Er 104 2014 0609

S ve je nervoznija diskusija oko budućeg predsjednika Europske komisije, pota-

knuta oštrim protivljenjem Davida Camero-na imenovanju Jean-Claudea Junckera.

Šanse da na kraju lideri EU-a nominiraju J.-C. Junckera čak i više nego o Camerono-vu stavu ovise o odluci njemačke kancelarke. Ona je najprije bila suzdržana, zatim mu je dala osrednju, općenitu podršku, tek nakon toga jasnu i otvorenu, da bi prije desetak dana

na radnoj večeri lidera nakon europskih izbo-ra bila pozitivna, ali ponovo samo općenita.

Da je prošli tjedan na toj večeri A. Merkel bila odlučnija, procjenjuje se sada, D. Cameron bi se slomio, no, nije bila dovoljno izričita. Juncker je tada procjenjivao da su mu šanse natpolovične. No, sada je kancelarka ponovo rezervirana, što znači da Junckera nije pustila iz ruku, ali nije niti stala iza njega. Luksemburžanin sada svoje šanse za nominaciju procjenjuje slabima.

Na margini nedavnog briselskog sastanka G7 Angela Merkel i David Cameron razgo-

varali su o budućoj Europskoj komisiji i bu-dućem predsjedniku Komisije. Kad se njena izjava ogoli do biti, rekla je da se mišljenje britanskog premijera mora uvažiti. No, i to je rekla dvosmisleno, tako da je jasno da A. Merkel želi još trgovati s Britancima, a nije isključeno da je to i Cameronova namjera.

Prije osam godina njemački kancelar Sc-hroeder htio je na mjesto predsjednika Eu-ropske komisije imenovati Guya Verhofstad-

ta, sadašnjeg kandidata grupacije liberala. Ali, to je spriječio tadašnji britanski premijer Blair uz pomoć liderice tadašnje njemačke opozicije Angele Merkel. Njih dvoje su ma-nevrirali dolazak na vlast J. M. Barrosa koji im se činio kooperativniji i mekši od Verhof-stadta.

Kao i G. Verhofstadta i M. Schulza, i J.-C. Junc-kera krasi vrlo jaka osobnost pa je sigurno da bi i kancelarka i britanski premijer voljeli nekog slič-nijeg Barrosu i da će na sve načine nastojati da to postignu. Ali, ako to učine, ako oni budu ti koji će nametnuti novu osobu, izazvat će bijes Europskog parlamenta i prijetnju da njihov kandidat ne dobije zeleno svjetlo eurozastu-pnika za najvišu briselsku poziciju.

Zbog toga, ako se J.-C. Juncker sam ne po-vuče, jer protiv eventualnog dogovora Mer-

kel-Cameron nema šanse, njemačko-britanski par dogovorit će najmanji zajednički nazivnik oko tema u narednom mandatu Europske ko-misije. To bi mogao biti dogovor oko daljnjeg upravljanja europskim zajedničkim proraču-nom, oko američko-europskog sporazuma o slobodnoj trgovini (TTIP-a) i slično.

Nakon toga mogli bi unaprijed pritisnuti J.-C. Junckera da prihvati taj najmanji zajednički nazivnik buduće politike ako želi doista postati predsjednik Europske komisije. Junckerove šanse smanjuje i činjenica da ga ne želi ni Matteo Renzi, novi jaki čovjek EU-a, koji je dobio nedavno nacionalne izbore, a čija je stranka najjača u svom kampu u Europskom parlamentu.

Svejedno, protivnici nominacije luksem-burškog državnika nisu odustali od namjere da nađu potpuno novu osobu i o tome će, na poziv Fredrika Reinfeldta, Camerono-va saveznika, raspravljati narednih dana u Švedskoj. Pri tome, predsjednik Europskog vijeća Van Rompuy , kojeg su lideri na svojoj radnoj večeri zadužili za “izviđanje” situacije oko predsjednika EK-a, još nije razgovarao s Jean-Claudeom Junckerom. Neki kažu da je takvo zaobilaženje sugerirala A. Merkel, od-nosno savjetnici čija njemačka imena javnosti ne znače ništa, ali koji su na visokim pozici-jama u Vijeću, makar je Herman Van Rom-puy oštro demantirao da očekuje Junckerovu ostavku.

Merkel i Cameron dogovaraju teme za rad buduće Komisije koje će zadovoljiti obje strane

ESB želi zaustaviti deflaciju i spriječiti pad zone eura u depresiju

Tko su kandidati za najviše pozicije u Europskoj uniji

ESB pojačava likvidnost banaka i snižava cijenu kredita, još nema ‘kvantitativnog popuštanja’ str. 4

Za predsjednika EK-a u optjecaju jaka imena, borba i za ključna povjerenička mjesta str. 3

9. lipnja 2014. Broj 104 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

O budućoj Komisiji i njezinom predsjedniku Angela Merkel i David Cameron razgovarali su na margini sastanka G7

NJEMAČKA KANCELARKA ŽELI TRGOVATI S BRITANCIMA OKO BUDUĆEG PREDSJEDNIKA EUROPSKE KOMISIJE

9. lipnja 2014. Broj 104 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić[email protected]

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

David Cameron i Barack Obama na večeri prilikom G7 sastanka, koji se prvi puta održavao u Bruxellesu. Obama je zatražio od Camerona da zaustavi trend izlaska Velike Britanije iz Europske unije

fotografijatjedna

EUROREPORT

© E

U


Z emlje članice polako daju na znanje tko će biti njihov povjerenik u narednoj Europ-

skoj komisiji. Isto tako, zemlje članice poku-šavaju ocrtati buduću strukturu EK-a, iako će krajnju riječ o raspodjeli povjerenstava imati njen predsjednik.

