ERASMUS U GOSTE STIGLI UČENICI IZ ITALIJE, PORTUGALA I … · du (Latinka Perović, Nenad Prokić, Srđan Milošević, Vjekoslav Madunić, Dragan Ba-njac, Darko Kaciga) – antifašistima,

U GOSTE STIGLI UČENICI IZ ITALIJE, PORTUGALA I TURSKE

ERASMUS

FOTO

: ŽE

LJK

O T

UTN

JEV

IĆ

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fo-tografiju objavit ćemo na naslovnici, a svoje fotografije šaljite na mail: [email protected]

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

slika tjedna

MAČJI KUTAK U GRADU

Janko Andrijašević

NADOPUNA ODREDBE O STRAŽAMAU Vijeću umoljenih, 31. svibnja 1511. godine, potpisana je na-dopuna odredbe o stražama od šesnaestog listopada 1501. go-dine. Po toj nadopuni umjesto dotadašnjih 15 stražarskih položaja imalo ih je biti 18, i to 13 sa strane mora i 5 sa strane kopna. Imena tih položaja su vrlo zanimljiva. Sa

strane mora bili su: Revelin na Pločama, sv. Luka, unutar klaonice, Muo kod lanca, Nova toreta iza Mula, Sv. Ivan, “Gloton”, “Zoreta”, “Stoinisse”, Sv. Mairgarita, Zvijezda,Sv. Pe-tar novi i Ugao, koji gleda prema Lovrijencu. Sa strane kopna su slijedeća: Vrata od Pila, Minčeta, Sv. Jakov i Timon nad vratima od Ploča. Neki od tih naziva sačuvali su nam se

do danas, neki su zbog pregradnja nestali, a neki su u toku vremena izmijenili svoj pr-votni naziv. Na primjer 4 prastare kule na Pustijerni sa strane pučine, koje su se 1346. zvale: Jakova Gunduldća, Ilije Binčulića, Pavla Marseljeze i Đura Kotorana, u toku vremena prozvale su se: sv. Ivan, Gloton, Zoreta, i Stoinisse.

MOZA KiVIJESTI I ZANIMLJIVOSTI IZ TURIZMA

UMJESTO DA JE POLJOPRIVREDA U SLUŽBI TURIZMU, MI KROZ TURIZAM POTIČEMO UVOZ. SULUDO! STR. 45

1GlasGrada - 731 - petak 22. 3. 2019.

BROJ 741 PETAK 31. SVIBNJA 2019. GODIŠTE XV LIST JE BESPLATAN

2 GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

U kolovozu, davne 1953. godine u gradskoj luci nastupile su pliva-čice pariškog kluba „Rasing“ koje su dubrovačkoj javnosti prikazale bal na vodi, odnosno sinkronizi-rano (umjetničko) plivanje. (Nije mi poznato je li ikada više održa-na u našem gradu slična vodena priredba?) Ono uključuje sljedeće elemente: plivanje, ritmičku gi-mnastiku i balet. Prema informaci-ji na Wikipediji u Hrvatskoj postoji trenutačno sedam ženskih klubo-va. Sinkronizirano plivanje uglav-nom se smatra ženskim športom te ga u velikoj većini prakticiraju i u njemu se natječu samo žene.Predlažem upravi športskog klu-ba „Jug“ da pored dosadašnjih športskih disciplina plivanja i va-terpola, osnuje se i treća sekcija čije bi se članice bavile sinkronizi-ranim plivanjem. Ne znam, postoji li u Dubrovniku stručna osoba koja bi podučila i uvježbala dje-vojke u sinkroniziranom (umjet-ničkom) plivanju. Stručna osoba

mora najprije testirati djevojke koje bi se prijavile jer taj šport izi-skuje dosta fizičkog napora i uzi-manja dovoljno zraka prije zarona kod pojedinih figura kad je glava u vodi. Vjerujem da se na Inter-netu mogu naći „lekcije“, a što se tiče novih „figura“ u vodi to treba uvježbati kao i kod klizanja na ledu ili drugih športskih disciplina. Pošto se uvježbaju razne figure nakon nekoliko mjeseci, mogle bi nastupati uoči vaterpolo utakmica „Juga“. Mislim da bi to bio veoma atraktivan dodatak uoči utakmice. Osim toga djevojke bi mogle na-stupati tijekom ljeta i u hotelskim bazenima koji ispunjavaju uvjete, npr. svojim dimenzijama. Narav-no, i na državnim natjecanjima.Pretpostavljam da će se stariji su-građani prisjetiti američkog filma „Bal na vodi“ (izvorni naziv „Bat-hing Beauty“), glazbena komedija snimljena 1944. godine u kojoj je glumila i plivala Esther Williams.

Damir Račić

PRIJEDLOG

Osnutak treće sekcije Š. K. „Jug“

Nema sumnje da su naše druš-tvene podjele ponajveći uzroč-nik našeg konstantnog kretanja kriznim putem k društveno-eko-nomskom začelju Europske uni-je, čiji smo član. U tome nam ne pomažu ni značajna sredstva koja nam Europska unija stavlja na raspolaganje da bismo se pre-usmjerili na put ubrzanog i pro-gresivnog društvenog razvoja.Nije mi čudo što se ni naša vlast ni naš narod tome ne suprotstav-ljaju, jer činjenica je da društvene podjele koriste interesu nosilaca vlasti u svojoj borbi za „opće-narodni interes“. Narodu se je, nasuprot tome, teško suprotsta-viti u situaciji kad „demokratski“ izabrane izborne kandidate odre-đuju i oni koji u svom interesu i interesu moćne kaste brzinski stečenog kapitala narod smatra-ju i stokom sitnog zuba.Međutim, zar se ne začuditi činje-nici da su se naši visoki crkveni dostojanstvenici opredijelili da filmom o Bleiburgu i misnom ko-memoracijom na njemu podrže sjećanja na žrtve zločina samo jedne od dviju međusobno su-protstavljenih strana svog naro-da, iako su obje strane u među-

sobnoj borbi svom narodu zločin napravile. Zar se ne začuditi nji-ma od kojih bi, u skladu s njiho-vim hvalevrijednim društvenim poslanjem, bilo normalno očeki-vati zalaganje za oprosno pomi-renje suprotstavljenih strana, a s ciljem ostvarenja općenarodnog dobra?Nakon ovakvog „općenarodnog ujedinjenja“ na osnovama nače-la „podijeli pa vladaj“, zar se ne zapitati kojem se dobru, izuzev sreće, možemo nadati? Zato na ovom svom i našem putu pože-ljeh javno pozvati sreću da nas poprati. Posebno jer želim sma-trati istinom što kažu da je čovjek svoje sreće stvaralac i da Bog reče „pomozi si čovječe, ako že-liš da ti i ja pomognem“.

Nikola SambrailoŽupa dubrovačka

DRUŠTVENE PODJELE I „OPĆENARODNI INTERES“

Nek’ nas sreća prati!Nakon ovakvog „općenarodnog ujedinjenja“ na osnovama načela „podijeli pa vladaj“, zar se ne zapitati kojem se dobru, izuzev sreće, možemo nadati?

Na ulazu u Turističku zajedni-cu na Pilama, stavljena je dr-vena rampa za invalide. Me-đutim, ljudi prilikom izlaska iz Turističke zajednice, produže ravno i ne obadaju skalin te padaju. Jednom takvom do-gađaju sam i sam bio svje-dok, kada je pala turistkinja.

Ukazana joj je pomoć od stra-ne djelatnice TZ do dolaska hitne. Možda bi trebalo po-staviti ogradu, te rampu pro-dužiti i na lijevi dio ili na neki drugi način regulirati kako se ne bi ponovila ovakva nesre-ća i netko još više stradao.

Zdravko Trojanović Trojo

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Jednima pomogli, drugima…

Kada će se popraviti igrališta u sportsko rekreacijskom centru u Mokošici te pokositi trava u Cha-listenic i Eko parku Mokošica - pitamo se zajedno sa djecom i mladima Mokošice.Već dugo apeliramo, ali uzalud. I djeca i mladi Mokošice trebaju lijepa i uređena dječja igrališta jer bolje da su na njima nego na ulici okružena lošim porocima. Osim igrališta i Eko park i Cha-

listenic park se trebaju pokositi, popraviti klupe i ostale ekspona-te te napraviti park za pse i javni WC u Mokošici. Naime, u zadnje vrijeme donji dio Eko parka sve više postaje javni WC Mokošice te park za pse, što nije dobro jer se tu igraju i zabavljaju djeca i mladi. Molimo odgovorne da konačno nešto naprave.

Predsjednica: Jadranka Šimunović

ZELENI FORUM, ZELENO SUNCE, EKO OMBLIĆI, ZELENI TELEFON APELIRAJU NA ODGOVORNE

Eko park u Mokošici postao WC i igralište za pse

GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019. 3

Itinerar predstavljanja moje knjige Suoča-vanje / Prolegomena za dubrovačku Hrvat-sku, u koju su, između ostaloga, uvršteni i integralni tekstovi naših polemika koje smo vodili na stranicama ovog tjednika, izbacio je iz šesta dr.phil.Antu Šoljića, tipičnog pred-stavnika autentičnog kršćanstva katoličke denominacije u Hrvata. Nadahnut Duhom Svetim i Kristovim čovjekoljubljem nazvao je to mojim „putujućim cirkusom“. Što mu i nije loša prispodoba: cirkus je dakle moj, a klauni, međedi, majmuni, konji i sl. su moji polemičarski suparnici, čijim se gegovima smije razdragana publika diljem regije (srp-ski: regiona).Ovoga puta („Naš dragi ali i smiješni Sveti Otac 'izgubio se u prijevodu'“, Glas Grada br.740) )pokušao je polemizirati s mojim sta-vovima iznesenim u članku „'Mračni srednji vijek' u današnjici“, te s opširnim prikazom prezentacije moje knjige u Beogradu du-brovačko-beogradskog novinara Dragana Banjca naslovljenim „Nije ponovno rješe-nje u Jugoslaviji, ali možemo biti bolji“, oba teksta objavljena u 739.broju Glasa Grada. Kao „tumač i prevoditelj“ te doktor filozofije ohrabrio se upustiti u, za autentične kršćane vrlo rizično, područje logičkog zaključivanja, pa je skup u sastavu: Josip Jović, Ivica Šola, Višnja Starešina, Ivan Ugrin, Neven Sesar-dić, Ante Šoljić, te onodobni i ovodobni širo-kobriješki fratri, o kojima ja pišem isključivo kao o tipičnim predstavnicima autentičnog srednjovjekovnog kršćanstva odnosno ka-tolištva, nazvao - ustašama; a skup ljudi koji su predstavljali moju knjigu u Beogra-du (Latinka Perović, Nenad Prokić, Srđan Milošević, Vjekoslav Madunić, Dragan Ba-njac, Darko Kaciga) – antifašistima, što oni odreda jesu, iako to nije bila glavna tema beogradske prezentacije, pa ni Banjčeva iz-vještaja o njoj.Nemajući dakle obrane od moje tvrdnje da je baš to i takvo kršćanstvo koje baš oni, a dr.Šoljić posebice zorno još i u ovom član-ku, demonstriraju (srpski: upražnjavaju) posve zasluženo izbačeno iz temelja Evrop-ske Unije, dr.Šoljić ga „tumači“ odnosno „prevodi“ kao - ustaštvo, e da bi to ustaštvo relativizirao antifašizmom kojega upražnjava stanoviti - Srboljub Živanović! Kako to i inače radi, u pravilu nemajući pro-tuargumenata za moje teze, raspisao se o svemu i svačemu. O teoriji (ne)homogenih skupova, pa nam je pun Duha Svetoga i humanizma kršćanskoga „protumačio“ da „blago karikirano, primjerice u jedan neho-mogeni skup možemo pored uvrnutih po-

vjesničara H.Klasića i D.Markovine, uvrstiti jednu crvenu zmiju, jednog sivog guštera i jedno šareno tele“. Zatim je pola teksta po-trošio na rečenoga Srboljuba Živanovića. Pa su ga Otac, Sin, Duh Sveti, Majka Božja Međugorska, Fatimska i Lurdska, svi sveci i blaženici na čelu s Alojzijem Stepincem na-dahnuli i ohrabrili da u obranu ovog poto-njeg izusti „riječ-dvije o Papinu bombardira-nju Hrvata iz aviona. Kao tumač i prevoditelj, rekao bih da se naš dragi ali i smiješni Sveti Otac 'izgubio u prijevodu'“. Da bi se vratio meni, po običaju pri kraju teksta, podučava-jući me elementima kršćanske logike: bu-dući da je (talijanski) fašizam poražen 1943.godine, automatski je i antifašizam izgubio raison d'etre. Ali nije, nego se „nakon toga na našim prostorima antifašizam ubrzano preobrazio u planiranje i terorističku proved-bu staljinističke revolucije. Tako je zapravo rođen crveni fašizam.“ Dakle, po kršćan-skom filozofu dr.Šoljiću, na primjeru svih primjera, one stotine dalmatinskih mladića koji su svoje živote dali 6/7.02.1945. u pre-sudnoj operaciji zauzimanja kleroustaškog uporišta Široki Brijeg i tamošnjega fratar-skog samostana, nijesu bili antifašisti. Nego staljinistički revolucionari i teroristi odnosno crveni fašisti. Pitam se: dokle će (Slobodna) Dalmacija trpjeti ovakve kvalifikacije!?

Darko Kaciga DubrovčaninP.S. Ceterum censeo…uostalom mislim da treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svi-ma koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Mini-starstvo turizma; 3), a mostu preko Rijeke dubrovačke vratiti njegovo časno, izvorno ime – Most Dubrovnik.

SDP se protivi prijedlogu gradona-čelnika Frankovića da se na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća da sugla-snost Javnoj ustanovi Rezervat Lo-krum za investiciju tešku 16.5 miliju-na kuna kojom bi se osigurale bolje radne prostorije za njihove djelatnike. Nismo protivni da administrativni dio ustanove Lokrum riješi pitanje ade-kvatnog uredskog smještaja, ali ova-kva odluka predstavlja čisto rasipniš-tvo, odnosno neracionalno trošenje javnog novca.Procijenjeno je da će kupovina ove nekretnine - ex.“ Lučke kapetanije“ - i njezina adaptacija u uredske prostore stajati čak 6.500 eura po m2. Takva svota nipošto nije odgovarajuća ni ra-cionalna za propagiranu namjenu jav-ne ustanove. Nadalje, njezina lokacija ne korelira s potrebama Javne usta-nove Lokrum budući su sve aktivnosti ustanove usmjerene iz stare gradske luke prema Lokrumu, a ne prema gruškom akvatoriju.Špekulacije Gradonačelnika o kori-štenju dijela navedene nekretnine za komercijalne namjene (podnajam) su potpuno deplasirane budući Javna ustanova Rezervat Lokrum ne bi tre-bala razvijati trgovačke ni ugostitelj-ske djelatnosti izvan lokacije Lokru-ma niti to ova nekretnina adekvatno omogućava. Grad Dubrovnik i prate-će javne ustanove trebaju biti servis građanima odnosno rješavati potrebe građana na razini lokalne zajednice, a ne djelovati kao agencija za otkup (i to po najvišim tržišnim cijenama) i ko-mercijalno iznajmljivanje nekretnina.Prema tome, ako Gradonačelnik želi ustanovi Rezervat Lokrum omogućiti adekvatni radni prostor, predlažemo da vladajući HDZ vrati Gradu Dubrov-niku ekskluzivne uredske prostorije na adresi Petilovrijenci 2 površine 90 m2 s pogledom na Stradun te ih potom ustupi na korištenje ustanovi Lokrum. Najam spomenutih visokovrijednih uredskih prostorija HDZ trenutno pla-ća Gradu svega 2.700 kuna mjeseč-no, dok, nasuprot tome, godišnje iz proračuna dobiva 378.000 kuna.Takav potez bi građanima uštedio 16 i pol milijuna kuna (!), a taj iznos bi se mogao svrsishodnije upotrijebiti za ra-zvoj i održavanje objekata te prirodne i povijesne baštine otoka Lokruma.Predsjednik GO SDP-a Jadran Barač

NAŠ DRAGI ALI I SMIJEŠNI SVETI OTAC „IZGUBIO SE U PRIJEVODU“ (2)

Kad nema protuargumenata za moje teze, raspisao se o svemu i svačemu

Dakle, po kršćanskom filozofu dr.Šoljiću, na primjeru svih primjera, one stotine dalmatinskih mladića koji su svoje živote dali 6/7.02.1945. u presudnoj operaciji zauzimanja kleroustaškog uporišta Široki Brijeg i tamošnjega fratarskog samostana, nijesu bili antifašisti. Nego staljinistički revolucionari i teroristi odnosno crveni fašisti. Pitam se: dokle će (Slobodna) Dalmacija trpjeti ovakve kvalifikacije!?

PRIOPĆENJE GO SDP-a DUBROVNIK

NERACIONALNO TROŠENJE JAVNOG NOVCA

4 GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019.

Prije 28. godina utemeljena je samostalna boj-na Zbora narodne garde Dubrovnik. Postrojba koja je tijekom 1991. godine prvenstveno nad-ljudskim naporima branila i obranila Dubrovnik i dubrovački kraj. Njen utemeljitelj pok. Miljenko Bratoš (bivši SSNO sa suradnicima) formirao ju je u bivšem odmaralištu Rašica. Zbor narodne garde Dubrovnik bio je formiran u okviru samo-stalne 11. bojne ZNG-a, koji je bio sastavljen od tri (3) satnije: Dvije satnije su bile formirane u odmaralištu Rašica, radi obrane bivše općine Dubrovnik, a jedna satnije je formirana u Met-koviću poradi obrane doline Neretve. 11. sa-mostalna bojna ZNG Dubrovnik operativno je djelovala u sklopu 116. brigade ZNG Dubrov-nik, koja je ustrojena 26. lipnja 1991. godine, a koja je u tada neshvatljivim okolnostima ugaše-na 17. studenog iste godine.Zapravo je ta ista postrojba ponovo aktivirana 19. studenog na prostoru doline Neretve. 18. studenog 1991. godine, u blokadi Dubrovni-ka, naziv 11. samostalne bojne ZNG Dubrov-nik se mijenja u 75. samostalnu bojnu ZNG-a Dubrovnik. Ona postaje okosnica i kroz 75. samostalnu bojnu operativno djeluju sve po-strojbe u Dubrovniku, koje su do tada bile pod 116. brigadom ZNG Dubrovnik. Takav ustroj traje do 16. siječnja 1992. godine kad se gasi 75. samostalna bojna ZNG Dubrovnik i osniva 163. brigada HV Dubrovnik, koja preuzima do-tadašnje postrojbe 116. brigade ZNG Dubrov-nik, naravno osim policijskih postrojbi koje su krajem 1991. i početkom 1992. godine napu-stile borbeni sektor i prešle u obavljanje svojih redovitih policijskih zadaća.Pod ovakvim okriljem su 1991. godinu bile dvi-je pričuvne satnije TO, dvije pričuvne satnije ZNG, jedna u Konavlima i druga u Stonu. Osim ovih postrojbi mobilizirana su dva Odreda na-rodne zaštite. Jedan u Gružu-grad Dubrovnik i drugi u Čilipima u Konavlima. Nakon povlače-nja u grad Dubrovnik satnije TO se raspadaju isto kao što se raspadaju konavoska pričuvna satnija ZNG na Grudi i Odred narodne zaštite Čilipi. Stonska pričuvna satnija ZNG-a Dubrov-nik ostaje u obrani Stona. nakon povlačenja u Grad Odred narodne zaštite Gruž se prvo re-formira u BG-2, a potom u 2. bojnu 163. briga-de HV Dubrovnik. Isto tako ustrojava se BG-1, te potom 1. bojna 163. brigade od djelatnog sastava ZNG Dubrovnik, od satnije Centra za obavješćivanje i od pričuvnog sastava policije koji su 17. studenog 1991. godine prešli u HV jer se tad policija vratila svojim uobičajenim poslovima suzbijanja remećenja javnog reda i mira u blokiranom Gradu.Ratni put pripadnika samostalne bojne Zbora narodne garde Dubrovnik je izrazit u obrani Dubrovnika i na prostoru bivše općine Du-brovnik, te svakako i na drugim dijelovima Re-publike Hrvatske. 75. samostalna bojna ZNG Dubrovnik bila je profesionalnog karaktera i okupljala je dragovoljce-domoljube iz svih krajeva Hrvatske, te iz Hercegovine i manjih dijelova Bosne. Isto tako, bila je utočište i zaštita prebjezima iz tadašnje tzv. JNA. Kroz tu postrojbu ustrojbeno je prošlo više stoti-

na gardista. Zbor Narodne Garde Dubrovnik bio je temelj iz koga su izrasli mnogi kadrovi tadašnjeg zapovjednog, te kasnije i ustroja OSRH. Kadrovska osnova popune ZNG Du-brovnik bili su Prvi hrvatski redarstvenici-pri-padnici Antiterorističke postrojbe policije MUP-a RH iz Kumrovca, te jednim djelom iz obučnog centra policije Valbadon.Naravno, veći broj pripadnika ZNG Dubrovnik bili su domaći domoljubi koji su bez razmišlja-nja i dvojenja, unatoč otvorenim prijetnjama domaćih izdajnika, stali u obranu svoga Gra-da i Domovine. Ova postrojba je bila temelj obrane Dubrovnika i dubrovačkog kraja. Tako stoji povijesna činjenica kako su pripadnici ove postrojbe, zajedno s drugim dubrovačkim bra-niteljima, 116. brigade ZNG Dubrovnik i 163. brigade HV Dubrovnik, tijekom Domovinskog rata, pobijedili Titove zločinačke fašiste, šum-ske razbojnike i domaće izdajnike, koji su izvr-šili agresiju na Dubrovnik i Republiku Hrvatsku. Zbog toga je ova postrojba ukazom Predsjed-nika RH odlikovana odličjem Reda Nikole Šubi-ća Zrinskog za iskazanu hrabrost i junaštvo

svojih pripadnika tijekom Domovinskog rata na prostoru Dubrovnika i dubrovačkog kraja. Naravno, u sklopu 116. brigade ZNG Dubrov-nik, u obrani Dubrovnika i dubrovačkog kraja, sudjelovale su mobilizirane postrojbe tadaš-nje TO, koje je mobilizirao zapovjednik 116. brigade ZNG Dubrovnik pok. Željko Pavlović. Od 16. siječnja 1992. godine 163. brigada HV Dubrovnik preuzima sve postrojbe, te ih preu-strojava u 1. i 2. bojnu 163. brigade te krajem 92. godine, kad se osniva Borbena skupina Konavle radi oslobađanja Konavala, 163. bri-gada krajem 1993. godine dobiva i 3. bojnu zvanu "Konavoska bojna".U sklopu 163 brigade tada se od oklopne skupine formira TRD i dolaskom samohotki u blokirani Grad formira se oklopna bojna 163. brigade HV, te druge manje postrojbe pristo-žernog karaktera. 163. brigada HV Dubrovnik brani Dubrovnik i dubrovački kraj do kraja Domovinskog rata. Treba napomenuti da se u sklopu ovih postrojbi, a po odluci zapovjed-nika za Južnu Dalmaciju Marinova ustrojilo i Zapovjedništvo obrane Dubrovnik na čijem čelu je bio podpukovnik Nojko Marinović. Do-laskom brigadira Veselka Gabričevića, koji je zamijenio zapovjednika 116. brigade ZNG Du-brovnik i dotadašnjeg prvog zapovjednika 163. brigade pukovnika Ivana Vareninu, na mjesto zapovjednika 163. brigade isti preuzima i duž-nost zapovjednika obrane Grada umjesto do-tadašnjeg Nojka Marinovića. Zapovjedništvo obrane Grada je trajalo do deblokade Dubrov-nika, zapravo do osnivanja Južnog bojišta.Kroz 116. brigadu ZNG Dubrovnik, 75. samo-stalnu bojnu ZNG Dubrovnik i 163. brigadu HV Dubrovnik prošlo je oko četiri tisuća branitelja, a 180 branitelja je dalo svoje živote za obranu Dubrovnika i dubrovačkog kraja dok je preko 300 branitelja bilo ranjeno ili povrijeđene, ne računajući novonastale invalide nakon Domo-vinskog rata.

Zbor narodne garde DubrovnikMladen Jurković, predsjednik

ZBOR NARODNE GARDE DUBROVNIK

1.lipnja 28. obljetnica postrojbi obrane Dubrovnika

Pripadnici ZNG-a Dubrovnik na obuci. Ljeto ‘91. Igralište Lapad u Dubrovniku

Povodom 28.obljetnice Zbora narodne garde Dubrovnik, 116.brigade ZNG Dubrovnik i 163.

brigade HV DubrovnikPOZIVAMO

HRVATSKE BRANITELJE

Na odavanje počasti poginulim i umrlim braniteljima –

pripadnicima Zbora narodne garde Dubrovnik, 116.brigade

ZNG Dubrovnik i 163.brigade HV Dubrovnik

1.lipnja 2019.godine u 10,00 satina groblju Boninovo

GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019. 5

DEŠA-Dubrovnik je u suradnji s Općinskim sudom u Metkoviću održala 24.svibnja okru-gli stol na temu „Žrtve i svjedoci u sudskom postupku“. Cilj okruglog stola bio je približiti aktivno-sti programa Mreže za podršku i suradnju žrtvama i svjedocima kaznenih djela, do-nosiocima odluka, sudskim praktičarima i pružateljima socijalne pomoći te predstaviti probleme i predrasude s kojima se žrtve i svjedoci kaznenih djela susreću.Na okruglom stolu su sudjelovali predstav-nici različitih institucija - Centar za socijalnu skrb Metković i Ploče, sudci i sutkinje Op-ćinskog suda u Metkoviću, Općinsko držav-no odvjetništvo u Metkoviću, predstavnici Udruge Radost i Udruge Prijatelj iz Metko-vića, predstavnica Ministarstva pravosuđa te predstavnik Općine Slivno.Predstavnica Ministarstva pravosuđa, Maida Pamuković istakla je razloge osnivanja mre-že za podršku žrtvama i svjedocima kazne-nih djela, čiji je glavni cilj osiguranje pomoći i podrške žrtvama i svjedocima u županijama u kojima nisu osnivani odjeli pri županijskim

sudovima. Tom prilikom pojasnila je ulogu organizacija civilnog društva koje se bave pružanjem podrške žrtvama i svjedocima, načinom odabira tih organizacija te natječaj-nim uvjetima koje je svaka od organizacija morala ispuniti da bi bila dio Mreže.Cilj ministarstva je osnivanje Odjela za po-dršku žrtvama i svjedocima u svim županija-ma, ali i nastavak djelovanja udruga u ovom području s obzirom na njihovo široko djelo-vanje i specijaliziranost, primjerice pružanje psihološkog savjetovanja i pravne pomoći.Predstavnice DEŠE predstavile su dosadaš-nji rad udruge na ovom području, usluge koje pružaju u okviru programa, te proble-me i predrasude s kojima se žrtve i svjedoci susreću prilikom prijave kažnjivih djela kao i njihovim potrebama od trenutka prijave ra-zličitih oblika nasilja. Također, istakli smo važnost širenja usluge na područje cijele županije te smo pozvali sve građane doline Neretve da nam se obrate telefonski ili je-danput mjesečno u prizemlju zgrade Općin-skog suda u Metkoviću na kojem organizira-mo dežurstvo našeg volontera.

OKRUGLI STOL U METKOVIĆU

ŽRTVE I SVJEDOCI U SUDSKOM POSTUPKU

Radove na izgradnji nove osnovne škole na Montovjerni obišli su u srijedu, 29.svibnja, gradonačelnik Mato Franković, zamjenica Orlanda Tokić te pročelnici Srđan Todorov-ski i Dživo Brčić.Izrazivši zadovoljstvo što radovi napreduju predviđenim tijekom, Gradonačelnik je na-glasio i važnost ovog projekta s obzirom da od 1985. godine u Dubrovniku nije bilo in-vesticija u gradnju novih škola.''Potreba uvođenja jednosmjenske nastave u svim osnovnim školama je prioritet ove gradske uprave i vjerujem da idemo u do-brom smjeru. Očekujemo da će škola biti gotova i prije predviđenih rokova. Dobro je da se cijeli ovaj proces odvija paralelno s izgradnjom studentskog doma koji će biti gotov u sličnom terminu tako da će ovo naselje doživjeti jednu potpuno novu vizu-ru. Jedan od ključnih problema naselja je

parking, ali buduće investicije studentskog doma uključuju i veliki broj parking mjesta tako da će jedan dio sigurno biti omogućen za korištenje svim našim sugrađanima'', re-kao je gradonačelnik Franković.Ujedno se zahvalio stanovnicima ovog di-jela grada na strpljenju zbog radova koji se izvode.

