SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

HENI SMOKVINA

USPOREDBA POSLOVNIH OBIČAJA IZMEĐU PORTUGALA I BRAZILA

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

USPOREDBA POSLOVNIH OBIČAJA IZMEĐU PORTUGALA I BRAZILA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Međunarodno poslovanje

Mentor: prof. dr. sc. Heri Bezić

Student: Heni Smokvina

Studijski smjer: Međunarodno poslovanje

JMBAG: 0081123959

Rijeka, rujan 2014

SADRŽAJ

1 UVOD ....................................................................................................................... 1

1.1 Problem, predmet i objekt rada .......................................................................... 1

1.2 Radna hipoteza ................................................................................................... 1

1.3 Svrha i ciljevi istraživanja .................................................................................. 2

1.4 Znanstvene metode ............................................................................................ 3

1.5 Struktura rada ..................................................................................................... 3

2 MEĐUNARODNO POSLOVANJE ........................................................................ 5

2.1 Pojam i definicija međunarodnog poslovanja .................................................... 5

2.2 Poslovna kultura i običaj .................................................................................... 6

2.3 Komunikacija u poslovanju ............................................................................... 7

2.4 Poslovni sastanci ................................................................................................ 9

3 ZNAČAJKE POSLOVANJA U PORTUGALU .................................................... 11

3.1 Osnovne značajke Portugala ............................................................................ 11

3.2 Statistički pokazatelji ekonomije u Portugalu ................................................. 12

3.3 Temeljne odrednice kulture Portugala ............................................................. 16

3.4 Poslovna kultura u Portugalu ........................................................................... 17

3.4.1 Poslovno komuniciranje ........................................................................... 17

3.4.2 Obilježja poslovanja ................................................................................. 19

4 ZNAČAJKE POSLOVANJA U BRAZILU .......................................................... 25

4.1 Osnovne značajke Brazila ................................................................................ 25

4.2 Statistički pokazatelji ekonomije u Brazilu ..................................................... 26

4.3 Temeljne odrednice kulture Brazila ................................................................. 30

4.4 Poslovna kultura u Brazilu ............................................................................... 31

4.4.1 Poslovno komuniciranje ........................................................................... 32

4.4.2 Obilježja poslovanja ................................................................................. 33

5 USPOREDBA POSLOVNIH OBIČAJA PORTUGALA I BRAZILA ................. 37

5.1 Međusobno poslovanje i odnos između Portugala i Brazila ............................ 37

5.2 Sličnosti i različitosti poslovnih običaja Portugala i Brazila ........................... 43

6 ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 47

LITERATURA ............................................................................................................... 49

POPIS TABLICA ........................................................................................................... 52

POPIS GRAFIKONA ..................................................................................................... 53

IZJAVA .......................................................................................................................... 54

1

1 UVOD

Uvod ovog rada podijeljen je na pet pod dijelova, a to su: 1) Problem, predmet i objekt

istraživanja, 2) Radna hipoteza, 3) Svrha i ciljevi istraživanja, 4) Znanstvene metode i 5)

Struktura rada. U nastavku se obrazlaže svaki pojedinačno.

1.1 Problem, predmet i objekt rada

Problem istraživanja u radu proizlazi iz razlika u poslovanju Portugala i Brazila,

njihovih karakteristika što uvjetuje njihovu različitu razvijenost.

Iz problema istraživanja proizlazi predmet istraživanja: usporedba poslovnih običaja

Portugala i Brazila pa time i kultura, ekonomske razvijenosti, međunarodnog poslovanja

i ostalih bitnih odrednica.

Iz problema i predmeta istraživanja proizlazi nekoliko objekata istraživanja: definiranje

međunarodnog poslovanje, poslovna kultura, običaji i komunikacija, poslovni sastanci i

pregovaranje, značajke Portugala i njegove općenite i poslovne kulture, značajke

Brazila i njegove općenite i poslovne kulture, te na kraju sličnosti i različitosti Portugala

i Brazila.

1.2 Radna hipoteza

Iz prethodno definiranih elemenata istraživanja proizlazi radna hipoteza: na temelju

prikupljenih činjenica i njihove analize moguće je tvrditi veliku sličnost poslovnih

običaja između Portugala i Brazila koja utječe na odvijanje poslovanja. Iz radne

hipoteze proizlazi nekoliko pomoćnih hipoteza:

2

PH1) Proučavanjem teorijskih aspekata međunarodnog poslovanja i različitosti kultura i

običaja ostvaruje se mogućnost efikasnijeg poslovanja na inozemnim tržištima i

stvaranje prednosti u komunikaciji sa inozemnim partnerima.

PH2) Proučavanjem posebno poslovnih običaja Portugala i posebno poslovnih običaja

Brazila te sintezom podataka, može se tvrditi da to postoji velika povezanost i sličnost

između njihovih kultura.

PH3) Proučavanjem ekonomskih statističkih podataka Portugala i Brazila može se

zaključiti da je prisutna velika različitost u razvijenosti pojedinih zemalja.

1.3 Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja je razumijevanje međunarodnog poslovanja, kulture, poslovnih

običaja i ekonomske razvijenosti Portugala i Brazila, a sama usporedba te pronalazak

sličnosti i različitosti ovih država je cilj rada.

Istraživački rad daje odgovore na sljedeća znanstveno utemeljena pitanja:

1. Što je međunarodno poslovanje?

2. Koje su bitne stavke u međunarodnom poslovanju?

3. Što je poslovna kultura i poslovni običaji?

4. Što je verbalna, odnosno neverbalna komunikacija?

5. Kakvo je ekonomsko stanje Portugala?

6. Koje su karakteristike kulture i poslovnih običaja Portugala?

7. Kakvo je ekonomsko stanje Brazila?

8. Koje su karakteristike kulture i poslovnih običaja Brazila?

9. Koje su sličnosti i različitosti između Portugala i Brazila?

3

1.4 Znanstvene metode

Prilikom istraživanja ove teme, kako bi se donijeli odgovori na postavljena pitanja i

prikazali dobiveni rezultati, korištene su metode analize i sinteze, metode indukcije i

dedukcije, metoda deskripcije te metoda konkretizacije.

1.5 Struktura rada

Rad je podijeljen u pet međusobno povezanih dijelova.

U prvom dijelu, Uvod, formulirani su problem, predmet i objekt rada, postavljene su

hipoteze, te cilj i svrha istraživanja. Također su navedene korištene znanstvene metode

u istraživanju.

U drugom dijelu, Međunarodno poslovanje, donosi se pojam i definicija

međunarodnog poslovanja općenito, definira se poslovna kultura i običaji te ističe

njihova važnost. U nastavku se pobliže istražuje poslovna komunikacija i podjela na

verbalnu i neverbalnu komunikaciju, te na kraju istražuju poslovni sastanci, bitne stavke

sastanka i pravila ponašanja.

Značajke poslovanja u Portugalu naslov je trećeg dijela rada u kojem se pobliže

istražuju običaji i kultura u Portugalu. Što je prihvatljivo, a što treba izbjegavati kada se

posluje u Portugalu, na što treba paziti kako bi se mogla ostvariti uspješna suradnja i

zaključio uspješan posao. Ukratko se prolazi i kroz neke temeljne činjenice o Portugalu,

te o ekonomskim pokazateljima razvijenosti.

Četvrti dio rada posvećen je Brazilu pod naslovom Značajke poslovanja u Brazilu.

Kao i u slučaju s Portugalom u prethodnom dijelu, ovdje se istražuje način rada u

Brazilu, te što je potrebno za ostvariti uspješnost u poslovanju u Brazilu, odnosno sa

Brazilcima. Također, i kratak osvrt na općenite podatke o Brazilu i ekonomski

pokazatelji razvijenosti.

4

U petom dijelu, pod naslovom, Usporedba poslovnih običaja Portugala i Brazila,

donosi se sinteza prethodno prikupljenih podataka. Istražuje se međusoban odnos dvaju

zemalja te njihovo međusobno poslovanje. Također donose sličnosti i različitosti ovih

dvaju država i njihovih običaja i kulture poslovanja.

Na kraju rada je šesti dio, Zaključak, koji ukratko obuhvaća najbitnije spoznaje koje su

opisane kroz prethodna poglavlja.

5

2 MEĐUNARODNO POSLOVANJE

U nastavku ovog dijela iznose se temeljni podaci o međunarodnom poslovanju, kulturi i

običajima, komuniciranju, poslovnom sastanku i pregovaranju, u četiri poglavlja: 1)

Pojam i definicija međunarodnog poslovanja, 2) Poslovna kultura i običaji, 3)

Komunikacija u poslovanju i 4) Poslovni sastanci.

2.1 Pojam i definicija međunarodnog poslovanja

U svijetu globalizacije, konstantnog razvitka tehnologije i brzog protoka informacija,

međunarodno poslovanje je postao česti pojam i česta težnja u poslovnom svijetu.

Međunarodno poslovanje je svako poslovanje, odnosno bilo kakva transakcija,

smišljena i prenesena izvan nacionalnih granica kako bi se zadovoljile potrebe

pojedinaca, poduzeća i organizacija. (Andrijanić, 2004) Također se može definirati i kao

razmjena dobara i usluga između pojedinaca ili poduzeća u više zemalja.

(www.businessdictionary.com, 2014)

Međunarodno poslovanje najčešće se pojavljuje u obliku uvoza i izvoza te direktnog

stranog ulaganja. Ostali oblici međunarodnog poslovanja su osnivanje vlastite

podružnice i joint venture, licenciranje, franšizing i poslovi vezane trgovine.

(my.safaribooksonline.com, 2014)

Razvitku globalizacije i poslovanja izvan vlastitih granica pridonijelo je napredovanje i

širenje tehnologija, pogotovo u prijevozu i komunikaciji; ukidanje zabrana i ograničenja

kod internacionalnog poslovanja od strane državnih vlada, potpore i poticaji od strane

raznih institucija, zainteresiranost potrošača za inozemnim dobrima i uslugama, širenje

kompetentnosti na globalnu razinu, te suradnja između nacija. Činjenica da se razmjena

odvija izvan nacionalnih granica ističe ključne razlike između domaćeg i međunarodnog

poslovanja. Kod širenja poslovanja izvan granica države nije dovoljno znanje o

domaćem tržištu, već uspješnost poslovanja određuje mnogo novih faktora. Osim

političkih, zakonodavnih i ekonomskih razlika, veliki utjecaj imaju i razlike u kulturi.

6

Međunarodno poslovanje jedno je od imperativa za uspješno poslovanje u svijetu

globalizacije. Vrlo je bitno skupiti dovoljno znanja o tom području kako bi poduzeće

moglo ostvariti profit i opstati na tržištu. Poznavanje vlastitog okruženja od ključne je

važnosti, a prilagođavanje okolini često je uvjet za uspjeh.

2.2 Poslovna kultura i običaj

Kultura označava prihvaćene norme i vrijednosti i tradicionalno ponašanje određene

grupe. Kultura svake države ima svoja vlastita uvjerenja, vrijednosti i stavove. To je

ključna komponenta u poslovanju i ima snažan utjecaj na stratešku orijentaciju. Kultura

utječe na način upravljanja, donošenja odluka i sve poslovne funkcije od računovodstva

do proizvodnje. (Vejnović, 2007)

Poslovna kultura je povezana sa ponašanjem, etikom, bontonom i još mnogo odrednica.

Obuhvaća organizacijske vrijednosti, viziju, način rada, uvjerenja navike. (Vejnović,

2007) Kod poslovanja u globalnom poslovnom okruženju, znanje o utjecaju kulturnih

razlika je jedno od ključnih za uspješno poslovanje. Bez obzira u kojem sektoru se

posluje, kulturalne razlike imaju direktan utjecaj na svakoga i na profitabilnost

poslovanja. Poboljšanje razine kulturalnog shvaćanja može uvelike pomoći poduzeću da

izgradi svoju međunarodnu konkurentnost.

Uspješnu interakciju sa osobama druge kulture uključuje znanje o pravilima globalnog

bontona kako bi se izbjeglo neželjene nesuglasice tokom međunarodnih susreta.

Povećanjem globalizacije i razvoja međunarodnog poslovanja, takvi susreti su sve češći.