Dok se ne odluči tko će zasjesti u fotelju šefa EK-a, sve su kombinacije tek nagađanja. Ipak, cirku-liraju imena za četiri najvažnija mjesta. Jedno od njih morala bi popuniti žena. Kako je Christi-ne Lagarde izjavila da je EK ne zanima, možda iskrsne posve nova kandidatkinja, u zavisnosti od političke obitelji kojoj pripada.

Od nekolicine sadašnjih povjerenika koji su izašli na europske izbore, daleko najveći broj glasova u svojoj zemlji dobila je Viviane Reding. Ona će odlučiti ostaje li u EK ili od-

lazi u EP, nakon što se vidi Junckerova sud-bina. Ako J.-C. Juncker zauzme mjesto šefa EK-a ili, što je vjerojatnije, zamijeni H. Van Rompuya u Europskom vijeću, tada bi ona mogla ostati u EP-u kao predsjednica.

I liberal Guy Verhofstadt, kao i J.-C. Junc-ker, zainteresiran je za mjesto Van Rom-puyjeva nasljednika.

Za predsjednika Komisije vrte se vrlo jaka imena. To su finski i irski premijer Jyrki Kaitanen i Enda Kenny, zatim danska premijerka Helle Thoring-Schmidt. Ona je oslabljena jer su Dan-ci na europskim izborima glasali za neugodne euroskeptike, ali, ipak, ako se ukaže potreba za socijalistikinjom, ona dolazi u obzir. Ako A. Merkel, pak, posve ispusti Junckera iz ruku, te pošto ju je C. Lagarde odbila, kancelarka bi se opet mogla okrenuti finskom premijeru kojeg je jedno vrijeme podržavala. Ali, i Finac Olli Rehn, sadašnji povjerenik za ekonomiju, želi naslijediti C. Ashton. To je moguće, ako J. Kaitanen ne postane predsjednik EK-a.

Oni kojima izbjegnu te četiri stolice raču-naju na jake portfelje. Svakako da Njemačka računa da stavi ruku na važno povjerenstvo. Angela Merkel ne želi da njemački povjere-

nik bude kandidat Socijalista za predsjedni-ka EK-a Martin Schulz, ali možda ni ta nje-zina odluka nije konačna.

Povjerenstvo ekonomije žele Francuzi za Pierrea Moscovicija. Unutarnje tržište žele svi jer je to jedan od tri najjača portfelja. Bri-tanci su pogotovo zainteresirani za povjeren-stvo trgovine. Talijanski povjerenik bit će ili Enrico Letta ili Massimo D’Alema. Poljska svakako šalje Radoslawa Sikorskog, u nadi da će on biti nasljednik Catherine Ashton, na što se u jednoj od kombinacija i računa. Alternativno, Poljake bi mogao interesirati i vrlo važan portfelj energije, pogotovo sada kada su zaoštreni odnosi s Rusijom.

Neki povjerenici odlaze, kao Neeli Kreus koja je bila tri puta povjerenica. Premda u godinama,

ona želi nastaviti karijeru na nizozemskoj poli-tičkoj sceni. Umjesto nje spominju se ministar vanjskih poslova F. Timmermans ili šef Eu-rogrupe J. Dijsselbloem.

Odlaze Antonio Tajani, Janusz Lewan-dowski, Karel de Gucht, Joaquin Almunia. Sigurno ostaju Rumunj Dacian Ciolo, Slo-vak Maros Sefcovic (koje su njihove vlade već potvrdile), a očekuje se i Neven Mimica.

Osim Ollija Rehna, kao vrlo kvalitetna po-vjerenica istaknula se i Kristalina Georgijeva, čije ime u zadnje vrijeme iskače, pa bi Bugari možda pretendirali na neko jače povjeren-stvo.

Neka povjerenstva su manje važna od dru-gih i za njih će se natjecati zemlje čiji utjecaj i ugled, u ovom trenutku, nisu visoki.

Govori se da bi se mogli uvesti neki novi portfelji, na pr. bankarske unije, ili da bi se neki portfelji, a među njima i proširenje, mo-gli pomalo izdvojiti od ostalih i staviti pod pasku nasljednika C. Ashton. To bi od tog mjesta stvorilo jaku poziciju, i zato se za njega mnogi natječu. Ali, sve što se priča, sve dok se ne odredi šef EK-a, za sada su samo probni baloni.

Na proslavi savezničkog iskrcavanja u Nor-mandiji mogao se vidjeti odnos zapadnih

lidera prema Vladimiru Putinu. Ne žele pojačati njegov osjećaj da ga Zapad odbacuje i poniža-va pa su ga uključili u političke rituale oko te ceremonije, što je na kraju dovelo do njegovog kontakta s novim ukrajinskim predsjednikom Porošenkom. Ali, istodobno, tretmanom koji je dobio Barack Obama pokazano je koga se shvaća i prihvaća kao lidera slobodnog svijeta.