''Montirana je čelična konstrukcija dvorane. Prije početka same gradnje smo raspodije-lili plan na dva segmenta u ovom objektu, dio dvorane ide prema planu, dok smo u dijelu gdje su učionice i koji nema podrum-ske etaže dva mjeseca ispred rokova, stoga planiramo projekt završiti i prije. Imali smo dosta dobru pripremu na ovome projektu, bili smo spremni i voljni napraviti ga kako treba'', istaknuo je Kristijan Jurić, voditelj gradilišta za tvrtku Strabag i Texo Molior.Podsjetimo, ukupna vrijednost radova, s uključenim PDV-om, iznosi 70.623.228,55 kuna. U potpuno novoj zgradi izgradit će se ukupno 16 novih učionica i dvodijelna sportska dvorana s pratećim sadržajima, blagovaonica i knjižnica, dodatne učionice za izborni predmet te prostori za pedagoga i psihologa. Nova škola moći će smjestiti 448 učenika.

GRADONAČELNIK OBIŠAO GRADILIŠTE

Radovi na OŠ Montovjerna prije planiranih rokovaUkupna vrijednost radova, s uključenim PDV-om, iznosi

70.623.228,55 kuna. U potpuno novoj zgradi izgradit će se ukupno

16 novih učionica i dvodijelna sportska dvorana s pratećim sadržajima, blagovaonica i

knjižnica, dodatne učionice za izborni predmet te prostori za

pedagoga i psihologa. Nova škola moći će smjestiti 448 učenika

U izborima za Europski parlament, koji su održani prošle nedjelje, HDZ je osvojio četiri mandata pa će u EP ići Karlo Ressler, Dubravka Šuica, To-mislav Sokol i Željana Zovko.SDP je također osvojio četiri manda-ta pa u EP idu Biljana Borzan, Tonino Picula i Predrag Fred Matić, dok će Romana Jerković predstavljati Hrvat-sku nakon što Velika Britanija završi proces izlaska iz EU.U parlament ide i Ruža Tomašić s li-ste Hrvatskih suverenista, Mislav Ko-lakušić s nezavisne liste, Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida te Valter Flego iz Amsterdamske koalicije.HDZ je osvojio 22, 72 posto glasova, SDP 18, 71, Hrvatski suverenisti 8,52, Nezavisna lista Mislava Kolakušića 7,89, Živi zid 5,66 i Amsterdamska koalicija 5,19 posto.Glasovalo je 1 103 941 (29,86 posto ) birača. Nije glasovalo 2 592 966 (70, 14 posto) birača.

IZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT - HRVATSKA

HDZ-u i SDP-u po četiri mandata

6 GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019.

GRAD DUBROVNIK

Prvi dubrovački vatrogasni brod „Orlando“, izgrađen u Istri za potrebe Vatrogasne zajedni-ce Grada Dubrovnika, svečano je predstavljen u petak, 24.svib-nja, poslijepodne u starom gradskom portu.Prigodnoj svečanosti prisustvo-vali su gradonačelnik Grada Dubrovnika, ujedno predsjed-nik gradske Vatrogasne zajed-nice Mato Franković, zapovjed-nik Javne vatrogasne postrojbe „Dubrovački vatrogasci“Stijep-ko Krilanović, a uz njih prisut-nima se obratila i dobrotvorka, gospođa Olga Stoss iz grada prijatelja Bad Homburga, koja je imenovana kumom broda. Ova humanitarka, koja je vo-dila i osobno sudjelovala u brojnim projektima vezanim uz pomoć dubrovačkom va-trogastvu poput izgradnje va-trogasnog doma na Osojniku, uplatila je sredstva za godišnju premiju osiguranja. Svečanost su uveličali i Meinhard Matern, zamjenik gradonačelnika Bad Homburga i Daniel Guischard, tamošnji vatrogasni zapovjed-nik.Prvi vatrogasni brod, u Orlan-dovoj godini nazvan po ovom velikom svjetovnom simbolu Dubrovnika, blagoslovio je rek-tor Crkve sv. Vlaha don Toma Lučić, a u prigodnom programu nastupila je klapa Ragusavecc-hia. Po završetku svečanosti “Orlando” pred portom izveo i pokaznu vježbu.Gradonačelnik Mato Franković za svog je obraćanja uputio zahvalu svima koji su pomogli

u realizaciji ove vrijedne investi-cije, koja će umnogome Elafite približiti Dubrovniku u pitanjima vatrogasne, ali i zdravstvene zaštite jer je „Orlando“ izgrađen i za plovidbu u zahtjevnijim vre-menskim uvjetima, a vatrogas-cima je poželio uspješno obav-ljanje službe.- „Kroz čitavu povijest vatro-gastva, koje se na području Dubrovnika počelo spominjati još u 12. stoljeću, nismo imali pravi vatrogasni brod“, kazao je gradonačelnik istaknuvši da ne nosi slučajno ime srednjo-vjekovnog viteza čiji je stup u Dubrovniku podignut prije 600 godina.Nabava vatrogasnog broda, podsjetimo, posljednja je in-vesticija Grada Dubrovnika u bolju opremljenost interventnih

službi. Preduvjet je za ustroja-vanje pomorske službe Dubro-vačkih vatrogasaca. Brod je u ugovorenom roku izgradila istarska tvrtka Marservis d.o.o. s dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji plovila. Investicija je stajala četiri milijuna, a financi-rana je sredstvima Grada Du-brovnika i JU Rezervat Lokrum.Polivalentno plovilo ukupne du-žine 13,5 metara s dva motora, 550 konjskih snaga za brze in-tervencije prvenstveno će se koristiti u akcijama vatrogasne postrojbe na moru. Omogućit će žurni transport vatrogasaca na Elafite i Lokrum, brzu reakci-ju gašenja požara, a koristit će se i kod promptnih intervencija u slučaju onečišćenja mora te u ostalim hitnim akcijama spaša-vanja ugroženih ljudskih života.

Započeli su radovi na rekon-strukciji niskonaponske elektro-energetske mreže uklanjanjem preostalog dijela nadzemne mreže i postavljanje nove ener-getski učinkovite javne rasvjete na gradskom području, u su-radnji DP Elektrojug i Grada Dubrovnika. Preostali dio do-trajalih drvenih stupova javne rasvjete, koji su ujedno i stupovi za distribuciju električne energi-je, zamijenit će se podzemnim kabelskim instalacijama. Nakon polaganja instalacija, postavit će se kvalitetna nova javna ra-svjeta, LED tehnologije, a pri samoj realizaciji ostvariti će se značajne uštede za troškove građevinskih radova. U surad-nji predstavnika Elektrojuga i Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupra-vu, određene su prioritetne uli-ce koje trenutno imaju najlošiju infrastrukturu, te se krenulo od Jakljanske ulice u Gružu. Rado-vi na uklanjanju drvenih stupova su u tijeku, nakon čega će uslije-diti polaganje instalacije u duljini od oko 180 metara. Po završet-ku radova u ovoj gruškoj ulici, krenut će se s novim lokacijama po istom modelu, a cilj je što širi obuhvat nove mreže.

Grad Dubrovnik izradio je pro-jekt budućeg objekta za pruža-nje socijalnih usluga u zajedni-ci, koji će u svom sastavu imati i prihvatilište za beskućnike. Riječ je o adaptaciji postojeće zgrade na Kantafigu, koja će ugovorom o rješavanju među-sobnih odnosa između Grada Dubrovnika i Hrvatskih cesta pripasti Gradu, a gdje će se obaviti radovi na sanaciji krova i unutarnjem uređenju.Po završetku adaptacije Du-brovnik će dobiti prikladan smještaj za beskućnike, ali i prostor za smještaj obitelji u kri-znim slučajevima.

Objekt se sastoji od četiri eta-že, ukupne površine 1172 me-tra četvorna. U podrumu će biti smješteno skladište Crvenog križa za opremu i hranu za kri-zne situacije, a na gornjim će etažama biti uređeni smještajni prostori za 45 osoba, s odgo-varajućim brojem kupaonica, čajnim kuhinjama, društvenim prostorima te uredskim prosto-rom za djelatnike.Prihvatilištem za beskućnike upravljat će Crveni križ, dok će adaptaciju i uređenje prostora financirati Grad Dubrovnik, a namjera je i dio sredstava priba-viti kroz EU fondove.

POVIJESNA INVESTICIJA

U Dubrovnik uplovio prvi vatrogasni brod “Orlando”

NA GRADSKOM PODRUČJU

Započelo „ukopavanje“ nadzemne mreže električne energije

GRAD DUBROVNIK – SOCIJALNA POLITIKA

Izrađen projekt prihvatilišta za beskućnike

GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019. 7

Projekt "Povijesni vrtovi dubro-vačkog područja" predstavljen je 28.svibnja u gradskoj vijećni-ci na konferenciji za medije. O projektu su govorili Ivan Šimić, upravitelj Arboretuma Trsteno Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti koja provodi projekt te predstavnici projektnih par-tnera - Javne ustanova Rezer-vat Lokrum, Grada Dubrovnika, Turističke zajednice Grada Du-brovnika i Dubrovačke udruge ART bez granica. Cilj je prido-nijeti društveno-gospodarskom razvoju i podizanju svijesti o važnosti zaštite prirodne baštine i okoliša.Trogodišnji projekt vrijedan 15.5 milijuna kuna započeo je 1. pro-sinca 2018. a sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 70 posto, naglasio je ravnatelj JU Rezervat Lokrum Ivica Grilec. Najavio je i niz projektnih aktiv-nosti.- Cilj je stvoriti novi turistički proizvod na temelju dvije kraj-obrazne prirodno baštinske vri-jednosti – Arboretum Trsteno i Botanički vrt na Lokrumu. Uspo-stavit ćemo novu liniju između ove dvije lokacije novim brodom s hibridnim pogonom, kapacite-ta 50 putnika i vrijednosti 2.2 mi-lijuna kuna, s ciljem povećanja broja posjetitelja u Arboretumu. – izjavio je ravnatelj Grilec.Pročelnica UO za europske fon-dove i regionalnu i međunarod-nu suradnju Zrinka Raguž ista-knula je vrijednost najavljenih aktivnosti u kontekstu gradskog projekta Poštujmo Grad.- Ova gradska uprava dokaza-la je svoju orijentiranost ka ko-rištenju europskih sredstava, koja se proširila i na naše usta-nove. Veseli me što je u pitanju

JU Rezervat Lokrum i što će se ovaj projekt nasloniti na gradski projekt Respect the City jer će nam omogućiti disperziju turi-stičke ponude. Vjerujem da će realizacija biti uspješna na do-brobit domaćeg stanovništa, ali i brojnih gostiju koji posjećuju naš Grad. – naglasila je proče-nica Raguž.Upravitelj Arboretuma Trsteno Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Ivan Šimić naglasio je kako je povezivanje ova dva povijesna područja izuzetno važno za povećanje broja posje-titelja u Arboretumu. Od projek-tnih aktivnosti izdvojio je uspo-stavu tematsko-poučne staze u povijesnom masliniku Arbore-tuma Trsteno i obnovu zgrade Pojate u kojoj će biti smješten Centar za edukaciju i multime-dijalnu prezentaciju, kao i radio-nice uzgoja vinove loze, maslina i aromatičnog bilja uz pomoć udruge DART.Direktorica Turističke zajedni-ce Grada Dubrovnika Romana Vlašić objasnila je ulogu TZ-a u projektu, kroz osmišljavanje tri turistička paketa koja će se po-nuditi turističkim agencijama, a koji će sadržavati sve projektne aktivnosti.Projekt će obuhvatiti i korištenje suvremenih tehnologija za inter-pretaciju i praćenje sastavnica prirodne baštine, kao što je web aplikacija koja posjetitelje upu-ćuje u najpovoljnije klimatske zone otoka Lokruma, omogu-ćuje komunikaciju s upravom te edukativne radionice uz aktivno sudjelovanje posjetitelja. Ulaga-njima će doći do izravnog po-većanja broja novozaposlenih, jedna osoba će se zaposliti u Arboretumu Trsteno i tri u Rezer-vatu Lokrum.

PROJEKT „POVIJESNI VRTOVI DUBROVAČKOG PODRUČJA“

Povezat će se Lokrum i Arboretum Trsteno

Vodovod Dubrovnik objavio je natječaj za izgradnju susta-va vodoopskrbe i odvodnje u Mokošici, Štikovici, Malom Zatonu i Orašcu. U sklopu ovog 60 milijuna kuna vrijed-nog projekta izgradit će se više od 28 kilometara cjevo-voda vodoopskrbe i odvodnje na području ovih naselja, kao i potrebni pripadajući objekti i priključci.Realizacijom ovog projekta dijelovi Grada od Mokošice do Orašca napokon dobivaju kanalizacijsku mrežu.Tako će biti izgrađeno ili re-konstruirano 10,7 kilometara vodoopskrbnih cjevovoda ra-zličitih profila, 17,6 kilometara mreže odvodnje, dvije kanali-zacijske crpne stanice te više od 350 vodoopskrbnih kuć-nih priključaka s priključnim vodovima.Za sve dijelove ovog projek-ta, koji je podijeljen u dvije grupe: izgradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje Mo-košica, Štikovica i Mali Zaton te izgradnju sustava Orašac, Vodovod je već ishodio gra-đevinske dozvole. U sklopu prve grupe tako će biti izgra-đen sustav kanalizacije i vo-doopskrbe Stara Mokošica, sustavi kanalizacije Štikovica

i Mali Zaton te vodoopskrbe Štikovica i CS Palata 2 do CS Štikovica, dok se druga grupa sastoji od sustava vo-doopskrbe VS Orašac – VS Zaton i sustava kanalizacije Orašac.Očekivano vrijeme početka radova je po završetku ovo-godišnje turističke sezone, dok se dovršetak svih radova očekuje krajem 2022. godine.Veći dio projekata koji se planiraju realizirati ovom in-vesticijom sastavni su dio Aglomeracije Dubrovnik i predstavljaju razvoj vod-no-komunalne infrastrukture Dubrovnika te će se sredstva za njih osigurati iz EU fondo-va kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija.Istovremeno s ovim radovima u Mokošici, Grad Dubrovnik će izvoditi i radove rekon-strukcije javne rasvjete u uku-pnoj dužini od oko 3080 me-tara. Obuhvatit će ulice Put od Osojnika, Put Pobrežje, Za Belendinovo, Za Kontralovo, Od fontane, Uz skaline, Put na more i ulica Na moru. Ri-ječ je o energetski učinkovitoj i ekološki prihvatljivoj javnoj rasvjeti navedenih ulica koja će se uskladiti s novoprojek-tiranim stanjem.

Na web stranici Grada Dubrovnika od 22. svibnja može se, putem ka-mera na prometnicama, vidjeti pro-met uživo i to na ključnim točkama:1. Pile2. Ilijina Glavica3. Gruž4. Solska Baza5. Pošta Lapad6. Dom ZdravljaOvo je još jedan alat Grada Du-brovnika za sugrađane, ali i posje-titelje, kako bi se mogli informirati o trenutačnoj situaciji u prometu. Link je dostupan na početnoj web stranici Grada, pod ikonom ''pro-met uživo''.

VODOVOD DUBROVNIK

Raspisana javna nabava za kanalizacijsku i vodovodnu mrežu od Mokošice do Orašca

OD 22.SVIBNJA 2019.

PRATITE PROMET UŽIVO NA WEB STRANICI GRADA

8 GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019.

GRAD DUBROVNIK

Gradilište stambenih zgrada za mlade i bra-nitelje grada Dubrovnika u Mokošici, čiju iz-gradnju financira i sufinancira Grad Dubrov-nik po modelu Dubrovačke stanogradnje, obišao je gradonačelnik Mato Franković sa suradnicima.Grade se dvije stambene zgrade, od kojih je na prvoj diletaciji prve zgrade nakon dvije podrumske etaže u tijeku početak izvedbe treće etaže, odnosno prizemlja zgrade, a na drugoj diletaciji se završava prva etaža. U pr-vom dijelu druge zgrade u tijeku je završna faza iskopa, dok je na drugoj diletaciji izve-dena temeljna ploča.Prva 43 stana za mlade obitelji grade se u sklopu projekta stambenog zbrinjavanja bra-nitelja – stradalnika Domovinskog rata s po-dručja Grada Dubrovnika. Ukupno se gradi 108 stanova, od kojih će 65 biti dodijeljeno braniteljima, a 43 stana će pripasti Gradu. Oni će se prema modelu Dubrovačke sta-nogradnje dodijeliti u najam mladima du-brovačkim obiteljima s mogućnošću otkupa nakon 10 godina.

Sudionici Erasmus projekta u Dubrovniku

Gradonačelnik Mato Franković, zamjenica Jelka Tepšić i pročelnik za sport Dživo Brčić primili su, u povodu osvajanja vaterpolskog prvenstva Hrvatske, igrače, trenere i Upravu Vaterpolskog kluba Jug.Našem najtrofejnijem klubu Gradonačelnik je još jednom uputio čestitke, dodajući kako ništa manje od njih nije ni očekivao. Istaknuo je ulogu VK Jug u životu Grada i činjenicu da su odličnim rezultatima svima na ponos. Ka-zao je i kako će Grad Dubrovnik uvijek stajati iza svog najuspješnijeg kluba.''Posebno mi je drago što ćemo uskoro do-biti i prvi Muzej vaterpola u sklopu zgrade bazena. Vi to svojim postignućima zaslužu-jete'', rekao je gradonačelnik Franković.U ime Kluba na dosadašnjoj podršci Grada Jugu zahvalio je Željan Konsuo.

Sudionike Erasmus + projekta u kojem su-djeluju i učenici Ekonomske škole Dubrov-nik primili su 28.svibnja zamjenica grado-načelnika Grada Dubrovnika Jelka Tešić, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić i pročelnica Upravnog odjela za eu-ropske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž.Zaželjeli su svima dobrodošlicu, naglasiv-ši kako je Erasmus projekt vrlo važan jer okuplja mlade ljude iz raznih zemalja koji međusobno dijele svoja iskustva. Zamjeni-ca Tepšić je također spomenula Sveučilište u Dubrovniku koje je vrlo popularno među Erasmus studentima pa tako tijekom stu-dentske godine 200 studenata iz europskih zemalja dođu studirati u Dubrovnik.

U povodu obilježavanja 27. obljetnice oslo-bođenja Rijeke dubrovačke, predstavnici Grada Dubrovnika i gradskih kotara Moko-šica i Komolac položili su 26.svibnja vijence i zapalili svijeće uz spomen obilježja poginu-lima tijekom Domovinskog rata na području Rijeke dubrovačke.Vijence je u znak zahvalnosti i sjećanja po-ložio i dubrovački gradonačelnik Mato Fran-ković i to u kod spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Osojniku te kod spomen obilježja u Komolcu, nakon čega je služena sveta misa za poginule hrvatske branitelje u Domovinskom ratu, u Župi svete Obitelji u Mokošici.

Oko 350 dubrovačkih predškolaca sudjelovalo je na 18. po redu Olim-pijskom festivalu dječjih vrtića, odr-žanom 24.svibnja na gradskom sta-dionu Lapqd. Događaj je pokrenuo Olimpijski odbor, a u Dubrovniku ga organizira Dubrovački savez sporto-va. Manifestaciju su otvorili zamje-nica gradonačelnika Jelka Tepšić te pročelnik Upravnog odjela za obra-zovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić.Zamjenica Tepšić je izrazila zadovolj-stvo što je ovaj događaj postao jedna lijepa tradicija jer motivira najmlađe na rekreaciju i bavljenje sportom u budućnosti.- Mi kao Grad Dubrovnik moramo raditi i poticati sve takve aktivnosti. Naša strategija sporta i razvoja sport-ske infrastrukture kreće upravo u tom smjeru rada prema svim generacija-ma i poticanja na sportske aktivnosti, a sigurna sam da će među ovim ma-lišanima biti pravih nasljednika naših vrhunskih sportaša – zaključila je za-mjenica Tepšić.U natjecanju je sudjelovalo 12 grad-skih vrtića – ekipa: PČELICA, ŠKA-TULICA, GRUŽ, KONO i PČELICA II, IZVIĐAČ, SKAKAVCI (udruženi vrtići: Pčelica 1 i Ježić – Osojnik), RADOST, PALČICA SUNCE, PALČICA SREĆA, SMJEŠKIĆI (udruženi vrtići: Zaton, Gromača i Trsteno), CICIBAN i PILE.

PROČISTAČ U KOMOLCU

DOBIVENA UPORABNA DOZVOLA

Uređaj za pročišćavanje vode za piće u Ko-molcu dobio je uporabnu dozvolu.Uporabnom dozvolom izdanom 24. svibnja 2019. Investitoru Vodovodu Dubrovnik d.o.o. dozvoljava se uporaba infrastrukturne gra-đevine - crpne stanice s uređajem za proči-šćavanje vode za piće i pratećih infrastruk-turnih objekata.-„Prije dvije godine bili smo na početku du-gog puta i morali smo riješiti brojne prepre-ke. Unatoč svemu bili smo uporni i došli do kraja. Preostalo nam je još idući tjedan do-biti završne potvrde od Zavoda za toksiko-logiju i Ministarstva zdravstva i onda ćemo slobodno moći reći kako zamućenja vode za Dubrovnik postaju prošlost“, izjavio je ovom prigodom gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.Pročistač u Komolcu jedan je od najznačaj-nijih infrastrukturnih komunalnih projekata Grada Dubrovnika i Vodovoda Dubrovnik

OBILAZAK GRADILIŠTA U MOKOŠICI

U 2020. godini završava prvi projekt po modelu ‘’Dubrovačke stanogradnje’’

27. OBLJETNICA OSLOBOÐENJA RIJEKE DUBROVAČKE

Položeni vijenci i zapaljene svijeće

URED GRADONAČELNIKA

PRIJAM ZA JUGAŠE

NA PRIJEMU KOD ZAMJENICE GRADONAČELNIKA JELKE TEPŠIĆLIJEPA TRADICIJA

ODRŽANA 18. OLIMPIJADA DUBROVAČKIH DJEČJIH VRTIĆA

GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019. 9

„Prođe i godina i dulje a da ne pogledam što o meni piše na GOOGLE stranicama; naprosto nisam se srodio s internetom. Ipak sam ja osoba iz drugih vremena koja računalni sustav koristi više kao sredstvo pisanja, umjesto pisaćeg stroja, a manje kao obavijesno sredstvo. Drugi su mi rekli pa sam provjerio: E DA MI JE, moja pje-snička knjiga za djecu, obrađena je kao lektira za osnovne škole u Hrvatskoj“, kaže književnik i filmski redatelj iz Konavala koji u novije vrijeme redovitije i na dulji rok bo-ravi u zavičaju.Tu je zbirku Školska knjiga, izdavač koji inače tiska udžbenike, objavila 1993., go-dine u Zagrebu, urednik je bio Tito Bilopa-vlović, ali trajao je rat i o njoj nitko nigdje, ni tada ni kasnije, nije napisao ni retka, posve je prešućena. Trebalo je proći 26 godina da se nađe prikazivač i tumač ove zbirke, A. P. koji je sve to obilno nadokna-dio. Tko je A. P., Kočan kaže da ne zna, ali je očito da je stručnjak koji je naručen da to napravi za lektiru u RH. Analize su mu odlične, napominje autor.Evo što piše na stranici GOOGLE-a:“Iako su namijenjene mladim čitateljima, većina pjesama obrađuje neka filozofska pita-nja, poput prolaznosti vremena, postanka stvari, položaja čovjeka u svijetu i njego-voj jedinstvenosti te beskonačnosti svijeta, života i svemira. Osim tih, pojavljuju se i razne druge teme, poput prvih ljubavi i za-ljubljivanja, odnosa prema ratu ili diskrimi-naciji te neimaštini i gladi u svijetu. Autor na taj način želi osvijestiti mlade čitatelje da od rane dobi razmišljaju i pokazuje im najpozitivniji ishod. (…) Pjesme su kratke te se stihovi često sastoje od samo jedne riječi, grupirani su u male strofe i često se rimuju. Osim toga, njihova sažetost ih čini vizualno privlačnijima i zanimljivima, a tome pridonose i brojne ilustracije na svim stranicama zbirke.(…) Na taj način autor je ozbiljne teme uspio približiti djeci i mladima. (…) U ovakvim pjesmama mogu uživati i stariji. (…) Kočan je jednom zgo-dom rekao da je pisanje za djecu 'osjetljiv i odgovoran posao'. Osim što su izrazito zabavne, pjesme su ujedno i poučne, što znači da mladi čitatelji imaju dvostruku ko-rist ako ih pročitaju“, zaključuje recenzent.Ukratko, Mijović Kočan se nije priklonio vrlo razvijenoj struji pjesništva za djecu u Hrvatskoj koja njeguje igrivost, šalu, neo-bveznost, ludiranje… sve to da, ali ipak i samo u ozbiljnom kontekstu i neke spo-znaje radi. Takav pristup dočekao je tre-nutak posebnog priznanja.Istine radi, valja reći da Kočanovih pjesa-ma ima u čitankama za sve više razrede osnovne škole, ali kod drugih izdavača, te i iz knjiga za odrasle. Ova je zbirka i do sada u stručnim obrazovnim sredinama i među pjesnicima za djecu slovila kao „na-jantologijskija“, znači s najvećim brojem iznimno vrijednih uradaka. Naime, pro-

fesor Ivo Zalar u svoju je „Antologiju hr-vatskog dječjeg pjesništva“ uvrstio iz ove zbirke čak devet naslova. Zvonimir Balog ima ih više, ali iz deset i više objavljenih pjesničkih knjiga. Jedna, ali vrijedna, tiska-na je u danas teško zamislivih pet tisuća primjeraka. (A „Skupljena baština“ u deset tisuća i sva je rasprodana!)Dubrovačko-neretvanska županija otku-pila je roman „Kučak s Prevlake“ koji se sada može naći u knjižnicama svih osnov-nih škola u Županiji. „Radovalo bi me da to ne bude samo u našoj županiji, jer ta knjiga govori o Domovinskom ratu na po-seban način, razvijajući domoljublje kri-tički prema lošim ljudima i postupcima, a osobito bi me radovalo da u lektiru uđe i „Priča s kraja svijeta/Lorko i Roko“ (Izda-vača Ogranka Matice hrvatske na Grudi!) koji tretira prijateljstvo među djecom razli-čitih vjerskih konfesija“, kaže autor.U knjizi se više pjesama odnosi na Ko-navle i Dubrovnik, kaše pjesnik. Evo dvije pjesme iz toga ciklusa; kosa crta označuje novi stih, a dvije kose crte novu strofu:

NOSTALGIJAJužna mora ponekada / pozovu me u po-hode / i odjednom – gdje god bio / poželim da tamno odem // u Konavle / koje cvatu / Croatiji / i Cavtatu // Zelenilu koje pjeva / čempresu u slici vode / u kojoj i sebe vi-dim / stog i poželim da odem // u Konavle / koje cvatu / Croatiji / i Cavtatu // Ništa rav-

no tome zovu / doma – svi nas puti vode / i ne postoji ta sila / što bi spriječila da odem // u Konavle koje cvatu / Croatiji / i Cavtatu

LJETNI DAN U DUBROVNIKU(triptih): Kao nekad / sačuvan sklad // i uvijek / i sad / Dubrovnik / jedinstven // Grad … /// A zidine / oko Grada / opkoljava / ono more / i valovi / pod stijenama / o nečemu / stal-no / zbore / čas u tutnju / a čas tiho / tek šumore / tek šušore / pa ćućore / i žamore / i brbore / i mrmore / i mrmljaju / rogobore …// Vòde vodē / razgovore… // Priče priča / vječno more /// A kamen / bijel / u suncu / cijel / obasjan // Svilenoplav / nebeski / zrak / je mek … // Čiopa pjev / čaroban spjev / ko lijek // pijemo … // Ljetni je / dan / i miran / san / već snijemo!

