neko svoje strano dravljanstvo). Sporazum o EU (Maastrichtu 1992.) uvodi novu kategoriju graanin Europe, koja se stavlja iznad graanina drave. Dakle, svaka osoba u EU ima dravljanstvo neke drave lanice, ali istodobno je i dravljanin EU. status izbjeglice se priznaje strancu koji je nastupio dravu iji je dravljanin ili u kojoj je bio trajno nastanjen kao osoba bez dravljanstva da bi izbjegao proganjanje zbog svojih polit. miljenja, nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti. O priznavanju statusa izbjeglice odluuje MUP temeljem pribavljenog miljenja ministarstva nadlenog za poslove soc. skrbi.Izbjeglice

Strancu kojem je priznat status izbjeglice osiguravaju se nuni smjetaj, sredstva nuna za uzdravanje i zdravstvena zatita do ulaska u dr. zemlju ili do stjecaja uvjeta za samostalno uzdravanje, a najdue 3 mjeseca od dana priznavanja statusa izbjeglice. Status izbjeglice strancu prestaje: 1. ako zatrai zatitu drave iji je dravljanin ili u kojoj je bio trajno nastanjen kao osoba bez dravljanstva 2. ako se moe vratiti u dravu iji je dravljanin nakon to su prestali razlozi zbog kojih je izbjegao 3. ako se dobrovoljno vrati u dravu iz koje je izbjegao 4. ako stekne dravljanstvo druge drave 5. ako mu je izreena mjera sigurnosti protjerivanja ili zatitna mjera udaljenja ili otkazan boravak 6. ako mu je oduzet status izbjeglice Rjeenje o prestanku statusa izbjeglice donosi MUP UZAKONJENJE PRAVA DRAVLJANSTVA Dravljanstvo, kao odnos pojedinca i drave, ulazi u sferu prava na prijelazu 18. i 19. st. i to kroz norme GP-a (npr. Napoleonov zakonik 1804., austrijski gra. zakonik 1811.). S obzirom na vanost problematike dravljanstva, ona se (barem naelono) ureuje ustavima brojnih drava. Pravo je svake drave da naelno slobodno propisuje kriterije za stjecanje i prestanak svog dravljanstva, a tendencija je MP-a ograniiti slobode drava u propisivanju materije dravljanstva. Osnovni ideal MP-a je da svaki pojedinac ima dravljanstvo (tj. da nema apatrida), te da svaki pojedinac ima samo jedno dravljanstvo(?) NAELA STJECANJA DRAVLJANSTVA

1. naelo krvne veze ili podrijetla - (ius

sanguinis) djete stjee dravljanstvo svojih roditelja, neovisno o tome gdje je roeno i gdje ono ili njegovi roditelji ive 2. naelo podruja - (ius soli) dravljanstvo djeteta se odreuje prema dravi na ijem je teritoriju dijete roeno, bez obzira na dravljanstvo njegovih roditelja 3. naelo prebivalita - (ius domicili) osoba stjee dravljanstvo drave na ijem teritoriju prebiva

32 www.nasciturus.comDrava obino uzme jedno od ovih naela kao primarno, a ostala kao dopunska. SUKOB DRAVLJANSTVA Pozitivan sukob 2 ili vie drava istovremeno nekoj osobi propisuju svoje dravljanstvo (npr. dijete hrvatskih dravljana je roeno u stranoj dravi koja za primarno uzima naelo podruja, a u RH je primarno naelo podrijetla) Negativan sukob 2 ili vie drava odriu svoje dravljanstvo nekoj dravi (npr. dijete je roeno u RH od stranih dravljana, ije pravo za primarno uzima naelo podruja, a pravo RH za primarno uzima naelo podrijetla). DRAVLJANSTVO UDANE ENE Starija shvaanja su polazila od jedinstva dravljanskog statusa branih drugova. U sluaju razliitosti dravljanstva branih drugova, odluujue je bilo dravljanstvo mua. ena je udajom stjecala dravljanstvo mua, a djeca roena u braku dravljanstvo oca. Svaka promjena u dravljanstvu mua se reflektirala na enu i djecu. U zakonodavstvima suvremenih drava vlada ravnopravnost ene i mukarca u pogledu dravljanstva, to je potvreno i brojnim meunarodnim konvencijama ni sklapanje ni rastava braka izmeu domaih dravljana i stranaca, niti promjena dravljanstva mua za vrijeme braka ne mogu ipso facto imati utjecaja na dravljanstvo ene; ene glede dravljanstva imaju jednaka prava kao i mukarci. doputa strancu koji je sklopio brak sa hrvatskim dravljaninom (enom ili mukarcem) da stekne hrvatsko dravljanstvo priroenjem.Zakon o hrvatskom dravljanstvu