Slično je bilo i za vrijeme sastanka G7 u Bru-xellesu s kojega je Rusija bila isključena premda su sastankom dominirali Ukrajina i europska sigurnost.

Promet i normalno odvijanje života u glavnom gradu EU-a stanu samo kada je u posjetu pred-sjednik Sjedinjenih Država. Niti kineski, a kamoli ruski vođa ne dobivaju počasnu i 24-satnu gr-mljavinu helikoptera koji nadlijeću grad, niti su glavne prometne žile grada zatvorene, a mo-biteli ometani za vrijeme dok je automobilska kavalkada američkog predsjednika u pokretu.

U Bruxellesu se više doista ne zna tko će biti naredni predsjednik Europske komisije. Igraju se velike igre, no šanse J.-C. Junckera se smanjuju (str 1). Otpada li on potpuno trebalo bi se saznati do kraja tjedna, poslije sastanka dijela europskih lidera u Švedskoj. Neki smatraju da se klatno već previše odmaklo od njega prema drugim kandi-datima. Istodobno, počele su cirkulirati ponude zemalja članica za povjerenike u budućoj EK.

Početkom prošlog tjedna, EK je objavio i iz-vješće o konvergenciji i ocjenjivalo sposobnost Hrvatske za ulazak u zonu eura o čemu također izvještavamo (str 5).

Promet u Bruxellesu staje samo zbog predsjednika SAD-a

Za predsjednika Komisije vrte se vrlo jaka imena, finski i irski premijer Jyrki Kaitanen i Enda Kenny, te danska premijerka Helle Thoring-Schmidt I liberal Guy Verhofstadt, kao i J.-C. Juncker, zainteresiran je za mjesto Van Rompuyjeva nasljednika

Barack Obama: Europa je u Normandiji pokazala koga smatra

vođom slobodnog svijeta

Borba za ključne stolice i povjerenstva u Bruxellesu

UVODNIK

© E

U

U OPTJECAJU SU IMENA KANDIDATA ZA BUDUĆE LIDERE EU-a


F inancijski svijet imao je velika očekivanja od sastanka Upravnog vijeća Europske središnje banke (ESB) u četvrtak 5. lipnja, zbog

bojazni analitičara da Europska unija tone u pogubnu dužničko-deflacijsku spiralu koja je može odvući u dugotrajnu ekonomsku depresiju.

Naime, prema procjenama Eurostata, godišnja harmonizirana stopa promjene potrošačkih cijena u eurozoni u svibnju je bila samo 0,5 posto, dok je ciljana stopa ESB-a ispod, ali blizu dva posto na godinu. Još opa-snije je usporavanje rasta količine novca u optjecaju (monetarnog agregata M3): stopa njegove promjene na godišnjoj razini u ožujku je bila 1,0 posto, a u travnju 0,8 posto, dok je stopa koju ESB smatra optimalnom oko četiri posto.

Drugim riječima, europska centralna banka trenutno promašuje svoj cilj inflacije za četiri puta, a količine novca u optjecaju za pet puta.

Tome valja pridodati i smanjivanje bankovnih kredita nefinan-cijskim korporacijama: u ožujku je stanje kredita na godišnjoj ra-zini u eurozoni bilo niže 3,1 posto, a travnju 2,7 posto. Lošu sliku

ESB pojačava likvidnost banaka i snižava cijenu kredita, ali za ‘kvantitativno popuštanje’ se tek priprema

MOGU LI MJERE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE OD 5. LIPNJA ZAUSTAVITI DEFLACIJU I SPRIJEČITI PAD ZONE EURA U DEPRESIJU

NESTAJE NOVCA U ZONI EURA

Lis 2012. Sij 2013. Tra 2013. Srp 2013. Lis 2013. Sij 2014.

3,5

3,0

2,5

2,0

1,5

1,0

0,5

0

M3 likvidna sredstva (količina novca u optjecaju, izvor MMF)

Prom

jena u

odno

su na

pret

hodn

u god

inu, u

posto

cima

stanja europskog gospodarstva upotpunjuje vrlo slab rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od samo 0,2 u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prethodni kvartal, kao i vrlo visoka prosječna nezaposlenost, gotovo dvostruko veća nego u SAD-u.

U takvim okolnostima američka centralna banka (FED) već je prije ne-koliko godina posegnula za tzv. konvencionalnim mjerama monetarne politike u obliku kupovine vrijednosnih papira na sekundarnim tržišti-ma pa se tako nešto očekivalo i od ESB-a.

Ugledni briselski think tank Bruegel u svibnju je preporučio ESB-u da odmah počne kupovati obveznice europskih stabiliza-cijskih fondova i korporacija, te vrijednosnica izdanih na osnovu imovine, u vrijednosti od 35 milijardi eura na mjesec.

Donedavno su se tome najviše protivili Nijemci, ali i ta je zapreka otklonjena potkraj ožujka, kada je predsjednik Bundesbanka Jens

Weidman rekao da nema ništa protiv da i ESB razmotri kupnju dr-žavnih obveznica (ali ne izravno od država) i prvorazrednih korpo-rativnih vrijednosnica.