NEMA DOKRAJANema nikada / dokraja //Jer i kada / dođeš / do kraja / u koji / si krenuo / za njim je / drugi / kraj / i nisi / došao / dokraja // I tako / do beskraja // Ni dokraja / kraja / ni dokraja / puta / ni dokraja / svemira / ni dokraja / misli / ni dokraja / vremena / ni dokraja/ života…// Jer / nov se netko / već rađa… // U beskraju / i jest / i tajna / i ljepota…

ŠTO JE PRVOŠto je bilo prvo /sjeme ili drvo // Pitamo se još / jaje ili kokoš // što je bilo prije / što je bilo najprije // najprije se rodiš / a zatim se snije … // a zatim se radi … / nad porodom bdije // a zatim … // Kad nas više nije / ne-kih drugih jest // Tako kroz povijest … // ali – što je bilo prvo / kokoš ili jaje / sjeme ili drvo … // Uvijek je / drugo – prvo / a ono prvo / drugo // Od najprije je / tako / i bit će tako / još dugo …

AKTUALNO

E DA MI JE S.M. Kočana lektirna je knjigaNakon 26 godina prešućivanja, ovo vrijedno pjesničko djelo ipak je doživjelo zasluženo priznanje: lektira je učenicima osnovnih škola u Hrvatskoj

10 GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Radove i lokacije projekata luč-ke infrastrukture na Pelješcu i otoku Korčuli obišao je u sri-jedu, 22.svibnja, župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Ža-klinom Marević i Joškom Ceba-lom, v.d. pročelnikom za gospo-darstvo i more Ivom Klaićem te u pratnji saborskog zastupnika Branka Bačića. U obilasku radova u općini Tr-panj (lokacija buduće dograd-nje luke Trpanj), Orebić (ško-ljera), Gradu Korčula (radovi na trajektnom pristaništu Domin-če), Općini Blato (dogradnja luke Prigradica) i Općini Vela Luka (radovi na marini i Pomor-sko-putničkom terminalu) pri-družili su se i načelnici općina i gradonačelnik Korčule, te rav-natelji županijskih lučkih uprava Dubrovačko-neretvanske župa-nije, Korčule i Vela Luke. ”Oče-kuju nas vrijedne investicije u lučkoj infrastrukturi, vrijedne 420 milijuna kuna, a danas smo obišli neke od lokacija tih proje-

kata, ali i druge investicije koje su već u tijeku . U Trpnju smo dogovorili dinamiku raspisivanja natječaja i financiranja, u Orebi-ću smo obišli 2,7 milijuna kuna vrijednu završenu školjeru u tra-

jektnom pristaništu i prema in-formacijama s terena stanovnici Orebića su više nego zadovolj-ni. U Korčuli će za mjesec dana na lokaciji Dominče profunkcio-nirati 80 metara nove obale vri-

jedne 10,5 milijuna kuna. To će rasteretiti gradsku luku u Korču-li”, rekao je župan te nastavio: ”U Prigradici smo obišli radove na školjeri, a u Vela Luci smo obišli radove na marini, a tom prilikom potpisan je i ugovor kojim našoj ŽLU Vela Luka osi-guravamo 100 tisuća kuna za studijsku dokumentaciju za pro-jekt ribarske luke u Vela Luci”, rekao je župan Dobroslavić. Župan je ovom prilikom podsje-tio kako Županija ima u visokom stupnju pripremljenosti projekte u lučkoj infrastrukturi vrijedno-sti 420 milijuna kuna za koje su osigurana sredstva iz fondova EU, putem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, na-mijenjena boljem povezivanju otoka. ”Za luku Donje Čelo već je donesena odluka o financira-nju u 100 postotnom iznosu od 24 milijuna kuna, a očekujemo takve odluke o za dogradnju luke Trpanj, izgradnju nove luke Perna u Orebiću, rekonstrukci-

Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Marević i v.d. pročelnicom za društve-ne djelatnosti Jelenom Dadić obišao je 23.svibnja Obrtničku i tehničku školu Dubrovnik na ko-joj su nedavno završeni radovi energetske obnove.Cilj projekta bio je energetska obnova zgrade Obrtničke i teh-ničke škole Dubrovnik čijom uspješnom provedbom se pri-donijelo značajnom smanjenju energetskih potreba i toplinskih gubitaka zgrade škole, te su se osigurale financijske uštede i poboljšali uvjeti rada u školi za nastavnike i učenike. Naime go-vorimo o 50 posto uštede ener-gije što na godišnjoj razni iznosi oko 50 tisuća kuna uštede.Ukupna vrijednost projekta izno-sila je 3.004.112,03 kuna. Vrijed-nost građevinskih radova koji su odrađeni iznosi 2.625.936,25 kuna, izvođač je bila tvrtka Capi-talis d.o.o., a nadzor je bila tvrt-

ka DELTAGrad d.o.o.S 37 posto udjela projekt je fi-nancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata Ministarstva regional-nog razvoj i fondova EU s 31 po-sto, a 32 posto financirala je Du-brovačko-neretvanska županija.Projektom su završeni građe-vinski radovi ugradnje toplinske izolacije na ovojnicu zgrade, omogućeno je korištenje solar-ne energije za pripremu potroš-nje tople vode te je postavljen

nosač za buduću solarnu elek-tranu snage do 15 kw čija se nabavka planira sufinancirati ta-kođer iz EU fondova uz pomoć županijske Razvojne agencije DUNEA.Projekt je značajan i zbog znat-nog smanjenja štetnih plinova, čime se podiže razina svijesti o potrebi racionalnog korište-nja energije i zaštite okoliša, te se potiče korištenje obnovljivih izvora energije. Dodatnu vrijed-nost projektu daje i činjenica da će se ugrađeni sustavi koristit i u nastavnom procesu za učenike različitih struka škole.Župan Dobroslavić istaknuo je ovom prilikom kako je Obrtnička i tehnička škola primjer dobrog iskorištavanja sredstava iz EU fondova.”Projekte treba znati dobro pri-premiti, poznavati postupak javne nabave i ispunjavati sva pravila Fonda. Škola je sve svoje obaveze uredno ispuni-

la. Mi smo projekt, naravno, podržali kao što podržavamo ostale ovakve projekte”, re-kao je župan te dodao kako će radovi energetske obnove uskoro početi i na OŠ Gruda. ”Također, nedavno su skloplje-na i dva nova ugovora ove vr-ste, za energetsku obnovu OŠ u Metkoviću i OŠ u Staševici, kao i Doma za starije osobe u Vela Luci. Vrijednost svih projekata energetske obnove javnih zgra-da je preko 13 milijuna kuna”, rekao je župan.

NA PELJEŠCU I KORČULI

RADOVI NA PROJEKTIMA LUČKE INFRASTRUKTURE

ZAVRŠENA ENERGETSKA OBNOVA OBRTNIČKE I TEHNIČKE ŠKOLE

Župan Dobroslavić: „Ovo je dobar primjer iskorištavanja EU sredstava“

Projekt je značajan i zbog znatnog smanjenja štetnih plinova, čime se

podiže razina svijesti o potrebi racionalnog

korištenja energije i zaštite okoliša, te

se potiče korištenje obnovljivih izvora

energije

GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019. 11

Župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Marević i v.d. pročelnicom za društve-ne djelatnosti Jelenom Dadić primio je u četvrtak, 23.svibnja, igrače, trenere i članove Upra-ve VK Juga povodom njihovog osvajanja 15. naslova prvaka Hrvatske.Župan je ovom prilikom na-glasio kako su ovakvi prijemi važni kako bi se poslala ja-

sna poruka da se svaki ova-kav uspjeh jednog sport-skog kolektiva uvijek cijeni. ”Ponekad se stječe dojam, kada imate kolektiv kao što je Jug koji često osvaja naslove, kako je to lako. Upravo zato smo vas pozvali ovdje da pokažemo ja-sno kako svaki vaš naslov ci-jenimo. Da je lako biti prvak to bi bio svatko i naravno svatko neka pokuša sljedeće godine”,

rekao je župan Dobroslavić. Potpredsjednik VK Jug CO Že-ljan Konsuo istaknuo je kako je ovo 64. trofej za Jug te kako su najtrofejniji klub u Hrvatskoj uop-će. Zahvalio se Županiji na du-gogodišnjoj uspješnoj suradnji. Trener Vjekoslav Kobešćak i igrači Juga zahvalili su se na prijemu te istaknuli kako sada olakšani idu u završnicu europ-ske lige.

URED ŽUPANA

PRIJAM ZA PRVAKE HRVATSKE

DOBRA VIJEST

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE PROIZVOĐAČIMA MANDARINA OSIGURALO 20 MILIJUNA KUNA

RADOVI NA PROJEKTIMA LUČKE INFRASTRUKTURE

Ministarstvo poljoprivrede pri-premilo je Program potpore za proizvođače mandarina za 2019. godinu u ukupnom iznosu od 20 milijuna kuna. Program je usvojen na današ-njoj sjednici Vlade. Korisnik potpore je proizvođač manda-rina i klementina koji je upisan u Upisnik poljoprivrednika za površine na kojima proizvodi mandarine i klementine i koje su upisane u ARKOD sustav Agencije za plaćanja u poljo-privredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Iznos potpore utvrđuje se razmjerno površinama pod mandarinama i klementinama upisanima u ARKOD.Na urod mandarina utječu agrotehničke mjere, klimat-ske prilike i štetni organizmi (nametnici, bolesti). Jedan od najvažnijih faktora o kojima uvelike ovisi urod mandarina je sredozemna voćna muha čije suzbijanje predstavlja sve veći trošak u ukupnim troškovima proizvodnje. Zato je cilj ove

potpore poboljšati ukupne re-zultate i održivost proizvodnog potencijala oštećenog zbog ve-like rasprostranjenosti i štetnog djelovanja sredozemne voćne muhe te potaknuti provođenje aktivnosti iz Akcijskog plana, što uzrokuju dodatne troškove u proizvodnji. Akcijskim pla-nom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbija-nje sredozemne voćne muhe u dolini Neretve za razdoblje od 2018. do 2021. godine određu-je se način sustavne provedbe fitosanitarnih mjera za suzbija-nje Sredozemne voćne muhe s ciljem iskorjenjivanja ovoga štetnika. Izjava potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, Tomi-slava Tolušića: „Sredozemna voćna muha čini velike gos-podarske štete proizvođačima mandarina u dolini Neretve, ali i na dubrovačkom obalnom području, na Hvaru, Korčuli, Lastovu i Visu. Zbog toga su troškovi proizvodnje visoki što

utječe na održivost i poslovanje proizvođača. Korisnici potpore iz ovog Programa su obvezni tijekom njegove provedbe pri-državati se svih mjera propisa-nih Naredbom i Akcijskim pla-nom za suzbijanje sredozemne voćne muhe. Izuzetno je važno spriječiti daljnje širenje ovog nametnika i očuvati proizvod-nju mandarina. Naše stručne službe su na terenu i u svakom trenutku mogu pomoći savje-tom proizvođačima mandarina. Besplatnim, naravno“.Proizvodnja agruma u poljopri-vrednoj proizvodnji Hrvatske zauzima vrlo važno mjesto, a koncentrirana je u Jadranskoj Hrvatskoj gdje se na površina-ma od oko 2.000 ha najvećim dijelom proizvode mandarine, a nešto manje klementine, li-muni, naranče i ostali agrumi. Na mandarine otpada 95 % od ukupnih površina pod agrumi-ma, a prosječna proizvodnja mandarina i klementina iznosi oko 42.220 tona.

Ravnatelj Obrtničke i tehničke škole, Dinko Mandić zahvalio je Županiji na podršci u ovom za-htjevnom projektu. Istaknuo je kako je uz pomoć v.d. pročelnika UO za poslove župana i Župa-nijske skupštine Mara Hađije te suradnika DUNEA-e Luka Srhoja projekt uspješno priveden kraju te kako je tako stečeno neprocje-njivo iskustvo. ”Nakon toga smo se prijavili i na projekt prekogra-ničke suradnje vrijedan preko pet milijuna kuna te dva Erasmus projekta”, rekao je Mandić.

ju lukobrana Puntin i novu luku Polačište u Korčuli, dogradnju luke Prigradica u Općini Blato, Pomorsko-putnički terminal u Vela Luci te dogradnju luke Ubli na Lastovu”, rekao je župan. Odgovarajući na novinarsko pi-tanje u vezi protivljenja udruge Plavi zid izgradnji Nove luke Per-na župan je istaknuo kako je taj projekt u prostornim planovima Županije već 15-ak godina te kako se od njega neće odustati, naročito sada kada postoje eu-ropska sredstva koja se mogu iskoristiti na dobro otočana. Saborski zastupnik Branko Bačić rekao je ovom prilikom kako vjeruje da će svih osam projekata lučke infrastrukture biti završeni do 2023. godine kada ističe rok za iskorištavanje sredstava u ovom financijskom razdoblju. ”Ovo su sve veli-ki projekti, ali uvjeren sam da ćemo ih realizirati u trenutnom financijskom razdoblju”, rekao je Bačić.

12 GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019.

KONAVLE

Poštovani sugrađanke i sugrađani,Izuzetno mi je zadovoljstvo obavijestiti vas da je Cavtatu pripala velika čast i obveza biti hrvat-skim kandidatom i jednim od 59 međunarodnih finalista u natjecanju Fundacije «Communities in Bloom -CiB», za visokoprestižnu nagradu MEĐUNARODNI ZLATNI CVIJET 2019.Natjecanje za Međunarodni Zlatni Cvijet koje provodi Svjetska krajobrazna asocijacija „Com-munuties in Bloom“ sa sjedištem u Kanadi, je-dan je od najboljih mogućih načina promovira-nja zelenijeg i što urednijeg okoliša u svjetskim i europskim gradovima i mjestima. Cilj samog programa je ohrabriti lokalne vlasti i građane da očuvanjem okoliša poboljšavaju kvalitetu ži-vota na svom području. Unapređujući stalni ra-zvoj ovo natjecanje doprinosi povećanju javne svijesti i edukaciji u svezi očuvanja okoliša, što sve zajedno pridonosi održavanju i poboljšava-nju kvalitete okoliša, kvalitete života i krajolika i zaštititi ruralnog i urbanog ambijenta, a sve u funkciji održivog razvoja. Cavtat i općina Konavle su temeljem kandida-ture istaknute od strane Krajobrazne Ekološ-ke Asocijacije Hrvatske ( KEA), dobili iznimno priznanje zastupati Hrvatsku kao jedini hrvat-ski predstavnik u ovogodišnjem natjecanju za visoko prestižnu nagradu MEĐUNARODNI ZLATNI CVIJET SVIJETA u 2019. godini, u ko-jem sudjeluju brojne države svijeta sa svih kon-tinenata sa svojim gradovima i mjestima.Povjerenstvo KEA Hrvatske je sukladno propo-zicijama natjecanja odlučilo kandidirati Cavtat kao hrvatskog predstavnika u ovom prestiž-nom natjecanju uz obrazloženje da Cavtat već godinama svojim projektima, kvalitetom rada, turističkom prezentacijom, kulturnim i drugim programima radi na prosperitetu i poboljšanju kvalitete života u svojoj sredini. Već sama no-minacija Cavtata za MEĐUNARODNI ZLATNI CVIJET ‘2019, veliko je priznanje kako Općini Konavle i Cavtatu, tako i našim komunalnim službama i svim turističkim djelatnicima. U po-tvrdu ovome najbolje govori podatak da je u ovogodišnjoj kandidaturi sudjelovalo više stoti-na gradova i mjesta sa svih kontinenata.Općina Konavle sa svojim komunalnim služba-ma i Turistička zajednica općine Konavle uči-nit će dodatne napore da na najbolji mogući način predstave Cavtat, kao i čitave Konavle u ovom projektu. U tom smislu posebnu po-zornost posvetit ćemo programima uljepšanja mjesta i podizanju kvalitete života domicilnih stanovnika, ali i poboljšali doživljaj i ugođaj tisućama turista koji nas posjećuju. Naime je-dan od osnovnih postulata KEA-CRO i CiB-a je da se odgovarajuća kvaliteta života domicilnog stanovništva automatski reflektira i na zadovolj-stvo gostiju koji borave u takvoj sredini.Cavtat je već kroz samu nominaciju za ovo vri-jedno priznanje prepoznat kao takva sredina,

te je pred svima nama, uključujući sve institu-cije, pojedince i udruge napraviti sve što je u našoj moći da spremno dočekamo međuna-rodno ocjenjivačko povjerenstvo kojeg oče-kujemo u Cavtatu krajem mjeseca lipnja ove godine.Siguran sam da ćemo svi zajedno dati svoj do-prinos i na taj način pomoći da međunarodno ocjenjivačko povjerenstvo ode iz našeg Cavta-ta sa što pozitivnijim dojmovima. Stoga i vas pozivamo na sudjelovanje u ovom natjecanju na način da iskažemo dobrodošlicu članovima međunarodnog ocjenjivačkog povjerenstva, ali i da se svi zajedno uključimo kako u uređenje kuća, vrtova i okućnica, tako i u brigu o našim zajedničkim javnim površinama. Pobjednici i dobitnici priznanja bit će obzna-njeni u rujnu ove godine. Kao dobitnici brojnih domaćih i međunarodnih turističkih priznanja prethodnih godina, te kao jedna od najboljih europskih destinacija u 2019. godini, imamo se pravo nadati dobrom rezultatu i u ovom na-tjecanju, što bi bio naš zajednički uspjeh i do-datna afirmacija Cavtata i Konavala kao ugod-nog mjesta za življenje.

Načelnik Općine KonavleBožo Lasić, dipl. iur.

POVODOM FINALA MEÐUNARODNOG NATJECANJA ZLATNI CVIJET U KOJEM HRVATSKU PREDSTAVLJA CAVTAT

PISMO NAČELNIKA BOŽA LASIĆA STANOVNICIMA KONAVALA

Općina Konavle sa svojim komunalnim službama i Turistička zajednica općine Konavle učinit će dodatne napore da na najbolji mogući način predstave Cavtat, kao i čitave Konavle u ovom projektu

Udruga Agroturizam Konavle u okviru manifestacije “Proljeće u Konavlima” 25. svibnja je u 10:00 sati, organizirala atraktivno predstavljanje konavoskih vina i tradicije pod nazivom “Konavo-ske ledenice i vino“. Konavljani obuče-ni kao nekad, u svoju narodnu nošnju, su s tovarom, ledom i vinom došli u Grad predat „gradskom činovniku“ vrijedne proizvode. U tu svrhu se u predvorju palače Sponza postavio i simbolični štand gdje su se nakon per-formansa prezentirala konavoska vina što je izazvalo veliki interes domaćeg stanovništva ali i mnogobrojnih gosti. Naime, u vrijeme Dubrovačke Repu-blike usred najvećih ljetnih vrućina, na stolove dubrovačke vlastele iz dubine konavoske Sniježnice, svakodnevno je dolazio led. Bio je to samo jedan od prestižnih proizvoda koji su Gradu i Republici priuštile čarobne Konavle, kraj iznimne ljepote i prirodnog bogat-stva. Danas se u Konavlima proizvode izvrsna vina, a vrh vinske ponude pred-stavljaju malvasije konavoskih proizvo-đača. Stoga su, Konavljani u Grad po-novno donijeli led, a s njim i konavoska vina, da bi još jednom pokazali bogat-stvo Konavala te počastili Dubrovčane i goste onako kako je i knez dubrovač-ki častio svoje najvažnije goste. Pokrovitelj događaja: Turistička zajed-nica grada Dubrovnika.Pokrovitelj manifestacije „Proljeće u Konavlima“: Dubrovačko neretvanska županije, Turistička zajednica općine Konavle i Zračna luka Dubrovnik.

Agroturizam Konavle, organizator manifestacije

AGROTURIZAM KONAVLE

KONAVOSKA VINA I LEDENICE

GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019. 13

U podnožju brda Osojnik, južnije od sela Brot-nice, uz cestu koja vodi u ovo naselje je crkva sv. Luke s nekropolom stećaka i grobljem.Crkva potječe iz 16.st. Uz crkvu je nekropola koja se sastoji od dvadesetak stećaka koji su orijentirani u pravcu istok – zapad. Na ulazu u groblje također se nalaze stećci, a groblje je ograđeno suhozidom u koji je uzidano neko-liko stećaka.Veći broj stećaka na ovoj nekropoli u Brotni-cama ukrašeni su simbolima sunca i mjese-ca. Kao simbol na stećcima pojavljuje se križ. Stećci su u obliku sanduka i ploča. Jedan stećak je uspravan sljemenjak i najveći je na području Konavala. S profiliranim podnožjem, postavljen je u pravcu istok – zapad i ukrašen je reljefima sa sve svoje četiri strane. Na nje-govoj zapadnoj čeonoj strani prikazan je ko-njanik sa sokolom i križ. Između ova dva sim-bola uklesan je natpis pisan staro hrvatskom bosančicom.

KONAVOSKA BAŠTINA

Nekropola stećaka u Brotnicama Priredio:

Nikša Violić

Prvi broj dvojezičnog, hrvatsko engleskog magazina TZ Općine Konavle, Volim Ko-navle ili In love with Konavle, promoviran je u petak, 24.svibnja, u Konavoskim dvorima, a o njemu su nazočnima govorili načelnik Božo Lasić, direktor TZ-a Frano Herendija, te glavna urednica Lidija Crnčević, a pro-gram je na ležeran i šarmantan način vodio Ivica Puljić.Zadovoljstvo novim proizvodom koji će na specifičan način brendirati i promovirati Ko-navle izrazio je načelnik Božo Lasić osobito jer je tiskan u vrijeme natjecanja za Međunarodni zlatni cvijet, dok je direktor TZ Frano Heren-dija istaknuo kako će se novi magazin baviti temama iz prošlosti Konavala, ali će obuhvatiti i aktualnosti vremena u kojemu živimo.

Glavna urednica Lidija Crnčević nazočne je upoznala sa sadržajem i autorskim ti-mom koji stoji iza ovog vrijednog izdanja. U prvom broju strani će posjetitelji i čita-telji doznati o 600-oj obljetnici pripadnosti Konavala nekadašnjoj Dubrovačkoj Re-publici, o autohtonom Konavoskom vezu i nakitu koji se prenosio u obiteljskom nasljedstvu, o Sv.Barbari, lokalitetu pod UNESCO-vom zaštitom, Malvasiji zlatnoj dubrovačkoj, velikom cavtatskom slikaru Vlahu Bukovcu, tradiciji klapskog pjevanja i talentiranim cavtatskim vaterpolistima koji su dokazali da je ovaj sport u Konavlima način života.Prvi broj “In love with Konavle” donosi i ri-barsku priču iz Molunta, kao i priču o ko-

navoskoj nevjesti, Indijki koja se u ovaj kraj doselila iz Južne Afrike, podsjeća nas na vri-jeme kada su stari išli s prodajom na placu u Grad na čemu su odgojene i obrazovane generacije konavoske djece, turistima koji žele aktivni odmor ponuđene su teme o us-ponu na Sniježnicu ili ronjenje i upoznava-nje s brodolomima u blizini Cavtata, te popis događanja tijekom ove 2019. na čitavom ko-navoskom području.Tekstovi su pisani na zanimljiv i pitak način, a potpisuju ih Paula Kostopeč, Antonia Ru-sković Radonić, Jelena Beželj, Lidija Crn-čević, Lucija Vuković, Barbara Margaretić, Ivica Puljić, Jadranka Ničetić, Anita Trojano-vić, Vinko Rožić, Katarina Fiorović i Gabrijela Bijelić.Cijeli tim ljudi koji stoji iza ovog novog turi-stičkog proizvoda koji će zasigurno privući i pažnju domaćih čitatelja, nada se kako će svi koji ga uzmu u ruke postati ono što oni već jesu – zaljubljeni u Konavle.

U nedjelju, 26.svibnja, u crkvi Presvetog Trojstva na Grudi nakon prve župne mise, župnik, don Josip Mazarekić se prigodnim riječima obratio vjernicima, zboru i voditelji-ci zbora Vinki Mihatović zahvalivši joj se za predano, stručno i dugogodišnje vođenje zbora. U nastavku je naglasio posebnu važ-nost njenog rada na očuvanju tradicionalnih, starinskih crkvenih napjeva koje je Vinka za-

pisala, uvježbavala i izvodila sa zborom od poraća do današnjih dana. Nakon župnika i član zbora Mato Prlenda se u ime svih zbora-ša obratio riječima zahvale Vinki predavši joj pritom zahvalnicu i cvijeće. Cijeli događaj je popraćen pjesmom "Krist jednom stane na žalu" kojom su članovi zbora popratili ovaj lijepi događaj. Tko pjeva - dvostruko moli!!!

Luca Đurišić

PREDSTAVLJEN

Prvi broj dvojezičnog magazina TZ Općine Konavle ”Volim Konavle”Tekstovi su pisani na zanimljiv i pitak način, a potpisuju ih Paula Kostopeč, Antonia Rusković Radonić, Jelena Beželj, Lidija Crnčević, Lucija Vuković, Barbara Margaretić, Ivica Puljić, Jadranka Ničetić, Anita Trojanović, Vinko Rožić, Katarina Fiorović i Gabrijela Bijelić

GRUDA

ZAHVALNICA I CVIJEĆE VINKI MIHATOVIĆ

14 GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019.

Na Drugoj međunarodnoj konferenciji koja se održala na Cetinju 16. i 17. svibnja, 2019. u Nacionalnoj bibli-oteci Crne Gore „Đurđe Crnojević“ pod nazivom „MONTENEGRO – Libra-ries, Archives and Muse-ums, LAM 2019“, sa svojim izlaganjima sudjelovale su i Dubrovačke knjižniceu pro-širenom sastavu.Bivša ravnateljica Dubrovač-kih knjižnica, dr. sc. Vesna Čučić izlagala je rad vezan za temu ‘’Proglasi francu-ske vojske u Dubrovniku 1806. -1807. godine’’, dok su sadašnja ravnateljica Jelena Bogdanović i vodite-ljica Odjela za restauraciju i

konzervaciju, Tina Di Reda, zajedničkim izlaganjem o prvom hiperspektralnom snimanju na papiru na ovim prostorima, iznijele više nego zanimljiva otkrića i mo-gućnosti ovakvog jednog si-stema u mogućem projektu analize cjelokupnoga dubro-vačkog korpusa rukopisa i fragmenata pisanih dalma-tinskom beneventanom. Do rezultata su došli prilikom hiperspektralnog snimanja fragmenata beneventane iz Zbirke rukopisa Znanstvene knjižnice Dubrovnik na temu ‘’Spektralno snimanje ruko-pisa iz fonda Znanstvene knjižnice Dubrovačkih knjiž-nica Dubrovnik’’.

DUBROVAČKE KNJIŽNICE U CRNOJ GORI IZLAGALE NA TEMU:

Spektralno snimanje rukopisa iz fonda Znanstvene knjižnice

Samostalna izložba slika dubrovačke umjet-nice Mirande Rako Kuzmanić otvorena je u renomiranoj dubrovačkoj galeriji Sebastian u utorak, 28. svibnja. Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti Andrea Batinić Ivanković.Iz predgovora katalogu kustosice Andree Batinić Ivanković:-Mirandine mrtve prirode i pejzaži su slike i priče, jeke nekog prošlog, ali i naznake budućeg vremena gdje su oblici sačuvali tvarnost i tektoničnost. Na svojim platnima, umjetnica hvatanjem određenog trenutka iskazuje sva svoja sjećanja, nadanja, strep-nje i slutnje. To je slikarstvo stanja koje za sobom ostavlja trag vedrine. Kuzmanić re-ducira prikaze i s mjerom unosi prepoznat-ljive motive cvijeća, voća, dalmatinskih ku-ćica ili pak sakralnih zdanja na slikarskim plohama bogate pikturalnosti i kretanja koje zahvaća cijelu površinu slike. Ciklusom slika Ljetni snovi umjetnica otvara čudesan splet primorskih pejzaža s arhitektonskom kom-pozicijom zbijenom u kubusne odnose stva-rajući perspektivu koja na prvi pogled nosi bljesak dječje percepcije.Miranda Rako Kuzmanić rođena je u Splitu 13. rujna 1969. godine. Godine 1996. diplo-mirala je na Likovnoj akademiji u Splitu. Od 1996. godine zaposlena je u Dubrovniku

kao profesorica likovne kulture u Osnovnoj školi Lapad. Članica je HDLU-a Dubrovnik. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi i stvara u Dubrovniku i Stonu.

GALERIJA SEBASTIAN

IZLOŽBA SLIKA MIRANDE RAKO KUZMANIĆ

FOTO

: ŽE

LJK

O T

UTN

JEV

IĆ

Dubrovački simfonijski orkestar priredio je u utorak, 28.svibnja, u Slanici, koncert za sve generacije, ljubitelje Mozarta i Prokofjeva i njihovih poznatih djela.Na programu su bili Mozartova serenada Mala noćna muzika i Prokofjevljeva simfo-nijska bajka Petar i vuk kroz koju je slušate-lje vodila glumica Vini Jurčić. Orkestrom je ravnao Marc Tardue.

U Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik odvija-la se četverodnevna radionica kataložnog opisa inkunabula za djelatnike Knjižnice od ponedjeljka (20. svibnja) do četvrtka (23.svibnja) u suradnji sa stručnjacima iz Zagre-ba, Filom Bekavac Lokmer i Jurajom Lok-merom. Zajedno s ravnateljicom Bogdano-vić ukazali su javnosti na važnost vidljivosti baštinskih zbirki Grada Dubrovnika, izgrad-nji zajedničkog knjižnično-informacijskog sustava, online kataloga kojim bi se obradila i opisala najstarija i najvrjednija građa i time učinila vidljivom javnosti.

ZNANSTVENA KNJIŽNICA DUBROVNIK

DUBROVAČKI SIMFONIJSKI ORKESTAR

Obrade inkunabula i starih knjiga sa stručnjacima iz Zagreba

Koncert za sve generacije

Povodom Dana zaštite prirode u Hrvatskoj i Međunarodnog dana biološke raznolikosti Du-brovačke knjižnice su 22. svib-nja, organizirale malu radionicu aromaterapije koju je osmislila Mara Doljak, mag.pharm., rav-nateljica Ustanove Aromara Centar i vlasnica tvrtke Aroma-ra.Danas su polaznici mogli sazna-

ti kako u 10 koraka postići zdrav-lje, kako koristiti eterična ulja za sprječavanje infekcija i zaraza i na prirodan način ojačati imuni-tet i smanjiti bolove u tijelu, koja eterična ulja su najučinkovitija protiv bakterija, virusa i gljivi-ca. U ovoj radionici koristili su se gotovi i namjenski proizvo-di, dok će u sljedećoj polaznici sami izrađivati recepture ulja.

