Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
USTAV
MIJEWAJTE
SAMI Strana 5.
^ELINAC - "Buba# od drveta, pa jo{
- kabriolet!
Ba{ kao {to su osmorica Francuza,
koji su onog vrelog avgustovskog dana dav-
ne 1893. godine u Bawu Luku dovezli prve
automobile, izazvali ~u|ewe Bawolu~ana,
tako i Momir Boji} iz Grabovca kod ^e-
linca ovih dana na kraji{kim drumovima
izaziva znati`equ svojim neobi~nim - dr-
venim - automobilom.
Razlika je u tome {to su tada ~udni
Francuzi sa svojim jo{ ~udnijim prevo-
znim sredstvima prepadali Bawolu-
~ane, pa su neki i na kestewe bje`a-
li, a od Momirove besprijekorno ura-
|ene drvene "bube# zastaje dah od - di-
vqewa.
Ovaj unikatni automobil opa-
san je na drumu isto onoliko ko-
liko i lijepa ̀ ena za kojom se
neoprezni voza~ okrene i na-
pravi saobra}ajni prekr-
{aj.
- Iznenada me je za-
okupila ideja da napra-
vim automobil od dr-
veta. Nekoliko dana
sam smi{qao odakle da
po~nem, i kada mi se
pred o~ima ukazala we-
gova slika, krenuo sam
s radovima. Kupio sam
na pijaci prije dvije go-
dine "bubu# iz 1975. go-
dine, sredio motor i is-
pravnost automobila do-
veo do besprekornosti,
jer sam svjestan da }e me
~esto policija zaustavqa-
ti. Vrlo brzo pridru`ila
mi se i supruga Nada, koja je bi-
la moja desna ruka i uradila ogro-
man dio posla - pri~a Momir.
Qubav prema drvetu naslijedio je od
predaka. Djed po majci Nedo Savi~i} iz Cr-
nog Vrha bio je cijeweni drvodjeqa u jo{a-
va~kom kraju. I wegov otac Savo znao je ku-
}u sagraditi od temeqa do krova ne upotre-
bqavaju}i nijedan drugi materijal osim dr-
veta. Poznat i kao veliki kolekcionar,
Momir je svoju kafanu "Jahorina# u Gra-
bovcu, pored puta ̂ elinac - Jo{avka, otvo-
renu 1984. godine, opremio raznim predme-
tima. Me|u wima su i prelijepi rogovi je-
lena, evropski vice{ampionski lova~ki
trofej. Nekada{wi visoki komunisti~ki
rukovodilac Momir Kapor nekoliko puta
dolazio je u kafanu s molbom da ih otkupi.
Uvijek se vra}ao praznih {aka.
- Nisam mu dao iz dva razloga. Prvo za-
to {to volim suvenire, a drugo zato {to je
on bio politi~ar. Li~no nisam lovac i ne
razumijem qude koji ubijaju ̀ ivotiwe - ob-
ja{wava Momir Boji}, kojega od djetiwstva
najvi{e zaokupqaju predmeti od drveta.
Bavio se raznim poslovima: trgovinom,
ugostiteqstvom, prevozom... Dugo vremena
bio je taksista u zavi~aju i wema~kom gra-
du Hanoveru. Iako od stolarskog zanata
nikada ni marku nije zaradio, reklo bi se
da je ostario rade}i ove poslove.
- To je samo moj hobi. Prvo sam sagra-
dio malu ku}u, po uzoru na onu u kojoj sam
se rodio i koju su partizani zapalili 1943.
godine. Iako tada nisam imao ni tri godi-
ne, taj doga|aj urezao mi se u sje}awe i na
neki na~in ovako sam nadoknadio te`ak gu-
bitak u djetiwstvu - pri~a Momir.
Ka`e da je vi{e razloga {to je iza-
brao da uradi ba{ "bubu#.
Prvo; to je automo-
bil na kojem
je 1972.
godine polo`io voza~ki ispit, drugo; ra-
dio je u "Folksvagenu#, a tre}e i najzna~aj-
nije - najte`e je uraditi automobil ova-
kvog oblika.
- Do sada su se u ovaj na{ ru~ni rad za-
gledali mnogi poznavaoci automobila.
Uporno su tra`ili neki nedostatak, ali ni-
su ga na{li. Ja znam {ta je dobar auto, jer
sam ih u svom vijeku promijenio dosta. Ni-
sam imao namjeru da ne{to uradim na br-
zinu, nego da op~inim precizno{}u i ori-
ginalno{}u, ali i upotrebqivo{}u. Au-
tomobil prije svega slu`i za prevoz, a po-
tom i za hvalu ako ima razloga - ka`e Mo-
mir Boji}, koji je i svoje dvori{te u baj-
ku pretvorio.
Punu godinu dana on i supruga pro-
veli su dotjeruju}i svoj neobi~ni au-
tomobil. Ka`u da bi neradne dane mo-
gli na prste jedne ruke nabrojati. ̂ ak
i kad spava, on sawa da radi u svojoj ra-
dionici u kojoj nema kanal i dizali-
cu, zbog ~ega su mu radovi na "bubi#
bili znatno ote`ani.
- Ne ̀ alim. To jednostavno ~ovje-
ka cijelog obuzme. Sre}om, pa smo i
ja i supruga u penziji, ina~e morao bih
napustiti posao jer sam se toliko ve-
zao za ovaj automobil. Ni{ta nismo
mogli da kupimo, sve smo morali da
uradimo. Nismo imali koga ni za sa-
vjet upitati, jer niko ne{to sli~no
nije radio. Ja znam mnoge zanate, a je-
dino zbog slabog vida nikada nisam
bio zavariva~. Kad je trebalo variti, tad
sam tra`io pomo} - obja{wava Momir Bo-
ji}, `ale}i se na nedostatak kulture sta-
novawa kod na{ih qudi.
Pla{i se da }e nas sme}e zatrpati, jer
ga bacamo gdje stignemo. Veli da `ivotnu
sredinu prije svega treba ~uvati radi se-
be, a ona je drugim narodima pokazateq ka-
kvi smo doma}ini i qudi.
¥ B. M.
Srijeda, 15. jun 2005. Broj 10.706 , cijena 0,6 KM
Bawa Luka Godina LXII www.glassrpske.com
HIDROMETEOROLO[KI
ZAVOD
Prognoza vremena
RIJE^ dana
- Brzo su se
dogovorili: Dok su
jedni pri~ali,
drugi su samo
klimali glavom
- Stevan
R. Stevi}.
NADA I MOMIR BOJI] NAPRAVILI AUTOMOBIL ZA ^U\EWE I DIVQEWE
Promjenqivo obla~no i sparno, sa
mjestimi~nom ki{om, pquskovima i gr-
mqavinom. Lokalno su mogu}e vremen-
ske nepogode. Jutarwa temperatura od
11 do 16, na jugu do 19, a najvi{a dnev-
na od 21 do 28 stepeni.
Kao kalup za drveni automobil, Momir je uzeo
"bubu" iz 1975. godine. On i supruga Nada sve
su radili sami. Karoserija napravqena
od 20 hiqada hrastovih letvica
zz
Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848
NITOVAWE- Lako je uraditi automobil pra-
vougaonog oblika, a "buba# je veoma
komplikovana. Nada je karoseriju ob-
lo`ila sa dvadeset hiqada identi~-
nih hrastovih letvica. Svaku je sama
uradila i svaku smo zanitovali - obja-
{wava Momir Boji}.
�
HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA HRASTOVINA NA
^ETIRI TO^KA
WEMA^KA
Biv{i milioner
- serijski lopovBERLIN - Nijemac koji je prije osam go-
dina osvojio 1,5 miliona maraka igraju}i lo-
to priznao je da je po~inio seriju kra|a na-
kon {to je potro{io dobitak od igara na
sre}u, izvijestila je ju~e Srna.
Wema~ko tu`ila{tvo je navelo da je ovaj
~ovjek 2003. godine zakqu~io da mu ne preo-
staje ni{ta drugo nego da ̀ ivi od kra|e, s ob-
zirom na to da je dobitak na lotu iz 1997. go-
dine - potro{io.
Osumwi~eni je provalio u 70 ku}a i ba-
rova i obio vi{e automobila.
Osim novca, lopov je uzimao i nakit, sa-
tove, kamere, pa ~ak i tri para jelenskih ro-
gova, koje je ~uvao u svom podrumu.
- Zaista ne znam gdje je sav taj novac oti-
{ao - rekao je biv{i milioner. ¥
1
EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830
EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830
Australija 036 AUD 1 1.232432 1.235521 1.238610
Kanada 124 CAD 1 1.281995 1.285208 1.288421
Danska 208 DKK 1 0.262199 0.262856 0.263513
Hrvatska 191 HRK 100 26.706188 26.773121 26.840054
Norve{ka 578 NOK 1 0.247691 0.248312 0.248933
Slovenija 705 SIT 100 0.814827 0.816869 0.818911
[vedska 752 SEK 1 0.210151 0.210678 0.211205
[vajcarska 756 CHF 1 1.267091 1.270267 1.273443
V. Britanija 826 GBP 1 2.914026 2.921329 2.928632
SAD 840 USD 1 1.611016 1.615054 1.619092
Srbija i
Crna Gora 891 CSD 100 2.363802 2.369726 2.375650
78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830,
informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: [email protected] Web: www.novablbanka.com
KURSNA LISTA
Zemqa [ifra
valute
Oznaka za
devize i
efekt. valutu
Jedinica
za devize
Kupovni
za devize
Sredwi
za devize
Prodajni
za devize
SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.45949
broj 114
Kursevi iz ove liste primjewuju se
od 15.6.2005. godine
Kursevi u konvertibilnim
markama (BAM)
HRASTOVINA NA
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 15. jun 2005.NOVOSTI2
Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa
1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi
kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.
Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.
Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.
Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike
Srpske sa srebrnim vijencem.
Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine
Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.
godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.
Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.
Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.
e-mail: [email protected]; [email protected]
Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor
AKCIONARSKO DRU[TVO
KOWIC - Danas se navr{a-
va 13 godina od stradawa 13 Sr-
ba zato~enih u sportskoj dvorani
"Musala# u Kowicu.
Oni su kobnog 15. juna 1992.
godine stradali od minobaca~ke
granate, koja je ispaqena sa polo-
`aja Teritorijalne odbrane Ko-
wic.
Samo nekoliko minuta prije
eksplozije, iz dvorane i oko we
povu~eni su muslimanski vojni-
ci koji su ~uvali logora{e.
Od granate su stradali bra-
}a Mirko (35) i Stevo (30) Nin-
kovi} te wihov stric Rade (47),
sinovi Obrena ]e}eza, Vlatko
(40) i Velimir (40), kao i wiho-
vi ro|aci, bra}a Du{an (39) i
Milorad (55).
Me|u stradalim su i Tiho-
mir Kuqanin (27), te Predrag Ku-
qanin (28), kao i Mrko ]e}ez
(34), Miro ]e}ez (23) i Pero ]e-
}ez (29), te Novica @ivak (31).
Istog dana u logor ^elebi}i
odvedena su 53 mu{karca iz sela
Br|ani. Neki od wih razmijewe-
ni su tek 6. oktobra 1994. godine.
¥ M. D.
GODI[WICA STRADAWA SRBA U KOWICU
"Musala" jo{ boli
HA[KI ISTRA@IOCI U ZENICI
Pretreslivojni sud? ZENICA - Portparol Mini-
starstva unutra{wih poslova Zeni~-
ko-dobojskog kantona Indira Kruje-
ziu potvrdila je na{em listu da je
kantonalna policija asistirala ha-
{kim istar`iocima koji su bili ju-
~e na podru~ju Zenice.
- Policija je to u~inila na wi-
hov zahtjev, ali nismo ovla{}eni da
dajemo vi{e informacija o ovom do-
ga|aju - rekla je Krujeziu.
Nezvani~no saznajemo da je dese-
to~lana ekipa Ha{kih istra`ilaca
ju~e u Zenici pretresli zgradu biv-
{eg vojnog suda. Bili su i u hotelu
"Internacional#, a fotografisali
su zgradu Skup{tine op{tine u Ze-
nici.
Ha{ke istra`ioce uz policiju su
obezbje|ivali i pripadnici Eufo-
ra, a perma na{im saznawima, ju~e je
trebalo da budu i na podru~ju Sred-
wobosanskog kantona.
Portparol Ministarstva unu-
tra{wih poslova Sredwobosanskog
kantona Muraif Husi} rekao je na-
{em listu da mu nije poznato da ha-
{ki istra`ioci treba da borave na
podru~ju wihove nadle`nosti.
Nezvani~no saznajemo da ekipa
istra`ilaca iz Haga na pomenutim
podru~jima treba da boravi do 17. ju-
na. Me|utim, niko nema ta~ne infor-
macije o predmetu wihovog intereso-
vawa. ¥ V. J.
DEREK ^APEL TVRDI
Nato nijepolicija SARAJEVO - Portparol
[taba Nato u BiH Derek ^e-
pel izjavio je ju~e da nedostatak
opredjeqewa i aktivnosti Ali-
janse nije razlog {to optu`eni
za ratne zlo~ine Radovan Kara-
xi} nije uhap{en u deset posli-
jeratnih godina, javila je Srna.
- Nato nije policijska agen-
cija, a ovdje postoje mnoge poli-
cijske agencije koje poznaju do-
bro ovu zemqu, imaju dobre kon-
takte i dobre izvore. Mi smo tu
da poma`emo, a ne da vodimo pre-
trese svakog sela, svake ku}e - re-
kao je ^epel na konferenciji
za novinare me|unarodnih orga-
nizacija.
On je naglasio da optu`eni
za ratne zlo~ine imaju {iroku
mre`u pomaga~a i da se na wi-
hovo skrivawe koriste veliki
iznosi javnih sredstava, te da se
Nato sada najvi{e bori protiv
wih. Portparol Ha{kog tribu-
nala Matijas Helman citirao je
rije~i glavnog tu`ioca Karle
del Ponte da je "tje{wa sarad-
wa vlasti u Bawoj Luci i Pod-
gorici sa Beogradom i Nato i
Euforom u BiH put koji najvi-
{e obe}ava u locirawu Karaxi-
}a - te da je od krajwe va`nosti
politi~ka podr{ka i opredje-
qewe Nato i Eufora da se on
uhapsi. ¥
VI[EGRAD - Republi~ki
ministar prosvjete i kulture Mi-
lovan Peceq najavio je ju~e u Vi-
{egradu uvo|ewe novina u sistem
obrazovawa, posebno visokog, {to
}e biti uskla|eno sa standardima i
zahtjevima Bolowske deklaracije.