Poznavanje svjetskog poslovnog bontona je posebno važno kako bi se ostvarili dobri

poslovni odnosi i zaključilo uspješno poslovanje. (www.prospera-viva.hr, 2014)

Poslovni običaji su određena poslovna praksa, a vezuje se uz pravila poslovnog morala i

poslovne etike, te postupanja koja nisu suprotna nekom izričitom propisu ili javnom

poretku. V. Gorenc (1998) definira poslovni običaj kao poslovnu praksu koja je tako

proširena da je sudionici u prometu redovito uzimaju u obzir u ugovorima iste vrste u

odnosnoj trgovačkoj grani. Kako bi se poslovna praksa smatrala poslovnim običajem

7

mora biti pravilo koje je poznato ili bi moralo biti poznato u poslovnim krugovima,

mora se redovito poštivati u praksi, isti poslovni krugovi moraju očekivati primjenu

određenog običajnog pravila postupanja, te mora biti način poslovanja koje prevladava

u određenom mjestu i vremenu. (www.scribd.com, 2014)

Pridržavanje načela dobrih poslovnih običaja i normi poslovnog ponašanja u praksi

međunarodnog poslovanja je zadatak svih subjekata koji se poslovno susreću s

inozemnim poslovnim partnerima. Na taj način se čuvaju ekonomski interesi poduzeća i

demokratskog društva, stvara se povjerenje kod inozemnih poslovnih partnera i

pridonosi ugledu zemlje u inozemstvu. (www.scribd.com, 2014)

Poslovna kultura i običaji zasnovani su na temeljnoj kulturi svake zemlje ili naroda.

Ona oblikuje vrijednosti, načine poslovanja i načine komunikacije pojedinih poslovnih

partnera. Poštivanje i prihvaćanje tradicije i običaja poslovnih partnera donosi veliku

prednost u postizanju poslovnih dogovora, a ponekad ima i temeljnu ulogu u

poslovanju.

2.3 Komunikacija u poslovanju

''Komunikacija (communicare lat. učiniti općim) je, najjednostavnije rečeno, razmjena

informacija, ideja i osjećaja verbalnim i neverbalnim sredstvima prilagođena

društvenoj prirodi situacije, tj. situacijskom kontekstu.'' (Fox, 2006)

Komunikacija ispunjava osnovnu ljudsku potrebu za kontakt s ljudima. Dobra i efikasna

komunikacija u poslovanju neophodan je dio kako ljudskih odnosa tako i uspješnog

poslovanja. Komunikacija u poslovanju je potrebna za uspostavljanje i provođenje

ciljeva, te za razvitak planova i njihovo ostvarenje. Ona je vitalan dio poslovanja,

organizacije i menadžmenta, te bitan čimbenik dojma o organizaciji i može predstavljati

granicu između uspjeha i neuspjeha. (Barišić, 2011)

Komunikacija organizacije s vanjskim okruženjem, tj. poslovnim partnerima,

potrošačima i širom društvenom zajednicom, obuhvaća svu komunikaciju u vezi s

nastajanjem i plasmanom proizvoda i usluga. Poslovna komunikacija može se podijeliti

8

na usmenu i pismenu. Pismena komunikacija može se odvijati u papirnatom ili

elektroničkom obliku. Bitna prednost pisanog poslovnog komuniciranja je u tome što

ostavlja dokument koji se može čuvati i koji služi kao dokaz u ostvarivanju prava, ili u

međusobnom odnosu poslovnih partnera. U pisanoj komunikaciji bitna je točnost i

preciznost izražavanja. U postmodernim društvima velik se dio informacije razmjenjuje

u pisanom obliku, pa je uvjet ravnopravnog sudjelovanja u procesu komunikacije visoka

razina pismenosti. Preko poslovnog pisma može se steći dojam o poslovnom partneru,

bolje nego na osnovu drugih izvora. (Ordečki, 2007)

Usmena komunikacija je vrlo važna, a može se podijeliti na verbalnu i neverbalnu

komunikaciju. Verbalna komunikacija je prijenos informacija govorom i riječima, a

prenose se stajališta, upute, uvjerenja, ideje i osjećaji. Osnovni oblik verbalne

komunikacije je razgovor. Temelji se na dvije komunikacijske vještine, a to su slušanje i

govorenje. Kod verbalne komunikacije bitna je pristojnost, uljudnost, iskrenost i

otvorenost za komunikaciju. Neverbalna komunikacija je način kojim ljudi

komuniciraju bez riječi, bilo namjerno ili nenamjerno. Neverbalna komunikacija

odražava se izgledom, stavom, načinom govora i gestama. Koristi se za izražavanje

emocija, pokazivanje stavova, osobina ličnosti i poticanje ili mijenjanje verbalne

komunikacije.

Neverbalnu komunikaciju čine:

1. Izraz i ekspresije lica

2. Kontakt očima

3. Ton, glasnoća intonacija glasa

4. Položaj i držanje tijela

5. Odjeća i vanjski izgled

6. Geste – pokreti ruke

Istraživanja Alberta Mehrabiana su pokazala da riječi nose samo 7% poruke, ton i boja

glasa 38%, a geste i mimika 55%. Iz navedenog se može zaključiti kako najviše

pozornosti treba obratiti upravo na usavršavanje neverbalne komunikacije. Ukoliko

između verbalnih i neverbalnih elemenata poruke postoji nesklad, pažljiv promatrač će

9

ga otkriti. Iz prirode neverbalne komunikacije proizlazi njezina dvosmislenost, što je

čini čestim uzrokom nesporazuma.

Komunikacija je svakodnevni alat svake osobe, a ključan je i u poslovanju. Svladavanje

elemenata komunikacije olakšava postizanje jasnog i nedvosmislenog razgovora. pa ti

me i sklapanje jasnog dogovora bez mogućnih nerazumijevanja. Vrlo je značajno voditi

računa kako o verbalnoj komunikaciji tako i o govoru tijela, tj. neverbalnoj

komunikaciji. Neverbalna komunikacija čak ima veći značaj za ljude i uvjetuje stvaranje

impresije o osobi, iako najčešće nesvjesno.

2.4 Poslovni sastanci

Poslovni sastanci gotovo su neizbježni kod sklapanja dogovora ili poslova. Postoji

općepoznati poslovni bonton i nepisana pravila koja se trebaju slijediti i uvažiti kako

poslovni sastanak ne bi završio neuspješno.

Kod prvog susreta i upoznavanja standardan je običaj rukovanje. Čvrst stisak ruke

ostavlja dobar dojam, a obavezan je kontakt očima i osmijeh. Prvi susret i upoznavanje

ostavlja prvi dojam na drugu osobu, koji je i najbitniji. Oslovljavanje ovisi o dobi

starosti, odnosu muškarac – žena te hijerarhijskom i drugim odnosima. Kod

upoznavanja koristi se ''Gospodin'' + prezime, a najprije se predstavlja muška osoba

ženskoj ili mlađa starijoj. Titule se upotrebljavaju posebno kada se obraća osobama s

određenim, specifičnim zanimanjem. (businessculture.org, 2014)

Što se tiče izgleda i kod žena i muškaraca očekuje se formalni poslovni način

odijevanja, odjeća koja ne privlači pozornost, već je pretežito tamnih neutralnih boja. Za

muškarce je to odijelo sa kravatom, a za žene ženska odijela ili konzervativnije haljine.

Vrlo je bitan uredan i njegovan izgled, jer upravo izgled daje sliku o samo osobi, ali i

organizaciji odnosno poduzeću koji predstavlja. (businessculture.org, 2014)

Svaki poslovni sastanak dogovara se unaprijed te se odvija prema dogovorenom

vremenu. Jako je bitno doći na sastanak na vrijeme, odnosno poželjno je i uraniti 5

10

minuta, ali svakako nije pristojno kasniti jer ostavlja dojam nepoštivanja druge osobe.

Očekuje se uključenost i sudjelovanje u sastanku, ali nikako nije preporučljivo prekidati

sugovornika. Vrlo je važno pratiti zadane rokove i termine. (businessculture.org, 2014)

Nikako se ne smije doći nepripremljen na poslovni sastanak jer to uzrokuje gubitak

vremena za obje strane. Takvo ponašanje smatra se neprofesionalnim. Često se poslovni

sastanci odvijaju i za vrijeme obroka, najčešće ručka ili večere. Bitno je u tim

situacijama paziti na osnovni bonton za stolom. Poslovni ručkovi su odlična prilika da

se suradnici bolje upoznaju u opuštenijoj atmosferi, no treba imati na umu da je i dalje

posao prva stavka. Kod uručivanja poklona prihvaćeni su mali znaci pažnje, kao

tradicionalna hrana, piće ili predmet, no svakako nije prihvaćen novac. Neizbježna je i

razmjena posjetnica na početku ili kraju sastanka. (businessculture.org, 2014)

Poslovno pregovaranje jedna je od najbitnijih stavki vezanih uz poslovni sastanak.

Poslovno pregovaranje je bitan element poslovanja, a pregovarači moraju biti dobro

pripremljeni, djelovati organizirano te raspolagati svim informacijama potrebnim da bi

pregovaranje bilo uspješno. (Deresky, 2003) Postoje mnoge vrste pregovaranja i taktika

kojima se pregovarači služe, te odabir najbolje ovisi o strategiji i cilju pregovarača. No,

cilj svakog pregovarača koji želi ostvariti obećavajuću poslovnu suradnju je pobjeda

obiju strana, tj. ''win-win'' situacija kada je i jedna i druga strana zadovoljna ishodom

pregovaranja.

Poslovni sastanci su bitan dio poslovnog svijeta. Gotovo svi dogovori postižu se na

poslovnim sastancima. Formalni pristup poslovnim sastancima standardan je i

općeprihvaćen u cijelom svijetu. To znači, formalni poslovni način odijevanja,

rukovanje i formalno oslovljavanje. Vrlo bitan dio poslovnog sastanka je pregovaranje

kako bi se postigao željeni ishod sastanka, po mogućnosti za obje strane.

11

3 ZNAČAJKE POSLOVANJA U PORTUGALU

U trećem dijelu rada pažnja se posvećuje Portugalu. Istražuju se bitni segmenti države i

njeni običaji, a podijeljen je na četiri poglavlja: 1) Osnovne značajke Portugala, 2)

Statistički pokazatelji ekonomije u Portugalu, 3) Temeljne značajke kulture Portugala i

4) Poslovna kultura u Portugalu.

3.1 Osnovne značajke Portugala

Portugal je neovisna zemlja već od 1143. godine. Portugal je utemeljio je svoje granice

1297. godine, što ga čini jednom od najstarijih zemalja u Europi. Nekada najveći

svjetski moćnik u 15. i 16. stoljeću, izgubio je veliki dio svog bogatstva i status

uništenjem Lisabona u potresu 1755. godine, okupacijom tijekom Napoleonskih ratova i

proglašenjem neovisnosti Brazila 1822. godine. Revolucijom 1910. godine svrgnuta je

monarhija, te su u sljedećih 60 godina represivne Vlade vodile državu. Godine 1974.

donesene su demokratske reforme, a sljedećih godina Portugal je odobrio neovisnost

svim svojim afričkim kolonijama. Portugal je član Europske Unije od 1986. godine.

Portugal je smješten na krajnjem zapadu Europe te graniči sa Atlantskim oceanom na

zapadnoj strani, a sa Španjolskom na istočnoj. Službeni jezik je portugalski, kao i u

njegovim bivšim kolonijama, tj. Angoli, Cape Verdi, Guinea-Bissau, Mozambique-u,

Sao Tome and Principe, Brazil i Timor-Leste. (www.everyculture.com, 2014)

Portugal ima preko 10 milijuna stanovnika, od čega 93% čine Portugalci, a ostatak

tridesetak drugih naroda: Brazilci, Kinezi, Angolci, Romi, Zelenortci, Španjolci,

Mozambikanci, Britanci, Arapi, itd. Glavni i najveći grad Portugala je Lisabon smješten

uz more u srednjem južnom dijelu države, sa više od 500 000 stanovnika, dok sa širim

područjem taj broj iznosi oko 2 milijuna stanovnika. Nakon Lisabona slijede Porto,

Braga, Aveiro, Coimbra, itd. (www.everyculture.com, 2014)

U Portugalu su zastupljene oceanska i sredozemna klima. Sjever zemlje određuje

oceanska klima pod utjecajem Atlantskog oceana, koju karakterizira svježe ljeto i blage

zime uz veliku količinu padalina. Jug zemlje je zahvaćen sredozemnom klimom zbog

12

utjecaja Mediterana, koju karakteriziraju vruća ljeta i blage i vlažne zime.

