European Computer Driving Licenceecdl.hgk.hr/Pdf/Syllabus_4-HR.pdf · 1.1.2.1 Razumijevanje i razlikovanje velikih, mrežnih, osobnih i prijenosnih računala, te osobnih digitalnih

European Computer Driving Licence

Europska računalna diploma (ECDL osnovni)

Nastavni program (Syllabus), verzija 4.0

Modul 1 - Osnovni pojmovi informacijske tehnologije (IT) ............................................................2

Modul 2 - Korištenje računala i upravljanje datotekama...............................................................4

Modul 3 - Obrada teksta...............................................................................................................6

Modul 4 - Tablične kalkulacije ......................................................................................................8

Modul 5 - Baze podataka ...........................................................................................................10

Modul 6 - Prezentacije ...............................................................................................................12

Modul 7 - Informacije i komunikacija ..........................................................................................14

Preuzeto sa: www.elit-trade.hr

http://www.elit-trade.hr/

Modul 1 - Osnovni pojmovi informacijske tehnologije (IT)

Nastavni plan za Modul 1 - Pojmovi informacijske tehnologije (IT) je osnovica za teoretski test. Ciljevi modula Modul 1 - Pojmovi informacijske tehnologije (IT), traži od kandidata poznavanje osnovnih pojmova Informacijske tehnologije (IT). Od kandidata se zahtjeva razumijevanje građe osobnih računala u vidu hardvera i softvera, te razumijevanje nekih pojmova Informacijske tehnologije (IT) kao što su pohrana i pamćenje podataka. Kandidat treba razumjeti korištenje informacijskih mreža u računalstvu te značaj upotrebe računalnih aplikacija u svakodnevnom životu. Kandidat treba naučiti cijeniti zdravstvene i sigurnosne aspekte, kao i aspekte koji se odnose na okoliš a povezani su sa korištenjem računala. Kandidat, također, mora biti svjestan važnih sigurnosnih i pravnih aspekata korištenja računala. Poglavlje Područje – Naslov Ozn. Ciljevi

1.1.1 Hardver, Softver, Informacijska tehnologija (IT)

1.1.1.1 Razumijevanje pojmova: hardver (uređaji), softver (programi) i Informacijska tehnologija (IT)

1.1.2 Vrste i tipovi računala

1.1.2.1 Razumijevanje i razlikovanje velikih, mrežnih, osobnih i prijenosnih računala, te osobnih digitalnih pomoćnika (PDA- personal digital assistant) obzirom na kapacitet, brzinu, cijenu i tipične korisnike.

1.1.3 Glavni dijelovi računala

1.1.3.1 Upoznati glavne dijelove računala: centralni procesor (CPU), tvrdi disk, zajednički ulazni i izlazni uređaji, tipovi memorije. Razumijevanje pojma periferni uređaj.

1.1 Osnovni pojmovi

1.1.4 Rad računala 1.1.4.1 Poznavanje faktora koji utječu na rad računala kao što su: brzina centralnog procesora (CPU), količina radne memorije, te broj pokrenutih aplikacija.

1.2.1 CPU - Centralna procesorska jedinica

1.2.1.1 Razumijevanje funkcija centralne procesorske jedinice (CPU) kao što su: računanje, logička kontrola, brzi pristup memoriji itd. Znanje da se brzina procesora mjeri u megahercima (MHz) ili gigahercima (GHz).

1.2.2.1 Poznavanje različitih tipova računalne memorije kao: RAM (random-access memory), ROM (read-only memory), te njihove razlike.

1.2.2 Memorija

1.2.2.2 Naučiti kako se mjeri računalna memorija; (bit, byte, KB, MB, GB, TB). Dovesti u vezu računalnu memoriju sa znakovima, datotekama i direktorijima/folderima.

1.2.3 Ulazni uređaji 1.2.3.1 Prepoznavanje glavnih uređaja za unos podataka u računalo kao što su: miš, tipkovnica, trackball, skener, touchpad, svjetlosna olovka, igrača palica (joystick ), digitalna kamera, mikrofon.

1.2.4 Izlazni uređaji 1.2.4.1 Upoznati većinu uobičajenih izlaznih uređaja za prikaz rezultata obrade podataka kao što su: monitor, ekran, pisači, ploteri, zvučnici. Naučiti gdje se uređaji koriste.

1.2.5 Ulazni/Izlazni uređaji 1.2.5.1 Razumijevanje uređaja koji su ujedno ulazni i izlazni kao: touchscreen, modem 1.2.6.1 Usporedba glavnih tipova memorijskih uređaja za pohranu u odnosu na brzinu, cijenu

i kapacitet kao: diskete, zip disk, trake, CD-ROM, interni i eksterni tvrdi disk.

1.2 Hardver - Računalni uređaji

1.2.6 Uređaji za pohranu

1.2.6.2 Razumijevanje svrhe formatiranje diska.

1.3.1 Tipovi softvera 1.3.1.1 Razlikovati softver operativnog sustava i aplikacijski softver. Razumjeti razloge za softverske verzije.

1.3.2 Sistemski softver - operativni sustav

1.3.2.1 Razumjeti glavne funkcije operativnog sustava, te navesti primjere uobičajenih operativnih sustava.

1.3.3 Aplikacijski softver 1.3.3.1 Navesti neke od uobičajenih softverskih aplikacija kao što su: aplikacije za obradu teksta, tablični kalkulatori, baze podataka, Web preglednici, priprema za tisak, te računovodstvene aplikacije, zajedno sa njihovim upotrebama.

1.3.4 Grafičko korisničko sučelje (GUI

1.3.4.1 Razumijevanje pojma Grafičko korisničko sučelje (GUI)

1.3 Softver

1.3.5 Sistemski razvoj 1.3.5.1 Razumjeti kako su razvijeni računalno bazirani sustavi. Upoznavanje procesa analize, dizajna, programiranja i testiranja koji se često koriste u razvoju računalno baziranih sustava.

1.4.1.1 Razumijevanje pojma lokalne mreže (LAN - local area network) i prostorne mreže (WAN - wide area networks). Razumjeti pojmove klijent/server.

1.4.1 LAN i WAN

1.4.1.2 Navesti neke od prednosti grupnog rada kao što su: dijeljenje printera, aplikacija i dokumenata preko mreže.

1.4.2.1 Razumjeti što je intranet, te razumjeti razlike između Interneta i Intraneta. 1.4.2 Intranet, Extranet 1.4.2.2 Razumjeti što je extranet, te razumjeti razliku između intraneta i extraneta. 1.4.3.1 Razumjeti što je Internet i neke primjere korištenja. 1.4.3 Internet 1.4.3.2 Razumjeti značenje World Wide Web-a (WWW) i razlikovati ga od Interneta. 1.4.4.1 Razumjeti korištenje telefonske mreže u računalstvu. Razumjeti pojmove javna

telefonska mreža (PSTN), integrirani servisi digitalne mreže (ISDN), asimetrične digitalne korisničke linije (ADSL).

1.4 Informacijske mreže

1.4.4 Telefonska mreža u računalstvu

1.4.4.2 Razumjeti pojmove analogni, digitalni, modem, brzina prijenosa (izražen u bps -bitova po sekundi).

Prijevod Hrvatski Informatički zbor 2 Sva prava pridržana

1.5.1.1 Upoznavanje sa situacijama gdje računalo može biti prikladnije od osobe za izvođenje poslova, a gdje ne.

1.5.1.2 Upoznati neke od načina korištenje aplikacija na širokoj osnovi u poslovanju kao što su: poslovni administracijski sustavi, sustavi za rezervaciju avionskih karata, obrada zahtjeva za osiguranje, on-line bankarstvo.

1.5.1.3 Upoznati neke od načina korištenje aplikacija na širokoj osnovi za potrebe Vlade kao: sustav za javne evidencije (popis stanovništva, registriranje vozila), sustava prikupljanje državnih prihoda i elektroničko glasovanje.

1.5.1.4 Upoznati neke od načina korištenje aplikacija na širokoj osnovi u bolnicama i zdravstvenim ustanovama kao što su: sustav za evidenciju pacijenata, kontrolni sustavi vozila hitne pomoći, instrumenti i alati za dijagnozu, specijalizirana kirurška oprema.

1.5.1.5 Upoznati neke od načina korištenje aplikacija na širokoj osnovi u obrazovanju kao što su: sustav za prijavu studenata i raspored sati, školovanje bazirano na računalu(CBT), učenje na daljinu, pisanje zadaća korištenjem Interneta.

1.5.1 Računala na poslu

1.5.1.6 Razumjeti pojam «rad na daljinu». Navesti neke od dobrih strana rada na daljinu kao: smanjeno vrijeme korišteno na putovanje (do posla i natrag), veća mogućnost usredotočenosti na pojedini zadatak, fleksibilan raspored radnog vremena, smanjene potrebe firme za fizičkim prostorom. Navesti neke od loših strana rada na daljinu kao: pomanjkanje kontakta među ljudima, manje naglaska na timskom radu.