MARA DOLJAK ODRŽALA ‘MALU ŠKOLU AROMATERAPIJE

ODRŽANO DRUGO PREDAVANJE U SKLOPU PROJEKTA "ReDu"

10 koraka do zdravlja

"Utjecaj otpada na biljni i živo-tinjski svijet" naziv je predavanja održanog 21.svibnja u hotelu Hilton Imperial Dubrovnik, u sklopu projekta “ReDu - proved-ba Programa izobrazno-informa-tivnih aktivnosti o gospodarenju

otpadom Grada Dubrovnika”. Predavanje je održala biologinja i doktorica prirodnih znanosti o moru Marija Crnčević, s nagla-skom na problematiku morskog otpada, koji u najvećim količina-ma čini plastika.

UTJECAJ OTPADA NA BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET

GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019. 15

Dana 25.svibnja je u Trnovici, malenom selu u općini Dubrovačko primorje, odr-žana 20. jubilarna i međunarodna Likovna kolonija Trnovica!U Trnovici se okupilo više od 50 slikarica i slikara iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Slovenije."Začinjavci" ove jedinstvene likovne i kul-turne manifestacije, koja baš nema podrš-ku matične općine, niti županije, ali zato ima podršku i nesebičnu pomoć ljudi iz Trnovice i prijatelja Trnovice, su Nevenka Đirlić, Nikola Grošeta, Pero Grošeta, Sre-ćko Jarak, Ivo Jerinić i Mato Jerinić, kao i nažalost prerano pokojni Pero Miljković - Limunada, koji su pokrenuli koloniju žele-ći u svom voljenom i rodnom selu Trnovici ponajprije obnoviti zgradu osnovne škole, jedinstveno djelo ruralnog graditeljstva, za koje su i oni i mnoge generacije žitelja Tr-novice bili sentimentalno vezani.Cilj je dostignut, škola je obnovljena i spa-šena od propadanja, likovni umjetnici vole slikati i biti u Trnovici, pa se nastavilo dalje, vrijedne ruke su izgradile veliku vodospre-mu, uređena je bivša čitaonica i učitelj-ski stan, kojeg po potrebi mogu koristiti i umjetnici i seljani, a jako su ponosni i na staro ognjište, zaštićeni spomenik kulture, dovedeno u prvobitno stanje.Sudionike i goste 20. Likovne kolonije u ime organizatora je pozdravio, i poželio im dobrodošlicu u Trnovicu, Mato Jerinić, spomenuvši na početku u proteklu godinu

dana preminule redovite sudionike, Jago-du Lasić i Iva Biočinu, koji su pozdravljeni toplim aplauzom. Njih više nema, ali i nji-hova djela, nastala u proteklih 19 Likovnih kolonija Trnovica, žive i krase prostore osam bolničkih odjela Opće bolnice Du-brovnik, koje je Likovna kolonija Trnovica darivala i pomogla likovno oplemeniti i uljepšati.Za zabavu likovnih umjetnika i gostiju bili su "zaduženi" Gordan Prišlić Vjeverica, Tonći Toto Rilović i KUD Primorska Lijera svojim čuvenim linđom, a uz njih su se u balanju linđa okušali i (ne)vještiji nazočni.Dragi gosti 20. Likovne kolonija Trnovica su, po redovitom običaju, i ove godine bili i dugogodišnji prijatelji iz Centra za rehabi-litaciju Josipovac, koji s velikim veseljem i radošću na papir crtežima prenose svoje osjećaje i doživljaj svijeta oko sebe...Po svemu sudeći Likovna kolonija Trnovi-ca "ide" i dalje, bez obzira što je slikare i goste, kako je Mato Jerinić i sam rekao, prije dvadeset godina pozdravljao cr-nokos, a sad sijed, i to, sad već po dobrom dvadesetogodišnjem običaju, opet zadnje subote u svibnju...Tekst i foto: Željko Tutnjević, Libero portal

U PRIMORSKOM SELU TRNOVICA ODRŽANA JUBILARNA I MEÐUNARODNA 20. LIKOVNA KOLONIJA

VRIJEDNE RUKE SU I DALJE TU

16 GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019.

Đuro Vukić Matuškov (87) iz Kotara komajskih, težak, zidar, umirovljenik, udovac, ćaća, đed i prađed, rođen je u utornik 16. VIII. 1932. od Mata Vukića i Lu-cije rođene Kresić. Pučku školu polazio je u tri države, a nakon toga i Školu učenika u privredi. Većinu godina proživio je u Za-vrelju. U vrijeme srpsko-crno-gorske agresije na hrvatski jug bio je prognanik u Gradu, a lani se nastanio u Domu za starije i nemoćne na Grudi, gdje je po-čeo pisati stihove.

DOM NA GRUDI

Stihovi ljubavi i ispunjenosti života

STAROSTKad ja umrem bit će sprovodmali,Moji prijatelji i svećenikstari.

Samo što će zvona zazvoniti jače,umro jedan starac,nek nitko ne plače.

Za mnom nitko ne će gorke suzeliti,Poslije moje smrti sve će istobiti.

OKLADAKladili se momak i djevojka,Da spavaju, da se ne diraju.

Kad je bilo noću u ponoć,Progovara djevojčica mlada.

Okreni se, ne okrenuo se,Nemoj sada misliti na pare,Sad će tebe zagrliti Mare.

NIKOM TE NE DAM KONAVLE MOJELjubav postoji,Mi je čuvamo.Kad dođu unuciTad se probudi.

Tada boli sveČudom polete.Ptice ljubavido srca dolete.

U domu momJoš cvjeta radost.U našem srcuNe spava mladost.

Godine lete,Dani se broje,Nikom te ne dam,Konavle moje.

RASTANAKOstali su brjegovi za nama,Divni znaci zavičaja moga,Ostala je mila moja draga,Cijela nada srca moga.

Kada plešeš ti mi ruku stežeš,Provjeravaš volim li te ja,Ja te volim,Ali ti mene varaš,Bez tebe mi život ne treba.

PONOVNI SUSRETUlicama šetam ne bi li se sreli,Ruku da ti pružim,Zatim život cijeli.

Oh da mi je,Još jedan put k tebi da se vratim, U đardinu tvome cvijećeZalijevati.

RADOST U SRCUMoja žena ima nešto malo,A to malo slatko je.

To malo slatko,To samo moje je.

Dok jedna čuva za se,A druga svakom da,To moja žena za meSačuvat dobro zna.

To nešto malo slatko,To njena ustašca su.

A tko što drugo misli,Prostak je kažem mu.

U nastavku svojih program-skih aktivnosti namijenjenima najmlađoj publici, Studentski teatar Lero pripremio je novu glazbenu-scensku izvedbu pod naslovom Orlandov san za djecu od 5 do 12 godina. Premijerna izvedba je četvrtak, 30. svibnja 2019. u 19.00 sati na Lerovoj privremenoj sceni u trećoj lađi u Lazaretima. To je priča o Orlandu i ispričan vre-menopis kamenog viteza koji je već 600 godina stanovnik grada koji voli one koji u nje-mu žive, ćute ga, s njim sanja-ju, bude se i dijele ljepotu bez koje ne bismo bili mi, niti Du-brovnik a niti Orlando. Stoji on tako miran, stamen, kamen, blažen i zagledan u srcu gra-da. Iza leđa pazi ga, kao i sve nas, sveti Vlaho. Ispred njega je stara carinarnica Sponza, s lijeve strane Stradun sa svo-jim ljetnim gužvama i zimskim propuhom, a sa desne strane može se u staru luku. Iznad je

gradski zvonik koji broji i od-brojava i naše i njegove godi-ne. Tko je bio Orlando i zašto su mu Dubrovačani posvetili kip kojim su uljepšali grad ali i odali slavu njegovom junaš-tvu? O tome govori Lerova izvedba u kojoj je ispričan du-brovački Orlandov san!Pripovjedaju: Jasna Held i Ksenija Medović uz glas u offu Nike Nagy. Predstavu je priredio Davor Mojaš, sceno-grafiju i svjetlo Mato Brnjić, ko-stimografiju Ksenija Medović, tonsku montažu Viktor Lenert, video i grafički dizajn Nora Mojaš a rekvizita je iz Lerovog fundusa Osto Ariosto. Prva pretpremijera je održa-na 13. svibnja 2019. na Le-rovoj sceni u Lazaretima, na dan kada je prije 600. godi-na postavljen Orlandov kip u Dubrovniku. Predstava je ostvarena uz potporu Grada Dubrovnika kao dio projekta „2019.-Orlandova godina“.

STUDENTSKI TEATAR LERO

ORLANDOV SAN

Violinist Luka Ljubas, prvi Hrvat koji je pobijedio na prestižnom Međunarodnom violinističkom natjecanju Vaclav Huml i dobitnik brojnih drugih nagrada poput Na-grade Zlatko Baloković i Nagrade Ivo Vuljević, nastupio je 24.svibnja u atriju Kneževa dvora s Dubro-vačkim simfonijskim orkestrom kojim je ravnao Marc Tardue.Mladog violinista publika je imala priliku čuti u Bruchovom Koncer-tu za violinu i orkestar u g molu te ga je nagradila dugim i velikim pljeskom. Na programu su tako-đer bile Poulencova Sinfonietta te Debussyjeva Mala suita.Luka Ljubas rođen je u Beču, u hrvatsko japanskoj glazbeničkoj obitelji. Prvu poduku iz violine je dobio od svoje majke, a po-tom nastavlja učiti u Muzičkoj školi Margareten u Beču u klasi profesora Arkadija Winokurova. Godine 2006. započinje studij vi-oline na Državnom konzervatoriju u Klagenfurtu u klasi profesora Briana Finlaysona. Godine 2012. upisuje predstudij na Muzičkoj akademiji u Beču, a od 2015., po-staje i redovni student u klasi pro-fesora Gerharda Schulza. Tijekom svoje dosadašnje karijere, često

je koncertirao u Austriji, između ostalog u bečkom Konzerthausu i na brojnim međunarodnim pozor-nicama – u Armeniji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Italiji, Slove-niji i Japanu. Svirao je kao solist s Koruškim simfonijskim orkestrom, Bečkim komornim orkestrom, Schönbrunner Schloss orchester, Orchestra di Padova e del Vene-to i brojnim drugima. Ovo mu je druga suradnja s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom.

Renata Roman Dobroslavić

DUBROVAČKO GLAZBENO PROLJEĆE

Veliki pljesak za Luku Ljubasa

GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019. 17

Predstavljanje knjige Duške Mušić „Moje ime je duška“ održalo se 24. svibnja 2019., u Čitaonici Narodne knjižnice Grad, a kao glazbena gošća nastupila je Jasna Krilić, prof. glazbe.U Zagrebu je nakon predstavljanja ove au-tobiografske knjige i čitanja jedne od priča dobila, kako je sama rekla, ‘’najbolji kom-pliment ikad’’ kad joj je ispred Školske knjige došla žena i rekla da će štampati njen tekst u đačkim knjigama od 5. do 8 razreda i svi roditelji će to slušati na prvom roditeljskom sastanku.Bilo da govori o svom vjenčanju gdje joj se suze slijevaju poput razasutih bisera s pokidane niske, zlostavljanju od strane oca, poslije i muža, ili pak o svojoj deblji-ni s kojom se nikad nije znala nositi osim prejedanjem , o gledanju pornića po prvi put, ili kad s ljubavlju govori o omiljenoj svekrvi i njenom sprovodu, svom unuku kojeg voli najviše na svijetu, ali tek po-slije pite, nije bitno s kakvim punjenjem, Duška sve to radi na svoj specifičan na-čin, vodi publiku u neočekivano, kako je i

sama rekla ‘’volim vas bacati, s vrha vala na dno’’… priče su bolne, teške, životne, smiješne, komične i tragične, puna nada-

nja i bolnog razočarenja, i pune humora koji ju je očito izvukao iz svih onih loših događaja. Svaka priča počinje i završava sa ‘’moje ime je duška’’.Kako kaže urednica ove knjige Jasminka Bedeković: „U ovom djelu Duška Mušić je intimno intimna bez granica i ograda. Na svoj prepoznatljiv, satiričan način ogoljava se do kosti, do zadnjeg bisera. Vjerujem da će svatko tko pročita osjetiti ono… da li se nasmijati ili zaplakati? Duška Mušić je hrabra žena, a ovo je knjiga o rasutim bi-serima.“Autorica između ostalog u knjizi govori kako je ”potrebno doći u šezdesete da bi shvatio što je sreća… tek tada možeš zaboraviti sve što pripada zaboravu, tek tada prestane boljeti sve što je zaraslo i tek tada počneš opraštati…”Mušić navodi i kako ”treba govoriti i pisati, treba sebe zavoljeti najviše na svijetu, za-voljeti se tristoposto… ako me netko danas upita kako izgleda najsretnija žena na svije-tu, pokažem prstom na sebe… sada lijem samo radosnice i ne žalim ni za čim…”

PREDSTAVLJANJE U DUBROVNIKU

‘’MOJE IME JE DUŠKA’’, KNJIGA O NAJSRETNIJOJ ŽENI NA SVIJETU

Inače domovina Rolandovih stupova je sje-verna Njemačka, a jedini postojeći primjerci Rolanda van njemačkih granica su Orlandov stup u Dubrovniku i još jedan koji se nalazi u Litomericu u Češkoj. Dakle, prve arhivske po-datke o Orlandovom stupu spominju ga po-četkom XV. st. kad je Dubrovnik bio pod zašti-tom hrvatsko-ugarskog kralja Sigismunda (ili Žigmunda) od 1387. do 1437. koji je ujedno bio i njemački car. Poslije poraza kod Nikipo-lja krajem 1396. od strane Turaka, Sigismund je boravio sa svojom pratnjom u Dubrovniku 9 dana i na trošak dubrovačke vlade. Želeći da istakne nezavisnost Dubrovnika u odnosu na Veneciju, a pod zaštitom hrvatsko-ugarske krune, vjerojatno je kralj Sigismund za vrijeme svoga boravka upoznao Dubrovčane kako su mnoge općine u njemačkoj pokrajini Bran-denburg postavljanjem Rolandovim stupova označile svoju nezavisnu sudbenost i grad-sku slobodu. Baš u to doba, početkom XV. st. Venecija je zaposjela dalmatinske gradove i otoke i počela da postavlja kamene simbo-le svoje vlasti, reljefne Markove lavove. To je bio pogodan trenutak za Dubrovnik da jasno

istakne svoju nezavisnost a ujedno da poka-že i zaštitu hrvatsko-ugarske krune i moćnog njemačkog cara postavljajući reljefni Orlandov lik na glavnom trgu kao simbol svoje političke, sudske i trgovačke samostalnosti.Oslobođenjem Dubrovnika od mletačke vlasti 1358. i dolaskom pod zaštitu hrvatsko-ugar-skih kraljeva (1358-1526) počinje u svakom pogledu veliki napredak, odnosno zlatno doba u povijesti Dubrovnika. Dubrovnik odba-cuje naslov općine polovinom XV. st. i naziva se republikom. Utvrdivši se unutra i spolja, osjećajući se dovoljno jak i zaštićen da može istaći svoju političku samostalnost, Dubrovnik je čuvši od kralja Sigismunda, njemačkih trgo-vaca i rudara kao i od dubrovačkih poklisara pri ugarskom dvoru za Rolanda i njegovo zna-čenje, po ugledu na njemačke gradove (prvi trag o Rolandovom stupu postavljen je po-lovinom XIII. st., a posljednji početkom XVIII. st), postavio lik legendarnog viteza Orlanda na svom glavnom trgu. Time je istaknuo svoju samostalnost u odnosu na Veneciju koja je u svim gradovima pod njezinom dominacijom postavljala reljefne Markove lavove.

Orlandov stup na mjestu ranijeg kara preuzeo je njegovu ulogu, te postao stup za kažnjava-nje okrivljenika. Sa stražnje strane stupa nala-zi se vertikalni žljeb za drveno koplje zastave. Na štitu dubrovačkog Orlanda nema nikakvog grba, dok većina njemačkih kipova imaju grb grada ili pokrajine. Na podnožju je uklesana mjera dubrovačkog lakta (dužina 51,2 cm) kako bi se kupac pri kupovini sukna ili plat-na uvjerio da ga prodavač nije prevario. Na vrhu Orlandovog stupa je manja četverokutna ravnina ograđena željeznom ogradom odakle su proglašavane narodu razne vladine odlu-ke, javne svečanosti, oglašavale teže kazne i slično.Kao simbol nezavisnosti Orlandov stup u Du-brovniku bio je nosilac državne zastave na kojoj je bio lik sv. Vlaha. (Izvor podataka: Ilija Mitić „Orlandov stup u Dubrovniku“).Njegovo sadašnje stanje dobro je poznato i la-icima i stručnjacima, te je neophodno potreb-na stručna i potpuna sanacija oštećenja koja su bila vidljiva na kamenom stupu prije nego što su zatvorili Orlandov stup.

(nastavlja se)

ZANIMLJIVOSTI IZ POVIJESTI

Orlandov stup u Dubrovniku (2)

Priredio: Damir Račić

Ne bi me iznenadilo, s obzirom na njihovu dosadašnju učinkovitost, da Kinezi prije završe izgradnju Pelješkog mosta, (krajnji rok srpanj 2021. g.), nego će se učiniti potpuna, tj. bez naknadnih „završnih radova“, ali istovremeno i kvalitetna obnova Orlandovog stupa ili eventualno postavljanje njegove replike. Živi bili pa vidjeli

18 GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019.

Prozvaše ga remetom jer je luto šumom, po-čivo kraj studene vode bistroga potoka i slušo pjesni gardelina i hvr-ljaka.Jednom tako umoran zaspi i usnuo čudan san. Bijaše veselo prolitje, pri vodi u dubravi vile spievale pjesni i slavile libretu. S isto-či gdje gdje sunce izlazi pojavi se gizdava vila, prelijepe stasa i zlatnih prami. Druge vile zvaše je Rusalka. Ona milim pogledom gledala samo remetu, pitala ga: „Zašto u dubravi sanak spiš, otvori oči, dvigni se i sa mnom uživaj vječni mir?“ „Pri vodi opći i hodi. Istjeraj doleče tuge i tamnosti i budi svitla čas, od Grada ures. U Grad se vrati ko plemić počteni,“ govorila Rusalka.U taj čas navale mladci u dubravu, s večera do dzore da kolo vode. Nesviesne i nemile ćudi, pjani i siti hvatali silom vile da š njima brijeme uživaju. Neka sotonska bies pamet im odnila. Rusalka uteče u vodu studenu i sakri se u nimfej.Objednom diple zasviraju, pojaviše se pa-stiri. Od zla izbaviše vile, a mladce otjeraju lukom i strilama. „Veliki moj Bože!“ strese se remeta i začudi kad oćuti toliki nepokoj u glavi. „Đe sam ovo? Ma što ne idem drito doma da u dobru mir uživam.“ Iziđe remeta iz ovijeh banda. Sakri se pod sjenu starog oraha da od vrela sunca glavu ohladi. Kad se rashladi pođe u Grad. Otvori vrata svoga dvora i uljeze u svoju kuću, svoju slobodicu.hvrljuka - čvorak

Piše: Marija Đanović

PRIČE

Remetin san

31.svibnjaKino Sloboda 16.30 ALADIN / 3D - akcijski, avanturistički – titlo-vano Režija: Guy Ritchie / Ul: Will Smith, Mena Massoud, Naomi Scott, Marwan Kenzari19.00 ROCKETMAN - biografija, drama Režija: Dexter Fletcher / Ul: Taron Egerton, Richard Madden, Bryce Dallas Howard21.00 GODZILLA II : KRALJ ZVIJERI / 3D - akcijski, avantura, fantazijaRežija: Michael Dougherty / Ul: Vera Farmiga, Millie Bobby Brown, Sally Hawkins

01.lipnja / 02.lipnja Kino Sloboda 16.30 ALADIN / 3D - akcijski, avanturistički – titlovano Režija: Guy Ritchie / Ul: Will Smith, Mena Massoud, Naomi Scott, Marwan Kenzari19.00 ROCKETMAN - biografija, drama Režija: Dexter Fletcher / Ul: Taron Egerton, Richard Madden, Bryce Dallas Howard21.00 GODZILLA II : KRALJ ZVIJERI / 3D - akcijski, avantura, fantazijaRežija: Michael Dougherty / Ul: Vera Farmiga, Millie Bobby Brown, Sally Hawkins

Kino Jadran21.00 MALE NEVINE LAŽI - komedija, dramaRežija: Guillaume Canet / Ul: Marion Cotillard, François Cluzet, Benoît Magimel

03.lipnja / 04.lipnja Kino Sloboda 16.30 ALADIN / 3D - akcijski, avanturistički – titlovano Režija: Guy Ritchie / Ul: Will Smith, Mena Massoud, Naomi Scott, Marwan Kenzari19.00 GODZILLA II : KRALJ ZVIJERI / 3D - akcijski, avantura, fantazijaRežija: Michael Dougherty / Ul: Vera Farmiga, Millie Bobby Brown, Sally Hawkins21.30 MA - horor, trilerRežija: Tate Taylor / Ul: Octavia Spencer, Luke Evans, Juliette Lewis, Allison Janney

Kino Jadran21.00 ROCKETMAN - biografija, drama Režija: Dexter Fletcher / Ul: Taron Egerton, Richard Madden, Bryce Dallas Howard

05.lipnja Kino Sloboda 18.30 Projekt Priče oko popreta – projekcija filma „Prvih sedam“ 20.30 ROCKETMAN - biografija, drama Režija: Dexter Fletcher / Ul: Taron Egerton, Richard Madden, Bryce Dallas Howard

Kino Jadran21.00 GODZILLA II : KRALJ ZVIJERI - akcijski, avan-tura, fantazijaRežija: Michael Dougherty / Ul: Vera Farmiga, Millie Bobby Brown, Sally Hawkins

PROGRAM 31. svibnja – 5. lipnja

Za svećenike Dubrovačke biskupije u su-botu, 1. lipnja na svečanom euharistijskom slavlju u dubrovačkoj katedrali Gospe Ve-like u Dubrovniku koje počinje u 18 sati dubrovački biskup mons. Mate Uzinić za-redit će dvojicu đakona koji su u studenom prošle godine primili red đakonata. Svećenički red primit će don Josip Mudri i don Tonći Ante Prizmić.Josip Mudri rođen je 31. svibnja 1988. go-dine u Vinkovcima od roditelja Dražena i Ljiljane rođ. Rajković. Rođen je kao prvo dijete od petoro braće i sestara. Kršten je u Rokovcima, selu nedaleko Vinkovaca, gdje je i živio. Osnovnu školu pohađao je u Andrijaševcima, a nakon nje upisao je Gi-mnaziju Matije Antuna Reljkovića u Vinkov-cima. Katolički bogoslovni fakultet završio je 2014. godine u Đakovu. Među bogoslo-ve Dubrovačke biskupije primljen je 2017. godine. Pastoralni praktikum obavljao je u

župi Svetog Spasa u Staroj Mokošici. Mla-du misu će slaviti u župi u Rokovcima u nedjelju, 21. srpnja.Tonći Ante Prizmić rođen je 1. siječnja 1994. godine u Splitu, od roditelja Mara i Jasminke rođ. Radeljić. Ima jednu stariju sestru. Kršten je u izbjeglištvu u župi sv. Roka, Vinjani Donji. Osnovnu školu završio

je u Dubrovniku, kao i srednju Turističku i ugostiteljsku školu. Godine 2012. stupio je u dominikanski novicijat ali je razluči-vanjem shvatio da redovnički put nije za njega pa je uputio molbu dubrovačkom biskupu da ga primi kao bogoslova za Dubrovačku biskupiju. Prve dvije godine bogosloviju i Katolički bogoslovni fakultet pohađao je u Zagrebu. U Centralno bogos-lovno sjemenište u Splitu prešao je 2015. godine, gdje je nastavio studij teologije. Među kandidate za đakonat i prezbiterat na naslov Dubrovačke biskupije primljen je u Splitu 2016. godine. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu je završio filozofsko-teološki studij 2018. godine. Pastoralni praktikum obavljao je u župi Svih svetih u Blatu na otoku Korčuli. Mladu misu slavit će u župi Svetog Križa u Dubrovniku u nedjelju, 2. lipnja s počet-kom u 10.30 sati.

SUBOTA, 1. LIPNJA 2019.

SVEĆENIČKO REĐENJE U KATEDRALI

GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019. 19

Davor Tomšić kao voditelj odjela za visinska mjerenja u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) ispričao nam je sve o postavljanju uređaja za mjerenje visinskog vjetra – wind profiler. U okviru projekta Interreg – Adria More posjetili smo glavnu mete-orološku postaju Dubrovnik na kojoj je predstavljena jedna od završnih aktivnosti, a to je po-stavljanje uređaja za mjerenje visinskog vjetra. Radi se o važ-nom uređaju koji mjeri visinski vjetar i određuje visinska struja-nja vjetra do 4000 m, odnosno radi se o mjerenjima struktura vjetra po visini. Visinski vjetar i njegova mjerenja vrlo su bitna za primjenu u meteorologiji, (za prognoze) a posebice je bitan za lokaciju Dubrovnika, odno-sno Dubrovačko-neretvansku županiju obzirom da je bitan kod sigurnosti u avionskom prijevo-zu, pa će samim time značiti i za Zračnu luku Dubrovnik, jer je važan parametar za sigurost put-nika i povezivanje Dubrovačke

regije sa svijetom. Dobiveni podaci će biti od izni-mnog značanja, obzirom da se

prvi ovakav uređaj nalazi u Ma-đarskoj, kod jezera Balatona, a drugi se nalazi u Beču, na Aero-

dromu Beč te se radi o velikim udaljenostima, pa je tim više značaj ovog uređaja važan zbog vrlo male rasprostranjenosti mje-renja s mora, zaključuje Tomšić.Iz DHMZ-a kažu kako se planira postavljanje istog uređaja u Za-dru, i u sklopu projekta moder-nizacije u Istri, pa bi samim time imali pokrivenu cijelu Jadransku obalu. Mario Krešić – voditelj službe za tehničku potporu (DHMZ) ističe kako će se u sljedećih četiri do pet godina sve meteorološke postaje modernizirati.Ovo je zasigurno uređaj koji će značiti za točnost prognoze, za sigurnost putnika u zračnom prijevozu, i za meteorologiju u cjelini.Razgovarala: Zrinka Krmek, LTVFotografije: Željko Tutnjević, DMC

POSTAVLJEN JE UREĐAJ ZA MJERENJE VISINSKOG VJETRA KOJI JAMČI TOČNOST VREMENSKE PROGNOZE I SIGURNOST PUTNIKA U ZRAČNOM PRIJEVOZU

20 GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019.

Projekt „Razvoj Zračne luke Dubrovnik“Projekt razvoja Zračne luke Du-brovnik prepoznat je kao jedan od ključnih projekata ulaganja u infrastrukturu u Republici Hr-vatskoj. Osim toga, navedeni projekt u skladu je s hrvatskom Strategijom prometnog razvo-ja za razdoblje 2014. do 2020. i Operativnim programom za promet za 2013. Opći ciljevi projekta uključu-ju:• poboljšanje povezanosti žu-

panije s ostatkom Hrvatske i EU i pripreme za Schengen,

• omogućivanje nesmetane slobode kretanja ljudi i roba te podizanje kvalitete života u regiji,

• smanjenje nezaposlenosti, poticanje regionalnog razvo-ja te investicijskih aktivnosti,

• rješavanje problema pro-metne zagušenosti zgrade Terminala te usklađivanje smeđunarodnim standardi-ma zračnog prometa

Projekt obuhvaća:• rekonstrukciju uzletno-slet-

ne staze, staza za vožnju i stajanki,

• rekonstrukciju i dogradnju putničke zgrade Terminala,

• izgradnju objekata za gospodarenje otpadom te unaprjeđenje mjera zaštite okoliša,

• izgradnju kanalizacijskog su-stava i izmještanje postroje-nja za ospkrbu avio gorivom,

• izgradnju administrativnih i ostalih objekata.

LAirA PROJECTLaira (Landside Airports Ac-cessibility - pristupačnost ze-maljske strane zračne luke) je novi Program transnacionalne suradnje Središnje Europe koji je započeo u svibnju 2017. go-dine. Zračna luka Dubrovnik sudjeluje u ovom projektu u su-radnji s DURA-om (Razvojnom

agencijom grada Dubrovnika) u razvoju lokalnih aktivnosti po-vezanih s funkcionalno urbanim područjima u Dubrovniku oso-bito u izvještajima o ponašanju i potrebama mobilnosti zapo-slenika zračne luke, primjenom rješenja za inteligentne tran-sportne sustave na prometnim čvorištima, izgradnji strategije Zračne luke Dubrovnik za dugo-ročnu integraciju mobilnosti s niskom razinom ugljika u funk-cionalno urbanim područjima, kao i u strategiji provedbe pro-grama energetske učinkovitosti u javnom prijevozu sukladno Nacionalnoj strategiji razvoja prometa. Cilj projekta je smanjenje upo-trebe energije i ekoloških utje-caja transportnih aktivnosti u zračnim lukama i širem okruže-

nju istih, i to promjenom obra-zaca ponašanja mobilnosti put-nika i zaposlenika zračnih luka te izradom inovativnih strategija javnih tijela u pogledu planira-nja mobilnosti niske emisije is-pušnih plinova.