(www.znanje.org, 2014)

Portugal ima dugu povijest, sa svojim usponima i padovima. Zahvaljujući mnoštvu

kolonija njegov utjecaj raširen je na tri kontinenta, odnosno Europu, Afriku i Južnu

Ameriku. Portugalski je jezik, stoga, prilično rasprostranjen. No, unatoč tim vezama sa

različitim kontinentima, portugalsko je stanovništvo još uvijek vrlo homogeno.

3.2 Statistički pokazatelji ekonomije u Portugalu

Od ulaska u Europsku ekonomsku zajednicu 1986. godine, gospodarstvo Portugala je

postalo diferencirano i uslužno orijentirano. Portugal je stekao uvjete za ulazak u

Europsku monetarnu uniju 1998. godine, a počeo koristiti Euro 1. siječnja 2002. godine.

Ekonomski rast je bio iznad prosjeka Europske Unije, no doživio je pad u razdoblju od

2001. do 2004. godine i u 2014. godini ima gotovo najgore ekonomsko stanje u

Europskoj Uniji. Nezaposlenost strahovito raste, a korupcija u vladajućim redovima i

cijeloj državi sprječava oporavak zemlje. (peprobe.ahp.pt, 2014)

Bruto domaći proizvod (BDP) u Portugalu iznosio je 219,26 milijardi američkih dolara

u 2013. godini. BDP Portugala čini 0,35% ukupne svjetske ekonomije. U nastavku se

nalazi grafikon 1. koji prikazuje tijek BDP-a od 2004. do 2014. godine.

13

Grafikon 1. BDP Portugala u milijardama američkih dolara za razdoblje 2004-2014

Izvor: Izrada studentice prema podacima www.tradingeconomics.com, 2014

Na grafikonu je vidljivo kako je najveći BDP Portugal ostvario u 2009. godini kada je

iznosio 252 milijarde američkih dolara. BDP konstantno varira, uz povremene padove i

rast.

U nastavku je, na grafikonu 2., prikazana bilanca trgovine, to jest odnos ukupnog izvoza

i uvoza u razdoblju od 2010.-2014. godine.

14

Grafikon 2. Trgovinska bilanca Portugala u milijunima eura za razdoblje 2010-2014

Izvor: Izrada studentice prema podacima www.tradingeconomics.com, 2014

Bilanca Portugala u konstantnom je deficitu koji je svoj maksimum doživio 2011.

godine, ali je loš pokazatelj i ponovni rast deficita u 2014. godini s obzirom na rast u

prethodne dvije.

Izvoz Portugala prikazan je u grafikonu 3., gdje je vidljiv konstantni rast u razdoblju od

2010. do 2014. godine, iako je vrlo blag. U odnosu na 2010. godinu, izvoz je porastao

za više od 1000 milijuna eura u razdoblju do 2014. godine.

15

Grafikon 3. Izvoz Portugala u milijunima eura za razdoblje 2010-2014

Izvor: Izrada studentice prema podacima www.tradingeconomics.com, 2014

Portugal najviše izvozi odjeću i obuću, strojeve, kemikalije, plutene i papirnate

proizvode. Najveći je svjetski proizvođač pluta, peti najveći proizvođač volframa i osmi

najveći proizvođač vina. Glavni partneri u izvozu su Španjolska, Njemačka, Francuska i

Italija.

Uvoz Portugala drži konstantu bez prevelikih oscilacija, što se može vidjeti u grafikonu

4. koji prikazuje uvoz u razdoblju od 2010. do 2014. godine, izraženo u milijunima

eura.

16

Grafikon 4. Uvoz Portugala u milijunima eura za razdoblje 2010-2014

Izvor: Izrada studentice prema podacima www.tradingeconomics.com, 2014

Portugal najviše uvozi strojne i prijevozne dijelove i opremu, kemikalije, petrolej,

tekstil i poljoprivredne proizvode, a najviše uvozi iz zemalja Europske Unije kao, na

primjer, Španjolske, Njemačke, Francuske, Italije i Velike Britanije.

Gospodarstvo Portugala kroz godine pada. BDP je u konstantnim oscilacijama, no

uglavnom drži trend pada. Izvoz i uvoz su u blagom porastu, zbog čega je Portugal u

dugogodišnjem deficitu.

3.3 Temeljne odrednice kulture Portugala

Portugalski narod je prilično homogen, a jedinstvena religija i jedinstveni jezik je

doprinio tom etničkom i nacionalnom jedinstvu. Posljednji je zapadnoeuropski narod

koji je prepustio svoje kolonije i prekooceanske teritorije, a upravo je njegova

kolonijalna povijest izgradila nacionalni identitet i odredila njegov geografski položaj.

Portugalci jako drže do svoje povijesti i vrlo su ponosan narod. Iako više gotovo niti

nema utjecaj u svjetskom gospodarstvu, Portugalci često spominju razdoblje kada je bio

svjetska velesila.

17

Portugalci su prilično tradicionalan narod. Na prvom mjestu uvijek se nalazi obitelj.

Jako drže do zajedništva obitelji i do međuljudskih veza općenito, te sve ostalo

podređuju tome, stoga njeguju običaj zajedničkih obroka. S obzirom na portugalski

dnevni ritam, te činjenicu da je u većini radno vrijeme između 9 i 18 sati, najvažniji

obrok u Portugalu je večera, kada se svi ukućani okupe za stolom. No, taj slučaj nije

prisutan samo u obiteljima jer i mladi ljudi i studenti običavaju večerati sa svojim

prijateljima. Općenito, večera se smatra obrokom za druženje i povezivanje.

(www.everyculture.com, 2014)

Od hrane, Portugalci najviše običavaju jesti ribu ili meso. Glavna namirnica je bakalar,

a mnogo o tome govori i činjenica da se u narodu tvrdi kako ga u Portugalu pripremaju

na 1001 način. (www.everyculture.com, 2014)

Portugalci zaista drže do vlastite tradicije. Od velike im je važnosti očuvati svoju

kulturu, te su jako privrženi obitelji i prijateljima, stoga cijene svaki trenutak proveden

sa bližnjima.

3.4 Poslovna kultura u Portugalu

U poslovnoj kulturi Portugala istražuje se posebno 1) Poslovno komuniciranje i 2)

Obilježja poslovanja, gdje se dodatna pažnja posvećuje načinu poslovnog

komuniciranja i pregovaranju.

3.4.1 Poslovno komuniciranje

Dobra komunikacija je temelj svakog prosperitetnog poslovnog odnosa. Kako bi se

efikasno komuniciralo sa portugalskim poslovnim partnerima te izbjeglo bilo kakve

nesporazume koji bi mogli imati ozbiljan utjecaj na uspješnost poslovnog odnosa,

neophodno je razumjeti temeljna pravila koja se tiču komunikacijskih običaja. Potrebno

je razumjeti kakva vrsta kontakta je primjerena, osnovna pravila učinkovite verbalne i

neverbalne komunikacije te upotrebu titula.

18

Općenito, razgovori su prilično neformalni. Portugalci su otvoreni i gostoljubivi prema

strancima te voljni razgovarati o raznolikim temama. Zlatno pravilo za poslovne ljude je

početi na prilično formalan način te postepeno prelaziti na ležerniji razgovor. Međutim,

treba imati na umu da to može varirati ovisno o dobi, podrijetlu ili statusu druge osobe.

U samom početku susreta, bilo kakvi osobni komplimenti ili osobna pitanja trebali bi se

izbjegavati. Umjesto toga preporučljivo je pohvaliti državu, stanovništvo općenito,

hranu, vino ili klimu te diskutirati, na primjer, o vlastitoj obitelji i domu, s obzirom da je

obitelj jako važna u Portugalu. (www.everyculture.com, 2014)

Smisao za humor je također vrlo cijenjen u portugalskom društvu, stoga je dobro

koristiti se humorom na početku susreta i razgovora, kao svojevrstan ''razbijač leda''.

Prihvatljivo je i doticati ruke jedni drugima tijekom razgovora budući da je portugalska

kultura vrlo pristupačna i emocionalna, stoga se fizičkim kontaktom stvara osjećaj

bliskosti i povjerenja. U globalu, Portugalci ne koriste pretjeranu gestikulaciju rukama,

ali su prilično izražajni kod pozdravljanja prijatelja. (www.kwintessential.co.uk, 2014)

Portugalci ne vole biti verbalno direktni, stoga je ponekad prilično teško doći do suštine

razgovora ili dobiti iskren odgovor s njihove strane. Uglavnom vole dugo razgovarati o

općenitim temama i interesima, te su spremni provesti mnogo vremena upoznavajući

partnera kroz neformalan razgovor bez doticanja stvarne teme ili problema susreta. U

takvim slučajevima, preporučljivo je pristojno pitati za iskreno objašnjenje ili odgovor.

S druge strane, većina Portugalaca je tolerantna i teško ih je uvrijediti. Sretni su što

surađuju sa ljudima iz drugih kultura stoga nije potrebno previše se zamarati se s

detaljima oko vlastitog ponašanja, ali je bitnije biti fokusiran na ostavljanje pozitivnog

dojma. (www.kwintessential.co.uk, 2014)

U Portugalu je normalno da osoba ima nekoliko imena i prezimena. Općenito, kod

oslovljavanja osoba ne koristi se njihovo prvo ime, osim na prijedlog te osobe. Imena se

koriste samo kod dobrih prijatelja, a izvan posla često i nadimci. U poduzećima, čak i

bliski i dugogodišnji suradnici, često se i dalje oslovljavaju formalno.

(www.kwintessential.co.uk, 2014)

Treba imati na umu da su Portugalci jako otvoreni i pristupačni, stoga ukoliko postoji

nesigurnost oko oslovljavanja preporučljivo je pitati osobu kako želi da ju se oslovi.

19

Gotovo svaka poslovna osoba u Portugalu priča razumljiv engleski, te općenito neki

strani jezik. Engleski je poželjniji jezik za pregovore sa stranim sugovornicima u

Portugalu. Bitno je pričati na polagan i razumljiv način bez upotrebe slenga ili

pretjerano tehničkog žargona. Normalno je da se jezične kompetencije razlikuju kod

svakog pojedinca, stoga je preporučljivo prethodno provjeriti razinu jezične sposobnosti

te, ukoliko je potrebno, osigurati prevoditelja tijekom pregovaranja.

(www.kwintessential.co.uk, 2014)

Portugalci su vrlo otvoreni narod s velikim interesom za upoznavanjem ljudi, pogotovo

drugih kultura. Vrlo su gostoljubivi i prijateljski nastrojeni, a često u razgovoru koriste i

fizički kontakt. Engleski jezik nije im stran, te gotovo svi ljudi uključeni u poslovni

svijet znaju se koristiti njime.

3.4.2 Obilježja poslovanja

U Portugalu točnost nije važna. Zanimljivo je da su ljudi sa sjevera zemlje točniji od

onih s juga. Smatra se pristojnim i kašnjenje od pet minuta. Domaćin uglavnom dolazi

na vrijeme, ali ostali najčešće kasne, no više od 30 minuta kašnjenja smatra se

nepristojnim. Treba imati na umu da Portugal ne dijeli isti koncept vremena kao i

ostatak zapadne Europe, stoga ako se čeka do 20 minuta, ne smije se uvrijediti jer je to

sasvim normalan običaj u Portugalu. Portugalci često neće točno precizirati vrijeme

dogovora, na primjer, određivanjem sastanka ''poslijepodne'' (između 13h i 18h), ''kasno

poslijepodne'' (između 18h i 21h) ili ''navečer'' (nakon 22h). Stoga je poželjno predložiti

konkretan sat sastanka kako bi se spriječile moguće neugodnosti. (www.expatica.com,

2014)

U portugalskom poslovnom svijetu normalno je dati poklon klijentu ili partneru. Odbiti

poklon nije nikako prihvaćeno te se smatra nepristojnim. Također, budući da su pokloni

smatrani osobnom gestom, nije pristojno predati poklon osoblju. Za Portugalce, pokloni

su oznaka poštivanja, a ne podmićivanja. Uobičajena je praksa predati poklon neumotan

te na samom početku poslovnog sastanka. Ako se primi umotan poklon, pristojno je

20

odmah ga odmotati i izraziti zahvalnost. Nikako nije poželjno u isto vrijeme predati

poklon zauzvrat. Iako je dovoljno zahvaliti se na licu mjesta za poklon, preporučljivo je

također poslati zahvalnicu nakon sastanka. Posebno su poželjni pokloni iz vlastite

zemlje ili regije, na primjer, tradicionalna žestoka pića, knjige o kulturi i tradiciji te

osobni predmeti (kravata). Cvijeće je potpuno neprihvatljivo te treba izbjegavati i

darivanje vina. (www.kwintessential.co.uk, 2014) Izrazito skupocjeni darovi prihvatljivi

su samo za posebne poslovne situacije i ako je osoba na visokoj poziciji unutar

poduzeća.