On je dodao da je sqede}a godi-
na prekretnica u kojoj }e principi
u nastavi biti prilago|eni evrop-
skom obrazovnom poqu.
Peceq je izrazio o~ekivawe da
}e, najdaqe za mjesec dana u Parla-
mentu BiH biti razmatran Zakon o
visokom obrazovawu, koji je, po
evropskim standardima, sa~inila
stru~na grupa Ministarstva.
On ka`e da je ovim zakonom
predvi|eno da na nivou BiH posto-
ji jedna agencija za obrazovawe sa
nekoliko nivoa, me|u kojima je i vi-
soki. ¥ S. H.
MILOVAN PECEQ U VI[EGRADU
Idu}a godina prekretnica
FO^A - Savez udru`ewa bo-
raca Narodnooslobodila~kog ra-
ta Federacije BiH i wihov ~el-
nik Jure Gali}, koji se predsta-
vqa antifa{istom, odr`a{e nad
srpskim kostima na Sutjesci go-
vor mr`we Srbima i ne zastidje-
{e se.
Ovako je Gali}evo istupawe
u nedjequ na Tjenti{tu, povodom
62. godi{wice bitke na Sutjesci,
ocijenio Strahiwa @ivak, biv{i
zato~enik logora "Viktor Bu-
baw# u Sarajevu.
- Nebulozama o "istorijskom
bi}u BiH#, "fa{isti~kim snaga-
ma#, "velikosrpskoj ideologiji#,
te "krvi i no`u#, Gali}, taj Ti-
tov juri{nik, ponovo Srbima po-
tura kukavi~ije jaje - naveo je u iz-
javi za na{ list @ivak.
U obnovi titoizma, dodaje on,
Gali} zajedno sa Raifom Dizda-
revi}em, tra`i opet podobnog Sr-
bina, poput Bogi}a Bogi}evi}a,
koji }e izgarati za gra|ansku op-
ciju i nekakvu fantomsku "nad-
nacionalnu BiH#.
- A takva BiH bi, da se Vla-
si ne dosjete, po~ivala na novom
"antifa{izmu# usta{a i muxahe-
dina, bez ~etnika, koji su po wi-
ma, fa{isti - upozorava @ivak.
On smatra da iza takvog sta-
va stoje oni koji su za ustavne pro-
mjene dejtonske BiH, po kojima je
"gra|anin# nosilac suverenite-
ta, {to navodi da srpski narod
treba da se odrekne sebe i ne po-
misli o nekakvoj dr`avnosti za-
padno od Drine.
- Stavovi kojima se krimina-
lizuje gra|anski rat i borba za
Republiku Srpsku u ime nekakvih
qudskih prava ima, u stvari, jasan
ciq: ukidawe Republike Srpske
i vra}awe na stawe iz 1992. godi-
ne. A znamo dobro kako su Srbi u
toj i takvoj BiH, preglasavawem
od strane muslimana i Hrvata,
pro{li - rekao je biv{i zato~e-
nik "Viktora Bubwa#.
Prema wegovim rije~ima, glu-
post je izjedna~avati stradawe sa-
mo bo{wa~kih ̀ rtava, a ne i srp-
skih u Srebrenici, sa koncentra-
cionim logorom Jasenovac.
- To miri{e na jo{ jednu pod-
valu i prevaru Srba: "Jasenovac
je internacionalni logor, a Sre-
brenica je genocid nad Bo{wa-
cima# - ka`e Strahiwa @ivak.
Za Jasenovac jo{ nema kriv-
ca, ali za Srebrenicu ima, on se
zove Republika Srpska i zato je
treba ukinuti, isti~e @ivak i do-
daje da po toj teoriji, o~iglednoj
zamci, Srbi treba da se odreknu
nacije i da javno priznaju da su iz-
vr{ili agresiju na sebe.
- Po toj logici, u lo-
gore na prostorima mu-
slimansko-hrvatske Fe-
deracije Srbi su zatva-
rali sami sebe. Zbog
svoje ratne pro{losti,
Srbi treba da se odrek-
nu i pro{losti i Repu-
blike Srpske. Tek, kad
pro|emo ovakvu {izo-
frenu katarzu, koju
nam name}u tvorci
novog preure|ewa
BiH, mo}i }emo da
idemo u evroa-
tlantske integra-
cije i da `ivimo
napredan `ivot, kao u doba Tita -
ka`e Strahiwa @ivak.
Na{i "usre}iteqi# i zagovor-
nici novog "bratstva i jedinstva#
poru~uju da je najboqi `ivot - na
kredit.
- Srbi treba dobro da znaju da
bi kredit na takav `ivot otpla-
}ivali iz ludnice koja se zove gra-
|anska BiH, a u kojoj bi opet bi-
li preglasavani - zakqu~io je
Strahiwa @ivak.
¥ D. TODOROVI]
STRAHIWA @IVAK OSUDIO GOVOR JURE GALI]A
NOVE PODVALE SRBIMAJure Gali} ponovo Srbima potura kukavi~ije jaje.Tra`i se opet
"podobni Srbin" poput Bogi}a
Bogi}evi}a, koji }e izgarati za gra|ansku opcijui nekakvu fantomsku
"nadnacionalnu BiH"
\Strahiwa @ivak: Obnova titoizma
DIJEGO MARADONA U BEOGRADU
"Kraq" kodKo{tunice
BEOGRAD - Premijer Voji-
slav Ko{tunica primio je ju~e
u Vladi Srbije ~uvenog argen-
tinskog fudbalera Dijega Ar-
manda Maradonu i proslavqenog
re`isera Emira Kusturicu, javi-
la je Srna. Kusturica snima do-
kumentarni film o Maradoni,
jednom od najboqih fudbalera
svih vremena.
Maradona je osamdesetih go-
dina bio u Beogradu, ali kao
igra~ "Barselone#, kada je taj
tim savladao "Crvenu zvezdu#
rezultatom 4:2, a Maradona bio
strijelac. ¥
\ Susret: "Desetka"
za premijera
SARAJEVO - Zamjenik visokog
predstavnika Martin Nej apelovao
je na ~lana Predsjedni{tva BiH Ivu
Miru Jovi}a da prilikom rasprave
u Domu naroda Parlamentarne skup-
{tine BiH podr`i Prijedlog zako-
na o javnom RTV sistemu.
Ovaj prijedlog danas }e razma-
trati nadle`na Komisija ovog doma,
a koji je jedna od preostalih prepre-
ka na putu ka Evropskoj uniji.
Nej je rekao da }e predlo`eni
zakon osigurati da RTV servisi na
nivou BiH i Srpske i Federacije
emituju program na tri jezika kon-
stitutivnih naroda, te da po{tuju
wihove kulture i tradiciju.
- Rje{ewe koje osigurava prava i za-
{titu svim narodima, ali u okviru
zajedni~kog sistema, trasira}e put
BiH ka Evropi - rekao je Nej.
On je zabrinut zbog na~ina spro-
vo|ewa Zakona o osnovnom i sred-
wem obrazovawu i Zakona o prav-
nom i administrativnom ujediwewu
"dvije {kole pod jednim krovom# u
Sredwobosanskom kantonu.
¥ N. Z.
ZAMJENIK VISOKOG PREDSTAVNIKA MARTIN NEJ
Televizija po mjeri svih
SARAJEVO - Gradsko vije-
}e Grada Sarajeva na ju~era{woj
konstitutivnoj sjednici za gra-
dona~elnika Sarajeva izabralo
je Semihu Borovac, predstavnika
Bo{waka, javila je Srna.
Za zamjenike gradona~elni-
ka izabrani su Josip Juri{i} i
Predrag Mitrovi}, kao predstav-
nici Hrvata odnosno Srba.
Gradsko vije}e Grada Saraje-
va izabralo je ju~e i Marina Iva-
ni{evi}a, predstavnika Hrvata
za predsjedavaju}eg Gradskog vi-
je}a, a za zamjenike predsjedava-
ju}eg izabrani su Aida Habul,
predstavnik Bo{waka iz i Ta-
tjana Quji} - Mijatovi} kao pred-
stavnik srpskog naroda.
Na konstitutivnoj sjednici
verifikovani su mandati 28 no-
vih odbornika. ¥
FORMIRANA VLAST U SARAJEVU
Semiha Borovac gradona~elnik
BEOGRAD - Skup{tina Srbije
ne}e donijeti deklaraciju o osudi
ratnih zlo~ina na prostoru biv{e
Jugoslavije, jer tokom vi{ednevnih
konsultacija {efova poslani~kih
grupa i predsjednika parlamenta
Predraga Markovi}a nije postignut
konsenzus o jedinstvenom tekstu, ja-
vila je Beta.
U nacrtu deklaracije o ratnim
zlo~inima na prostoru biv{e Jugo-
slavije osu|uju se svi ratni zlo~ini,
a posebno se navode oni po~iweni
na podru~ju Srebrenice i Bratunca.
Predsjednik parlamenta Pre-
drag Markovi} saop{tio je novina-
rima poslije sastanka da su pojedi-
ne stranke istrajale na svojim pri-
jedlozima teksta deklaracije.
- Ne mogu da dozvolim preglasa-
vawe oko osude zlo~ina, jer bi to
hrabrilo zlo~ince koji moraju da bu-
du privedeni pravdi - rekao je pred-
sjednik parlamenta.
[efovi poslani~kih grupa do-
govorili su se samo oko zajedni~ke
osude svih ratnih zlo~ina bez obzi-
ra na po~inioce.
- Ovu ~iwenicu do`ivqavam kao
li~ni poraz - rekao je Markovi},
ocjewuju}i da su ratni zlo~ini tra-
gedija i da "niko nema prava da na
zlo~inima stvara politi~ki pro-
fit#.
Markovi} je naveo da se ju~e
"stiglo samo do jedinstvene osude
svih zlo~ina#, a da je deklaracija
bio na~in da se narodni poslanici
jasno odrede prema zlo~inima iz
pro{losti kojih ogroman broj gra-
|ana nije bio svjestan i koji su bi-
li skrivani od javnosti. On je re-
kao da je u medijima vidio da se mno-
gi politi~ari prema deklaraciji
pona{aju kao "Topalovi}i posle
Pantelijine smrti# i poku{avaju
da podmetnu vlastite testamente
kojima bi profitirali. On je kazao
da se li~no stidi {to su mnogi od
zlo~inaca bili Srbi i {to su mno-
gi zlo~inci na{li uto~i{te u Sr-
biji.
Za nepostizawe konsenzusa o je-
dinstvenom tekstu deklaracije {e-
fovi poslani~kih grupa Srpske ra-
dikalne stranke, Demokratske stran-
ke Srbije i Socijalisti~ke parti-
je Srbije su optu`ili Demokratsku
stranku, navode}i da je insistirala
na svom tekstu deklaracije u kome se
pomiwe iskqu~ivo zlo~in u Srebre-
nici.
Oni su naveli da nemaju ni{ta
protiv da se pomene zlo~in u
Srebrenici, ali da je wihov stav da
treba osuditi sve zlo~ine i
insistirati na tome da su za wih od-
govorni pojedinci, a ne narod i dr-
`ava.
Pored Demokratske stranke, svoj
tekst deklaracije podnio je i Srp-
ski pokret obnove, a sve stranke su
najavile da }e predo~iti svoje tek-
stove kako bi javnost znala wihov
stav. ¥
PARLAMENTARNE STRANKE SRBIJE I OSUDA RATNIH ZLO^INA
NI DOGOVORA NI DEKLARACIJE[efovi poslani~kih grupa dogovorili su se samo okozajedni~ke osude svih ratnih zlo~ina bez obzira na po~inioce. Sve stranke najavile da }e predo~itisvoje prijedloge deklaracije
UVREDE Predsjedni{tvo Saveza
boraca Narodnooslobodila~-
kog rata iz Fo~e smatra da je
Jure Gali} grubo zloupotri-
jebio govornicu na Tjenti{tu
u dnevno-politi~ke svrhe.
- Neprimjereno mjestu i
skupu, Gali} je izrekao niz ne-
istina, uvreda i grubih kvali-
fikacija na ra~un srpskog na-
roda i Srpske pravoslavne cr-
kve, {to je o~igledno mnogo
ranije bilo sra~unato i pri-
premqeno, a {to je uvreda i
za sve borce Narodnooslobo-
dila~kog rata - navode borci
iz Fo~e.
NIKOLI]Prema mi{qewu {efa po-
slani~ke grupe Srpske radikal-
ne stranke Tomislava Nikoli}a,
deklaracija o osudi ratnih zlo~i-
na nije usagla{ena, jer "jedan broj
poslani~kih grupa nije spreman
da osudi zlo~ine nad Srbima# ili
ih "barem uvrsti u istu ravan sa
onima koje su po~inili pripadni-
ci srpskog naroda#.
Nikoli} je rekao da je srpski
narod pre`ivio najvi{e zla na
ovim prostorima i da je "rat i
izazvan zlom koje je po~iweno nad
Srbima, napadom na srpsku svad-
bu u Sarajevu, na Borovo Selo i
albanskim divqawem na Kosmetu
koje je dovelo do intervencije dr-
`ave#.
POLITI^KI STAV [ef poslani~ke grupe De-
mokratske stranke Du{an Pe-
trovi} rekao je da je Srebreni-
ca simbol ratnog zlo~ina i da
je deklaracija bila prilika da
Skup{tina wome iska`e nedvo-
smislen politi~ki stav da se
ubijawa toliko hiqada qudi u
samo nekoliko dana ne smiju za-
boraviti, da se moraju osuditi
i odati po{ta `rtvama.
BAWA LUKA - Pr-
edsjedni{tvo BiH se po-
na{a kao da je kriza u
Savjetu ministara BiH
u nekoj drugoj zemqi,
ocijenio je predsjednik
Srpske radikalne stran-
ke Republike Srpske
Milanko Mihajlica.
Prema wegovom mi-
{qewu, to je krajwe ne-
prihvatqivo, jer je
spoqna politika BiH u
wegovoj nadle`nosti.
Mihajlica ka`e da
se to posebno odnosi na
predsjedavaju}eg Pred-
sjedni{tva BiH Bori-
slava Paravca.
- Srpski ~lan Pred-
sjedni{tva treba da u~i-
ni sve da za{titi pozi-
ciju srpskih predstav-
nika u zajedni~kim or-
ganima BiH, s obzirom
na to da je ministar
spoqnih poslova BiH
Mladen Ivani} ujedno i
zamjenik predsjedavaju-
}eg Savjeta ministara
BiH - istakao je Mihajli-
ca.