UZAKONJENJE DRAVLJANSTVA U HRVATSKOM PRAVUDo formiranja Kraljevstva SHS u Dalmaciji i Istri OGZ iz 1811. U RH i Slavoniji do 1879. OGZ, a zatim zakonski lanak 50 zajednikog HrvatskoUgarskog sabora iz 1879. Nakon formiranja Kraljevstva SHS 1918. (kasnije Kraljevina Jugoslavija) - Zakon o dravljanstvu Kraljevine SHS 1928. Nakon II. Svjetskog rata: Zakon o dravljanstvu DFJ 1945. Zakon o dravljanstvu NRH 1950. Zakon o jugoslavenskom dravljanstvu 1946. Zakon o dravljanstvu SRH 1965. Zakon o dravljanstvu SFRJ 1976. Zakon o dravljanstvu SRH 1977. Nakon osamostaljenja RH Zakon o hrvatskom dravljanstvu 1991.

NAINI STJECANJA HRVATSKOG DRAVLJANSTVA 1. 2. 3. 4. podrijetlom roenjem na teritoriju RH priroenjem prema meunarodnim ugovorima

1. stjecanje hrvatskog dravljanstva podrijetlom

www.nasciturus.comako su oba roditelja hrvatski dravljani dravljanin (ili su ga usvojili hrvatski dravljani) ako je dijete roeno u RH van RH

33ako je jedan roditelj hrvatski

ako je dijete roeno

1. ako

je drugi roditelj apatrid ili je nepoznatog dravljanstva 2. ili bude prijavljen kao hrvatski dravljanin radi upisa do 18. godine 3. ili se stalno nastavi u RH 4. ili ako bi ostao bez dravljanstva

2. stjecanje hrvatskog dravljanstva roenjem na teritoriju RHako je dijete roeno ili naeno na podruju RH

1. oba su roditelja nepoznata 2. ili su nepoznatog dravljanstva 3. ili su bez dravljanstva

kumulativno

3. stjecanje hrvatskog dravljanstva priroenjem (naturalizacijom)(zahtjev + uvjeti + rjeenje) redovnim putem po povoljnijim uvjetima 1. ako je roen u RH a) 5 godina b) lojalnost 2. stranac

1. 2. 3. 4.

18 godina otpust 5 godina u RH hrvatski jezik dravljaninom RH i latinino pismo 5. lojalnost RH

kumulativno

sklopio

brak

s

a) trajno nastanjenje b) lojalnost 3. iseljenik - lojalnost 4. poseban interes - lojalnost

4. stjecanje hrvatskog dravljanstva prema meunarodnim ugovorimati ugovori moraju biti ratificirani u domaem pravu NAINI PRESTANKA (GUBITKA) HRVATSKOG DRAVLJANSTVA

34 www.nasciturus.com1. otpustom 2. odricanjem 3. po meunarodnom ugovoru

1. prestanak hrvatskog dravljanstva otpustompretpostavke kojima se treba udovoljiti afirmativni uvjeti

(zahtjev + uvjeti + rjeenje) dravljanstvo prestaje rjeenjem

negativni uvjeti 1. kazneni postupak (ex alternativno ili 2. kazna zatvora

1. 18 godina ivotaoffo)

2. izvrena vojna obveza 3. da je podmirila obveze za koje postoji izvrni naslovkumulativno 4. da je pravno uredila im. odnose iz branog odnosa 5. da ima strano dravljanstvo

2. prestanak hrvatskog dravljanstva odricanjem(prestanak dravljanstva izjavom volje) Uvjeti: 1. punoljetni hrvatski dravljanin 2. prebivalite u inozemstvu 3. ima i strano dravljanstvo kumulativno