U portugalskom društvu općenito, izgled je vrlo bitan. Portugalci su inače dobro

upoznati sa trenutnim trendovima, a odjeća često odražava status i uspješnost osobe. Na

poslovnim sastancima i događanjima očekuje se primjerena poslovna odjeća. Muškarci

obavezno moraju nositi kravatu, a kod žena je poželjnija konzervativna odjeća.

(www.expatica.com, 2014)

Portugal ima nešto veću razinu korupcije od ostalih zemalja zapadne Europe. Korupcija

je vrlo bitan politički i ekonomski problem i još uvijek predstavlja dugotrajnu

karakteristiku portugalske poslovne kulture. Većina slučaja mita i korupcije prijavljena

je od strane javnog sektora. Većinom su vezani uz koncesije, neutemeljena građevinska

odobrenja i posebno ekonomsko lobiranje ili poslovne ponude obitelji i prijateljima.

Međutim, korupcija nije inače definirana kao prepreka stranim poduzećima da posluju u

Portugalu. Najveći problem predstavlja neplaćanje poreza. Međutim, situacija se

konstantno poboljšava najviše kao rezultat napora Vlade u borbi protiv korupcije.

(www.kwintessential.co.uk, 2014)

Zanimljivo je kako je u portugalskoj kulturi kašnjenje na dogovore i sastanke sasvim

prihvatljivo, te se nikako ne smatra nepoštivanjem osobe. Portugalci vole upoznati

poslovnog partnera u ugodnoj atmosferi za ručkom ili večerom. Cijene poklone od

strane poslovnih partnera, pogotovo ukoliko je to tradicionalni simbol, hrana ili piće iz

zemlje partnera.

21

3.4.2.1 Poslovni sastanak

Prije samog sastanka poželjno je imati općenitu sliku o portugalskoj kulturi koja

određuje sva područja portugalskog života pa tako i poslovnih sastanaka. S obzirom da

su zastupljene velike razlike između regija unutar zemlje, potrebno je prilagoditi se

pojedinom području.

Proces pregovaranja sa Portugalcima često iziskuje puno vremena, a vrlo je uobičajeno

završiti sastanke sa nejasnim odredbama, ali s osjećajem dobro obavljenog posla. U

daljnjem tijeku izmjenjuju se ugovori, te se tada rješavaju sve nejasnoće. Uobičajeni dio

portugalske poslovne kulture su dugotrajni poslovni ručkovi u tradicionalnim

restoranima. (www.expatica.com, 2014)

Bilo kakve izjave tijekom sastanka ne trebaju se uzimati za sigurno dok nije donesen i

potpisan završni ugovor jer usmene i pismene izjave nisu značajne koliko, na primjer, u

Velikoj Britaniji ili Njemačkoj.

Ključ uspješnog pregovaranja sa Portugalcima je poštivanje njihove kulture i vrijednosti

i, u isto vrijeme, jasno izražavanje vlastitih uvjeta u poslovanju. Općenito su Portugalci

skloni potencijalnim poslovnim partnerstvima s inozemnim poduzećima. Smatraju

inozemna poduzeća modernijima i inovativnijima koja će donijeti pozitivne promjene

portugalskom okruženju. Portugalsko poslovanje je hijerarhijsko, te osoba na najvišoj

poziciji donosi odluke. Početni izazov je često susret sa sekretarima/cama koji/e

filtriraju posjetioce prema visoko pozicioniranim izvršiteljima. Potrebno je uložiti

mnogo vremena u razvijanje odnosa, jer je izgradnja mreže poslovnih suradnika ključna

za uspjeh. Portugalci preferiraju sastanke licem u lice više nego pisanu ili telefonsku

komunikaciju. Drže se mišljenja da se poslovni odnosi stvaraju sa ljudima, a ne

poduzećima. Stoga, ukoliko poduzeće odluči promijeniti svog predstavnika, proces

izgradnje uzajamnog povjerenja, koji može trajati i nekoliko godina, trebat će početi

ispočetka. (www.kwintessential.co.uk, 2014)

Prvo predstavljanje novom portugalskom partneru trebalo bi biti napisano na

portugalskom. Idealno, sastanci bi trebali biti dogovoreni tjedan ili dva unaprijed, a

potvrđeni nekoliko dana prije. Kod zakazivanja poslovnog sastanka, treba izbjegavati

razdoblje godišnjih odmora u kolovozu, te tjedan između Božića i Nove godine.

22

Najbolji dio dana za sastanak je između 11h i 16h. Sastanci rano ujutro nisu

preporučljivi s obzirom da lokalni ljudi započinju svoj dan tek oko 9h, a nakon 18h nije

poželjno jer se to vrijeme smatra izdvojeno za provođenje s obitelji.

(www.expatica.com, 2014)

Budući da su u većini portugalski izvršitelji muškarci, preporuča se poslati muškog

delegata za pregovaranje. Ipak, u zadnje vrijeme ima sve više i više žena u poslovnom

svijetu na pozicijama izvršitelja, direktora i menadžera. (www.expatica.com, 2014)

Na sastanak treba doći na vrijeme ili kasniti pet minuta, što je prihvatljivo kao što je

prethodno spomenuto.

Prije samog zaključivanja dogovora često je potrebno mnogo susreta i sastanaka sa

portugalskim partnerom. S obzirom da se po njima posao temelji na dobrom i čvrstom

odnosu, Portugalcima je bitno upoznati svog poslovnog partnera, a nije strano niti da se

sastanak održi u obliku večere ili ručka. Većinom će sastanku pristupiti muškarci.

3.4.2.2 Pregovaranje

Tijekom pregovaranja važno je odnositi se prema poslovnim kolegama sa poštovanjem

te nikako ih uvrijediti ili osramotiti. Za Portugalce je lakše doći do sporazuma sa

prijateljem nego sa suparnikom, stoga je vrlo bitno, kao već prije navedeno, stvoriti

prijateljski odnos, a dobar sporazum biti će bolje utemeljen u emocionalnoj i osobnoj

dobiti nego čisto financijskoj.

Kod pregovaranja, potrebno je imati na umu neke općenite karakteristike Portugalaca,

koji, iako su iskreni, ne vole davati informacije osim ako ih se direktno upita, a

pogotovo ako im čuvanje informacija daje prednost. Tajnovitost je sastavni dio

portugalskih pregovaračkih taktika te često smatraju da će otvaranje izložiti njihove

slabosti. Također, moglo bi biti teško otkriti njihovo iskreno mišljenje s obzirom da

direktne kritike nisu cijenjene u njihovoj kulturi. Mudro bi bilo održavati kontakt očima

i promatrati govor tijela kako bi se otkrili stavovi. Kako su općenito mnogo opušteniji

od naroda sjeverne Europe treba biti spreman i na mogućnost da se sastanak iznenadno

prekine ili odgodi. Nadalje, za očekivati je da će se Portugalci usredotočiti na

23

kratkoročne ciljeve, više nego na dugoročne strateške koristi. Konačnu odluku

Portugalci će donijeti tek nakon nekoliko pregovaračkih sastanaka. Poslovanje se

provodi polako, no ne smije se pokazati nestrpljenje i koristiti taktike stvaranja pritiska.

Dogovor je postignut samo nakon potpisivanja. Kao već prije navedeno, usmeni ili

pismeni ugovor ne smije se uzimati kao konačan sve dokle nije potpisan.

(www.expatica.com, 2014)

Poželjno je pripremiti sve potrebne dokumente i voditi bilješke tokom sastanka, te

završiti sumiranjem bitnih točaka i pojedinačnih zadataka za sljedeći sastanak.

(www.kwintessential.co.uk, 2014)

Nedugo nakon sastanka, prikladno je telefonski stupiti u kontakt sa portugalskim

partnerom kako bi potvrdili praćenje točaka preko e-maila te još jednom utvrditi vrijeme

i mjesto sljedećeg sastanka. Portugalski partner će cijeniti poziv i priliku za neformalan

razgovor prije ponovnog susreta. Nije na odmet niti pozvati partnera na neformalno

druženje radi boljeg upoznavanja i održavanja odnosa. (www.kwintessential.co.uk,

2014)

Što se tiče poslovnih obroka, poslovni ručkovi i večere predstavljaju pogodnu priliku za

produbljivanje odnosa i razgovor na neformalan način. Normalna je praksa da će

portugalski partner platiti račun, no ukoliko druga osoba želi platiti račun treba jasno

dati do znanja na početku. (www.kwintessential.co.uk, 2014)

Pismeni ugovori, uglavnom, nemaju snagu u poslovnom odnosu kakvu ima osobno

povjerenje izgrađeno kroz godine zajedničkog poslovanja. Glavni uzrok tome je

birokracija i sporo pravosuđe, pa se ugovori često smatraju samo komadom papira.

Česti su ''Dogovori gospode'' temeljeni na uzajamnom povjerenju koje je jednako bitno

kao i pisani ugovori. Neprihvatljivo je i bezobrazno staviti povjerenje pod sumnju kod

razvijanja poslovnog odnosa sa portugalskim poduzećima. Ukoliko se pravosuđe

uključuje u rješavanje spora, to obično traje pet do deset godina. (www.expatica.com,

2014)

Proces pregovaranja kao i sastanak često je dugotrajan. Kao i u svakom poslovnom

odnosu uvijek postoji rizik i mogućnost biti prevaren ukoliko se ne poznaje svoje

partnere dovoljno dobro. No, poslovno okruženje u Portugalu je u globalu pošteno i

24

iskreno. Svejedno je preporučljivo biti na oprezu te konstantno provjeravati da se druga

strana drži dogovora. Ukoliko je potrebno, poželjno je i otvoreno izraziti nezadovoljstvo

i istaknuti inzistiranje na dogovorenim uvjetima, što će potaknuti drugu stranu da se drži

pravila.

25

4 ZNAČAJKE POSLOVANJA U BRAZILU

U ovom dijelu rada pomno se istražuje Brazil, kroz jednake stavke kao i Portugal u

prethodnom. Ovaj dio rada također je podijeljen na četiri poglavlja, a to su: 1) Osnovne

značajke Brazila, 2) Statistički pokazatelji ekonomije u Brazilu, 3) Temeljne značajke

kulture Brazila i 4) Poslovna kultura u Brazilu.

4.1 Osnovne značajke Brazila

Brazil je najveća država Južne Amerike, te peta najveća u svijetu. Graniči sa svim

južnoameričkim državama, osim s Ekvadorom i Čileom. Najveći i najrazvijeniji grad

Brazila je Sao Paulo, no nije ujedno i glavni grad, već je to Brasilia. Ima 200 milijuna

stanovnika, a službeni jezik je portugalski. Godine 1500. Brazil je otkrio portugalski

istraživač Pedro Cabral te je od tada on postao ''dragulj portugalskog carstva''. Portugal

je prepoznao veliki potencijal ove još ne iskorištene zemlje, te je to područje pretvorio u

svoju koloniju u koju je slao radnu snagu iz svojih afričkih kolonija. Brazil je od 1889.

godine postao država, a ustav ga definira kao saveznu državu federalnog distrikta, 26

država i 5564 gradova. (www.businessinsurrey.com, 2014)

S obzirom na veliku površinu Brazila i rasprostranjenost preko polovice

južnoameričkog kontinenta, obuhvaća više različitih klima: ekvatorska tropska,

polusuha, brdska tropska, umjerena i suptropska klima. Raznolikost klima uvjetuje

raznolikost okoliša. Na sjeveru su rasprostranjene ekvatorske kišne šume, polusuhe

pustinje na sjeveroistoku, a na jugu crnogorične šume i tropske savane u središnjici.

