Evanðelje po Mateju - Adventisti Hrvatska

PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (2/2016) • 1

Evanelje po MatejuAndy Nash

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

Travanj, svibanj i lipanj 2016.

2 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (2/2016)

POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 2/2016.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb,Hrvatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan •Prijevod: Danijela Grosu • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Bran-

kica VukmaniÊ • Tiskano u uredu nakladnika

www.znaci-vremena.com • www.adventisti.hr

Sadræaj

1. Sin Davidov

2. PoËetak sluæbe

3. Govor na Gori

4. “Ustani i hodi”: vjera i iscjeljenje

5. Vidljivi i nevidljivi rat

6. Odmor u Kristu

7. Bog Æidova i pogana

8. Petar i kamen

9. Idoli duπe

10. Isus u Jeruzalemu

11. Dogaaji posljednjih dana

12. Isusovi posljednji dani

13. Raspet i uskrsnuo


Pouka 1 26. oæujka—2. travnja 2016.

Sin Davidov

KljuËni tekst: Matej 1,21.23.

UËenik ÊeZnati: Cijenit Êe razloge zbog kojih je Matej napisao evanelje.OsjeÊati: Prepoznat Êe jedinstveni misijski cilj zbog kojeg je Isus

doπao na ovaj svijet.»initi: Prepustit Êe se Isusovoj spasiteljskoj snazi.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: S kojom je namjerom Matej pisao evanelje.

A. Tko je bio Matej? ©to znamo o njemu i njegovom zanimanju?B. Za koga je Matej pisao evanelje? Zaπto?C. Na koji je naËin Evanelje po Mateju povezano s ostalim evane-

ljima?D. Koje su jedinstvene karakteristike Evanelja po Mateju i πto iz

njih moæemo nauËiti?

II. OsjeÊati: Jedinstvenost Isusa u Matejevom evaneljuA. »emu nas uËe razlike u rodoslovljima koje navode Matej i Luka?B. Koji dokazi postoje u Mateju 1 o tome da Bog upravlja tijekom

povijesti i da se ËovjeËanstvo kreÊe prema ispunjenju Boæjih namjera?

III. »initi: Utjecaj Evanelja na æivot i odnoseA. ©to moæemo nauËiti iz Matejevog rodoslovlja o ljudskoj jednako-

sti i odnosima?B. Kako dva imena utjelovljene RijeËi, Isus i Emanuel, utjeËu na

naπ æivot i iskustvo? Imamo li bilo kakvu potporu u Starom zavjetu zatakvu tvrdnju?

Saæetak: Matejev izvjeπtaj o Kristovom roenju daje nam sigurnost(1) da je Bog s nama, (2) da smo spaπeni od grijeha i (3) da smo kra-ljevskog podrijetla.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Matej 1,18-23.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Tko je Isus? Je li On Bog iliËovjek? Ili i Bog i Ëovjek? Je li moæda razoËarani i umiπljeni lutalicaiz Galileje? Ili je najbolji uËitelj koji je ikada postojao? Je li najpamet-niji filozof i etiËar kojeg je ËovjeËanstvo vidjelo? MuËenik bez premca,kojega je pogubila ljubomorna rulja æeljna moÊi? Uskrsli Gospodin?Na koji naËin spoznaja o Isusovom identitetu utjeËe na naπ duhovnirast i æivot, sadaπnji i vjeËni?

Samo za uËitelje: U Ivanu 1,1-3 Ëitamo da Isusov æivot nije poËeou Betlehemu. Cijelo Pismo svjedoËi o vjeËnom postojanju Sina i o Nje-govom jedinstvu s Ocem i Duhom. »etiri evanelja jasno kazuju da jeOn Bog i s Bogom, utjelovljen u ljudsko tijelo — “jer Êe on izbavitisvoj narod od grijeha njegovih” i “dat Êe mu ime Emanuel ... Bog je snama“(Matej 1,21.23; vidi Luka 2,11; Marko 2,5;Ivan 3,16).

Uvodni razgovor: Nakon 400 godina proroËke tiπine poslije Ma-lahije, Boæja rijeË preko Mateja objavljuje roenje Isusa Krista, “sinaDavidova, sina Abrahamova” (Matej 1,1). Na taj naËin Matej postaje spo-na izmeu iπËekivanja u Starom i ispunjenja u Novom zavjetu. KakoEvanelje o Isusu gradi u vama trajnu vezu izmeu nade i ispunjenja?HoÊemo li Isusa upoznati, sluπati Ga i prihvatiti kao Put u vjeËnost?

Pitanja za razgovor1. Æidovi su bili skloni Ëuvanju svojeg rodoslovlja. SveÊenik je tre-

bao imati Ëisto rodoslovlje do Arona; njegova æena bar pet naraπtajaunatrag. Imamo dva izvjeπtaja o Isusovom rodoslovlju, jedan u Evane-lju po Mateju, a drugi u Evanelju po Luki 3,23-38. U Ëemu se razlikujui zaπto?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: “Svi su ljudi stvoreni jednaki”, napisao je Tho-

mas Jefferson 1776. u ameriËkoj Dekleraciji o neovisnosti. Taj plodnium je trideset godina poslije napisao knjigu pod nazivom The Philo-sophy of Jesus of Nazareth (Filozofija Isusa iz Nazareta). Knjiga jerezultat Jeffersonovog sustavnog prikupljanja iscjepkanih navoda izevanelja o boæanskoj naravi, Ëudima i manifestaciji sile koja je nedo-stupna ljudima.

Nekoliko godina poslije, nakon joπ par iscjepkanih dijelova, Jeffer-son je iznio novu verziju pod naslovom The Life and Morals of Jesus


of Nazareth (Æivot i moral Isusa iz Nazareta). »ovjek koji je sagledaokorijene ljudskog dostojanstva, jednakosti i slobode u naËelu da smo“stvoreni jednaki”, nije se mogao suoËiti s postojanjem Stvoritelja.Umjesto toga, opisao je Isusa prema svojoj predodæbi: da je bio dobarËovjek, uzoran uËitelj i niπta viπe. Ali Jefferson i njemu sliËni nisuimali osobni iskustveni susret sa silom i postojanjem Isusa Krista. Ovajdio pouke poziva vas da steknete iskustvo s Isusom onakvim kakavjest — Bog s nama i Bog za nas.

Biblijski komentarI. Matej: Autor i njegov izvjeπtaj

(Prisjetite se u razredu tekstova u Mateju 9,9; 10,3 i Marku 2,14.)Autor. Premda se u prvom evanelju ne navodi ime autora, stari

ga izvori pripisuju Leviju Mateju, cariniku kojeg je Isus pozvao da bu-de Njegov uËenik (Matej 9,9; 10,3. Marko 2,14. Luka 5,27). Euzebije(341. g.), otac crkvene povijesti, citira Papiju (140. g.), biskupa iz Hiera-polisa, i kaæe da je Matej autor evanelja. Justin MuËenik, Atenagora,Irinej, Origen i drugi rani crkveni oci sloæili su se u pogledu autorstva,a ni mi nemamo razloga misliti drugaËije. Matej znaËi “dar od Boga”.»injenica je da nam je autor dao prekrasan dar, izvjeπtaj o Kralju.

Isusovo rodoslovlje. Da je Isusovo kraljevstvo vaæno u Evaneljupo Mateju, vidi se u naËinu na koji pisac iznosi rodoslovlje. U listi senavode 3 razdoblja po 14 naraπtaja (Matej 1,17), a svako je povezano svaænim aspektom kraljevstva. Prvo se proteæe od Abrahama do Davida,pod kojim je kraljevstvo doseglo vrhunac; drugo se proteæe od Salomonado Jehonije, pod kojim je kraljevstvo doæivjelo tragediju babilonskogsuæanjstva; treÊe razdoblje prati povijesnu nit do roenja Isusa, “kraljaæidovskoga” (Matej 2,2).

Ovo Mesijino rodoslovlje spominje i Ëetiri neznaboæaËke æene, πtonije normalno u hebrejskoj kronologiji: Tamaru, zavodnicu; Rahabu,bludnicu; Rutu, Moapku, i Urijinu æenu Bat-©ebu, preljubnicu. Uklju-Ëivanje ovih nedostojnih æena u Isusovo rodoslovlje potvruje Ëinjenicuda se dolaskom novog Kralja biblijska antropologija vraÊa Stvoritelje-vom iskonskom naËelu: “Nema tu viπe ni Æidova ni Grka; nema viπe niroba ni slobodnjaka; nema viπe ni muπkog ni æenskog.” (GalaÊanima3,28). Svi su Boæja djeca.

Pitanje za razgovorEvanelje po Mateju poËinje Mesijinim rodoslovljem: “Rodoslovlje

Isusa Krista, sina Davidova, sina Abrahamova” (Matej 1,1), i zavrπavaVelikim nalogom: “UËinite sve narode…” (Matej 28,19). ©to moæemo na-


uËiti iz ovog tematskog progresa, od pojedinaËnog do sveopÊeg, od SinaDavidovog do Gospodina svih naroda?

II. Najvaænije teme evanelja(Prisjetite se u razredu tekstova u Mateju 2,2.14.15; 5-7; 24,14 i

Marku 16,13-20.)Evanelje po Mateju obiljeæava najmanje pet glavnih tema.1. Isus kao Kralj. Evanelje potvruje da je Isus Sin Davidov (Ma-

tej 1,1). Mudraci su prepoznali u Isusu Kralja æidovskog (Matej 2,2);Isus ulazi u Jeruzalem kao Kralj pobjednik (Matej 21,1-11); On kaæesvojim sljedbenicima da je eshatoloπki Kralj i Sudac (Matej25,31-46).Potvruje da je Kralj pred Pilatom (Matej 27,11). »ak je i na kriæu sta-jala Njegova titula Kralja (Matej 27,37).

2. Isus je ispunjenje starozavjetnih proroËanstava. »etiri evan-elja to istiËu najmanje 27 puta, a Matej potvruje 14 puta (Marko dva-put, Luka triput, a Ivan Ëetiri puta). Matej posebno navodi sljedeÊe do-gaaje kao ispunjenje Pisma: Isusovo roenje (Matej 1,22; Izaija 7,14);odlazak u Egipat (Matej 2,14.15); dom u Nazaretu (Matej 2,23); nauk uusporedbama (Matej 13,35); trijumfalni ulazak u Jeruzalem (Matej 21,1-5); uhiÊenje (Matej 26,54-56); cijena izdaje (Matej 27,9) i bacanje kockeza Njegovu haljinu (Matej 27,35). PokazujuÊi da je Isus ispunio proro-Ëanstva, Matej uvjerava æidovske Ëitatelje da je Isus Krist, Mesija.

3. Evanelje po Mateju sistematizira i saæima velika IsusovauËenja u kontekstu kraljevstva: etika kraljevstva (Matej 5-7); duænostivoa u kraljevstvu (Matej 10); usporedbe o kraljevstvu (Matej 13); va-ænost kraljevstva (Matej 18) i dolazak Kralja (Matej 24,25).

4. Crkva. Evanelje po Mateju jedino iznosi pojedinosti o osniva-nju Crkve nakon Petrovog svjedoËanstva (Matej16,13-23), iako se samosvjedoËanstvo nalazi i u Marku i Luki. Savjet u Evanelju po Matejuda se sporovi trebaju rjeπavati unutar Crkve (Matej 18,17), kazuje daje Matej posijao sjeme ranog razumijevanja ekleziologije.

5. Eshatologija. Mateja posebno zanima drugi Kristov dolazak,kraj svijeta, spremnost za kraljevstvo i konaËni sud na kojem Êe seovce odvojiti od jaraca (Matej 24; 25).

Razmislite: Zaπto se Isus kao Kralj toliko naglaπava u Evaneljupo Mateju? Na koji se naËin Matejev prikaz Isusa kao Kralja razlikujeod oËekivanja æidovskog naroda u ono vrijeme?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Vratimo se na pitanje: Tko je Isus? Evanelje

po Mateju poËinje kljuËnom tvrdnjom da Isusov æivot i sluæba nisu


samo obiËni dogaaji u povijesti. Ako Evanelje po Mateju 1,1-17 po-kazuje da je Isus roen u povijesnom kontekstu, ostatak poglavlja po-tvruje da je On izvan povijesti, prije i nakon nje. On je Gospodar po-vijesti o kojem Êe Pavao poslije pisati: “Za provedbu punine vremena:obuhvatiti pod jednu glavu u Kristu sve πto je na nebesima i πto je nazemlji.” (Efeæanima 1,10) Dolazak Isusa na pozornicu svijeta daje povi-jesti smisao: u Njemu i po Njemu pitanje dobra i zla, grijeha i otkup-ljenja, æivota i smrti, Boga i bogova dobiva konaËan i zadovoljavajuÊiodgovor. Evanelje po Mateju objavljuje da Isus nije joπ jedan osnivaËneke vjere, veÊ “Emanuel” (s nama je Bog) i da je On Isus (Bog jemoje spasenje).

Pitanja za razmiπljanje1. Kako Ëinjenica da je Isusa rodila djevica pokazuje da je Isus u

povijesti i izvan povijesti? Zbog Ëega je za Evanelje vaæno da je Isusarodila djevica?

2. Imena Emanuel (s nama je Bog) i Isus (Bog je moje spasenje)najavili su aneli za drugu Osobu Boæanstva. Razgovarajte o njihovomznaËenju.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Matej predstavlja Isusa kao Boga, Kralja i Spa-

sitelja. Pomozite svojem razredu da uoËi da svaki opis Isusa zahtijevaod nas poseban odgovor.

Aktivnost: Pozovite Ëlanove razreda da razmotre πto svaki od ovatri opisa Isusa znaËi za njih. Potaknite πto viπe odgovora.


Pouka 2 2.—9. travnja 2016.

PoËetak sluæbe

KljuËni tekst: Matej 3,2; 4,17.

UËenik Êe:Znati: Shvatit Êe najvaæniju zadaÊu Ivana Krstitelja i Isusa Krista.OsjeÊati: Osjetit Êe silu i povjerenje koje nosi Krstiteljeva i Mesi-

jina poruka.»initi: Prihvatit Êe Isusov poziv da postanemo Njegovi uËenici koji

vrijedi i danas.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Najvaænije Ivanovo i Isusovo poslanje

A. Koje je bilo Ivanovo poslanje?B. U Ëemu se razlikovalo Isusovo poslanje od Ivanovog?C. ©to Isusova pobjeda nad Sotonom znaËi za Njegovo poslanje?

II. OsjeÊati: Snaga Isusove i Mesijine porukeA. Ivan i Isus pozivali su na pokajanje (Matej 3,2; 4,17). Postoje li

razlike izmeu ova dva poziva?B. Kako su pokajanje i uËeniπtvo povezani s Boæjim kraljevstvom?

III. »initi: Prihvatiti poziv za uËeniπtvoA. UËeniπtvo podrazumijeva napuπtanje i odvajanje. ©to se napu-

πta? Koji iskustveni koraci svjedoËe o tom procesu?B. ©to znaËi biti lovac na ljude, u smislu unutarnjeg iskustva i

vanjske odgovornosti?

Saæetak: U Mateju 3—4 prisutni su pokajanje, pobjedniËki æivot iuËeniπtvo kao bitne karakteristike Boæjeg kraljevstva. Kakvu poveza-nost vidite izmeu ovih pojmova?

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Matej 3,2; 4,17.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Izraz “kraljevstvo nebesko” ilinjegova varijanta “kraljevstvo Boæje” javlja se 106 puta u evaneljima:


49 puta u Mateju, 16 u Marku, 38 u Luki i 3 u Ivanu. To je nedvojbenosrediπnja tema Isusovog nauka. Gdje god se “kraljevstvo” spominje uodnosu na Isusovu sluæbu, ono donosi novinu. Novina je zato πto suIsusovo utjelovljenje i smrt na kriæu potvrdili s jedne strane otkupËovjeËanstva od grijeha (Ivan 3,16), a s druge strane potpuno uniπtenjeavola i njegovih anela (Matej 25,41). Spasenje od grijeha i uniπtenjezla potvreni su u poruci o Kralju i Njegovom kraljevstvu. Dakle, kra-ljevstvo o kojem je Isus govorio, Ëesto se dopunjuje dvama snaænimizrazima: kraljevstvo milosti i kraljevstvo slave.

“Kraljevstvo Boæje milosti sada se temelji na tome πto se srca,dosad ispunjena grijehom i pobunom, iz dana u dan pokoravaju vrhov-noj upravi Njegove ljubavi. Ali potpuno uspostavljanje kraljevstva Nje-gove slave ostvarit Êe se tek prigodom drugog Kristovog dolaska naovaj svijet.” (Ellen G. White, Misli s Gore blaæenstava, str. 94)

Samo za uËitelje: Ovotjedna pouka iznosi pet duhovno dinamiË-nih osnova u krπÊanskom æivotu: pokajanje, nebesko kraljevstvo,krπtenje vodom, Duh i oganj, pobjeda nad Sotonom i “lov” ljudi. Uvjeritese razumije li razred svaki od ovih pojmova i koliko su oni nuæni zakrπÊansku vjeru i æivot.

Uvodni razgovor: Pokajanje je prekretnica koja dijeli stavove, mi-jenja prioritete i smjer æivota. Razdvaja eru na prije i poslije Krista.Zbog toga je Krist velika prekretnica, nova odrednica i novi Gospodaræivota. Povedite razgovor u razredu o tome πto to znaËi u praktiËnomsmislu.

Pitanje za razgovorIvan Krstitelj i Isus poËeli su svoju sluæbu pozivom na pokajanje.

Usporedite i suprotstavite Ivanove i Isusove stavove.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Izaija je bio prvi koji je prorokovao da Êe preteËa

pripremiti “put Gospodu” (Izaija 40,3 — ©ariÊ). Malahija je (4,5) otvoriotemu i pretkazao da Êe preteËa u Ilijinom duhu prethoditi danu Go-spodnjem. Nakon 400 godina prekinuta je proroËka tiπina i u “pustinjijudejskoj” pojavio se Ivan Krstitelj (Matej 3,1). Matej prepoznaje Ivanakao preteËu i s njim zapoËinje ovotjedna pouka. Kako je Ivan pripre-mio put Mesiji? Kako je Mesija predstavljen svijetu? Kako je MesijapoËeo svoju sluæbu?


Biblijski komentarI. Ivan Krstitelj: Priprema za Mesiju

(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 3,1-12.)Ivan je ispunjenje Izaijinog proroËanstva: “Glas jednoga koji viËe

u pustinji: ‘Pripravite put Gospodnji, poravnajte mu staze.’” (Matej 3,3)Kralj uskoro dolazi. Treba Mu pripremiti put do ljudskih srca. Kako jeto Ivan Ëinio?

Pozivao je na pokajanje. GrËka rijeË za pokajanje znaËi “promjenauma, promjena smjera, promjena æivota”. Ivan je pozivao svoje sluπateljeda radikalno promijene duhovni i moralni kompas æivota i vrate seBogu. On je osuivao grijeh svuda i u bilo kojem obliku, bilo to kodHeroda, Ëiji je æivot bio obiljeæen ubojstvom, preljubom i pljaËkom, ilifarizeja koji su pravednost poistovjeÊivali s vjerskom rutinom ili kodobiËnih ljudi koji su se ponosili πto su Abrahamova djeca. Krstiteljproziva one koji su oËekivali od Boga poloæaj, bogatstvo i moÊ oπtrimrijeËima: “Zmijski porodi!” (Matej 3,7)

Pozivao je na æivot koji Êe zadovoljiti ispit suda. Ivan je govorioo sudu na slikovit naËin: “svako stablo koje ne daje dobroga roda po-sjeÊi Êe sjekira”, “oËistit Êe svoje gumno”, sakupit Êe “svoju pπenicuu æitnicu” i “pljevu Êe saæeÊi ognjem neugasivim” (Matej 3,10-12).

Govorio je o dolazeÊem kraljevstvu. Pribliæavanje kraljevstva zah-tijevalo je hitan odziv njegovih sluπatelja. Kad je u pitanju pokajanje,nema vremena za gubljenje. Uspostava kraljevstva ne dopuπta odgaa-nje, veÊ spremnost da se krstimo i ubrojimo u dostojnike kraljevstva.

Razmislite: Pojedini æidovski uËenjaci vide devet zahtjeva u æivotuonih koji su se pokajali (Izaija 1,16.17): “Operite se, oËistite se. Uklonitemi s oËiju djela opaka, prestanite zlo Ëiniti! UËite se dobrim djelima:pravdi teæite, ugnjetenom pritecite u pomoÊ, siroti pomozite do pravde,za udovu se zauzmite.” Razmijenite miπljenja o tome slaæete li se iline.

II. Predstavljanje Mesije(Prisjetite se u razredu tekstova u Mateju 3,13-17; 4,1-11.)Mesiju su predstavila dva velika dogaaja: pomazanje pri krπtenju

i pobjeda nad Sotonom. ” Doe Isus iz Galileje”… “da se krsti.” Isusovokrπtenje ne treba promatrati kao dio procesa “pokajte se i krstite se”.On je krπten da pokaæe da je Boæji Sin, u potpunosti se identificirajuÊis ljudima koje je doπao spasiti. Isus je bio bezgreπan u svakom smislute rijeËi, ali to ne znaËi da se On nije mogao ili ne moæe poistovjetitis greπnicima.