No, ESB se i na sastanku u četvrtak suzdržao od uvođenja ne-konvencionalnih mjera monetarne politike, samo je neodređeno objavio da će „pojačati pripremne radnje za otvorenu kupnju na tr-žištu ABS-a (asset based securities ili vrijednosnica izdanih na teme-lju imovine), kako bi potaknuo djelovanje mehanizma monetarne transmisije“.

„U sklopu te incijative, Eurosistem će razmotriti kupnju jednostav-nih i transparentnih vrijednosnica na osnovu imovine nefinancijskog privatnog sektora u eurozoni, uzimajući u obzir poželjne promjene u regulatornom okruženju, pri čemu će u postizavanju tog cilja djelovati s drugim relevantnim institucijama.“

Osim te nejasne najave i općenitog priznavanja „uloge koje to tr-žište (ABS-ova) ima u omogućavanju pritjecanja novih kredita u gospodarstvo“, sve ostale mjere koje je ESB donio u četvrtak od-

nose se na povećanje likvidnosti bankov-nog sustava, odnosno gomilanja novca u bankovni kanal posre-dovanja za koji je već sada jasno da je slabo protočan.

Nakon toga mnogi su se analitičari, oso-bito američki, zapita-li mogu li objavljene mjere ESB-a doista zaustaviti deflaciju u Europi, i zaključili da ne mogu.

Hrvatske i svjetske masovne medije naj-

više je zainteresiralo snižavanje sve tri ključne ESB-ove kamate, na glavne operacije refinanciranja (na 0,15 posto), na mogućnost granične posudbe kod središnje banke (na 0,40 posto) i na moguć-nost novčanih depozita kod središnje banke (na minus 0,10 posto). Negativna kamata na depozite je povijesni potez bez presedana jer znači da ESB „kažnjava“ poslovne banke ako kod nje drže depozite veće od obvezne pričuve, odnosno poslovne banke moraju plaćati centralnoj da bi kod nje deponirale novac, umjesto obrnuto kako je to uobičajeno.

Ali, snižavanje kamate nije jedina krupna odluka koju je ESB donio prošloga tjedna. Puno su važnije ciljane operacije refinanci-ranja banaka (T-LTRO) jer upravo one trebaju pojačati bankovno financiranje nefinancijskog privatnog sektora (pri čemu se isključu-ju stambeni krediti kućanstvima).

Inflacija je četiri puta manja, a količina novca pet puta manja od cilja koji si je zadala Europska centralna banka

ESB priznaje ‘ulogu koje tržište vrijednosnih papira ima u omogućavanju pritjecanja novih kredita u gospodarstvo’, ali se i dalje njome ne koristi

Mario Draghi

© E

U


Europska komisija, Opća uprava za eko-nomske i financijske poslove, objavila je

prošlog tjedna „Izvješće o približavanju“ (eng. Convergence Report) za osam zema-lja članica Europske unije koje tek trebaju prihvatiti euro kao vlastitu valutu, među kojima je i Hrvatska. To izvješće Komisija priprema i objavljuje najmanje jednom u dvije godine, a zadnji put je izašlo u svibnju 2012. Njime se ispituje u kojoj mjeri zemlje kandidati za euro ispunjavaju četiri glav-na kriterija za ulazak u zonu eura, a to su stabilnost cijena (niska inflacija), održivost javnih financija (niski proračunski deficit), stabilnost domaće valute te prihvatljiva vi-sina kamate na dugoročne kredite.

Unija smatra da su cijene stabilne ako infla-cija u promatranoj zemlji nije za više od 1,5 po-stotnih bodova viša od inflacije u tri zemlje čla-nice s najvećom stabilnošću, a u travnju 2014. referentna vrijednost inflacije je 1,7 posto.

Javne se financije, pak, smatraju održivi-ma ako zemlja nije u postupku otklanjanja pretjeranog proračunskog deficita (to je strukturni deficit veći od tri posto BDP-a), dok se tečaj smatra stabilnim ako fluktuira unutar uobičajenih margina i nije namjer-no devalviran u prethodne dvije godine.

Trajnost konvergencije je također posti-gnuta ako nominalna dugoročna kamata (obično na državne 10-godišnje obveznice) ne prelazi za više od dva postotna boda ka-matu u tri najuspješnije zemlje članice. U travnju ove godine referentna vrijednost kamate je 6,2 posto na godinu.

Kako je u odnosu na te referentne vrijed-

nosti ocijenjena konvergencija Hrvatske?Komisija je najprije ispitala jesu li hr-

vatski propisi o središnjoj banci i zabrani monetarnog financiranja proračuna uskla-đeni s propisima Unije. Zaključila je da su hrvatski propisi potpuno kompatibilni s Unijinim i da u tom području „ne postoje nikakve imperfekcije“.

Prosječna je inflacija u Hrvatskoj u 12 mjeseci koji su prethodili ovogodišnjem travnju iznosi-la 1,1 posto i bila je za 0,6 postotaka ispod referentne. Očekuje se da će i ostati ispod referentne u nadolazećim mjesecima, pa taj

kriterij konvergencije Hrvatska ispunjava.Kriterij održivosti javnih financija Hrvat-

ska ne ispunjava. U siječnju ove godine Vijeće je odlučilo da u Hrvatskoj postoji pretjerani deficit i, kao što je poznato, izdalo je našoj zemlji preporuku da do 2016. godine prora-čunski deficit snizi na 2,7 posto BDP-a.