INTER-PASS PROJECT„Intermodal Passengers Connectivity between Ports and Airports“ („Intermodalna pove-zanost putnika između luka i zračnih luka“, akronim projekta („INTER-PASS“) je naziv projek-ta, koji se realizira u okviru In-terreg V-B Jadransko-Jonskog programa transnacionalne su-radnje 2014.-2020.Projekt je započeo u siječnju 2018. godine i očekivano je da će završiti do prosinca 2019. go-dine. Ukupni odobreni budžet

projekta iznosi 1.498.568 EUR, od čega je 85% sufinancirano putem EFRR fonda (Europski fond za regionalni razvoj).Opći cilj projekta „INTER-PA-SS“ je ojačanje intermodalnih veza između luka i zračnih luka u jadransko-jonskoj regiji, kako bi se poboljšao protok turista, naročito turista s brodova za krstarenje i putnika, koji dola-ze na odredišta na jadranskoj i jonskoj obali tijekom visoke sezone.Projekt će dati tri ključna rezul-tata: Mrežu suradnje za inter-modalnu povezanost između luka i zračnih luka u jadran-sko-jonskoj regiji, zatim akcijski plan za svako područje, kojim će se definirati rješenja koja će se testirati i implementirati u gradovima, koji su uključeni u projekt. Testiranje 4 definirana rješenja, koja će se implemen-tirati u Dubrovniku, Puli, Bariju i Krfu tijekom ljeta 2019. sa ci-ljem da se značajno ubrza pro-tok turista između luka i zračnih luka, te razradu zajedničkog integriranog strateškog plana za intermodalni prijevoz putnika između luka i zračnih luka, koji bi se podijelio s drugim lukama i zračnim lukama, kao i nadlež-nim tijelima, koja se nalaze u jadransko-jonskoj regiji.

ADRIGREEN PROJECTProjekt pod nazivom Zelena i in-termodalna rješenja za jadran-ske luke i zračne luke (Green

EU projekti koje provodi zračna luka Dubrovnik

GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019. 37

DUBROVNIK – ZAGREB

PETAK, 31.05. 2019.06:15 – 07:1012:35 – 13:4013:20 – 14:2516:20 – 17:15

SUBOTA, 01.06. 2019.06:15 – 07:1006:50 – 07:4520:00 – 21:0521:00 – 22:0521:20 – 22:15

NEDJELJA, 02.06. 2019.06:15 – 07:1021:15 – 22:20

PONEDJELJAK, 03.06. 2019.06:15 – 07:1012:35 – 13:4016:20 – 17:1520:30 – 21:35

UTORAK, 04.06. 2019.06:15 – 07:1012:15 – 13:2016:20 – 17:1520:30 – 21:3522:20 – 23:15

SRIJEDA, 05.06. 2019.06:15 – 07:1012:55 – 13:5013:15 – 14:2020:30 – 21:35

ČETVRTAK, 06.06. 2019.06:10 - 07:0513:20 – 14:2516:20 – 17:1521:15 – 22:2022:20 – 23:15

ZAGREB – DUBROVNIK

PETAK, 31.05. 2019.05:50 – 06:4514:45 – 15:4022:50 – 23:45

SUBOTA, 01.06. 2019.14:15 - 15:2014:20 – 15:1514:55 – 15:5522:05 – 23:00

NEDJELJA, 02.06. 2019.07:25 – 08:3010:35 – 11:4014:45 – 15:4022:05 – 23:00

PONEDJELJAK, 03.06. 2019.14:00 – 14:5514:45 – 15:4022:05 – 23:00

UTORAK, 04.06. 2019.10:35 – 11:4012:05 – 13:1014:00 – 14:5514:45 – 15:4022:05 – 23:00

SRIJEDA, 05.06. 2019.07:25 – 08:3014:00 – 14:5522:05 – 23:0022:50 – 23:45

ČETVRTAK, 06.06. 2019.10:35 – 11:4011:40 – 12:4514:45 – 15:4014:45 – 15:4022:05 – 23:00

RED LETENJA CROATIA AIRLINES

Informacije o ostalim polascima i odlascima možete

dobiti na telefon 773 377, 773 100

ili na: www.airport-dubrovnik.hrPrijedloge i sugestije šaljite na e-mail: [email protected], s naznakom ’za dbv info’

U nedjelju 2. lipnja 2019. u Zrač-nu luku Dubrovnik sletit će zra-koplov kompanije Ryanair na redovnom letu Dublin – Dubrov-nik. Ryanair će prometovati četiri puta tjedno zrakoplovom B737-800 na redovitoj linij Dubrovnik – Dublin i obratno u razdoblju od 2. lipnja do 25. listopada 2019.Ryanair će imati letove četiri puta tjedno, i to ponedeljkom,

srijedom, petkom i nedjeljom.Povećanje frekvencija i nove destinacije postojećih prijevo-znika najavili su iz sljedećih avio kompanija: Volotea, LOT Polish, Easy Jet, Norwegian.Volotea je najavila povećanje broja letova na svim destinacija-ma za oko 10% i dvije nove de-stinacije: Atena (Athens Airport – ATH) i Lyon-Saint Exupéry Airport (LYS).

LOT Polish uvodi novu liniju za Krakow subotom, i to u raz-doblju od 25.05 do 28.09. 2019.EasyJet uvodi povećanje broja letova od ukupno 12%, te dvije nove destinacije: Nantes Inter-national Airport (NTE) i Berlin Tegel Airport (TXL).Norwegian (IBK i NAX) najavio je povećanje broja letova od 10% za ovu sezonu.

Izvor: Zračna luka Dubrovnik

EU projekti koje provodi zračna luka Dubrovnik

NOVOSTI IZ ZRAČNE LUKE DUBROVNIK

U nedjelju je doček prvog redovnog leta Dublin – Dubrovnik

and intermodal solutions for Adriatic ports and airports - ADRIGREEN) je projekt, koji se realizira u okviru Interreg V-A Ita-lija-Hrvatska, programa transna-cionalne suradnje 2014.-2020. Program je financiran iz Europ-skog fonda za regionalni razvoj u okviru cilja Europske teritori-jalne suradnje tijekom program-skog razdoblja od 2014. – 2020. godine.Jedan od najznačajnijih proble-ma, koji karakterizira jadransku obalu jest nesrazmjer razvoja

infrastrukture i načina prijevoza, koji je uzrokovan nedovoljnim investiranjem i manjkom inova-cija. U Hrvatskoj i Italiji postoje mnogi pomorski gradovi, koji se moraju nositi s velikim bro-jem putnika, posebice tijekom visoke sezone. Projekt ADRIGREEN usmjeren je na to da se poboljša integra-cija hrvatskih i talijanskih luka i zračnih luka s drugim načinima prijevoza kako bi se povećao protok putnika u ljetnim mje-secima te kako bi se smanjio

utjecaj jadranskih pomorskih i zračnih sustava na okoliš.Cilj projekta je poboljšanje in-termodalnih veza između luka i zračnih luka s drugim načinima prijevoza kroz testiranja raznih operativnih intermodalnih i teh-noloških rješenja. Kroz identifi-ciranje i analizu već postojećih procedura, projektni partneri će iskušati određeni broj inter-modalnih praksi kako bi mogli ocijeniti da li se iste mogu pri-lagoditi u prenijeti u predmetno programsko područje.

38 GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019.

T +385 20 773 100 F +385 20 773 322E [email protected] www.airport-dubrovnik.hr

Osijek Rijeka Split Zagreb

Amsterdam Atena Barcelona

Basel Bari Belfast Beograd

Bergamo Bergen Berlin

Birmingham Bordeaux

Bristol Bruxelles Cardiff Köln

Kopenhagen Cork Doncaster

Dubai Dublin Düsseldorf

Edinburgh Frankfurt Ženeva

Glasgow Hamburg Hannover

Helsinki Istanbul Krakov Leeds

London Luxembourg Lyon

Madrid Manchester Marseille

Milano Moskva München Nantes

Napoli Newcastle Nottingham

Oslo Pariz Philadelphia Prag

Riga Rim Rotterdam Stavanger

Stockholm Strasbourg Stuttgart

Tel Aviv Toulouse Trondheim

Venecija Beč Varšava Zürich

Izravni letovi izDubrovnika!

GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019. 39

Austrijska vlada se raspala i to preko viken-da. I to zato, što je zamjenik Kancelara, a inače čelnik krajnje desnice, ponudio bo-gatim Rusima veliki pos’o u Austriji, ako oni daju solde za njegovu predizbornu kampan-ju. Tajnu snimku razgovora otkrili su novinari ovih dana. Korumpirani političari su spomin-jali i Hrvatsku, opominjući Ruse, da ništa ne ulažu u nas, jer je Hrvatska, jedno sranje od države. Toliko o austrijskoj gospodi i Bečkoj školi!Osim ovih ‘poslovnih’ razgovora, objavljene su i kundurarije o mlađahnom Kancelaru Kurzu. Navodno je on bio glavni organizator, masovnih orgijanja i drogiranja. Kažu, nema orgijanja bez - Kurza! Iako nije ništa prizn’o, izgleda da ga je ona stvar, koštala karijere. Mladi kancelar je d’o ostavku.Nas Hrvate, ovih zadnjih mjeseci političari uvjeravaju, kako živimo sve duže, pa mora-mo i kasnije u penziju, tek sa 67. A onda doznamo, da prema podacima Eurostata, živimo prosječno 78 godina. U svim zemlja-ma zapadne Europe, žive tri do sedam go-dina duže od nas. Altroke, zdrava mediter-anska hrana, masline, riba, zelje. Sve nam je zaludu. Kažu, od nas manje žive samo u državama, iza bivše željezne zavjese. Nau-ka ne nudi točne uzroke, pa tražeći barem moguće, neki sumnjaju, da i mi i sve zemlje istočne Europe, trošimo previše - Vegete.Dio naših penzionera, koji preživljavaju s penzijom, jedva dostatnom za komunalije, uvjereni su, da zato kraće živimo. Pa zato moraju radit na crno do kraja života. Bilo da čiste, kuhaju, peru i peglaju, kopaju, cijepa-ju drva za male solde. Inače neće doživjet ni prosjek. Zato se mnogi promišljaju iselit u Njemačku. Tamo bi, prema statistici, živjeli 3.3 godine više. Uharno i to!

Nakon višemjesečnih medijskih napada na nekoliko ministara i ministricu u vladi, na red je doš’o i Ministar Uprave. Odnekle su novi-nari iščeprkali, da je ministar, navodno, bivši propali Brački poduzetnik. Upravlj’o je s dvije svoje firme, sve dok ih nije obje zatvorio. Pri tom je poslovne partnere nehotice olakš’o za milijun kuna, a državu samo - tristo tisuća. Novinari izgleda ne razumiju, da u biznisu postoji faktor rizika. Nije on namjerno u crno zavio ni partnere, ni porezni ured, nego je ra-dio najbolje što je znao. A eto, ili nije zn’o, ili nije baš išlo. Ma, ne’š ti biznis na Braču; zrno soli, kapja uja, kamen tvrdi, a težaka nema.A onda mu je kažu, krenulo, čim je zatvo-rio drugu firmu. Stavili su ga za načelnika Općine. Svi se slažu, bio je vrlo uspješan, a na ulici je svakoga pozdravlj’o sa ‘valjen Isus. Tako pozdravlja i danas u Zagrebu, k’o najbogatiji ministar u vladi. Vazda svima na usluzi, bolje od Master card-a, služi se mini-star HDZ card-om. Ta kartica nema limit, a potrošeno se ne plaća. I ne može ni’ko, pa ni najzločestiji reć, eto još jednoga ministra iz najbližega dijela, susjedne nam, omiljene države. Jer on je čisti, pravi Hrvat, štoviše - otočanin.Na dan izborne šutnje, samo su političari šutali. Tako su najvažnije vijesti svih medija bile, ulične šetnje, potpuno apolitičkih udru-ga Hod za život, koji molitvom štite živote još nerođene djece. Njihovi učesnici su sami platili troškove, iz svoga špaga, za pre-ko deset tisuća učesnika u tri hrvatska grada.A protivnici Hoda za život su uvjereni, da je taj hod samo marketinški alat, kojim nam-

jeravaju zakonski zabranit pobačaj. Bolje bi im bilo, da hodaju za već rođenu, bolesnu djecu, kako bi im osigurali skupe lijekove. Jer ta bića su puno življa od fetusa. Imaju imena i krštena su. Ali za takve oni ne hodaju i ne mole Boga, kažu njihovi protivnici.Pa se još uhvatili povijesnih knjiga i našli drevne borce za zabranu pobačaja. Bilo ih je dosta i svi redom imaju svoja mjesta u prašnjavim knjigama. U NDH je pobačaj bio zakonom zabranjen, a kažnjav’o se - smrt-nom kaznom! Nerođeno dijete je bilo svetin-ja, ali ljudski život sam po sebi i nije. U nacis-tičkoj Njemačkoj, od 1943. je pobačaj je, isto tako, bio zabranjen i jednako k’o i u NDH, kažnjav’o se smrtnom kaznom. Pobačaj je zabranio i Staljin i rumunjski Čaušesku, koji je napravio i korak dalje. Da ne bi lakomis-lene Rumunjke, odlučile popravit’ kolateralnu štetu, uzrokovanu nepromišljenom konzu-macijom ljubavi, dekretom je uveo obavezu mjesečnog ginekološkog pregleda, uz kon-trolu stručne tajne policije Securitate.U takvom demokratskom ozračju, svršio je dan predizborne šutnje, a uz primjedbu naše predsjednice države, kako je nezadovoljna što Hrvati ne glasuju elektronskim putem, nego u kartonskim kutijama. Sva’k ti viri pre-ko ramena, pa ti neugodno. Kaže, k’o da smo u 19. stoljeću. Bit će bolje, tješe je njez-ini iskreni pobornici. U prvom mandatu se izborila, da Hrvati imaju puno vrsta jogurta, a valjda će se u drugom pobrinuti da imamo barem koltrine na glasačkim mjestima.A u glasačkim kartonskim škatulama, našlo se manje HDZ-ovih favorita, nego je pred-vidio glavni premijerov voditelj kampanje i analitičar. On je sve odlično odradio, ali eto, birači zakazali. Taj scenarij se rijetko događa, pa se ova znanstvena teorija zove - crni la-bud.Običan Hrvat je u dilemi. Nije valjda, da je Vaso crni labud? Prizn’o, je tek, da je on ćelavi labud. Ali, ako nije on, onda je obična ‘tica kriva za debakl? Ma zamisli ti, kriva je vražja beštija.A ne, kako neki misle, neprijavljene minis-tarske vile na moru, na kopnu dvorci s roštil-jima od par stotina kvadrata, Mercedesi u dvorištu, koketiranje s ustaštvom, egzodus mladih, kupovina aviona, izmišljanje novih branitelja, produljenje radnog vijeka do 67. godine.Eto, i ‘ko kaže da ova vlada nije ništa napravi-la. Napravila je nas budalama.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Nema orgijanja bez – KurzaA u glasačkim kartonskim škatulama, našlo se manje HDZ-ovih favorita, nego je predvidio glavni premijerov voditelj kampanje i analitičar. On je sve odlično odradio, ali eto, birači zakazali. Taj scenarij se rijetko događa, pa se ova znanstvena teorija zove - crni labud

40 GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019.

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite se najboljima u Gradu

STAN U POTKROVLJU KAMENE KUĆE S ODLIČNIM POGLEDOM NA GRAD / 59,97m2 prostranog otvorenog prostora, spavaća soba s boravkom, blagovaonicom i kuhinjom dok se s lijeve strane ulaznog stepeništa nalazi odvojena kupaonica, pun dnevnog svjetla / 235.000 eura / 091 612 8097

MANJA KAMENA KUĆA S BAZENOM I GLORIJETOM / 89m2 kuće, 300m2 okuć-nice, u suštini dva manja apartmana s ba-zenom, mirno i tiho naselje u blizini Cavtata / 235.000 eura / 091 612 8097

OBITELJSKI STAN U GRUŽU / 73m2, dvi-je sobe, kupaonica, wc, kuhinja i dnevni boravak, lođa. Nedaleko od ulice Andrije Hebranga / 200.000 eura / 091 612 8097

STANOVI U NOVOGRADNJI U SOLITUDU / Zgrada u novogradnji na mirnoj poziciji, 8 stambenih jedinica, osiguran parking u ga-raži, predbilježbe u tijeku, 55m2 / 192.000 eura / 091 612 8097

RENOVIRANA KAMENA KUĆA U CENTRU GRADA / 110m2, četiri etaže, u prizemlju odvojena jedinica u funkciji apartmana / 650.000 eura / 091 612 8097

STANOVI U NOVOGRADNJI, ZVEKOVICA / Dvosobni stanovi u novoj stambenoj zgra-di u neposrednoj blizini Cavtata, parking uključen u cijenu, završetak objekta lipanj 2019., 75,18m2 / 151.000 eura / 091 612 8097

KAMENA KUĆA U STAROM GRADU / 120m2, prizemlje i dva kata, nedaleko od Straduna, potrebna renovacija / 450.000 eura / 091 612 8097

DVOSOBNI STAN NA NUNCIJATI / Mode-ran i useljiv stan s pogledom na more i par-kingom, 64.66m2, dvije sobe, dvije kupa-onice, kuhinja i dnevni boravak / 214.500 eura / 091 612 8097

EKSKLUZIVNA STAMBENA ZGRADA U SRCU DUBROVNIKA, IVA VOJNOVIĆA / Predstavljamo novu stambeno-poslovnu zgradu u neposrednoj blizini ulice Iva Voj-novića, u Lapadu. Uredite životni prostor po vlastitim željama. Radovi započeti u ožujku 2018., rok završetka objekta jesen 2019., 50,23m2 / 199.000 eura / 091 612 8097

POSLOVNI PROSTOR / Iznajmljuje se ulični poslovni prostor na Vojnoviću, 55m2, sa-stoji se od dvije prostorije, čajne kuhinje i toaleta / 099 593 7410

DVOSOBNI STAN U SOLITUDU / 87,63m2, dvije spavaće sobe i dvije kupaonice, pro-strana terasa / 320.000 eura / 091 612 8097

MANJA KUĆA NA KOLOČEPU / 67m2 i 593m2 okućnice, udaljena 100 metara od mora. Idealna za odmor ili turističko iznaj-mljivanje / 190.000 eura / 091 612 8097

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepustite profesionalcima da

rade za Vas

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UNU-TAR GRADSKIH ZIDINA / Uređene ili za adaptacijuTRAŽIMO STANOVE NA PODRUČJU MO-KOŠICE / Uređene ili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE U STAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTATA / Poželjan pogled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM / Za kupca tražimo stan od 60m2, terasa ili vrt, prize-mlje ili visoko prizemlje, sunčano, uređeno

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČJU GRUŽA / 50m2, niži katovi ili blizina glavne ceste

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMA NA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Uređene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili terasa

POTRAŽUJEMO GRAÐEVINSKO ZEMLJI-ŠTE PRVI RED DO MORA / 1000m2, maksimalna udaljenost od aerodroma sat vremena vožnje, poželjan pogled na otvo-reno more

MALI OGLASI

POTRAŽUJEMO stanove za poznate kupce Ploče, Šipčine, Lapad, Gruž,Mokošica, Župa, 0913210244, 0911170577 www.dubrov-nik-marketing.com www.dubrovnikrealestate.info NOVO PREKRASNA NOVOGRADNJA U ZATONU NA MAGISTRALI3 zgrade sa po 8 stanova, garaža, vrtovi, tarace, lijepi pogled na more iz svih stanova, veličina stanova 41, 44, 69 i 87 m2, Kontakti za termine sastanka i Predbilježbu u Agenciji DMP,Dr.Ante Starčevića 20, 0913210244, 0911170577

DUBROVNIK NUNCIJATA NOVOGRADNJA SA PRELIJEPIM PO-GLEDOMTrosobni stan 105m2, završetak gradnje veljača 2020 g. Parkirno mjesto u cijeni. Više informacija u agenciji DMP,0913210244, 0911170577 Agencija DMP 0913210244, 0911170577

PRIJEVOR NOVOGRADNJA dvosobni stan 87m2 ,2.200€/1m2 , Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MOKOŠICA NOVO IZUZETNO POVOLJNA PRILIKA stan u pri-zemlju 53m2 + podrum 18m2 samo 100.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

LAPAD SOLITUDO IZUZETNA PRILIKA stan 89m2 sa velikim bal-konom Snižena cijena , Agencija DMP 0913210244, 0911170577

LAPAD VOJNOVIĆ HITNO dvosobni stan visoko potkrovlje 73m2 ,balkon,taraca, s parkirnim mjestom 220.000 €, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

CAVTAT POVOLJNA PRILIKA, lijepi uređeni stan, 72m2 +vrt 18m2 od mora 100m, 155.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ROŽAT LUKSUZNA NOVOGRADNJA stan dvoetažni 88m2,vrt 97m2 , 2 parkinga u garaži, lift, nema poreza na promet,279,000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

NUNCIJATA 2 LUKSUZNA STANA s predivnim pogledom,ta-race,balkoni u funkciji turizma, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

SREBRENO,SNIŽENA CIJENA lijepi uređeni stan 46m2 na I. katu, 125.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

GRUŽ IZUZETNA PRILIKA KUĆA za obnovu sa okućnicom 300 m2, 375.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577, www.dubrovnik-marketing.com

ŠIPAN LUKA IZUZETNA PRILIKA kuća za renoviranje 200m2, okućnica povoljno 95.500 €

ZVEKOVICA IZUZETNO na samoj magistrali kuca sa poslov-nim prostorom 400M2 i vrtom 250 m2.Potrebno obnovite, 330.000€ Pogled na Grad i Cavtat, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

PLOČE POVIŠE KAPELICE kuća sa zemljištem 870m2, mo-gućnost izgradnje 3 objekta ,Cijena nije fiksna, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŠIPČINE samostojna kuće, taraca, vrt 660m2, garaža 32m2, mogućnost dogradnje kuće i gradnja novog objekta, 450.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ILIJINA GLAVICA ISPOD MAGISTRALE KUĆA SA 3 luksuzna apar-tmana u funkciji turizma 275.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

NOVO PRILIKA ZA ULAGANJE Kuća u Dolima 270m2 okućnica 700m2, 140.000€

ORAŠAC - samostojna kuća, 120m2, sa đardinom, 450m2, par-kingom, pogled na more, 270.000€

ZATON VELIKI GRAÐEVNO ZEMLJIŠTE 2.000m2 blizu mora, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

NOVO PELJEŠAC ŽULJANA GRAÐEVNO ZEMLJIŠTE ,POVOLJNO 580m2 od mora 100m, 119.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577, www.dubrovnik-marketing.com

ŠIPAN LUKA građevno zemljište 640m2, povoljno 78.500 €, Agen-cija DMP 0913210244, 0911170577, www.dubrovnik-marketing.com

ŠIPAN LUKA građevno zemljište blizu mora 4100m2 ,210.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577, www.dubrovnik-mar-keting.com ŽUPA DUBROVAČKA ČELOPECI 900m2, 95.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŠIPČINE POSLOVNI PROSTOR -ULIČNI LOKAL 50m2 plus 14m2 parking, 95.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MERKANTE poslovni prostor 40m2, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

LAPAD DOC HITNA PRODAJA uređeni poslovni prostor 68m2, s puno svjetla i lijepim pogledom. Mogućnost podijele u 2 apartma-na, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

HITNO KUPUJEMO STAN ZA POZNATOG KUPCA Lapad,Voj-nović,Gorica,Uvala,Babin Kuk, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

Mercedes ML 270 CDI, 2004g 278.000 km, garažiran, izuzetno očuvan, registriran do 05.2020 7.500€0913210244

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA 666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000

Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686383, www.externus.hr ili [email protected]. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe FIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.

Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019. 41

ULICAMA MOGA GRADA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA, OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA:

T: 020 358 980, T/F: 020 311 992, E: [email protected]

NEKRETNINEProdaje se 1658 m2 građevinskog zemljišta u Ore-biću, dvjesto metara poviše ambulante. Uslužni tele-fon: 098 184 9730 od 19-21 sat.Prodajem vikendicu na Zubačkim Ublima. 099 514 4655.CAVTAT- STAN 55 m2 na 2. katu, potpuno namje-šten, klimatizirn, podno grijanje, s pogledom na more. Vlastito parkirno mjesto. Mirna lokacija. 098 606 837Iznajmljujem dvokrevetne, trokrevetne sobe i apar-tman. Može se koristiti taverna 40 m2 sa kuhinjom i roštiljem. 095 790 4113 020 432 415.Sobu ili apartman u Zagrebu, Kvaternikov trg, dajem u dnevni najam 091 500 5418Iznajmljujemo garažu u Srebrenon-Župa dubrovač-ka. 099 793 5050Iznajmljujem skladišni prostor, visina iznad 3m, pri-stup kamionu.Tel.419-574Prodajem građevinsko zemljište u Gružu. 095 807 3265.Prodajem dva zemljišta na otoku Koločepu. 095 807 3265.

VOZILAProdaje se Harley Davidson Sportster, 2005. god.,odlično očuvan, opremljen i garažiran. Mob. 098 184 9730Prodajem Peugeot 106, 2001.g reg.godinu dana – 7000 kn. 099 636 7101.

POSAODajem instrukcije iz matematike. Adresa u blizini OŠ Marina Držića. 095 199 4405.Vršimo tapiciranje unutrašnjosti krova automobila. 098 957 6052Električar sa velikim iskustvom nudi svoje usluge za “sitne” popravke u vašoj kući ili stanu. 091 506 1526Kamenoklesar - Izrada grobnica, spomenika, vaze, knjige, klupice, ograde, kolone, pila. Mob: 091 728 5208Izrađujemo i montiramo žaluzine, trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese, rolo komarnike, panel zavje-se. Zatvaramo balkone roletama. Vršimo ugradnju i servis roleta. Kontakt: 0911472794Viši stručni savjetnik za poljoprivredu DNŽ uređuje đardine. Dajem stručne savjete (rezidba agruma, maslina, ukrasnog bilja, zelene ograde, poslovi hor-tikulture, gnojidbe, zaštite, sadnje) i drugo. Dipl. inž. agronomije. 098 958 1993.Izrađujem portret u olovci za samo 250kn prema zadanoj fotografiji i u paru za 350 kn. 091 894 1866.Uređujem đardine, košnja trave, uređenje žive ogra-de i sl. 091 937 4727.Izrađujemo povoljno, u kratkom roku kovane ograde, nadstrešnice, stepenice i ostale metalne konstrukci-je. 098 344 611.