(www.businessinsurrey.com, 2014)

Kroz povijest je stanovništvo u Brazilu naglo poraslo, te se smatra zemljom mladog

stanovništva. Čak 62% stanovnika Brazila ima 29 i manje godina. Što se tiče rasne

podjele, zastupljena je velika raznolikost, tj. 48% stanovnika je bijele rase, 43% mulati,

8% crne rase i 1% žute. Brazil ima najveću svjetsku populaciju katolika, tj. 90%

26

stanovništva su kršćani, od čega 74% katolika i 15% protestanata.

(worldpopulationreview.com, 2014)

Brazil je svoju povijest započeo pred nešto više od 500 godina, a danas je jedna od

najvećih sila na svijetu. Zahvaljujući velikoj površini i bogatstvu sirovinama uspio se

razviti i zauzeti svoje mjesto na svjetskom tržištu.

4.2 Statistički pokazatelji ekonomije u Brazilu

Prema BDP-u, brazilska je ekonomija osma najveća na svijetu, dok je prema paritetu

kupovne moći sedma najveća. Brazil je jedna od najbrže rastućih velikih svjetskih

ekonomija i novih gospodarskih sila. Brazil je jedan od osnivača Ujedinjenih naroda i

organizacija G-20, CPLP, Latinske Unije, Organizacije Ibero-američkih država,

Mercousla, Unije južnoameričkih država i također jedna od zemalja BRIC-a.

(www.scribd.com, 2014)

Na grafikonu 5. se može očitati BDP Brazila u razdoblju od 2004. do 2014. godine u

milijardama američkih dolara. Brazil je u 2013. godini ostvario BDP od 2 245,67

milijarda američkih dolara, koji čini 3,62% svjetske ekonomije.

27

Grafikon 5. BDP Brazila u milijardama američkih dolara za razdoblje 2004-2014

Izvor: Izrada studentice prema podacima www.tradingeconomics.com, 2014

Najveći BDP zabilježen je u 2012. godini, od 2476,69 milijarde američkih dolara. Iako

je BDP pao ove godine u odnosu na 2012. godinu, može se reći da Brazil drži

konstantan porast BDP-a.

Na grafikonu 6., vidljiv je ukupan odnos uvoza i izvoza. Brazil bilježi najveći suficit od

3 500 milijuna američkih dolara u 2011. godini. U 2013. godini zabilježen je deficit, no

bilanca ponovo raste prema suficitu, najviše zahvaljujući izvozu ruda i poljoprivrednih

proizvoda.

28

Grafikon 6. Trgovinska bilanca Brazila u milijunima američkih dolara za razdoblje

2010-2014

Izvor: Izrada studentice prema podacima www.tradingeconomics.com, 2014

U nastavku je na grafikonu 7., koji prikazuje izvoz Brazila u razdoblju od 2010. do

2014. godine, uočljiv konstantan rast izvoza u danom razdoblju, uz lagani pad u 2013.

godini.

29

Grafikon 7. Izvoz Brazila u milijunima američkih dolara za razdoblje 2010-2014

Izvor: Izrada studentice prema podacima www.tradingeconomics.com, 2014

Brazilska ekonomija orijentirana je na izvoz. Brazil je svjetski najveći izvoznik soje

(41%) i narančinog soka (55%) te izvozi 35% od ukupnog svjetskog izvoza šećerne

trske i rafiniranog šećera. Ostali izvozni proizvodi: metalna ruda (13%), nafta (8%),

sirov šećer (4%) i kava (2,4%). Najveći izvozni partneri su Kina i SAD, a također se

izvozi i u Argentinu, Nizozemsku, Japan, Njemačku i Indiju.

Grafikon 8. koji prikazuje uvoz Brazila, također bilježi konstantan rast isto kao i izvoz,

te se u 2014. godini povećao za 8 000 milijuna američkih dolara, u odnosu na 2010.

godinu.

30

Grafikon 8. Uvoz Brazila u milijunima američkih dolara za razdoblje 2010-2014

Izvor: Izrada studentice prema podacima www.tradingeconomics.com, 2014

Brazil najviše uvozi sirovine i sekundarna dobra (45%), kapitalna dobra (22%), trajna

potrošačka dobra (10%), nafta (6%) i motorna vozila (4%). Najveći partneri od kojih

uvozi su Kina, SAD i Argentina, a također i Nizozemska, Japan, Njemačka i Indija.

Brazil je jedna od najrazvijenijih i najbrže rastućih zemalja na svijetu. BDP Brazila već

je godinama u konstantnom porastu. Iako je u 2013. godini zabilježio deficit, trend

bilance opet je rastući.

4.3 Temeljne odrednice kulture Brazila

Brazilci su kao i većina naroda Latinske Amerike vrlo temperamentni, te emocionalni.

Svakako im je draži neformalni pristup od formalnog, te najviše pažnje pridaju

stvaranju prijateljstava i upoznavanju osoba. Iako će se prema svakome odnositi prema

prijatelju, na otvoreni i topli način ipak drže do nekih temelja pristojnosti, odavanja

časti i poštovanja.

Velik značaj za Brazilce ima obitelj, te tako čak i širu obitelj drže bliskom, a druženje s

obitelji stavljaju ispred svega ostaloga. Važno im je provođenje vremena s obitelji uz

31

obilne večere. Obitelj je najčešće tradicionalnog patrijarhalnog tipa, što znači da je

muškarac glavni te je on zadužen za posao, dok se žena brine za obitelj.

(www.prospera-viva.hr, 2014)

Kao i u obitelji, tako i u cijelom društvu, pa i poslovanju vlada hijerarhija. Brazilci

uvijek poštuju osobu iznad sebe, te i očekuju od nje vodstvo i usmjeravanje. Pojedinac

na vrhu hijerarhije donosi sve odluke. Društvo je podijeljeno na klase, te ima vrlo malo

onih koji su bogati, veliki je broj siromašnih, a srednju klasu najčešće čine ljudi

europskog podrijetla. (www.ediplomat.com, 2014.)

Brazilci su vrlo kolegijalno nastrojeni, te su tako spremni svakome pomoći, a ponekad

čak i kada njih same to dovodi u neprilike. Vole zabavu i druženja, zbog čega je i

zastupljena raskošna kultura plesa i glazbe, te najpoznatiji brazilski ples Samba. A

kulminaciju zabave obilježava najpoznatiji svjetski karneval u Rio de Janeiru gdje pet

dana kroz grad paradiraju brazilske škole Sambe, uz raskošne kostime i dekoracije.

(www.ediplomat.com, 2014.)

U Brazilu je uvijek pristupan neformalan pristup odnošenja prema drugima. Cijene

prijateljstva i obitelj te su vrlo kolegijalni i vole druženja. Brazilsko društvo je prilično

tradicionalno i hijerarhijski uređeno.

4.4 Poslovna kultura u Brazilu

Najbolja bi definicija brazilske poslovne kulture mogla biti uska povezanost kulture i

karaktera naroda s strogo definiranim pravilima modernog poslovnog svijeta. Različite

poslovne situacije zahtijevaju različiti pristup. Kako je Brazil posljednjih godina postao

jedno od najinteresantnijih tržišta za ulagače iz cijelog svijeta, poznavanje poslovne

kulture i običaja ove zemlje iznimno je važno u stvaranju tržišne prednosti i postizanju

željenog uspjeha.

32

4.4.1 Poslovno komuniciranje

Gotovo svi poslovni ljudi u Brazilu imaju odlično znanje engleskog jezika, a također je

čest slučaj da je većina studirala u inozemstvu, u SAD-u ili Europi. Međutim, kod

poslovanja sa ljudima izvan velikih trgovinskih centara izrazito je korisno poznavanje

brazilskog portugalskog. Naučiti portugalski je svakako prednost, no ukoliko se nema

vremena za dobro savladavanje jezika, čak i samo ulaganje napora za učenjem osnova,

pokazat će se vrlo dobro prihvaćenim. Svakako treba izbjegavati korištenje

španjolskoga jezika, jer bi Brazilci to shvatili uvredom, a kod prvog poslovanja

poželjno je provjeriti ima li potrebe za prevoditeljem. (www.worldbusinessculture.com,

2014)

Brazilci preferiraju verbalnu komunikaciju, a koju neke kulture, koje daju veću važnost

održavanju profesionalnosti, mogu smatrati čak i teatralnom i pretjerano

emocionalnom. Brazilska kultura je takva da ukoliko nešto osjećaju, to i izražavaju.

Upotreba pretjerane gestikulacije i govora tijela igra bitnu ulogu u normalnoj

komunikaciji. Brazilci su vrlo taktični, teže biti na bliskoj udaljenosti i dodirivati ruke i

ramena sugovornika te održavati kontakt očima. Kombinacija ovih triju stvari može biti

neugodna rezerviranim kulturama, ali je vrlo bitno prilagoditi se tome što prije jer se u

protivnom rezerviranost može smatrati neprijateljskom. Znak rukom za 'OK' u nekim

kulturama, u Brazilu je uvredljiv pokret. (www.worldbusinessculture.com, 2014)

Brazilci pričaju prilično glasno, pogotovo u opuštenijim situacijama. Dugi i zabavni

razgovori najdraža su navika Brazilaca. Brazilci uživaju u šalama, neformalnosti i

prijateljstvima. (www.kwintessential.co.uk, 2014)

Što se tiče tema za razgovor, dobro su prihvaćeni: nogomet, obitelj i djeca te glazba,

dok su loše teme: Argentina, politika, siromaštvo, religija i tropske šume. Svi Brazilci

vole čuti kako posjetitelji imaju pozitivnu impresiju o njihovoj zemlji s obzirom da su

vrlo naklonjeni svojem porijeklu i zemlji.

Brazilci vole stvoriti prijateljski odnos kod poslovanja, te su vrlo ljubazni i iskreni.

Općenito su glasni i otvoreno izražavaju emocije. Vole pričati o nogometu i zabavi, te

cijene druženja i upoznavanje ljudi iz stranih kultura.

33

4.4.2 Obilježja poslovanja

Svatko tko želi poslovati u Brazilu i sa Brazilcima mora biti svjestan različitih kulturnih

i strukturalnih prepreka koje se mogu pojaviti. Jedna od najvećih prepreka je takozvana

''Custo Brazil'', u prijevodu ''Cijena Brazila'', što se odnosi na troškove poslovanja u

Brazilu, to jest korupciju, neefikasnost Vlade, složena birokracija i pravne komplikacije.

Zbog ovih prepreka važna je bliska suradnja sa lokalnim odvjetništvom i knjigovođama,

što se pokazalo vrlo efikasno i korisno. Brazilska poduzeća su strogo hijerarhijski

uređena s protokom informacija uzduž vrlo strukturiranog lanca. Ključne odluke donosi

sam osoba na samom vrhu hijerarhije, stoga je potrebno poslovati i stvarati odnose sa

izrazito visoko pozicioniranim osobama. (www.worldbusinessculture.com, 2014)

Iako se ne vole sukobljavati, Brazilci imaju jaki latinski temperament te će se često

činiti vrlo emocionalnima tijekom sastanka, pogotovo kulturama koje su rezerviranije.

Emocije u ovom slučaju znače zainteresiranost i predanost, a ne izražavaju nedostatak

samokontrole ili bijesa.

Manje značaja pridaju točnosti nego što je to slučaj kod zemalja anglikanske i azijske

kulture te nije iznenađujuće ako sastanak počne kasnije i završi još kasnije. Važno je

biti vremenski fleksibilan i pripremljen za ovakvu okolnost i ne postati nestrpljiv i

isfrustriran. Odnos je Brazilcima puno bitniji nego vremenska točnost.

(businessculture.org, 2014)

Također, Brazilci ne prate rasporede, stoga ne treba očekivati da će sastanak teći po

zapisanim točkama. Nije poželjno biti u žurbi po završetku sastanka. Kao što je već

rečeno, Brazilci teže uspostavljanju prisnog odnosa, stoga više cijene opuštenost i

ležernost. (www.businessinsurrey.com, 2014)

Kako bi se osigurala dobra suradnja u Brazilu ili sa brazilskim kolegama u

internacionalnim timovima, važno je da svi imaju priliku dobro se upoznati i stvoriti

dobar odnos. Zbog toga često treba puno više vremena za finaliziranje posla i suradnje

nego što bi to bio slučaj u Americi ili zemljama sjeverne Europe.