Ellen G. White piπe: “Isus nije primio krπtenje kao priznanje svojevlastite krivnje. On se poistovjetio s greπnicima, uËinivπi korak kojimi trebamo uËiniti i izvrπivπi posao koji mi moramo izvrπiti.” (Isusovæivot, str. 74)

Isusovo krπtenje valja promatrati u ispravnom svjetlu: kao susretNeba i Zemlje u kojem je Otac osobno potvrdio svojega Sina, a DuhGa je doπao pripremiti za teπku zadaÊu koja Mu predstoji. Krπtenje jeotvorilo put Mesiji da usmjeri pogled na udaljeni kriæ i krene putempatnje i otkupljenja, s uvjerenjem da je uistinu Kralj, Mesija i SlugaPatnik. Isusovo je krπtenje takoer potvrda da Trojstvo zajedno sudje-luje u planu spasenja.

Razmislite: Ivan je krπtavao vodom (Luka 3,14-18), ali je Krstiteljprorekao da Êe Onaj koji Êe doÊi nakon njega “krstiti Duhom Svetim iognjem” (Luka 3,16). Kako vi razumijete krπtenje ognjem? (UsporediMalahija 3,1-3.)

III. Mesija poËinje sluæbu.(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 4,12-22.)Isusov odlazak u pustinju ima precizan cilj: da bude sam, da ko-

municira s Ocem u postu i molitvi, da se udubi u poslanje koje Mupredstoji traæeÊi odgovore na pitanja zaπto i kako, da okupi tim zamisiju. Upravo u trenutku kada Isus traæi potvrdu, avao Ga odluËujeiskuπati i odvesti ako je moguÊe daleko od Boæjeg predodreenog pla-na otkupljenja — kriæa. Sotonina je strategija da osujeti Isusovo po-slanje pokuπavajuÊi u Njemu probuditi sumnju u sinovstvo, kuπajuÊiNjegovo povjerenje u OËevu ljubav i nudeÊi Mu da vlada izgubljenimplanetom bez kriæa.

Isus je pobijedio sve kuπnje vjerujuÊi u snagu RijeËi — ovu lekcijumoæemo zanemariti samo na vlastiti rizik. Tajna Isusovog pobjedniË-kog æivota moæe biti naπe oruæje protiv neprijatelja (Efeæanima 6,17).On, davatelj RijeËi, æivio je od RijeËi. Moæemo i mi. Apsolutna ovisnosti neumanjeno povjerenje u Boga Ëini da ne moæemo biti uzdrmani zbognedostatka kruha, privlaËne snage moÊi ili zlonamjernog nevjerovanjaËiji je temelj prijezir i pomisao da je Boæje kraljevstvo samo fantazija.

Pitanja za razgovorKuπnja sama po sebi nije grijeh. U biblijskom smislu kuπnja ima

potencijal da potvrdi neËiju predanost. Biti u kuπnji jedna je stvar, pastiu grijeh je druga. Gdje leæi naπa sigurnost? Razradite misao.


TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Prisjetite se teksta u Mateju 3,13-17; 4, 1-11. U

prvom se tekstu snaæno potvruje Osoba i poslanje Isusa i pokazujeda je cijelo Trojstvo ukljuËeno u Isusovo poslanje otkupljenja. U dru-gom je napad sumnje, pokuπaj da se Isus odvrati od poslanja. Razgova-rajte o pitanjima koja slijede.

Za razmiπljanje1. Koju pouku iz ova dva teksta moæete primijeniti u svojim osob-

nim duhovnim borbama?2. Prisjetite se iskustva kada ste u jednom trenutku æivjeli u pot-

punoj sigurnosti u Boæje vodstvo, a u sljedeÊem ste se uplaπili Soto-nine navale. Kako se nosite s takvim situacijama?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Kuπnja nije grijeh, ali popuπtanje kuπnji jest.

Æivot je pun kuπnji: prijevara braËnog druga, nedopuπtena sredstva upostizanju odreenog cilja znajuÊi da takav put nanosi drugoj osobinepravdu, zanemarivanje oËekivanja na radnom mjestu, namjerno za-nemarivanje odnosa s Bogom ili Njegovom Crkvom. Razgovarajte o mo-guÊim situacijama.

Aktivnost: Zamolite Ëlanove razreda da anonimno napiπu vrste ku-πnji s kojima se najviπe suoËavaju i kako se snalaze u takvim situaci-jama. Ohrabrite svaku osobu da pronae u Pismu odgovor na takveteπkoÊe. Pokupite biljeπke i pomijeπajte ih. Dajte svakom Ëlanu po jednubiljeπku da je naglas proËita i kaæe razredu πto je nauËio o borbi skojom se drugi suoËavaju. Provedite ovu aktivnost do kraja i pozoviteËlanove razreda da navedu kuπnje koje najviπe muËe krπÊane. Zatim ihpozovite da u Svetom pismu pronau rjeπenja koja daju nadu u suo-Ëavanju s ovim teπkoÊama.



Govor na Gori

KljuËni tekst: Matej 7,28.29.

UËenik Êe:Znati: Shvatit Êe znaËenje Govora na Gori.OsjeÊati: Doæivjet Êe snagu i zahtjeve velikog UËitelja.»initi: Æivjet Êe prema naËelima Govora na Gori.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: ZnaËenje Govora na Gori

A. ©to je temelj blaæenstava u krπÊanskom æivotu? S Ëime se krπ-Êanski æivot moæe usporediti (Matej 5,3-16)?

B. Kakav je Isusov odnos prema Zakonu? Kakav odnos prema Za-konu treba imati krπÊanin (Matej 5,17-28)?

C. Koja naËela trebaju vladati u svakidaπnjem æivotu krπÊanina (Ma-tej 6,14; 7,27)?

II. OsjeÊati: MoÊ i zahtjevi velikog UËiteljaA. Kako usvojiti naËela izraæena u blaæenstvima? Kako ona utjeËu

na neËiji tjelesni, duπevni, druπtveni i duhovni æivot?B. Kako se Kristovo nauËavanje o Zakonu razlikuje od nauËavanja

farizeja? Kako ono utjeËe na vaπe razumijevanje Zakona, ljubavi i mi-losti?

III. »initi: Uredite æivot prema naËelima Govora na Gori.A. ©to znaËi: “Budite savrπeni kao πto je savrπen Otac vaπ nebeski”

(Matej 5,48)?B. Kako æivjeti prema sljedeÊim naËelima: ne brinite se, ne sudite,

traæite i kucajte, hodite uzanim putem, raajte plodove i gradite nastijeni (Matej 6,25; 7,27)?

Saæetak: Govor na Gori moæe se promatrati kao ustav Boæjeg kra-ljevstva. U njemu nalazimo osnovna naËela koja vladaju u kraljevstvu.Otkriti ih i æivjeti po njima izazov je s kojim se suoËavaju Kristovisljedbenici.



KljuËno naËelo duhovnog rasta: Temeljno je naËelo Boæjeg kra-ljevstva u Govoru na Gori ljubav. BuduÊi da je Bog iz ljubavi (1. Iva-nova 4,7-8) poslao Sina da otkupi ËovjeËanstvo (Ivan 3,16), svi muπkar-ci i æene pozvani su da ljube i one koje je teπko voljeti: “Ljubite ne-prijatelje svoje, blagoslivljajte one koji vas psuju, radite dobro onimakoji vas mrze, i molite se za one koji vas namjerno iskoriπtavaju iprogone!” (Matej 5,44 — ©ariÊ) Gdje postoji takva ljubav, tamo vladaBoæje kraljevstvo.

Samo za uËitelje: ©to je æivot? Ovo pitanje zaokuplja ljude tijekomcijele povijesti. Davno je Sokrat rekao mladima u Ateni: “Neistraæenæivot nije vrijedan æivljenja.” Indijski pjesnik, nobelovac RabindranathTagore napisao je: “Spavao sam i sanjao da je æivot radost. Probudiosam se i otkrio da je æivot sluæenje. Dao sam se na sluæenje i spoznaoda je sluæenje radost.” Danski filozof Søren Kierkegaard je, s drugestrane, pomalo zbunjen, uzviknuo: “Æivot nije problem koji treba rije-πiti, veÊ stvarnost koju treba doæivjeti.” Jedan indijski mistik iz bliskeproπlosti rekao je: “Æivot je staklenka mjeπovite zimnice.” Shakespeareje dao oduπak besmislu: “Æivot je bajka koju je ispriËao neki idiot,puna zvuka i bijesa koji ne oznaËava niπta.” Nakon ovih kontroverznihrazmiπljanja i brojnih sliËnih, æivot je i dalje velika zagonetka, tajno-vita ljudskom umu, sve do pojave »ovjeka iz Galileje. Isus je definiraoæivot u Boæjem kraljevstvu i naveo naËela tog kraljevstva u Govoru naGori.

Uvodni razgovor: ZapoËnite razgovor gornjim citatima. PitajteËlanove razreda imaju li bilo kakvu dodatnu misao o tome kako defi-nirati æivot na dubok ili duhovit naËin. Nakon kratkog osvrta, razgo-varajte o Isusovom pristupu smislu i svrsi æivota, kao πto ih je definiraou svojoj Ëuvenoj propovijedi.

Pitanja za razgovor1. ©to se u Mateju 5,2-12 kaæe o æivotu i njegovom smislu?2. Isus smatra “ljubav” srediπnjom i vrhunskom obvezom u æivotu

(Matej 5, 43-48). ©to trebamo Ëiniti da bismo doæivjeli puninu æivota?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Govor iznosi sræ krπÊanstva. Poznat je i kao

Velika povelja krπÊanskog kraljevstva ili Kraljevski proglas. Nijedan opis,


koliko god bio sjajan, ne moæe doËarati posebnost Govora na Gori. Unjemu se niπta ne kaæe o tome kako smo spaπeni. Naglasak je na to-me kako spaπen Ëovjek treba æivjeti. Razmotrite na osnovi prouËavanjaKristovih zahtjeva kako krπÊanin treba æivjeti — blagoslovljeno, odgo-vorno i s puno ljubavi.

Biblijski komentarI. Budite krπÊanin: æivite blagoslovljeno.

(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 5,1-12.)Govor poËinje blagoslivljanjem krπÊana. Doπavπi do Spasitelja i is-

kusivπi Njegovo opraπtanje i otkupljenje od grijeha, krπÊanin prelazi unovo iskustvo — od djela koja razoËaravaju do milosti koja spaπava, izkraljevstva tame i grijeha u kraljevstvo svjetla i pravednosti, od pro-kletstva smrti do blagoslova æivota. Ovaj novi æivot iziskuje novi karak-ter koji je u potpunosti usklaen sa zahtjevima kraljevstva.

SlikajuÊi takav karakter, Isus navodi osam glavnih obiljeæja krπ-Êanskog ponaπanja, a svako je praÊeno blagoslovom. Ovih osam osobinanisu πvedski stol s kojega krπÊani mogu birati ono πto je za njihnajpoæeljnije, veÊ su to osobine koje treba traæiti u æivotu svakog pravoguËenika. To znaËi da je krπÊanin krotak i milostiv, siromaπan duhom iËistog srca, tuguje i æedan je, mirotvorac i progonjen. Kao Pavlov rodod devet plodova (GalaÊanima 5,22-23), Isus opisuje idealnog graani-na svojega kraljevstva kao posjednika svih osam osobina. Tako krπÊa-nin nema moguÊnost izbora jedne osobine i odbacivanja drugih. KodkrπÊanina kao konaËnog proizvoda prave ljubavi i Kristove spasitelj-ske milosti, sve osobine milosti moraju postojati. Kada se to dogodi,slijede blagoslovi: vjernici dobivaju nebesko kraljevstvo i baπtine zemlju,bivaju utjeπeni i ispunjeni, postaju pomilovani i vidjet Êe Boga. Oni suBoæja djeca.

Razmislite: GrËka rijeË makarios u nekim je prijevodima preve-dena pridjevom “blaæen”, u drugima “sretan”. “Blaæen” naglaπava objek-tivno iskustvo koje spaπenom daruje Bog osobno. “Sretan” je posljedicablagoslova — subjektivno iskustvo pojedinca. KrπÊani trebaju biti sretnijer su blagoslovljeni. Prvo moramo iskusiti Boæje djelo spasenja, a teknakon toga moæemo biti istinski sretni.

II. Budite krπÊanin: æivite odgovorno.(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 5,13-42.)Govor na Gori je poziv da æivimo odgovorno u vezi s onim πto

bismo trebali biti i πto bismo trebali Ëiniti.


©to krπÊanin treba biti? Isus navodi dva najjednostavnija ele-menta æivota i poziva krπÊane da budu kao oni: sol i svjetlo (Matej5,13-16). Sol spreËava kvarenje. Svjetlo otklanja tamu. I sol i svjetlose daju drugima. Pouka je da u krπÊanskom æivotu nema mjesta zaoholo samoljublje. Prednost ima poniznost.

Sol, bilo kao konzervans ili sredstvo za poboljπanje okusa, tihoproæima hranu i djeluje. Isto tako krπÊani moraju proæimati æivote onihkoji su u njihovoj blizini i u njih biti ukljuËeni. Druπtvena skrb iduhovno svjedoËenje nadahnjujuÊi su zadaci od kojih krπÊani ne mo-gu pobjeÊi. Oni se ne mogu povuÊi poput pustinjaka ili biti prenosi-telji senzacionalnih izljeva emocija.

Drugo, Isus zapovijeda krπÊanima da budu svjetlo svijetu — darazbiju moralnu i duhovnu tamu; da imaju Ëist i razvidan karakter; danikad ne sakrivaju svjetlo istine, Ëak ni pred licem neprijatelja i tla-Ëitelja; da svijetle kako bi oni koji su u tami vidjeli vjeËno Svjetlo,Isusa.

©to treba Ëiniti krπÊanin? Ovo je drugo pitanje za odgovoranæivot. Kao Autor moralnog Zakona, Isus je zahtijevao od svojih sljed-benika apsolutnu posluπnost Zakonu. “Nemojte misliti da sam doπaoukinuti Zakon i Proroke”, rekao je, “ne dooh da ih ukinem, veÊ da ihostvarim.” (Matej 5,17) U kontekstu Govora na Gori, izraz “da ih os-tvarim” moæe se prevesti: “da ih ispunim”, “da pokaæem njihovo pravoznaËenje“.

Krist se koristi jedinstvenom formulom da proπiri i naglasi zahtjevemoralnog Zakona: “»uli ste da je reËeno. … A ja vam kaæem.” Prematom tumaËenju ubojstvo nije samo Ëin oduzimanja æivota, veÊ i ljut-nja; nazivanje nekoga “budalom” povreda je vrijednosti i dostojanstvaneke osobe. Preljub viπe nije vanjski Ëin, veÊ i unutarnja poæuda. “Okoza oko” mora ustupiti mjesto novom naËelu — ne odgovoriti zlom nazlo (Matej 5,17-42). Time je definiran krπÊanski mandat za odgovoranæivot.

Razmislite: Zaπto se Isus koristi slikama soli i svjetla da bipokazao kako krπÊani trebaju æivjeti da bi ispunili moralni Zakon?

III. Budite krπÊanin, æivite s puno ljubavi.(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 5,38-47.)Kako god gledali na to, Govor na Gori je iznad svega izloæba ljubavi.

Da je Bog ljubav, biblijska je datost. Biblija ne promatra Boga nikakodrugaËije nego kao ljubav. Milosre, milost, pravednost, providnost isve ostale osobine koje karakteriziraju Boæansko BiÊe i moguÊe su sa-mo zbog osnovne vrline ljubavi.


BuduÊi da je Bog ljubav (1. Ivanova 4,8), i Boæja djeca trebaju odra-æavati tu ljubav. Isus razrauje ovaj aksiom do detalja i definira ljubavkao odnos koji nama upravlja ne samo prema onima s kojima dijelimoistu vjeru, zajednicu i nadu, veÊ i prema onima koji to ne Ëine. Njegovnauk doseæe trokraki vrh: “Ljubite neprijatelje svoje”, “blagoslivljajteone koji vas psuju”, “radite dobro onima koji vas mrze”, “molite se zaone koji vas namjerno iskoriπtavaju i progone” (Matej 5,44 — ©ariÊ).Kristova definicija ljubavi ne ustrajava na reciprocitetu, veÊ da ljubimonedopadljive potpuno i bezuvjetno, da njegujemo ljubav u odnosima,djelima i bogosluæju.

Pitanje za razgovor: Isusova zapovijed da ljubimo zavrπava jed-nom od najteæih izjava: “Dakle: budite savrπeni kao πto je savrπen Otacvaπ nebeski!” (Matej 5,48) ©to znaËi zapovijed da budemo savrπeni?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Govor na Gori izvanredan je opis graana kra-

ljevstva. U novom izlaganju tog æivota Krist nas poziva da idemo iznadslova Zakona i æivimo po Duhu. Dakle, krπÊanski moralni i duhovniæivot mora odbaciti “nemoj uËiniti” i prihvatiti “uËini”. ImajuÊi ovo uvidu, prodiskutirajte u razredu pitanje za razmiπljanje.

Za razmiπljanje©to je Isus mislio kada je rekao: “Jer, velim vam, ne bude li vaπa

pravednost veÊa od pravednosti knjiæevnika i farizeja, sigurno neÊeteuÊi u kraljevstvo nebesko” (Matej 5,20)?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: U Mateju 6—7 nalazi se nekoliko silnih istina,

nijeËnih i jesnih. Podijelite razred u dvije skupine; jedna neka razgovarao jesnim, a druga o nijeËnim istinama. Neka kaæu ostalima πto su nau-Ëili iz jesnih, a πto iz nijeËnih zapovijedi.

Zapovijedi “ne uËini”:• “Ne sabirajte sebi blago na zemlji. ” (Matej 6,19)• “Ne brinite se.” (Matej 6, 25-32)• “Nemojte suditi.” (Matej 7,1-6)

Zapovijedi “uËini”:• “Molite.” (Matej 6,5-13)• “Najprije traæite kraljevstvo Boæje.” (Matej 6,33-34)• “Molite. … Traæite. … Kucajte.” (Matej 7,7-12)• “Gradi na litici.” (Matej 7,24-27)



“Ustani i hodi”: vjera i iscjeljenje

KljuËni tekst: Matej 9,1-8.

UËenik ÊeZnati: Susrest Êe se s Isusom koji nagrauje vjeru onih koji dolaze

k Njemu.OsjeÊati: Doæivjet Êe snagu i autoritet Isusa koji rjeπava teπke

æivotne probleme.»initi: Vjerovat Êe u Isusovu moÊ lijeËenja i opraπtanja.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Susretnite se s Isusom koji nagrauje vaπu vjeru.

A. Koji su zajedniËki elementi u Ëudotvornim iscjeljenjima u Ma-teju 8?

B. Zaπto se spominje subota u Isusovoj sluæbi Ëinjenja Ëuda (Matej8,16-17; Luka 4, 31-41)?

C. Na koji naËin Ëuda u Mateju 8,22; 9,8 pokazuju da se Isus brineza potrebite bez obzira na njihov druπtveni poloæaj?

II. OsjeÊati: Doæivite Isusovu moÊ i autoritet.A. Na koji naËin Isus pokazuje da nitko, bio to gubavac, nezna-

boæac ili æena, nije marginaliziran ni zapostavljen u Njegovom kraljev-stvu?

B. Na koji naËin uËeniπtvo podrazumijeva poziv, odaziv i cijenu(Matej 8,18-22)?

C. Kakva je bila reakcija ljudi koji su gledali Isusova Ëuda (Matej8,23; 9,1-8)?

III. »initi: Vjerujte u Isusa i sluæite Mu.A. Svako Ëudo u ovoj pouci zahtijeva vjeru u iscjeliteljsku i spasi-

teljsku silu Isusa Krista. Kakvo Ëudo oËekujete vi u svojem æivotu ikakvu to vjeru zahtijeva?

B. Isus je u svojoj sluæbi imao samo jedan cilj — da nekom po-mogne, i samo jedan motiv — ljubav. ©to trebate uËiniti da bi vaπasluæba bila nalik na Kristovu?


Saæetak: Isus kao Mesija svojom je moÊi i autoritetom sluæio iuzdizao ËovjeËanstvo. Njegovo je kraljevstvo obuhvaÊalo sve ljude. Sva-tko tko je doπao k Njemu, osjetio je kako ga prihvaÊa Kristova ljubavi obuhvaÊa spasonosna milost. Rezultat je bilo pitanje: Tko je taj Isus(Matej 8,27)?