1.5.2.1 Razumjeti pojam elektronske pošte (e-mail) i mogućnosti njegova korištenja. 1.5.2.2 Razumjeti pojam elektroničkog poslovanja. Razumjeti koncept kupovine roba i

usluga on-line, uključujući davanje osobnih podataka prije podnošenja transakcije, metoda plaćanja i osnovnog prava kupca da vrati nezadovoljavajuća dobra.

1.5 Korištenje Informacijskih tehnologija u svakodnevnom životu

1.5.2 Elektronički svijet

1.5.2.3 Navesti neke od prednosti kupovine roba i usluga on-line, kao: dostupnost usluge 24 sata na dan, mogućnost «pregledavanja» velike količine proizvoda. Navesti neke od loših strana kupovine roba i usluga on-line, kao: odabir robe iz «virtualne» trgovine, ne postojanje ljudskog kontakta, rizik nesigurnosti metoda plaćanja.

1.6.1 Ergonomija 1.6.1.1 Upoznati koji elementi i vježbe mogu pomoći u kreiranju dobre radne okoline npr. primjerena pozicija ekrana, tipkovnica i prilagodljiva stolica, korištenje podloška za miša, korištenje filtra za ekran, osiguranje adekvatnog osvjetljenja i ventilacije, česte pauze na mjestu odmaknutom od računala.

1.6.2 Aspekt zdravlja 1.6.2.1 Navesti neke uobičajene zdravstvene probleme koji mogu nastati kao posljedica korištenja računala, kao: ozljede zglobova na rukama kao posljedica dugog tipkanja, povrede očiju uzrokovane ekranskim zasljepljivanjem, problemi povezani sa lošim držanjem tijela.

1.6.3 Mjere opreza 1.6.3.1 Navesti neke od sigurnosnih mjera opreza koje se poduzimaju prilikom korištenja računala, kao što su: pravilna upotreba kablova za napajanje i vođenje računa o tome da ne dođe do preopterećenja na utičnicama.

1.6.4.1 Biti svjestan da recikliranje isprintanih papira, recikliranje iskorištenih tonera za printer, te korištenje ekrana koji troši manje struje kada je računalo neaktivno, može pomoći u zaštiti okoliša.

1.6 Zdravlje, sigurnost i okoliš

1.6.4 Okoliš

1.6.4.2 Razumjeti da korištenje elektroničkih dokumenata može smanjiti potrebe za ispisom materijala.

1.7.1.1 Razumjeti pojam "sigurnost podataka" i prednosti organizacije koja se hvata u koštac sa sigurnosnim rizicima kao što su: usklađivanje politike zaštite informacija sa mogućnostima obrade osjetljivih podataka, definiranje postupaka za izvještavanje o sigurnosnim incidentima, osvještavanje radnog osoblja o njihovim obvezama sa stanovišta sigurnosti informacija.

1.7.1.2 Poznavanje problema tajnosti, koji su povezani sa osobnim računalima kao što je upotreba dobre politike šifri (lozinki). Razumjeti što se podrazumijeva pod pojmom korisničkog imena, te razlike između korisničkog imena i lozinke. Razumijevanje pojma prava pristupa te njegove važnosti.

1.7.1.3 Upoznati svrhu i vrijednost pravljenja sigurnosnih kopija podataka i softvera na prijenosne medije.

1.7.1 Sigurnost informacija

1.7.1.4 Biti svjestan mogućih posljedica krađe laptop računala, PDA, mobilnog telefona, kao: moguće neovlašteno korištenje povjerljivih dokumenata, gubitak dokumenata, gubitak važnih detalja za kontakt ako nisu dostupni na drugom izvoru, moguće neovlašteno korištenje telefonskih brojeva.

1.7.2.1 Razumjeti pojam virusa u računalstvu, te razumjeti da postoje različiti tipovi virusa. Biti svjestan kako i kada virus može zaraziti računalo.

1.7.2.2 Saznati o mjerama zaštite od virusa, te što treba učiniti kada se računalo zarazi virusom. Razumjeti ograničenja anti-virusnog softvera, te razumjeti što znači «dezinfekcija» dokumenata.

1.7 Sigurnost

1.7.2 Računalni virusi

1.7.2.3 Poznavanje preporučenih postupaka za preuzimanja (downloading) datoteka i pristup datotekama koje su priložene elektroničkoj pošti, kao što su: korištenje anti virusnog softvera, ne otvarati nepoznatu elektroničku poštu, ne otvarati privitke u nepoznatoj elektroničkoj pošti.

1.8.1.1 Razumjeti pojam autorskih prava za područje softvera i dokumenata kao što su: grafički, tekst, audio i video zapisi. Razumjeti aspekte autorskih prava povezanih sa preuzimanjeminformacija sa Interneta.

1.8.1.2 Razumjeti pojam autorskih prava za područje korištenja i distribucije materijala pohranjenih na prijenosnim medijima kao CD, Zip disk i diskete.

1.8.1 Autorska prava

1.8.1.3 Znati kako provjeriti identifikacijski broj za određeni softver. Razumjeti pojmove shareware, freeware i korisnička licenca.

1.8 Autorska prava i zakon

1.8.2 Zakonodavstvo 1.8.2.1 Upoznati zakonske odredbe i ugovore o zaštiti podataka u Hrvatskoj. Razumjeti posljedice kršenja zakonskih odredbi o zaštiti podataka. Opisati nekoliko primjera korištenja osobnih podataka.


Modul 2 - Korištenje računala i upravljanje datotekama Nastavni plan za Modul 2 - Korištenje računala i upravljanje datotekama je osnovica za praktično - primijenjeni test u području ovog modula. Ciljevi modula Modul 2 Korištenje računala i upravljanje datotekama, traži od kandidata da dokaže znanje i kompetenciju u korištenju osnovnih funkcija osobnog računala i njegovog operativnog sustava. Kandidat treba biti u mogućnosti prilagoditi osnovne postavke, koristiti ugrađenu funkciju pomoći, te znati zaustaviti aplikaciju koje ne reagira. Kandidat treba efikasno djelovati unutar radne površine (desktop) te znati raditi sa ikonama i prozorima unutar radne površine. Treba biti sposoban upravljati i organizirati datoteke i mape (direktorije, foldere) te znati kako kopirati, premještati i brisati, komprimirati i dekomprimirati datoteke i mape (direktorije, foldere). Kandidat također treba znati što je kompjuterski virus, te biti sposoban koristiti anti-virusni softver. Kandidat treba dokazati da zna koristiti jednostavne alate za uređivanje teksta i ispisa koji su dostupni unutar operativnog sustava. Poglavlje Područje – Naslov Ozn. Ciljevi

2.1.1.1 Uključiti računalo. 2.1.1.2 Isključiti računalo koristeći ispravan postupak. 2.1.1.3 Restartati računalo koristeći ispravan postupak.

2.1.1 Prvi koraci na računalu

2.1.1.4 Ugasiti aplikaciju koja ne reagira 2.1.2.1 Pregled glavnih kompjuterskih sistemskih informacija: operativni sustav i njegova

verzija, količina instalirane radne memorije (RAM). 2.1.2.2 Mijenjanje konfiguracijskih parametara radne okoline: datum i vrijeme1, postavke

zvučne kartice i zvučnika, postavke ekrana (pozadina, rezolucija, čuvar ekrana itd.) 2.1.2.3 Postaviti i promijeniti jezik na tipkovnici. 2.1.2.4 Naučiti formatirati prijenosne diskovne medije: disketu i Zip disk. 2.1.2.5 Instaliranje, deinstaliranje softverskih aplikacija. 2.1.2.6 Korištenje «print screen» (ispis ekrana) mogućnosti tipkovnice, te lijepljenje sadržaja

u datoteku.

2.1.2 Osnovne informacije i operacije

2.1.2.7 Koristiti dostupnu funkciju pomoći. 2.1.3.1 Pokrenuti aplikaciju za obradu teksta, otvoriti i napraviti datoteku. 2.1.3.2 Pospremiti datoteku na određenu lokaciju na uređaju za pohranu podataka.

2.1 Računalna okolina

2.1.3 Uređivanje teksta

2.1.3.3 Zatvoriti aplikaciju za obradu teksta. 2.2.1.1 Prepoznati osnovne ikone na radnoj površini kao što su: datoteka, direktorij/folder,

aplikacija, printer i koš za smeće (Recycle Bin). 2.2.1.2 Selektirati i pomicati ikone. 2.2.1.3 Otvoriti datoteku, direktorij/folder, aplikaciju sa radne okoline (Desktop).