Srpska radikalna
stranka Srpske, ka`e Mihajlica,
smatra neophodnim da Predsjedni-
{tvo BiH apsolutno stane na stra-
nu Mladena Ivani}a i obezbijedi
nesmetano obavqawe poslova ovog
ministarstva s wim na ~elu.
- Ako ovaj slu~aj ne zabriwava
srpskog ~lana Predsjedni{tva, onda
ne znam {ta se treba desiti u BiH,
kako bi se on ozbiqno zabrinuo - re-
kao je Milanko Mihajlica i zakqu-
~io:
- O~ekujemo od Paravca da za-
tra`i hitnu sjednicu Predsjedni-
{tva, na kojoj }e ovo pitawe posta-
viti na ozbiqan na~in, kako bi se
za{titili vitalni nacionalni inte-
resi srpskog naroda u BiH. ¥ G. D.
BAGDAD - Pripadnicima
deminerske jedinice iz BiH, ko-
ja je prije ~etiri dana raspore-
|ena u Iraku, ve} su prijetili
ira~ki ekstremisti, javila su
ju~e glasila u Sarajevu, preno-
si Tanjug.
Ira~ka oslobodila~ka ar-
mija poslala je pismo sarajev-
skom magazinu "Saf#, u kojem
se navodi da }e 36 vojnika iz
BiH koji se nalaze u Iraku bi-
ti tretirani kao i svi drugi
strani vojnici, prenijela je
agencija DPA.
- Gledamo na vojnike iz BiH
kao na neprijateqe - istaknuto
je u tom pismu.
Ministarstvo odbrane BiH
obavije{teno je o prijetwama
ira~kih ekstremista.
- Veoma ozbiqno razmatra-
mo te prijetwe. To je sve {to
trenutno mo`emo da ka`emo -
izjavila je Uma Sinanovi},
portparol tog ministarstva.
Vojnici iz BiH raspore|e-
ni su u blizini Faluxe, gdje je
ve}insko sunitsko stanovni-
{tvo iz ~ijih redova se regru-
tuje najve}i broj pobuwenika.
Zadatak jedinice iz BiH,
koja }e ostati u Iraku {est mje-
seci, je uni{tavawe neeksplodi-
ranih mina. ¥
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 15. jun 2005. DOGA\AJI 3
®N
VO
"AL
TER
" - S
TUD
IO
Spu{tena je zavjesa na jo{
jedne, 48. po redu "Zmajeve dje~i-
je igre#. Zbog lo{eg vremena,
uglavnom su se odigravale pod
krovom. Ipak, posqedweg dana naj-
mla|i su pokazali svoje maske u
punom sun~evom sjaju.
¥ (Foto-Beta)
FOTO-VIJEST
PODVU^ENO
SARAJEVO - Porodice ~e-
tvorice zatvorenika u Kazneno-
popravnom zavodu u Zenici, koji
ve} sedmi dan {trajkuju gla|u
okupi}e se danas u devet ~asova
ispred zgrade Ministarstva prav-
de BiH i zatra`i}e prijem kod
ministra Slobodana Kova~a, po-
tvrdio je na{em listu @eqko Ro-
di}, sin zatvorenika Milorada
Rodi}a.
On ka`e da }e porodice Pu-
{ara, Rodi}, Kne`evi} i Bako-
vi} od Ministarstva pravde BiH
i Federalnog ministarstva prav-
de tra`iti da odobre zahtjev za-
tvorenika za premje{tawe u za-
tvore u Republici Srpskoj i Mo-
staru.
- Ukoliko ne budemo primqe-
ni ili ako ne budu imali razu-
mijevawa za na{e zahtjeve, i mi
}emo ispred kancelarija Mini-
starstva pravde BiH po~eti
{trajk gla|u. Ne}emo odustajati
sve dok na{i najmiliji ne budu
premje{teni iz zeni~kog zatvora
- isti~e Rodi}.
Rije~i Rodi}a potvrdile su
Sowa i Dragica, sestra i majka
Zorana Kne`evi}a, Dijana Bako-
vi}, supruga Ivana Bakovi}a, An-
|elka Pu{ara i Stojanka Dal-
fago, supruga i sestra Vlastimi-
ra Pu{are.
- Moramo ne{to da u~inimo,
jer ne mo`emo skr{tenih ruku
sjediti i ~ekati da se neko smi-
luje na zahtjeve na{ih najmilijih.
Wihovo zdravstveno stawe se po-
gor{ava iz dana u dan i pla{imo
se za wihove `ivote - ka`e So-
wa Kne`evi}.
Rodi} ka`e da je nemogu-
}e podnijeti ~iwenicu da
vam otac, brat ili bra~ni
drug sedam dana "ni mr-
vu# nisu stavili u usta.
- Ne znam kako da
sklonim misli s to-
ga. Dan mi traje kao
godina! [etam lijevo - desno, po-
ku{avaju}i da na|em na~in da im
pomognem - pri~a Rodi} i dodaje
kako ih u Kazneno-popravnom za-
vodu u Zenici uvjeravaju da je fi-
zi~ko stawe {trajka~a dobro.
- Kako mo`e biti dobro kada
nisu jeli sedam dana? Ja sam u ne-
djequ bio u Zenici. Tada nisu mo-
gli da izdr`e vrijeme predvi|e-
no za posjete, a mogu misliti {ta
se sada de{ava s wima - uznemi-
reno }e Rodi}.
Stojanka Dalfago ka`e da
hitno treba ne{to preduzeti na
poboq{awu polo`aja ~etvorice
zatvorenika.
- Izgleda da se ~eka da se de-
si ono najgore, da neko od zatvo-
renika izgubi `ivot, pa da se on-
da preduzmu neki koraci - zakqu-
~ila je Dalfago.
Pomo}nik ministra pravde
Republike Srpske Mla|an Man-
di} rekao je za na{ list da je ovo
ministarstvo spremno da preuzme
zatvorenike, ukoliko Federalno
ministarstvo pravde to odobri.
- U zakonu ne postoji ~lan ko-
ji omogu}ava da se zatvorenici,
optu`eni za ratne zlo~ine, pre-
mjeste iz zatvora u jednom enti-
tetu na izdr`avawe kazne u dru-
gi entitet. Me|utim, ne postoji
ni ~lan koji im to zabrawuje i
sve je stvar dogovora izme|u mi-
nistarstava pravde Republike
Srpske i Federacije BiH - ka`e
Mandi}.
On dodaje da ministar prav-
de u Savjetu ministara BiH Slo-
bodan Kova~ ne mo`e ni{ta da
u~ini povodom tog zahtjeva i is-
ti~e da sve zavisi od Federalnog
ministarstva pravde i ministra
Borjane Kri{to.
- Ukoliko ona odobri zahtjev
zatvorenika, Ministarstvo prav-
de Republike Srpske }e iste se-
kunde poslati automobile u Ze-
nicu i rasporedi}e zatvorenike
u druge zatvore - ka`e Mla|an
Mandi}. ¥ O. MATAVUQ
S. HELETA
I PORODICE ZATVORENIKA U ZENICI NAJAVILE [TRAJK GLA\U
DAN KAO GODINANe}emo odustajati, sve dok na{i najmilijine budu premje{teni iz zeni~kog zatvora,upozorio @eqko Rodi}. Wihovo zdravstvenostawe se pogor{ava, ka`e Sowa Kne`evi}
\Milanko Mihajlica: Hitnasjednica Predsjedni{tva
SRPSKA RADIKALNA STRANKA
Za{to }uti Paravac?
BAWA LUKA - Predsjednik Na-
rodne skup{tine Republike Srpske Du-
{an Stoji~i} izrazio je neslagawe i
duboku zabrinutost zbog nezakonitog
poku{aja smjene ministra spoqnih po-
slova i zamjenika predsjedavaju}eg Sa-
vjeta ministara BiH Mladena Ivani-
}a.
U pismu koje je ju~e uputio Pred-
sjedni{tvu BiH, ~lanovima Savjeta mi-
nistara i rukovodstvu Parlamentarne
skup{tine BiH, Stoji~i} isti~e da je
Terzi}eva odluka najdrasti~niji pri-
mjer kr{ewa principa zakonitosti, ko-
ji je osnova funkcionisawa svakog de-
mokratskog sistema.
Ovakvim odlukama, smatra Stoji-
~i}, u dejtonskoj BiH se opasno potko-
pava i princip ravnopravnosti tri kon-
stitutivna naroda i dva entiteta.
- Odlukama Adnana Terzi}a, za ko-
je on snosi punu li~nu odgovornost, BiH
i weni organi su pretrpjeli veliku {te-
tu, posebno u o~ima me|unarodne zajed-
nice, a BiH je na pre~ac, sa kolosijeka
reformi, gurnuta u politi~ku i insti-
tucionalnu krizu sa nesagledivim po-
sqedicama - navodi Stoji~i} u pismu.
Predsjednik republi~kog parlamen-
ta smatra da nadle`ni organi, koji ima-
ju odgovornost za vo|ewe spoqne poli-
tike BiH, u skladu sa Ustavom BiH i Za-
konom o Savjetu ministara BiH, treba
da preduzmu odgovaraju}e mjere kako bi
se stalo na put samovoqnom i uzurpator-
skom pona{awu predsjedavaju}eg Savje-
ta ministara Adnana Terzi}a.
To je i uslov, zakqu~uje se u Stoji-
~i}evom pismu, da se nadle`ni organi
u potpunosti mogu vratiti ustavnim i
zakonskim du`nostima i neophodnim
reformama. ¥ G. D.
PISMO DU[ANA STOJI^I]A ORGANIMA BiH
Terzi}eva samovoqaSARAJEVO - Potpredsjed-
nik Koordinacionog centra repu-
bli~kih nevladinih organizaci-
ja Slavko Jovi~i} pozvao je ju~e
ministra spoqnih poslova BiH
Mladena Ivani}a da ostane na
svojoj du`nosti i da nastavi da
{titi poziciju Republike Srpske
u organima BiH.
- Zaprepa{}eni smo apatijom
srpskih predstavnika u ovim orga-
nima, kao i republi~kih vlasti u
Bawoj Luci, koji ravnodu{no po-
smatraju propast Srpske i srpskog
naroda. Zastra{uju}e je da niko ne
reaguje na samovoqu i perfidne
igre predsjedavaju}eg Savjeta mi-
nistara BiH Adnana Terzi}a, ko-
ji je nezakonito smijenio Ivani-
}a - kazao je Jovi~i} za na{ list.
On smatra da je Terzi} "preu-
zeo ulogu visokog predstavnika,
predsjednika nepostoje}e vlade
BiH, kao i da se pona{a tako kao
da u BiH postoji samo jedan narod#.
- Ciq Ivani}eve smjene je
otvarawe vrata Terzi}u, koji, za-
jedno sa visokim predstavnikom
Pedijem E{daunom, odgovornost
za nefunkcionisawe organa na
nivou BiH `eli da prebaci na
Republiku Srpsku i srpski na-
rod. Zna~i, ovdje nije u pitawu
samo Mladen Ivani} nego Srp-
ska i weni predstavnici - ocije-
nio je potpredsjednik Koordina-
cionog centra nevladinih organi-
zacija Srpske.
On jo{ smatra da, "ukoliko
bude nastavqena Terzi}eva samo-
voqa, koja je proizvod diktata
Stranke demokratske akcije, srp-
ski predstavnici u organima BiH
treba da napuste du`nosti koje
obavqaju#.
- Ne mogu im biti va`nije i
dra`e wihove foteqe od intere-
sa srpskog naroda i Republike
Srpske - istakao je Slavko Jovi-
~i}. ¥ G. K.
REPUBLI^KE NEVLADINE ORGANIZACIJE
Ugro`ena Srpska
BAWA LUKA - Savjet za pri-
vatizaciju Republike Srpske ju~e je
ocijenio neprihvatqivim obje pri-
spjele ponude za prodaju dr`avnog
kapitala u bawolu~koj robnoj ku}i
"Boska# i zakqu~io da je neophod-
no {to prije raspisati novi javni
oglas.
U saop{tewu vladinog Biroa
za odnose sa javno{}u navodi se da
je Savjet zatra`io od Direkcije za
privatizaciju da predlo`i izmjene
posebnog privatizacionog progra-
ma, tako {to bi iz elemenata vred-
novawa ponude bila iskqu~ena oba-
veza ulagawa, dok bi prodajna cije-
na, plan zapo{qavawa i kvalifi-
kacija ponu|a~a bila zadr`ana.
Pored "Boske# neprihvatqivim
su ocijewene i pristigle ponude za
preduze}e "Jel{ingrad#- fabrika
ma{ina i dizalica iz Prwavora.
Direkciji za privatizaciju na-
lo`eno da a`urira posebni priva-
tizacioni program za prodaju dr-
`avnog kapitala u ovom preduze}u
i dostavi republi~koj Vladi na raz-
matrawe.
Savjet za privatizaciju ju~e je
u Bawoj Luci razmatrao informa-
cije o stawu u preduze}ima sa kapi-
talom do 300 hiqada maraka, koji
je vi{e puta nu|en na prodaju.
- Zbog lo{eg stawa u ovim pred-
uze}ima Savjet je preporu~io repu-
bli~koj Vladi da ovlasti Direkci-
ju za privatizaciju da u 29 preduze-
}a ponovo sprovede postupak pro-
daje metodom licitacije, s tim da se
minimalna cijena mo`e utvr|ivati
i do nivoa od jedan odsto po~etne ci-
jene. Tako|e predla`e se i da se me-
todom licitacije privatizuje kapi-
tal u 36 preduze}a koja nisu dosta-
vila zavr{ne ra~une za pro{lu go-
dinu i nisu registrovana u Central-
nom registru hartija od vrijedno-
sti - dodaje se u saop{tewu.
Kada je rije~ o trgovawu na
berzi i izno{ewu akcija dr`av-
nog kapitala na druga ure|ena tr-
`i{ta, Savjet za privatizaciju
utvrdio je prijedlog "Plan 8# ko-
ji, osim novih sedam, sadr`i i 18
preduze}a za koja u posqedwim tr-
govinama na berzi nije bilo inte-
resovawa. ¥ D. TRI[I]
REPUBLI^KI SAVJET ZA PRIVATIZACIJU
"BOSKA" IZ PO^ETKANeprihvatqive obje ponude za prodaju dr`avnog kapitalau bawolu~koj robnoj ku}i. Nova licitacija za 29 preduze}a
MINISTARPoku{aji na{eg lista da
stupi u kontakt sa ministrom
pravde Federacije BiH Bor-
janom Kri{to ju~e su bili uza-
ludni.