Izgled je vrlo bitan u Brazilu i bitno je izgledati što elegantnije, jer prvi je dojam

najbitniji u ranim fazama izgradnje poslovnog odnosa. Muškarcima je preporučljivo

34

odjenuti standardno tamno odijelo, dok se žene u Brazilu odijevaju manje

konzervativno nego u drugim zemljama svijeta. (businessculture.org, 2014)

Nikako se ne smije očekivati nikakvo poslovno dogovaranje u vrijeme karnevalskog

tjedna, čak niti tijekom cijele veljače kada se održava karneval. Također, poslovanje

nije primjereno niti u razdoblju Božića i Nove godine. (businessculture.org, 2014)

Brazilska poslovna kultura većinom je slična zemljama južne Europe, sa utjecajem

Afrike i Azije. U trgovačkim središtima, kao što je Sao Paulo, nalazi se sofisticirana i

razvijena poslovna okolina. U Sao Paulu i na jugu Brazila osjeti se snažan utjecaj koji

dolazi iz Italije i Portugala, Španjolske i Japana. Rio de Janeiro ima opušteniju

atmosferu te što se više ide prema sjeveru, to se više osjeti razlika s jugom zemlje.

(www.ediplomat.com, 2014.)

U Brazilu su u svakom segmentu zastupljeni mito i korupcija što može biti prepreka kod

poslovanja sa brazilskim partnerima. Poslovna kultura je po običajima slična zemljama

na jugu Europe, stoga također ne smatraju kašnjenje uvredljivim, a bitan im poslovni

izgled i stvaranje odnosa s partnerom u poslovanju.

4.4.2.1 Poslovni sastanak

U Brazilu je početni sastanak uglavnom formalnijeg karaktera, no svaki sljedeći će vrlo

vjerojatno biti sve više neformalan te će često započeti ćaskanjem. U tom, inicijalnom,

dijelu sastanka nije preporučljivo biti nestrpljiv i požurivati sastanak jer Brazilci žele

stvoriti prijateljski i ugodan odnos koji je vrlo bitan za daljnji tijek stvaranja poslovnog

odnosa. (www.ediplomat.com, 2014)

Imena se trebaju normalno koristiti, ali i titule su vrlo važne. Kod upoznavanja i

pozdravljanja bitan je čvrst stisak ruke i kontakt očima. I muškarci i žene pozdravljaju

žene poljupcem u obraz. Na odlasku koriste iste običaje, što ponekad može potrajati

dugo, te treba uzeti u obzir da se kod odlaska ne smije žuriti. (businessculture.org,

2014)

35

Konzervativno europsko odijevanje je norma za sve sastanke u velikim gradovima kao

Sao Paulo i Rio de Janeiro. Na tropskom sjeveru zemlje, gdje temperatura može doseći i

40°C, prihvatljivo je ležernije odijevanje, što treba prethodno provjeriti.

Kod dogovaranja sastanka preporučljivo je unaprijed uputiti brazilsko poduzeće u temu

sastanka bez previše detalja. (www.kwintessential.co.uk, 2014)

Točnost zna biti problem u Brazilu iz razloga što su oni vrlo opušten i ležeran narod

stoga im vremenska točnost nije od velikog značaja. Štoviše, Brazilci se često između

sebe šale na račun točnosti Britanaca. No, kašnjenje Brazilaca se ne smije interpretirati

kao bezobrazno ili nepristojno, a ukoliko dođe do vlastitog kašnjenja preporučljivo je

unaprijed obavijestiti brazilsko poduzeće. (businessculture.org, 2014)

Sastanci znaju biti dugotrajni, a čavrljanje na početku je neizbježno. Uobičajeno je

izmjenjivanje posjetnica na početku sastanka, te je pristojno isključiti mobilni uređaj za

vrijeme trajanja sastanka. Poslovni sastanci su česti za vrijeme ručka ili večere, s

obzirom da su obroci i hrana vrlo bitan segment kulture Brazila. Obroci se smatraju

prilikom za druženje i upoznavanje, u čemu Brazilci uživaju. Ponekad je čak

jednostavnije dogovoriti poslovni ručak nego sastanak u firmi. (businessculture.org,

2014)

Sastanak se u Brazilu uvijek započinje formalnim karakterom nakon čega dolazi

neformalni pristup uz razgovor i upoznavanje. Često su sastanci dugotrajni te je

potrebno puno vremena dok se pređe na konkretne dogovore oko posla.

4.4.2.2 Pregovaranje

Općenito, Brazilci su vrlo fleksibilni i prilagodljivi te postupaju racionalno. Uzrokovano

desetljećima ekonomske nestabilnosti i hiperinflacije, oblikovao se život i poslovni

svijet u Brazilu. Poslovni ljudi su postali orijentirani prema kratkotrajnim ciljevima, sa

velikom sposobnošću praćenja planova i improviziranja.

Iako veliku pažnju posvećuju kvaliteti, cijena je često glavni faktor za određivanje

uspješnosti poslovnog partnerstva. Brazilci teže izbjegavanju ekskluzivnih dogovora i

36

ovisnosti o jednom dobavljaču. Također, znaju biti ekstremno pažljivi ukoliko ima

ikakvih sumnji ili nesigurnosti, a pregovaranje može potrajati mjesecima prije samog

zaključivanja dogovora. U Brazilu, razumijevanje i koncept vremena ovisi o mnogo

faktora, uključujući s kime i gdje se vodi posao. Vrlo je bitno što bolje upoznati

budućeg poslovnog partnera, te upoznati njegov način rada i odnos prema vremenu i

rokovima. (businessculture.org, 2014)

Stvaranje odnosa je vrlo bitno u Brazilu, ali i to može ovisiti od regije do regije. Za neke

poslovne ljude važno je razviti čvrst odnos kako bi i poslovanje teklo bolje, dok za

druge to i nije toliko bitno. U globalu, najčešće je produktivnije ukoliko se započne

stvarajući opuštenu, transparentnu i prijateljsku atmosferu. Strogo profesionalni i

direktni način pregovaranja za poslovnu osobu iz Europe, ne bi bio dobro prihvaćen kod

većine Brazilaca. Ukočeni i agresivni način pregovaranja uglavnom ne pomaže pri

stjecanju dobrih rezultata. (businessculture.org, 2014)

Po završetku sastanka, kada je postignut ili će vrlo vjerojatno biti postignut dogovor,

prigodno je pozvati brazilske partnere u posjet. Brazilci teže osnaživanju poslovnog

odnosa te će biti oduševljeni takvim prijedlogom. (www.kwintessential.co.uk, 2014)

Brazilci su vrlo opušteni i vole uživati u životu, zbog čega bi se moglo reći da im se

nikada ne žuri donositi odluke i sklapati poslove u kratkom roku. Više cijene neformalni

dio sastanka u kojem upoznaju budućeg partnera. U pregovaranju ne vole agresivan

pristup i praćenje rasporeda sastanka.

37

5 USPOREDBA POSLOVNIH OBIČAJA PORTUGALA I

BRAZILA

U ovom, posljednjem, dijelu rada konačno se sintetiziraju i uspoređuju sve činjenice i

spoznaje provedene u prethodna dva poglavlja, te se donose različitosti i sličnosti ovih

dvaju zemalja. Peto poglavlje podijeljeno je na dva dijela: 1) Međusobno poslovanje i

odnos između Portugala i Brazila i 2) Sličnosti i različitosti Portugala i Brazila.

5.1 Međusobno poslovanje i odnos između Portugala i Brazila

Odnos Portugala i Brazila traje već pet stoljeća, počevši 1500. godine otkrićem Brazila,

sve do današnjeg dana. Zbog Portugalskog Carstva, odnos između Portugala i Brazila

čvrsto je vezan zajedničkim jezikom i nasljednim crtama. Može se reći da Portugal i

Brazil dijele privilegiran odnos, što se može zaključiti iz usklađene političke i

diplomatske koordinacije, ali i ekonomske, društvene, kulturne, pravne, tehničke i

znanstvene suradnje.

Dolaskom portugalskog brodovlja predvođenog Pedrom Alvaresom Cabralom 1500.

godine, Brazil je postao portugalskim teritorijem. Sve do 1300. godine, Portugal nije bio

zainteresiran za brazilski teritorij, pogotovo zbog velikih profita koje je ostvarivao

poslujući sa Indijom, Kinom i Indonezijom. Godine 1532. je uspostavljena prva

kolonija u Brazilu, Sao Vicente, i započeo je uvoz afričkih robova. U 16. i 17. stoljeću

doprinos Brazila za Portugal nije bio velik. Činio je samo oko 3% od ukupnog

portugalskog prihoda 1588. godine, a 1619. godine, 5% od ukupnog prihoda koji je

Portugal ostvario. Sve aktivnosti bile su usmjerene na malu populaciju naseljenika koji

su se bavili isključivo izvozom šećerne trske na sjevero-istok. Međutim, otkrićem zlata

1690-tih godina i dijamanata 1720-tih, otvorilo je nove prilike za Brazil, to jest

Portugal. Proizvodnja zlata dosegla je vrhunac oko 1750. godine proizvevši više od 15

tona godišnje, no iskorištavanjem i iscrpljivanjem ruda, izvoz je nastavio opadati.

Neovisnost Brazila proglasio je princ Pedro, koji je odbio vratiti se u Portugal, 7. rujna

1822. godine i time postao prvi vladar Brazila. Nakon manjih otpora, Portugal je

38

priznao neovisnost Brazila 1825. godine. U 20. stoljeću, odnosi između Portugala i

Brazila oblikovani su činjenicom mnogo veće veličine Brazila i njegove mnogo jače

ekonomije. Iz tog razloga, brazilska ulaganja u Portugalu 70tih i 80tih godina bila su

mnogo veća nego portugalska ulaganja u Brazilu. (www.brown.edu, 2014.)

Što se tiče političkih odnosa, Portugal i Brazil surađuju u multilateralnim sastancima i

partneri su u promoviranju reforma Ujedinjenih Naroda. Portugal je, također, lobirao za

Brazil da postane stalni član Vijeća Sigurnosti Ujedinjenih Naroda. Oboje su osnivači

Zajednice zemalja Portugalskog jezika, organizacija bivših portugalskih kolonija.

Također se redovito sastaju radi bilateralnih i multilateralnih ugovora, a trenutno

najvažnija tema bilateralnih sastanaka na području kulturnih pitanja je promoviranje i

difuzija Portugalskog jezika. (www.brown.edu, 2014.)

U 2000. godinama mnoga brazilska i portugalska poduzeća su počela međusobno, ali i

zajedno poslovati, spajanjem i pripajanjem. Odnos je zasnovan na veličini Brazila, stoga

i na veličini njegovog gospodarskog tržišta i općenito snažnijeg gospodarstva. Godina

1970. i 1980. brazilske investicije u Portugalu bile su stoga veće nego portugalske u

Brazilu. (www.brown.edu, 2014.)

Brazil je jedna od najvećih svjetskih sila u svijetu. U tablici 1. može se uočiti kako

Brazil igra prilično veliku ulogu u uvozu i izvozu Portugala, no isto se ne može reći i u

obrnutoj situaciji. Brazil je deseta država po redu s kojom Portugal najviše razmjenjuje

dobra, prema vrijednosti razmjene, dok je na ljestvici Brazila, Portugal na sasvim

nezamjetnom mjestu.

Tablica 1. Robna razmjena između Portugala i Brazila (2012.)

Portugal-Brazil Brazil-Portugal

Uvoz (mil USD) 1 670,8 958

% od ukupnog uvoza 2,4% 0,3%

Izvoz (mil USD) 985 1 670,8

% od ukupnog izvoza 1,7% 0,68%

Izvor: Izrada studentice prema prikupljenim podacima

39

Prema podacima iz 2012. godine Portugal je uvezao iz Brazila robu u vrijednosti 1670,8

milijuna dolara, što čini 2,4% od ukupnog portugalskog uvoza, dok za Brazil to čini

samo 0,68% ukupne izvezene količine. Izvoz Portugala u Brazil iznosi 985 milijuna

dolara, što je 1,7% od ukupnog izvoza Portugala, ali ista količina za Brazil je gotovo

nebitnih 0,3% od ukupnog uvoza.

U nastavku je prikazana tablica 2. u kojoj su sažete sve odrednice dvaju zemalja i

kultura: geografski položaj, uređenje vlasti, ekonomija, obrazovanje, demografija, itd.