RAZNOKupujem sirenu za Tomos automatic 3. 091 585 5001.Volkswagen Buba i stare kombije kupujem i dijelove za iste, može i olupine. 097 670 7137

OSOBNI ODNOSIInozemni Penzioner bez obaveza želi upoznat žensku osobu do 50g.091 160 1894

OSOBNI ODNOSI 18+DUBRAVKA 44 Rastavljena dama, tražim avantru i ugodno uživanje u svojoj kući. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)STUDENTICA 26 Tražim zabavu u slobodno vrijeme i dečka sa kojim bih se opustila! Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)ISKUSNA MARINA 56 Iskusna sam i zato želim mla-đega da ga sve naučim što znam! Za kontakt nazovi:

064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)JADRANKA 60 Uživam u svemu i jako sam iskusna. Ako si mlađi, javi se! Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)

DOKTORICA 50 Zgodna crnka traži upoznavanje muškarca za susrete bez obaveza. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)BAKA ROZIKA 69 Imam želju za novom avanturom, ako voliš starije, javi se. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)UDANA IRENA 43 Dosadno mi je i usamljena sam. Trebam diskretnu avanturu i brz susret. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)LATICA 27 Plavuša sam, nježnija. Trebam nekoga za povremena ugodna druženja. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

IRIS 23 Ja sam simpatična plavuša.Trazim avanturu i nudim dobar užitak kod mene. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)TETA BOSILJKA 60 Vitalna sam i spremna sam na akciju sa mlađim dečkom! Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)BAKA RUŽA 60 Imam želju upoznati mladog dečka za jednu diskretnu vatrenu avanturu. Za kontakt na-zovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)INDIRA 36 Želim upoznati dečka za vezu, koji je iskren i normalan. Za kontakt nazovi: Za kontakt na-zovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)SEXI MIRA 45 Rastavljena i sad želim nešto bez obaveza. Trebam avanturu! Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796,Info:072/700-700, 18+)LJERKA 58 Bogata gospođa, upoznala bih muškar-ca koji je spreman za avanturu kod mene. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)JELKA 63 Slobodna sam udovica i trebam hitnu avanturu. Imam prostor. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

064 591 592tel: 3.49 kn/min, mob: 4.78 kn/min

Napiši VALERIJA na

Nazovi

888444 / 3,72 kn/smsFriš j.d.o.o.,OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+

Pomoću tarot karata radim na uklanjanju svih Vaših problema. Iz

svake teskoće postoji izlaz, a na nama je samo da ga pronađemo.

za od

javu-

stop

VALERIJA

Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+

za od

javu -

stop

064 560 160Za spoj i kontakt posalji: FLERT na

Nazovi:

888 444 / 3,72 kn/sms

tel: 3,49 kn/min, mob: 4,78 kn/min

SLOBODNA ZA DRUŽENJE!MILICA 40, ZGODNA JASNA

29, SEKSI NIVES 38, ISKRENA MONIKA 53,

UDOVICA NADA 60

42 GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019.

Dobar dan!Perast je neizbrisivi dio moga djetinjstva i nosim ga u srcu. Ovu priču sam napisala prije nekoli-ko godina, a doživjela jedne od zadnjih prije rata. Kao što ćete vidjeti, nije detaljan opis Pera-sta, ali čim sam vidjela da tražite priču, meni su se vratila sjeća-nja,boje, mirisi i zvuci. Ako Vam je zanimljiva, bilo bi mi drago da je uzmete u obzir.NA PERASTU (Dupin...)Bilo je to prije dosta godina, kao u nekom prošlom životu, ali jasno se sjećam kao da je bilo jučer... taj me susret promijenio i ople-menio me zauvijek. Jesen je bila suha, ali hladna, šibale su bure, vrijeme kakvo najviše volim. Toga jutra ustala sam rano, prije svita-nja. Iz komina moje babe Kate, u Maranovićima, već se širio ugodan miris tek skuhane kave i domaćeg, vrućeg kruha. Za ve-like oproštaje nije bilo vremena, valjalo je stići na Perast. Bila sam jedna od malobrojnih putnika tog jutra i jedina koja se popela na gornju, vanjsku palubu. Željela sam se odmaknuti od zadimlje-nog salona punog povika muš-karaca zanesenih u briškulu i tresetu, radije sam bila sama, sa svojim mislima, s jaketom zakop-čanom do grla (svejedno je bilo hladno) u iščekivanju svitanja. Zora na moru je uvijek čarobna. Onaj trenutak kada nebo blijedi i razlijeva se u milijun čudesnih boja gotovo da možeš čuti pre-krasnu simfoniju koja najavljuje

pomaljanje jarkoružičastog tje-mena sunca. Pogled mi je lutao obzorom. Nije bilo ničeg do ne-pregledne pučine i udaljenih oto-čića i hridi. Bijele kreste valova ritmično su se prelijevale, igrale, skakale... Tada sam ugledala jednu neposlušnu krestu u dalji-ni. Odmah mi je privukla pažnju. Pogledala sam bolje. Mom odu-ševljenju nije bilo kraja kad sam shvatila da je ta kresta u stvari, dupin! Sam, na proputovanju. Činilo se kao da ide baš tamo, otkud sam ja tog jutra otišla. Gle-dala sam njegovu igru: iskakivao je tek toliko da uzme zraka, vidje-la mu se samo peraja. Silno sam žudjela da se okrene, da dođe bliže, da ga mogu bolje pogle-dati. I baš tada, kao da je čuo moje misli, moj pučinski prijatelj

se okrenuo i uputio se ravno za krmom Perasta koji me je nosio kući. Sunce je već bilo sasvim vidlji-vo i zamijenilo je svoju ružičastu haljinicu jarko žutom - svejed-no - drhtala sam od hladnoće, uzbuđenja i iščekivanja. Ubrzo nas je sustigao. Nagnula sam se preko ograde da ga bolje vidim, razdragana, zahvalna. Izbacio je svoju peraju jednom, drugi put... opet... a onda u jednom trenu koji je za mene postao vječnost, uzbunio je more i iskočio čitav sve do mene, do gornje palube, i u jednom kratkom trenu pogle-di su nam se susreli. Da pogledi mogu govoriti, ispisala bih stra-nice i stranice knjige. Nastavio je igru, još nekoliko puta je iska-kao sasvim, tik do mene, gotovo

sam ga mogla dotaknuti. Gledala sam njegove tople, pametne oči i znala da razumije moje misli, da točno zna što mu želim reći. U tom sam trenutku ja znala da i on mene voli i bila sam zahvalna. Uz glasni pljusak njegovo veliko tijelo uronilo je zadnji put. Po-gledom sam pretraživala pjenu i more od prove do krme, ali nisam ga mogla vidjeti. Kad sam nakon nekoliko trenutaka opet ugledala njegovu leđnu peraju, već je bio daleko, natrag na svom putu pre-ma Mljetu odakle sam tog jutra odlazila. Sjetno sam gledala za njim. Prekratko je trajalo naše druženje. Kao da je osjetio, isko-čio je cijeli još jednom i nestao u daljini. Sunce je već bilo visoko na nebu, bura je jačala, a meni je bilo toplo, vruće oko srca...

NAŠE PRIČE S PUTOVANJA NEZABORAVNIM PERASTOM KOJI JE POVEZIVAO DUBROVNIK S ELAFITIMA I MLJETOM – PRIČA 24

Silno sam žudjela da se okrene, da dođe bliže, da ga mogu

bolje pogledati. I baš tada, kao da je čuo

moje misli

Piše: Perica Vulić Vočanec

NA PERASTU (DUPIN)

Brod u stilu dupina

Povodom 250. obljetnice Župe sv. Spasa u Mokošici u subotu, 25.svibnja, održan je koncert a na programu su bile uskrsne i marijanske pje-sme.Sudjelovali su: Mješoviti zbor Župe sv. Spasa iz Mokošice, glazbeni voditelj

Krešimir MagdićZbor Župe Sv. Nikole iz Cavtata, glazbeni voditelj Nik-ša KusalićVokalna grupa mladih Gospe od Porata, glazbena voditelji-ca Željana LučićZbor mladih Župe sv. Spasa iz Mokošice, glazbeni voditelj

Ivan BurumMješoviti zbor i Mandolinski sastav Župe sv. Spasa iz Mo-košice, glazbeni voditelj Kre-šimir Magdić.Na kraju koncerta svi sudio-nici su izveli pjesmu: "Kraljice neba raduj se" pod vodstvom maestra Krešimira Magdića.

Župnik don Ivica Pervan se zahvalio svim zborovima i publici te pozvao sve vjernike na sudjelovanje na duhovnim događajima u povodu 250. obljetnice naše župe i pro-slave našeg zaštitnika Svetog Spasa.

Igor Jadrušić

MOKOŠICA

250.OBLJETNICA ŽUPE SV. SPASA

GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019. 43

Priredio: Joško JelavićVIJESTI S PELJEŠCA

MAX TV kanal 822YouTube LibertasTV StreamB.NET kanal 724A1 kanal 724A1 IPTV kanal 142ISKON kanal 715LIVE STREAM 24/7 www.libertas.tv

Svetkovina Marije pomoćnice kršćana zaštitnice orebićke župe

Prvi kampisti

Uređenje obale u Sreseru

Radionica o financijskim instrumentima programa ruralnog razvoja

Tečaj gitare u Putnikoviću

Pred upisi djece u vrtić

Ekološka akcija čišćenja podmorja

Vina s Pelješca nagrađena u Londonu

Humanitarni koncert Večeri klapske glazbe „Zvuci Dalmacije“

U Orebiću se proslavila svetkovina Marije pomoćnice kršćana zaštitnice orebićke župe i ujedno obilježena 135. godišnjica njoj po-svećene župne crkve u Orebiću. Dan je i Mjesnog odbora Orebić. Vjerske svečanosti počele su trodnevnicom uz duhovnu pripra-vu vjernika, a nastavljene se poslijepodne koncelebriranom svetom misom, koju je u zajedništvu s orebićkim župnikom i dekanom Pelješkog dekanata don Markom Stanićem i svećenicima dekanata predvodio generalni vikar Dubrovačke biskupije don Hrvoje Ka-tušić. Nakon mise održana je procesija cvije-ćem posutim ulicama Orebića uz blagoslov vjernika, mora, pomoraca i brodova.

U Turističkom naselju Perna u Kućištu koji posluje u sklopu tvrtke Adriatic kampovi u Zagrebu 24.svibnja su prvi gosti stigli u su-vremeno opremljene mobilne kamp kućice i time je uz ranije otvoreni kamp na parcela-ma kompletirana kamping ponuda. Gostima je na raspolaganju 116 mobilnih kućica, re-storan i prodavaonica i objekti za rekreaciju i sportove na more. U prošloj godini u kampu na parcelama i u mobilnim kućicama boravi-lo 6.580 gostiju i ostvareno 55.310 noćenja. Već je poznato da ovoga ljeta u turističkom naselju Perna zbog nerentabilnosti neće po-slovati hotel Komodor.

Općina Janjina i u ovoj godini nastavlja uspješnu suradnju s Ministarstvom regional-nog razvoja i fondova Europske unije koje je za uređenje obale u Sreseru odobrilo 800.000 kuna. Tim novcem, a prema izrađenom pro-jektu popločat će se prilaz središnjem dijelu obale i mulu čime će to turističko mjesto dobi-ti novi izgled. Već su naručene kamene ploče, a radovi će biti obavljeni nakon svršetka turi-stičke sezone. U tom projektu s dijelom novca iz proračuna sudjeluje i Općina Janjina.

Kulturno-umjetničko društvo Putniković uz potporu Općine Ston u suradnji s poljopri-vrednom zadrugom Putniković organiziralo je tečaj gitare i glazbenu edukaciju za mlade na tom području Pelješca koje vodi glazbeni pedagog i vrsni gitarist Valentin Golembiov-ski koji živi u Žuljani. Tečajevi se održavaju srijedom i subotom u prostorijama zadruge. Valentin Golembiovski takve tečajeve održa-va i za mlade u Žuljani, a za odrasle u Janjini.

4980 kuna prikupljeno je od dobrovoljnih pri-loga na tradicionalnom humanitarnom kon-certu koji su u povodu i u čast blagdana Ma-rije pomoćnice kršćana zaštitnice orebićke župe pod nazivom ‘Marijo, majko’ zajednički organizirali ženska klapa Nava u Orebiću i župni ured. Novac je namijenjen za pomoć jednoj potrebitoj obitelji u orebićkoj župi. Uz klapu Nava na koncertu su nastupile žen-ske klape Divna iz Trpnja i Žuljanke, i muške Geta i Dingač, mješoviti crkveni i dječji zbor i solisti Đurđica Farčić i Leon Rikalo. Pokrovi-telji koncerta bili su općina Orebić i općinska Turistička zajednica.

I ove godine u organizaciji TZO Orebić na-stavljaju se večeri klapske glazbe pod na-zivom „Zvuci Dalmacije“. Zvuci Dalmacije će se održavati u crkvi Nuncijati (Orebić, promenada) svaki ponedjeljak od 03.06. do 07.10. Nastupaju domaće klape Nava, Geta i Dingač, a otvorenje je 03.06. u 20:00 sati te nastup Klapa Nava.

U organizaciji ronilačke sekcije pomorsko športske udruge Peliška jedra u priobalju Orebića od plaže Trstenica do hotela Orsan održana je velika ekološka akcija čišćenja podmorja. Članovima ronilačke sekcije pri-družili su se njihovi kolege ronioci iz ronilač-kih klubova Korčule, Slanoga, Splita, Mosta-ra, Solina, Podstrane i 4. gardijske brigade, a ukupno što ronilaca što posada na brodi-cama i drugih pomagača volontera bilo ih je više od 50. Akcija je prema ocjeni organiza-tora bila više nego uspješna jer je izvađeno do sad najviše različitog otpada. Najviše stakla i plastične ambalaže, čak i jedna plin-ska boca iz Italije a zbog velikih odbačenih guma morala je biti angažirana i dizalica. Ta ekološka akcija održana je u sklopu prosla-ve 40. godišnjice osnivanja pomorsko šport-ske udruge Peliška jedra a pomogle su je općina Orebić, općinska turistička zajednica i komunalno trgovačko društvo Bilan.

Tri poznate i na tržištu cijenjene vinarske kuće u orebićkoj općini: vinarija Roso u Kuni, Dingač Skaramuča u Pijavičinu i Korta Katarina u Orebiću i ove su godine sa svojim vinima sudjelovale na najvećem svjetskom ocjenjivanju vina u Londonu u organizaciji vodećeg svjetskog časopisa o vinu Decan-ter. U velikoj konkurenciji s više od 17 tisuća uzoraka vina iz cijeloga svijeta vinarija Roso dobila je dvije srebrne medalje za Postup 2012. i za Prošek od Rukatca i brončanu medalju za Dingač 2015. Tvrtka Dingač Ska-ramuča dobila je srebrnu medalju za Pošip 2017. i brončanu za Dingač Rezerva 2015., dok je vinarija Korta Katarina dobila srebrnu medalju za Pošip 2017.

U predškolskoj ustanovi Dječji vrtić Orebić u sklopu koje uz središnji vrtić i jaslice u Orebiću rade područni dječji vrtići u Vignju, Potomju, Trpnju i Janjini sve do kraja ovoga mjeseca traju predupisi djece koja će ih po-hađati u odgojno-predškolskoj 2019./2020. godini. Bit će upisana sva djeca s liječničkim potvrdama o cijepljenju, odnosno s potvrda-ma o kontraindikaciji na cjepivo. Provedena je i anketa među roditeljima koji žele da im djeca pohađaju vrtić i jaslice u Orebiću i tije-kom ljeta. Zanimanje je veliko pa će u srpnju i kolovozu orebićki vrtić i jaslice pohađati 89 mališana dosad najviše.

Ministarstvo poljoprivrede – Odjel za rural-ni razvoj u suradnji s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investici-je, Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj i Općinom Orebić održalo je 30. srpnja u općinskoj dvorani u Orebiću radionicu o financijskim instrumentima programa rural-nog razvoja Republike Hrvatske od 2014. do 2020. godine. Namijenjena je prvenstveno potencijalnim trajnim primateljima potpora kroz financijske instrumente za ruralni ra-zvoj, a polaznici su dobili informacije o uvje-tima korištenja financijskih instrumenata i odgovore na praktična pitanja oko podnoše-nja zahtjeva i korištenja zajmova, jamstava i kredita s niskom kamatnom stopom koju sufinancira Ministarstvo. Radionicu su vodili predstavnici Odjela za ruralni razvoj i Hrvat-ske banke za obnovu i razvitak.

44 GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019.

Osnivačka skupština Turističkog društva u Dubrovniku održana je 15. 6. 1952. u 12.00 sati u prosto-rijama Gradske vijećnice u Du-brovniku.Osnivanju je prisutan zapažen broj turističkih radnika i građana, posebni bivših dugogodišnjih članova amatera turističkih druš-tvenih organizacija iz Dubrovni-ka, koji su svojim radom i zalaga-njem doprinosili razvoju turizma, uljepšavanju i uređenju svojega mjesta.Osnivačka skupština popraćena je uvodnim izlaganjem dr. Mati-je Vidoevića, predratnog pred-sjednika Turističkog saveza u Dubrovniku, koji je okupanom zainteresiranom skupu predočio suštinu funkcije i sadržaja rada u aktu alnim turističkim zbivanji-ma. Tri osnovna pojma temelj su cjelokupne strukture društvenog rađa, i to: »masovnost, dobrovolj-nost i odgojnost«.»Masovnost iskazuje učešće širokih narodnih masa, što tu-rizmu današnjice daje sadržaj potpunosti, raznovrsnosti i hu-manosti; dobrovoljnost, zalaga-nje i požrtvovnost osiguravaju bolji i ljepši uspjeh; odgojnost, sa svoje strane, kao neophodan faktor, uvjet svakom turističkom napretku«.Ustanovljeno na ovim idejama, Turističko društvo u Dubrovniku nastojalo je, kroz proteklih dva-deset godina, nekad sa više, a nekad sa manje rezultata i uspje-ha, ostvarivati na ovim principima sve svoje važnije akcije i inicija-tive.

Konstituirajuća skupština Turistič-kog društva Dubrovnik održana je dne 11 7. 1952. Uspostavljena je unutrašnja organizacija Druš-tva i izabrano Predsjedništvo.Sjednica Upravnog odbora od 4. 11. 1952. donijela je zaključak o osniva nju sekcija koje će ostvari-vati prijedloge, programe i odluke Upravnog i Nadzornog odbora. Na čelo svake sekcije izabran je po jedan član Upravnog odbora koji je pokazao interes i stručno poznavanje odnosnih zadataka. Tako su osnovane:- Sekcija za uljepšavanje i ozele-njavanje grada;- Sekcija za izgradnju i uređenje grada;- Propagandna sekcija;- Sekcija za zabave i priredbeU samom početku rada Druš-tva dužnost tajnika, najvećim dijelom, obavlja se dobrovoljno. Postojala je funkcija počasnog tajnika koju je kratkotrajno obav-ljao Srećko Kristić, a zatim Pero Bogdan, te Luko Grbić i Zvonko Goić, dok je poslove tehničkog tajnika jedno vrijeme vršio Bran-ko Vukušić.Osnutak Turističkog društva pro-veden je i formalno dne 18. 11. 1952. na osnovi Rješenja IV. broj 6502 — 1952. izdanog od strane Uprave za unutrašnje poslove Narodnog odbora grada Dubrov-nika kojim se, na temelju podne-senih pravila i programa rada, odobrava osnivanje i djelovanje Turističkog društva Dubrovnik u Dubrovniku.Pravila o radu i djelovanju Turi-stičkog društva Dubrovnik u Du-

brovniku iz 1952. godine karak-teristična su po svome sadržaju i ciljevima za prvo razdoblje po-slijeratnih prilika i odnosa prema turizmu u našoj zemlji. Potrebno je, međutim, napomenuti da su zasade, na kojima počiva sadržaj društvene funkcije gotovo stalne i malo promjenjive. Stoga i svi statuti turističke društvene orga-nizacije u Dubrovniku jednako ukazuju na svojstvenu specifič-nost ove opće, za razvoj turizma, neophodne institucije.(Iz knjižice „Turističko društvo Dubrovnik / 1952. - 1972.)“ Prvi članovi Upravnog i Nadzor-nog odbora Turističkog društva Dubrovnik 1952. g. su bili: Predsjednik Upravnog odbora - Veljko KavurčićPodpredsjednik Upravnog odbo-ra - Ing. Lovro Perković

Tajnik Turističkog društva - Sreć-ko KristićBlagajnik Turističkog društva - Marko DabrovićUpravni odbor:Bogdan Pero, Goić Zvonko, Jer-ković Frano, dr Mato Vidojević, Lucianović Milo, Marčić ing. Jo-sip, Vetma AnteZamjenici članova Upravnog od-bora:Beritić Lukša, Franić Ivo, Grbić Luko, Gržetić Natalija, Ivanović Ivo, Šapro Ivo, Karlovac Vinko, Milović Frano, Nardeli Tonči, Prizmić Jakov, Sorgo MatoNadzorni odbor :Šuljak Ivan - predsjednik, Dabro-vić dr Frano, Simoni KuzmaZamjenici članova Nadzornog odboraDražić ing. Jozo, Račić kap. An-tun, Tabain ing. Frano

FELJTON 280

„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog turizma u proteklih 120 godina (od 1898. do 2018.) (42)

Priredio: Lukša Lucianović

Ivo Rudenjak bio je jedan od najuspješnijih ugostitelja u Dubrovniku poslije Drugog svjetskog rata: kafana na tvrđavi Minčeta; restoran Sebastian; prodaja sladoleda u staroj gradskoj luci

Veljko Kavurčić bio je prvi predsjednik TD Dubrovnik

GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019. 45

Uređuje Lukša LucianovićVIJESTI I ZANIMLJIVOSTI IZ TURIZMA

Hrvatska poljoprivredna proi-zvodnja pala je za četvrtinu u posljednjih sedam godina una-toč subvencijama od 3,5 milijardi kuna godišnje. Pokrivenost uvo-za izvozom je čak 60 posto, a godišnje stvaramo milijardu eura deficita.S jedne strane imamo veliku po-tražnju tj. potrošnju kroz turizam, a s druge strane velike poljopri-vredne površine i potencijale, no jednostavno ne znamo tj. ne želimo povezati domaću proi-zvodnju s potrebama turizma. Umjesto da je naša poljoprivreda u službi turizma, mi kroz turizam potičemo uvoz. Suludo i smiješ-no.S druge strane, Turska u ovoj godini očekuje 50 milijuna dola-zaka, a zanimljivo cijela potreba turizma pokrivena je domaćom proizvodnjom, a višak izvoze. Pametno i jedino održivo. Smi-sao turizma je da se turistička potrošnja spušta na nacionalnu tj. lokalnu ekonomiju. A ne kao kod nas gdje je upravo suprotno.Samo zamislite kolika je dnevna ili mjesečna potreba jedne Pule, Splita, Zadra za jajima? Na bazi mjeseca radi se o stotinama tisu-ća jaja, a koje nažalost uvozimo. Umjesto da je samo kroz ovaj plastični primjer, za potrebe pro-izvodnje domaćih jaja uposleno na stotine OPG-a. E to bi onda bilo održivo, a turizam bi imao svježe i kvalitete namirnice. I to je to. Da, tako je jednostavno.Godišnje nam dolazi 20 milijuna turista i moramo pronaći načine kako da te brojke poboljšamo. Kako povezati Plavu i Zelenu hrvatsku? Iako je već smiješno uopće pričati na ovu temu, jer očito Država nije napravila ništa na ovu temu. Dapače nije ni po-kušala, jer rješenja svakako ima. Samo je potrebno se primiti iza-zova i raditi na rješenju istog. Pi-tanje je gdje i za što su otišli mili-jarde kuna u nazad deset godina kroz “poticaje” u poljoprivredi? Inače, sama riječ poticaj, znači rast i razvoj. A mi na terenu u poljoprivredi imamo upravo su-protno. Upravo na temu “Kako osigurati plasman domaćih prehrambe-nih proizvoda u turizmu” bila je

tema panela Hrvatski proizvod za hrvatski turizam, održanoga u sklopu prvoga R&B Weekend festivala u Zagrebu i uz pokrovi-teljstvo HGK.Tomislava Ravlić, direktorica Sektora trgovine HGK, ističe kako je akcija Hrvatski proizvod za hrvatski turizam nastavak ak-cije Kupujmo hrvatsko koja tra-je već dvadeset i dvije godine i kojoj je trebalo čak 18 godina da se pokaže kako su ljudi spre-mni preferirati domaće proizvo-de pred onima drugih. „Ne tako davno omiljeni trend bio nam je odlazak preko granice u Austri-ju, Italiju ili Mađarsku u šoping, no zahvaljujući ovoj akciji to se promijenilo,” napominje Ravlić, naglasivši da je okretanje do-maćem i autohtonom globalni trend. To je upravo ono što ovom akcijom HGK želi postići, olakšati hrvatskim tvrtkama plasman pro-izvoda u turizam.Denis Matijević, direktor kon-zultantske tvrtke Smarter, ističe kako njegovi proizvodi ulaze u domaće hotele te da su izrazito svjesni izazova u plasmanu do-maćih proizvoda. “Problem su nedostatne količine, nemamo lanac prodaje. Hrvatska je ge-ografski izazovna i logistički je izazov slavonske proizvode krat-kog roka trajanja plasirati u Du-brovnik,” napominje Matijević te dodaje „Rješenje je horizontalno povezivanje malih proizvođača među onima koji proizvode iste

proizvode te vertikalno s lancem distribucije koji će osigurati da taj proizvod dođe do hotela i re-storana. S druge strane i ozbiljno se moramo pozabaviti demogra-fijom jer u nekim našim mjestima više nema tko raditi ono što poti-čemo”, naglašava Matijević.Goran Filipović, član Upra-ve lošinjskih Jadranka Hotela, upozorava kako svaka turistič-ka kompanija u Hrvatskoj nije i hrvatska kompanija i svaka od njih ima svoju strategiju razvoja. “Mi smo u hrvatskom okruže-nju postali brend za poveziva-nje malih proizvođača u našu ponudu. Da bismo to ostvarili, morali smo uložiti puno napora u posljednjih pet godina u naše dobavljače iz našeg najbližeg kruga. Krenuli smo s partnerima s Cresa i Lošinja, no većina njih se bavi iznajmljivanjem apartma-na i prave poljoprivredne proi-zvodnje zapravo nema. Radimo sa 60 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i ostvarujemo s njima 6 milijuna kuna prometa. Kupujemo od hrane do dasaka na kojima prezentiramo hranu, no to je tek pet posto od svega onoga što nam treba”, upozo-rava Filipović. Dodao je kako je veliki izazov dovesti na Lošinj u vrućim ljetnim mjesecima svježi sir i vrhnje iz Zagreba. Sudionici panela su se složili kako bi bilo dobro da četiri mi-nistarstva – poljoprivrede, gos-podarstva, financija i turizma

– dogovore način kako ojačati povezivanje proizvođača i osi-gurati bolji distribucijski kanal za njihove proizvode.Zanimljiva je konstatacija Filipo-vića kako većina naših turističkih kompanija nije u domaćem vla-sništvu, što je i činjenica, te se gleda samo excel tablica ulaza i izlaza. Nema tu emocija, niti brige za domaćim proizvodima. Dok recimo u Turskoj su svi ho-teli su domaćem vlasništvu, Tur-ska aviokompanija je u službi turizma te dobiva razne poticaje da cijena avioprijevoza za kori-snike bude manja, dok svi ima-ju račune u domaćim bankama. Uz spomenutu činjenicu kako je sva proizvodnja za potrebe turiz-ma dolazi s domaćeg tržišta, to je zaokružen krug i sve odlično funkcionira. A u Hrvatskoj? Total-no suprotno. Sve imamo, ali…. Za kraj citirao bi odličan komentar Karla Vuje-ve, mag. oec. s Ekonomskog fa-kulteta Zagreb koji je za Večernji list nedavno izjavio” Nedjelova-nje je loša isprika za neznanje, a sasvim je netočno da nemamo dovoljno domaće pameti i struč-nosti. Uostalom neuspjeh bi io-nako bio bolji od nedjelovanja. Za neuspjeh barem treba hrabro-sti da se pokuša”Pametnom dosta. Može se, samo se netko treba baviti tržiš-nim razvojem, a taj netko je Dr-žava kroz cijeli sustav, vertikalno i horizontalno.

Umjesto da je poljoprivreda u službi turizmu, mi kroz turizam potičemo uvoz. Suludo!

46 GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019.

Desant na Drvar su prije 75 godina izveli Nijemci na teritoriju zapadne Bosne od 25. svibnja do 5. lipnja 1944. godine da bi zrač-nim desantom uništili Vrhovni štab NOVJ koji se nalazio u Drvaru i, istovremeno raz-bili i oslabili jedinice Narodnooslobodilačke vojske oko njega. Zamisao Hitlera i njegove Vrhovne komande trebao je ostvariti Štab 2. oklopne armije u operaciji zvanoj „Ros-seinsprung“ (Konjičev skok).Kombiniranom akcijom zrakoplovne pješa-dije i padobranaca, podržanom napadom obrušavajućih bombardera, koji će izvršiti desant na Drvar i zarobiti ili uništiti Vrhovni štab, te istodobnim koncentriranim napadom pješadijskih, brdskih i motoriziranih jedinica na Drvar, trebalo je uništiti jedinice Narodno-oslobodilačke vojske u zapadnoj Bosni.Drvar je u to vrijeme bio centar oslobođe-nog teritorija u okupiranoj Jugoslaviji. U Dr-varu se nalazilo sjedište CK KPJ, AVNOJ-a, Nacionalnog komiteta, Vrhovnog štaba, savezničkih vojnih misija i raznih ustanova. U bližoj i daljoj okolici Drvara djelovale su jedinice 1. proleterskog, 5. bosanskog i 8. dalmatinskog korpusa. Glavni zadatak u zaštiti Vrhovnog štaba imala je 6. lička pro-leterska divizija. Vrhovni komandant maršal Tito, koji je u to vrijeme boravio u Bastiga-sima, došao je navečer 24. svibnja u Drvar, prenoćio je u baraci (znana kao Titova pe-ćina). Tu ga je zatekao desant ujutro 25. svibnja 1944. godine.Nakon žestokog bombardiranja, u sedam sati ujutro spustio se prvi val padobranaca, a deset minuta kasnije sletjele su i jedinice njemačkih jurišnika. Njemačkim desantnim borbenim grupama uspjelo je zaposjesti najvažnije objekte u Drvaru i do devet sati ovladati gradom. Međutim, sva njihova nastojanja da zauzmu sjedište Vrhovnog štaba u pećini, dvije stotine metara sjeve-

roistočno do mosta na rijeci Unac, gdje se nalazio i maršal Tito, razbila su se o upornu obranu boraca Pratećeg bataljona Vrhov-nog štaba.Iako su Nijemcima u dvanaest sati stigla pojačanja drugog vala padobranaca, svi njihovi napadi na sjedište Vrhovnog štaba bili su odbijeni. Obrani Drvara priključilo se i 137 slušatelja Oficirske škole Vrhovnog štaba iz obližnjeg sela Šipovljana i 2. ba-taljon 3. brigade 6. ličke proleterske divizi-je „Nikola Tesla“, koji je u 11 sati usiljenim maršem stigao u Drvar i napao neprijatelja.Njihovom upornom obranom omogućeno je da i ostale partizanske jedinice iz okolnog područja, pruže velik otpor neprijateljskim snagama. Nijemci su se uspjeli održati, iz-gubivši četiri petine svog sastava, sasvim opkoljeni, samo na utvrđenom groblju.Koncentričnom nastupanju njemačkih pje-šadijskih brdskih i motoriziranih kolona na Drvar snažno su se oduprle jedinice 1. pro-leterskog korpusa, 5. korpusa i 9. divizije 8. korpusa. Iako se neprijatelj probio u Drvar, njegov pokušaj da brzim nadiranjem moto-riziranih kolona i zračnim desantom uništi Vrhovni štab i razbije partizanske jedinice na tom prostoru doživio je potpuni neu-spjeh.Vrhovni štab NOVJ već je 25. i 26. svibnja sa željezničke stanice u Potocima usposta-vio vezu sa susjednim štabovima korpusa i u cjelini držao situaciju u svojim rukama. Zračni desant na Drvar predstavlja jedini njemački zračno-desantni napad u Drugom svjetskom ratu koji nije uspio.Kako je uspostavljena radio-veza s Barijem, u noći 3/4. lipnja stigao je iz Barija sovjetski avion „Dakota“. Spustio se kod sela Baj-ramovića, odakle je maršala Tita s dijelom Vrhovnog štaba prebacio u Bari. Iste noći i s istog mjesta američkim su transportnim

avionima prebačeni u Bari još neki rukovo-dioci i 118 ranjenika. Nakon nekoliko dana zadržavanja u Bariju, Vrhovni štab i Tito prebacili su se britanskim razaračem na slobodni otok Vis.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

„KONJIĆEV SKOK“ NIJE USPIO!