2.2.1 Rad sa ikonama

2.2.1.4 Kreiranje prečaca na radnoj površini ili nadimaka (alias). 2.2.2.1 Prepoznati različite dijelove prozora: traku naslova, traku izbornika, trake alata, traku

statusa, klizače. 2.2.2.2 Minimizirati, maksimizirati, promijeniti veličinu, pomaknuti i zatvoriti prozor.

2.2 Radna okolina – desktop

2.2.2 Rad sa prozorima

2.2.2.3 Prijelaz između otvorenih prozora. 2.3.1.1 Razumijevanje kako operativni sustav prikazuje uređaje za pohranu podataka,

mape, datoteke u hijerarhijskoj strukturi. 2.3.1 Pojam

2.3.1.2 Razumjeti da operativni sustav koristi sljedeće uređaje za pohranu datoteka i mapa: tvrdi disk, diskete, CD-ROM, mrežni disk.

2.3.2.1 Navigacija do datoteke, mape na uređaju za pohranu. 2.3.2.2 Kreiranje mapa direktorija/foldera i podmapa pod-direktorija/pod-foldera.

2.3.2 Mape – Direktoriji- folderi

2.3.2.3 Otvoriti prozor za prikaz imena, veličine i lokacije mape direktorija/foldera na disku. 2.3.3.1 Prepoznati najčešće korištene tipove datoteka: dokumente napravljene sa

programom za obradu teksta, tablice, baze podataka, prezentacije, slike, zvučni zapisi, video zapisi, komprimirane datoteke, privremene (temporary) datoteke.

2.3.3.2 Prebrojavanje broja datoteka, datoteka određenog tipa, u mapi (uključujući datoteke u pod-direktorijima).

2.3.3.3 Promjena statusa datoteke: samo-čitanje/zaključano, pisanja-čitanje. 2.3.3.4 Sortiranje datoteke po imenu, veličini, tipu, datumu kreiranja. 2.3.3.5 Razumjeti važnost zadržavanja pravilne ekstenzije (nastavka) datoteke prilikom

preimenovanja.

2.3 Upravljanje datotekama

2.3.3 Rad sa datotekama

2.3.3.6 Preimenovati datoteku i direktorij – mapu.


1 Kandidat treba biti svjestan posljedica mijenjanja datuma i vremena na računalu, budući to može imati utjecaja na način na koji su sinkronizirani mrežni računalni sustavi.

2.3.4.1 Selektirati pojedinačne datoteke, mape/direktorije. Selektirati grupe susjednih ili ne-susjednih datoteka, mapa/direktorija.

2.3.4.2 Umnožavanje datoteka, mapa/direktorija između mapa/direktorija i uređaja za pohranu.

2.3.4.3 Premještanje datoteka, mapa/direktorija između mapa/direktorija i uređaja za pohranu.

2.3.4 Umnožavanje, premještanje

2.3.4.4 Razumjeti zašto je važna izrada rezervnih kopija datoteka na prijenosni uređaj za pohranu.

2.3.5.1 Obrisati datoteke, mapa/direktorija tako da one odu u koš za smeće. 2.3.5.2 Vračanje obrisanih datoteka, mapa/direktorija iz koša za smeće.

2.3.5 Brisanje, vračanje

2.3.5.3 Pražnjenje koša za meće. 2.3.6.1 Upotrijebiti funkciju pretraživanja za pronalaženje datoteka, mapa/direktorija. 2.3.6.2 Potražiti datoteku po sadržaju, datumu posljednje promjene, datumu kreiranja,

veličini, zamjenskim znakovima.

2.3.6 Pretraživanje

2.3.6.3 Pregledavanje liste nedavno korištenih datoteka. 2.3.7.1 Razumjeti što znači komprimirati datoteke. 2.3.72 Komprimirati datoteke u mapu na uređaju za pohranu.

2.3.7 Komprimiranje datoteka

2.3.7.3 Dekomprimiranje komprimiranih datoteka sa lokacije na uređaju za pohranu. 2.4.1.1 Znati što je virus, te moguće posljedice. 2.4.1.2 Razumjeti neke od načina kojima se virus može prenijeti na računalo. 2.4.1.3 Razumjeti koje su dobre strane aplikacije za otkrivanje virusa.

2.4.1 Pojam

2.4.1.4 Razumjeti što znači «dezinficirati» datoteku. 2.4.2.1 Korištenje aplikacije za otkrivanje virusa za pregledavanje određenog uređaja za

pohranu, mape, datoteke.

2.4. Virusi

2.4.2 Postupanje sa virusima

2.4.2.2 Razumjeti važnost redovitog nadograđivanja softvera za traženje virusa. 2.5.1.1 Promjena osnovnog pisača sa liste instaliranih pisača. 2.5.1. Postavke 2.5.1.2 Instaliranje novog pisača na računalo. 2.5.2.1 Ispis dokumenta iz aplikacije za obradu teksta. 2.5.2.2 Pregledati poslove ispisa u programu za kontrolu ispisa.

2.5. Upravljanje ispisom

2.5.2 Izlazni rezultati ispisa

2.5.2.3 Zaustavljanje, ponovno pokretanje, brisanje poslova ispisa korištenjem programu za kontrolu ispisa.


Modul 3 - Obrada teksta Nastavni plan za Modul 3 – Obrada riječi je osnovica za praktično - primijenjeni test u području ovog modula. Ciljevi modula Modul 3 Obrada teksta, traži od kandidata da dokaže sposobnost za korištenje aplikacija za obradu riječi - teksta na osobnom računalu. Kandidat treba biti sposoban izvršiti svakodnevne zadatke povezane sa kreiranjem, formatiranjem i pripremom manjih dokumenta (dopisa) za distribuciju. On treba biti osposobljen umnožavati i pomicati tekst unutar dokumenta i između dokumenata. Kandidat treba dokazati da može koristiti neke od mogućnosti u aplikacijama za obradu teksta kao što su kreiranje tablica, korištenje slika i crteža unutar dokumenta i korištenje alata za cirkularna pisma. Poglavlje Područje – Naslov Ozn. Ciljevi

3.1.1.1 Pokretanje (i zatvaranje) aplikacije za obradu – uređivanje riječi. 3.1.1.2 Otvoriti jedan, više dokumenata. 3.1.1.3 Kreirati novi dokument (korištenjem osnovnog i drugih predložaka). 3.1.1.4 Spremanje dokumenta na određenu lokaciju na disku. 3.1.1.5 Pospremiti dokument pod drugim imenom. 3.1.1.6 Pospremiti postojeći dokument u drugom datotečnom formatu: tekst datoteka (.txt),

obogaćena tekst datoteka - Rich Text Format (.rtf), HTML, predložak dokumenta, nastavak - ekstenzija specifična za softver, isti program ali različita verzija.

3.1.1.7 Prijelaz među otvorenim dokumentima. 3.1.1.8 Upotrijebiti funkciju pomoći u aplikaciji.

3.1.1 Prvi koraci u radu sa tekstom

3.1.1.9 Zatvoriti dokument. 3.1.2.1 Promjena vrste pogleda na dokument. 3.1.2.2 Upotrijebiti funkciju za povećanje (zumiranje) dokumenta. 3.1.2.3 Prikazati, sakriti ugrađene trake alata. 3.1.2.4 Prikazati, sakriti znakove koji nisu za ispis.

3.1 Korištenje aplikacije

3.1.2 Prilagodba postavki

3.1.2.5 Izmjena osnovnih postavki u aplikaciji: korisničko ime, primarni direktorij/mapa za otvaranje i spremanje dokumenta.

3.2.1.1 Umetnuti tekst2. 3.2.1 Umetanje teksta 3.2.1.2 Umetnuti posebni znak, simbol.

3.2.2 Označavanje teksta 3.2.2.1 Označavanje znaka, riječi, retka, rečenice, odlomka ili cijelog teksta. 3.2.3.1 Uređivanje sadržaja umetanjem novog znaka, riječi unutar postojećeg teksta,

pisanje preko postojećeg teksta. 3.2.3 Uređivanje teksta

3.2.3.2 Koristiti funkcije za poništavanje izmjena (undo), i poništenje posljednje izmjene (redo).

3.2.4.1 Umnožavanje3 teksta unutar dokumenta, i između otvorenih dokumenata. 3.2.4.2 Premještanje4 teksta unutar dokumenta, i između otvorenih dokumenata.