Tečaj kune bio je u protekle dvije godine relativno stabilan i kretao se između 7,4 i 7,7 kuna za jedan euro. Hrvatsku mone-tarnu politiku EK karakterizira kao fleksi-bilno ciljanje inflacije pri čemu tečaj služi kao glavno nominalno sidro u postizavanju stabilnosti cijena. Tečajni režim katakteri-

zira kao čvrsto upravljano plivanje. Osim sezonskih fluktuacija koje uzrokuje turi-stička sezona, Komisija ne vidi problema s hrvatskom kunom, što znači da taj kriterij konvergencije Hrvatska ispunjava.

Kao pokazatelj stabilnosti kamata Komisija je uzela hrvatske državne obveznice s preo-stalim rokom dospijeća od oko šest godina. Trenutni prinos na njih, izračunat kao pro-mični prosjek za prethodnih 12 mjeseci, je 4,8 posto, odnosno 1,4 postotka je ispod referentne vrijednosti.

Osim četiri glavna kriterija, Komisija pri

ocjeni stupnja konvergencije uzima u obzir i druge faktore, kao trend promjena stanja na tekućem računu plaćanja te integrira-nost hrvatskog tržišta proizvoda i usluga u europsko zajedničko tržište. Tu Hrvatska ne stoji najbolje jer je Komisija u studeno-me 2013. izdala upozorenje da Hrvatska trpi dvije velike vanjske makroekonomske neusklađenosti i jednu domaću. Vanjske su u neto međunarodnoj investicijskoj po-ziciji i tržišnom udjelu izvoza, a domaća je nezaposlenost. Od Hrvatske je zatraženo da poduzme aktivnosti ekonomske politike kojima će te neravnoteže otkloniti.

Inflacija i kamata su dovoljno niski, tečaj stabilan, a centralna banka neovisna, no državne su financije neodržive

KOMISIJINO IZVJEŠĆE O KONVERGENCIJI OCIJENILO JE SPREMNOST HRVATSKE ZA ULAZAK U ZONU EURA

Osim četiri glavna kriterija, Komisija pri ocjeni stupnja konvergencije uzima u obzir i druge faktore, a ni tu Hrvatska ne stoji najbolje

Hrvatska ima neodrživu neto međunarodnu investicijsku poziciju i nizak tržišni udjel izvoza, te preveliku nezaposlenost

Po T-LTRO programu poslovne će banke u eurozoni odmah moći posu-diti od Europske središnje banke sedam posto iznosa kredita plasiranih nefinancijskom privatnom sektoru. Dodatno će moći posuditi do tri puta više od neto iznosa povećanja kreditiranja privrede (ali ne i građana za kupnju stanova i državnih proračuna). ESB je također odlučio nasta-viti provoditi glavni instrument tjednog refinanciranja banaka po unaprijed određenoj (niskoj) kamati te obustaviti redovito tjedno povlačenje novca iz optjecaja („sterilizaciju“) radi finog podešava-nja likvidnosti.

Sve te mjere Europske središnje banke povećat će ponudu i sniziti cijenu mogućih bankovnih kredita, ali to ne znači da će banke za te kredite imati i potražnju i da će ESB-ov novac doista naći put do poduzetnika i investicija, da će smanjiti nezaposlenost, potaknuti potrošnju i rast maloprodajnih cijena te dužnicima olakšati teret otplate privatnih i javnih dugova. A kad se ESB konačno odluči povećati likvidnost privrede i mimo banaka, kupujući vrijednosne papire poduzeća na otvorenom tržištu, za što tek „pojačava pripre-me“, to bi se lako moglo pokazati prekasnim.


M atteo Renzi, čija zemlja počinje predsje-davanje EU-om od 1. srpnja, najavio je

da će u srcu napora talijanskog predsjedniš-tva biti ekonomski rast. Ponajviše ispitivan oko budućeg predsjednika Europske komisije talijanski premijer rekao je da Rim može po-držati samo osobu koja će „promijeniti politi-ku“ kakva se do sada vodila u Bruxellesu, ali je sugerirao da to nije J.-C. Juncker. Dodao je da će talijansko predsjedništvo biti ambiciozno.

Tokom šest mjeseci na čelu EU-a Italija će nasto-jati olakšati i unaprijediti sve što ima veze s unu-trašnjim tržištem te strukturnim reformama, re-kao je Matteo Renzi raznim medijima. Budući je M. Renzi veliki pobjednik europskih izbora, a njegova PD najjača socijalistička stranka u grupaciji Socijalista i Demokrata, te da usko-ro počinje talijansko polugodišnje vođenje Unije, njegove riječi se pažljivo slušaju.

U Bruxellesu, međutim, u skladu s op-ćeprihvaćenom analizom, talijanski stalni predstavnik S. Sannino rekao je da se sada, “nakon razdoblja konsolidacije proračuna i naglaska koji je bio stavljen na reforme, tre-ba okrenuti rastu”.

Stefano Sannino, koji je bio dugogodišnji generalni direktor za proširenje u Europ-skoj komisiji, govorio je o ciljevima nared-nog predsjedništva na tribini u organizaciji

S edam najbogatijih zemalja svijeta, umjesto u Sočiju u Rusiji, održalo je sastanak u Bruxellesu, s kojeg su predsjedniku Putinu

upućene vrlo oštre poruke.Odmah nakon sastanka, na koji ruski lider prvi put u dvadeset

godina nije bio pozvan, a čiji su značaj ruski mediji umanjivali, za-padni lideri pozvali su Vladimira Putina u Francusku, na proslavu sedamdesete godišnjice savezničkog iskrcavanja.