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Matej 9,6.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Tekst u Mateju 9,1-8 govori oparaliziranom Ëovjeku koji nije imao nade da Êe ikad prohodati. Imaoje, meutim, neke prijatelje koji su vjerovali u sve πto su Ëuli o Isusuza vrijeme Njegove sluæbe u Galileji. Jednog dana, kada se Isus vratiou Kafarnaum, njihova je vjera stupila u akciju. Donijeli su svojeg pa-raliziranog prijatelja u Isusovu prisutnost. Ono πto su uËinili predivnaje manifestacija vjere. Marko u svojem evanelju izvjeπtava da su seprijatelji, buduÊi da je u kuÊi bila velika guæva, popeli na krov, skinuliga i spustili “postelju na kojoj je leæao uzeti”. Njihova vjera rezultiralaje brzim odgovorom: oprostom grijeha i ozdravljenjem tijela. Najboljastvar koju prijatelj krπÊanin moæe uËiniti jest da dovede Ëovjeka upotrebi Kristu. To je najveÊi prijatelj.

Uvodni razgovor: Kada Isus kaæe uzetome da se ne boji, On gauvjerava u dvije stvari: da su njegovi grijesi oproπteni i njegovo zdrav-stveno stanje obnovljeno. Zaπto Isus postavlja pitanje: “Pa πto je lakπereÊi, reÊi: ‘Oproπteni su ti grijesi’ ili reÊi: ‘Ustani i hodi’?” (Matej 9,5)

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Misija potpore oboljelima od gube, u suradnji s

KrπÊanskim medicinskim fakultetom u Velori u Indiji, provela je neko-liko projekata, ukljuËujuÊi rekonstruktivnu kirurgiju, i pruæila nadutisuÊama stanovnika iz obliænjih sela koji su bolovali od gube. U sklo-pu projekta izraivale su se crne sandale od avionskih guma, koje subile meka podloga za stopala i omoguÊavale su lakπe hodanje.

Taj korisni izum ubrzo se pretvorio u sredstvo druπtvenog obilje-æavanja. Po tim karakteristiËnim sandalama lako je bilo prepoznati obo-ljele od gube. To je dovodilo do toga da restorani i trgovine nisu æelje-li pruæati usluge ovim nesretnim muπkarcima i æenama. Potreseni skan-dalom koji su izazvale ove sandale, lijeËnici, medicinske sestre, na-stavnici i studenti KrπÊanskog medicinskog fakulteta preuzeli su praksunoπenja crnih sandala, dovodeÊi ugostitelje do izbezumljenosti. Bojkotje na kraju zavrπio, a sandale su postale simbol krπÊanske ljubavi.


Naπa ovotjedna pouka govori o tome kako se Krist ophodio premamanje sretnim ljudima iz naπe okoline. Napomenut Êemo tri dogaaja:dodirivanje onih koje se nije smjelo dodirnuti, prihvaÊanje odbaËenih ioslobaanje zatoËenih.

Biblijski komentarI. Dodirivanje onih koje se nije smjelo dodirnuti

(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 8,1-4.)“NeËist, neËist”, bio je uzvik kojim su gubavci upozoravali prola-

znike i na taj naËin odræavali sigurnu udaljenost. Tjelesno raspadanjei unakaæenost, druπtvena odbaËenost i izolacija Ëinili su gubavce æi-vim mrtvacima. Njih se nije smjelo dotaknuti. Prema rabinskom zako-nu, trebali su biti najmanje πest stopa udaljeni od bilo kojeg drugogljudskog biÊa. PrekoraËenjem ove granice postajalo se neËistim, zahti-jevane su stroge ceremonije oËiπÊenja koje je nadgledao sveÊenik. Utakvom se okviru odvija naπa priËa. Gubavac je znao da je Isus Gospo-din i da ga moæe izlijeËiti, ali kako da premosti razmak? ©est stopabilo je veliko i zabranjeno rastojanje za gubavca na putu do spasono-sne toËke na kojoj ga oËekuje izljeËenje. Ali je vjera ovoga gubavcapribliæila prostor, a na njegov vapaj odmah je stigao odgovor: “HoÊu.Ozdravi!” (Matej 8,3)

PriËa nije obiËan sluËaj gubavca koji traæi izljeËenje, veÊ prika-zuje slomljeni i greπni rod koji nema ni mjeru ni sredstvo da naeodmor, mir i otkupljenje.

Grijeh stvara najveÊi jaz; to je guba duπe pri Ëemu se naπe najdu-blje biÊe raspada, njeæno srce pretvara u hladni grubi kamen, pleme-nita i uzviπena nastojanja pretvaraju se u ponositu i oholu sebiËnost“jer su svi sagrijeπili”, kaæe apostol Pavao (Rimljanima 3,23). Tako susvi duhovni gubavci izolirani. Gledano na taj naËin, priËa u kojoj Isusdodiruje gubavca daje nam nadu. On nije preπao razmak od πest sto-pa, veÊ golemi jaz izmeu Neba i Zemlje, napustio je prisutnost Bogai doπao na Zemlju da nas dotakne. Isusov dodir dostupan je svakomeod nas. On ima moÊ da oprosti najgore grijehe, da dovede do izljeËenjatamo gdje je bolest uznapredovala, da nas otme od smrti koju nosigrijeh i dovde u zagrljaj Boæje ljubavi.

Razmislite: “Kristovo je djelo oËiπÊenja ovog gubavca od straπnebolesti slika Njegova djela oËiπÊenja duπe od grijeha.” (Ellen G. White,Isusov æivot, str. 266) Porazgovarajte o tome.


II. PrihvaÊanje odbaËenih(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 8,5-13.)PriËa o rimskom stotniku koji je priπao Isusu s molbom da izlije-

Ëi njegovog vjernog slugu koji je bio na rubu smrti, otkriva Ëetiri veli-ke istine. Prvo, noseÊi carev peËat u Kafarnaum, stotnik pokazuje damoÊ i vlast nikada ne smiju zaslijepiti oËi za vrijednost i dostojanstvoljudskog biÊa, Ëak ako je ta osoba rob. Rimski zakon moæda nije sma-trao roba vrednijim od obiËnog alata koji se baca kada viπe nije upo-trebljiv, ali stotnik je bio iznad takve monstruozne kulture.

Drugo, zagrljaj boæanske milosti bio je dostupan i stotniku i slu-zi, obojici pogana, koji su u æidovskoj kulturi bili jedva korak iznadgubavca kojeg je Isus upravo izlijeËio. Vrata k Isusu uvijek su otvorenai nikada se nikom ne zatvaraju, bio on poganin ili rob. Koga greπnisvijet odbacuje, novi svijet koji stvara Isus prihvaÊa.

TreÊe, osjeÊaj bezvrijednosti kljuË je da se iskusi moÊ boæanskemilosti. Stotnik je izrazio nedostojnost da Isus ue u njegov dom iuzviknuo: “Samo reci rijeË, i ozdravit Êe sluga moj!” (Matej 8,8)

»etvrto, Isusova se sila pokazivala i pokazuje ne nuæno preko Nje-gove tjelesne prisutnosti, veÊ vjerom u Njegovu rijeË. Stotnik je imaotakvu vjeru da je Isusa zadivio. Rekao mu je da ode kuÊi i vidi odgovorna njegovu izuzetnu vjeru.

Razmislite: Izraz “zadivi se” upotrijebljen je dvaput u evaneljima.Prvi primjer je ovdje u kontekstu stotnikove vjere. Drugi je u Marku6,6. Isus se “zadivio” nevjeri koja je navela stanovnike Nazareta da Gaodbace. Kako u takvom kontekstu razumijete Isusovu reakciju nastotnikovu vjeru: “Tolike vjere ne naoh ni u koga u Izraelu” (Matej8,10)? Kako tumaËite Njegove rijeËi u redcima 11 i 12?

III. Osloboenje zatoËenih(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 8,28-34.)Dok Matej govori o dva muπkarca koje su opsjeli demoni, Marko

(5,1-20) i Luka (8, 26-29) spominju jednog. Ovo nije neslaganje; poslje-dnja dva pisca fokusiraju se na Ëovjeka koji je progovorio. Ovdje jebitno da je opsjednutost demonima stvarna, a jedina sigurnost protivtakve Sotonine vlasti je posluπnost Kristu. Duπa koja je usidrena uKristu i Njegovim obeÊanjima zna da Êe avao pobjeÊi od nas ako muse odupremo (Jakov 4,7).

Umjesto radosti zbog iscjeljenja opsjednutoga, “sav grad izie ” i“zamoliπe ” Isusa da ode iz grada (Matej 8,34). Taj odgovor doπao je odneznaboæaca. Ali Ivan navodi sluËaj odbaËenog Isusa joπ snaænije rije-Ëima: “K svojima doe, ali ga njegovi ne primiπe.” (Ivan 1,11) Zaπto je


Isus neæeljena osoba πirom svijeta? Njegova prisutnost remeti rutinu iudobnost i donosi ono πto ËovjeËanstvo smatra normalnim na osnoviboæanskog suda. Tamo gdje je On, grijeh se ne moæe ustoliËiti; neprav-da ne moæe promoliti lice; sebiËnost mora ustupiti mjesto bratstvu;oËi koje ne vide dalje od boje, rase, kaste i spola, moraju se podvrgnu-ti operaciji; ljubav, milost i pravednost moraju obiljeæiti svaki obrisljudskog æivota. Krist je Veliki Uzurpator. “Zaπto nas uznemiravaπ? Os-tavi nas na miru ”, to je vapaj onih koji æive u lakoÊi udobnosti i tiπinigroblja. Ali blagoslovljeni su oni koji otvore vrata i pozovu razapetogKrista da ue i veËera s njima (Otkrivenje 3,20).

Razmislite: U koloteËini svakidaπnjeg æivota, zauzeti brojnim de-taljima oko preæivljavanja, prisjetite se sluËaja kada ste rekli Isusu davas ostavi na miru ili saËeka. Koji su neprimjetni naËini da dræimoKrista na distanci?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Zapazite zajedniËku karakteristiku triju izlje-

Ëenja u ovotjednoj pouci: prema hebrejskom zakonu gubavac je neËistzbog svoje bolesti; stotnikov sluga je neËist jer je bio poganin; ljudiopsjednuti demonom bili su neËisti jer su bili pogani i æivjeli su nagroblju. Dakle, neËistoÊa je zajedniËka osobina ovih triju Ëuda.

Za razmiπljanje1. Tko su danas “neËisti” i kako njima moæemo sluæiti?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Rimski stotnik je rekao Isusu: “Samo reci rijeË,

i ozdravit Êe sluga moj.” (Matej 8,8) Povjerenje u Boæju rijeË naπ jeneposredni izvor pobjede. Bilo da se opiremo grijehu, bjeæimo od kuπnjiili traæimo iscjeljenje, okrenimo se RijeËi. U njoj je sila. Iako ne mo-æemo vidjeti Boga licem u lice, imamo pristup k Njemu preko NjegoveRijeËi i molitve. Onaj koji je rijeËju stvarao, i dalje je u naπoj sredini.S nama je Njegova RijeË i njezina snaga.

Aktivnost: Zamolite Ëlanove razreda da napiπu primjer iz æivotaili dogaaj u kojem je Boæja rijeË donijela novinu u neËiji æivot.



Vidljivi i nevidljivi rat

KljuËni tekst: Matej 11,12.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe sukob izmeu Boæjeg i Sotoninog kraljevstva.OsjeÊati: Prepoznat Êe kako je Krist svojom sluæbom osigurao

pobjedu Boæjeg kraljevstva.»initi: Doæivjet Êe Kristovu pobjedu u velikoj borbi.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Sukob izmeu dvaju kraljevstava

A. Kako je sukob zapoËeo?B. Koji su problemi u sukobu?C. Koliko je stvaran ovaj sukob u naπem æivotu?D. Kako tema velike borbe utjeËe na naπ pogled na svijet?

II. OsjeÊati: Kristova pobjeda u sukobuA. ©to znaËi reËenica: “Navala je na kraljevstvo nebesko, i siloviti

ga prisvajaju” (Matej 11,12)?B. Kako i gdje se odvija napredovanje?C. Kako i gdje Boæje kraljevstvo treba oËekivati nasilje?D. Kako i kada Êe sukob dvaju kraljevstava zavrπiti?

III. »initi: Doæivite pobjedu Boæjeg kraljevstva.A. Koliko je stvarno naπe sudjelovanje u ratu izmeu Krista i So-

tone (Efeæanima 6,10-18)?B. Na koji naËin naπe svakidaπnje odluke pokazuju na Ëijoj smo

strani u ovom sukobu kraljevstava?

Saæetak: Iako velika borba podrazumijeva problem svemirskih raz-mjera i odvija se pred cijelim svemirom, to je u prvom redu bitka zaljudski um i srce. Tu se odluËuje na Ëijoj smo strani i tu poËiva naπasudbina.



KljuËno naËelo duhovnog rasta: Ovotjedna pouka razmatra re-dak u Mateju 11,12: “Od vremena Ivana Krstitelja do sada navala je nakraljevstvo nebesko, i siloviti ga prisvajaju.” Ovdje Isus stavlja nagla-sak na veliku borbu izmeu sebe i Sotone. Boæje kraljevstvo je nada isrce Boæjeg naroda od trenutka kad je grijeh doπao na svijet. Kraljev-stvo je postalo povijesna stvarnost kada je Sin, Druga Osoba Boæan-stva, uzeo na sebe ljudsku narav i otkupio ËovjeËanstvo od grijeha.Otad Boæje kraljevstvo stalno napreduje iako Sotona pokuπava osuje-titi Boæju namjeru.

U kontekstu ovog sukoba izmeu dvaju kraljevstava, sve πto evan-elje zapisuje o dolasku Boæjeg kraljevstva u Isusovoj sluæbi — Hero-dovo Ëedomorstvo u Betlehemu, kuπnja u pustinji, zatvaranje i po-gubljenje Ivana Krstitelja, neprestani zapleti i planovi protiv Isusa, ras-peÊe — ilustrira koliko je Sotona snaæan i odluËan u ratu protiv Bo-æjeg kraljevstva. Ali Boæja je pobjeda u ovom sukobu osigurana. Kaosvjedoci, primijetimo kako Sinova sluæba pretvara tragiËne posljedicegrijeha u trijumfalne svjedoke Njegove pobjede: “Slijepi progledaju, hro-mi hodaju, gubavi se Ëiste, gluhi Ëuju, mrtvi ustaju, siromasima sepropovijeda Radosna vijest.” ( Matej 11,5)

Samo za uËitelje: “Tko nije sa mnom,” kaæe Isus, “taj je protivmene; tko sa mnom ne sabire, taj prosipa.” (Matej 12,30) Odluka dabudemo s Isusom donosi nam vjeËni æivot, a odluka da budemo saSotonom vjeËno uniπtenje.

Pitanja za razgovor1. Istraæite u razredu vaænost odabira izmeu ovih dvaju sukoblje-

nih kraljevstava.2. Kako velika borba izmeu Krista i Sotone ulazi u svaku poru

ljudskog postojanja?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Tko sam ja? Odakle dolazim? Kamo idem? ©to

radim? Koji je smisao povijesti? Koja je moja uloga u æivotu? Ovo suneka osnovna pitanja s kojima se suoËavamo i na njih smo skloni od-govoriti u skladu s pogledom na svijet koji smo usvojili. Vjera u Bogadovest Êe do posebne vrste pogleda na svijet; isto tako poricanje po-stojanja Boga dovest Êe do potpuno drugaËijeg pristupa. Od Postankado Otkrivenja, Biblija prikazuje osnovni pogled na svijet prema kojem


se odvija sukob izmeu sila dobra i zla. Za adventiste ovaj je sukobpoznat kao velika borba izmeu Krista i Sotone. U tom sukobu dvajukraljevstava moramo imati vjeru u Boga koja ne posustaje i potvrditinaπu ulogu u unapreenju Boæjeg kraljevstva. Da bismo to mogli postiÊi,moramo razumjeti sukob izmeu dvaju kraljevstava, ukljuËujuÊi pobje-du Krista u sukobu, i iskusiti tu pobjedu u naπem æivotu.

Biblijski komentarI. Sukob izmeu dvaju kraljevstava

(Prisjetite se u razredu teksta u Otkrivenju 12,7-10.)Od Postanka (3,15) do Otkrivenja (12,7-10) Biblija otkriva nepre-

stani sukob izmeu Krista i Sotone, izmeu kraljevstva pravednosti ikraljevstva grijeha. Biblija nikada ne podcjenjuje postojanje i ulogu So-tone u tokovima ljudske povijesti. Ona prikazuje Sotonino podrijetlo unjegovim naporima da postane kao Bog (Izaija 14,12-15; Ezekiel 28,12-15). Njegova pobuna protiv Boga dovodi do toga da bude zbaËen s Neba(Luka 10,18, Otkrivenje 20,7-9) i na kraju ga Ëeka apokaliptiËno uni-πtenje (Otkrivenje 20,7-10).

Srediπnja je toËka u ovom svemirskom sukobu Boæji karakter: mo-gu li ljubav i pravednost koegzistirati u Boæjoj naravi. Je li Njegov Za-kon koji upravlja æivim stvorenjima nepravedan i samovoljan? Je li gamoguÊe ispuniti?

Dok je “Sotonin lukavo smiπljeni plan” da “laæno prikaæe Boæjikarakter kao samovoljan, strog i neumoljiv” (Ellen G. White, Testimon-ies for the Church, sv. 5, str.738), Kristova je namjera da pokaæe svijetuda je Bog ljubav i da je Njegov Zakon pravedan.

Isus je s tom namjerom doπao na ovaj svijet. Njegov æivot, sluæba,raspeÊe, uskrsnuÊe i drugi dolazak dio su Boæjeg vjeËnog plana “jerÊe on izbaviti svoj narod od grijeha njegovih” (Matej 1,21; usporediteEfeæanima 1,7-11) i uspostavit Êe svoje kraljevstvo zauvijek (Otkrive-nje 11,15; 20,7-10; 21,1-5).

Razmislite: Svaki krπÊanin “treba vidjeti kako ova velika borbaproæima svaki stupanj ljudskog iskustva; kako i on sam u svakom svomæivotnom djelu otkriva ili jednu ili drugu od ove dvije suprotne pobu-de; i kako, æelio to ili ne, on Ëak i sada odluËuje na Ëijoj Êe se straninaÊi u ovom sukobu” (Ellen G. White, Odgoj, str. 171).

Pitanja za razgovor: Neka jedan Ëlan u razredu proËita gore nave-denu tvrdnju. Potom zamolite Ëlanove razreda da protumaËe kako ovajsvemirski sukob dopire do njihovog æivota, ukljuËujuÊi osobne borbes kojima se suoËavaju.


II. Kristova pobjeda u sukobu(Prisjetite se u razredu teksta u 1. Ivanovoj 3,8.)Apostol Ivan, koji je najduæe promatrao dinamiku velike borbe, ova-

ko ju je saæeo: “Tko poËinja grijeh, od avla je, jer je avao greπnikod poËetka. Sin se Boæji pojavio zato da uniπti avolska djela.” (1. Iva-nova 3,8) Sukob je zapoËeo Sotona (Otkrivenje 12,7) i on mora zavrπitiuniπtenjem Sotone. Nije bilo i nema drugog naËina. Stoga je i DrugaOsoba Boæanstva uzela ljudsko obliËje æiveÊi æivotom pobjede nadsvakom kuπnjom koju je Sotona postavio. KonaËno, pobijedio ga je nakriæu davanjem svojeg æivota u otkup za grijeh (Marko 10,45; Koloπa-nima 2,13-15), Ëime je otrgnuo ËovjeËanstvo iz avolskih pandæi. Pa-vao stoga kaæe: “Ali hvala Bogu koji nam dade pobjedu po naπem Go-spodinu Isusu Kristu!” (1. KorinÊanima 15,57)

Kriæ je najviπi izraz boæanske ljubavi i pravednosti. On otkriva, sjedne strane, Boæju beskrajnu ljubav prema ËovjeËanstvu (Ivan 3,16), as druge nepromjenjivost Boæjeg zakona. Ovaj izraz ljubavi i pravedno-sti na kriæu samo je srce Evanelja pred kojim Sotona i njegovo kra-ljevstvo ostaju poraæeni. A poraz ostaje zapeËaÊen zauvijek KristovimuskrsnuÊem.

Razmislite1. Zaπto je kriæ bitan za Kristovu pobjedu u velikoj borbi? Spome-

nimo na koje je naËine Sotona pokuπao osujetiti Boæji plan i osiguratipobjedu u velikoj borbi.

2. Koliko ova borba izmeu dvaju kraljevstava bjesni u ljudskimsrcima danas?

III. Doæivite Kristovu pobjedu.(Prisjetite se u razredu teksta u Efeæanima 6,12.)Neposredno uoËi Getsemanija, Isus je rekao Petru: “©imune, ©i-

mune, pazi, sotona je dobio dopuπtenje da vas moæe reπetati kao pπe-nicu, ali ja sam molio za te da tvoja vjera ne malakπe.” (Luka 22,31.32)Ove se rijeËi ne odnose samo na Petra, veÊ na sve uËenike. Sotoninaje namjera da nas odvuËe od Boæjeg kraljevstva i uËini plijenom svojihlukavih zamisli. Tako je velika borba ne samo nevidljivi sukob izmeudobra i zla, veÊ velika realnost u naπem svakidaπnjem æivotu. SvakiKristov uËenik meta je Sotoninih prijevarnih planova, ali je ujedno ipredmet Kristove ljubavi i iskrenih molitava.