40

Tablica 2. Usporedba Portugala i Brazila

PORTUGAL BRAZIL

Smještaj Zapadna Europa Južna Amerika

Službeni jezik Portugalski Portugalski

Valuta Euro Brazilski real

Glavni grad Lisabon (500 000 st) Brasilia (2,5 milijuna st)

Najveći grad Lisabon Sao Paulo

Pravo glasa (dob) 18 16

Vladavina Republika, predsjedništvo Federalna republika,

predsjedništvo

Trajanje mandata 4 godine 4 godine

Postotak žena u parlamentu 28% 8%

BDP (2012) 251 mlrd USD 2 396 mlrd USD

Stopa rasta BDP-a (2012) -1,7% 0,9%

BDP po stanovniku (2012) 23 400 USD 12 100 USD

Stopa nezaposlenosti (2012) 12,7% 6%

Stopa inflacije (2012) 2,8% 5,3%

Uvoz (2012) 69,5 mlrd USD 223,2 mlrd USD

Izvoz (2012) 59,2 mlrd USD 242,6 mlrd USD

Broj procedura za

pokretanje poduzeća 5 13

Stopa rasta industrijske

proizvodnje -9% -0,8%

Vanjski dug 548 mlrd USD 428,3 mlrd USD

Javni dug (% od BDP-a) 108% 58%

Broj stanovnika 10,8 milijuna 200 milijuna

Gustoća stanovništva (po km

2) 117 23

Prosječna dob stanovništva 40 godina 30 godina

Omjer ruralnog naprama

urbanom stanovništvu 38:62 15:85

Godišnji rast ruralnog stanovništva

-1,67% -0,89%

Godišnji rast urbanog stanovništva

0,59% 1,19%

Radna snaga 5 543 000 104 700 000

Stopa nataliteta 9,8 na 1000 stanovnika 15 na 1000 stanovnika

Stanovništvo ispod linije siromaštva

18% 21%

Površina države u km2 92 090 8,51 milijuna

Rang prema veličini površine (od 194 zemalja)

108 5

Izvor: Izrada studentice prema prikupljenim podacima country-facts.findthebest.com,

2014

Iz prethodne tablice je vidljivo kako Brazil i Portugal dijele jednak jezik, kao i uređenje

vlasti u zemlji i raspodjelu ruralnog i urbanog stanovništva. No, velike razlike vidljive

41

su površini koju zauzima pojedina zemlja, te u broju stanovništva. Brazil je

mnogostruko veći od Portugala, što se tiče površine oko 90 puta, a po broju stanovnika

20 puta veći. To je i razlog zašto su i uvoz i izvoz mnogostruko veći u Brazilu, s

obzirom da ima više sirovina na raspolaganju, više kapitala kako materijalnog tako i

ljudskog. Nezaposlenost je prilično veća u Portugalu, što se uglavnom objašnjava

nerazvijenošću gospodarstva. Iz tog razloga Portugalci često sele u bivše portugalske

kolonije u potrazi za boljim životom.

Grafikon 9. Usporedba BDP-a Portugala i Brazila u milijardama američkih dolara u

razdoblju od 1980. do 2014. godine

Izvor: Izrada studentice prema podacima country-facts.findthebest.com, 2014

Na prethodnom grafikonu 9. uspoređen je BDP Portugala i Brazila u razdoblju od 1980.

do 2014. godine. U tom razdoblju od 34 godine BDP Portugala drži konstantu blagog

rasta, te se povećao za 189 milijardi američkih dolara od početka do kraja razdoblja.

Kako bi se dobila prava slika razlike u BDP-u, na sljedećem grafikonu prikan je BDP

po stanovniku za isto razdoblje.

42

Grafikon 10. Usporedba BDP-a po stanovniku Portugala i Brazila u američkim dolarima

u razdoblju od 1980. do 2014. godine

Izvor: Izrada studentice prema podacima country-facts.findthebest.com, 2014

S obzirom da je Brazil puno veći od Portugala, očekivano je da je i njegov BDP veći, no

kao što je prikazano na grafikonu 10., uspoređujući BDP po stanovniku, Portugal je u

boljoj situaciji od Brazila. Međutim, dobar pokazatelj je što je i u Portugalu i u Brazilu

BDP u porastu u zadnjih 10 godina.

43

Grafikon 11. Usporedba nezaposlenosti Portugala i Brazila u % od ukupne radne snage

u razdoblju od 1980. do 2014. godine

Izvor: Izrada studentice prema podacima country-facts.findthebest.com, 2014

Grafikon 11. prikazuje usporedbu nezaposlenosti u Portugalu i Brazilu u istom

razdoblju kao i prethodni grafovi. Zaključuje se da je nezaposlenost kroz razdoblje

uglavnom bila podjednaka u obje zemlje, ali od 2008. godine počinje drastično rasti u

Portugalu dok je u Brazilu u opadanju.

Portugal i Brazil godinama su povezani povijesti, kulturom, gospodarstvom, itd.

Osamostaljenjem Brazil je nastavio rasti, dok je to uvjetovalo polagano propadanje

Portugala. U usporedbi ovih dvaju zemalja, vidljiva je prednost Brazila nad Portugalom.

5.2 Sličnosti i različitosti poslovnih običaja Portugala i Brazila

Uspoređujući Portugal i Brazil, zemlju od 10 milijuna stanovnika na zapadu Europe sa

zemljom od 200 milijuna stanovnika koja pokriva polovicu južno-američkog

kontinenta, dolazi se do zaključka kako su njihove kulture gotovo identične. Kultura

uvjetuje običaje ljudi, a to znači i njihove običaje u poslovanju. Njihovi poslovni

partneri nisu samo osobe s kojima dogovaraju posao, već im je uvijek cilj stvoriti

44

prijateljstvo, obostrano razumijevanje i odnos zasnovan na povjerenju. To je značajka

koja ih najviše razlikuje od zemalja poput SAD-a ili zemalja sjeverne i središnje

Europe. Više se posvećuju osobi i održavanju odnosa jer smatraju da je to uvjet za

uspješno međusobno poslovanje. Tako će, stoga, više vremena uložiti u upoznavanje

svojih poslovnih partnera, nego za dogovaranje posla. Odnos prema ljudima ne razlikuje

se u Portugalu i Brazilu, a isto tako ne razlikuje se niti njihov odnos prema vremenskoj

točnosti. U obje kulture kašnjenje na dogovor je prihvatljivo i toliko uobičajeno da se

uvijek očekuje najmanje pet minuta kašnjenja. Jednako se odnose prema izvršavanju

obaveza unutar rokova, koje će često zanemariti. Sličnost poslovnih običaja nalazi se i u

oslovljavanju, darivanju, odijevanju i načinu pregovaranja.

Razlog nepostojanja razlika između poslovnih običaja Portugala i Brazila može se

povezati sa njihovom zajedničkom poviješću dugom više od 300 godina prije nego se

Brazil osamostalio. S obzirom da je Brazil, tek kada je otkriven, postao portugalska

kolonija, Portugalci su prvi narod koji ga je naselio. Uz Portugalce tu je bilo i

domorodno stanovništvo te robovi koji su dopremljeni iz kolonija u Africi. No, najveći

je utjecaj na kulturu i mentalitet populacije svakako imao Portugal, budući da je

određivao uređenje i običaje po uzoru na portugalske. Iako je Brazil samostalna

republika, potpuno neovisna o Portugalu, vidljivo je da se mentalitet ljudi i kultura

naroda nisu promijenili.

No, usprkos tome, sami Portugalci i Brazilci nalaze razlike među sobom. Iako imaju

slične običaje u odnosu prema ljudima, Brazilci su ipak više otvoreni, pristupačni i

temperamentni, ali i pomalo naivni. Za Brazilce se govori da više uživaju u životu, a

također su i mnogo strastveniji te spremni na riskiranje više nego Portugalci. To se

može objasniti utjecajem latinskog porijekla i okruženja, no dakako i utjecajem afričkih

doseljenika još iz ranog naseljavanja kada je Brazil tek otkriven. U usporedbi sa

Brazilcima, u tom segmentu, Portugalci bi se mogli opisati opreznijima, na neki način i

više rezerviranima i ozbiljnijima. Utjecaj je to ostatka Europe, pogotovo naroda koji su

striktno profesionalni, determinirani i rezervirani, te koji ne isprepliću posao sa

privatnim životom. Iako se portugalski narod nikako ne može poistovjetiti sa tim

narodima, osjetan je blagi utjecaj u promjeni pristupa, koji se upravo očituje ako se stavi

pod povećalo uspoređujući ga sa Brazilom.

45

Brazilci sami sebe smatraju blaženima, kako sami kažu ''Deus e Brasileiro'', odnosno

Bog je Brazilac. Smatraju se blagoslovljeni klimom, plodnom zemljom, odličnom

glazbom i sportskom uspješnosti. Također, smatraju svoje žene najljepšima na svijetu, a

glazbenike najboljima. Ta se njihova crta očituje i u poslovnom svijetu jer su vrlo

ponosni. Ponosni su na svoj narod, povijest, zemlju, a također su ponosni i na vlastite

uspjehe u poslovanju. Posebno će se hvaliti i isticati uspješnost vlastitog poduzeća ili

poduzeća za kojega rade. Ukoliko od druge osobe prime pohvale i komplimente na

račun uspješnog posla, ili čak vezano uz Brazil općenito, rezultirat će dodatnim

simpatijama od strane Brazilaca. Brazilski narod je vrlo senzibilan na vanjske utjecaje

drugih zemalja na lokalnu modu, hranu, itd. Nazivaju to opasnošću od ''kulturalnog

imperijalizma''. Protekcionizam vlastite kulture i običaja očit je i u sitnim detaljima, kao

što ej slučaj sa pjevačicom i plesačicom Carmen Mirandom. Miranda je, ostvarivši

uspješnu karijeru, preselila u Hollywood, što su mnogi Brazilci doživjeli kao izdaju,

smatrajući kako ona nije predstavljala autentičnu sambu, već podlegnula stereotipima.

Također su joj predbacivali napuštanje zemlje. (Herrington, 2008)

Uglavnom Brazilci poštuju i simpatiziraju Europljane, a jedina iznimka u tome je

Portugal. Uvjetovano zajedničkom poviješću, uvijek će postojati blaga netrpeljivost

između ovih dvaju naroda. Brazil iz razloga što je nekad bio pod vlašću Portugala, a

također smatraju kako Portugalci i dalje imaju želju upravljati Brazilom. S druge strane,

Portugalci izražavaju netrpeljivost prema Brazilu zbog osjećaja nostalgije za prošlim

vremenima kada je bio svjetska velesila, te ogorčenosti jer je sada njegovo gospodarstvo

u padu, dok je Brazil razvijeniji i k tome konstantno jača. Mnogo Portugalaca napušta

zemlju kako bi potražili bolji život u bivšoj koloniji.

Iako i Portugalci cijene i čuvaju svoju kulturu, to nije izraženo s tolikom strašću kao u

Brazilu. U Portugalu je jako izražen osjećaj nostalgije i žaljenja za vremenom kada je

vladao Portugalski Imperij. Tema je to koja će se često pojaviti u razgovoru s

Portugalcima, pa tako je vrlo vjerojatno i tijekom poslovnog sastanka ili poslovnog

obrok. U tom trenutku svakako je pogrešno hvaliti ili simpatizirati Brazil jer će to

smatrati vrlo uvredljivim. Oni se, u neku ruku, smatraju zaslužnima za razvijenost

Brazila. Portugalci smatraju da su oni trebali biti na mjestu brazilaca, te na neki način,

46

ovu razliku u razvijenosti smatraju nepravdom. Svejedno, velika povezanost ovih

zemalja ne može se zanemariti.

Na Dan Portugala, Camoes i portugalskih zajednica, 10. lipnja 1999. godine,

portugalski ambasador u Brazilu, Francisco Knopfli diskutirao je o snažnim vezama

između Brazila i Portugala u eri globalizacije. '' Portugal i Brazil proširili i ojačali kroz

stoljeća snažan odnos i povezanost. Rijetkost je naći, bilo u Brazilu ili u Portugalu,

nekoga tko nije povezan srodstvom sa drugom stranom Atlantskog oceana. Uz te

osjećajne veze, Portugal je shvatio kako produbiti kulturne i ekonomske odnose.

Portugalski poduzetnici imaju istinski i konkretni interes za brazilskim ekonomskim

potencijalom. Danas, kao i u prošlosti, Luso-Brazilski odnosi nisu samo u okviru

gospodarstva. Kroz njihovu egzistenciju, i pripadnici portugalske zajednice u Brazilu,

kao i pripadnici brazilske zajednice u Portugalu, daj formu i strukturu vezama koje su

ujedinile ove dvije države.