IZLET NA SUTJESKU Udruga antifašista Dubrovnik orga-nizira i ove godine jednodnevni izlet autobusom na obilježavanje 76. obljetnice Bitke na Sutjesci u V. nepri-jateljskoj ofenzivi. Polazak autobusa iz Dubrovnika je u 6,30 sati u nedjelju 16. lipnja. Cijena izleta je 150 kuna za prijevoz i ručak, a rezervacije s upla-tom do popune mjesta u autobusu, u uredu Udruge ponedjeljkom, srije-dom i petkom od 10 do 12 sati.

DRUŽENJE U UTORAK Još jedno druženje, po običaju pr-vog utorka u mjesecu organizira se u utorak, 4. lipnja. I na tom zadnjem druženju prije ljetne stanke, program zabave s kratkim filmovima i igrama pod vodstvom prvog dubrovačkog DJ Gordana Prišlića Vjeverice počet će u 18 sati. Pridružite nam se!

PRAVNA POMOĆ U PETAKPravna pomoć, kao jedan od oblika aktivnosti Komisije za socijalni rad Udruge antifašista Dubrovnik, je u petak, 7. lipnja u vremenu od 10 do 12 sati. Zainteresirani za pravnu po-moć u pitanjima prava iz socijalne i zdravstvene zaštite mogu pokušati potražiti odgovore za svoje probleme ili pitanja u prostoru Udruge, Splitski put 10, ili na telefon 332-737.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana poduzetnica Hrvatska udruga poslovnih žena u suradnji s Hrvat-skom gospodarskom komorom od 2002. godine dodjeljuje priznanja najuspješnijoj poduzetnici, me-nadžerici i poduzetnici u socijalnom poduzetništvu.Ove godine za najuspješniju me-nadžericu proglašena je Mirna Lon-čar Stražičić, predsjednica uprave „Ville Dubrovnik“ d.d. iz Dubrovnika. Mirna Lončar Stražičić je gotovo cijeli radni vijek posvetila radu u

turizmu da bi 2011. godine postala predsjednica uprave Ville Dubrov-nik d.d. iz Dubrovnika, jednog od najekskluzivnijih i najnagrađivanijih hrvatskih boutique hotela koje je danas dio međunarodnog holdinga Dogus grupe. Poduzetnica godine je Branka Ba-bić, iz Splita, direktorica Infos d.o.o., dok je priznanje za socijalno podu-zetništvo koje od ove godine nosi naziv Jadranke Radovanić, uručeno Katici Ercegović, osnivačici dječjeg vrtića „Osmijeh“ iz Šibenika.

HRVATSKA UDRUGA POSLOVNIH ŽENA I HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Mirna Lončar Stražičić dobitnica nagrade za najuspješniju menadžericu

GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019. 47

48 GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019.

ŠPORT

U Zagrebu je u subotu i nedjelju 25. i 26. svibnja održan grand prix miting ZPK. Na natjecanju je nastupilo ukupno 268 plivača iz 29 klubova, a Jug su predstavljali: Michel Brassard, Mario Šurković i Đivo Damić pod vodstvom trenera Frane Ćirka. Osvojili su ukupno 8 medalja od kojih čak 6 zlatnih i 2 srebrene. Medalje su osvajali Michel Bra-ssard i Mario Šurković, svaki po tri zlata i srebro.Prvi dan mitinga Zpk Jugaši su osvojili 4 medalje. U konkurenciji juniora Michel Bra-ssard bio je zlatni u disciplini 400 slobod-no, te srebreni u disciplini 100 slobodno. Isti učinak u istim disciplinama, ali u ml. juniorskoj konkurenciji ostvario je Mario Šurković- zlato na 400 slobodno i srebro na 100 slobodno. Junior Đivo Damić u dis-ciplini 400 slobodno plasirao na 4. mjesto.Drugog dana mitinga Zpk još 4 medalje za Jugove plivače i to sve zlatne. Michel Bra-ssard bio je najbolji među juniorima u dis-ciplinama 100 delfin i 1500 slobodno, dok je Mario Šurković bio najbolji među mlađim juniorima u disciplinama 200 slobodno i 50 slobodno. Junior Đivo Damić bio je 4. u disciplini 1500 slobodno. Također, Michel Brassard u ukupnom poretku za grand prix bodovanje plasirao se na ovom natjecanju na 5. mjesto u konkurenciji plivačica i pli-vača.

PK Jug

PK JUG - GP MITING ZPK (ZAGREB, 25.-26.05.2019.)

JUGU OSAM MEDALJA

Na četvrtoj regati Kupa Dalmacije, održanoj u Makarskoj, Memorijalu ‘Tonći Skender’, Neptun je osvojio osam medalja: tri zlatne, tri srebrne i dvije brončane.Prva mjesta su osvojili dvojci na pariće, i to mlađi kadeti Roko Negodić i Toni Pecotić, mlađi juniori Roko Mucić i Antonio Štrman, te juniori Pero Kukuljica i Toni Perović.Druga mjesta su osvojili Ivana Krištić u skifu, u juniorskoj konkurenciji, Matija Medi u skifu u konkurenciji mlađih juniora te četverac na pariće Jola, u konkurenciji mlađih kadeta: Marko Čučković, Roko Sekondo, Nikola Tr-šić, Luka Štrman i kormilar Piero Vuletić.Treća mjesta su zauzeli: dvojac na pariće ju-niorki, Karmen Sindik i Lucija Mazić, te dvo-jac na pariće kadeta, Maro Mojaš i Toni Pulić.Sljedeća regata Kupa Dalmacije je 22. lipnja u Kaštel Kambelovcu.U Neptunu ističu da bi medalja bilo i više da su nastupili seniori Matej Metković, Toni Crnjak i Lovro Ćondrić, a koji se nalaze na dvotjednim pripremama s reprezentacijom Hrvatske u Zagrebu.

VESLANJE – KUP DALMACIJE - MEMORIJAL ‘TONĆI SKENDER’

Neptunu osam medalja

Na startu drugog turnira u Kini košarkaši Du-brovnika su u gradu Shuozhou pobijedili se-lekciju Kine do 19 godina 93:83 (59:44). To je prva pobjeda izabranika Darka Kunce i Mara Lučića na kineskoj turneji.Filip Vujičić (16), Toni Mustapić (12), Jure Bo-ban (4), Antonio Petrović, Niko Stasjuk, Petar Koprivica, Marin Mihalić, Domagoj Vrkić (21), Krešimir Radovčić (12), Ivan Perković i Marko Šarac (28).Vujičić i Radovčić su ostvarili 'double dou-ble': Vujičić je postigao 16 koševa i imao 14 skokova, a Radovčić 12 koševa i 10 skokova. Dubrovnik u 2. kolu drugog turnira igra protiv selekcije sastavljene od igrača Prve lige Litve.

NASTAVAK TURNEJE PO KINI

PRVA POBJEDA KOŠARKAŠA DUBROVNIKA

Košarkaši Dubrovnika su na prvom od uku-pno tri turnira, na kineskoj turneji, odigrali tri utakmice.U 1.kolu su izgubili od domaćina, reprezen-tacije Kine do 19 godina s 82:72, zatim od beogradske Crvene zvezde, igrača do 19 godina, s 90:86, a u 3.kolu od selekcije igra-ča Prve lige Litve s 89:83.Pojačanja za ovu turneju su Domagoj Vrkić, Krešimir Radovčić, Ivan Perković, Marko Ša-rac i Marin Mihalić. U stručnom stožeru su uz trenera Darka Kuncu, pomoćni trener Maro Lučić te fizioterapeut Đorđo Petronio.Dubrovnik u Kini igra u sastavu: Filip Vujičić, Toni Mustapić, Jure Boban, Antonio Petrović, Niko Stasjuk, Petar Koprivica, Marin Mihalić, Domagoj Vrkić, Krešimir Radovčić, Ivan Per-ković i Marko Šarac.Košarkaši Dubrovnika će igrati na još dva turnira, i to protiv istih suparnika.

KOŠARKA

DUBROVNIK NA TURNEJI U KINI

GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019. 49

Na prvenstvu Hrvatske, za uzrast do 14 go-dina, a koje je održano u Zadru, viceprva-kinja Hrvatske postala je tenisačica Raguse Leticia Tarocco, inače druga nositeljica.Mlada Dubrovkinja je do finala došla sa če-tiri pobjede, bez izgubljenog seta. U finalu je izgubila od prve nositeljice turnira, Petre Marčinko iz TK TOP Spin, sa 2:0 (6:4, 6:3).Tarocco je u 1.kolu pobijedila sa 2:0 (6:1, 6:1) Niku Granić iz Makarske, u osmini finala Vini Cecelju iz Varaždina sa 2:0 (6:2, 6:2), u četvrtfinalu Petru Olij iz Vinkovaca sa 2:0 (6:2, 6:1), a u polufinalu Tenu Rajki iz HTK Zagreb sa 2:0 (6:2, 6:1).Ostale natjecateljice iz Dubrovnika: Anama-ria Zorić (Dubrovnik) izgubila je na startu glavnog turnira od Ines Bedeković iz Zagija sa 2:0 (6:3, 6:2), a Manuela Mijović (Župa dubrovačka) od Vini Cecelje sa 2:0 (6:2, 6:0).Anamaria Zorić je u paru s Nikom Granić iz Makarske dospjela do četvrtfinala, dok je Manuela Mijović u paru s Valentinom Kova-čić iz Preloga izgubila u 1. kolu.U konkurenciji tenisača Marko Baničević (Dubrovnik) je pobijedio u 1. kolu glavnog turnira Roka Mađora iz Stobreča sa 2:0 (6:2, 6:1), ali je u drugom zaustavljen od prvog nositelja i kasnijeg pobjednika, Dina Prižmi-ća (Split 1950.). sa 2:0 (6:3, 6:0).Tenisači iz Tenis kluba Ragusa Antun Bekić, Kuzma Jurišić i Stjepan Bogdan su uspješ-no prošli kroz kvalifikacije, ali nisu uspjeli proći 1.kolo glavnog turnira.U igri parova pobjedu u 1.kolu izborio je Stjepan Bogdan u paru s Markom Bradvi-ćem (Gem Jastrebarsko), ali su u četvrtfi-nalu izgubili od trećih nositelja i kasnijih po-bjednika, Frana Rakonića (Nova Gradiška) i Doriana Salopeka (Ogulin).

Iva Oberan i Marijo Barović najbolji sportaši

TENIS – PRVENSTVO HRVATSKE (UZRAST DO 14 GODINA)

LETICIA TAROCCO VICEPRVAKINJA HRVATSKE

ZAJEDNICA SPORTOVA OPĆINE ŽUPA DUBROVAČKA

U sklopu proslave Dana Općine i 27. obljet-nice oslobođenja Župe dubrovačke održan je i prvi izbor za najbolje sportaše u organi-zaciji Zajednice sportova Župe dubrovačke.A za najbolje su izabrani judašica Iva Obe-ran, automobilist Marijo Barović, Auto klub Župa dubrovačka (najbolji kolektiv) i juda-šica Ema Ljumović (najdarovitiji mladi spor-taš).Zajednica sportova Općine Župa dubrovač-ka dodijelila je i Nagradu. za dostignuća u judu, posthumno Matei Knego.

Na turniru je nastupilo 12 ekipa. Igrala se disciplina - trojke. Nastupili su: BK Slaven (kao predstavnik Konavala), BK Hidroelek-trana (kao predstavnik grada Dubrovnika), BK Brgat, BK Donji Brgat, BK Postranje, BK Rijeka, BK Župa Dubrovačka, Dubrovačko primorje, Hvidra Župa Dubrovačka, te kao gosti iz ravne Slavonije - BK Doljani - Oraho-vica i BK Neum.Najbolji su nagrađeni peharima i medalja-ma.

U polufinalu. Slaven ( predstavnici Općine Konavle) je dobio Rijeku sa 7:6 a Dubrovač-ko primorje je pobijedilo Župu dubrovačku s 5:4, da bi u finalu Dubrovačko primorje do-bilo Slavena sa 7:3, a za treće mjesto Rijeka Župu dubrovačku sa 7:6.Nagrade su dodijelili dopredsjednik Zajedni-ce sportova općine Župa dubrovačka Nikola Duper i tajnik zajednice Mateo Delić. Sudac turnira bio je Mato Barišić.

Luko Hendić

GOŠK Dubrovnik 1919. je u pretposljednjem, 29.kolu, u Pločama pobijedio Jadrana LP 3:1. Dva pogotka za dubrovački sastav postigao je Baldo Cicijelj a jednoga Ante Ivanišević, dok je za Pločane strijelac bio Stipe Nikolac.Neretvanac je u Klisu odigrao s Uskokom 2:2. Za Opuzence pogotke su dali Bruno Jelavić i Ilija Mašić.BŠK Zmaj i RNK Split su u Blatu odigrali 1:1, a jedini pogodak za Blaćane postigao je Mi-hovil Džeba.Jedini poraz od trećeligaša iz Dubrovačko neretvanske županije imala je Neretva. U Baškoj Vodi izgubila je od Uranije 4:2, a stri-jelci za Metkovčane bili su Luka Bubalo i Adel Ajkunić.Ostali rezultati 29. kola:Croatia – Primorac B 3:2, Hrvace – Imotski 7:2, Kamen – Junak 1:1, Zagora – Primorac 1929. Stobreč 2:1.Tko će biti prvak: Junak, Croatija iz Zmijava-ca ili Primorac iz Biograda znat će se nakon posljednjeg kola. Croatia gostuje na Lapadu,

pobijedi li bit će prvak, jer ima bolji međusob-ni ogled od Junaka. Primorac može biti prvak samo ako izgube i Croatia i Junak.Prvi strijelac Lige je Drago Gabrić iz RNK Spli-ta sa 22 pogotka, a drugi je Baldo Cicijelj iz GOŠK-a sa 20 i td.Poredak: 1. Junak 52 boda (+17), 2. Croatia 52 (+6), 3. Primorac B 50 (+18), 4. Uskok 49 (+19), 5. Kamen 44 (+7), 6. Urania 44 (+6), 7. GOŠK Dubrovnik 1919. 43 (+8), 8. Jadran LP 41 (+15), 9. Hrvace 41 (+2), 10. Neretva 39 (+5), 11. Neretvanac 36 (-9), 12. BŠK Zmaj 35 (-22), 13. Zagora 32 (-19), 14. RNK Split (kažnjen sa 6 bodova) 29 (+3), 15. Primorac 1929. Stobreč 27 (-20), 16. Imotski 23 (-34).U posljednjem, 30.kolu, u subotu, 1. lipnja igraju: GOŠK Dubrovnik 1919. - Croatia, Ne-retva - Uskok, Neretvanac - Kamen, Imotski - BŠK Zmaj, RNK Split - Jadran LP, Junak - Hrvace, Primorac B - Zagora, Primorac 1929. - Urania.

III.HRVATSKA NOGOMETNA LIGA

ODLUKA O PRVAKU PADA U ZADNJEM KOLU NA LAPADU

BOĆARSKI TURNIR TROJKI POVODOM DANA OPĆINE ŽUPA DUBROVAČKA I DANA OSLOBOÐENJA

Dubrovačko primorje pobjednik

50 GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019.

BOĆANJE - Priredio: Luko Hendić

III. HBL – DUBROVNIK-NERETVA

ŽUPANIJSKA LIGA – KONAVLE

ŽUPANIJSKA LIGA – DUBROVNIK

ŽUPANIJSKA LIGA – PELJEŠAC

OMLADINCU 6 BODOVA

Sokol i Zrinski za prvaka lige

MONTOVJERNA I STRIJELAC BEZ POBJEDNIKA

KIŠA NE DA IGRATI

Boćari Omladinca u ovom tjednu odigrali su 3 utakmice. U zaostalim utakmicama na gostovanju kod Komolac Omble i na domaćem terenu protiv Gornje Vrućice zabilježili su dvije pobjede, te tako osvojili 6 značajnih bodova u borbi za opstanak. U ovom kolu Omladinac je izgubio na go-stovanju kod Rijeke, Komolac Ombla je slavila protiv Ploča, Slaven je uvjerljivo pobijedio Donjeg Brgata, dok su utakmi-ce Hvidra Gromača – Slivno i Gornja Vru-ćica – Postranje završile bez pobjednika.Rezultat zaostale utakmice 12. kola: Ko-molac Ombla – Omladinac 10:12.Rezultat zaostale utakmice 13. kola: Omladinac – Gornja Vrućica 12:10. Rezultati 14. kola:Slaven – Donji Brgat 20:2Hvidra Gromača – Slivno 11:11Rijeka – Omladinac 17:5Gornja Vrućica – Postranje 11:11Komolac Ombla – Ploče 12:10.Poredak: 1. Postranje 32 boda, 2. Slaven 27, 3. Ploče 24, 4. Slivno 21, 5. Gornja Vrućica 19, 6. Omladinac 19, 7. Hvidra Gromača 19, 8. Komolac Ombla 16, 9. Rijeka 15, 10. Donji Brgat 12 bodova.Raspored 15. kola igra se 02.06.2019. u 16,00 sati:Komolac Ombla – SlavenPloče – Gornja Vrućica (01.06.2019.)Postranje – RijekaOmladinac – Hvidra GromačaSlivno – Donji Brgat.

Odigrane su i druge polufinalne utakmi-ce završnice prvenstva, Sokol je opet po-bijedio Ljutu sa rezultatom 11:5, dok je Zrinski također slavio protiv Uskoplja sa 11:5, a taj rezultat im je bio dovoljan jer je Uskoplje u prvoj utakmici bilo bolje sa rezultatom 10:6. Iako su Ljuta i Uskoplje na kraju dvokružnog djela natjecanja u ligi bili na dva vodeća mjesta, Zrinski i Sokol su ih iznenadili i zasluženo pobi-jedili. Tako će u finalu, u dvije utakmice Zrinski i Sokol odlučiti o prvaku ove lige. U prvoj utakmici 02.06.2019. domaćin će biti Zrinski, a druga utakmica igrati će se 09.06.2019. na terenima Sokola u Dubravci.Rezultati uzvratnih polufinalnih utakmica završnice prvenstva:Sokol – Ljuta 11:5Zrinski – Uskoplje 11:5.Raspored finalnih utakmica sa počet-kom u 15,00 sati:Zrinski – Sokol (02.06.2019.)Sokol – Zrinski (09.06.2019.)

Kiša opet nije dozvolila odigravanje uta-kmica ovog kola, baš kao i prošlog vi-kenda. Odigrana je samo utakmica Mon-tovjerna – Strijelac koja je završila bez pobjednika. U zaostalim utakmicama iz prethodnog kola koje su odigrane preko tjedna, vodeći dvojac Bosanka i Torcida Osojnik ostvarili su pobjede, te se tako i dalje prate u razlici od 1 boda na vrhu tablice.Rezultati zaostalih utakmica 12. kola:Bosanka – Montovjerna 11:5Mokošica – Torcida Osojnik 6:10Rezultati 13. kola:Petka – Brgat 0:16 (b.b.)Orašac – Mokošica odgođenoTorcida Osojnik – Bosanka odgođenoMontovjerna – Strijelac 8:8.Poredak: 1. Bosanka(-1) 29 bodova, 2. Torcida Osojnik(-1) 28, 3. Brgat 22, 4. Strijelac 17, 5. Orašac(-1) 16, 6. Moko-šica(-1) 13, 7. Montovjerna 8, 8. Petka 0 bodova.Raspored 14. kola igra se 02.06.2019.:Brgat – Montovjerna (15,00 Strijelac – Torcida Osojnik (16,00)Bosanka – Orašac (15,00)Mokošica – Petka 16:0(b.b.) .

Boćari Pelješca ni ove nedjelje nisu mo-gli odigravati svoje prvenstvene utakmi-ce zbog kiše. Preko tjedna odigrana je samo 1 zaostala utakmica iz 10. kola gdje su Ponikve pobijedile Brijestu.Rezultat zaostale utakmice 10. kola: Po-nikve – Brijesta 12:4.Rezultati 13. kola:Sveta Ana – Faraon odgođenoBrijesta – Bistrina odgođenoDuba Stonska – Putniković odgođenoPonikve – slobodne.Poredak: 1. Ponikve 19 bodova, 2. Bi-strina(-2) 14, 3. Faraon(-1) 13, 4. Duba Stonska(-2) 12, 5. Sveta Ana 12, 6. Brije-sta 7, 7. Putniković 4 boda.Raspored 14. kola igra se 02.06.2019. u 15,00 sati:Faraon – Duba StonskaPutniković – BrijestaBistrina – PonikveSveta Ana – slobodna

Automobilist Župe dubrovačke Marijo Baro-vić je pobjednik prvog autoslaloma prven-stva Hrvatske u 2019. godini, 17. Nagrade Ragusa Racinga, koji je održan u Banićima. A posebna zanimljivost je to što je Barović u obje vožnje stazu u poslovnoj zoni u Ba-nićima savladao za minuti i 27,696 sekundi.Na autoslalomu je prošle subote nastupilo četrdeset vozača iz jedanaest klubova. Dru-gi je bio Nenad Damarija (Pula Rovinj), a tre-ći Nikola Violić (Ragusa Racing).

Nenad Demarija iz Auto kluba Pula Rovinj pobjednik je trećeg natjecanja sezone u dis-ciplini kronometar, a koje je održano prošle nedjelje u Banićima.Drugo mjesto je osvojio Dean Jurasić iz Istra racing teama Pazin, dok je treći bio član Ra-gusa Racinga, Đuro Žmirak.U poretku klubova prvi je bio Istra racing team Pazin, koji je bio vodeći i nakon pret-hodna dva natjecanja, dok je druga bila Ragusa Racing, domaćin i organizator na-tjecanja.Sudjelovalo je pedeset natjecatelja iz šesna-est klubova.Sljedeće natjecanje je 21. rujna u Zagrebu.

AUTOSLALOM PRVENSTVA HRVATSKE - 17. NAGRADA RAGUSA RACINGA

MARIJO BAROVIĆ PRVI U BANIĆIMA

AUTOMOBILIZAM – NATJECANJE U DISCIPLINI KRONOMETAR - 17. NAGRADA RAGUSA RACINGA

Nenad Damarija pobjednik

Ragbijaši Invictusa iz Dubrovnika ostali su še-sti na prvom od dva turnira seniorskog prven-stva Hrvatske u ragbiju 7. Turnir je odigran u Zagrebu. Dubrovčani su u skupini B izgubili od Mladosti iz Zagreba i Sinja, te pobijedili Rudeš. U razigravanju za peto mjesto izgubili su od trećeplasiranog sastava iz skupine A, Novog Zagreba. Prvo mjesto na turniru osvo-jila je zagrebačka Mladost, druga je bila Nada iz Splita, treći Sinj a četvrti Zagreb. Rudeš je sedmi a Lokomotiva osma.Drugi turnir prvenstva Hrvatske u ragbiju 7 igra se u subotu, 1. lipnja, u Splitu.Invictus je igrao u sastavu: Danijel Keserović, Vjekoslav Šoša, Vladimir Pavlovski, Martin Mi-loš, Tomislav Papac, Mahir Bišić, Kenan Jesi-lović, Jurica Lukinović, Sandro Mrgić i Gabriel Bošnjak. Dodajmo i to da je Invictus Dubrov-nik (uzrast do 14 godina) zauzeo četvrto mje-sto u Sinju na završnici prvenstva Hrvatske u ragbiju 7. Prvak je splitska Nada, drugi Sinj a treći Zagrebački ragbi savez.

RAGBI 7 – SENIORSKO PH

Invictus šesti

GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019. 51

52 GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019.

Prošle subote održana je akcija čišćenja na Gorici u organizaciji GK Montovjerna, u kojoj su, uz građane, sudjelovali i djelatnici Čistoće i Vrtlara. Na traženje stanovnika Gorice oči-šćena je teško prohodna i zarasla zelena po-vršina i staza iza zgrada na Liechtensteinov putu 9. Akcija je okupila veliki broj građana koji su s oduševljenjem prihvatili inicijativu, te izrazili želju za daljnjom organizacijom istih. Zahvaljujemo se svima koji su sudjelovali – vrijednim građanima, radnicima Vrtlara i Či-stoće, te Društvu prijatelja Hrvatske, koje je svojom donacijom omogućilo kupnju hrane i piće za sve koje su sudjelovali u akciji.

Nikša Đerek

Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku orga-nizirao je predavanje o Vatroslavu Lisinskom koje je u ponedjeljak, 27. svibnja, u 19:30, u Čitaonici Narodne knjižnice Grad održala mu-zikologinja Nada Bezić. Vatroslav Lisinski je-dan je od najznačajnijih hrvatskih skladatelja, no koliko zaista znamo o njemu? Dvjestota go-dišnjica njegova rođenja prava je prilika da se zapitamo što je neupitno u njegovoj biografiji, a što treba još istražiti, pobiti ili barem označiti kao nepouzdano. Primjerice, što je pouzdano točno u rečenici: “Hrvatski skladatelj Vatro-slav Lisinski, germansko-židovskog podrijetla, rođen je 8. 7. 1819. i autor je prve hrvatske opere”? Malo toga. Pitanja su se isprepletala s pričom o životu Lisinskog te o čudnoj sudbini njegovih spomen-obilježja, kao i s ulomcima njegovih najljepših i najvažnijih skladbi.U glazbenom dijelu predavanja sudjelovala je solistica Dubravka Hilje te učenici UŠ Luke Sorkočevića Martin Hadzovac i Valentina Šilje.

Ljubitelji dobre rock glazbe i motora okupit će se ovoga vikenda u kampu Solitudo kada će se u organizaciji Moto kluba Libertas Ri-ders, uz podršku Valamar Riviere, održati još jedno izdanje Dubrovnik Bikers Weekenda. Program moto susreta trajat će tri dana, a započet će u četvrtak, 30. svibnja kada će okupljene zabavljati Porporela Sexy Show Band i Opća Opasnost, dok će za izvrstan provod dan nakon (u petak, 31. svibnja) biti zaduženi mnogi dubrovački bendovi. Velika završnica ovog rock vikenda biti će u subo-tu, 1. lipnja uz nastup Divljih Jagoda. Ova rođendanska moto manifestacija ove godine biti će posvećena njihovom teško bolesnome članu te će prihod od prodaje biti upućene njemu. Ulaznice za ovo trod-nevno događanje s humanitarnom notom, po cijeni od 90,00 kuna, mogu se kupiti na recepciji kampa Solitudo u radnom vremenu od 7 do 22 sata.

Odnosi s javnošćuValamar Riviera d.d.

Dubrovačke knjižnice organiziraju predava-nje dr. sc. Nikše Varezića ‘’Orlandov stup – simbol sazrijevanja dubrovačke komune’’, koje će se održati u petak, 31. svibnja 2019., u Znanstvenoj knjižnici na III katu s početkom u 19:30 sati. Predavanje ima za cilj dati re-trospektivan prikaz ranije dubrovačke povije-sti od ranosrednjovjekovlja do prvih godina 15. stoljeća, odnosno osvrnuti se na višesto-ljetni proces sazrijavanja dubrovačke komu-ne u društveno-ekonomskom i političkom smislu, sve do onog trenutka kad se Orlando konačno pojavio u Dubrovniku. S obzirom da Orlandov stup ne predstavlja samo odraz vi-sokog stupnja političke zrelosti, ekonomske agilnosti te jasno definirane samosvijesti, već i pravu rijetkost izvan njemačkog povijesnog prostora, potrebno se osvrnuti i na specifičan povijesni trenutak u kojem se taj javni zna-men pojavljuje u Dubrovniku.