- Ministar je na slu`be-
nom putu i danas ne}e biti u
mogu}nosti da vam se javi - sa-
op{tila nam je wena sekreta-
rica.
Odgovore smo tra`ili i od
pomo}nika ministra pravde
Federacije BiH Re{ada Fei-
zagi}a. On je, me|utim, tra`io
da mu pitawa vezana za ovaj slu-
~aj dostavimo pismeno, {to
smo i u~inili, ali do zakqu~e-
wa na{eg lista odgovore ni-
smo dobili.
PARIZ - Ministar od-
brane Luksemburga Luk Fri-
den na Skup{tini Evropske
unije ocijenio je pozitivnom
situaciju u BiH, nagla{ava-
ju}i da BiH predstavqa pri-
mjer uspjeha zajedni~ke spoq-
ne i odbrambene politike
Evrope - rekao je kopredsje-
davaju}i Parlamentarne
skup{tine BiH Goran Milo-
jevi}. ¥
¹ ¹ ¹
BAWA LUKA - Zamjenik
na~elnika General{taba Voj-
ske Republike Srpske Dragan
Vukovi} primio je ju~e ofi-
cire koji su zavr{ili [ko-
lu nacionalne odbrane Oru-
`anih snaga Republike Gr~-
ke. [kolu su uspje{no zavr-
{ili pukovnik Nenad Gari}
i potpukovnik Branko \uri},
koji }e biti raspore|eni na
odgovorne du`nosti u Vojsci
Republike Srpske. ¥
UKRATKO
Ira~ani prijete
deminerima
Mla|anMandi}: Na potezu Federacija
Odlukama Adnana Terzi}a BiH i weni organisu pretrpjeli veliku {tetu
BIJEQINA - Udru`ewe gra|ana "Bo-
na fides# predstavilo je u ponedjeqak u
Bijeqini kwigu "Moj grad 2030. i {ta sam
ja spreman za to u~initi#, a novac od pro-
daje namijewen je za stipendirawe sred-
wo{kolaca bez roditeqa na podru~ju op-
{tina Bijeqina, Ugqevik i Lopare, javqa
Srna.
Koordinator projekta Jasmina Ivo{e-
vi} rekla je da }e kupovinom kwige po ci-
jeni od 10 i razglednica od pola marke kup-
ci predati novac u Fond za stipendirawe
djece bez roditeqa Udru`ewa gra|ana "Bo-
na fides#.
U sklopu projekta "Snagom dje~ijih ̀ e-
qa ka boqoj budu}nosti#, u okviru kojeg je
promovisana i ova, od 1. juna u funkciji je
i humanitarni broj 1411, ~ijim pozivawem
gra|ani u iste svrhe mogu donirati jednu
marku. ¥
srijeda, 15. jun 2005.DOGA\AJI4
BIJEQINA - ^lanovi
Udru`ewa penzionera u Bijeqi-
ni }e do kraja jula pokrenuti
privatnu tu`bu protiv Fonda
penzijskog osigurawa Republi-
ke Srpske zbog neispla}enih
dvije i po penzije iz 2000. godi-
ne.
- Do sada je kompletirana do-
kumentacija za 326 lica, ali je
svoju zainteresovanost predajom
uvjerewa ve} iskazalo oko 2.800
penzionera - potvrdio je za na{
list predsjednik Udru`ewa Sa-
vo Panteli}.
Penzioneri su odlu~ili da
se obrate sudu pou~eni uspjehom
sli~ne tu`be penzionera u Fo-
~i i Ugqeviku, koji su ve} dobi-
li spor. Ina~e, do 31. jula isti-
~e rok za zakonsko potra`ivawe
zaostalih iznosa od prije pet go-
dina.
- Prosje~na penzija radnika
sa sredwom stru~nom spremom je
prije pet godina bila oko 140
maraka. Me|utim, poslije obra-
~una kamata i ostalih potra`i-
vawa od strane ovla{}enog sud-
skog vje{taka proizlazi da su
potra`ivawa takvog penzione-
ra danas oko deset puta ve}a -
ka`e Panteli}.
Udru`ewe u Bijeqini svo-
jim ~lanovima, obja{wava Pan-
teli}, ne mo`e pru`iti mate-
rijalnu podr{ku pla}awem advo-
kata ili vje{taka sa 11 maraka
po pokreta~u tu`be, jer bi to
ostavilo Udru`ewe bez ijedne
marke. Ali, zato registruje
sve zainteresovane za tu`bu.
- Formirana je i Komisi-
ja koja }e u roku od mjesec dana
upoznati sva mjesna udru`ewa
sa mogu}nostima i tro{kovima
tu`be, pomo}i u kompleti-
rawu dokumentacije i
pridru`iti zainte-
resovane - ka`e
Panteli}.
Do sada nije
bilo poku-
{aja op-
s t r u k -
c i j e
od strane Fonda Pen-
zijsko-invalidskog
osigurawa u izdavawu
rje{ewa o neispla}e-
nim penzijama u 2000.
godini. Postoji strah
od nea`urnosti sudo-
va zbog velikog bro-
ja zaostalih predmeta
i malog broja sudija.
Kada ne bi podnijeli tu`bu,
poja{wava predsjednik Udru`e-
wa, penzioneri bi rizikovali
da zahtjevi zastare i bili bi
prepu{teni voqi Vlade da li
da izvr{i odluku Narode skup-
{tine o isplati zaostalih pen-
zija ili ne. Ta odluka Skup{ti-
ne sada se ne izvr{ava, tvrdi Sa-
vo Panteli}.
On nagovje{tava i druge ak-
tivnosti Udru`ewa radi smawe-
wa tro{kova administracije
Fonda PIO. Ka`u da "savjetnik
direktora ima savjetnika#.
Istovremeno, vi{e od 3.000 od
9.700 penzionera u Bijeqini `i-
vi vrlo te{ko. Dobijaju 60 do
80 maraka mjese~no. Oni, kako
ka`u u Udru`ewu, lo{ije `ive
nego da primaju socijalnu po-
mo}, jer je socijala redovna i u
punom iznosu.
¥ M. STOJANOVI]
FOND PENZIJSKO-INVALIDSKOG OSIGURAWA USKORO NA SUDU
Do sada je kompletirana dokumentacija za 326 penzionera kojiho}e da tu`e Fond, potvrdio je predsjednik Udru`ewau Bijeqini Savo Panteli}
BEZVLA[]E - Sve je politika u BiH. Ne po{tuje se od-
luka Suda za qudska prava i Ustavnog suda
BiH da se penzije primaju gdje su zara|ene.
Ako se ne po{tuje odluka najvi{e sudske
instance, onda je to bezvla{}e. Ima i po-
dataka, koje provjeravamo, da se oba fonda
i u Srpskoj i u Federaciji BiH, u stvari,
pla{e da bi se primjenom odluke otkrio
veliki broj penzija koje su dodijeqene, a da
primalac nije uplatio doprinose. To su
takozvane "fiksne penzije#
- veli Savo Panteli}.
PENZIONERI VI[E NE VJERUJU
SARAJEVO - Policijska misija Evrop-
ske unije pozdravila je inicijativu Mini-
starstva unutra{wih poslova Republike
Srpske, koji je pro{le nedjeqe osnovao
[tab za obezbje|ewe ceremonije odavawa
pomena ̀ rtvama u Srebrenici, javila je Sr-
na.
Portparol ove organizacije Vedrana
Dimitrijevi} izjavila je na konferenciji
za novinare u Sarajevu da evropska polici-
ja nadgleda pripreme Ministarstva unutra-
{wih poslova Srpske, koje }e, kao i pret-
hodnih godina, biti najodgovornije u koor-
dinaciji aktivnosti sa policijom Federa-
cije BiH i Agencijom za istrage i za{ti-
tu BiH u obezbje|ivawu sigurnog okru`e-
wa u Srebrenici toga dana.
- Po{to se ove godine o~ekuje dolazak
velikog broja doma}ih i stranih zvani~ni-
ka, Evropska policija blisko sara|uje sa
Ministarstvom unutra{wih poslova Srp-
ske, policijom Federacije i Agencijom za
istrage i za{titu, i pru`i}e svu neophod-
nu pomo} u pripremawu operativno-bezbjed-
nosnog plana za ovu komemoraciju - izjavi-
la je Dimitrijevi}eva.
Ona je podsjetila da je kao dio ove sa-
radwe Evropska policija pro{le nedjeqe
otvorila kancelariju u Srebrenici, gdje }e
ostati do zavr{etka ceremonije. ¥
Savo Panteli}: Penzioneri tra`e svoje
MISIJA EVROPSKE UNIJE O CEREMONIJI U SREBRENICI
Saradwa sa policijom Srpske
BAWA LUKA - Savjet za bez-
bjednost saobra}aja odr`ao je ju~e
u Bawoj Luci tematsku sjednicu na
kojoj je razmatran okvirni plan iz-
rade strategije i programa bezbjed-
nosti saobra}aja u Republici Srp-
skoj.
Predsjednik Savjeta i direk-
tor Javnog preduze}a "Putevi Re-
publike Srpske# Dragan Mihajlo-
vi} upozorio je na veliku {tetu
po ovom osnovu, koja godi{we do-
stigne 580 miliona maraka, ukazu-
ju}i na evropska iskustva iz bez-
bjednosti saobra}aja.
- U izradi programa bezbjed-
nosti saobra}aja u Republici Srp-
skoj ima devet potprograma, koji
polaze od izrade baze podataka,
preko sanacije puteva, zdravstve-
nih usluga, do poboq{awa u pro-
gramima polagawa voza~kih ispi-
ta. Danas smo oformili radni tim
koji }e predlo`iti Vladi Repu-
blike Srpske konkretne aktivno-
sti na pove}awu bezbjednosti sao-
bra}aja - rekao je Mihajlovi}.
Sjednici je prisustvovao re-
publi~ki ministar saobra}aja i
veza Dragoja Laji}, koji je rekao
da se svako ulagawe u bezbjednost
saobra}aja brzo vra}a i da se na
svaku ulo`enu marku kroz umawe-
we {tete vra}a dvadeset maraka.
Laji} je obe}ao finansijsku podr-
{ku Ministarstva u realizaciji
programa Savjeta za bezbjednost sa-
obra}aja.
Ju~era{wi program rada Sa-
vjeta pripremio je i vodio Drago
Talijan, koji je podsjetio na evrop-
ske standarde u bezbjednosti sao-
bra}aja.
- Evropska unija ima "nulti#
plan po kome je ciq da se do 2010.
godine broj `rtava na sto hiqada
stanovnika smawi na sedam. Pore-
|ewa radi, u posqedwe dvije godi-
ne u Republici Srpskoj je u sao-
bra}ajnim udesima na licu mjesta
smrtno stradalo oko dvije stotine
qudi, potvrdio je Drago Talijan
na{u crnu saobra}ajnu statistiku.
¥ M. Mi.
SAVJET ZA BEZBJEDNOST SAOBRA]AJAREPUBLIKE SRPSKE
HUMANITARNA AKCIJA U BIJEQINI
Stipendije za sredwo{kolce
PRIJEDOR - Pozivaju}i
se na odredbe Zakona o {traj-
ku, direktor prijedorske Ci-
glane Milovan Dragi} potpi-
sao je rje{ewa o otkazu za 28
radnika, zakqu~no sa 6. junom,
koji {trajkuju ve} dvije ne-
djeqe.
U pripremi su, kako sazna-
jemo, rje{ewa o otkazu za jo{
devet radnika "Prijedorke#,
koji su po rije~ima Dragi}a
povrijedili radne obaveze. Na
ovaj korak on se, kako obja-
{wava, odlu~io jer radnici
nisu, po zakonu, obezbijedili
minimum procesa rada. To je
ovom preduze}u nanijelo veli-
ku {tetu.
- I ovoga puta podvla~im
da }e {teta morati biti na-
dokna|ena. Radnici nisu ni
svjesni koliko su radili sa-
mi protiv sebe. Odgovorno
tvrdim da je neko stajao iza
tog {trajka i mi{qewa sam
da je to predsjednik Granskog
sindikata Mile Ribi}. On ih
je u svemu pogre{no savjeto-
vao. Niko im trenutno, kako
to oni tra`e, ne mo`e ispla-
titi tri plate, ni ^avi}, ni-
ti E{daun. Jedini izvor pri-
hoda jeste prodaja gotovih pro-
izvoda - tvrdi direktor Ci-
glane.
Za to vrijeme radnici-
{trajka~i se i daqe redovno
okupqaju u krugu fabrike, tra-
`e}i svoja prava, a to je, pod-
sje}amo, isplata zaostalih de-
set zarada i izmirivawe oba-
veza po pitawu doprinosa za 29
mjeseci rada. Na rje{ewa o ot-
kazu ulo`ili su `albe i po-
slodavcu i inspekciji rada.
^lan [trajka~kog odbora
Miladin Kaqevi} ka`e da vi-
{e nikakvih dogovora sa {e-
fovima nema, ali da }e i da-
qe biti jedinstveni i istra-
jati u svojim zahtjevima.
U Ciglani trenutno rade
slu`be odr`avawa, nabavke,
prodaje i dio proizvodnih rad-
nika.
¥ D. B.
DOK RADNICI PRIJEDORSKE CIGLANE [TRAJKUJU
Direktor podijelio otkaze^lan [trajka~kog odbora Miladin Kaqevi} ka`e da vi{e nikakvih dogovora sa {efovima nema, ali da }e istrajati u svojim zahtjevima
BRATUNAC
[ve|ani poma`uBRATUNAC - Predstavnik {vajcar-
ske organizacije "Karitas# Zlatan Sa-
lihbegovi} izjavio je da je ova organiza-
cija potpisala ju~e 25 ugovora sa porodi-
cama kojima }e biti izgra|ena ku}a na
podru~ju op{tine Bratunac. Prema pro-
jektu, ku}e }e se graditi povratni~kim bo-
{wa~kim porodicama i interno raseqe-
nim srpskim porodicama na podru~ju Kra-
vice, Hran~e, Suhe, Pod~au{a i Burni-
ca.
- Isporuka gra|evinskog materijala
vrijednog 13 hiqada maraka po~e}e za
petnaest dana - najavio je slu`benik "Ka-
ritasa#, napomiwu}i da }e za tri socijal-
no ugro`ene porodice ova organizacija
izgraditi ku}e po sistemu kqu~ u ruke.