“Mnogi smatraju da ova borba izmeu Krista i Sotone nema nekoposebno znaËenje za njihov æivot; za njih je ona nevaæna. Meutim, upodruËju svakog ljudskog srca ova se borba ponavlja.” (Ellen G. White,Isusov æivot, str. 80)


Pavao ovo naziva naπim duhovnim ratom. BuduÊi da smo ukljuËeniu borbu za naπu duπu, upuÊen nam je poziv: “Budite jaki u Gospodinui njegovoj silnoj moÊi”, i: “Obucite se u bojnu opremu Boæju da semognete suprotstaviti avolskim napadima!” (Efeæanima 6, 10-11). Pobje-da u krπÊanskom æivotu poËinje sigurnom i jasnom vezom s Isusom.

Pitanja za razgovor: ProËitajte tekstove u Efeæanima 6,14-18 i 2.KorinÊanima 10,3-5. Razgovarajte o tome kako nam je Bog omoguÊioda se borimo protiv sila zla i da æivimo pobjedniËkim æivotom.

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Krist je “znao da Êe æivot Njegovih vjernih uËe-

nika biti sliËan Njegovom, nizu stalnih pobjeda” (Ellen G. White, Isusovæivot, str. 565).

Za razmiπljanje1. Kako æivot krπÊanina moæe biti sliËan Kristovom — “niz nepre-

kidnih pobjeda“? Koje uvjete trebamo ispuniti da bismo postigli tostanje?

2. GovoreÊi o svojem pobjedniËkom æivotu, Isus je rekao: “Jer sepribliæuje knez ovoga svijeta. On protiv mene ne moæe niπta.” (Ivan14,30) ©to trebamo uËiniti da bismo i mi to mogli izjaviti?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Put prema duhovnoj pobjedi i rastu ispunjen je

mnogim Sotoninim zamkama i tu trebamo biti na oprezu. Pavao naspoziva da budemo oprezni i upuÊuje nam savjet: “Odræite se! Buditejaki! Stanite! Opaπite se! Molite se! Obucite se!” (Efeæanima 6, 10-17)

Aktivnost: Zamolite Ëlanove razreda da iznesu vlastita iskustva otome kako su im ovi savjeti pomogli da zadobiju pobjede u duhovnimbitkama.


Pouka 6 30. travnja—7. svibnja 2016.

Odmor u Kristu


UËenik ÊeZnati: Prepoznat Êe u Isusu spasonosni odmor.OsjeÊati: Doæivjet Êe spasonosni subotnji odmor.»initi: Svetkovat Êe radosno subotnji odmor.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Prepoznajte u Isusu spasonosni odmor.

A. Koji su uzroci nemira i umora?B. Kakav odmor Isus nudi? Je li taj odmor sveobuhvatan?C. U Ëemu je razlika izmeu jarma koji mi nosimo i jarma koji

nudi Isus?

II. OsjeÊati: Doæivite spasonosni subotnji odmor.A. Na koji je naËin odmor koji Isus nudi povezan sa subotom?

Kako su idealni i pravi smisao Isusovog nauka iskrivili vjerski voeNjegovog vremena?

B. Kako je povezana Isusova ponuda za odmor s raznim teretimakoje nameÊe ljudska predaja o svetkovanju subote?

C. Kako se Isus koristio Biblijom kad je odgovarao na pitanja opravom svetkovanju subote? Zaπto je oslanjanje na Bibliju naπa naj-bolja obrana?

III. »initi: Svetkujte radosno subotnji odmor.A. Na koji je naËin subota znak spasonosnog odmora?B. Kako moæemo doæivjeti radost spasenja i subote? Kako ovo is-

kustvo utjeËe na druge ljude?

Saæetak: Ako se svetkuje u pravom duhu, subota je snaæno isku-stvo koje slavi naπe stvaranje, spasenje, vjeËni mir i vezu s Isusom.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Matej 11,28-30; 12,8.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Mnogi vjernici kaæu: “»ini ovo.Nemoj Ëiniti ono.” Na taj naËin definiraju spasenje u odnosu na onoπto se mora, a πto ne smije Ëiniti. Ali Isus kaæe: “Doite.” “Doite kmeni svi koji ste umorni i optereÊeni, i ja Êu vas okrijepiti.” (Matej11,28) Spasenje od grijeha i odmor od svih tereta nalazi se ne u onomeπto Ëinimo, veÊ u Isusu i samo u Njemu. Na osnovi onoga πto je posti-gao na kriæu, samo On moæe uputiti sveobuhvatan poziv: “Doite kmeni i ja Êu vas okrijepiti.”

Samo za uËitelje: “Povjeri Jahvi svoju brigu, i on Êe te pokrijepiti:neÊe dati da ikada posrne pravednik.” (Psalam 55,22) Iako priznaje daæivot donosi tugu i terete, Sveto pismo nas uvjerava da je Boæja brigaza nas dovoljna da nas odræi i nosi kroz sve teπkoÊe. Zamolite Ëlanoverazreda da proËitaju svoj omiljeni odlomak iz Pisma koji im donosiutjehu kada prolaze kroz teπkoÊe.

Uvodni razgovor: Matej 11,28-30. “Tim rijeËima Krist govori sva-kom ljudskom biÊu. Znali to ili ne, svi su umorni i natovareni. Svi supritisnuti teretima koje samo Krist moæe ukloniti. Najteæi teret kojinosimo jest teret grijeha. Kad bismo bili ostavljeni da sami nosimoovaj teret, on bi nas uniπtio. … On nas poziva da bacimo sve svojebrige na Njega; jer nas nosi na srcu.” (Ellen G. White, Isusov æivot,str. 262,263)

Pitanje za razgovorNa koji je naËin Kristovo noπenje naπih grijeha povezano s ukla-

njanjem naπeg tereta koji nema veze s grijehom?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Kao dijete, John je ostajao spavati u vrijeme

kad je njegov otac izlazio iz kuÊe. Nakon dugih sati napornog i iscrp-ljujuÊeg rada u tvornici, otac se pred sumrak vraÊao kuÊi. Johnovamajka je imala spremnu posudu vode, zagrijanu na peÊi na drva. On bise okupao i za kratko vrijeme naπao s obitelji na okupu. Tada bi imalibogosluæje, a potom je uslijedila oskudna veËera. Naπavπi ljubav u tojtoploj vodi, obiteljskom zajedniπtvu i veËeri, otac bi osjetio olakπanjeod mukotrpnog tjelesnog rada. Nakon napornog rada slijedio je odmori sladak san. Tako je izdræao trideset godina jer je volio svoju obitelji osjeÊao je svaku veËer olakπanje zato πto je znao da Êe zauzvrat dobiti


ljubav. “Ljubav je strpljiva” (1. KorinÊanima 13,4-7), napisao je Pavao,veliki poznavatelj Zakona i najistaknutiji zagovornik milosti. Put doodmora poËinje s milostivim Bogom.

Naπa pouka govori o (1) odmoru koji jedino moæe pruæiti Isus, (2)o trajnom simbolu tog odmora i (3) o radosti kojom proslavljamo tajodmor.

Biblijski komentarI. Odmor koji moæe pruæiti jedino Isus

(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 11,28-30.)Tekst u Mateju 11, 28-30 saæima ono o Ëemu govori cijelo evan-

elje. Naπi tereti, Spasiteljev poziv, Njegov odmor i kretanje od nemirado trajnog odmora, sve je detaljno opisano.

Najprije moramo doÊi k Isusu. Jedino On ima protuotrov za naj-veÊi teret ËovjeËanstva — teret grijeha. Svialo se to nama ili ne, mo-ramo se suoËiti s Ëinjenicom da osim Krista nema lijeka za grijeh. Sgrijehom mi smo bespomoÊni, beznadni i teπko optereÊeni. ©to se viπepokuπavamo spasiti od grijeha, dublja je tragedija nemira. Grijeh nijezdravstveni problem, profesionalna deformacija, obmana sredine, Ëakni moralni neuspjeh. Grijeh je pobuna protiv Boga i samo Bog moæeosigurati rjeπenje za taj problem. On ga je osigurao u Isusu koji jerekao: “Doite k meni.” Poziva nas da se identificiramo s Isusom —da ponesemo Njegov kriæ, Njegovu milost, Njegov put i Njegov jaram.

Odmor koji nam nudi Isus nije poziv na lak æivot pun zadovolj-stva; umjesto toga to je zamjena jarma — od jarma samopravednostido ponuene sile Kristove pravednosti; od porobljivaËkog jarma legali-zma do Boæje milosti koja oslobaa. To izbavljenje i osloboenje Ëinejaram otkupljenog æivota smirenim u posluπnosti i radosnoj sluæbi. Po-vrh svega, Isus nas poziva da budemo Njegovi uËenici: “UËite od mene.”Jedna od vaænih lekcija koju trebamo nauËiti jest da Njegov odmornije πala. To je stvarno iskustvo urezano u velikom simbolu prigodomstvaranja i otkupa.

Razmislite: Biblija Ëesto prikazuje Zakon kao dar radosti i miline.U Psalmu 119 osam puta se spominju radost i milina koje se mogunaÊi u Zakonu (redci 24.35.47.70.77.92.143.174). Izaija 58,13 proglaπavasubotu “milinom”, “dan Jahvi posveÊen”. Isus kaæe da je Zakon nepro-mjenjiv (Matej 5,17-18). Pavao ukazuje na unutarnjeg Ëovjeka koji seraduje Boæjem zakonu (Rimljanima 7,22). Bez obzira na sve ove tvrdnjeo Zakonu, kako on postaje teret?


II. Subotnji odmor(Prisjetite se u razredu tekstova u Postanku 2,1-3; Izaiji 66,22-

23.)Isus koji nudi odmor onima koji su “umorni i optereÊeni”, kaæe

za sebe da je “gospodar subote” (Matej 11,28; 12,8; Marko 2,27-28) —dar odmora ima podrijetlo u stvaranju i ostat Êe na novom nebu i zemlji(Postanak 2,1-3; Izaija 66, 22-23). Subota nas povezuje sa Stvoriteljem,poziva nas da proslavimo radost æivota i zauvijek priznamo da æivot ispasenje ne dolaze kao rezultat naπeg rada, veÊ kao dar Boæje milosti.Onaj koji je stvorio nas, stvorio je i subotu. On se odmarao u taj dan,posvetio ga i zapovjedio nam da ga dræimo svetim, kako bismo sezauvijek podsjeÊali da mir moæemo naÊi jedino u Njemu. Subota sim-bolizira da smo u Isusu osloboeni od ropstva i tiranije grijeha i uNjemu smo prihvatili i poπtujemo svetost odmora, bogosluæja i zajed-niπtva.

Razmislite: Ako Postanak 2,1-3 i Izlazak 20,8-11 proglaπava Boæjedjelo stvaranja razlogom za svetkovanje subote, Ponovljeni zakon 5,15oglaπava Njegovo djelo otkupljenja dodatnim razlogom od velikog zna-Ëenja. Svetkovanje subote trajan je podsjetnik da naπ æivot, naπ odmorod ropstva i naπa buduÊnost na novoj Zemlji nisu naπa odluka, veÊBoæja. Dahom Boæjim smo stvoreni, krvlju Isusovom smo spaπeni. Su-botnji odmor nas poziva da oboæavamo Stvoritelja i Spasitelja.

Pitanje za razgovorKako onda trebamo razumjeti Isusovu tvrdnju da je On Gospodar

subote (Matej 12,8)?

III. Odmor koji obnavlja(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 12,9-14.)Farizeji su optuæili Isusa za krπenje subote zato πto nije prekorio

uËenike kada su trgali klasje i jeli u subotu (Matej 12,2), i zato πto jelijeËio u subotu (Matej 12,9-14; Luka 6,6-11; Marko 3,3-6; Ivan 5,1-16).Isusov odgovor je u svakom sluËaju u skladu sa znaËenjem subote:njezino znaËenje ne leæi u legalistiËkom poπtovanju Pisma, veÊ u uzdi-zanju naËela spaπavanja æivota i Ëinjenju dobrih djela koja veliËaju Bo-ga. Farizeji su bili opsjednuti legalizmom, a Isusova briga bila je milostna djelu. Ni tvrdokornost ni samovolja neÊe proÊi ispit milosti. EllenG. White kaæe: “Bog ne moæe ni za trenutak zadræati svoju ruku, jerbi Ëovjek klonuo i umro. Tog dana i Ëovjek mora raditi. Æivotnim sepotrebama mora odgovoriti, bolesni se moraju njegovati, oskudica sesiromaπnih mora ublaæiti.” (Isusov æivot, str. 155)


Pitanja za razgovor1. Farizejima koji su pitali je li zakonito lijeËiti u subotu, Isus je

odgovorio da je dopuπteno Ëiniti dobro subotom (Matej 12,9-14). Farizejisu potom iziπli i donijeli odluku da Ga ubiju. Koja je razlika izmeuljubavi koja spaπava i legalizma koji ubija?

2. ©to znaËi reËenica: “Ljubav je ispunjeni Zakon” (Rimljanima13,10)?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Neki tvrde da nas je Isus oslobodio obveze svet-

kovanja subote. Ali time πto ju je osobno svetkovao (Luka 4,16), Isusje jasno potvrdio neprijepornu narav subote kao dan za sastanak sBogom. Njegov primjer potvruje da je Bog odvojio subotu kao pose-bno vrijeme za zajednicu sa svojim narodom.

Pitanja za razgovorU kontekstu gore reËenog, razgovarajte o sljedeÊem:1. Kako uspomena na stvaranje i otkupljenje moæe postati legalis-

tiËko ropstvo?2. Koji je smisao Izaijinog poziva da subotu smatramo milinom

(Izaija 58,13-14)?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan govori o dva iskustva u

krπÊanskom æivotu. Prvo je dolazak Isusu koji nam daje odmor i spa-senje. Drugo je proslavljanje odmora u vremenu svetkovanjem subote.Potaknite razred na neku vedru aktivnost, kao πto je sljedeÊa:

Aktivnost1. Neka razred ili zbor otpjeva pjesmu “Sve brige naπe nestaju”

(KrπÊanske himne, br. 70) ili neku sliËnu. Neka uËenici iznesu u raz-redu kako su pronaπli odmor u Kristu.

2. Zamolite Ëlanove da podijele svoje prvo iskustvo svetkovanjasubote i πto je ono znaËilo za njih.


Pouka 7 7.—14. svibnja 2016.

Bog Æidova i pogana


UËenik ÊeZnati: Razumjet Êe da je Krist Boæji Sin i Gospodar svega.OsjeÊati: Doæivjet Êe Kristovu silu.»initi: Upoznat Êe ljude u potrebi s Kristom.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Isus je Boæji Sin i Gospodar svega.

A. ©to Isus kao Boæji Sin Ëini za nas?B. Ako je Isus Gospodar svega, πto to obuhvaÊa? ©to se time podra-

zumijeva?C. Koja je Isusova uloga u otkupljenju kao Sina Boæjeg i Gospodara

svega?

II. OsjeÊati: Doæivite Kristovu silu.A. Na koji naËin Kristova prisutnost utjeËe na sve aspekte u æivo-

tu?B. Ako Isus nije Gospodar svih aspekata u æivotu, moæe li biti

Gospodar samo nekih?C. Kristova ærtva nas ne oslobaa odgovornosti. Kako i zaπto? Koje

su to odgovornosti?

III. »initi: Upoznajte druge s Isusom.A. Zaπto je vaæno upoznavanje drugih s Isusom? Kako to Ëinimo?B. Na koji naËin svjedoËenje poboljπava naπ æivot?

Saæetak: Isus je Boæji Sin i Gospodar svega. On je sasvim dovoljanda zadovolji svaku ljudsku potrebu. S obzirom na to, naπ pogled trebabiti stalno i po svaku cijenu uprt u Njega.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Matej 14,12.KljuËno naËelo duhovnog rasta: Smrt Ivana Krstitelja slomila je

srca uËenika i bacila ih u oËaj. Put u buduÊnost izgledao je mraËan ineizvjestan; Ivanovi uËenici uËinili su jedinu stvar koja je bila mogu-Êa: “Dooπe … i javiπe Isusu.” (Matej 14,12) Kada æivot izgleda bezna-dan i samoÊa postaje naπ trajni pratilac, kada izdaja vreba iz neoËe-kivanih krugova i smrt lebdi nad nama, ili kada nam prijeti oskudica,πto moæemo uËiniti? Pouka nas podsjeÊa: Idite k Isusu. Povjerite Mudobre i loπe vijesti. Æivot ima neograniËene moguÊnosti kada se ob-ratimo Izvoru æivota.

Samo za uËitelje: Tekst u Mateju 14,1-12 iznosi nam tragiËnupriËu. Razmotrite u razredu kako sudionici dogaaja otkrivaju tragiËanæivotni spektar — od uzviπene pravednosti do najniæe toËke grijeha.Prvo, tu je Ivan Krstitelj, neustraπivi prorok, koji grijeh naziva pravimimenom. Zatim Herod Antipa, koji je izgubio svaki osjeÊaj za moral iljudske vrijednosti i navodi æenu svojega brata da mu se pridruæi ugrijehu. TreÊe, tu je Herodijada koja je ærtvovala osjeÊaj morala idostojanstvo materinstva na oltaru poæude. Na kraju, tu je Saloma ko-ja je postala pijun u pokvarenoj igri.

Pitanja za razgovor1. Tekst u Marku 6,20 kaæe da je Herod priznao da je Ivan “prave-

dan i … posveÊen” i on ga je “rado sluπao”. »ak je “nemoÊno pokuπa-vao raskinuti lanac strasti koji ga je sputavao” (Ellen G. White, Isusovæivot, str. 163). ©to spreËava Heroda da pogazi svoju savjest?

2. “Nije ti dopuπteno imati je.” (Matej 14,4) Jedna takva izjava Iva-na Krstitelja bila je dovoljna da nazove grijeh pravim imenom. S gri-jehom se ne moæe pregovarati: zaπto ga moramo odbaciti ili Ëekati pla-Êu za njega (Rimljanima 6,23)?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: “A oni πto bijahu u laici padoπe preda nj niËice,

govoreÊi: ‘Ti si uistinu Sin Boæji!’” (Matej 14,33) Ovo oboæavanje i pri-znanje pokazuje da su uËenici poËeli razumijevati Isusovu boæanskunarav i poslanje. Naπa pouka poziva nas da upoznamo Isusa kao Go-spodina svega, kao Sina Boæjeg koji ruπi zidove.


Biblijski komentarI. Isus Gospodar svega

(Prisjetite se u razredu tekstova u Mateju 14,13-21; 15,32-38.)Kad je nahranio 5000 i 4000 ljudi, Isus je pokazao suosjeÊanje

prema narodu (Matej 14,14; 15,32). GrËka rijeË za suosjeÊanje oznaËavaemociju koja pokreÊe Ëovjeka da djeluje iz najveÊih dubina svojeg biÊa.Ona se pojavljuje joπ trinaest puta u evanelju, uvijek u vezi s Isusovomsluæbom (Matej 9,36; 14,14; 15,32; 18,27.33; 20,34; Marko 1,41; 5,19;6,34; 8,2; 9,22; Luka 7,13; 10,33; 15,20). Kod Isusa suosjeÊanje nijepasivno saæaljenje, veÊ ljubav, aktivno hranjenje gladnih, briga za bo-lesne, iscjeljivanje slomljenog srca, pa Ëak i uskrisivanje mrtvih. U sva-koj ljudskoj potrebi Isus je vidio priliku da u ljudima probudi svijestda je Bog ljubav, da je briæan i pristupaËan, za razliku od grËke kultu-re gdje su bogovi neosjetljivi i ne zanimaju ih ljudske potrebe. »udoumnoæavanja hrane pokazuje da propovijedanje RijeËi ne zanemarujebrigu za ljudske potrebe. Ali briænost ne smije preusmjeriti evaneljeu druπtvenu revoluciju, pri Ëemu bi potrebe tijela imale prioritet nadimperativom duπe. Isus je dobro znao da “ne æivi Ëovjek samo o kruhu”(Matej 4,4), ali je takoer bio osjetljiv na Ëinjenicu da je kruh bitan zaæivot: On “naredi svijetu” (Matej 14,19) da sjednu kako bi bili posluæeni.Tekst u 6. poglavlju Evanelja po Ivanu iznosi prekrasnu usporedbuprema kojoj duπa ne moæe æivjeti bez Krista, Kruha æivota, kao πtotijelo ne moæe æivjeti bez kruha (redak 35).

Druga je znaËajna Ëinjenica da je u prvom Ëudu bilo nahranjeno5000 i viπe Æidova koji su za Pashu iπli u Jeruzalem, a u drugom 4000i viπe bili su neznaboπci na podruËju Dekapolisa. To znaËi da je Isusovasluæba bila sveobuhvatna — brinuo se za Æidove i za neznaboπce. Onje Gospodin svih ljudi, kod Njega se pojavljuje novo ËovjeËanstvo bezzidova i podjela (Efeæanima 2,14.15).