U ovom širokom i problematičnom međunarodnom kontekstu, koji je sam

kontradiktoran, Portugal i Brazil će samo profitirati ojačavanjem njihovih veza, s ciljem

boljeg pozicioniranja u drugom tisućljeću. Svoj odnos mogu zasnivati na bogatoj

zajedničkoj prošlosti koju dijele 500 godina. Razvijanjem odnosa i, u isto vrijeme,

osiguravanjem visoke suradnje i prijateljskih vrijednosti, rezultirat će garancijom

perspektivnog uspjeha i za Brazil i za Portugal.'' (Knopfli, 1999)

Gledano sa aspekta treće strane Portugal i Brazil su u svojim poslovnim običajima

identični, te se tako za drugačije kulture, poput SAD-a, Kine, Njemačke, itd., može

činiti da se njihova kultura i načini rada ne razlikuju ni po čemu. Detaljnijom analizom

ovih dvaju zemalja, njihovom povijesti i odnosom jednih prema drugima, vidljivo je da

razlike postoje. U poslovanju između portugalskih i brazilskih partnera, svaki od njih će

se ipak u nekim segmentima prilagoditi običajima suprotne strane, bilo to u načinu

razgovora i odnošenja prema osobama, bilo prema tradiciji i nacionalnim vrijednostima.

47

6 ZAKLJUČAK

Međunarodno poslovanje današnja je neizbježna stvarnost. Globalizacija je primorala

gotovo sve sudionike poslovnog svijeta da se uključe u multinacionalno i

multikulturalno poslovanje, te ukoliko se teži uspjehu, potrebno je prihvatiti i iskoristiti

mogućnosti koje ono donosi umjesto izbjegavanja. Poslovanje u međunarodnom

okruženju nosi i nove prepreke, nova znanja koja su potrebna i nove uvjete. Najvažniji

čimbenici u poslovnom svijetu su poslovna kultura i običaji, a budući da raznolikost

kultura vodi i raznolikosti poslovnih običaja, potrebno je usmjeriti svu pažnju na

razumijevanje poslovnih običaja zemalja kako bi i komunikacija bila uspješna. Uloga

komunikacije u poslovanju je u od velikoga značaja. Dobra komunikacija je uvjet za

uspješno sklapanje dogovora. Svaki narod nosi svoj način komunikacije, stoga je

pronalaženje zajedničkog jezika ključno. Poslovni sastanci temeljna su mjesta poslovnih

zbivanja. Gotovo je nemoguće sklopiti posao ili postići dogovor bez prethodnog

sastanka, a svaki sastanak nosi određeni način ponašanja, komuniciranja, upoznavanja i

dogovaranja, ovisno o sudionicima. Iz tog razloga, u poslovanju sa inozemnim

partnerima, koji njeguju različitu kulturu, važno je prihvatiti, razumjeti i prilagoditi se

svom budućem ili sadašnjem partneru.

U ovom radu detaljno se prikazalo poslovanje u Portugalu i poslovanje u Brazilu. Uloge

Portugala i Brazila u svjetskom gospodarstvu danas su zamijenjene u odnosu na

prošlost. Portugal je nekada bio gospodar svijeta sa velikim bogatstvom i mnoštvom

kolonija od kojih je najveća bio upravo Brazil, danas jedan od svjetskih velesila, dok

portugalsko gospodarstvo pada sve više i više. Portugal i Brazil dijele slične a u nekim

slučajevima i iste odlike i običaje. Počevši od istog jezika i zastupljenosti iste vjere,

također u objema zemljama vlada hijerarhijsko uređenje i tradicionalno društvo. I

Portugal i Brazil konstantno se borim protiv velike rasprostranjenosti mita i korupcije.

Nadalje, dijele sličan mentalitet, kašnjenje se tolerira i ne smatra nepoštivanjem, mnogo

im znače prijateljstva te se uvijek trude uspostaviti i održati dobre odnose sa poslovnim

partnerima. Ulaganje vremena u stvaranje čvrstog odnosa zasnovanog na povjerenju,

smatraju ulaganjem u uspješnost poslovanja, koja će rezultirati dugogodišnjom

suradnjom. Općenito preferiraju neformalni pristup nad formalnim. Najviše od svega

48

cijene obitelj i to se može prepoznati u mnogo sfera njihova života i običaja. Veliku

važnost stoga pridaju zajedničkim obrocima i slavlju blagdana u obitelji.

Općenito, govoreći iz vlastita iskustva, Portugalci i Brazilci su vrlo otvoreni i

pristupačni ljudi, što ih razlikuje od zapadnoeuropskih naroda. Zanima ih upoznavanje

drugih naroda, njihovih kultura i tradicija. Gostoljubivi su i spremni pomoći u svakoj

situaciji te vrlo lako sklapaju prijateljstva. Vole se družiti i zabavljati, na što upućuje

mnoštvo događaja, blagdanskih slavlja, studentskih zbivanja i zabava, itd. Posebno

treba napomenuti koliko cijene večeranje u velikim društvima, bilo sa obitelji ili sa

prijateljima. Neupitna je sličnost kultura Brazila i Portugala, no uz detaljnije

promatranje i istražujući stajališta Portugalaca i Brazilaca jednih prema drugima mogu

se uočiti i neke razlike. Iako su to sitne razlike u ponašanju i odnošenju pojedinih

naroda, oni omogućuju njihovo razlikovanje, ali i iziskuju posebno ponašanje kako

prema jednima, tako i prema drugima. U razgovoru s Portugalcima, nikako ih se ne

smije usporediti sa Brazilcima, a isto vrijedi i za Brazilce. S obzirom da su oba naroda

vrlo ponosna na vlastitu tradiciju i povijest, svaki sebe smatra nadmoćnijim i vrjednijim.

Razlika između ova dva naroda očituje se u sitnim detaljima koji su utjecaj okruženja i

ostalih kultura na njihovu. Portugalsku kulturu blago je oblikovao utjecaj Europe, dok je

u Brazilu vidljiv utjecaj latinskog okruženja, tropske klime i dijelom afričkog porijekla.

Iako su kulture i običaji zemalja gotovo u svakom segmentu identični, ekonomska

razvijenost je potpuno drugačija. BDP Brazila u konstantnom je porastu, dok u slučaju

Portugala on konstantno pada. Uvoz i izvoz također je u boljoj situaciji u slučaju Brazila

u usporedbi s Portugalom, isto kao i nezaposlenost. Može se pretpostaviti da je razlog

tome razlika u veličini dvaju zemalja. Iako dijele identičan mentalitet i običaje, Brazil je

gotovo 100 puta veći površinom od Portugala, sa 20 puta većim brojem stanovnika. S

obzirom na veliku površinu, treba se uzet u obzir ogromne zalihe neiskorištenih sirovina

i ogromne mogućnosti za iskorištavanje zemlje. Upravo ta nadmoć u veličini Brazilu

donosi i nadmoć u gospodarskoj razvijenosti.

49

LITERATURA

1) KNJIGE I RADOVI

1. Andrijanić, I., Vanjska trgovina- kako poslovati s inozemstvom, Mikrorad,

Zagreb, 2004

2. Barišić, Ž., Verbalna i neverbalna komunikacija u poslovanju, 2011.

3. Cersar das Neves, J. L., The Portuguese Economy: a pisture in figures,

Universidade Catolica Editora, Lisbon, 1994.

4. Deresky, H., International Management- Managing Across Borders and

Cultures, Prentice Hall, New Jersey, 2003

5. Foster, D., The Global Etiquette Guide to Mexico and Latin America, John

Wiley & Sons, Inc., New York, 2002

6. Fox, R., Poslovna komunikacija, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006.

7. Gorenc, V., Zakon o obveznim odnosima s komentarom, RRiF plus, Zagreb,

1998.

8. Herrington, E. A., Passport Brazil: Your pocket guide to Brazilian Busines,

Customs & Etiquette, World Trade Press, California, 2008.

9. Knopfi, F., Dia de Portugal, de Camoes e das Comunidades Portuguesas

Opiniao, Folha de Sao Paulo, 1999.

10. Oredečki, E., Poslovno komuniciranje i poslovni bonton, ''EDO'', Zagreb, 2007.

11. Syrett., S., Local Development: Restructuring, locality and economic initiative

in Portugal, Avebury, 1995.

12. Vejnović, D., Poslovna kultura, Sveučilište za poslovne studije, Banja Luka,

2007.

50

2) INTERNETSKI IZVORI

1. http://my.safaribooksonline.com/book/-/9780470530658/chapter-1-the-

international-business-imperative/navpoint-19 (17.04.2014.)

2. http://www.businessdictionary.com/definition/international-business.html

(13.04.2014.)

3. http://businessculture.org/business-culture/ (26.04.2014.)

4. http://www.scribd.com/doc/64012520/1-Poslovni-Informacijski-Sustavi-merged

(18.04.2014.)

5. http://peprobe.ahp.pt/library/others/dossiers/4898-international-trade-in-portugal

(18.06.2014.)

6. http://www.everyculture.com/No-Sa/Portugal.html (16.06.2014.)

7. http://www.kwintessential.co.uk/resources/global-etiquette/portugal.html

(26.04.2014.)

8. http://www.kwintessential.co.uk/resources/global-etiquette/brazil-country-

profile.html (15.06.2014.)

9. http://atlas.media.mit.edu/profile/country/prt/ (15.06.2014.)

10. http://www.economywatch.com/world_economy/portugal/export-import.html

(15.06.2014.)

11. http://www.startupoverseas.com/starting-a-business-in-portugal/import-and-

export.html (16.06.2014.)

12. http://www.businessinsurrey.com/storage/international/Doing%20Business%20i

n%20Brazil-Overview.pdf (16.06.2014.)

13. http://www.tradingeconomics.com/ (15.06.2014.)

14. http://www.expatica.com/pt/finance_business/business/Management-culture-in-

Portugal_15899.html (27.04.2014.)

15. http://www.brown.edu/Departments/Portuguese_Brazilian_Studies/ejph/html/iss

ue8/html/psantos_main.html (28.06.2014.)

16. http://www.ediplomat.com/np/cultural_etiquette/ce_br.htm (16.06.2014.)

17. http://www.worldbusinessculture.com/Business-in-Brazil.html (16.06.2014.)

18. http://www.prospera-viva.hr/zanimljivosti/poslovna-kultura.html (04.06.2014.)

19. http://country-facts.findthebest.com/compare/35-129/Portugal-vs-Brazil

(27.06.2014.)

51

20. http://worldpopulationreview.com/countries/brazil-population/ (15.06.2014.)

21. http://www.znanje.org/i/i27/07iv05/07iv0521/Klima.htm (08.09.2014.)

22. http://www.scribd.com/doc/190221409/T9-Brazil-Novo (08.09.2014)

52

POPIS TABLICA

BROJ NAZIV TABLICE STRANICA

1. Robna razmjena između Portugala i Brazila (2012.) 38

2. Usporedba Portugala i Brazila 40

53

POPIS GRAFIKONA

BROJ NAZIV GRAFIKONA STRANICA

1. BDP Portugala u milijardama USD za razdoblje 2004-2014 13

2. Trgovinska bilanca Portugala u milijunima EUR za razdoblje

2010-2014

14

3. Izvoz Portugala u milijunima EUR za razdoblje 2010-2014 15

4. Uvoz Portugala u milijunima EUR za razdoblje 2010-2014 16

5. BDP Brazila u milijardama USD za razdoblje 2004-2014 27

6. Trgovinska bilanca Brazila u milijunima USD za razdoblje

2010-2014

28

7. Izvoz Brazila u milijunima USD za razdoblje 2010-2014 29

8. Uvoz Brazila u milijunima USD za razdoblje 2010-2014 30

9. Usporedba BDP-a Portugala i Brazila u mlrd USD 41

10. Usporedba BDP-a po stanovniku Portugala i Brazila u USD 42

11. Usporedba nezaposlenosti Portugala i Brazila u % od ukupne

radne snage

43

54

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom USPOREDBA POSLOVNIH

OBIČAJA IZMEĐU PORTUGALA I BRAZILA izradila samostalno pod voditeljstvom

prof. dr. sc. Herija Bezića, a pri izradi diplomskog rada pomagao mi je i asistent Marko

Tomljanović. U radu sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i

koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove,

zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom

radu na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim

bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

Heni Smokvina