- Ovo je dio projekta koji finansira
{vedska organizacija "Sida#. Ona je za ob-
novu 87 ku}a na podru~ju op{tina Bratu-
nac, Srebrenica, Mili}i i Vlasenica
obezbijedila oko dva miliona maraka.
¥ K. ].
MINISTAR za izbjegla i ra-
seqena lica Republike Srpske
Jasmin Samarxi} izjavio je u po-
nedjeqak u Bijeqini da je posqed-
wom registracijom u Republici
Srpskoj evidentirano 82.500 iz-
bjeglih i raseqenih lica.
- Najve}i problem je {to ve-
}ina, u stvari osamdeset odsto tih
qudi, nema gdje da se vrati, jer je
wihova imovina uni{tena i to je
problem sa kojim se susre}emo i
koji treba da rije{imo - rekao je
Jasmin Samarxi} poslije sastan-
ka u Bijeqini.
Samarxi} se ovdje sastao i sa
predstavnicima izbjegli~kih
udru`ewa, sa kojima je razgovarao
o problemima koji prate povra-
tak Srba u Federaciju BiH.
Predsjednik Udru`ewa za po-
vratak u Tuzlanski kanton Mitar
Mihajlovi} upoznao je Samarxi-
}a sa time da se od oko osamdeset
dvije hiqade Srba koji su u toku
rata izbjegli sa podru~ja Tuzlan-
skog kantona na taj prostor vra-
tilo wih tek oko osam hiqada.
Prema Mihajlovi}evim rije-
~ima, za tako slab povratak kri-
ve su vlasti Federacije BiH, ali
i vlasti Republike Srpske.
- Povratnici u Tuzlanski kan-
ton ne mogu slobodno da koriste
svoju imovinu. ^esto su izlo`eni
i fizi~kom maltretirawu, a lo-
kalne vlasti i policija ne ~ine
ni{ta, ili veoma malo, da to spri-
je~e. ^esto se barata neta~nim
podacima i izvode pogre{ni za-
kqu~ci - veli Mihajlovi}.
U Tuzlanskom kantonu, prema
wegovim tvrdwama, radi se o na-
stavku rata, samo na drugi na~in
i drugim sredstvima. Ukoliko se
ni{ta ne u~ini na ovom pitawu,
i ono malo Srba povratnika ise-
li}e sa podru~ja Tuzlanskog kan-
tona.
Mihajlovi} je upozorio da su
Srbi povratnici diskriminisa-
ni i kada je u pitawu obnova po-
ru{ene imovine.
- Na podru~ju trinaest op{ti-
na Tuzlanskog kantona nijedan Sr-
bin povratnih nije zaposlen, a Sr-
ba povratnika ~ak nema ni u ko-
misijama koje odlu~uju o obnovi
poru{ene imovine, {to je propi-
sano zakonom - rekao je Mitar
Mihajlovi}.
¥ S. RA\EN - TODORI]
Zamke na drumu: Vi{e para za bezbjednost
Tuzla: Srbi povratnici izlo`eni raznim napadima
Na podru~ju trinaest op{tina Tuzlanskog kantonanijedan Srbin povratnik nije zaposlen, a nema ih niu komisijama koje odlu~uju o obnovi poru{ene imovine.Ometawe povratka na sve na~ine
AUTOPUTDirektor "Puteva Republi-
ke Srpske# Dragan Mihajlovi}
rekao je da bi u narednih petna-
est do dvadeset dana trebalo da
po~nu radovi na trasi autoputa
Bawa Luka - Gradi{ka, od sela
Jakupovci do Lakta{a. Mihajlo-
vi} tvrdi je zavr{ena i posqed-
wa sudska rasprava u vezi sa spor-
nim imovinsko-pravnim odnosi-
ma na ovoj dionici i da se usko-
ro o~ekuje izdavawe gra|evinske
dozvole i ulazak izvo|a~a rado-
va na teren. Ministar saobra}a-
ja Dragoje Laji} o~ekuje da }e
najte`a trasa autoputa Bawa Lu-
ka - Gradi{ka, od Kla{nica do
Aerodroma Mahovqani, du`ine
5,7 kilometara, biti zavr{ena
do kraja 2006. godine.
USPOREN POVRATAK SRBA U TUZLANSKI KANTON
SVAKI DESETI DO[AO KU]IMarka glavu ~uva
srijeda, 15. jun 2005. POLITIKA
5
VISOKI predstavnik Evropske unije Havijer Solana izjavio
je da mijewawe Dejtonskog sporazuma nije neophodno da bi se spro-
vele reforme u BiH. Istovremeno, Republici Srpskoj sti`u pri-
jetwe zbog odbijawa reforme policije, jer predlo`eni model zah-
tijeva radikalnu izmjenu Dejtonskog sporazuma. Dijelite li utisak
da su me|unarodni zvani~nici, kad govore o ovom podru~ju, ~esto u
zavadi sa ~iwenicama?
QUBINKO ^AKAQ, ZAMJENIK NA^ELNIKA
OP[TINE GRADI[KA
Te{ko nama sa wima
- Visoki predstavnik Evropske unije za spoq-
nu politiku i bezbjednost Havijer Solana ka`e
da revizija Dejtonskog sporazuma nije neophod-
na, a istovremeno zahtijeva da pristanemo na re-
forme, ~ije sprovo|ewe nije mogu}e bez izmjene
Dejtona. Osvr}u}i se na neznawe Solane, mogu sa-
mo re}i te{ko nama kada nam oni kroje politiku.
Solana je u jednom u pravu - Dejtonski sporazum ne treba mije-
wati. Promjenom Dejtonskog sporazuma, srpski narod bi izgubio po-
rijeklo, tradiciju i kulturu. Nadam da }e na{e partije ostati je-
dinstvene, jer mi, za razliku od Evropske unije, znamo {ta zna~i
Dejtonski sporazum.
NEVENKA LEJI], UGOSTITEQSKI RADNIK
IZ DERVENTE
Jedno govore, drugo rade
- Nije mi jasno za{to se ovdje jedno govori, a
drugo radi kada su u pitawu rje{ewa po Dejtonskom
sporazumu. Zato me ne ~udi ni ova izjava Havije-
ra Solane. Da bi postigli ono {to su naumili, oni
ne prezaju ni od nevi|enih pritisaka na na{e ru-
kovodstvo.
Mi{qewa sam da me|unarodnim zvani~nicima narod vi{e ni-
{ta ne vjeruje i da }e oni sprovesti {to su naumili. Tako }e Repu-
blika Srpska sve vi{e gubiti od onoga {to ima po Dejtonskom spo-
razumu, {to me posebno zabriwava.
MILKA NIKOLI], EKONOMISTA IZ BR^KOG
Nije ~itao Dejton
- Iz izjave Havijera Solane mogu izvesti sa-
mo jedan zakqu~ak: on nije ni pro~itao Dejton-
ski sporazum. Kada je rije~ o reformi policije,
poslije ~vrstog stava Narodne skup{tine bi}e
da Solana tra`i na~in kako to da postigne ciq
koji je negdje zacrtan.
MILENKO BABI], EKONOMISTA IZ TREBIWA
Ne zna {ta pri~a
- Kad ~ujem kako Solana izjavquje da Dejton
ne treba mijewati, a da Republika Srpska isto-
vremeno mora ispuniti sve uslove za evropske
integracije, onda pomislim - pa on ne zna o ~emu
govori. Da je pro~itao Dejtonski sporazum i Ustav
BiH, vaqda bi doku~io da je reforma policije,
onakva kakvu i on tra`i, nemogu}a bez promjene
Dejtonskog sporazuma.
Pedija E{dauna, koji mjese~no stavqa u xep 50.000 maraka, i
druge zvani~nike Evropske unije uop{te se ne ti~e ho}e li na{a
djeca za 20 godina ponovo morati da brane pravo na `ivot. Vrijeme
je da svima wima ka`emo da ne diraju Dejtonski sporazum, koji {ti-
ti i ~uva mir u BiH.
MLADEN BOBAR, STUDENT PRAVNOG FAKULTETA
IZ VLASENICE
Vlasnici tu|ih sudbina
- Svi zvani~nici iz svjetskog vrha od kojih
zavisi sada{wost i budu}nost BiH i Republike
Srpske pona{aju se kao da su vlasnici na{ih
sudbina. Zato oni dozvoqavaju sebi da tuma~e sve
onako kako to oni `ele i kako im odgovara. Ni-
su im bitni ni Ustav BiH, ni Dejtonski sporazum, stavovi i mi{qe-
wa na{ih organa, a kamoli nas obi~nih qudi. Mi smo jednostavno
pokusni kuni}i Havijera Solane i ostalih "umova# Novog svjet-
skog poretka.
JOVANA BABI], U^ENIK IZ BAWE LUKE
Oni nam kroje kapu
- Pojedini predstavnici me|unarodne zajed-
nice ne rade dobro svoj posao, a to se najboqe
vidi iz wihovog pona{awa i odluka koje nam
name}u. Na`alost, oni nam kroje kapu. Wihovo
pona{awe ~esto nije ispravno i ostavqa nas
bez komentara.
Sve ~e{}e nam pojedini politi~ari samo
ote`avaju situaciju, iako su ovdje, bar formalno, do{li da nam
pomognu. Prije nego {to donesu odluke, bilo bi dobro da se upo-
znaju sa situacijom u Republici Srpskoj i BiH.
DAMIR MARKOVI], METALOSTRUGAR
IZ NEVESIWA
Ubijaju dostojanstvo
- Kao obi~an ~ovjek mislim da oni svakom
svojom izjavom i odlukom sami sebe demantuju
i uvijek na|u novi razlog da nam ne~im prije-
te. Najgore od svega je {to ubijaju u ~ovjeku i
ono malo dostojanstva {to je ostalo, jer se pre-
ma qudima odnose kao prema igra~kama.
Najboqe bi bilo da ka`u {ta je wihov krajwi ciq za "dobro-
bit# ovog naroda. ¥
BAROMETAR
SARAJEVO - Ambasador Sje-
diwenih Ameri~kih Dr`ava u
BiH Daglas Meklejni izjavio je
da kriza u Savjetu ministara BiH
treba da se rje{ava u okviru BiH
i wenog politi~kog vo|stva.
On je u razgovoru za na{
list, koji }e biti objavqen u su-
botu, 18. juna, kategori~no negi-
rao medijske spekulacije da iza
odluke predsjedavaju}eg Savjeta
ministara BiH Adnana Terzi}a
- da {est mjeseci poslije podno-
{ewa prihvati ostavku mini-
stra spoqnih poslova Mladena
Ivani}a - stoji Amerika.
- Sjediwene Ameri~ke Dr-
`ave nemaju ni{ta sa krizom ko-
ja je nastala u Savjetu minista-
ra, kao {to nisu imale ni{ta
ni sa ostavkama pojedinih mini-
stara koje su ponu|ene u decem-
bru pro{le godine - rekao je ame-
ri~ki ambasador i dodao da se
"ta pitawa rje{avaju u okviru
BiH i wenih vo|a#.
On je dodao da o ovim pita-
wima nije razgovarao ni sa Iva-
ni}em, ni sa Terzi}em, ni sa bi-
lo kim iz Savjeta ministara
BiH.
Osvr}u}i se na Dejtonski mi-
rovni sporazum, ambasador Me-
klejni je istakao da je, prema we-
govom mi{qewu, "taj sporazum
poslu`io svojoj svrsi i da svoj
sud o wemu, u smislu da li ga tre-
ba mijewati, treba da daju doma-
}e vlasti#.
- Pitawem promjene
Ustava, s obzirom da je
to ponovo aktuelno,
treba da se pozabave
svi u BiH. A ako ga
treba promijeniti,
onda se zna zakonski
postupak i tako to
treba uraditi - re-
kao je amba-
s a d o r
Meklejni i naglasio da pitawe
promjene Ustava "nije ne{to
{to jedna strana u BiH mo`e ko-
ristiti protiv druge i obrat-
no#.
On je pitawe tero-
rizma nazvao svjetskim
i rekao da Sjediwene
Ameri~ke Dr`ave
vode rat protiv te
po{asti, naglasiv{i
da i BiH u~estvuje u
wemu.
- Bilo {ta {to
se dogodi u
BiH po
ovom pitawu stvar je policij-
skih organa na nivou BiH i mo-
ja }e vlada, kao i druge vlade, sa-
ra|ivati sa wima na ovom i dru-
gim pitawima - kazao je ambasa-
dor Daglas Meklejni i istakao
da se moraju razmjewivati in-
formacije izme|u zemqa koje se
odnose na terorizam i terori-
ste.
Te informacije se, naglasio
je, sigurno razmjewuju, a on, ka-
ko je rekao, ne mo`e i}i u deta-
qe kojima se bave policija i oba-
vje{tajne slu`be.
- Svi stru~waci za terori-
zam, pa bilo to i ameri~ki, mo-
raju svoja saznawa dostaviti or-
ganima nadle`nim za borbu pro-
tiv terorizma - istakao je amba-
sador Meklejni.
On nije htio da komentari-
{e konkretne izjave ameri~kih
stru~waka za me|unarodni tero-
rizam Gregorija Koplija i Eva-
na Kolmana, koji tvrde da u BiH
postoje baze u kojima se pripad-
nici me|unarodnih teroristi~-
kih grupa pripremaju za napade
{irom svijeta.
Osvr}u}i se na ratne zlo~i-
ne po~iwene u BiH, ameri~ki
diplomata je naglasio da je mno-
go qudi ubijeno, ne samo u Sre-
brenici, nego i u Sarajevu i dru-
gim dijelovima BiH.
- Me|utim, Srebrenica se is-
ti~e po tome {to se tamo dogo-
dio genocid ili se mo`e voditi
debata o tome da li se genocid
dogodio ili ne - rekao je za "Glas
Srpske# ambasador Sjediwenih
Ameri~kih Dr`ava u BiH Da-
glas Meklejni.
On je istakao da je "va`no
da su politi~ke vlasti u Beo-
gradu i Bawoj Luci konkretno
rekle {ta se dogodilo u Srebre-
nici#.¥ N. ZELENOVI]
AMERI^KI AMBASADOR DAGLAS MEKLEJNI ZA "GLAS SRPSKE"
USTAV MIJEWAJTE SAMIPromjena Ustava nije ne{to {to jedna strana u BiH
mo`e koristiti protiv druge i obratno. Ne stojimo
iza smjene Mladena Ivani}a
Daglas Meklejni: Rat protiv terorizma
(Snimio R. VASI])
PREDSJEDNIK federalne
Komisije za tra`ewe nestalih li-
ca Amor Ma{ovi} pokazao je da je
kadar da pro~ita i ono {to ni-
gdje nije - napisano.