Pitanja za razgovor1. UËenici su bili “zadivljeni” Isusovom zapovijeu da mnoπtvu po-

dijele hranu. Zaπto ljudi stalno sumnjaju da je “Bogu sve moguÊe” (Ma-tej 19,26)?

2. Koje mjesto zauzimaju Ëuda u jaËanju naπe vjere?

II. Isus Boæji Sin(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 14,22-33.)Kada je more nemirno i baca brod tamo-amo, æivot postaje borba

i preplavljuje nas strah. Ali Isus je uvijek tu da nam pomogne i spasinas. Isus je dao zastraπenim uËenicima formulu za trostruko odræanjevjere: “Odvaæni budite! Ja sam, ne bojte se!” (Matej 14,27) Izmeu poziva


da se ne bojimo, da budemo hrabri i savjeta da se ne plaπimo, stojiIsusovo “Ja Jesam”. Na grËkom ego eimi, “Ja Jesam”, ime je kojim seBog objavljuje i vrlo Ëesto se javlja. Kad je s nama Ja Jesam, goreÊigrm ne sagorijeva, Kruh æivota zadovoljava sve naπe potrebe, Svjetlosvijeta nas dræi podalje od tame, Vrata nam omoguÊuju ulazak u kra-ljevstvo, Dobri Pastir nam daje vjeËnu sigurnost, a mi smo loze napravom Trsu (Izlazak 3, 2-15; Ivan 6,35; 8,12; 9, 5; 10,9.11; 11,25; 15,1).Krist kaæe nama, kao πto je rekao uËenicima one olujne noÊi: “Odva-æni budite! Ja sam, ne bojte se!”

Hodanje stazom uËeniπtva bez straha zahtijeva od uËenika da imajuusmjeren pogled na Ja Jesam. Meutim, Petar se pokolebao. Pogled jeskrenuo s Isusa na buËni vjetar i “uplaπio se” pa je poËeo tonuti. Ipakje povikao: “Spasavaj, Gospodine!” Takav krik nikad ne ostaje bez od-govora.

Pitanja za razgovorPetar je Ëesto govorio i djelovao impulzivno. Pa ipak, Ëak i u ne-

sreÊi, znao je gdje Êe zatraæiti pomoÊ. Prisjetite se nekih sluËajeva uPetrovom æivotu i razgovarajte o tome πto redak u Hebrejima 12,2 zna-Ëi u stvarnom æivotu.

III. Isus: Ruπenje zidova(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 15,21-31.)Puno prije nego πto je uskrsli Isus zapovjedio svojim uËenicima:

“Idite i uËinite sve narode uËenicima mojim” (Matej 28,19), po prvi putje preπao æidovski teritorij i otiπao u tirske i sidonske krajeve. U su-sretu s Kanaankom, Isus je pokazao da Njegovo Evanelje obuhvaÊacjelokupni ljudski rod.

Æena je priπla Isusu jer je traæila izljeËenje svoje kÊeri koju jeopsjeo demon. Usprkos svim okolnostima koje joj nisu iπle na ruku(æena, poganka, obraÊa se Æidovu), obratila se Isusu jedinim sredstvomkoje je imala ne u ruci, veÊ u srcu. Prvo, ona je voljela svoju kÊer. Urimskoj i grËkoj kulturi æenska djeca nisu smatrana prednoπÊu. Dje-vojka koju je opsjeo demon bila je u joπ gorem poloæaju. Ipak, ova jemajka pokazala da je svako dijete, muπko ili æensko, zdravo ili bole-sno, oπtroumno ili ne, dragocjen dar od Stvoritelja. U svojoj potrazi zalijekom, majka je doπla na pravo mjesto: k Isusu.

Drugo, imala je vjeru. Prepoznala je Isusa kao Gospodina i kaoSina Davidovog — imala je dovoljno vjere da baci svoje terete Mesijipred noge. Ali Isusov odgovor djeluje grubo: “Nije pravo oduzeti kruhdjeci i baciti ga psiÊima.” (Matej 15,26) Onda je uslijedila odluËnostzasnovana na molitvama vjere: “NeÊu te pustiti dok me ne blagosloviπ.”


(Postanak 32,27) Kanaanka tada oblikuje svoju vlastitu “Jakovljevu”molbu: “Hvala Ti, Gospodine, πto se prema meni ne odnosiπ kao premapsu lutalici, s ulice, veÊ kao kunarion, psu ljubimcu djece u kuÊi. Do-pusti mi da budem kunarion. Ne traæim kruh, veÊ samo ove mrvice.”

Isus je pozdravio taj skromni pothvat kao Ëin velike vjere. A vjeradonosi pobjedu. Taj potez od ljubavi do vjere u ozdravljenje poruka jesvim naraπtajima koji dolaze da za Krista ne postoje granice ni nazapadu ni na istoku.

Pitanje za razgovorKoje prepreke u crkvi trebate prevladati radi πirenja Evanelja?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: ProËitajte u razredu sljedeÊi tekst i razgovaraj-

te o pitanju koje slijedi: “NajveÊa potreba svijeta je potreba za ljudima...ljudima koji se ne boje nazvati grijeh njegovim pravim imenom, ljudi-ma Ëija je savjest vjerna duænosti kao magnetska igla polu, ljudimakoji Êe stajati na strani pravednosti makar se nebo sruπilo.” (Ellen G.White, Odgoj, str. 49,50)

Pitanje za razmiπljanjeU ovom svijetu punom kompromisa, poluistina i otvorenog grijeha,

nimalo razliËitom od vremena Ivana Krstitelja i Heroda — kako se moæeispuniti “najveÊa potreba svijeta”?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Ovaj smo tjedan nauËili vaænu lekciju o ljubavi

i Isusovoj dovoljnosti.

AktivnostU vaπoj druπtvenoj zajednici sigurno ima puno ljudi koji su u nekoj

potrebi: gladni, emocionalno iscrpljeni, usamljeni, bolesni itd. Neka vaπrazred prepozna neke od tih potreba i napravi plan kako ih ublaæiti.



Petar i kamen


UËenik ÊeZnati: Razlikovat Êe pravo znaËenje Kristovog mesijanskog iden-

titeta i Njegov praktiËni utjecaj na svakidaπnji æivot vjernika.OsjeÊati: Vatreno Êe æeljeti dinamiËan odnos s Mesijom koji omo-

guÊava da Njegova nebeska sila teËe kroz njega.»initi: Poduzet Êe korake da sruπi iskrivljenu predodæbu o Isusu

i na taj Mu naËin dopustiti da potpunije æivi u njemu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Razvijanje jasne slike o Isusovom identitetu

A. U Ëemu je znaËenje Isusovog ispunjenja zavjetnog obeÊanja ko-jim je najavljen Mesija?

B. Zaπto se Krist prikazuje slikom stijene?C. Na koji je naËin preobraæenje potvrdilo uËenicima Kristov pravi

identitet?

II. OsjeÊati: Iskusiti Kristovu Ëudotvornu silu koja proizlazi izpravilnog razumijevanja Njegovog identiteta

A. Kako pogreπno razumijevanje Isusovog identiteta moæe ograni-Ëiti Njegovu sposobnost da nas osnaæi?

B. Kako nam neobiËna iskustva Boæje moÊi pomaæu u potvriva-nju Boæjeg identiteta?

C. Kako moæemo pobijediti kuπnju da upravljamo æivotnim prili-kama, umjesto da imamo povjerenje u Isusa?

III. »initi: Poduzmite korake kako biste dopustili Stijeni (Isusu)da vodi vaπ æivot

A. Na koji naËin moæemo izbjeÊi kuπnju da prilagoavamo Isusanaπim potrebama, ograniËavajuÊi na taj naËin Njegovu moÊ da nas mi-jenja?

B. ©to je izjava: “Ti si Krist”, znaËila Petru? ©to ona znaËi namadanas?


Saæetak: PoznajuÊi Kristov identitet, moæemo postati kao Isus.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Matej 16,15.KljuËno naËelo duhovnog rasta: Pravilno razumijevanje Isusovog

identiteta omoguÊuje nam da potpunije iskusimo Njegovu silu u svaki-daπnjem æivotu. Ako vjerujemo da je bio samo prorok ili rabin, ograni-Ëili smo ono πto Isus moæe uËiniti preko nas.

Samo za uËitelje: Kada netko izgubi ono πto doprinosi njegovojpercepciji samog sebe, Ëesto kaæemo da proæivljava “krizu identiteta”.To moæe biti gubitak posla, braËnog druga, roditelja, obiteljskog okru-æenja i sl. Pitanje “tko sam ja” temelj je za izgradnju odnosa, planovaza buduÊnost i joπ mnogo toga.

Naπa pouka zapoËinje pribliæavanjem Isusove ovozemaljske sluæbekraju. Uskoro Êe Njegovi uËenici predvoditi Boæje djelo, ali bez Kristo-ve tjelesne prisutnosti. Isus zna da njihov uspjeh ovisi u velikoj mjerio razumijevanju Njegovog identiteta. Je li On prorok kao Jeremija iliIzaija? Ili je radikalni rabin? Je li luak ili fanatik koji halucinira? Ilije prosvijetljeni uËitelj koji pokuπava proπiriti svoju samospoznaju ipodiÊi mjerila druπtvene etike? Ili je viπe od svega πto su prethodnoiskusili, utjelovljeni Bog? ZakljuËak koji su ovi uËenici donijeli dubokoje utjecao na njihovu sposobnost da izvrπe svoje nebesko poslanje.ZakljuËak koji donesu suvremeni vjernici, takoer Êe utjecati na njihovusposobnost da uËine isto.

Pitanja za razgovorKatkad Ëujemo kako jedan braËni drug kaæe: “To nije æena kojom

sam se oæenio”, ili obrnuto. To znaËi da je pravi identitet braËnog drugabio sakriven prije braka ili da su se karakter i osobnost te osobe pro-mijenili. Koliko je teπko izgraditi trajni odnos s ljudima ako u njihovomkarakteru i identitetu ima puno neizvjesnosti? Koliko bi pouzdan biovaπ vjeËni odnos s Isusom da niste sigurni u Njegov identitet?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Crkva je Ëvrsto sagraena na sigurnim temelji-

ma Isusa Krista. Utjeπna je spoznaja da mijenjanje ljudskog miπljenja,nepouzdanost ljudskog karaktera i æivotni uspjesi ne mogu zamijenititu sigurnost. Kristova se Crkva prije svega identificira s Isusom Mesi-jom. Ljudski skandali πtetili su njezinom ugledu, neosjetljivi Ëlanovinaruπavali su njezin sjaj, a pojedine pogreπke unazadile su njezin na-


predak. Kristova Crkva, meutim, stupa kroz povijest nadæivljavajuÊisvoje protivnike i skeptike koji su bahato predviali njezin pad. Isu-sova usporedba o dva graditelja ovdje nalazi divnu primjenu. Mudri ljudigrade na temeljima Ëvrste stijene. Nerazumni ljudi grade na nestalnompijesku, πto neizbjeæno donosi negativne rezultate. Ali onoga Ëiji jeæivot Ëvrsto sagraen na Stijeni, Isusu, ne moæe sruπiti Sotonin utjecaj.

Biblijski komentarI. »vrst temelj

(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 16,17-20.)Izraz “ova stijena” razliËito se tumaËi. Rimokatolici tvrde da je

Petra (grË. petra) Krist osobno prozvao stijenom. Njihov dokaz izvedenje iz Ëinjenice da je Isus dodijelio taj nadimak ©imunu koji, tvrde oni,pokazuje Kristovu namjeru da Petar bude temelj Njegove Crkve upovoju. Tako njihova doktrina apostolskog naslijea dodjeljuje Petrumjesto prvog pape kojeg je Isus osobno imenovao.

Protestantski tumaËi, meutim, imaju sasvim drugaËije glediπte.OpÊenito govoreÊi, njihovo se tumaËenje fokusira u drugom smjeru.Jedni tumaËi smatraju da se “kamen” odnosi na Petrovo priznanje is-tine da je Isus Krist (Sin, Pomazanik Boæji) i da Êe na tom priznanjuIsus graditi svoju Crkvu. Ostali tumaËi tvrde da stijena na koju se Kristpoziva nije Petrovo priznanje, veÊ Isus osobno. SlikovitoπÊu ove nara-cije Krist je na duhovit naËin predstavio sebe kao Zaglavni kamen nakojem Êe Boæja crkva biti osnovana. Moæda je Isus rekao pokazujuÊiprema Petru: “Ti si stijena”, i odmah uperio prst u sebe dodavπi: “Natoj Êu Stijeni (pokazujuÊi na sebe, Krista) sagraditi Crkvu svoju.” (Uusporedbi s Kristom svaki ljudski temelj izgleda klimavo.)

Biblijski dokazi ne idu u prilog katoliËkom tumaËenju imajuÊi uvidu gore navedene tvrdnje. Na primjer, Petar nikad sebe ne naziva za-glavnim kamenom, ali Krista naziva (Djela 4,8-12; 1. Petrova 2,4-8). Nadrugim se mjestima (Luka 20,16-18; Matej 21,40-42), biljeæi da je Isusupotrebljavao izraz zaglavni kamen nedvosmisleno ukazujuÊi na sebe.Hebrejska predaja Ëesto usporeuje Boga sa stijenom (na primjer Po-stanak 49,24; Ponovljeni zakon 32,4.15.30.31; 1. Samuelova 2,2; 2. Sa-muelova 22,47; 23,3; Psalam 18,46; 31,2.3; Psalam 61,2; 62,2-7; 71,3;78,35; 89,26; 92,15; 94,22; 95,1; Izaija 17,10; 44,8; Habakuk 1,12). Pavaokao i Petar poistovjeÊuje Isusa sa stijenom u metaforama i usporedba-ma (Rimljanima 9,31-33; 1. KorinÊanima 10,4). S obzirom na te dokaze,puno je vjerojatnije da je Krist ukazivao na sebe govoreÊi o zaglavnomkamenu. Isus, Sin Boæji, bio je temelj na kojem Êe biti sagraena Bo-æja crkva.


Pitanje za razgovorKakvi bi se opasni zakljuËci mogli izvesti iz tvrdnje da ljudi mogu

zamijeniti Krista u ulozi Ëvrstog temelja Crkve?

II. Potvrda(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 17,1-9.)Mojsije stoji na prvom mjestu meu starozavjetnim osobama u

judaizmu. Preko Mojsija je objavljen boæanski zakon koji sveobuhvat-no ureuje hebrejski naËin æivota. Mojsije je Ëudesno doπao u Boæjuprisutnost i ostao æiv. Mojsijevi spisi, Tora (Petoknjiæje) uramljuju sva-kidaπnji æivot Izraelaca. Mojsije je oslobodio izraelske robove od egi-patskog tlaËenja, razdvojio more i uËinio Ëuda. Biti pozitivno uspore-en s Mojsijem, meu Hebrejima je bila velika pohvala.

Izvjeπtaj o preobraæenju sadræi nekoliko aluzija koje Êe suvremeniËitatelj vjerojatno propustiti, ali su one bile prepoznatljive æidovskimËitateljima — o Boæjoj slavnoj samoobjavi pred Mojsijem na Sinaju.

(1) ©est dana u Mateju 17,1 aludiralo je na Izlazak 24,16, kada suoblaci obavili Boga prije Njegovog slavnog otkrivenja. (2) Isusova pre-obrazba lica (“blistanje/ozarenost”) odraæava Mojsijevu preobrazbu lica(zraËi slavu), izazvanu izlaganjem Boæjoj slavi (Izlazak 34,29). (3) Ilija iMojsije doæivjeli su Boga iz prve ruke na gori Sinaju (Izlazak 24,15-17;1. o kraljevima 19,8-14). (4) Izraelci su na putovanju æivjeli u πatori-ma, u divljini okruæeni Boæjom prisutnoπÊu. (5) Boæji glas je pozvaoMojsija iz oblaka, i Boæji glas je potvrdio Isusa iz oblaka (usporediMatej 17,1-9 i Izlazak 24,15-18). (6) Uplaπeni uËenici reagirali su kaostari Izraelci kad su se susreli s Bogom.

Ove aluzije snaæno ukazuju na to da je Isus bio novi Mojsije ilimoæda Ëak buduÊi Prorok kojeg je pretkazao Mojsije (Ponovljeni zakon18,15).

U vrijeme duhovne tame, kakvo uvjerenje moæe nadvladati spozna-ju da se Boæja slava, nakon mnogo naraπtaja, konaËno vratila u sluæbiBoæjeg jedinoroenog Sina? ©to je drugo moglo na bolji naËin potvrditiKristov identitet, poslanje i boæansku narav?

Pitanje za razgovorUz toliko mnogo dokaza koji potvruju Kristov identitet, kakve iz-

govore moæemo pronaÊi za njihovo nepostojanje?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Svima nama su potrebni uzori, posebno kad

smo mladi — netko s kim Êemo se identificirati. Naπ slavni duhovniuzor, Isus Krist, privlaËi naπu pozornost i odanost jer se identificiramo


s Njim. Jasno i precizno razumijevanje Njegovog identiteta bitno je dabismo se mogli identificirati s Njim. Kako to moæemo postiÊi?

Pitanja za razmiπljanje1. Kako vas razumijevanje vaπeg osobnog identiteta moæe zaπtititi

od pripisivanja tog identiteta Isusu?2. Kako pogreπno poznavanje Krista moæe biti duhovna prepreka?3. Na koji naËin dogaaji poput Kristovog preobraæenja produb-

ljuju naπe razumijevanje Njegovog identiteta?4. Kako su vaπi osobni duhovni susreti s Kristom produbili Nje-

govo razumijevanje?5. Zaπto se osobni dojmovi nikada ne koriste za odreivanje Kri-

stovog identiteta?6. Kada bi Isus pitao vas tko je On, kako biste Mu odgovorili?7. Kako verbalno priznavanje Kristovog identiteta uËvrπÊuje naπe

duhovno putovanje?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Identifikacija s Isusom sama po sebi ne moæe

utjecati na spasenje. Poznavanje Isusovog identiteta neÊe nas nuænopretvoriti u Isusove uËenike. Svjesno odluËivanje na osnovi biblijskespoznaje Krista vaæno je sredstvo za obraÊenje. Kristov identitet nemoæe se jasno razumjeti bez Kristovog djela spasenja i naπeg stalnogposveÊivanja Kristu.

Zavrπna aktivnost: Podijelite sudionicima u razredu listove papi-ra i recite im neka napiπu odgovor na Kristovo pitanje: “πto vi mislitetko sam ja?” Odgovori neka budu napisani na svakoj drugoj crti, os-tavljajuÊi u sredini jednu praznu. Kada zavrπe opis, neka na praznojcrti dopune svoj odgovor opisom Kristovog karaktera. Odgovori trebajuutvrditi njihovu posveÊenost nekom aspektu Kristovog identiteta.

Alternativna aktivnost: Ovu aktivnost moæete izvesti bez priboratako πto Êete sudionicima postaviti izravno pitanje. Zamolite Ëlanoveda daju pojedinaËne odgovore o Kristovom karakteru. Neka objasne πtoza njih znaËi Njegov identitet.



Idoli duπe


UËenik ÊeZnati: Razumjet Êe kako Nebo mjeri veliËinu za razliku od svjetov-

nih mjerila.OsjeÊati: Osjetit Êe Boæje priznanje istinske veliËine i teæit Êe za

Njegovim priznanjem viπe nego za ljudskim pohvalama.»initi: Sluæit Êe ne traæeÊi niπta zauzvrat.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Pravu veliËinu odreuje Kristov nauk, a ne ljudskamjerila.

A. Kako moæemo znati kad su ljudska mjerila zamijenila nebeskezahtjeve?

B. Kako bi izgledala istinska veliËina za razliku od zemaljske?C. Koje karakteristike Isusovog naËina æivota otkrivaju Njegovu veli-

Ëinu?

II. OsjeÊati: Nebesko priznanje daleko nadmaπuje zemaljskunagradu.

A. Tijekom ranog djetinjstva roditeljsko priznanje je vrlo vaæno uusporedbi s drugim nagradama. ©to to znaËi za naπu vezu s nebeskimOcem?

B. Kako Kristovi uËenici mogu biti istinski skromni a da ne po-stanu ponositi na svoju poniznost?

C. Kako mogu vjernici dijeliti osjeÊaj istinske veliËine s ostalimvjernicima? ©to je s onima koji joπ uvijek nisu vjernici?

III. »initi: Istinska veliËina pokazuje se u poniznoj sluæbi.A. Zaπto vjernici trebaju izbjegavati motivaciju za sluæbu koja uklju-

Ëuje ljudsko priznanje?B. Koje nenametljivo djelo moæemo uËiniti sljedeÊi tjedan koje Êe

doprinijeti Boæjoj veliËini, a ne naπoj?


Saæetak: Istinska veliËina ne postiæe se traæenjem ljudskog pri-znanja, veÊ poniznim traæenjem Boæjeg vodstva u krπÊanskoj sluæbi.


KljuËno naËelo duhovnog rasta: Oni koji æele istinsku veliËinuBoæjeg kraljevstva, moraju biti kao mala djeca i svima sluæiti iz ljubavi.