3.2.4 Umnožavanje, premještanje, brisanje

3.2.4.3 Brisati tekst. 3.2.5.1 Upotrijebiti funkciju Pronađi za traženje određene riječi, fraze.

3.2 Osnovne operacije

3.2.5 Pronađi i zamijeni 3.2.5.2 Upotrijebiti funkciju Zamjeni za zamjenu određene riječi, fraze. 3.3.1.1 Promijeniti slova: veličinu i vrstu fonta 3.3.1.2 Primijeniti oblikovanje teksta kao: podebljanje, zakošenje i podvlačenje. 3.3.1.3 Primjena efekata: indeksiranje, eksponiranje. 3.3.1.4 Promjena malih slova u velika i obrnuto. 3.3.1.5 Obojiti tekst različitim bojama. 3.3.1.6 Kopiranje oblikovanja sa jednog dijela teksta na neki drugi dio teksta. 3.3.1.7 Primjena postojećeg stila na riječ, redak, odlomak.

3.3.1 Oblikovanje teksta

3.3.1.8 Korištenje automatske funkciju za rastavljanje riječi. 3.3.2.1 Umetanje, i micanje oznaka odlomka. 3.3.2.2 Umetanje, i micanje oznaka za kraj reda. 3.3.2.3 Koristiti poravnanje teksta lijevo, desno, po sredini i obostrano. 3.3.2.4 Uvlačenje odlomka: lijevo, desno, prema prvom redu i uvlačenje cijelog odlomka

osim prvog retka.

3.3 Oblikovanje

3.3.2 Oblikovanje odlomka

3.3.2.5 Odabir jednostrukog, dvostrukog proreda unutar odlomka.

2 Unutar nastavnog plana pojam tekst podrazumijeva znakove pogodne za ispis (brojevi i slova), praznine i znakove interpunkcije. 3 Unutar nastavnog plana pojam umnožavanje označava korištenje metoda i alata Kopiraj i Zalijepi


4 Unutar nastavnog plana pojam premještanje označava korištenje metoda i alata Izreži i Zalijepi

3.3.2.6 Odabir razmaka ispred i iza odlomka. 3.3.2.7 Postaviti, maknuti i upotrijebiti tabulatore: lijevi, desni, centralni i decimalni. 3.3.2.8 Primijeniti, maknuti označavanje i numeriranje na listi koja ima jedan nivo. 3.3.2.9 Mijenjanje stila oznaka i brojeva na listi sa jednim nivoom pomoću ugrađenih

standardnih postavki. 3.3.2.10 Dodati rub na početak i na kraj, okvir i sjenčanje odlomka. 3.3.3.1 Promijeniti orijentaciju dokumenta (način ispisa) – portret ili uspravno, pejzaž ili

položeno, veličina stranice itd. 3.3.3.2 Promjena margina u cijelom dokumentu: gore, dolje, lijevo, desno. 3.3.3.3 Umetanje i micanje prijeloma stranice u dokumentu 3.3.3.4 Dodati i promijeniti tekst u zaglavlju i podnožju u dokumenta. 3.3.3.5 Umetanje polja u zaglavlje i podnožje stranice: datuma, broj stranica, lokacija

datoteke.

3.3.3 Oblikovanje dokumenta

3.3.3.6 Umetni automatsko numeriranje stranica u dokumentu. 3.4.1.1 Napraviti tablicu spremnu za unos teksta. 3.4.1.2 Umetanje i uređivanje podataka u tablici. 3.4.1.3 Označavanje redaka, stupaca, ćelija i cijele tablice. 3.4.1.4 Umetnuti i izbrisati redak, stupac. 3.4.1.5 Mijenjanje širine stupca i visine retka. 3.4.1.6 Mijenjanje stila, boje i širine okvira ćelije.

3.4.1 Tablice

3.4.1.7 Dodavanje sjenčanja ćelije. 3.4.2.1 Umetanje slike5, crteža ili grafikona u dokument. 3.4.2.2 Označavanje slike, crteža, grafikona u dokumentu. 3.4.2.3 Umnožavanje slike, crteža, grafikona između otvorenih dokumenata. 3.4.2.4 Pomicanje slike, crteža, grafikona iz jednog u drugi dokument.. 3.4.2.5 Promjena veličine slike, crteža, grafikona.

3.4 Objekti

3.4.2 Slike, crteži i grafikoni

3.4.2.6 Brisanje slike, crteža, grafikona. 3.5.1.1 Razumjeti pojam cirkularno (skupno) pisma i povezivanja izvora podataka sa

glavnim dokumentom kao što su pisma i naljepnice. 3.5.1.2 Otvaranje i priprema glavnog dokumenta za cirkularno pismo unosnom polja. 3.5.1.3 Otvaranje i priprema popisa adresa i drugih datoteka sa podacima za korištenje u

cirkularnom pismu.

3.5 Cirkularna pisma (Mail Merge)

3.5.1 Pojam i praksa

3.5.1.4 Spojiti popis adresa s tipskim pismom ili sa naljepnicom. 3.6.1.1 Shvaćanje važnosti provjere dokumenta, kao što su: provjera izgleda dokumenta,

margina, veličine i formata slova i pravopisa 3.6.1.2 Koristiti funkciju za provjeru pravopisa i napraviti izmjene kao: ispravak krivo

napisanih riječi i brisanje duplikata. 3.6.1.3 Dodavanje riječi u ugrađeni rječnik.

3.6.1 Pripreme

3.6.1.4 Pregledati dokument prije ispisa. 3.6.2.1 Odabir postavki za ispis6 kao što su: cijeli dokument, određene stranice i broj

kopija.

3.6 Napredni poslovi

3.6.2 Ispis

3.6.2.2 Ispisati dokument na instaliranom pisaču korištenjem već podešenih postavki.

5 Unutar nastavnog plana pojam 'slika' označava ilustraciju iz ugrađene kolekcije slika dostupne u aplikaciji. 'Crtež' označava ilustraciju koja se umeće u aplikaciju kao datoteka, a 'grafikon' označava objekt napravljen u drugoj aplikaciji koja bazira na tabelarnom prikazu podataka.


6 Ispis u datoteku nije kao zadaća formalno uključen u nastavni plan, može se zahtijevati kao dio vježbe i pripreme kandidata ako u Test Centru postoje ograničenja u pogledu ispisa.

Modul 4 - Tablične kalkulacije Nastavni plan za Modul 4 – Tablične kalkulacije je osnovica za praktično - primijenjeni test u području ovog modula. Ciljevi modula Modul 4 Tablične kalkulacije, traži od kandidata da dokaže razumijevanje osnova tabličnih kalkulacija i sposobnost korištenja aplikacija za tablične kalkulacije na računalu. Treba razumjeti i biti sposoban izvršiti zadatke povezane sa kreiranjem, formatiranjem, izmjenom i korištenjem radnih listova i radnih knjiga7 ograničenog opsega, te distribucijom istih. Treba biti sposoban izvesti i primijeniti standardne matematičke i logičke formule korištenjem osnovnih formula i funkcija. Kandidat treba demonstrirati kompetentnost u kreiranje i oblikovanju dijagrama i grafikona. Poglavlje Područje Ozn. Ciljevi

4.1.1.1 Pokrenuti (i zatvoriti) aplikaciju za tablične kalkulacije. 4.1.1.2 Otvoriti jednu, više radnih knjiga. 4.1.1.3 Kreirati novu radnu knjigu na osnovi predloška. 4.1.1.4 Pospremiti radnu knjigu na određenu lokaciju na uređaj za pohranu. 4.1.1.5 Pospremiti radnu knjigu pod drugim imenom. 4.1.1.6 Pospremiti radnu knjigu u drugom datotečnom formatu kao: tekst datoteka (.txt),

HTML, predložak dokumenta, ekstenzija specifična za određeni softver, isti program ali različita verzija.

4.1.1.7 Prijelaz između radnih listova, ili otvorenih radnih knjiga. 4.1.1.8 Upotrijebiti funkciju pomoći u aplikaciji.

4.1.1 Prvi koraci u radu sa tabličnim kalkulacijama

4.1.1.9 Zatvoriti aplikaciju za tablične kalkulacije. 4.1.2.1 Upotrijebiti funkciju za povećanje (zumiranje) radne knjige. 4.1.2.2 Prikazati, sakriti ugrađene trake alata. 4.1.2.3 Zamrznuti, odmrznuti naslove redaka i/ili stupaca.


4.1.2 Mijenjanje osnovnih postavki

4.1.2.4 Izmjena osnovnih postavki aplikacije: korisničko ime, glavni direktorij/mapa za otvaranje i spremanje radne knjige.

4.2.1 Umetanje podataka 4.2.1.1 Upisati brojku, tekst, datum u ćeliju. 4.2.2.1 Označiti ćeliju ili niz susjednih ili ne-susjednih ćelija. Označi cijeli radni list.