U subotu, 1.lipnja 2019., od 10.30 do 12.30 sati na parkiralištu Auto-Dubrovnika d.d., Od sv. Mihajla 3, udruga RODA – Roditelji u akciji u suradnji s Auto-Dubrovnikom d.d. organizira besplatan pregled autosjedalica. Pregled prvenstveno služi da bi roditelji mo-gli provjeriti jesu li pravilno postavili autosje-dalicu u svoje vozilo i smještaju li pravilno svoje dijete u nju. Naime, autosjedalice sma-njuju rizik pogibije djeteta u sudaru do 70%, a rizik od ozbiljne ozljede za više od 90%, no samo ako se pravilno koriste te ako odgova-raju fizičkom razvoju djeteta.Sve dodatne informacije mogu se prona-ći i na našim Facebook stranicama RODA Dubrovnik, službenim stranicama udruge RODA – Roditelji u akciji (www.roda.hr), te na Facebook grupi „Rodini savjeti o autosje-dalica”.

Članice udruge RODA – Roditelji u akciji

OBAVIJEST ZA RODITELJE

OGRANAK MATICE HRVATSKE DUBROVNIK

Predavanje o Vatroslavu Lisinskom

SUH

Izlet u Trebinje i Ravno

Poludnevni izlet u Konavle

Sindikat umirovljenika Hrvatske - Podružnica Dubrovnik organizira u subotu, 8.lipnja 2019. jednodnevni izlet u Trebinje i Ravno. Polazak s Pila u 6:30 sati. Pozivamo sve umirovljenike naše članove i sve one koji to žele postati da nam se pridruže. Prijaviti se možete u prosto-rijama naše podružnice na adresi Josipa Ko-sora 30, Dubrovnik ponedjeljkom, srijedom i petkom u vremenu od 9:00 - 11:00 sati ili na brojeve telefona 332-857 i 358-615.

Sindikat umirovljenika Hrvatske -podružni-ce Dubrovnik i Konavle – Cavtat zajednički organiziraju dana 15. lipnja (subota) 2019. godine poludnevni izlet u Konavle druženje i ručak s muzikom u OPG KAMENI MLIN - Čilipi. Polazak s Pila u 11:30 sati. Pozivamo sve umirovljenike naše članove i sve koji žele postati naši članovi da nam se pridruže.Prijaviti se možete u prostorijama naše Po-družnice na adresi Josipa Kosora 30, Du-brovnik ponedjeljkom, srijedom i petkom u vremenu od 9:00 - 11:00 sati ili na brojeve telefona 332-857 i 358-615.

UMJETNIČKA ŠKOLA LUKE SORKOČEVIĆA

Umjetnička škola Luke Sorkočevića obavje-štava roditelje da započinju upisi u 1. razred srednje škole za smjer Slikarski dizajner i glazbeni smjerovi navedeni na stranici upi-si.hr. Postoji i mogućnost upisa u 1. razred srednje pripremne za učenje solo pjevanja, teorije ili kontrabasa za učenike od 12 godina starosti i starije, odnosno onu nadarenu dje-cu koja se nisu upisala u dobi od devet godi-na u nižu školu. Sve informacije se nalaze na stranici upisi.hr ili na mob.098 455 591.”

Slobodan Begić, ravnatelj UŠLS

DUBROVNIK BIKERS WEEKEND

Ovaj vikend svi u kamp Solitudo

GRADSKI KOTAR MONTOVJERNA – GORICA

Akcija čišćenja na Gorici

PREDAVANJE NIKŠE VAREZIĆAOrlandov stup – simbol sazrijevanja dubrovačke komune

RODITELJI U AKCIJI – RODA

Besplatan pregled autosjedalica u Dubrovniku

Društvo arhitekata Dubrovnik, Hrvatska ko-mora arhitekata - Područni odbor Dubrovnik i Umjetnička galerija Dubrovnik organiziraju predavanje “Arhitektura bez forme”, koje će u petak, 31. svibnja 2019., u Galeriji Dulčić Masle Pulitika, s početkom u 20 sati održati arhitekti Iva Letilović i Igor Pedišić.O predavanjuIntervencija unutar i na spomeniku kulture, bilo da je on dio zaštićene cjeline ili pojedi-načno kulturno dobro, zapravo je stvaranje arhitekture lišene forme. Forma već postoji, a zadaća arhitekta jest useliti unutar nje pro-gram koji joj je najčešće stran i koji nikada nije bio u njoj planiran, ubaciti novi život u već postojeće izgrađeni okoliš. Posljedično se mijenjaju metode projektiranja i gradnja je samo jedna od mogućnosti. Projektira se dodavanjem, ali i oduzimanjem, projektira se programom, procesima, komunikacija-ma, pravilnicima, zakonima i instalacijama. Projekt nastaje na rubu, točno negdje iz-među konzervatorskog pravila vremenskog slijeda povijesnih stilova i usmjerenja, koji bi na svakom spomeniku trebali ostati čitljivi, i novog sadržaja zajedno sa svim zahtjevima koje suvremenost traži.

OVOGA PETKA

Predavanje “Arhitektura bez forme”

GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019. 53

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni termini- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije – ambulanta u četvrtak, 6. lipnja 2019.- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortope-dije, subspecijalist dječje ortopedije- ambulanta u ponedjelja, 17. lipnja 2019.- dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, internist, endokrinolog i nefrolog -ambulanta u petak, 12. srpnja 2019.

Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolarin-gologije- prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog- dr. Igor Hozić, specijalist opće i vaskularne kirurgije- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, sub-specijalist hematolog- dr.sc. Ivan Zeljković, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog- dr. Nikola Pavlović, specijalist interne medicine, kardiolog- prof.prim. dr. sc. Tomislav Breitenfeld, dr. med, specijalist neurolog, subspecijalist intenzivne i vaskularne neurologije- prim. dr. sci. Darko Perović, dr. med. -specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu- dr.Georg Michael Hess, specijalist ortopedije, subspecijalist za bolesti kralježnice - dr.sc. Vjekoslav Radeljić, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog

Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

NAŠI KONTAKTI ZA VAŠA PITANJA, NARUDŽBE I INFORMACIJE: dr. Ante Starčevića 45, DubrovnikTel: +385 (0)20 400 500, 400 505www. marin-med.comemail: [email protected]

PODIJELITE S NAMA VAŠE TEGOBE: PITAJTE NAS - ODGOVORITI ĆE VAM NAJRENOMIRANIJI STRUČNJACI MEDICINE U SVOJIM PODRUČJIMA.

NAZOVITE NAS I PITAJTE! ZAKAŽITE SVOJ TERMIN!

Kuća nam je na Montovjerni, na spojnoj cesti između ulica I.Vojnovića i J.B. Jelačića. Vanjski zid kuće je ujedno i zid koji omeđuje cestu, tj. kameni zid koji se ljeti zagrije i isijava toplinu u kuću-stan, a zimi je hladan konstantno, bez obzira koliko grijemo stan. Osim toga stalno se pojavljuje vlaga unutra, a vanjski dio oplošja crni zbog obraštaja, vremenenskih utjecaja i ispušnih plinova motornih vozila koji tuda prolaze. Možemo li sa SPM Thermo-Shield Inc. USA premazom zaštiti taj vanjski zid tako da više ne vlaži, termoizolirati ga, te dekorirati u boji koja je slična boji tog kamenog oplošja. Hvala, An-đelo Čikato.

Kameni zid koji je na spomenutoj cesti je kvalitetno izrađen, te su spojne fuge između samog kamenog oplošja, kao i spojni rubovi između ceste i zida čvrsti, sa sitnim pukotinama, ali bez otpadajućih dijelova. Dakle, osim obaveznog čišćenja zida od nečistoća nastalih zbog atmosferilija i ispušnih plinova vozila, sam zid ne treba dodatno ničim popravljati. Nakon pripre-me-čišćenja, vlaga u ovakvoj podlozi (kameni zid) može biti dosta visoka, te se treba posebnim aparatom izmjeriti. Ovakvo dubinsko mjerenje vlažnosti podloge (sondiranje -10 cm u podlogu), mora pokazivati vlažnost ispod 4%. Nakon tih pripremnih radnji zid treba premazati predpremazom - EXT/INT PRIMER. Nakon sušenja prednamaza (cca.2 sata), dostatno je nanijeti

dva sloja CLIMATE-SHIELD premaza na čitavu površinu zida, pomoću kista i bojadisarskog valjka. Na ovaj način ćete premazom sanirati sitne pukotine kroz koje se uvlačila voda-vlaga, termoizolirati ćete zid koji ljeti neće upijati vrućinu, a zimi će imati temperaturu grijanog stana, te ćete dugi niz godina biti zadovoljni učinjenim. Boja koju treba odabrati je blago siva - RAL 7047, te će se i kao dekorativni aspekt CLIMATE-SHILED premaz lijepo uklopiti u okolinu i ambijent drugog dijela kuće i kamenog zida koji je u produžetku. Koliko je premaz izdržljiv na sve iznimne vremenske utjecaje valja spome-nuti i NASA-inu sunčevu sondu Parker zaštićenu sa SPM Thermo-Shield Inc. premazom. Sonda je 4.travnja ove godine ušla u koronu naše zvijezde - Sunca, na oko 24 milijuna kilometara, gdje je temperatura oko 1500 stup-njeva Celziusa. Zaštitni termo štit sonde koji je okrenut prema Suncu izdr-žava takvu vrelinu, dok je temperatura iza štita na samoj sondi i uređajima koji uspješno funkcioniraju samo 30 stupnjeva Celzijusa.

Kameni zid je gosp. Čikato uspješno sam zaštitio, uz našu logističku pot-poru.

OCINJE MARKETINGVukovarska 30 - Dubrovnik

Tel/Fax: 020/ 411-779; 333-394; Mob: 098/[email protected]

www.ocinje-market.hr

Termo-hidro-deko zaštita kamenog oplošja – Trostruka ušteda

BOLE VAS LEÐA? PREGLEDAJTE SE I RIJEŠITE SE BOLOVA!!!Istaknuti zagrebački spi-nalni kirurg dr. Darko Pero-vić iz Kliničke bolnice Du-brava sa bogatim znanjem i iskustvom u liječenju svih bolesti kralježnice obavlja preglede u Poliklinici Marin Med. Jedinstvenim kirurškim postupcima moguće je riješiti bolna stanja kralježnice!Temeljiti pregled i kvalitet-na konzultacija sa liječni-kom iznimno su važni, kao i iskustvo u dijagnostici-ranju problema, odnosno odgovarajuća preporuka na koji se način riješiti boli u leđima. O svemu tome ovisi i uspješnost zahvata i mogućnost izlječenja.

Poboljšanje zdravlja i stanja pacijenta osnovni je cilj fizikalne terapije. Da bi ona bila apsolutno učinkovita, od iznimne je važnosti individualan pristup svakom pacijentu, ovisno o vašim problemima i tegobama. U Poliklinici Marin Med u odjelu Fizikalne terapije i rehabilitacije primjenjujemo program prilagođen svakom pacijentu ponaosob. Programi fizikalne terapije i rehabilitacije formirani su za postoperativne rehabilitacije, zatim program za artrozu, za burzitis, program za bolne sindrome vratne kralježnice, torakalne kralježnice i lumbalne kralježnice, za tendinitis, program za mišićne povrede, za rame, lakat, šaku, kuk, koljeno, gležanj, stopalo. Trudimo se našim pacijentima osigurati kompletnu i kvalitetnu fizikalnu terapiju u prevenciji i liječenju bolesti lokomotornog sustava, prema najsu-vremenijim standardima, a kroz individualne programe liječenja i rehabilitacije koji su pod stalnim nadzorom stručnog tima. Razni programi uobličeni u pakete uključuju i elektroterapije, laser, ultrazvuk, magnetoterapiju te kineziterapiju- ovisno o tegobama pacijenta. Za pacijente koji koriste programe fizikalne terapije formi-rana je tzv. Fizikalna iskaznica čija je godišnja članarina 2.500 kuna, a uključuje besplatan pregled liječnika ortopedije, 10 tretmana fizi-kalne terapije te značajne popuste na usluge Poliklinike Marin Med.

ZAPOČNITE LIJEČENJE U POLIKLINICI MARIN MED

FIZIKALNA TERAPIJA ZA PREVENCIJU I UNAPRIJEÐENJE ZDRAVLJA

54 GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019.

SVJETSKI DAN NEPUŠENJA31. svibnja

Većina pušača želi prestati pušiti, budite

jedan od njih.

Donesite odluku i ugasite cigaretu jednom i zauvijek!

Predment: Geodetski elaborat evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na č. zem 994/2 u k. o. LOPUD.

Naručitelj: DAMIR IVAŠTINOVIĆ, OIB: 61908517858, Niesenbergergasse 39, A-8020 Graz, Austrija

POZIV NA JAVNI UVIDUred ovlaštenog inženjera geodezije ANTE KATAVIĆ

Vukovarska 19, 20000 DubrovnikMob: 0989373081 (Paolo Miljanović)

Pozivamo nositelje prava na č. zem. 994/1, 1571, 987/1, 988, 993, 991/1, 992/3, 992/2 i č. zgr. 385 u k. o. Lopud na javni uvid u svrhu izrade

Geodetskog elaborata evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na č. zem 994/2 u k. o. LOPUD.

Predočavanje elaborata obavit će se 14. lipnja 2019. godine (petak) u prostorijama Ureda na adresi Vukovarska 19 (II. kat, soba 211) u 09:30h.

HABITAT GEO d.o.o. Dr. A. Starčevića 1520000 Dubrovnik

U sklopu izrade geodetskog elaborata za evidentiranje stambene zgrade na k.č. 606 (č.zem. 919/2 i č.zgr. *583 S.I.) u k.o. Dubrovnik

(Gruž S.I.), a na zahtjev stranke Maroje Turk, Šetalište kralja Zvonimira 30, 20000 Dubrovnik, pozivaju se vlasnici i posjednici

susjednih čestica zemlje da prisustvuju postupku utvrđivanja međa na parceli na kojima su nositelji prava ili vlasništva.

Postupak utvrđivanja međa će se obaviti dana 07. lipnja 2019. u 09:00 sati, a mjesto dolaska je ispred predmetne katastarske

čestice.Kontakt broj: 095/140 3979

Zamjenica gradonačelnika Gra-da Dubrovnika Jelka Tepšić su-srela se 29.svibnja sa sudioni-cima projekta „Active NGO’s“, u okviru partnerskog sastanka održanog u Lazaretima.Projekt „Active NGO’s“ se razvio na temelju primjera dobre prak-se „NGO HOUSE“ u Rigi s ciljem da se elementi latvijskog primje-

ra prenesu na ostale partnere uz mreži. Svrha „NGO HOUSE“ je osnažiti civilno društvo, osvijesti-ti ulogu građana o mogućnosti-ma doprinosa zajednici i surad-nji s gradskom administracijom.U projektu sudjeluju Riga kao nositelj, Siracusa, Santa Pola, Brighton & Hove City Council, Espoo i DURA.

LAZARETI

ZAMJENICA GRADONAČELNIKA POZDRAVILA SUDIONIKE PROJEKTA „ACTIVE NGO’S“

GlasGrada - 741 - petak 31.5.2019. 55

Čim za, manje-više, istu pojavu izrone dvije vrlo slične riječi, uvijek se postavlja pitanje: znače li one isto, trebaju li nam obje i, ako ne, koja je «pravilnija» ( ili jedino pravil-na). Naravno, ta pojava je zahvalna tema za jezične savjete naših jezi-koslovaca među kojima je i prof. Mihovil Dulčić, pročelnik Službe za jezik RH, koji u knjizi Govorimo hrvatski svoj prilog posvećuje ime-nicama osveta i odmazda. (Izvorni, opširan tekst smo dijelom skratili KT)"Uvjeren sam da većina novinara želi dati svoj udjel u njegovanju hrvatskoga jezika, no neupućeni dovoljno, a oslanjajući se često na instinkt i spretnost, znaju često i pogriješiti. Pod dugogodišnjim utje-cajem "jugoslavenskog" strukov-nog jezika, neke su riječi, sklopove i fraze oni s vremenom prihvatili pa i posve usvojili, postali su sastav-nim dijelom njihova jezika i načina izražavanja.Tako je u našemu novinstvu nastalo očito kolebanje u uporabi dviju rije-či – osveta,odmazda.Riječ odmazda u našemu se novin-stvu počela tu i tamo javljati kasnih 70-ih godina u vrijeme ratnih ope-racija na Bliskom istoku kada smo mogli čuti i pročitati kako je jedna strana u sukobu «u znak odmaz-de» napala položaje druge strane. I danas se ta ista konstrukcija,»u znak odmazde» povremeno javlja u našemu novinstvu. Može li se ona kako drugačije reći? Može, kaže se onako kako je u hrvatskom govor-nom jeziku jedino moguće: iz osve-te ili za osvetu.U dalekoj prošlosti glagol osvetiti prvotno je značio ono što danas označuje glagol posvetiti, tj. učiniti da što bude sveto. Jezik je raciona-lan, potrebni su mu precizni pojmo-vi i zato je glagol osvetiti(se) počeo značiti 'vratiti kome zlim za učinjeno

zlo'. Čini se da su davni nam preci takav čin smatrali svetim što potvr-

đuje izreka: Tko se ne osveti taj se ne posveti, koja ujedno daje lijep primjer stvorene značenjske razlike između dvaju glagola osvetiti i po-svetiti.Iz glagola osvetiti je imenica osve-ta, a kada postoje imenica i glagol lako se prave izvedenice pa zato i imamo osvetnik, osvetnica, osvet-ljiv, osvetoljubiv, osvetoljubivost, osvetništvo itd., a kada u uporabi postoji toliko izvedenica, onda to znači da su one, i riječ od koje su nastale, posve prihvaćene, da su kapilarno u jeziku.A što je sa spomenutom odmaz-dom? U potrazi za njom također treba ići u daleku prošlost. U Aka-demijinu rječniku pod natuknicom odmazda daju se podatci: mazda,, osveta, a pod odmastiti - s kojom je istoga postanja, tumači se: pla-titi kome zlo za zlo, što je učinio. Isti taj glagol (odmastiti) osim što u prenesenom značenju ima 'lijepim riječima laskati' ima još jedno zna-čenje – osvećivati. Isti taj Rječnik donosi važan podatak da u književ-nosti ne dopire prema našemu vre-menu dalje od XVI. stoljeća. Dru-gim riječima, nakon toga vremena on gubi značenje osvećivati(se). Riječi mazda, odmazda, odmazditi su u našemu jeziku u 16.st. usah-nule, a onda i nestale. U srpskom jeziku, koji i danas rabi mnoge crkvenoslavenizme, one su živje-le dugo, a imenica odmazda, pak osobito dugo, sve do naših dana. Tako se "ušuljala" i u jezični kor-pus našega novinarstva iz kojega strši poput okamine i smeta imeni-ci osveta. Kada bi određivala koju značenjsku razliku, ali jasnu i svima prepoznatljivu, tada bismo je mogli prihvatiti, ali ovako kako jest – ne".Eto, ispravno je reći osveta, a ne odmazda, a tko nije znao ovo mu je prilika da od sada zna.

K.T.

UČIMO HRVATSKI

OSVETA ILI ODMAZDA?

UDRUGA RINA MAŠERAUmjesto vijenca za pok. Anu Valjalo, Marijinu mamu, 300,00 kn prilažu kolege iz Vrtlara.Djelatnici HZMO umjesto vijenca u spomen na Ivu Grubišić, majku naše kolegice Milene Petrović, prilažu 400 kn.

UDRUGA DVA SKALINAU spomen na tetu Adu, umjesto cvijeća obitelj Konjevod prilaže 200,00 kuna.Umjesto vijenca za pok. gđu. Eleonoru Brnin, obitelj Ferdinanda Zovka prilaže 300,00 kuna.Umjesto cvijeća za pok. Stanu

Banović , rodbina i prijatelji prilažu 2.000,00 kuna.Umjesto cvijeća za pok. Stanu Banović, obitelj Šetka prilaže 200,00 kuna.Umjesto cvijeća za pok. Mariju Marušić, majku moje susjede, 200,00 kuna prilaže Matilda Kralj.Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara donacija 600,00 kuna.XX donacija 170,00 kuna.Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.IBAN: HR7924070001100305036Tekst za objavu molimo slati na:[email protected]: 312-315 od 9:00 - 14:00

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected] Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] MOZAiK - Glavna urednica: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected] Fotoreporter: Željko Tutnjević Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected] www.glasgrada.comTekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

IVA GRUBIŠIĆ, 1935.ANTUN VULEŠA, 1952.ANE VALJALO , 1942.MARIJA BOGDAN, 1948.STIJEPO PASKOVIĆ, 1964.IVKA PAPAC, 1932.

JELE BRBORA, 1929.ANKA STORELLI, 1929.MARIJA MARUŠIĆ, 1929.BOŠKO DŽAMARIJA, 1954.MARE KATIČIĆ, 1938.ANTON BENDER, 1939.

OBAVIJEST O SMRTI boninovo.hr

PREGLED TICANJA BRODOVA NA KRUŽNIM PUTOVANJIMAOD 31.5.2019 DO 7.6.2019

Datum Vrijeme boravka Lokacija Očekivani broj putnika

Ime broda Dolazak Odlazak31.05.2019 petak Ukupno 3.227

MSC MUSICA 08:00 15:00 Gruž 2.646SIRENA 12:00 20:00 Gruž 581

01.06.2019 subota Ukupno 4.400NORWEGIAN STAR 07:00 13:00 Gruž 1.996COSTA DELIZIOSA 07:30 13:00 Gruž 2.404

02.06.2019 nedjelja Ukupno 2.114RHAPSODY OF THE SEAS 11:00 19:00 Gruž 2.070ATHENA (+3d) 20:00 05.06.19 05:00 Gruž 44

03.06.2019 ponedjeljak Ukupno 1.732CELEBRITY CONSTELLATION 08:00 18:00 Gruž 1.732

04.06.2019 utorak Ukupno 595AZAMARA PURSUIT (ex-ADONIA) 08:00 22:00 Gruž 595

05.06.2019 srijeda Ukupno 1.709TBC 2 (MARELLA DISCOVERY) ex. Splendour of the Seas

08:00 23:00 Gruž 1.556

LA BELLE DE L'ADRIATIQUE (+2d) 21:00 07.06.19 23:00 Gruž 15306.06.2019 četvrtak Ukupno 7.246

MARELLA CELEBRATION 05:00 20:00 Gruž 1.066LE LYRIAL 07:00 07.06.19 04:30 Grad 224AIDAblu 07:00 16:00 Gruž 2.125HORIZON 07:30 16:00 Gruž 1.554MSC SINFONIA 12:00 21:00 Gruž 2.277

07.06.2019 petak Ukupno 5.468NORWEGIAN JADE 07:00 22:00 Gruž 2.661TO CALLISTO 07:00 19:00 Gruž 29SEA DREAM II 08:00 22:00 Grad 102MSC MUSICA 08:00 15:00 Gruž 2.646

29.5.2019Stranica 1. od 2RSLUKA8838E

DUBROVNIK PORT AUTHORITY

e-mail: [email protected],www.portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Obala Pape Ivana Pavla II, br.1. 20 000 Dubrovnik Tel: +385 20 313 333 Fax: +385 20 418 551 MB: 1317857

PREGLED TICANJA BRODOVA NA KRUŽNIM PUTOVANJIMAOD 31.5.2019 DO 7.6.2019

Datum Vrijeme boravka Lokacija Očekivani broj putnika

Ime broda Dolazak OdlazakKLARA (+2d) 15:00 09.06.19 10:00 Gruž 31

Sveukupno 26.491

Najave dolaska su podložne promjenama. Više informacija na www.portdubrovnik.hr

29.5.2019Stranica 2. od 2RSLUKA8838E

DUBROVNIK PORT AUTHORITY

e-mail: [email protected],www.portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Obala Pape Ivana Pavla II, br.1. 20 000 Dubrovnik Tel: +385 20 313 333 Fax: +385 20 418 551 MB: 1317857

PREGLED TICANJA BRODOVA OD 31.5. do 7.6.2018.

LUČKA UPRAVA DUBROVNIKDUBROVNIK PORT AUTHORITYObala Pape Ivana Pavla II, br. 120000 DubrovnikTel: +385 20 313 333Fax: +385 20 418 551MB: 1317857

e-mail: [email protected]

Najave dolaska su podložne promjenama. Više informacija na www.portdubrovnik.hr

MISAO TJEDNA: Kad nemaš ništa za reći, ne govori. (Charles Colton)

Poznati dubrovački barmeni Leo Bautović i Mario Saulan, dugo-godišnji promotori Dubrovnika i dubrovačkog kraja, pripremili su novu koktel kartu. Nakon uspješ-nih karti Game of Thrones i Bo-žić u Gradu dostupnih u nekoli-ko dubrovačkih barova i hotela još su jednu svoju izvrsnu ideju pretvorili u djelo - koktel kartu Republic of Ragusa. Karta se sastoji od koktela s pažljivo oda-branim sastojcima specifičnim za dubrovačko područje, a svaki je koktel jedna poznata priča iz povijesti Dubrovačke Republike.Ideja se rodila davno - Saulan, inače iz Konavala, predstavljao je Hrvatsku na Svjetskom pr-venstvu u Kopenhagenu 2017.godine s koktelom Epidaurus, a Bautović, iz Rijeke Dubrovačke, nastupio je 2018. u Tallinu s kok-telom Ombla.- Pripremajući koktele za svjet-ska prvenstva morali smo voditi računa o pravilniku natjecanja, točnije o zadanim vrstama pića i brandovima pa nismo mogli izabrati sve željene sastojke s dubrovačkog područja koje proizvode domaći proizvođači, što je zaista šteta. Tako smo se

dosjetili da bismo od tih sasto-jaka mogli sastaviti čitavu kartu koktela i povezati je s poviješću grada. Svaki koktel sadrži kratku priču iz slavne prošlosti Dubro-vačke Republike, a koktel karta je ujedno i kratki rječnik dubro-vačkog govora– rekao je Leo Bautović.-Mi smo jako vezani za ovaj grad i okolicu u kojoj živimo te želimo da se sačuva njegova kultura i govor. Ova karta za nas je po-sebna i sigurno je naš najvažniji projekt dosad.Mario Saulan dodaje:-Posljednjih godina mnogo je turista koji u Dubrovnik dolaze posjetiti mjesta gdje se snimala njihova omiljena serija ili film. Oni će pred odlaskom u muzej prednost dati restoranu ili baru pa je ova karta za njih izvrstan kratki pregled nekih činjenica i priča iz doba Republike. Narav-no, drugi gosti, koji su tu upravo radi povijesti i kulture Dubrovni-ka, sigurno će među koktelima prepoznati mnoge povijesne pri-če koje su znali otprije. Ne sum-njamo da će i jedni i drugi u ovoj koktel karti uživati svim svojim osjetilima.

DUBROVAČKI BARMENI LEO BAUTOVIĆ I MARIO SAULAN

Osmislili koktel kartu Republic of Ragusa

Studijsko putovanje u Poljsku, od 22. do 25. svibnja 2019., organiziralo se u sklopu provedbe EU projekta „Razvoj i promocija Partnerskog vijeća za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala Dubrovačko-neretvan-ske županije“ – OPERA II.U cilju razmjene iskustva i učenja na uspješnom modelu predstavnici Dubro-vačko neretvanske županije, Regionalne agencije DUNEA, Razvojne agencije Gra-da Dubrovnika DURA-e, Korčulanske ra-zvojne agencije za lokalni razvoj i poslovne usluge KORA-e, HZZ-a Ispostave Dubrov-nik, Sveučilišta u Dubrovniku, te predstav-nici HGK i HOK Dubrovnik posjetili su Ured za zapošljavanje u gradu Skarżysko-Ka-mienna te grad Starachowice.Projekt OPERA II provodi se diljem župani-je, u Dubrovniku, dolini Neretve i na Korču-li, a namijenjen je povećanju zapošljivosti najranjivijih skupina na tržištu rada. Vrijed-nost projekta iznosi 1.496.681,54 kuna, te je financiran sto posto iz Europskog soci-jalnog fonda.

PRIMJERI DOBRE PRAKSE LOKALNOG PARTNERSTVA ZA TRŽIŠTE RADA

STUDIJSKO PUTOVANJE U POLJSKU

Documents

ERASMUS U GOSTE STIGLI UČENICI IZ ITALIJE, PORTUGALA I … · du (Latinka Perović, Nenad Prokić, Srđan Milošević, Vjekoslav Madunić, Dragan Ba-njac, Darko Kaciga) – antifašistima,