3. prestanak hrvatskog dravljanstva prema meunarodnim ugovorima

POETNI DRAVLJANSKI KORPUS RH NA DAN 08. 10. 1991. Temeljno naelo naelo pravnog kontinuiteta dravljanstva osoba koja je na dan 8. 10. 1991. bila dravljanin SFRJ i istodobno dravljanin SRH, bez obzira na nacionalnost i mjesto prebivalita Dopunsko naelo etniko naelo vezano uz domicil pripadnik hrvatskog naroda koji na dan 8. 10. 1991. nema hrvatsko dravljanstvo, a na dotini dan ima prijavljeno prebivalite u RH, ako da pisanu izjavu da se smatra hrvatskim dravljaninom. PONOVNO STJECANJE DRAVLJANSTVA (REINTEGRACIJA) Reintegracija vraanje dravljanstva osobi koja ga je imala, ali ga je na odreeni nain izgubila. Osoba koja je kao maloljetnik koji je slijedio dravljanstvo roditelja izgubio hrvatsko dravljanstvo, ako je ono prestalo otpustom ili odricanjem, moe ponovno stei hrvatsko dravljanstvo ako najmanje 1 godinu neprekidno boravi na teritoriju RH i ako da pisanu izjavu da se smatra hrvatskim dravljaninom.

www.nasciturus.com

35

Zahtjev za stjecanje ili prestanak dravljanstva se podnosi policijskoj upravi (postaji), ali se moe podnijeti i preko diplomatskog ili konzularnog predstavnika RH u inozemstvu. Rjeenje o stjecanju ili prestanku dravljanstva donosi ministar unutarnjih poslova, a pravomono rjeenje se objavljuje u NN. Kod otpusta, hrvatsko dravljanstvo prestaje danom uruenja rjeenja o otpustu (djelovanje za ubudue), no kod odricanja dravljanstvo prestaje danom izjave o odricanju (retroaktivno djelovanje).

UPRAVNI AKTPojam upravni akt je nastao u Francuskoj acte administratif poetkom 19. st. UPRAVNI AKT u teoriji u zakonodavstvu

u najirem smislu suavanje u najuem smislu to je svaki akt uprave: eliminiraju se ima svojstva: autoritativan neki od navedenih - autoritativnost neautoritativan elemenata - jednostranost jednostran - konkretnost dvostran - odreeno pravno djelovanje apstraktan - pravna vezanost konkretan pravno djelovanje nemaju pr. djelovanjeTEORIJSKO SHVAANJE

Bitne karakteristike upravnog akta: 1. autoritativnost znai da donosilac UA regulira prava i dunosti subjekata pristupajui kao nosilac autoriteta vlasti. Subjekti o ijim se pravima i obvezama odluuje nalaze se u podreenom (subordiniranom) poloaju u odnosu na donositelja akta (za razliku od GP odnosa, koji nastaje suglasnou volja stranaka). 2. jednostranost UA je uvijek jednostran, to se oituje u okolnosti da sam akt, njegov sadraj, kao i njegov pravni uinak nastaju kao posljedica izraene volje jednog subjekta (jednostrano), tj. donositelja. O pravu se uvijek odluuje na zahtjev stranke, a o obvezama po slubenoj dunosti, no iako je zahtjev stranke uvjet za vljanost akta, tu svejedno nije rije o suglasnosti volja. 3. konkretnost UA-om se odluuje o konkretnoj stvari, te o pravima i obvezama konkretnih subjekata. Svi adresati UA moraju biti pojedinano odreeni, neovisno o njihovom broju. Ipak, postoje situacije, kada organu uprave nisu unaprijed poznati svi adresati, pa se oni odreuju generalno (npr. svi stanovnici jedne ulice ili jedne zgrade, svi mukarci roeni te i te godine itd.). Meutim, iz navedenih podataka je lako odrediti tko su ti subjekti.

4. odreeno pravno djelovanje UA neposredno proizvodi pravni uinak UAom se zasnuje, mijenja, ukida (konstitutivno djelovanje) ili utvruje (deklaratorno djelovanje) neki pravni odnos. Pravno djelovanje akta moe biti: neposredno (obvezuje stranku i donositelja, jer on ne moe u jednom predmetu donijeti

36 www.nasciturus.comodreenu odluku, a onda u drugom predmetu istoga tipa donijeti sasvim drugaiju odluku) i posredno (kada djeluje erga omnes).