Ma{ovi} je prekju~e rekao da
je u Izvje{taju Komisije Vlade
Republike Srpske za ispitivawe
doga|aja u i oko Srebrenice od 10.
do 19. jula navedeno "da je najma-
we 6.000 qudi zarobqeno, a potom
pogubqeno#.
Upravo zbog proizvoqnih in-
terpretacija sadr`aja Izvje{ta-
ja, po~etkom godine o doga|ajima
u i oko Srebrenice obja{wewem
su se oglasili biv{i ~lanovi Ko-
misije za Srebrenicu iz Republi-
ke Srpske. Oni su, izme|u osta-
log, saop{tili da "Komisija ni-
je mogla utvrditi uzrok, na~in i
vrijeme smrti, kao ni ukupan broj
stradalih, koji }e biti poznat tek
poslije zavr{enih iskopavawa i
identifikacija#.
Komisija, navedeno je, "nije
mogla utvrditi ni broj qudi ko-
ji su stradali kao `rtve zlo~ina,
u odnosu na broj stradalih na dru-
ge na~ine: prilikom klasi~nog
proboja 28. divizije Armije BiH,
koja je prema ocjeni Ha{kog tri-
bunala predstavqala legitiman
vojni ciq#.
Na osnovu analize i pore|ewa
postoje}ih spiskova, i drugih iz-
vora - ukqu~uju}i i popis stanov-
ni{tva iz 1991. godine, kao i iz-
vode iz kwiga umrlih - Komisija
je, ka`e se, napravila "popis ne-
stalih lica, a ne lica koja su pred-
met zlo~ina#.
- Spisak od 7.806 imena odno-
si se na lica koja su prijavqena
kao nestala u vezi sa doga|ajem
oko Srebrenice tokom jula 1995.
godine. Od tog broja, identifi-
kovano je 1.438 posmrtnih ostata-
ka - navedeno je tada u obrazlo`e-
wu.
U obrazlo`ewu stoji i to da
je, "uz na~elnu konstataciju da je
u Srebrenici, jula 1995. godine,
do{lo do te{ke povrede me|una-
rodnog ratnog prava.
- Rije~ "genocid# navedena je
samo jednom - prilikom citirawa
dijela dispozitiva drugostepene
presude Ha{kog tribunala genera-
lu Radislavu Krsti}u, koji je osu-
|en za "pomagawe i podr`avawe
genocida# - navedeno je u obja{we-
wu Izvje{taja Komisije za utvr-
|ivawe doga|aja u i oko Srebre-
nice.
Osim toga, Komisija za istra-
`ivawe doga|aja u i oko Srebre-
nice - stoji u obja{wewu - nije
radila "empirijsku provjeru# pri-
java nestalih lica. Tako|e, nigdje
u izvje{taju se ne govori o "tre-
}oj fazi operacije Krivaja 95 ko-
ja je navodno podrazumijevala plan
ubijawa#.
- O planirawu ubistava u Iz-
vje{taju nema ni rije~i - ka`e se
u obja{wewu ~lanova Komisije iz
Republike Srpske.
Sve koji tvrde suprotno, ~la-
novi Komisije za istra`ivawe do-
ga|aja u i oko Srebrenice od 10.
do 19. jula pozivaju da citiraju
dio Izvje{taja koji potvr|uje wi-
hove navode.
Uostalom, ko god `eli, ovaj
dokument mo`e na}i i pro~itati
na Internet stranici Vlade Repu-
blike Srpske.
¥ G. KLEPI]
AMOR MA[OVI] I IZVJE[TAJ KOMISIJE ZA SREBRENICU
PRO^ITAO [TO NIJE NAPISANO
Komisija nije mogla utvrditi koliko je qudi stradalo
kao `rtve zlo~ina, a koliko u proboju 28. divizije
Armije BiH i na druge na~ine
PALE - Tajnim glasawem de-
legata, ju~e je u Palama izabrano
26 ~lanova novog Op{tinskog od-
bora Srpske demokratske stranke,
dok }e preostalih devet ~lanova,
na prijedlog Op{tinskog odbora,
kako je to i predvi|eno, imenova-
ti predsjednik stranke Dragan ^a-
vi}.
Predsjednik Op{tinskog od-
bora Ne|o Risti~evi} ocijenio
je period izme|u dvije skup{tine
ove organizacije jednim od te`ih
u kojima se stranka na{la od osni-
vawa.
- Stranka je pretrpjela `e-
stoke kazne, po~ev{i od smjene
visokih rukovodilaca pa do za-
brane finansirawa - podsjetio je
Risti~evi}, ali i posebno nagla-
sio da je "najve}a snaga Srpske
demokratske stranke u narodu, ko-
ji u wenom programu prepoznaje
one istinske demokratske vrijed-
nosti od op{teg dobra za sve nas#.
Potpredsjednik Srpske demo-
kratske stranke Bo{ko [iqego-
vi} istakao je da u jeku udara na
ovu partiju woj pristupa sve ve-
}i broj mladih. To je najboqa po-
ruka onima koji bi htjeli da uni-
{te Srpsku demokratsku stran-
ku.
¥ S. [.
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
Snaga u narodu
BAWA LUKA - ^lan Pred-
sjedni{tva Partije demokrat-
skog progresa Vinko Radovano-
vi} izjavio je na{em listu da
ova partija najo{trije osu|uje
zlo~in paravojne formacije
"[korpioni# po~iwen nad za-
robqenim Bo{wacima kod Tr-
nova u julu 1995. godine.
- Za nas svaki zlo~in i sva-
ki zlo~inac imaju svoje ime i
prezime i za to treba da odgova-
raju. Partija demokratskog pro-
gresa je i ranije i uvijek }e osu-
|ivati zlo~ine, bez obzira na
to sa koje strane dolazili - re-
kao je Radovanovi}.
On je potvrdio da }e delega-
cija Partije demokratskog pro-
gresa prisustvovati komemora-
tivnom skupu ̀ rtava Srebreni-
ca. ¥ G. D.
PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA
Zlo~in ima ime
BAWA LUKA - Penzioneri
Republike Srpske zatra`i}e od
republi~ke vlade da se od uplata
za doprinose obezbijedi ve}i pri-
liv novca za isplatu penzija po rje-
{ewima.
Osim toga, Izvr{ni odbor
Penzionerske stranke Republike
Srpske ju~e je u Bawoj Luci osu-
dio govor predsjednika Subnora
Federacije BiH Jure Gali}a na ne-
davnoj proslavi 62. godi{wice bit-
ke na Sutjesci. Gali} je na nepri-
mjeran na~in optu`io srpski narod
i Srpsku pravoslavnu crkvu za zbi-
vawa u prethodnom ratu.
^lanovi Izvr{nog odbora
Penzionerske stranke osudili su
zlo~ine i brutalne postupke nad
zarobqenicima u prethodnom ra-
tu, bez obzira na to ko ih je po~i-
nio i pozvali sve optu`ene za rat-
ne zlo~ine da se predaju Ha{kom su-
du. ¥ D. T.
PENZIONERSKA STRANKA
Optu`eni, predajte se!
Osu|en napad Jure Gali}a na srpski narod
i wegovu crkvu
BAWA LUKA - Radomir Ke-
zunovi} izabran je mimo zakona
za gradona~elnika Isto~nog Sa-
rajeva, tvrdi odbornik Saveza ne-
zavisnih socijaldemokrata u
gradskom parlamentu Petar Ma-
rinkovi}.
- Iako je u ~lanu 26. Statuta
grada navedeno da se gradona~el-
nik bira na konstitutivnoj sjed-
nici i da mora biti odbornik,
skup{tinska ve}ina, koju ~ine
Srpska demokratska stranka i
Srpska radikalna stranka "Dr
Vojislav [e{eq#, izabrala je
obi~nog gra|anina - istakao je
Marinkovi}.
On je dodao da je u Isto~nom
Sarajevu na sceni "sokola~ki lo-
bi# i da su na sva va`na mjesta u
gradu izabrani ma{inski in`e-
weri, koje su predlo`ile vlada-
ju}e stranke. Petar Marinkovi}
je najavio da }e o svemu ovome bi-
ti obavije{tena Izborna komi-
sija BiH. ¥ @. Ma.
SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA
Izbor mimo zakona
STRANA^KA HRONIKA
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 15. jun 2005.EKONOMIJA6
Indeks Vrijednost Promjena % Promjene
BIRS 1.149,92 -44,03 -3,69
FIRS 2.126,15 3,68 0,17
Najboqi kupovni
kurs
Najboqi prodajni
kurs
% promjene
cijene
Prosje~na cijena
Broj prometovanih
akcija
Ukupan promet (KM)
RFUM-R-A RAFINERIJA UQA AD MODRI^A 0,3 0,32 0,00 0,3 54612 16.384TLKM-R-A TELEKOM SRPSKE AD BAWA LUKA 1,62 -10,00 1,62 13234 21.439VBBB-R-A LHB BANKA AD BAWA LUKA 1100 0,00 1100
BLBP-R-A PIF BLB-PROFIT AD, BAWA LUKA 4,38 4,4 2,82 4,38 1473 6.452BLKP-R-A BALKAN INVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 4,6 4,61 -0,22 4,6 592 2.723BRSP-R-A PIF BORS INVEST FOND AD BAWA LUKA 3,9 4 0,00 3,9 1357 5.292EINP-R-A EUROINVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 10,67 10,7 0,19 10,67 2191 23.378EKVP-R-A PIF AKTIVA INVEST FOND AD GRADI[KA 3,95 4 -4,13 3,95 507 2.003INVP-R-A PIF INVEST NOVA FOND AD BIJEQINA 0,077 0,08 1,27 0,08 522380 41.790JHKP-R-A PIF JAHORINA KOIN AD I.SARAJEVO-PALE 1,91 2 1,06 1,91 384 733KRIP-R-A KRISTAL INVEST FOND AD BAWA LUKA 6,5 6,61 -1,64 6,6 4037 26.644PLRP-R-A POLARA INVEST FOND AD BAWA LUKA 6 6,3 0,00 6 794 4.764PRVP-R-A PIF PRIVREDNIK AD BAWA LUKA 2,81 3 0,36 2,81 890 2.501VBIP-R-A PIF VB FOND AD BAWA LUKA 3,9 4,06 -1,48 4 1200 4.800VIBP-R-A PIF VIB FOND AD BAWA LUKA 4,16 4,18 -0,48 4,16 771 3.207ZPTP-R-A PIF CEPTER FOND AD BAWA LUKA 6,87 6,9 1,03 6,87 10148 69.717
614.570 231.828
BIRA-R-A BIRA^ AD, ZVORNIK 0,03 0,04 0,00 0,036 20550 740BLPV-R-A BAWALU^KA PIVARA AD BAWA LUKA 1,2 1,23 -2,44 1,2 41637 49.964BOKS-R-A BOKSIT AD MILI]I 0,69 0,7 1,45 0,7 7500 5.250BOSK-R-A BOSKA RK AD BAWA LUKA 0,17 0,2 -15,00 0,17 3396 577GRDA-R-A GRA\A AD BAWA LUKA 0,21 0,3 -8,70 0,21 2925 614HBSN-R-A HOTEL BOSNA AD BAWA LUKA 0,32 0,38 -16,88 0,32 207 66KZPT-R-A KOZARAPUTEVI AD BAWA LUKA 0,17 0,4 0,00 0,17(A) 1469 250MART-R-A 11. MART AD SREBRENICA 0,392 -20,00 0,392(A) 509 200MRMR-R-A MERMER AD ^ELINAC 0,11 0,00 0,1(A) 4456 446NOVB-R-A NOVA BANKA AD BIJEQINA 1052 -0,90 1100 1 1.100PLPR-R-A POQOPROIZVOD AD PRIJEDOR 0,00 1(A) 25000 25.000POST-R-A SRPSKE PO[TE AD BAWA LUKA 0,41 0,48 -8,89 0,41 400 164RBW-R-A RIBWAK AD PRWAVOR 0,08 0,00 0,08(A) 182 15RNAF-R-A RAFINERIJA NAFTE AD BOSANSKI BROD 0,08 0,00 0,08 2000 160SKLC-R-A SOKOLAC AD SOKOLAC 0,1 0,1 411580 41.158TRMN-R-A TERMOMONTA@A AD BAWA LUKA 0,15 0,18 -16,67 0,15(A) 3276 491TRZN-R-A TR@NICA AD BAWA LUKA 0,769 0,77 0,00 0,769 30776 23.667UMGA-R-A UNIS-MGA AD ISTO^NO SARAJEVO 0,35 0,00 0,35 66820 23.387UTSC-R-A UNIS TSC AD PRWAVOR 0,45 -10,00 0,45 340 153
623.024 173.402119.908.830 141.500121.146.424 546.729
OznakaCijena
(KM)
Broj preuzetih
akcija
Vrijednost (KM)
PIKO-R-A 0,0005 119.533.557 59.767PNBL-R-A 1,6000 27.150 43.440BELF-R-A 0,1100 348.123 38.294
KURSNA LISTA BAWALU^KE BERZE - 14. jun 2005.
BELFAN AD BAWA LUKA
Berzanska kotacija
Ukupno kotacija
Oznaka HOV E M I T E N T
Preostale naruxbe Sklopqeni poslovi
A-(posao sklopqen izme|u klijenata iz iste brokerske ku}e)
Slobodno berzansko tr`i{te
Kotacija fondova
UKUPAN PROMET
Ukupno slobodno berzansko tr`i{tePreuzimawe akcionarskih dru{tava
PLAN AD BAWA LUKA
Poslovi prijavqeni po osnovu zavr{enih ponuda za preuzimawe akcionarskih dru{tava
Emitent
PIKO AD PRWAVOR
BAWALU^KA BERZA
BAWA LUKA - Tokom ju~era-
{weg trgovawa na Bawalu~koj ber-
zi ostvaren je promet od 547.605 ma-
raka.
Berzanski indeks pao je za 3,69
odsto i vrijednost mu je 1.149,92 po-
ena, dok je indeks fondova ve}i za
0,17 odsto i iznosi 2.126,15 poena.