4.2.2.2 Označiti redak, niz susjednih ili ne-susjednih redaka.

4.2.2 Označavanje ćelija

4.2.2.2 Označiti stupac, niz susjednih ili ne-susjednih stupaca.

4.2.3.1 Umetanje redaka, stupaca u radni list. 4.2.3.2 Brisanje redaka, stupaca iz radnog lista.

4.2.3 Reci i stupci

4.2.3.3 Mijenjanje širine stupca i visine retka. 4.2.4.1 Umetanje dodatnih sadržaja u ćeliju, zamjena postojećih sadržaja ćelije. 4.2.4 Uređivanje podataka 4.2.4.2 Koristiti funkcije za poništavanje izmjena (undo), i poništenje posljednje undo

izmjene (redo). 4.2.5.1 Umnožavanje8 sadržaja ćelije i niza ćelija unutar radnog lista, između radnih

listova i otvorenih radnih knjiga. 4.2.5.2 Koristiti funkciju za samoispunu/kopiranje, za kopiranje ili inkrementalno

povećanje ulaznih podataka. 4.2.5.3 Premještanje9 sadržaja ćelije i niza ćelija unutar radnog lista, između radnih

listova i otvorenih radnih knjiga.


4.2.5.4 Obrisati sadržaj ćelija. 4.2.6.1 Upotrijebiti funkciju Pronađi za traženje odgovarajućeg sadržaja u radnom listu. 4.2.6 Pronađi i zamijeni 4.2.6.2 Upotrijebiti funkciju Zamjeni za zamjenu određenog sadržaja radnog lista.

4.2 Ćelije

4.2.7 Sortiranje podataka 4.2.7.1 Sortiranje niza ćelija po redoslijedu prema kriteriju uzlaznog sortiranja (Ascending) ili silaznog sortiranja (Descending), te alfabetsko sortiranje prema kriteriju uzlaznog sortiranja (A…Z) ili silaznog sortiranja (Z…A).

4.3.1.1 Umetanje novog radnog lista. 4.3.1.2 Preimenovanje radnog lista. 4.3.1.3 Brisanje radnog lista. 4.3.1.4 Umnožavanje radnog lista unutar radne knjige, i unutar otvorenih radnih knjiga.

4.3 Radni list 4.3.1 Postupanje sa radnim listovima

4.3.1.5 Premještanje radnog lista unutar radne knjige, i unutar otvorenih radnih knjiga.

7 Pojam radna knjiga se koristi da označi datoteku od nekoliko funkcionalnih radnih listova. Pojam radni list se koristi da označi jedan radni list unutar radne knjige. 8 Unutar nastavnog plana pojam umnožavanje označava korištenje metoda i alata Kopiraj i Zalijepi


9 Unutar nastavnog plana pojam premještanje označava korištenje metoda i alata Izreži i Zalijepi

4.4.1.1 Izvođenje formula korištenjem relativnih adresa ćelija i aritmetičkih operatora (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje)

4.4.1 Aritmetičke formule

4.4.1.2 Prepoznavanje i razumijevanje standardnih grešaka do kojih može doći prilikom korištenja formula.

4.4.2 Adresiranje ćelija 4.4.2.1 Razumjeti i upotrijebiti relativne, mješovite i apsolutne adrese ćelija u formulama. 4.4.3.1 Izvođenje formula korištenjem funkcija sume, prosjeka, minimuma i maksimuma i

brojanja.

4.4 Formule i funkcije

4.4.3 Rad sa funkcijama

4.4.3.2 Izvođenje formula korištenjem logičke funkcije IF (uzimanjem u obzir jedne ili dvije specifične vrijednosti).

4.5.1.1 Oblikovati ćelije za prikaz određenog broj decimalnih mjesta, za prikaz broja sa ili bez oznake za tisućice.

4.5.1.2 Oblikovati ćelije za prikaz oblika datuma. 4.5.1.3 Oblikovati ćelije za prikaz valutnih simbola.

4.5.1 Brojevi/datumi

4.5.1.4 Oblikovati ćelije za prikaz postotaka. 4.5.2.1 Promijeniti načina na koji se pojavljuje sadržaj unutar ćelija: veličinu i tip slova. 4.5.2.2 Oblikovati sadržaj ćelije: podebljano, nakošeno, jednom i dvostruko podvučeno. 4.5.2.3 Promijeni boju sadržaja ćelije i pozadine ćelije. 4.5.2.4 Prenesi oblikovanje sa ćelije ili niza ćelija na drugu ćeliju ili niz ćelija.

4.5.2 Sadržaj

4.5.2.5 Primjeni omatanje teksta na sadržaj unutar ćelije. 4.5.3.1 Koristiti poravnanje sadržaja ćelije lijevo, desno, u sredinu, gore i dolje. 4.5.3.2 Centriranje naslova preko niza ćelija 4.5.3.3 Prilagođavanje orijentacije sadržaja ćelije.

4.5 Oblikovanje

4.5.3 Poravnanje, efekti okvira

4.5.3.4 Dodati rubove ćeliji, odabranom nizu ćelija. 4.6.1.1 Izraditi različite vrste grafikona i dijagrama iz podataka u radnoj knjizi. 4.6.1.2 Dodavanje naslova, oznaka na dijagram/grafikonu. Micanje naslova, oznaka sa

dijagrama/grafikona. 4.6.1.3 Mijenjanje pozadinske boje u dijagramu/grafikonu. 4.6.1.4 Mijenjanje pojedinih dijelova određenog dijagrama/grafikona. 4.6.1.5 Promjena vrste dijagrama/grafikona. 4.6.1.6 Umnožiti, premjestiti dijagram/grafikon unutar radnog lista, između otvorenih

radnih knjiga.

4.6 Dijagrami / grafikoni

4.6.1 Korištenje dijagrama/grafikona

4.6.1.7 Promijeniti veličinu, izbrisati grafikon ili dijagram. 4.7.1.1 Promjena margina u radnom listu: gore, dolje, lijevo, desno. 4.7.1.2 Promijeniti orijentaciju radnog lista (način ispisa) – portret ili uspravno, pejzaž ili

položeno. Promijeniti veličinu stranice. 4.7.1.3 Prilagoditi postavke stranice tako da sadržaj radnog lista stane na određeni broj

stranica. 4.7.1.4 Dodati i promijeniti tekst u zaglavlju i podnožju radnog lista.

4.7.1. Postavke radnog lista

4.7.1.5 Umetanje polja u zaglavlje i podnožje stranice: broj stranica, datum, vrijeme, ime datoteke, ime radnog lista.

4.7.2.1 Razumijevanje važnosti provjeravanja kalkulacija unutar radne knjige i teksta prije distribucije.

4.7.2.2 Pregledati radni list prije ispisa 4.7.2.3 Uključivanje i isključivanje crta rešetke, prikazivanje rubrika, redaka i stupaca za

potrebe ispisa.

4.7.2 Pripreme

4.7.2.4 Primjenjivanje automatskog ispisa naslova redaka na svakoj stranici radnog lista.

4.7. Priprema izlaznih rezultata

4.7.3 Ispis 4.7.3.1. Ispis niza ćelija iz radnog lista10, cijelog radnog lista, određeni broj kopija radnog lista, cijelu radnu knjigu, određeni grafikon.



Modul 5 - Baze podataka Nastavni plan za Modul 5 – Baze podataka11 je osnovica za praktično - primijenjeni test u području ovog modula. Ciljevi modula Modul 5 Baze podataka, traži od kandidata razumijevanje osnovnih pojmova baza podataka i demonstraciju sposobnosti korištenja baza podataka na računalu. Kandidat treba biti sposoban kreirati i vršiti promjene nad tablicama, upitima, obrascima i izvještajima, te pripremiti izlazne podatke spremne za distribuciju. Kandidat treba biti sposoban povezivati tablice, te dobivati i upravljati informacijama iz baze podataka koristeći upite, funkcije za sortiranje raspoložive u aplikaciji. Poglavlje Područje Ozn. Ciljevi

5.1.1.1 Razumjeti što znači baza podataka. 5.1.1.2 Razumjeti kako je baza podataka organizirana (tablice, slogovi, polja, tipovi

podataka u poljima i svojstva polja). 5.1.1.3 Razumjeti pojam primarnog ključa. 5.1.1.4 Razumjeti pojam indeksa. 5.1.1.5 Razumjeti svrhu povezivanja tablica u bazi podataka.

5.1.1 Pojam baze podataka

5.1.1.6 Razumjeti važnost definiranja pravila povezivanja zbog osiguranja pravilnog povezivanja tablica.

5.1.2.1 Pokrenuti (i zatvoriti) aplikaciju za rad sa bazom podataka. 5.1.2.2 Otvoriti, prijaviti se na postojeću bazu podataka. 5.1.2.3 Kreirati novu bazu podataka 5.1.2.4 Spremiti bazu podataka na određenu lokaciju na uređaju za pohranu. 5.1.2.5 Koristiti funkciju pomoći u aplikaciji.