Samo za uËitelje: Naglasite u razredu da se prava veliËina ne stjeËeprivlaËenjem pozornosti na sebe, veÊ gledanjem na Krista i Njegovadjela ljubavi.

Uvodna aktivnost: Osigurajte u razredu neki izvor svjetla (svije-Êu, baterijsku svjetiljku, sunËevo svjetlo) i neπto πto reflektira svjetlo(ogledalo, retrovizor i sl.). (Da biste izveli ovu aktivnost bez vizualnihpomagala, zamolite razred da imenuje izvor svjetla i da ga opiπe.) Ondapostavite pitanje: “©to je vaænije — izvor svjetla ili ono πto ga reflektira?Kakvo znaËenje ima predmet koji reflektira svjetlo bez izvora svjetla?Koliko je taj predmet vrijedan bez svjetla?” Napravite duhovnu primje-nu: “Tko je vaæniji, Krist ili uËenici? Kakvu vrijednost imaju uËenicibez Svjetla, Isusa Krista?”

Razmislite: Zaπto je velik broj ljudi ravnoduπan u vezi s postiza-njem veliËine?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Akademska nagrada, olimpijske medalje, gra-

anska priznanja, vojne poËasti i drugi ljudski trofeji odraæavaju po-trebu ljudi za uvaæavanjem i priznanjem. Velika je ironija da se najveÊiËovjek koji je ikada æivio “nije ljubomorno dræao svoje jednakosti sBogom, nego se nje liπio uzevπi narav sluge i postavπi sliËan ljudima.Kad postade kao Ëovjek, ponizi sam sebe postavπi posluπan do smrti,i to do smrti na kriæu.” Filipljanima 2,7.8)

Moæemo nabrojiti nekoliko uglednih zanimanja ili naslova koji po-tiËu ambicije: “lijeËnik”, “znanstvenik”, “predsjednik”, “nobelovac”,“miss”, “glumac”, “sportaπ”. “Kriminalac na elektriËnoj stolici” nije. Aipak Kristov put do slave podrazumijevao je poniæenje, patnju, nerazu-mijevanje, podsmijeh i na kraju smrt. Bez putovanja po svijetu, prizna-nja vlasti, vojnog poloæaja, akademske diplome, druπtvenog poloæaja ilimaterijalnog bogatstva, Krist je ostvario veliËinu koja je bez premca uljudskoj povijesti. ©to vjernici trebaju nauËiti iz Isusovog primjera?


Biblijski komentarI. Biblijska veliËina

(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 18,1-4; 15-35.)ProuËavajuÊi paralelne odlomke u Evanelju po Marku i Luki, dobi-

vamo dodatni uvid u Evanelje po Mateju. Tekst u Marku 9,33-38 opi-suje svau meu Kristovim uËenicima o tome tko Êe zauzeti najveÊipoloæaj u Kristovoj vlasti. Kada ih Krist suoËi s njihovim razgovorom,oni πute posramljeni onim πto njihove ambicije govore o njihovom ka-rakteru.

Lukino prepriËavanje dogaaja (Luka 9,46-48) pokazuje da je Isusprepoznao ono πto je potaknulo raspravu. Razumjevπi jasno motive svo-jih uËenika, Isus uzima anonimno dijete govoreÊi: “Ako ponovo ne po-stanete kao mala djeca, sigurno neÊete uÊi u kraljevstvo nebesko.Dakle: najveÊi je u kraljevstvu nebeskom onaj koji se ponizi kao ovomalo dijete.” (Matej 18,3.4)

Ovo “postajanje kao djeca” dolazi od grËkog korijena strepho, πtokatkad znaËi “okretati se” i metaforiËki se koristi za obraÊenje. UËe-nici su se u sebiËnoj utrci za poloæajima udaljili od Kristovog kra-ljevstva. Bio je potreban trenutaËni dramatiËni preokret da bi se Isu-sovim najbliæim sljedbenicima pruæili bilo kakvi izgledi za ulazak uNjegovo kraljevstvo. Oni su razmiπljali o tome kako da se probiju navisoke poloæaje, a zapravo su radili na svojem padu.

Ono πto slijedi joπ je jedan uvid u ostvarivanje istinske veliËine.Opraπtanje, kao i poniznost, sljedeÊi je Boæji preduvjet za veliËinu. Matejukazuje na boæanski preduvjet za spasenje. “Ako vi oprostite ljudimanjihove pogreπke, oprostit Êe i vama vaπ Otac nebeski.” (Matej 6,14-15)Bez obzira na djelo, opraπtanje nije upitno. Ubojstvo, preljub, pljaËka,kleveta — svi znaËajni prijestupi moraju biti oproπteni ako doe doiskrenog pokajanja. U suprotnom, uvrijeeni pojedinac kaæe: “Ova ka-znena djela koja su uËinjena protiv mene, veÊa su od mojeg prijestupaprotiv Krista. Iako je oproπteno meni, ja ne trebam opraπtati drugima.”

Razmislite: Zaπto su opraπtanje i poniznost uvjeti za postizanjeistinske veliËine u Boæjem kraljevstvu? ©to je Isus mislio kad je rekaoda oni koji æele uÊi u Njegovo kraljevstvo moraju postati kao maladjeca?

II. Izgubljena ovca(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 18,1-4; 15-35.)Krist poËinje razgovor usporedbom o “izgubljenoj” ovci. Ova ne-

sretna pogreπka u nekim prijevodima suptilno premjeπta odgovornosts ovce. Na grËkom planao znaËi “lutati”, “zalutati”, “biti zaveden”. Takvi


su lutalice aktivni sudionici u svojem nestanku. Kad kljuËevi nestanu,oni nisu krivi. KljuËevi nisu nikad dobili noge i odlutali. Gubitak klju-Ëeva je tua odgovornost. Kada neposluπna djeca nestanu prilikom ku-pnje u velikim trgovaËkim centrima, ona su sama odlutala. Ona nosedio odgovornosti za svoj nestanak. Ovca u Kristovoj usporedbi prikazujevjernike koji aktivno lutaju. Oni nisu bez krivnje. Ali Krist traæi aktiv-ne lutalice, radi prekovremeno da bi uspostavio prekinute odnose iakone snosi odgovornost za njihove prijestupe.

Redci koji slijede istiËu Kristovu ulogu u traæenju vjernika. Naæa-lost, veÊina krπÊana zanemaruje ove snaæne rijeËi. U poËetku se zalu-talom prilazi pojedinaËno. Ako doe do ponovne uspostave odnosa, do-datne radnje postaju nepotrebne. U sluËaju da pojedinaËni pristup neuspije, zalutalom se pribliæava mala skupina pojedinaca. Ako se uspje-πno obnovi odnos, dodatna akcija postaje nepotrebna. Meutim, akose oba pokuπaja pokaæu neuspjeπnim, zalutali pojedinac suoËava se scijelom crkvom s nadom da Êe doÊi do povratka. Ako prijestupnik os-tane pri svome, jedina moguÊnost je iskljuËenje.

Nakon ove slike Isus iznosi joπ jednu nezaboravnu usporedbu.Ilustrira znaËenje opraπtanja sedamdeset puta sedam. Isus priËa doga-aj u kojem je sluga na visokom poloæaju, koji je oËito uspjeπno uprav-ljao kraljevom riznicom, bio odgovoran za poveÊi manjak koji je uve-like prelazio moguÊnost otplate. Uznemiren ovolikom zaduæenoπÊu, kraljprvo nareuje da se sluga proda zajedno s njegovom obitelji. Slugapreklinje za milost. Ispunjen suosjeÊanjem, kralj popuπta.

Ovdje se odvija zanimljiva zamjena rijeËi koja se u prijevodu nevidi. U 24. retku sluga koji duguje naziva se duænikom (opheiletos).Meutim, kada je kralj sluzi oprostio, njegov manjak naziva kreditom(daneion) (27. redak). Kakva milost! Poslije, sluga kojem je oproπtenonailazi na drugog slugu koji mu duguje novac. Umjesto da umnoæi mi-lost koja mu je ukazana, ovaj Ëovjek zahtijeva hitnu otplatu i πaljedrugog slugu u zatvor. Kada su ostali sluge prijavili ovaj postupak,kralj je ukinuo njegovo pomilovanje. Umjesto da ublaæi kazneno djeloi upotrijebi rijeË “kredit”, kralj ponovno upotrebljava rijeË “dug” (ophei-lon). Nesretni sluga je onda predan “muËiteljima” (grË. basanistais nijesamo Ëuvar, kao πto je navedeno u nekim prijevodima). Isus zakljuËu-je da to vjernici mogu oËekivati ako ne proπire iskreni oprost.

Razmislite: Zaπto su izgubljene ovce krive za svoje lutanje? Kakousporedba o zlom kraljevom sluzi otkriva Boæju milost i zahvalnostkoju Mu i mi dugujemo za oprost naπih grijeha? Kako dva razliËitaizraza za dug u grËkom jeziku otkrivaju Njegov stav prema duπi kojase kaje?


TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Stav samopravednosti koji pokazuju krπÊani koji

ne opraπtaju, oblik je idolopoklonstva. Bogati mladiÊ u Mateju 19 gledana svoj moralni dosje i izvanrednu financijsku snagu kao na idole.Drugi oboæavaju svoja akademska dostignuÊa, slavu ili utjecaj, Ëak isvoju poboænost! Koji god bili naπi idoli, oni su prepreka na putu doistinske veliËine.

Pitanja za razmiπljanje1. Kako Kristova definicija veliËine moæe kod vjernika zamijeniti

svjetovnu veliËinu?2. Koju lekciju moæemo nauËiti iz æivota djeteta koja Êe u nama

potaknuti istinsku skromnost?3. Zemaljska dostignuÊa nagrauju se priznanjima i poveÊanjem

plaÊe. Koja nagrada prati stvarnu veliËinu?

Za primjenu1. Koje bi promjene stavova uËinile da se manje oslanjamo na sebe,

a viπe na poniznost i ovisnost o Bogu?2. Kako moæemo njegovati Ëvrste stavove u æivotu bez veliËanja

sebe, kao πto je Ëinio Nabukodonozor?3. Kako nas molitva πtiti da ne postanemo previπe samouvjereni?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Podijelite papire i olovke. Neka Ëlanovi razreda

napiπu pet najveÊih pokazatelja veliËine. (Alternativno aktivnost moæeteizvesti usmeno.) Ne postoji apsolutno toËan popis, ali se nadamo daÊete postiÊi neki konsenzus. Stvari kao πto su bogatstvo, utjecaj, slava,akademska dostignuÊa itd., vjerojatno Êe isplivati na povrπinu. Nasu-prot “svjetovnoj listi”, zamolite sudionike da nabroje pet karakteristikabiblijske veliËine.

Pitanja za razgovor1. Kako se æivotna priprema za svjetovnu veliËinu razlikuje od pri-

preme za biblijsku veliËinu?2. Koje prednosti vjernici trebaju vidjeti u biblijskoj veliËini, za

razliku od nekrπÊana i njihovog shvaÊanja prednosti svjetovne veliËine?3. Na koji Êe naËin korist od biblijske veliËine trajati duæe od rezul-

tata svjetovne veliËine?4. Kako moæemo usporediti Kristove rijeËi: “Dobro, slugo dobri i

vjerni”, s ljudskim priznanjima u sportu, obrazovanju ili poslovnim us-pjesima?


Pouka 10 28. svibnja—4. lipnja 2016.

Isus u Jeruzalemu


UËenik ÊeZnati: Jasno Êe razumjeti da je Isus Mesija, Pomazanik i Izbavi-

telj, te da je On ispunjenje starozavjetnog proroËanstva.OsjeÊati: Doæivjet Êe Ëudo koje su doæivjeli vjernici u prvom sto-

ljeÊu kad su se uvjerili da su Isusova djela dokaz Njegovog nebeskogpodrijetla.

»initi: Prihvatit Êe milost koju donosi Krist kada trijumfalno ueu njegovo srce.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Razumijevanje Kristovog proroËkog naslijea

A. S obzirom na to da su mnogi pojedinci u Kristovo vrijeme tvr-dili da imaju mesijansku zadaÊu, kako suvremeni vjernici mogu bitisigurni da je Isus bio istinito ispunjenje proroËanstva?

B. U kojem se aspektu Kristovog trijumfalnog ulaska ogleda sta-rozavjetno proroËanstvo o Mesiji?

C. Koja je veza izmeu Isusovog proklinjanja smokve i ËiπÊenjahrama?

II. OsjeÊati: Isusov trijumfalni ulazak daje nadu i sigurnost.A. Kako izricanje prokletstva nad smokvom i ËiπÊenje hrama uvje-

rava vjernike da Êe Nebo na kraju smatrati prijestupnike odgovornimza uËinjena djela?

B. Kako usporedba o svadbenoj gozbi upozorava uËenike ovog vre-mena na opasnost od duhovne drskosti i samopouzdanja?

III. »initi: OmoguÊiti Kristu da doe u naπe srceA. Koje prepreke ometaju Krista da doe u naπe srce?B. Kako moæemo nadvladati duhovne prepreke i dopustiti Kristu

potpuni pristup?

Saæetak: Isusov trijumfalni ulazak u Jeruzalem najavljuje Njegovdrugi dolazak, ËiπÊenje Zemlje i posljednji sud. Duhovno oznaËava Kri-stov ulazak u ljudska srca.



KljuËno naËelo duhovnog rasta: Kristov dolazak u naπe srce do-nosi duhovne pobjede praÊene duhovnim ËiπÊenjem i osobnom odgo-vornoπÊu. Ovo ËiπÊenje i odgovornost moæe u poËetku biti nepoæeljno,Ëak i bolno. Ipak, kad ovaj proces zavrπi, donosi vjernicima radost zbogpostignute promjene æivota.

Uvodna aktivnost: Skupite grane, liπÊe ili odgovarajuÊe umjetneaplikacije. (Alternativa: Zamolite Ëlanove razreda da zamisle ovaj ma-terijal.) Dodijelite svakoj grani neku duhovnu vrijednost (na primjer“potpuno predano srce”, “poniznost”, “molitveni odnos”, “duhovnaglad”, “æe za pravednoπÊu”, “milosre”, “moralnost ”, “mirotvorstvo”,“duh opraπtanja”, “duhovno siromaπtvo”, “zabrinutost zbog nepravde”,“vjernost”; dodajte joπ neπto πto se moæe smatrati duhovnom pripre-mom za Kristov dolazak u ljudsko srce.) Dodatne ideje moæete pronaÊiu tekstu o Kristovim blaæenstvima u GalaÊanima 5,22-23 i 2. Petrovoj1,5-7.

Ako se vaπ razred okuplja na otvorenom, stavite grane duæ putana ulazu u mjesto susreta. Ako se nalazite u molitvenom domu, po-stavite grane blizu ulaza. Dok Ëlanovi razreda postavljaju grane, nekaizgovore duhovnu vrijednost dodijeljenu njihovoj skupini.

Alternativa je, posebno imajuÊi u vidu uvjete u zatvorenim prosto-rijama, da se nacrta karta Jeruzalema na ploËi i da se upotrijebe kartices nacrtanim granama i ispisanim pojmovima. U knjiænici ili na inter-netu moæete pronaÊi karte za kopiranje. Kartice na kojima su ispisaneduhovne vrijednosti neka budu postavljene na karti. U nastavku oveaktivnosti, s karticama ili bez njih ili vizualnih pomagala, zamolite Ëla-nove da kaæu na koji je naËin Kristov trijumfalni ulazak u Jeruzalemuzburkao grad. Usporedite uzbuenje koje su vjernici doæivjeli kad godje Krist doπao u njihov æivot.

Razmislite: Na koji naËin “grane duhovnih vrijednosti” utiru putKristu u naπe srce?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Ovotjedna pouka uvodi nas u dogaaje koji su

na kraju kulminirali Kristovim raspeÊem.


Biblijski komentarI. Ispunjenje proroËanstva

(Prisjetite se u razredu tekstova u Zahariji 9,9; Hagaju 2,6-9; Ezri3,12.)

Salomonov hram bio je veliËanstvena graevina obloæena Ëistim zla-tom. Naæalost, Izrael je pokazao nedostatak poboænosti, koji nije odra-æavao zlatni standard predvien ovim svetim hramom. Jahve je bio str-pljiv sa svojim narodom, ali na kraju viπe nije mogao tolerirati pobu-nu. Usprkos velikoj obnovi u Joπijino vrijeme, boæanski sud je bio neiz-bjeæan. Nabukodonozorova babilonska vojska pokorila je Izrael.

Nije bilo poπteeno ni Salomonovo remek-djelo; njegove svete odajespalili su poganski osvajaËi. Nakon 70 godina zatoËeniπtva, Izrael jedobio dopuπtenje da se vrati u svoju zemlju. Uz ohrabrenje prorokaHagaja i Zaharije, Zerubabel, teritorijalni upravitelj, i Joπua, veliki sve-Êenik, vodili su obnovu hrama. Stariji stanovnici koji su se sjeÊali prvoghrama, slomljenog su srca glasno plakali jer je u usporedbi s njimovaj hram bio skroman. Ipak, Boæji glasnici Hagaj i Zaharija hrabrilisu ih govoreÊi da Êe ovaj hram nadmaπiti bivπi hram jer Êe Mesija pre-bivati u ovim svetim odajama.

Naæalost, svi dolasci nisu uvijek dragi Bogu ili Njegovom narodu.Trgovina koja se odvijala u kuÊi Njegovog Oca, Krista je duboko zabri-njavala. Isus je nezadovoljstvo pokazao pravednim gnjevom prema tr-govcima izgnavπi ih iz hrama. Tako se ispunilo Boæje proroËanstvo. Bo-æji Pomazanik je uπao u hram, vratio mu boæansko ozraËje, a mjenja-Ëe novca protjerao. Sjaj Boæjeg hrama ovisio je ne o zlatu, veÊ o Kri-stovoj prisutnosti. Sve stvoreno je niæe u odnosu na Stvoritelja. Na tajje naËin pravi Tvorac zlata uπao u svoj hram i bio je nadmoÊan u od-nosu na stvorenje, uveÊavajuÊi svojom prisutnoπÊu njegovo znaËenje.

Razmislite: Kako krπÊani mogu izbjeÊi Sotoninu zamku da grae-vinu cijene viπe od Kristove prisutnosti u svakoj pori crkvenog æivota?

II. Usporedbe i pouke(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 21,18—22,15.)Tema pouke za ovaj tjedan je sukobljavanje. Kristovo sukobljavanje

je prikriveno, ali je ipak oËito. Umjesto da upire prstom i naziva po-grdnim imenima, Isus upuÊuje prijekor putem metafora i usporedbi.Izmeu Betanije i Jeruzalema uËenici su naiπli na prolistalu smokvu.Pasha je obiËno dolazila prije sazrijevanja smokava u Jeruzalemu, takoda je slika smokve pokrivene liπÊem pomalo neobiËna. Listovi su obe-Êavali rod, meutim njezina je neplodnost pokazala da listovi zavara-vaju. Prolistala smokva metaforiËki prikazuje sveÊenstvo koje ima veliki


potencijal, ali njegova duhovna neplodnost iz naraπtaja u naraπtaj i po-kvarenost dokazuju njihovu bezvrijednost. Kristova kletva samo prepo-znaje njezinu neplodnost, a njezino kasnije propadanje prikazuje du-hovno propadanje sveÊenstva. Na taj naËin vidimo da nas naπ strpljivii milostivi Gospodin smatra odgovornima za izbor zaobilaznih duhov-nih putova. Nakon toga Isus iznosi usporedbu o domaÊinu koji poku-πava zaraditi od vinograda danog u zakup. Ova vrsta iznajmljivanja zem-ljiπta za uzgoj usjeva donosi vlasniku zemlje odreeni postotak od æe-tve. Ovi zakupci nisu zemljoposjednici. Meutim, oni odbijaju isplatitidio vlasniku zemljiπta. Sluge koji su poslani po otkup ubili su. Kona-Ëno je vlasnik vinograda poslao svojeg sina, ali su i njega ubili.

Vlasnik vinograda prikazuje Boga, zakupci simboliziraju pokvare-no sveÊenstvo koje je koristilo Boæje duhovno bogatstvo za sebiËneprobitke, sluge simboliziraju vjerne Boæje proroke kroz povijest, a sinje Isus, Zaglavni kamen. Krist je hrabro izjavio da su Njegovi sluπateljifarizeji vinogradari ubojice. Tada su Ga odluËili ubiti.

Nakon isticanja osobne odgovornosti koja se jasno vidi u doga-aju o izricanju prokletstva nad smokvom i u usporedbi o buntovnimzakupcima vinograda, Isus ponovno napada joπ jednom usporedbom: osvadbenoj gozbi. Kralj poziva uzvanike koji svi do posljednjeg odbijajunjegov poziv. »ak ubijaju i izaslanike koji donose poziv. Slijedi brzaodmazda. Kralj πalje vojsku da ubije ubojice i spali grad.