U Francuskoj je ruski predsjednik bio u potpunosti uključen u program, a susreo se i s ukrajinskim predsjednikom Porošenkom. Ali, to nije anuli-ralo zaključke sastanka G7.

Prvi sastanak G7 održan u glavnom gradu EU-a odvio se nakon posjeta Baracka Obame Varšavi, odakle je članice NATO-a s isto-ka Europe uvjeravao da sigurnosna zaštita Sjedinjenih Država nad Europom nije ukinuta. U tom ozračju, u Bruxellesu je američki predsjednik - uz potporu Njemačke, Francuske, Britanije, Kanade i Japana - poručio Vladimiru Putinu kako se od Moskve očekuje da u narednih mjesec dana ponište svoje poteze u Ukrajini, smire

Stefano Sannino: ‘Nakon konsolidacije proračuna i naglaska na reforme, EU se mora okrenuti rastu’

Putinu zaprijetili novim sankcijama, no najveći je problem Unije velika nezaposlenost

U INTERVJUIMA, NA TRIBINAMA I PRESS KONFERENCIJAMA ITALIJA NAJAVLJUJE CILJEVE SVOG PREDSJEDANJA UNIJOM

SEDAM NAJBOGATIJIH ZEMALJA SVIJETA U BRUXELLESU JE RASPRAVLJALO O SIGURNOSTI I EKONOMIJI

Talijansko predsjedništvo bit će specifično jer se neće upuštati u odluke koje bi ometale naredni sastav EK-a

Službena stranica talijanskog predsjedništva bit će samo na talijanskom i na engleskom, što su posebno teško primili Francuzi

think-tanka EPC.Talijansko predsjedništvo bit će specifično jer

sadašnja briselska komisija završava svoj man-dat pa se neće upuštati u odluke i poteze koji bi ometali naredni sastav EK-a. Istodobno, Europski parlament bit će zauzet svojim unutarnjim raspo-redom koji će morati rješavati i neće biti u toliko mjeri aktivan kao što je inače. Također, privodi se kraju i mandat Hermana Van Rompuyja, koji je na čelu Europskog vijeća bio vrlo zapo-slen, makar se držao u sjeni. To znači, ispričao je Stefano Sannino, da će talijansko predsjed-ništvo “uskakati”, odnosno nužno biti aktiv-nije, nego što bi inače bio slučaj.

Talijansko predsjedništvo imat će stav o svim elementima strategije Europa 2020, a to znači i u svim pojedinačnim konkretnim vije-ćima koje se sektorski okupljaju jednom mje-sečno. Isto tako, nastavit će se rad na uvođenju poreza na financijske transakcije, te američko-europskim pregovorima o slobodnoj trgovini. Talijanski predstavnik najavio je da će njegova zemlja u tim pregovorima nastupati “transpa-rentno”. Najavio je da će talijansko predsjed-ništvo imati i “međunarodni angažman”.

Zanimljivo je da Italija prekida s tradicijom višejezničosti. Njena službena stranica bit će samo na talijanskom i na engleskom, što su posebno teško primili Francuzi.

Stefano Sannino

© E

U

Na sastanku G7 bilo je sedam lidera zemalja članica te dva predstavnika EU-a, H. Van Rompuy i J. M. Barroso, i to unatoč protivljenju Pariza Summit G7 u Bruxellesu nije bilo lagano organizirati jer EU nije nikada bio punopravan član te skupine


proruske separatiste i pozitivno utječu na njih, te da prekinu dotok oružja i naoružanih skupina u Ukrajinu. U protivnom, G7 najavio je Rusiji dodatne sankcije.

Paralelno s time, u odvojenom intervjuu, Obama je rekao da od ukra-jinskog predsjednika P. Porošenka očekuje ozbiljan i odgovoran odnos prema proruskim frakcijama na istoku Ukrajine.

Summit G7 konstatirao je da se svjetska ekonomija, pogotovo u bogatim zemljama, oporavlja, ali da je nezaposlenost, a pogotovo nezaposlenost mladih, još uvijek vrlo visoka. Iako unutar EU-a raste domaća potražnja, upravo u EU-u je velik broj nezaposlenih ozbiljan problem. Pohvaljena je uloga ECB-a i rečeno da se moraju ukloniti zapreke koje stoje na putu rasta, a među najvažnijima je

dostupnost kredita.Održavanje summita G7 u Bruxellesu nije bilo lagano organizirati

jer EU nije nikada bio punopravan član te skupine, iako je sudjelovao na sastancima G8. No, ovaj put za stolom su sjedili sedam lide-ra zemalja članica te dva predstavnika EU-a, H. Van Rompuy i J. M. Barroso, i to unatoč protivljenju Pariza koji je smatrao da skup treba držati zatvorenim, a da Bruxelles samo pruža tehnič-ke usluge. No, nakon snažnog prosvjeda Belgije i ostalih malih zemalja, Pariz se povukao.