Trgovawe je obiqe`ila mawa
tra`wa akcija "Telekoma Srpske#,
{to je rezultiralo i padom cijene
od maksimalnih 10 odsto. Ovom ak-
cijom ju~e se trgovalo po cijeni od
1,62 marke. Razlog pada cijene akci-
ja "Telekoma Srpske# je taj {to je
ju~e bio prvi dan trgovawa kada kup-
ci ne ulaze u obra~un za dobijawe di-
vidende, jer je kao datum presjeka od-
re|en 16. jun, a nad akcijama koje su
ju~e kupqene ne}e se izvr{iti pre-
nos vlasni{tva do 16. juna.
Najve}i promet ostvaren je u tr-
govini akcijama Cepter fonda od
69.854 marke, kojima se trgovalo po
cijeni od 6,87 maraka za akciju, {to
je rast od 1,03 odsto u odnosu na pret-
hodno trgovawe.
Prijavqena su i tri blok posla
po osnovu preuzimawa akcionarskih
dru{tava preduze}a "Plan# Akcio-
narsko dru{tvo Bawa Luka vrije-
dan 43.440 maraka, "Belfan# Akci-
onarsko dru{tvo Bawa Luka vrije-
dan 38.293 i "Piko# Akcionarsko
dru{tvo Prwavor vrijedan 59.766
maraka. ¥ Q. ^.
U fokusu akcije "Telekoma"
U PRVIH pet mjeseci ove godi-
ne u BiH je izdato 31 milion kon-
trolnih markica mawe nego u istom
periodu lani.
Pomo}nik ministra finansija
Republike Srpske za fiskalni sek-
tor Miodrag Kudi} isti~e da ovaj
podatak potvr|uje i da je o{te}en
buxet i da raste {verc cigareta u
BiH.
- Ne mo`e me niko ubijediti da
zbog ogromnog pada izdatih kontrol-
nih markica nije o{te}en buxet -
izri~it je Kudi}.
Potpredsjednik Spoqnotrgovin-
ske komore BiH Petar Milanovi}
izjavio je nedavno da se u BiH fik-
tivno razdu`uju cigarete iz zemaqa
okru`ewa, iako kamioni nikada ne
pre|u granicu. Razlog fiktivnog
uvoza su ni`a poreska optere}ewa u
BiH u odnosu na zemqe okru`ewa.
Kudi} ka`e da nema takvih sazna-
wa i ne iskqu~uje mogu}nost da je
takva izjava mo`da paravan za pad
prihoda po osnovu cigareta i poja~an
{verc.
- Uvjereni smo da u BiH posto-
ji vi{ak cigareta iz uvoza koje, na-
ravno, nisu isparile. Cijela pri~a
zavr{ava se na granici, gdje se rask-
wi`avaju fakture i pla}aju da`bi-
ne, a kamioni sa cigaretama u stva-
ri i ne ulaze u BiH - navodi Mila-
novi}.
Oko 70 odsto cigareta uvozi se
iz Hrvatske, odakle se da`bine pla-
}aju u BiH, a cigarete se crnim ka-
nalima vra}aju i prodaju u Hrvat-
skoj.
- Zato {to se da`bine pla}aju u
BiH, ne gubimo mi nego Hrvatska.
Pad uvoza cigareta govori da je u
ovoj godini smaweno fiktivno rask-
wi`avawe i siva ekonomija - tvrdi
Milanovi}.
Po mi{qewu pomo}nika direk-
tora za Sektor carina u Upravi za
indirektno oporezivawe Bogdana
Novakovi}a, pad uvoza cigareta od 30
odsto u ovoj godini je samo realni po-
kazateq uvoza.
- U toku je analiza uvoza cigare-
ta po vrstama, mjestu pla}awa akci-
za, dobavqa~ima i sli~no, na osnovu
koje }emo, ukqu~uju}i i analizu po-
dataka o potro{wi cigareta iz ze-
maqa okru`ewa, mo}i re}i da li je
bilo fiktivnog uvoza cigareta. Pro-
sta ra~unica pokazuje da je zarada,
ako se da`bine pla}aju u BiH, a ci-
garete prodaju u Hrvatskoj, odakle su
izvezene, duplo ve}a - navodi Nova-
kovi}.
Glavni republi~ki tr`i{ni in-
spektor Zdravko Mili}evi} nema
informacija o tome da je bilo fik-
tivnog uvoza cigareta u BiH.
- Za suzbijawe crnog tr`i{ta
cigareta prvi filter su na granici
Uprava za indirektno oporezivawe,
Dr`avna grani~na slu`ba i polici-
ja. Kada cigarete u|u na crno u BiH
te{ko ih je, kao perje kada se pro-
spe, sakupiti - isti~e Mili}evi}.
Za pet mjeseci ove godine repu-
bli~ka tr`i{na inspekcija oduzela
je {vercovanih cigareta, mahom sa
akciznim markicama Hrvatske i Sr-
bije i Crne Gore, u vrijednosti oko
stotinu hiqada maraka.
Mili}evi} smatra da su {verce-
ri stimulisani da ilegalno uvoze,
jer je, s obzirom na velika poreska
optere}ewa, zarada ve}a, a rizik
isti. ¥ D. VRHOVAC
MIHAJLOVI]
[VERC BEZ GRANICA
\Zdravko Mili}evi}:Kad cigarete u|u nacrno te{ko ih je sa-kupiti
\Petar Milanovi}: Ci-jela pri~a zavr{avase na granici
SA zaka{wewem od najmawe
dvadesetak dana i u ne{to mawem
obimu od predvi|enog, privedena
je kraju sjetva proqe}nih ratar-
skih kultura u Republici Srp-
skoj, me|u kojima je i ovoga puta
najzastupqeniji bio kukuruz.
Prema posqedwim podacima
republi~kog Ministarstva po-
qoprivrede, {umarstva i vodo-
privrede, ratari su uspjeli da za-
siju kukuruz na oko 160 hiqada
hektara. To je za desetak hiqada
hektara mawe od planiranog obi-
ma.
Savjetnik u ovom ministar-
stvu za biqnu proizvodwu Savo
Ranki} ka`e da je sjetva kukuru-
za i jo{ nekih proqe}nih poqo-
privrednih kultura kasnila
uglavnom zbog nepovoqnih vre-
menskih uslova. To se odnosi, pri-
je svega, na ~este ki{e i tempe-
raturu vazduha i zemqi{ta, koja
je bila ni`a od uobi~ajene za pe-
riod udarnih sjetvenih poslova.
- Poqoprivrednici su se sa
ovim problemom suo~ili u drugoj
polovini aprila i po~etkom ma-
ja, upravo u vrijeme kada je u na-
{im `itorodnim podru~jima od-
uvijek bio najpovoqniji sjetve-
ni rok za kukuruz. Sjetva je u to
vrijeme, zbog ki{e i raskva{enog
zemqi{ta bila ote`ana, a na po-
jedinim wivama, pogotovo uz ve-
}e rije~ne tokove, bila je i pot-
puno onemogu}ena usqed du`eg
zadr`avawa povr{inskih ili
podzemnih voda. U ovakvim uslo-
vima bilo je ote`ano, a na poje-
dinim wivama ~ak i onemogu}e-
no nicawe ranije zasijanog kuku-
ruza - rekao je Ranki}.
Prema wegovim rije~ima, po-
jedini poqoprivrednici su se od-
lu~ili na dosijavawe ili ponov-
no sijawe kukuruza na pribli`no
tri hiqade hektara, dok su neki
od toga odustali, jer nisu `eqe-
li ili nisu mogli ulagati dodat-
ne pare u ovaj posao.
Sli~ne probleme sa nepovoq-
nim vremenskim uslovima, a uz
to i te{ko}e ekonomske priro-
de, ovog proqe}a su imali proiz-
vo|a~i soje i raznog ranog povr-
}a. Prema procjeni republi~kog
Ministarstva poqoprivrede, so-
ja je, umjesto na o~ekivanih {est
hiqada, zasijana na mawe od ~e-
tiri hiqade hektara.
Osim ve} pomenutih nepovoq-
nih vremenskih uslova, poqopri-
vrednici kao glavni razlog podba-
~aja sjetve soje, navode izostanak
podsticajnih mjera, koje su za ovu
vrstu proizvodwe o~ekivali od
republi~kog Ministarstva poqo-
privrede. Proizvo|a~i soje u Srp-
skoj ka`u da nisu potpuno zado-
voqni ni visinom otkupne cijene
koju je za ovu uqaricu, u visini od
450 maraka po toni, ponudila Fa-
brika jestivog uqa "Bimal# iz
Br~kog.
Sa druge strane, iz ove jedine
uqare u BiH sti`u uvjeravawa da
je ponu|ena otkupna cijena za de-
set do 15 odsto vi{a nego ona u ze-
mqama okru`ewa i da su spremni
da otkupe sve ponu|ene koli~ine
ove i ostalih uqarica proizvede-
nih u BiH.
¥ M. M{.
ZAVR[ENA PROQE]NA SJETVA U REPUBLICI SRPSKOJ
Voda potisnula brazde Sjetva kasnila uglavnom zbog nepovoqnihvremenskih uslova. Izostao i najavqenipodsticaj za sjetvu soje
O^EKIVAWEPoqoprivredni stru~wa-
ci ka`u da ni vremenske pri-
like po~etkom juna, a i ne{to
kasnije, koje karakteri{e ~e-
sta ki{a i neuobi~ajeno ni-
ske temperature, ne pogoduju
ratarskim usjevima, jer to us-
porava wihov razvoj.
- Ipak, ukoliko tokom ve-
getacije i zrewa vremenski i
drugi uslovi budu povoqni
ili izuzetno povoqni, mo`e
se o~ekivati normalan rod
kukuruza i drugih proqe}nih
ratarskih kultura - izjavio je
za na{ list Savo Ranki}.
BAWA LUKA - Predstavnici
Hipo Alpe-Adria banke i Gra|e-
vinskog preduze}a "Krajina# pot-
pisali su ju~e ugovor o kupovini,
odnosno prodaji poslovne zgrade u
bawolu~kom nasequ Aleja centar.
Poslovna zgrada je povr{ine 3,5
hiqada kvadratnih metara i treba-
lo bi da bude predata na upotrebu
Hipo banci za {est mjeseci. Vri-
jednost ugovorenog posla je 13,5 mi-
liona maraka.
Izvr{ni direktor Hipo banke
Sre}ko Bogunovi} rekao je da }e ku-
povinom poslovne zgrade banka do-
biti novu centralu u kojoj }e biti
smje{teno preko 200 radnika.
- Zna~ajno je {to }emo prvi put
sve stubove banke, kao {to su Hipo
broker i investiciono bankarstvo,
dru{tva Hipo Alpe-Adria lizing
i Hipo Alpe-Adria konsalting sta-
viti pod isti krov - rekao je Bogu-
novi}.
Zgrada }e biti opremqena naj-
modernijom opremom i o~ekuje se da
}e biti predata na upotrebu do kra-
ja ove godine.
Direktor "Krajine# Borko \u-
ri} naglasio je da od ovog ugovorenog
posla o~ekuje vi{estruke efekte.
- Ovo je spoj najboqeg {to do-
ma}e tr`i{te nudi - najboqa loka-
cija, najboqa gra|evinska operati-
va i najboqa banka. O~ekujem da }e
ovo biti jedan od najreprezentativ-
nijih objekata u Bawoj Luci - oci-
jenio je \uri}.
Hipo Alpe-Adria banka kredi-
tira kupovinu stanova koje gradi
Gra|evinsko preduze}e "Krajina# uz
kamatnu stopu od 8,2 odsto godi{we
i rok otplate do 20 godina.
- Trenutno su ovi uslovi me|u
najpovoqnijim na tr`i{tu Repu-
blike Srpske i zavisno od kreta-
wa cijena kapitala i konkurenci-
je i daqe }emo se prilago|avati
tr`i{tu. U svakom slu~aju, cije-
ne u narednom periodu mogu i}i
samo nani`e - istakao je izvr{ni
direktor Hipo Alpe-Adria banke
Sre}ko Bogunovi}.
¥ Q. ^I^I]
HIPO ALPE-ADRIA BANKA I GRA\EVINSKOPREDUZE]E
"KRAJINA"
ZGRADA UJEDINILA
Hipo broker i investicionobankarstvo, Hipo Alpe-Adrializing i Hipo Alpe-Adriakonsalting uskoropod istim krovom
OSIGURAWE DEPOZITAUpravni odbor Agencije za osigurawe
depozita odobrio je dodjelu sertifikata za
osigurawe depozita Hipo Alpe-Adria ban-
ci Akcionarsko dru{tvo Bawa Luka.
- Ovo je potvrda dobrog rada na{e ban-
ke i sutra, 16. juna, potpisa}emo ugovor o do-
bijawu sertifikata sa Agencijom za osigu-
rawe depozita - naglasio je Sre}ko Boguno-
vi}.
\Borko \uri} i Sre}ko Bogunovi}: O~ekuju sevi{estruki efekti (Snimio R. [IBAREVI])
Buxet je o{te}en, tvrdi Miodrag Kudi}. U BiH postoji vi{akcigareta iz uvoza koje, naravno, nisu isparile, navodi PetarMilanovi}. U toku je analiza uvoza cigareta, potvr|ujeBogdan Novakovi}
POTRO[WA- Podatak da se u BiH go-
di{we uveze 8.200 tona ci-
gareta, a da se proizvede
4.500 tona doma}ih duvan-
skih prera|evina poka-
zuje da svaka porodica
u BiH potro{i dvije
kutije cigareta dnevno,
{to je nemogu}e. Zato mi-
slim da su se cigarete fiktiv-
no raskwi`avale u BiH, a pro-
davale u zemqama okru`ewa -
tvrdi Petar Milanovi}.
POSTOJI LI FIKTIVNI UVOZ CIGARETA U BiH I MOGU LICIGARETE ISPARITI
INTERESE
srijeda, 15. jun 2005. DRU[TVO
7
BAWA LUKA - Na osnovu is-
trage o smrti bebe Radojke i Ne-
deqka [ipke, koju je sproveo qe-
karski konzilijum bawolu~kog
Klini~kog centra, ustanovqeno je
da je na Klinici za ginekologiju i
aku{erstvo, u medicinskom i pro-
fesionalnom smislu pri prijemu
porodiqe Radojke [ipka preduze-
to sve {to je bilo potrebno u ta-
kvim slu~ajevima.
Ovo je ju~e na konferenciji za
novinare izjavio direktor Klini~-
kog centra u Bawoj Luci Dragan
Kosti}.