Nakon toga poziva ljude s ceste. Iako su osigurane svadbene haljineza sve sudionike, jedan uljez nosi svoju prljavu odjeÊu. Kralj nalaæeprisutnima da izbace ovog neodgojenog uljeza u mrkli mrak. Kristoviprotivnici su prepoznali da je i ova usporedba uperena protiv njih. Me-utim, dolazak nepropisno odjevenog svadbenog gosta snaæno upuÊujena zakljuËak da Ëak i prihvaÊanje poziva nije dovoljno. »injenica dapozvani moraju doÊi prikladno odjeveni simbolizira znaËenje Kristovepravednosti u usporedbi s naπom.

Razmislite: Kako vjernici nedvosmisleno mogu znati da nisu samoprihvatili Kristov poziv, veÊ i da su obuËeni u Kristovu pravednost?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Pravednost se nikada ne smije ograniËiti razumi-

jevanjem da se sastoji iskljuËivo od opravdanja. PrihvaÊanje Kristoveponude spasenja prvi je korak, a ne cijeli paket.

Pravednost takoer ukljuËuje preobrazbu. Ovo je vrlo vaæan korak.Tko god se oslanja na svoje duhovne napore, na kraju Êe biti razoËaran.Onaj tko vjeruje u Boæje unutarnje djelovanje putem Boæjeg Duha, ni-kada neÊe bit nezadovoljan.


Pitanja za razmiπljanje1. Zato πto se naπe tijelo u Pismu naziva hramom i koje pouke

vjernici mogu nauËiti iz Kristovog ËiπÊenja hrama u Jeruzalemu?2. Koje ohrabrenje vjernici mogu izvuÊi iz Ëinjenice da je Zaglavni

kamen (Krist) odbaËen prije nego πto je priznat kao nuæan?3. Koje ohrabrenje uËenici mogu pronaÊi u Ëinjenici da je zaglavni

kamen u hramu jedini mogao nositi veliku teæinu? Kako Krist na je-dinstveni naËin zadovoljava naπe potrebe? Zaπto Krist moæe sam poni-jeti naπ emocionalni i fiziËki teret?

Pitanja za primjenu1. ©to Kristovi sljedbenici mogu uËiniti da ne postanu neplodna

smokva?2. Zakupci vinograda su prezirali svaku pomisao da vlasnik ze-

mlje ima pravo na dio berbe odbijajuÊi mu ga predati. Koja prava uËe-nici ovog vremena mogu uskratiti svojem “Vlasniku æivota”?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: KljuËni korak u spasenju dolazi od Boga. Ipak,

bez Ëovjekovog odaziva Boæja ponuda je besmislena. Zato je vrlo vaænaljudska odgovornost.

Zavrπna aktivnost: Pozovite Ëlanove da naprave svoju duhovnuinventaruru stvari, usmeno ili pisano, za koje su odgovorni Bogu (naprimjer financije, zdravlje, spolnost, poslovne aktivnosti, meuljudskiodnosi i tako dalje). Pozovite ih da ocijene æive li na slavu Bogu idonose li rod prema nebeskim mjerilima.


Pouka 11 4.—11. lipnja 2016.

Dogaaji posljednjih dana


UËenik ÊeZnati: SteÊi Êe uravnoteæeno razumijevanje proroËkih pretkaza-

nja, pri Ëemu u srediπtu pozornosti neÊe biti strepnja ni namjerno ne-znanje.

OsjeÊati: Osjetit Êe sigurnost u neiscrpnim Boæjim obeÊanjima mi-lostive zaπtite.

»initi: Njegovat Êe razuman pristup eshatoloπkim dogaajima bezapatiËne ravnoduπnosti i raspirivanja straha.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Kada Êe doÊi kraj?

A. Koje je znaËenje Kristovog upozorenja s obzirom na uzviπenepozive æidovskog sveÊenstva?

B. Kako bi se eshatoloπka proroËanstva mogla tumaËiti bez pojma“sudnjeg dana”?

II. OsjeÊati: Tko nas prihvaÊa do kraja?A. Zaπto se vjernici i dalje trebaju nadati usred dekadentnog dru-

πtva, agresivnih epidemija i kaotiËnih meunarodnih sukoba?B. Kakvu razliku u pogledu na svijet donosi vjernicima Boæja si-

gurna prisutnost u odnosu na nevjernike?

III. »initi: Kako se vjernici trebaju pripremiti za kraj?A. Koju ulogu ima uporna molitva i biblijsko prouËavanje meu

vjernicima koji se pripremaju za konaËno uniπtenje svijeta?B. Kako znanje vjernika o eshatoloπkim dogaajima treba utjecati

na njihov odnos prema nevjernicima?

Saæetak: Matejeva proroËka poglavlja izazivaju nekontroliranu ank-sioznost i nezadræiv optimizam. ©to je uzrok ovih razlika? Duhovnousmjereni vjernici raduju se buduÊim dogaajima jer Êe Boæji sud od-vojiti æito od kukolja stvarajuÊi bezgreπan svijet koji podsjeÊa na Eden.Zavrπni dogaaji najavljuju pad Sotone i konaËno uniπtenje smrti.



KljuËno naËelo duhovnog rasta: Krist je zakazao veliËanstvenisusret sa svojom ZaruËnicom, Crkvom. S puno ljubavi Isus pripremasvoje sljedbenike djelomiËnim otkrivenjem dogaaja, uvjeta i okolnostikoje Êe pratiti Njegov povratak.

Uvodna aktivnost: Ako imate pjesmarice, podijelite ih Ëlanovimarazreda i pozovite ih da obrate pozornost na tekstove koji govore oIsusovom drugom dolasku. Opiπite ono πto tekstovi naglaπavaju kao injihovo znaËenje i utjecaj na Ëitatelje. Razgovarajte o tekstovima u kon-tekstu geopolitiËkih dogaaja, svjetskih financijskih kriza i druπtve-nog sloma. Ako nemate pjesmarice, upotrijebite Bibliju, posebno evan-elja i neke psalme.

Razmislite: Na koji nam naËin ove lirske poruke mogu povratitinadu usred mraka i oËaja?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Ozbiljna duhovna upozorenja u Mateju 23 pret-

hode proroËkim iskazima u 24. poglavlju. Prethodno poglavlje svjedoËio dramatiËnom preokretu Kristove metode suprotstavljanja. Ovdje viπenema metafora, usporedbi i simbola. Isus upuÊuje oπtre prijekore: “sli-jepe voe”, “licemjeri jedni” “okreËeni grobovi”, “sinovi pakla dvostrukogori”, “prljavi”, “pohlepni”, “samoljubivi”, “ubojice”, “zmijski porodi”.Proπle su prilike za zadobivanje prijatelja i utjecanje na ljude. Presudaje stigla u Boæji dom. Rukopoloæeno sveÊenstvo pozvano je na odgo-vornost. U pitanje se izravno dovodi farizejska sljedba. U 24. poglavljuizriËe se Boæja kazna nad jeruzalemskim hramom. Niπta ne promiËe.Naravno, Kristovi sljedbenici koji su povezali ovu kaznu sa svrπetkomsvijeta, æeljeli su dodatne informacije — neki konkretni rok. Poslijesu Ga ispitivali nasamo. Kristov odgovor zabiljeæen je u 24. poglavlju.

Biblijski komentarI. Izravno obraÊanje

(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 23,1-24.)Ljutito i sa suzama Krist podiæe boæansku optuænicu protiv sve-

Êenika.A. “Jer govore, a ne vrπe.” (Matej 23,3)B. “Veæu teπka bremena koja se jedva mogu nositi.” (Matej 23,4)C. “Sve πto Ëine Ëine zato da ih vide ljudi.” (Matej 23,5)


D. “Vole proËelje na gozbama, prva mjesta u sinagogama.” (Matej23,6)

E. “Vole pozdrave na javnim mjestima.” Matej 23,7) (Krist se dosadobraÊao farizejima u treÊem licu, vjerojatno razgovarajuÊi s mnoπtvomdo Mateja 23,13. Sada im se poËinje obraÊati izravno u drugom licu.)

F. “Pred ljudima zatvarate vrata kraljevstva nebeskoga.” (Matej 23,13)G. “Vi proædirete kuÊe udoviËke.” (Matej 23,14 — ©ariÊ)H. “S prenavljanjem se nadugo Bogu molite.” (Matej 23,14 — ©ariÊ)I. “UËinite ga sinom paklenim dvaput gorim od sebe.” (Matej 23,15)J. “Tvrdite: ‘Ako se tko zakune hramom, to niπta ne vrijedi.’” (Matej

23,16)K. “Zanemarujete najvaænije u Zakonu: pravednost, milosre i vjer-

nost.” (Matej 23,23)L. “Vi cijedite komarca, a devu proædirete.” (Matej 23,24)M. “Dok su unutra [Ëaπe i zdjele] pune otimaËine i pohlepe.” (Matej

23,25)N. “Tako se i vi izvana Ëinite ljudima pravedni, a unutra ste puni

licemjerja i nepravednosti.” (Matej 23,28)O. “I govorite: ‘Da smo mi æivjeli u vrijeme otaca naπih, ne bismo

s njima sudjelovali u ubijanju proroka.’… Da padne na vas sva neduænakrv πto je prolijevana na zemlji.” (Matej 23,29-35)

Krist iznosi ovih petnaest toËaka optuænice protiv pokvarenog sve-Êenstva i ukazuje na njihov nedostatak pokajanja. U obliku kazne pro-tiv njih, On proriËe potpunu pustoπ i razaranje hrama.

Razmislite: ©to nas uËi istina izreËena u presudi nad sveÊenstvomo Isusovom smislu za pravednost? Kako to razumijevanje produbljujenaπ osjeÊaj odgovornosti prema svetim duænostima koje su nam povje-rene kao Ëlanovima Kristovog kraljevskog sveÊenstva?

II. U strahu za buduÊnost(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 24.)Ovo se poglavlje joπ naziva i Matejevo otkrivenje jer Krist povezuje

apokaliptiËne i proroËke izraze. Njegov govor proizlazi iz pitanja Nje-govih uËenika: “Kakav je znak tvog dolaska?” Imenica “dolazak” potje-Ëe od grËke rijeËi parousia, koja u osnovi znaËi “prisutnost”. U staravremena ovaj izraz je imao dva posebna znaËenja: (A) kultni izraz kojioznaËava neko skriveno boæanstvo, koje oËituje svoju prisutnost po-kazivanjem moÊi, netko Ëiju prisutnost slavi kult sljedbenika, ili (B)sluæbeni termin za vrlo ugledne osobe, na primjer kraljeve kad su iπliu posjet. Krist oËito ispunjava oba uvjeta — kao skriveno boæanstvo ikao kralj.


Gdje god su novozavjetni pisci primijenili izraz parousia na Kri-sta, on skoro uvijek oznaËava Njegov slavni mesijanski dolazak i sudna svrπetku vremena. Zanimljivo, Matej je jedini pisac evanelja kojiupotrebljava taj termin iako ga Ëesto upotrebljava i Pavao. Vrijedna po-zornosti je i Pavlova otvorena ovisnost o Matejevom izvjeπtaju kadapiπe svoja apokaliptiËna razmiπljanja u 1. i 2. Poslanici Solunjanima.

Razmislite: Kako se Kristovo prikriveno boæanstvo i konaËno kra-ljevstvo otkrivaju u evanelju? Kako se otkrivaju u apostolskim spisi-ma?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Teoloπko razumijevanje Matejevog otkrivenja

snaæno utjeËe na primjenu ovih redaka. Dispenzacionalisti nauËavajuda prije Kristovog dolaska dolazi do “tajnog uznesenja” tri i pol ilisedam godina prije Isusovog povratka. Tijekom ovog “uznesenja”, is-tinski vjernici bit Êe uzeti na Nebo ostavljajuÊi iza sebe moguÊe spa-πenike. Izmeu ovog uznesenja i Kristovog povratka, preostali zemalj-ski stanovnici imaju joπ jednu priliku da se pokaju, to jest pripreme.

Amilenaristi tumaËe apokaliptiËnu literaturu samo kao simbol du-hovnog sukoba i Kristovog konaËnog trijumfa.

Postmilenaristi objaπnjavaju Kristov povratak kao kulminirajuÊidogaaj nakon tisuÊu godina progresivnog prosvjetljenja, u kojem sta-novnici Zemlje prerastaju nezrele sklonosti prema nasilju i sukobimai uz pomoÊ znanstvenih otkriÊa pobjeuju bolesti.

Premilenaristi i zagovornici krπÊanskog historicizma (kojima pri-pada i Crkva adventista sedmoga dana) smatraju da je Kristovo pret-kazanje doslovno, povijesno ispunjenje koje nije samo simboliËno. Ovistavovi proizlaze iz tumaËenja Pisma u vezi s rjeπavanjem duhovnogsukoba izmeu Krista i Sotone, koji se ne moæe otkloniti progresiv-nim prosvjetljenjem, veÊ se moæe rijeπiti samo boæanskom interven-cijom. Kristov povratak slavi otkupljenje pravednika i donosi uniπtenjenepravednih. Nema dodatne prilike za pokajanje. Kristov dolazak ozna-Ëava okupljanje Njegove obitelji i konaËno uniπtenje svakog zla.

Pitanja za razmiπljanje1. Na koji naËin stav dispenzacionalista zapravo potiËe duhovnu

lijenost?2. Zaπto postmilenaristi praktiËno nemaju suvremenih pristaπa?

©to se dogaalo u devetnaestom stoljeÊu kada su neki krπÊani prihva-tili ovaj stav? ©to se promijenilo u dvadesetom stoljeÊu?

3. Koji su najveÊi nedostaci amilenaristiËkog tumaËenja?


4. Koje su osnovne prednosti krπÊanskog historicizma? Kako bione mogle pridonijeti promjeni stavova koje ostali krπÊani imaju u vezis Kristovim drugim dolaskom?

Pitanja za primjenu1. Kakav utjecaj ima Kristov drugi dolazak na raspoloæenje?2. Kako obeÊanje o Kristovom povratku utjeËe na moje svakidaπnje

odluke u upravljanju financijama, na brak, obrazovanje, zabavu i posao?3. ©to mogu uËiniti krπÊani koji se boje, u usporedbi s veselim,

uravnoteæenim vjernicima u pripremi za Kristov dolazak?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Dramsko djelo Ëesto postiæe vrhunac dogaaja

neposredno prije raspleta (zavrπnog prizora u kojem se sve razjaπnjavai sva pitanja dobivaju odgovore). Matejeva apokaliptiËna drama slijediovu shemu.

Zavrπna aktivnost: Sudionicima podijelite pribor za pisanje i po-zovite ih da napiπu pismo u kojem Êe opisati ono πto misle da Êe do-æivjeti o Kristovom dolasku. Primatelj je Krist. Ovo pismo treba poslu-æiti kao kreativan konkretan izraz vjere u Isusova obeÊanja, oËekujuÊinjihovo ispunjenje u buduÊnosti. Alternativa: Provedite ovu aktivnostbez pribora. Pozovite Ëlanove razreda da kaæu πto bi æeljeli napisatiKristu u pismu u pogledu svojih nebeskih iskustava.


Pouka 12 11.—18. lipnja 2016.

Isusovi posljednji dani


UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe da je udaljenost izmeu ljudske posveÊenosti i

nevjernosti mala, ali da je Boæja vjernost prema nama sasvim sigurna.OsjeÊati: Osjetit Êe prevrtljivost ljudskog srca i razviti samosvijest

koja Êe ga zaπtititi od sotonskih pokuπaja da ga svlada a da toga nebude svjestan.

»initi: Prihvatit Êe duhovne pouke iz pogreπaka koje su uËiniliKristovi sljedbenici; pobijedit Êe te slabosti prouËavanjem i molitvom.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Kristovi posljednji sati daruju vjeËni æivot.

A. ©to je potaknulo Judu da izda Krista iako je Krist uvijek bioprema njemu vjeran?

B. Kako je tjelesni umor utjecao na duhovni æar uËenika?C. Zaπto su vlasti dopustile Kristovim protivnicima da Ga ponize i

razapnu?

II. OsjeÊati: Kristovo raspeÊe slama ljudska srca i utire putspasenju.

A. Kako je Petrovo nijekanje Krista pokazalo njegove neotkriveneslabosti karaktera?

B. Kako je Petrovo poniæenje, a poslije i pokajanje, olakπalo nje-govu duhovnu obnovu?

III. »initi: Kristova ærtva poziva ljude na prihvaÊanje.A. Na koji naËin vjernici mogu odræavati odnos s Kristom nakon

πto su Ga prihvatili za Spasitelja i UËitelja?B. Kako Kristovi sljedbenici mogu ostvariti duhovnu predaju koju

je Krist vrlo lijepo izloæio u molitvi?

Saæetak: Kristovi posljednji sati na Zemlji slamaju ljudsko srceobavijeno samoljubljem, i na taj ga naËin pozivaju da prihvati spasenjei zajednicu s Njim.



KljuËno naËelo duhovnog rasta: Posljednji Kristovi sati na Zemljiimaju silu koja preobraæava. Poπto je slomio pritisak Sotone, Isus jeomoguÊio iskrenim tragaocima vjeËni æivot.

Samo za uËitelje: “Bilo bi dobro kad bi ti i ostali naπi propovjed-nici Ëesto razmiπljali o zavrπnim prizorima iz æivota naπeg Otkupitelja.Njegovi postupci u trenucima kad je bio izloæen najteæim kuπnjamanama donose pouke od najveÊeg znaËenja. Bilo bi dobro da svakog danaprovedemo bar jedan sat u ozbiljnom razmiπljanju o Kristovom æivotuod jasala do Golgote. Trebali bismo Ga u mislima pratiti dan za danomstvarajuÊi æivu sliku o svakom prizoru, a posebno o onima na krajuNjegovog ovozemaljskog æivota. Takvo razmiπljanje o Njegovim pouka-ma i patnjama, o neizmjernoj ærtvi podnesenoj radi spaπavanja ljud-skog roda ojaËalo bi naπu vjeru, obnovilo naπu ljubav i bili bismo du-blje proæeti Duhom koji je hrabrio naπeg Spasitelja.” (Ellen G. White,Testimonies for the Church, sv. 5, str. 374)

Uvodna aktivnost: Prikaæite tjedan uoËi Kristovog raspeÊa na vre-menskoj crti. Razredi koji se okupljaju na otvorenom prostoru mogujednostavno prikazati crtu na tlu. Razredi u zatvorenom prostoru mo-gu upotrijebiti ploËu. Alternativa: Ova se tema moæe obraditi bez vizu-alnih pomagala.

Unesite dogaaje u Evanelju po Mateju koje smo prouËavali ovajtjedan na vremensku crtu, uz napomenu koji je dan i doba dana (ko-risteÊi se odrednicama kao πto su “noÊ” i “poslijepodne”, kako je nave-deno). Najprije, navedite glavne likove u svakom “prizoru”. Zatim za-mislite ozraËje svakog “prizora” (na primjer, sumorno, ispunjeno nape-toπÊu, mraËno, muËno) i navedite ga na vremenskoj crti. Pozovite su-dionike da zatvore oËi i zamisle kompletno svaki “prizor”. Neka opiπuemocije koje su osjetili u maπti. Pozovite Ëlanove da iznesu svoj do-æivljaj Krista u svakom prizoru.

Razmislite: Kad bi vjernici svakodnevno jasno zamislili svaki pri-zor, koliko bi se njihovo duhovno iskustvo osvjeæilo?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: RaspeÊe je bilo izuzetno okrutno. Tjelesna teæi-

na ublaæava se uz pomoÊ ruku i nogu dobro priËvrπÊenih na kriæ πilj-cima ili konopcima. Prije nego πto nastupi smrt, koπtani sustav trpi


jake bolove jer se zglobovi iπËaπe. Disanje postaje gotovo nemoguÊejer se ne moæe uspostaviti funkcija pluÊa.

Rimljani su se koristili i drugim monstruoznim metodama uklju-ËujuÊi spaljivanje æivih ærtava; bacanje ærtava zvijerima, kao πto su ne-kada uËinili Babilonci s Danielom; biËevanje; vukli su tijela iza divljihkonja i æigosali zloËince usijanim æeljezom. Nijedno od ovih muËenja,meutim, nije nadmaπilo raspeÊe i agoniju koja se pritom trpi. Ærtvesu obiËno ostajale æive nekoliko dana, dok su druge metode pogublje-nja izazivale bræi nastup smrti. (IroniËno, ovo najokrutnije ljudsko mu-Ëenje zabiljeæeno je na pozlaÊenom i dijamantima optoËenom nakitu.To je kao kad bi se danas izraivale pozlaÊene elektriËne stolice iliposrebrene smrtonosne komore.) Nevjerojatno je kako je Boæja ærtvapromijenila neπto nezamislivo bolno u nevjerojatno plemenit simbol bo-æanskog dobroËinstva.

Biblijski komentarI. Opraπtanje od prijatelja

(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 26,1-46.)Matejeva posljednja poglavlja opisuju Marijino izvanredno djelo eks-

travagantne naklonosti. Lazarov i Martin dom u Betaniji Krist i NjegoviuËenici Ëesto su posjeÊivali. Ovdje se Marija, zajedno sa svojim bra-tom i sestrom, druæila s Isusom.