5.1.2 Prvi koraci u radu sa bazama podataka

5.1.2.6 Zatvoriti bazu podataka. 5.1.3.1 Promijeniti vrstu pogleda na u tablici, obrascu, izvještaju.


5.1.3 Mijenjanje osnovnih postavki 5.1.3.2 Prikazati, sakriti ugrađene trake alata.

5.2.1.1 Kreirati i spremiti tablicu i odrediti polja i tipove podataka u njima. 5.2.1.2 Dodati, obrisati slogove - zapise u tablicu. 5.2.1.3 Dodati polje u postojeću tablicu. 5.2.1.4 Dodati, prilagoditi podatke u slogu. 5.2.1.5 Izbrisati podatke iz sloga. 5.2.1.6 Koristiti funkcije za poništavanje izmjena (undo) 5.2.1.7 Navigacija unutar tablice do sljedećeg sloga, prethodnog sloga, prvog sloga, zadnjeg

sloga, određenog sloga. 5.2.1.8 Obrisati tablicu.

5.2.1 Osnovne operacije

5.2.1.9 Spremiti i zatvoriti tablicu. 5.2.2.1 Definirati primarni ključ. 5.2.2 Definiranje ključeva 5.2.2.2 Postaviti indeks u određeno polje, bez dopuštanja duplikata. 5.2.3.1 Promijeniti postavke polja, kao: veličina polja, oblik broja, oblik datuma. 5.2.3.2 Razumjeti posljedice promjene postavki polja u tablici. 5.2.3.3 Kreirati jednostavno pravilo za provjeru brojeva, teksta, datuma/vremena, valute. 5.2.3.4 Promjena širine stupca u tablici.

5.2.3 Priprema tablice

5.2.3.5 Premještanje stupca unutar tablice. 5.2.4.1 Kreirati veze između tablica: jedan-prema-jedan, jedan-prema-više veza. 5.2.4.2 Brisanje veza između tablica.

5.2 Tablice

5.2.4 Povezivanje tablica

5.2.4.3 Primijeniti pravila tako da onemoguće brisanja zapisa koji povezuju tablice dok postoji veza na neku od tablica.

5.3.1.1 Otvoriti obrazac. 5.3.1.2 Napraviti i pospremiti obrazac. 5.3.1.3 Koristiti obrazac za unos, izmjenu, brisanje zapisa. 5.3.1.4 Prelazak na sljedeći zapis, prethodni zapis, prvi zapis, posljednji zapis, određeni

zapis unutar obrasca. 5.3.1.5 Dodavanje, promjena teksta u Zaglavlju i Podnožju obrasca. 5.3.1.6 Brisanje obrasca.

5.3 Obrasci 5.3.1 Rad sa obrascima

5.3.1.7 Spremanje i zatvaranje obrasca.


11 ECDL Modul 5 bazira se na softveru za baze podataka koji koristi relacijski model podataka.

5.4.1.1 Korištenje funkcije pomoći za pronalaženje određene riječi, broja, datuma u slogu. 5.4.1.2 Primjena filtra na tablicu, obrazac.

5.4.1 Osnovne operacije

5.4.1.3 Micanje filtra sa tablice, obrasca. 5.4.2.1 Kreiranje i spremanje jednostavnog upita, koji obuhvaća jednu ili dvije tablice,

korištenjem određenog uvjeta pretraživanja. 5.4.2.2 Dodati uvjet upitu koristeći neki od sljedećih operatora: < (manje od), <=(manje ili

jednako od), > (više od), >= (više ili jednako od), = (jednako), <> (različito od), AND (I), OR (ILI).

5.4.2.3 Uređivanje upita dodavanjem, micanjem uvjeta. 5.4.2.4 Uređivanje upita: dodavanje, micanje, skrivanje, prikazivanje polja. 5.4.2.5 Pokretanje upita. 5.4.2.6 Brisanje upita.

5.4.2 Upiti

5.4.2.7 Spremanje i zatvaranje upita.

5.4 Dobivanje informacija

5.4.3 Sortiranje zapisa (slogova)

5.4.3.1 Sortirati podatke u tablici, obrascu, rezultatu upita - prema kriteriju uzlaznog sortiranja (Ascending) ili silaznog sortiranja (Descending), te alfabetsko sortiranje prema istim kriterijima.

5.5.1.1 Kreiranje i spremanje izvještaja baziranog na tablicama, upitima. 5.5.1.2 Promjena rasporeda podatkovnih polja i rubrika unutar izvještaja. 5.5.1.3 Grupiranje podataka prema određenoj rubrici (polju) u izvještaju, uzlazno ili silazno. 5.5.1.4 Prikaži određena polja u grupiranom izvještaju prema kriterijima: zbroja, minimuma,

maksimuma, prosjeka, brojanja, na određenoj točci prekida. 5.5.1.5 Dodavanje, promjena teksta u Zaglavlju i Podnožju izvještaja. 5.5.1.6 Brisanje izvještaja.

5.5. Izvještaji 5.5.1. Kreiranje izvještaja

5.5.1.7 Spremanje i zatvaranje izvještaja. 5.6.1.1. Pregledavanje tablice, obrasca i izvještaja. 5.6.1 Pripreme za ispis 5.6.1.2 Promijeniti orijentaciju izvještaja (način ispisa) – portret ili uspravno, pejzaž ili

položeno. Promjena veličine stranice. 5.6.2.1 Ispis12 stranice, izabranih slogova (sloga), cijele tablice. 5.6.2.2 Ispis svih slogova korištenjem pogleda na obrazac, određenih stranica korištenjem

pogleda na obrazac. 5.6.2.3 Ispis rezultata upita.

5.6 Priprema izlaznih rezultata

5.6.2 Parametri ispisa

5.6.2.4 Ispis određenih stranica (stranice) izvještaja, ili ispis cijelog izvještaja.



Modul 6 - Prezentacije Nastavni plan za Modul 6 – Prezentacije je osnovica za praktični ispit iz prezentacija. Ciljevi modula Modul 6 Prezentacije, Modul traži od kandidata da dokaže sposobnost za korištenje prezentacijskih alata na računalu. Kandidat treba dokazati sposobnost za izvršenje osnovnih operacija kao što su kreiranje, formatiranje, izmjena i priprema prezentacije koristeći različite postavke slajda za prikaz i distribuciju. Treba znati umnožavati i premještati tekst, slike, crteže i grafikone unutar prezentacije i između različitih prezentacija. Kandidat treba demonstrirati sposobnost korištenja osnovnih operacija sa slikama, grafikonima i nacrtanim objektima, te različite prezentacijske efekte. Poglavlje Područje Ozn. Ciljevi

6.1.1.1 Otvoriti (i zatvoriti) aplikaciju za elektronske prezentacije. 6.1.1.2 Otvoriti jednu, više prezentacija. 6.1.1.3 Kreirati novu prezentaciju prema predlošku. 6.1.1.4 Spremiti prezentaciju na određenu lokaciju na uređaju za pohranu. 6.1.1.5 Spremiti prezentaciju pod drugim imenom. 6.1.1.6 Pospremiti prezentaciju u drugom datotečnom formatu: obogaćena tekstualna

datoteka (.rtf), predložak dokumenta, slika, ekstenzija specifična za određeni softver, isti program ali različita verzija.

6.1.1.7 Prijelaz između otvorenih prezentacija. 6.1.1.8 Koristiti funkciju pomoći u aplikaciji.

6.1.1 Prvi koraci pri radu s alatima za elektronske prezentacije

6.1.1.9 Zatvoriti prezentaciju. 6.1.2.1 Koristiti funkcije za povećanje/zumiranje stranice. 6.1.2.2 Prikazati, sakriti ugrađene alatne trake.


6.1.2 Prilagodba postavki

6.1.2.3 Izmjena osnovnih postavki u aplikaciji: korisničko ime, primarni direktorij/mapa za otvaranje i spremanje dokumenta.

6.2.1.1 Razumjeti razloge korištenja različitih pogleda na prezentaciju. 6.2.1 Pogledi na prezentaciju 6.2.1.2 Mijenjanje pogleda na prezentaciju.

6.2.2.1 Dodavanje novog slajda sa određenim oblikom za izgled slajda kao: naslovni slajd, grafikon i tekst, numerirana lista, tablica.

6.2.2.2 Promjeni izgled slajda pomoću ugrađenih predložaka.

6.2.2 Slajdovi

6.2.2.3 Mijenjanje pozadinske boje na određenom slajdu, ili svim slajdovima. 6.2.3.1 Primjeni dostupne predloške dizajna na prezentaciju. 6.2.3 Korištenje

predložaka za dizajn 6.2.3.2 Promjeni predloške dizajna u prezentaciji. 6.2.4.1 Umetni sliku13, nacrtani objekt, crtež u nadzorni slajd. Makni sliku, nacrtani objekt,

crtež iz nadzornog slajda. 6.2.4.2 Dodavanje teksta u podnožje slajda, svim slajdovima u prezentaciji.