5. pravna vezanost (naelo zakonitosti) autoritativnost jednostranog istupauprave se svodi na granice odreene zakonom. Osim toga, sam akt mora imati oblik i sadraj koji odgovaraju uvjetima utvrenim u pravnom pravilu. Dakle, donosilac UA moe odluivati o pravima i obvezama u konkretnoj stvari samo kada to predvia pravna norma kao i na nain na koji je odreeno pravnom normom.

Upravni akt pravni akt kojim, kad je to predvieno normom, ovlateni subjekti, na autoritativan i jednostran nain odluuju o pravima i obvezama pojedinih subjekata u konkretnoj upravnoj stvari.ZAKONSKO SHVAANJE

Pojam UA se u zakonodavstvu ne koristi, ve se koriste nazivi: rjeenja, zakljuci, obrtnica, povlasnica i sl. Meutim, u Zakonu o upravnim sporovima (ZUS) se pojam upravnog akta nije mogao izbjei, jer se njime ureuje sustav sudske zatite u upravnim stvarima. Zakon je morao definirati UA da bi se znalo to se smatra upravnim aktom, a definicija koju je dao je slijedea: Upravni akt prema ZUS-u akt kojeg donosi dr. organ ili organizacija u obavljanju javnih ovlasti, a rjeava o pravima i obvezama pojedinaca ili pravne osobe u tzv. upravnim stvarima.

Tko donosi upravni akt?

Upravne akte u najveem broju sluajeva donose dr. tijela (tijela dr. uprave), no ta ovlatenja se mogu dodijeliti i javnoj ustanovi, koja e u skladu sa javnim ovlastima rjeavati u pojedinanim stvarima o pravima, obvezama i odgovornosti fizikih i pravnih osoba. Posebnim zakonom se odreeni poslovi dr. uprave mogu prenijeti i pravnim osobama koje na osnovi zakona imaju javne ovlasti.

AKT UPRAVE svaka vrsta akta koji tijela dr. uprave donose u ostvarivanju svoje funkcije. Tim su pojmom, uz upravne akte, obuhvaeni i openormativni akti uprave, kao i konkretni akti uprave koji nemaju karakter upravnog akta.Akti uprave = upravni akti + openormativni akti + konkretni akti uprave koji nemaju karakter UA

Openormativni akti uprave opi akti kojima se na apstraktan nain reguliraju dru. odnosi Upravna stvar nije definiraja zakonom (ni u jednoj dravi) to je ona pravna stvar koja je u nadlenosti uprave (za razliku od onih koje su u nadlenosti suda), a regulirana je normama UP-a. Na Upravnom sudu je da u svakom konkretnom sluaju kae je li neki akt UA ili nije ako je, tada je rije o upravnoj stvari, a ako nije, nije. Upravna stvar: 1. konkretna stvar 2. rjeava se o pravima primjenom normi UP-a

www.nasciturus.com

37

Razlike UA i openormativnog akta: 1. materijalna razlika openormativnim aktima se na apstraktan nain reguliraju dru. odnosi, dok se UA-om autoritativno odluuje u konkretnoj upravnoj stvari koja vrijedi za odreenu situaciju i odreene subjekte koji su individualno odreeni 2. procedura donoenja UA se donosi u UPo, a openormativni akt se donosi temeljem ovlasti; postupak nije propisan (npr. ministar je duan u odreenom roku donijeti pravilnik). 3. pravni uinci UA djeluju na konkretne graane, a openormativni akti djeluju na sve 4. kontrola zakonitosti UA se propituje u upravnom sporu pred Upravnim sudom Ovlasti za donoenje pravne norme ne znae same po sebi i ovlasti za donoenje UA i obrnuto, jer te ovlasti mogu biti podijeljene razliitim subjektima (iako mogu biti podijeljene istom subjektu). U pravilu su via tijela dr. uprave ovlatena donositi openormativne UA (ukljuujui i individualne akte), dok su nia tijela ovlatena za donoenje konkretnih UA, a mogu im se podijeliti i ovlasti za donoenje opih akata.

VRSTE UPRAVNIH AKATA1. konstitutivni akti su oni kojima se zasniva, mijenja ili ukida neki pravni propis, dok se deklaratornim aktima samo utvruju ve postojei pravni odnos i pravna situacija. Dakle, konstitutivnim aktom se stvara pravni odnos koji do tada nije postojao, dok se deklaratornim aktom utvruje ve postojei. Osim toga, k