Takva prijateljstva mnogo su znaËila Isusu. Krist je traæio i cijeniodruæenje, razumijevanje i ljubav. Obitelj je bila temelj æidovskog dru-πtva. Isus je okupio svoju obitelj istomiπljenika koji su traæili Boæjekraljevstvo, ujedinjeni duhovnim vezama viπe nego krvnim srodstvom.Marija se ne moæe smatrati samo poznanicom jer je njezin odnos sKristom poistovjeÊen sa “sestrinskim”. Marija je bila ta sestra koja jeduhovno lutala, za koju se Krist borio dok na kraju nije popustila Nje-govim najmilostivijim djelima. KonaËno, oteta iz Sotoninih pandæi, po-svetila se bez ostatka svojem prijatelju Isusu.

Nije bilo poklona toliko skupog kojim ne bi pokazala svoju ljubav.Te subote, uoËi raspeÊa sljedeÊeg petka, Isus je prisustvovao proslaviu svoju Ëast u kuÊi ©imuna, koja se takoer nalazila blizu Betanije.Marija je kriπom uπla u kuÊu skrivajuÊi alabastrenu posudu ispunjenunardom. Iskoristivπi priliku, ona je iznenada izlila mirisno ulje poma-zavπi Krista od glave do pete. Suze koje je lila padale su na Njegovenoge. Ulje koje je vrijedilo kao prosjeËna godiπnja plaÊa jednog rad-nika, izlila je s puno ljubavi.

Juda Iskariotski ukorio je njezinu rastroπnost, ali je Isus prihvationjezin djetinji æar. Ubrzo nakon toga ovaj isti Juda, koji se naljutio


zbog Marijine neumjerene odanosti Kristu, izdao Ga je za cijenu niæuod jednog roba.

Pet dana poslije Isus je blagovao oproπtajnu veËeru za Pashu sdrugom skupinom suradnika — s Dvanaestoricom. Do Njegovog povratkaovo je bila posljednja prilika da proslavi Pashu sa svojim najbliæimprijateljima na Zemlji. Ovim Êe uËenicima uskoro biti povjerena skrb oIsusovom kraljevstvu i donoπenje odluka koje Êe pogoditi milijune lju-di u njihovo vrijeme i u buduÊim naraπtajima.

Kakve su emocije kidale Kristovu duπu! Ovi voljeni sljedbenici stal-no su se prepirali u utrci za poloæajima, posrÊuÊi duhovno i ne razu-mijevajuÊi bît Isusovog poslanja. Oni su bili nasilni, plahoviti, djetinja-sti (umjesto kao djeca), ponositi, nesnoπljivi, πovinisti, iskljuËivi, a kat-kad i grubi. Ipak, Isus ih je volio bez obzira na mane.

»ak i tijekom ovog najsvetijeg æidovskog obreda, Njegovi voljeniuËenici sukobljavali su se oko toga tko Êe zauzeti najviπe mjesto uKristovom kraljevstvu. IroniËno, ova sluæba, koju simbolizira skromnoærtveno janje, stvorila je podlogu za oholost koja se otkriva u sebiËnimambicijama.

Ivanov izvjeπtaj o dogaaju ukljuËuje pranje nogu. Isus se poniziopostavπi sluga svojim uËenicima i opravπi im praπnjave noge. Uz ovajËin poniznosti, pristupili su tradicionalnoj pashalnoj veËeri koja je obu-hvaÊala janjetinu i gorko zelje. PodsjeÊajuÊi na izlazak iz Egipta, Pashaje takoer upuÊivala na dolazeÊeg Mesiju, koji Êe uniπtiti greπnu pobu-nu i njezine posljedice. Naæalost, Izrael je to pogreπno shvatio zamije-nivπi duhovno osloboenje politiËkim osloboenjem. U suprotnosti sMarijinom velikom naklonoπÊu, ovo Pashalno iskustvo za Krista je natrenutke bilo viπe nego obeshrabrujuÊe.

Razmislite: Kako naπ odgovor Kristu moæe biti viπe nalik na Mari-jin nego na odgovor Njegovih uËenika?

II. S ovakvim prijateljima…(Prisjetite se u razredu teksta u Matej 26,51-75.)PoËetak reËenice u naslovu ima ovakav nastavak: “... kome su po-

trebni neprijatelji?” Juda je, u pratnji Kristovih neprijatelja koji su poπlida Ga uhite, izdao Isusa poljupcem. Toliko o apostolskoj odanosti. UnoÊi u kojoj se odvijalo Kristovo ilegalno suenje, On je laæno optuæen,vrijean, i neosnovano osuen. Na kraju je Petar, iz Kristovog najuæegkruga, javno zanijekao da Ga je ikada poznavao.

Kukaviπtvo je zarazno. Krist doæivljava potpuno odbacivanje, Ëak iod strane svojeg nebeskog Oca. Isusa obuzima osjeÊaj osamljenostikakav ljudi nisu iskusili. Niπta se nije naziralo, samo apsolutna tama.


Razmislite: Kako ovaj dogaaj pokazuje Kristovo poistovjeÊivanjes odbaËenim i osamljenim duπama?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: “BuduÊi da je sam trpio i bio kuπan, moæe po-

moÊi onima koji stoje u kuπnji.” (Hebrejima 2,18) Razgovarajte o tomekako Isusovo zlostavljanje u Matejevom izvjeπtaju Njemu omoguÊavada nam djelotvorno pomaæe.

Pitanja za primjenu1. Opiπite dogaaje u kojima se prikazuje Isusovo odbacivanje.

Kako ovi dogaaji omoguÊuju Kristu da sluæi osamljenim ljudima?2. Opiπite dogaaje u kojima je Isusu nanesena nepravda. Kako to

omoguÊava Kristu da sluæi ljudima prema kojima se nepravedno po-stupa?

3. Opiπite dogaaje u kojima je prikazana Isusova izdaja. Kako toomoguÊava Kristu da sluæi ærtvama nevjere i nelojalnosti?

4. Opiπite dogaaje koji prikazuju Isusovu tjelesnu patnju. Kakoto omoguÊava Kristu da sluæi ljudima koji su izloæeni muËenju, fiziË-kom progonu, duπevnoj i tjelesnoj patnji uzrokovanoj boleπÊu?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Kaæe se da slika vrijedi kao tisuÊu rijeËi. Aktiv-

nost za ovaj tjedan ukljuËuje kreativni projekt koji Êe biti realizirannakon prouËavanja pouke. On omoguÊuje sudionicima da rijeËi pretvo-re u umjetniËko djelo ili izraze emocije koje rijeËi same nikad ne bimogle.

Aktivnost: U obliku fotografije, skulpture, slike, crteæa ili sliËnelikovne tehnike, stvorite djelo koje izraæava vaπu reakciju na Kristovozlostavljanje, kao πto je opisano u Mateju 26.


Pouka 13 18.—25. lipnja 2016.

Raspet i uskrsnuo


UËenik ÊeZnati: U potpunosti Êe shvatiti potrebu za Kristovom zastupniË-

kom ærtvom i Njegovim uskrsnuÊem.OsjeÊati: OsjeÊat Êe veliku zahvalnost za Kristov otkup i Njegovu

silu uskrsnuÊa.»initi: Prihvatit Êe nalog da navjeπÊuje Radosnu vijest i pouËava

ljude.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Boæji vjeËni Sin dragovoljno se ærtvuje za ËovjeËanstvo.

A. UsporeujuÊi Isusa Mesiju s Isusom Barabom, izdvojite njihoveistaknute karakteristike i zapitajte se: ©to je potaknulo razliËite sku-pine da stanu na stranu jednoga ili drugoga i πto to otkriva o suprot-stavljenim skupinama?

B. ©to oznaËava razdiranje zavjese u Svetiπtu, Kristov oËajniËkipovik i otvaranje grobova?

C. Usporedite Matejev izvjeπtaj s Pavlovim u 1. KorinÊanima 15,1-26. Navedite razloge zbog kojih je Isusovo uskrsnuÊe bilo nuæno.

II. OsjeÊati: Zlostavljanje Krista i Njegovo ærtvovanje pribliæavaljude k Njemu

A. Kako zlostavljanje Isusa utjeËe na vaπe osjeÊaje prema Njemu iprema onima koji su Ga zlostavljali i napustili?

B. Koji je veÊi motiv za ispunjenje Velikog naloga: (1) tuæno du-hovno stanje izgubljenih duπa ili (2) ljubav prema Spasitelju koji jekupio naπe spasenje?

III. »initi: Evanelje zahtijeva akcijuA. Koje aktivnosti vjernici moraju poduzeti da bi odgovorili na

Evanelje?B. Koje bi akcije potom trebalo poduzeti u korist drugih?

Saæetak: Golgota lomi srce, ali jaËa volju.



KljuËno naËelo duhovnog rasta: Duhovni autoritet koji je Kriststekao svojom nepravednom smrÊu, a potom i uskrsnuÊem, usmjerenje k obraÊenju naroda, da bi On mogao biti vjeËno proslavljen.

Samo za uËitelje: »ovjeËanstvo postoji za jednu svrhu: da slavivjeËno Trojstvo. Ljudska alternativa je samoveliËanje, πto rezultira ne-zadovoljstvom, kaotiËnoπÊu u druπtvu i na kraju smrÊu. Krist zamje-njuje ovu prazninu potpunom duhovnom predajom.

Predaja podrazumijeva rat i sukobe. Ova velika borba u svemiruogleda se u naπim osobnim borbama. Sotona se bori s Kristom za vlastnad ljudima. Rat u naπim duπama Ëesto je toliko bolan da se ne moæeopisati, jer je bitka sa sebiËnoπÊu najveÊa borba. Razmiπljanje o Gol-goti i Kristovim posljednjim koracima na Zemlji, u ustrajnoj molitvi,obogatilo je mnoge svete velikane duhovnim znanjem, nebeskom du-binom i dinamiËnom odluËnoπÊu. ZajedniËka nit koja spaja ove moral-ne uzore jest redovno provoenje vremena s Bogom, a posebno razmiπ-ljanje o zavrπnim dogaajima u evaneljima. Snaga preobrazbe sadr-æana na tim stranicama nas osposobljava za ispravno bogosluæje, za-jedniπtvo i uËinkovitu sluæbu.

Uvodna aktivnost: Zamolite uËenike da u razredu navedu pjesmekoje su njima posebno drage. Ako pri ruci imate pjesmarice, podijeliteih kako biste potaknuli razgovor. Neka svaki sudionik recitira stihovekoje ga najviπe nadahnjuju i objasni zaπto ga nadahnjuju. Zatim preus-mjerite razgovor na kljuËni tekst sljedeÊim pitanjem: Kako su pretho-dna iskustva pripremila i kvalificirala Krista da postane svemoÊan?

Razmislite: Kako bi izgledao vaπ svijet da Krist nije ærtvovao svojæivot? Kakvu bi nadu Golgota donijela da nije bilo uskrsnuÊa?

DRUGI KORAK: Istraæite!Biblijski komentarI. RaspeÊe: 1. dio

(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 27,11-54.)Kojeg Isusa hoÊete?Baraba je stajao nasuprot Isusu Mesiji. Latinski naziv “Isus” po-

tjeËe od hebrejskog “Joπua”, u znaËenju “Jahve je spasenje”, ili “Jahveje izbavitelj”. Baraba je ponudio politiËko izbavljenje ljudskim sred-stvima: oruæanim sukobom, politiËkim pobunama, graanskim nepo-


sluhom. Mesija je ponudio duhovno spasenje: iskreno pokajanje, is-kreno obraÊenje, preobraæeni æivot. Barabin je cilj svrgavanje rimskevojske i ponovno uspostavljanje æidovske samouprave.

Kristov je cilj uklanjanje greπne pobune i ponovno uspostavljanjeBoæjeg kraljevstva.

Suvremeni krπÊani nailaze na sliËne odluke. Neki vjernici misleda uspostavljanje Boæjeg kraljevstva ukljuËuje dræavnu politiku, napor-no lobiranje i gerilsko ratovanje. Katkad su njihovi ciljevi za svakupohvalu. Njihova je metodologija, meutim, potpuno pogreπna jer Kristtraæi dragovoljnu posluπnost srca, a ne legalno iznueno poπtovanje.“Isus” je za politiËke krπÊane Baraba. Isus NazareÊanin predvodi krπ-Êane koji su istinski vjernici. Njihovo poslanje nadilazi politiËke pro-mjene i izaziva ËovjeËanstvo da doæivi duhovnu preobrazbu. Samo iz-nutra motivirano obraÊenje moæe uzdiÊi ËovjeËanstvo iznad legalistiËkesamopravednosti, da bi doæivjelo istinsko osloboenje. Kristovo kra-ljevstvo, rekao je On, nije od ovoga svijeta. Ovaj Mesija treba biti naπizbor.

Razmislite: Usporedite Isusa i Barabu. Kakve metode osloboenjaima svjetovni “Mesija” u usporedbi s Kristovim?

II. RaspeÊe: 2. dio(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 27,11-54.)Napuπten — kako to uæasno zvuËi. IdentiËni grËki izraz, egkata-

leipo, upotrijebljen je u Septuaginti (grËkom prijevodu Starog zavjeta)u Ponovljenom zakonu 31,6 gdje Mojsije obeÊava: “Ta sam Jahve, Bogtvoj ... neÊe te zapustiti niti Êe te ostaviti.” Egkataleipo moæe jedno-stavno znaËiti “ostaviti” u smislu da se sluËajno odlazi, ali skoro sviprevoditelji upotrebljavaju izraze koji imaju znaËenje namjere. Meutim,u Mateju 27 oblik “ostavio” oznaËava namjerno napuπtanje ili odlazak.

Krist ne misli da Ga je Bog sluËajno zaboravio, veÊ da Ga je na-mjerno ostavio i prepustio u ruke smrtonosnih urotnika. Kristovo po-istovjeÊivanje s greπnim ËovjeËanstvom bilo je toliko potpuno da je GaNjegov Otac pun ljubavi morao privremeno napustiti, jer pravedni nebe-ski Otac ne moæe podnositi grijeh.

Krista je ubila naπa greπnost. Isusovo raspeÊe pokazuje ozbiljnosts kojom Nebo gleda na prijestupe. Boæja svetost ne podnosi ljudskugreπnost i kada je Krist preuzeo naπe grijehe, Njegov Otac se namjernookrenuo. Krist je doæivio OËevu odbaËenost da bismo mi mogli doæiv-jeti Njegovo prihvaÊanje. Ako Isusovo raspeÊe ne moæe izazvati prizna-nje naπeg pada, istinsko pokajanje i obraÊenje, πto moæe?


Razmislite: Koja je uloga greπnika u Kristovom raspeÊu? Kakoova spoznaja utjeËe na naπe razumijevanje spasenja?

III. UskrsnuÊe i nalog(Prisjetite se u razredu teksta u Mateju 27,57—28,20.)Na jednom sveuËiliπtu u Los Angelesu, nogometni trener je izja-

vio: “Pobjeda nije sve. To je jedina stvar!” Njegove pogreπne vrijednostimogu se adekvatnije primijeniti na neπto puno znaËajnije. Izmijenimocitat da se uklopi u temu naπe pouke: “UskrsnuÊe nije sve. To je jedinastvar!” Pavlova Poslanica KorinÊanima dokazuje ovu tvrdnju. “Ako liKrist nije uskrsnuo, onda je neosnovano naπe propovijedanje, neosno-vana je i vaπa vjera.” (1. KorinÊanima 15,14) On poslije priznaje da jekrπÊanska nada besmislena ako utjeËe samo na naπ æivot sada i ovdje,a ne i nakon smrti (1. KorinÊanima 15,19). Nasuprot tome, KristovouskrsnuÊe znaËi vjeËni æivot danas i zauvijek. Obavijen veliËanstvenomsnagom Boga, Isus ruπi tamnicu smrti i tako oslobaa svakoga tkoprihvaÊa Njegovo spasenje. Kad je Krist pobijedio smrt, Nebo Ga jenagradilo neusporedivim autoritetom. Ovaj autoritet sadræan je u rijeËi“zato” kojom poËinje Veliki nalog.

“Zato idite i uËinite sve narode...” (Matej 28,19) ZahvaljujuÊi svojemuskrsnuÊu, Krist ima neograniËenu duhovnu snagu; zbog toga namnalaæe da pozovemo sve ljude, bilo gdje, da Ga slijede. Kristovi nepri-jatelji su poraæeni. Moæe doÊi do povremenih zastoja. Moæe biti pri-vremenih gubitaka, ali uspjeπni ishod je zajamËen. Ovaj Veliki nalogpoziva na stvaranje uËenika, jer ono πto ovaj svijet nudi niπta je uusporedbi s onim πto je Krist ostvario na Golgoti i pokazao u Josipovojgrobnici. Mir u æivotnim mijenama, povjerenje kad smo suoËeni sasmrÊu i zajamËena vjeËna nagrada — tko bi mogao poæeljeti viπe? ZatopriopÊite neusporedivu novost drugima dovodeÊi ih k Isusu. StjeËiteprijateljstva za vjeËnost. Proglasite oslobaanje zarobljenika. “Zato idi-te.”

Razmislite: Kako me svakidaπnje iskustvo Kristovog uskrsnuÊamoæe osnaæiti da druge ljude Ëinim Isusovim uËenicima?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Pitanja za primjenu:

1. Kako je razmiπljanje o zavrπnim prizorima Kristovog zemaljskogæivota utjecalo na mene?

2. Kako razumijevanje Isusovog uskrsnuÊa utjeËe na moju moti-vaciju u pogledu Velikog naloga?

3. Je li moj doprinos Velikom nalogu sukladan zahvalnosti za Kri-stovo raspeÊe?


4. Kako me prouËavanje Kristovog zlostavljanja moæe pripremitida ustrajem u predstojeÊem progonu?

5. ©to razderana zavjesa u Svetiπtu govori o mojoj komunikaciji sBogom?

6. Kako vjernici πirom svijeta mogu sudjelovati u evangelizaciji bezvelikih promjena i istupanja iz radnog odnosa?

7. Koji znakovi pokazuju slijedim li ja Barabu ili Isusa?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: UËitelji su pozvani da sudionike pozovu na do-

noπenje duhovnih odluka. Uvjerite se da je izlaganje pouke pruæilo novemoguÊnosti sluπateljima da prihvate Kristov poziv za spasenje. Mo-tivirajte sudionike da prenesu taj poziv drugima uz pomoÊ sljedeÊihaktivnosti.

Aktivnosti1. Pozovite Ëlanove razreda da naprave dramsko uprizorenje o de-

vet Kristovih posljednjih dana, zakljuËno s nedjeljom uskrsnuÊa. Nekase ograniËe na pisanu RijeË. Moæda ga mogu odglumiti u djeËjem odje-lu.

2. Potaknite uËenike da se uæive u posao uËitelja. Neka sastavenastavni plan prema kojem bi Ëlanovi vaπeg razreda mogli prikazatimisli iz ove pouke nevjernicima.

3. Pronaite pjesme koje izraæavaju iskustvo spasenja i persona-lizirajte ih dodatnim tekstom koji Êe napisati Ëlanovi razreda.

4. Potaknite ih da se preispitaju i utvrde pokazuje li njihov naËinæivota potpunu predaju Kristu. Ovo razmiπljanje moæe biti praÊeno πut-njom ili pozivom na tihu molitvu.

5. Napravite kolaæ slika i crteæa s duhovnom tematikom koji senalaze na internetu a prikazuju Isusove posljednje dane na Zemlji. Pri-kupite ih od najstarijih do najnovijih.

6. Porazgovarajte na koji bi naËin vaπ razred pojedinaËno i kaocjelina mogao sudjelovati u Velikom nalogu u vaπem mjestu.


www.znaci-vremena.comwww.adventisti.hr

Zbog straπnog i razornog utjecaja grijeha, svi smo mi

hendikepirani. Ako se oslanjamo samo na svoju snagu,

æivot kojim æivimo neÊe ni izbliza biti sliËan æivotu kojim

bismo trebali æivjeti. Koliko god se trudili, sami nikada

neÊemo postati dovoljno dobri da bismo bili spaπeni.

Zbog toga ljudi katkad uzdiæu pogled u noÊno nebo i

traæe pomoÊ koja dolazi izvan njih: od Izbavitelja. Naπi du-

hovni preci, Izraelci, nazvali su ovog Izbavitelja kojem se

nadamo, kojega poznajemo kao Isusa iz Nazareta, Sinom

Davidovim.

Nadahnuti izvjeπtaj o Isusovom æivotu zabiljeæen je u

Evanelju po Mateju, koje je predmet prouËavanja u ovom

tromjeseËju. Matej, Æidov, jedan od prvih Isusovih uËeni-

ka, pripovijeda izvjeπtaj o Isusu iz Njegove Duhom nadah-

nute perspektive.

Iako su njegovi sluπatelji bili Æidovi, njegova poruka na-

de i otkupljenja odnosi se i na nas, ljude kojima je po-

treban Netko da za nas uËini ono πto sami ne moæemo.

Documents

Evanðelje po Mateju - Adventisti Hrvatska