6.2 Razvijanje prezentacije

6.2.4 Nadzorni slajd

6.2.4.3 Primjeni automatsko numeriranje slajdova, automatska izmjena datuma, fiksni datum u podnožju određenog slajda, ili svih slajdova u prezentaciji.

6.3.1.1 Dodavanje teksta u prezentaciju u standardnom i kontura (outline) pogledu. 6.3.1.2 Promjena sadržaja slajda, napomena (notes) umetanjem novog znaka, riječi. 6.3.1.3 Promijeniti postavke teksta: veličina slova, tip slova. 6.3.1.4 Primijeniti oblikovanje teksta kao: podebljani, nakošeni, podcrtani tekst. 6.3.1.5 Promjena malih slova u velika i obrnuto. 6.3.1.6 Promijeniti boju teksta. 6.3.1.7 Primjeni sjenčanje teksta. 6.3.1.8 Poravnati tekst u slajdu: lijevo, centrirano i desno. 6.3.1.9 Promijeniti razmak između redaka prije i poslije numeriranja i označavanja. 6.3.1.10 Promjeni oblik označavanja, numeriranja u listi pomoću ugrađenih postavki.

6.3.1 Unos i oblikovanje teksta

6.3.1.11 Koristiti funkcije za poništavanje izmjena (undo), i poništenje posljednje undo izmjene (redo).

6.3.2.1 Umetanje slike iz galerije slika u slajd.

6.3 Tekst i slike

6.3.2 Slike i crteži 6.3.2.2 Umetanje crteža u slajd.


13 Unutar nastavnog plana pojam 'slika' označava ilustraciju iz ugrađene kolekcije slika dostupne u aplikaciji. 'Crtež' označava ilustraciju koja se umeće u aplikaciju kao datoteka, a 'grafikon' označava objekt napravljen u drugoj aplikaciji koja bazira na tabelarnom prikazu podataka.

6.3.3.1 Umnožavanje14 teksta, slike i crteža unutar prezentacije, između otvorenih prezentacija.

6.3.3.2 Premještanje15 teksta, slike i crteža unutar prezentacije, između otvorenih prezentacija.

6.3.3.3 Promjena veličine slike i crteža u prezentaciji.


6.3.3.4 Brisanje teksta, slike i crteža u slajdu. 6.4.1.1 Unos podataka za izradu, izmjenu različitih tipova ugrađenih dijagrama/grafikona u

slajd. 6.4.1.2 Promjena pozadinske boje u dijagramu/grafikonu. 6.4.1.3 Mijenjanje pojedinog dijela određenog dijagrama/grafikona (stupčasti, u tortu itd.)

6.4.1 Korištenje dijagrama i grafikona

6.4.1.4 Promjena vrste dijagrama/grafikona. 6.4.2.1 Kreiranje organizacijskog dijagrama sa hijerarhijskim oznakama. (koristeći

ugrađene strukture) 6.4.2.2 Promjena hijerarhijske strukture organizacijskog dijagrama.

6.4.2 Organizacijski dijagrami

6.4.2.3 Dodavanje, micanje menadžera, suradnika, koordinatora u organizacijskom dijagramu.

6.4.3.1 Dodavanje različitih tipova nacrtanih objekata slajdu: linije, linija nacrtana slobodnim stilom, strelice, trokut, pravokutnik, krug, okvir s tekstom, i drugi dostupni oblici.

6.4.3.2 Mijenjanje pozadinske boje, boje linije, širine linije i stila linije nacrtanom objektu. 6.4.3.3 Promjena početka i završetka nacrtane strelice. 6.4.3.4 Dodavanje sjene nacrtanim objektima. 6.4.3.5 Rotirati ili obrnuti nacrtani objekt. 6.4.3.6 Poravnavanje nacrtanih objekata: lijevo, centrirano, desno, na početak i na kraj

slajda. 6.4.3.7 Promjena veličine nacrtanog objekta, dijagrama unutar prezentacije.

6.4.3 Crtanje objekata

6.4.3.8 Postavljanje objekta ispred i ispod nekog drugog sadržaja. 6.4.4.1 Umnožavanje dijagrama/grafikona, nacrtanih objekata unutar prezentacije i između

otvorenih prezentacija. 6.4.4.2 Premještanje dijagrama/grafikona, nacrtanih objekata unutar prezentacije i između

otvorenih prezentacija.

6.4 Grafikoni, dijagrami, crtanje objekata


6.4.4.3 Obrisati dijagram/grafikon, nacrtani objekt. 6.5.1 Pripravljena animacija

6.5.1.1 Dodati pripravljenu animacijski efekt tekstu, slici u slajdu. Promjena animacijskog efekta na tekstu, slici.

6.5 Prezentacijski efekti

6.5.2 Prijelazi 6.5.2.1 Dodavanje efekata pri prijelazu slajdova. Promjena efekata pri prijelazu slajdova. 6.6.1.1 Izabrati prikladan izlazni oblik za prezentaciju slajdova: grafoskop, skriptu, 35mm

slajdovi, slajdovi na računalu. 6.6.1.2 Upotrijebiti provjeru pravopisa i napravi prepravke teksta kao: ispravak krivo

napisanih riječi, brisanje riječi koje se ponavljaju. 6.6.1.3 Dodati napomene (notes) na slajdove. 6.6.1.4 Promjena postavki i orijentacije slajda. Promjena veličine papira. 6.6.1.5 Umnožavanje, premještanje slajdova unutar prezentacije, između otvorenih

prezentacija.

6.6.1 Pripremanje

6.6.1.6 Brisanje jednog ili više slajdova. 6.6.2 Ispis 6.6.2.1 Ispis16 cijele prezentacije, određenih slajdova, stranica sa napomenama, kontura

(outline) pogleda, nekoliko kopija prezentacije. 6.6.3.1 Sakriti, prikazati slajdove.

6.6 Priprema izlaznih rezultata

6.6.3 Distribucija elektronske prezentacije 6.6.3.2 Pokretanje pregledavanja slajdova, pokretanje pregledavanja slajdova sa

određenog slajda.

14 Unutar nastavnog plana pojam umnožavanje označava korištenje metoda i alata Kopiraj i Zalijepi 15 Unutar nastavnog plana pojam premještanje označava korištenje metoda i alata Izreži i Zalijepi



Modul 7 - Informacije i komunikacija Nastavni plan za Modul 7 - Informacija i komunikacija je osnova za praktični ispit iz informacija i komunikacija.

Ciljevi modula

Modul 7 Informacije i komunikacija, je podijeljen u dva dijela. Prvi dio, Informacije, traži od kandidata razumijevanje nekih od pojmova i izraza vezanih uz korištenje Interneta, te razumijevanje sigurnosnih aspekata. Kandidat treba, također, biti sposoban izvršiti osnovna pretraživanja Interneta koristeći preglednik i dostupne alate za pretraživanje. On treba moći zabilježiti rezultate pretraživanja (Web mjesta), i ispisati Internet stranice i izvještaje pretraživanja. Kandidat se treba znati kretati unutar Web obrasca, te ga znati popuniti. U drugom dijelu, Komunikacije, od kandidata se traži razumijevanje nekih od pojmova elektronske pošte (e-mail), zajedno sa razumijevanjem sigurnosnih aspekata povezanih sa korištenjem elektronske pošte. Kandidat treba dokazati sposobnost korištenja softvera za elektronsku poštu za slanje i primanje poruka, i dodavanja datoteka porukama. Kandidat treba znati organizirati i upravljati mapama (direktorijima) sa porukama unutar softvera za elektronsku poštu.

Dio 1 Informacije

Poglavlje Područje Ozn. Ciljevi 7.1.1.1 Razumjeti i razlikovati Internet i World Wide Web (WWW). 7.1.1.2 Definirati i razumjeti termine: HTTP, URL, hiperveza, ISP, FTP. 7.1.1.3 Razumjeti sastav i strukturu Web adrese. 7.1.1.4 Razumjeti što je Web preglednik i čemu služi. 7.1.1.5 Razumjeti što je tražilica i čemu služi.

7.1.1 Pojmovi/termini

7.1.1.6 Razumjeti pojmove kolačić (cookie) i priručna ili međumemorija (cache). 7.1.2.1 Razumjeti što znači da je stranica zaštićena (upotreba korisničkog imena i lozinke). 7.1.2.2 Znati što je digitalni certifikat. 7.1.2.3 Razumjeti što je enkripcija (šifriranje) i zašto se koristi. 7.1.2.4 Biti svjestan mogućnosti zaraze računala virusom prilikom preuzimanja datoteka. 7.1.2.5 Biti svjestan mogućnosti zloupotrebe/prijevare pri upotrebi kreditne kartice za

kupovinu preko Interneta.