To ne znači da je EU kao organizacija sada potpuno priznati član skupine najbogatijih, ali priličan je broj onih koji misle da će se sa-stanci G7 relativno često održavati u Bruxellesu.

događanjaGRČKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Sastanak Vijeća za transport, telekomunikacije i energiju (TTE) - TELECOM6. lipnja, Luxembourg

Ovisno o rasporedu, Vijeće za transport, tele-komunikacije i energiju čine resorni ministri zemalja članica, koji se sastaju otprilike svaka dva mjeseca. Vijeće raspravlja o pitanjima veza-nim uz učinkovitu koordinaciju politike EU u tim vitalnim i usko povezanim političkim područjima. Agenda TTE igra vrlo važnu ulogu u implementaciji strategije Europa2020

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)11. lipnja, Bruxelles

COREPER II11. lipnja, Bruxelles

Sastanak Vijeća za okoliš (ENVI)12. lipnja, Luxembourg

Vijeće za okoliš (ENVI) čine ministri okoliša zemalja članica, koji se sastaju otprilike četiri puta na godinu. Vijeće se bavi pitanjima zaštite okoliša, ljudskog zdravlja i racional-nog korištenja prirodnih resorsa, te predlaže mjere za rješavanje svjetskih ili regionalnih ekoloških pitanja

Sastanak Vijeća za transport, telekomunikacije i energiju (TTE) - Energija13. lipnja, Luxembourg

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Briselski gospodarski forum 2014 - “Održavanje oporavka: strategije i politike za rast i stabilnost”10. lipnja, Bruxelles

Na predstojećem briselskom gospodarskom forumu vodit će se debata mogu li EU i zemlje članice poduprijeti početak ekonom-skog oporavka i koje pouke treba povući iz dosadašnjeg ponašanje Europe u krizi. Ovo godišnje okupljanje najvažnijih gospodarskih donositelja odluka, zakonodavaca i komenta-tora, još jednom će biti pravo mjesto za debatu i dubinsku analizu tekućih gospodarskih pitanja. Teme ovog foruma su:• što može pomoći da naše ekonomije posta-

nu dugoročno otpornije?• koje strukturne reforme mogu najpolje po-

moći rast u EU i kakvi su europski potencija-li rasta u današnjoj globaliziranoj ekonomiji?

• što je s europskim financijskim sektorom? da li je spooban za oporavak?

U skladu s prijedlogom osnivanja Ureda europskog javnog tužitelja, te provedbu uspješne reforme europskog Ureda za borbu protiv korupcije, OLAF, Europski povjerenik za poreze i carinsku uniju Algirdas Šemeta će 11. lipnja objaviti prijedlog mjera za daljnje jačanje ovlasti OLAF-a. Prijedlogom bi se trebala formalizirati procedura za podnošenje žalbi, vezanih uz istrage koje provodi OLAF, te jačanje procedura za određene istražne mjere. Povjerenik Šemeta će predstaviti ovaj prijedlog na konferenciji za tisak, nakon čega će uslijediti redovni podnevni briefing

Konferencija o životinjama, biljkama i kontrolnom paketu: pametna pravila za

sigurniju hranu13. lipnja, Bruxelles

Na ovoj konferenciji raspravljat će se o paketu mjera koji omogućuje moderniziran i pojed-nostavljen pristup zaštiti zdravlja i učinkovi-tijim kontrolnim alatima kako bi se osigurala učinkovita primjena pravila kojima se vode operacije vezane uz prehrambeni lanac

Namjera ove konferencije je pružiti Europskoj komisiji mogućnost da formalno predstavi svoj prijedlog sudionicima i novinarima, te da potakne otvorenu i transparentnu raspravu prije nego Europski parlament i Vijeće formal-no započnu njegovo usvajanje

EUROPSKI PARLAMENTSlužbeni sastav novog saziva Europskog parlamenta bit će poznat na konstituirajućoj sjednici EP, koja će se održati od 1. - 3. srpnja u Bruxellesu

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

Predstavljanje IFPRI izvještaja: Agenda nakon 2015. - okončati glad i pothranjenost10. lipnja, Bruxelles

Međunarodni institut za istraživanje prehrambene politike (IFPRI) predstavit će na ovom panelu reprezentativno izvješće za 2013. godinu. Teme i pitanja koje pokriva ova studija su: • koji je pravac agende globalnog razvoja, kako

se svijet primiče roku za ostvarenje milenij-


događanjaskih razvojnih ciljeva 2015?

• koje su najbolje politike i ulaganja, kojima se treba osigurati da do 2025. više ne bude gladi i pothranjenosti

• kako ključni indijski Zakon o nacionalnoj sigurnosti hrane može osigurati odgovaraju-ću prehranu po pristupačnim cijenama

• kako poboljšati prehrambenu politiku kako bi se stvorio okoliš u kojem politika potiče sigurnost hrane i prehrane

• kako se razvijaju stvari u regijama i zemljama gdje žive siromašni i gladni

Govornici: Shenggen Fan, generalni direktor IFPRI; Karen Brooks, direktorica, CGIAR istraživačkog programa o politici institucija i tržištima (PIM); Roberto Ridolfi, direktor zadužen za održivi rast i razvoj, DG za razvoj i suradnju (DG DEVCO), Europska komisija

Centar za europske političke studije (CEPS)

Kako utjecati na moderiranje događanja - što znači biti dobar moderator10 lipnja, Bruxelles

Demokracija se temelji na razmjeni ideja, no voditi kvalitetnu debatu nije jednostavno i od moderatora se zahtijevaju posebna znanja i vještine. Polaznici ove jednodnevne radionice načit će: • kako razviti tehnike za vođenje debate• kako otvoriti i razraditi temu• kako stimulirati interes sudionika i kako

održati zanimanje• kako zauzeti poziciju u odnosu na grupu• kako upravljati govorničkim vremenom

• kako razumijeti i voditi različite sudionike u diskusiji

• kako upravljati kritičnim i nepredvidljivim situacijama: svađom, konfliktima, sabota-žom i pasivnošću

Voditelj: Ljiljana Simić, voditeljica projekta u SIETAR i ORACLE

IHECS Academy

Osmi Europski parlament: organizacija, prioriteti i izazovi11. lipnja, Bruxelles

Rezultate netom održanih izbora za Europski parlament, kako će izgledati novi saziv, te koji će biti prioriteti 8. EP, zainteresiranima, javnosti, političarima i predstavnicima medija komentirat će istaknuti politički analitičari i zastupnici u Europskom parlamentu

Govornici: Danuta Hübner, zastupnica u EP i predsjednica CEPS-ove ekspertne grupe za institucionalnu reformu; Richard Corbett, zastupnik u EP


Održati konkurentnost u borbi za talente: učenje od Kine i Sjedinjenih Država13. lipnja, Bruxelles

Predstavljanje studije radne grupe za ljudski potencijal koji su izradili analitičari Volva i CEPS-a. Kako privući i stimulirati najatrak-tivnije kadrove na tržištu rada i što europski poduzetnici mogu naučiti od velikih ekono-mija poput Kine ili SAD

Govornici: Jan - Eric Sundgren, izvršni pot-

predsjednik za javne i ekološke poslove, Volvo; Xavier Prats Monné, zamjenik generalnog direktora, DG za obrazovanje i kulturu (DG EAC), Europska komisija; Jianmin Li, savjetnik u Misiji Narodne republike Kine pri EU; Christal Morehouse, voditeljica projekta, Zaklada Bertelsmann; Matthias Busse, istra-živač, CEPS


Nesretno stanje Unije - vrijeme za novu “veliku nagodbu”11. lipnja, Bruxelles

Rezultati izbora za Europski parlament poka-zali su jačanje političkih opcija krajne desnice, ali i radikalne ljevice, kojima je zajednički predznak euroskepticizam. Predstavljaju li rezultati izbora vjerodostojan indikator raspoloženja europskih građana prema EU, te što nova konstelacija političkih odnosa u Parlamentu može značiti za eurointegracijske procese u slijedećih pet godina, pokušat će odgovoriti sudionici ovog političkog briefinga

Govornici: Loukas Tsoukalis, profesor europskih integracija na Atenskom sveučilištu i predsjednik Helenske zaklade za europsku i vanjsku politiku (ELIAMEP); Thomas Fischer, izvršni direktor, briselski ured Za-klade Bertelsmann; Janis A. Emmanouilidis, voditelj studija, EPC

Centar za europsku politiku (EPC)

BUGARI ZAUSTAVILI JUŽNI TOKNakon upozorenja Bruxellesa da je protiv nje pokrenuo prvu fazu postupka zbog kršenja eu-ropskih zakona, Bugarska je prekinula radove na projektu Južni tok. Ta odluka bugarske Vlade uslijedila je i nakon posjeta tri američka senatora Sofiji. EK smatra da je Bugarska povrijedila zakone unutrašnjeg tržišta o javnoj nabavi kad je za izvođača izabrala konzorcij pet bugarskih kompanija i ruski Strojtransgaz, a da nije orga-nizirala javni natječaj. Amerikanci su upozorili da tvrtke koje posluju sa Strojtransgazom mogu biti izložene sankcijama. Bugarska ima mjesec

dana da Komisiji podnese detaljno objašnjenje. U međuvremenu, ruski ministar energije rekao je da nije još primio službenu obavijest da su radovi na Južnom toku obustavljeni.

M. WEBER NA ČELU EPP FRAKCIJENajbrojnija politička obitelj u Europskom parlamentu EPP izabrala je za svog predsjednika Manfreda Webera iz njemačkog CSU-a, na mjesto na kojem je do sada bio Francuz Joseph Daul. Weber je bio potpredsjednik EPP-a, a izabran je gotovo jednoglasno. EPP je naglasio da je prva grupacija koja se uspjela konstituirati nakon izbora, a Weber je rekao da će prioriteti

EPP-a biti ekonomski rast, stvaranje novih radnih mjesta, pogotovo za mlade, te stabilizaci-ja financijskih tržišta. Manfred Weber rođen je 1972., a prvi put je izabran u EP 2004. godine.

DOGOVORENA ZAŠTITA PODATAKAEuropski ministri pravosuđa dogovorili su pravila prema kojima se podaci o europskim građanima mogu prenositi u treće zemlje. Europski zakon o zaštiti podataka primijenjivat će se na neeuropske kompanije koje posluju u EU-u. Vivian Reding je rekla da je u interesu i tih kompanija da imaju jasna pravila o tome koji se zakoni na njih primjenjuju.

ukratko

Documents

Er 104 2014 0609