7.1.2 Sigurnosne razlozi

7.1.2.6 Razumjeti pojam vatrozid (firewall). 7.1.3.1 Otvoriti (i zatvori) program za pregledavanje Web-a. 7.1.3.2 Kreiranje polazne stranice u Web pregledniku. 7.1.3.3 Prikaz Web stranice u novom prozoru. 7.2.3.4 Zaustavljanje daljnjeg učitavanja Web stranice. 7.1.3.5 Osvježavanje Web stranice.

7.1.3 Prvi koraci pri korištenju Web pretraživača

7.1.3.6 Koristiti funkciju pomoći u aplikaciji. 7.1.4.1 Prikazati, sakriti ugrađene alatne trake. 7.1.4.2 Prikazati, sakriti slike na Web stranici. 7.1.4.3 Prikaz već posjećenih URL adresa korištenjem pregrade sa adresama.

7.1 Internet

7.1.4 Promjene osnovnih postavki

7.1.4.4 Brisanja rezultata prijašnjih pretraga. 7.2.1.1 Otvoriti URL (Uniform Resource Locator). 7.2.1.2 Aktiviranje hiperveze ili veze u obliku slike. 7.2.1.3 Prelazak na prethodnu i slijedeću već posjećenu stranicu.

7.2.1 Pristup do WEB adrese

7.2.1.4 Nadopunjavanje Web obrasca i unos informacija sa ciljem pokretanja prijenosa/transakcije.

7.2.2.1 Dodati Web stranicu u označene stranice. 7.2.2 Korištenje zabilješka 7.2.2.2 Prikaz označene stranice. 7.2.3.1 Kreiranje mape za označene stranice. 7.2.3.2 Organizirati označene/favorit Web stranice u mape.

7.2 Navigacija na WEB-u

7.2.3 Organiziranje zabilješka

7.2.3.3 Brisanje označavanja. 7.3.1.1 Odabir određenog alata za pretraživanje. 7.3.1.2 Izvođenje pretraživanja koristeći ključne riječi i fraze. 7.3.1.3 Kombiniranje kriterija selekcije u pretraživanju. 7.3.1.4 Umnožavanje teksta, slike, URL-a sa Web stranice u dokument. 7.3.1.5 Spremanje Web stranice na određenu lokaciju na disku kao tekst ili html datoteku.

7.3.1 Uporaba tražilica

7.3.1.6 Preuzimanja tekstualnih datoteka, grafičkih datoteka, zvučnih i video zapisa, softvera, sa Web stranice na određenu lokaciju na disku.

7.3.2.1 Pregledavanje Web stranice. 7.3.2.2 Promjena orijentacije Web stranice. Promjena veličine papira.

7.3.2 Pripremanje

7.3.2.3 Promjena margina Web stranice.

7.3 Pretraživanje WEB-a

7.3.3 Ispis 7.3.3.1 Odabir postavki za ispis kao što su: cijela ili određena stranica, označeni tekst i broj kopija. Ispis.


Dio 2 Komunikacija

Poglavlje Područje Ozn. Ciljevi 7.4.1.1 Razumjeti sastav i strukturu adrese elektronske pošte. 7.4.1.2 Razumjeti prednosti sustava baziranog na elektronskoj pošti, kao: brzina dostave,

niski troškovi, fleksibilnost korištenja elektronskog pretinca za poštu na Web stranicama koje se nalaze na različitim lokacijama.

7.4.1 Koncept/Pojmovi

7.4.1.3 Razumjeti važnost pravila pristojnosti kao što su: korištenje pravovaljanog opisa poruke u dijelu za Predmet, sažetost u odgovaranju, korištenje provjere pravopis.

7.4.2.1 Biti svjestan mogućnosti primanja neočekivane elektronske pošte. 7.4.2.2 Biti svjestan opasnosti zaraze računala virusom prilikom otvaranja poruka ili privitka

uz poruke od nepoznatih pošiljatelja.

7.4.2 Sigurnosni razlozi

7.4.2.3 Znati što je to: digitalni potpis. 7.4.3.1 Otvoriti (i zatvoriti) program za rad sa elektronskom poštom. 7.4.3.2 Otvoriti pretinac za određenoga korisnika. 7.4.3.3 Otvoriti jednu ili više poruka poslanih elektronskom poštom. 7.4.3.4 Prijelaz između otvorenih poruka. 7.4.3.5 Zatvaranje poruke.

7.4.3 Prvi koraci pri korištenju elektronske pošte

7.4.3.6 Koristiti funkciju pomoći u aplikaciji. 7.4.4.1 Dodaj, makni rubrike u pretincu kao što su: pošiljatelj, predmet, datum prijema

poruke.

7.4 Elektronska pošta

7.4.4 Promjene osnovnih postavki

7.4.4.2 Prikazati, sakriti ugrađene alatne trake. 7.5.1.1 Postaviti zastavicu na e-mail poruku. Micanje (oznake) zastavice s e-mail poruke 7.5.1.2 Označiti poruku kao: pročitanu ili ne-pročitanu.

7.5.1 Čitanje poruka

7.5.1.3 Otvoriti i pospremiti privitak poruke na određeno mjesto na disku. 7.5.2.1 Uporabiti funkcije Odgovori pošiljatelju i Odgovori svima. 7.5.2 Odgovor na poruku 7.5.2.2 Odgovoriti bez i sa uključivanjem originalne poruke. 7.5.3.1 Kreirati novu elektronsku poruku. 7.5.3.2 Staviti e-mail adresu u polje "To:" 7.5.3.3 Pošalji kopiju (tako da se vidi kome se šalje, ili ne) poruke na drugu adresu ili grupu

adresa. 7.5.3.4 Upisati naslov u polje "Subject:" 7.5.3.5 Koristi funkciju za provjeru pravopisa ukoliko je dostupna, i napravi promjene kao:

ispravak pravopisnih pogrešaka i brisanje riječi koje se ponavljaju. 7.5.3.6 Dodati privitak elektronskoj poruci. 7.5.3.7 Poslati poruku sa visokim/niskim prioritetom. 7.5.3.8 Pošalji poruku koristeći distribucijsku listu.

7.5.3 Slanje elektronske pošte

7.5.3.9 Proslijediti elektronsku poruku dalje. 7.5.4.1 Umnoži17 i premjesti18 tekst unutar poruke, ili između drugih aktivnih poruka. 7.5.4.2 Umnoži tekst sa nekog drugog izvora u poruku. 7.5.4.3 Izbrisati dio teksta iz elektronske poruke.

7.5 Slanje poruka

7.5.4 Kopiranje, premještanje, brisanje

7.5.4.4 Izbrisati priloženu datoteku iz elektronske poruke koja se šalje. 7.6.1 Tehnike 7.6.1.1 Prepoznavanje nekih od tehnika upravljanja porukama kao što su izrada i

pridjeljivanje imena mapi, premještanje poruke u određenu mapu, brisanje nepotrebnih poruka, korištenje kontakt liste.

7.6.2.1 Kreirati novu kontakt/distribucijsku listu. 7.6.2.2 Dodati e-mail adresu u Kontakte. 7.6.2.3 Izbrisati e-mail adresu iz Kontakata.

7.6.2 Uporaba Kontakata

7.6.2.4 Iz dolazne poruke dodati e-mail adresu u Kontakte. 7.6.3.1 Pretražuj poruke prema: pošiljatelju, predmetu ili sadržaju e-mail poruke. 7.6.3.2 Kreiranje nove mape za e-mail poruke. 7.6.3.3 Premještanje poruke u novu mapu. 7.6.3.4 Razvrstati poruke po imenu, datumu. 7.6.3.5 Izbrisati poruku. 7.6.3.6 Vratiti poruke iz mape za obrisane poruke.

7.6.3 Organiziranje poruka

7.6.3.7 Isprazniti mapu za obrisane poruke. 7.6.4.1 Pregledavanje poruke.

7.6 Upravljanje porukama

7.6.4 Pripreme za ispis 7.6.4.2 Odabir postavki za ispis kao što su: cijela poruka, određeni dio poruke i broj kopija.

Ispis.

17 Unutar nastavnog plana pojam umnožavanje označava korištenje metoda i alata Kopiraj i Zalijepi 18 Unutar nastavnog plana pojam premještanje označava korištenje metoda i alata Izreži i Zalijepi


Documents

European Computer Driving Licenceecdl.hgk.hr/Pdf/Syllabus_4-HR.pdf · 1.1.2.1 Razumijevanje i razlikovanje velikih, mrežnih, osobnih i prijenosnih računala, te osobnih digitalnih