- Poslije uvida u medicinsku
dokumentaciju, analiza i razgovo-
ra mogu da ka`em da nije napravqen
nijedan medicinski propust u slu-
~aju Radojke [ipka. Dilema je je-
dino u tome, da li je tu tu`na vi-
jest trebalo roditeqima saop{ti
istog trena po saznawu ili je to
trebalo u~initi kasnije, kao {to
je ura|eno u ovom slu~aju. Me|u-
tim, to nije propisano nikakvim
pravilima i nije zapisano u eti~-
kom kodeksu - kazao je Kosti}.
Prema wegovim rije~ima, Ra-
dojka je primqena na kliniku 22.
maja u no}i sa subote na nedjequ, u
37. nedjeqi trudno}e. Nije imala
bolove i nije bilo nikakvih znako-
va da poro|aj treba da se ubrza.
- Tokom no}i de`urni su je de-
setak puta obilazili i dje~ije sr-
ce je u {est ~asova ujutro kucalo.
Istog dana u 11 ~asova primije}e-
no je da dje~ije srce ne kuca. Me|u-
tim, doktor nije tog trena saop-
{tio porodiqi da ne ~uje otkuca-
je dje~ijeg srca, ve} je to u~iweno
kasnije. Radojka se porodila 26. ma-
ja, a le{ djeteta je prenesen u Za-
vod za patologiju. Poslije obavqe-
nog patolo{kog pregleda potvr|e-
no je da kod bebe postoje znakovi
maceracije (po~etak raspada svih
organa) - naglasio je Kosti}.
Na~elnik Klinike za gineko-
logiju i aku{erstvo dr Rade Vi-
lende~i} tvrdi da kod trudnice Ra-
dojke [ipka nije bilo nikakvih
faktora rizika.
- Niko ne mo`e dati garanci-
ju da }e se neka trudno}a zavr{iti
kako treba. Postoje iznenadne smr-
ti, ponekad se uzroci ne mogu utvr-
diti. U od 40 do 60 odsto slu~ajeva
ne mo`e se ta~no znati za{to je
kod neke `ene do{lo do prijevre-
menog poro|aja - istakao je dr Vi-
lende~i}.
On je naglasio da je prema po-
dacima Svjetske zdravstvene orga-
nizacije najni`a stopa perinatal-
nog mortaliteta, odnosno perioda
od za~e}a do sedam dana po ro|ewu
djeteta, pet promila, {to zna~i pe-
toro umrle na hiqadu ro|ene dje-
ce.
- U Klini~kom centru u Bawoj
Luci pro{le godine perinatalni
mortalitet iznosio je oko deset
promila, {to se, prema svjetskim
mjerilima, smatra niskim - kazao
je dr Vilende~i}.
U Klini~kom centru ka`u da
}e svu potrebnu dokumentaciju o
ovom slu~aju dostaviti i komisiji
koju je formiralo republi~ko Mi-
nistarstvo zdravqa i socijalne za-
{tite. ¥ M. MAJSTOROVI]
ZAPOSLENI u odsjecima Mini-
starstva za izbjeglice i raseqena li-
ca Republike Srpske po~eli su ju~e
provjeru statusa 25.732 raseqeni~ke
porodice, odnosno 85.205 raseqenih
lica koja su se registrovala do 31.
marta.
- U svih 14 odsjeka stigli su obra-
sci i rje{ewa za potvr|ivawe ili
ukidawe statusa raseqenim licima.
Prva rje{ewa gra|ani }e dobiti za de-
setak dana - rekao je pomo}nik mini-
stra za izbjeglice i raseqena lica u
Vladi Srpske Drago Vuleta.
U ponedjeqak je odr`an seminar
za {efove odsjeka Ministarstva za
izbjeglice i raseqena lica, na kojem
su upoznati sa Pravilnikom i smjer-
nicama za utvr|ivawe i priznavawe
statusa raseqenih lica.
- Porodica kojoj status bude pri-
znat dobi}e rje{ewe. Svaki ~lan po-
rodice dobi}e poslije toga legitima-
ciju raseqenog lica, koja }e mu slu-
`iti kao identifikacioni dokument.
Izrada legitimacija trebalo bi da
bude zavr{ena ovih dana - kazao je Vu-
leta.
Prema wegovim rije~ima, Mini-
starstvo bezbjednosti BiH zapo~e}e
potvr|ivawe statusa izbjeglicama i
izdavawe izbjegli~kih legitimacija
za 2.403 izbjegli~ke porodice, odno-
sno 7.209 izbjeglica u Republici Srp-
skoj.
Legitimacije }e dostaviti Mi-
nistarstvu za izbjeglice i raseqena
lica Republike Srpske, koje }e ih
preko svojih odsjeka uru~iti izbje-
glicama ~iji je status potvr|en.
- Gra|ani koji imaju dr`avqan-
stvo BiH, a prije rata su ̀ ivjeli i ra-
dili u Hrvatskoj izgubi}e izbjegli~-
ki status. Napravi}emo popis ovih
qudi, kako bismo im pru`ili potreb-
nu pomo} i za{titu, naro~ito u ostva-
rivawu wihovih prava u oblasti ra-
da - tvrdi Vuleta i nagla{ava da }e
gra|ani koji su se registrovali 2000.
i ove godine status izbjeglice i ra-
seqenog lica imati i prije zavr{et-
ka provjere.
Do 31. marta registrovalo se 3.559
reseqeni~kih porodica, koje se nisu
prijavile 2000. godine. Te porodice,
podvukao je Vuleta, status }e dobiti
poslije zavr{etka postupka wegovog
potvr|ivawa, ukoliko ispune potreb-
ne uslove.
¥ S. Mi.
UDRU@EWE izbjeglih, raseqe-
nih i drugih lica Republike Srpske
"Ostanak# u toku sqede}ih mjesec da-
na obradi}e i srediti dokumentaciju
12.980 gra|ana koji tra`e nadoknadu
{tete za uni{tenu imovinu u Federa-
ciji BiH i Hrvatskoj.
- Poslije toga zna}emo u kojim je
op{tinama najvi{e uni{tenih ku}a,
stanova i drugih gra|evinskih objeka-
ta. Ukupna vrijednost ove imovine je
ve}a od dvije milijarde maraka - veli
predsjednik "Ostanka# Bo{ko Baji}.
On je dodao da }e se u toku ove ne-
djeqe sastati i sa predstavnicima
Advokatske komore Republike Srp-
ske.
- Razgovara}emo o ovim predmeti-
ma i o tome {ta i kako daqe, kako bi
ovaj posao zavr{ili na najboqi na-
~in - dodaje Baji}.
Prema wegovim rije~ima, kad sre-
de svu dokumentaciju, nadle`nim u op-
{tinama u kojima se nalazi uni{te-
na imovina ponudi}e vansudsko po-
ravnawe.
- Ako na{ prijedlog odbiju, obra-
ti}emo se sudu. Prije prikupqawa po-
dataka razgovarali smo sa pravnici-
ma i dobili informacije da rok za
podno{ewe tu`bi za nadoknadu {te-
te nije istekao - naglasio je Baji}.
Prema wegovim rije~ima, tu`be
}e najprije proslijediti doma}im su-
dovima, a ukoliko gra|ani ne uspiju
da dobiju nadoknadu {tete, obrati}e
se Me|unarodnom sudu u Strazburu.
Podatke su do 15. maja u "Osta-
nak# predali gra|ani iz 29 op{tina
Republike Srpske, ~ija je imovina
uni{tena u mjestu gdje su `ivjeli u
periodu od 1. februara 1992. do 31. de-
cembra 1996. godine, a koju nisu pro-
dali, zamijenili ili obnovili.
U "Ostanku# su kazali da im se i
poslije isteka roka javio veliki broj
gra|ana koji `ele da dobiju nadokna-
du za uni{tenu imovinu, pa planira-
ju da krajem ove godine ponovo zapo~-
nu prikupqawe dokumentacije.
¥ S. Mi.
REZULTATI ISTRAGE BAWOLU^KOG KLINI^KOG CENTRA O SMRTI BEBE BRA^NOG PARA [IPKA
Medicinskih propusta u slu~aju Radojke [ipka nije
bilo. Ostaje jedino dilema - da li je tu`nu vijest
roditeqima trebalo saop{titi odmah ili, kako je u~iweno,
kasnije, ka`e Dragan Kosti}
Klinika za ginekologiju i aku{erstvo: Da li su otklowene sve sumwe
(foto-arhiva)
NIJE NA DU[U QEKARANIJE NA DU[U QEKARANIJE NA DU[U QEKARANIJE NA DU[U QEKARANIJE NA DU[U QEKARANIJE NA DU[U QEKARANIJE NA DU[U QEKARANIJE NA DU[U QEKARANIJE NA DU[U QEKARA
SUO^AVAWERadojka [ipka iz sela Pavi}i
kod Bawe Luke, majka bebe koja je
preminula, rekla je u telefonskom
razgovoru za "Glas Srpske# da ne
prihvata obrazlo`ewe rukovodstva
Klini~kog centra u Bawoj Luci.
- Oni imaju pravo da ka`u {ta
god ho}e, ali ja nisam bila u ne-
svjesnom stawu da ne znam {ta se sve
de{avalo. Kad sam do{la u bolni-
cu, rekli su mi da je sve u redu sa
bebom, a onda se desilo sve ovo.
Imam kod ku}e tri sina. Povrije-
|ena sam kao majka. Tra`i}u da se
svi suo~imo, tjera}u to daqe, sve
dok istina ne iza|e na vidjelo - ka-
`e Radojka [ipka.
PO^ELA PROVJERA STATUSA RASEQENIH LICA
Rje{ewa, pa legitimacijeLegitimacije }e slu`iti kao identifikaciona dokumenta.
Wihova izrada bi}e zavr{ena ovih dana
BAWA LUKA - Poslije otvorenog
pisma predsjedniku Vlade Republike
Srpske Peri Bukejlovi}u u kojem tra-
`e pomo}, ~lanovi sindikata bawolu~-
ke fabrike za proizvodwu sokova i al-
koholnih pi}a "Fruktona# obratili
su se ju~e i Direkciji za privatizaci-
ju, nadle`nom ministarstvu i nadle-
`nom granskom sindikatu sa za zahtje-
vom da se ukqu~e u rje{avawe nagomi-
lanih problema u wihovom preduze}u.
- Sumwamo da je glavni ciq poslo-
vodstva "Fruktone# da ugasi fabriku,
a licencu za "pepsi-kolu#, koju smo mu-
kotrpno branili u prethodnim godi-
nama, za velike pare, ustupi proizvo-
|a~u iz Federacije BiH. ^uvena raki-
ja viqamovka ve} poodavno se ne pro-
izvodi u "Fruktoni#. Rekli su nam da
za to nema uslova - rekao je zamjenik
predsjednika fabri~kog sin-
dikata Ostoja Bla`eno-
vi}.
On dodaje da "po-
slije ga{ewa fabri-
ke, koje je ve} izvje-
sno, ve}inski vla-
snik ipak ne}e bi-
ti na gubitku, jer
preuzimawe ve-
}inskog dijela ka-
pitala u preduze-
}u je platio samo
25 hiqada maraka,
preuzimaju}i i du-
gove od 13 miliona
maraka.
¥ M. M.
U^ENICI koji su od petog do
devetog razreda imali odli~an usp-
jeh uglavnom se opredjequju za upis
u gimnaziju, medicinsku, ekonomsku
ili elektrotehni~ku {kolu.
U prva dva dana upisa odlika{a
u sredwe {kole u Republici Srpskoj
odziv je iznena|uju}e velik. Me|u-
tim, direktori {kola ka`u da }e po
jedno ili dva odjeqewa ostati slo-
bodna da bi se mogli upisati i u~e-
nici koji u osnovnoj {koli nisu ima-
li sve petice. Bijeqinska Gimnazi-
ja ove godine upisuje 196 u~enika u se-
dam odjeqewa.
- Odlika{i se ponovo vra}aju
Gimnaziji ~emu se posebno radujem.
Najve}e interesovawe je za dru{tve-
no-jezi~ki i op{ti smjer. Iako ima-
mo i prirodno-matemati~ki smjer,
nijedan u~enik nije pokazao intere-
sovawe da ga upi{e. Takvu situaci-
ju imali smo i pro{le godine i naj-
vjerovatnije }emo ovaj smjer ukinu-
ti - rekla je direktor bijeqinske
Gimnazije Dobrila \ukanovi}.
Bawolu~ka Gimnazija otvorena
je za 280 sredwo{kolaca, koji }e se
razvrstati u deset odjeqewa. Ukoli-
ko se do ~etvrtka ne odazove ve}i
broj odlika{a, dva odjeqewa bawo-
lu~ke Gimnazije osta}e slobodna za
upis ostalih u~enika.
U Medicinskoj {koli u Bawoj
Luci u prva dva dana upisa odlika-
{a evidentirano je 190 u~enika, a
prema rije~ima direktora Bo{ka
Bawca, planirano je da se upi{e 240
|aka.
- U prvom upisnom krugu o~eku-
jemo da }e se upisati oko 80 odsto
sredwo{kolaca. Odziv u~enika u pr-
vim danima upisa je veoma dobar, jer
se u na{u {kolu upisuju samo odli~-
ni i poneki vrlo dobar |ak - istakao
je Bo{ko Bawac.
Direktor Ekonomske {kole u
Bijeqini Svetislav Vuji} ka`e da
su mjesta na ~etvorogodi{wim smje-
rovima skoro popuwena. Vi{e slo-
bodnih mjesta ima jo{ u odjeqewu
trogodi{we {kole.
Prijem dokumenata za odlika{e
traje do 16. juna. Sve sredwe {kole
u Republici Srpskoj podatke o upi-
su treba da dostave republi~kom Mi-
nistarstvu prosvjete i kulture naj-
kasnije do 1. jula. [kole koje u pr-
vom upisnom roku ne popune plani-
ranu kvotu upisa raspisa}e i drugi
rok. ¥ @. BA[I]
SINDIKAT "FRUKTONE" UPOZORAVA Ostoja Bla`e-
novi}: Ni vi-
qamovka se
vi{e ne pro-
izvodi
(Snimio
M. ZUBO-
VI])
Otimaju nam "pepsi"
UPIS ODLIKA[A U SREDWE [KOLE U REPUBLICI SRPSKOJ
PETICE OSIGURALE IZBORU Bijeqini se odlika{i ponovo vra}aju Gimnaziji.
U bawolu~ku Medicinsku {kolu po tradiciji upisuju
se samo odlika{i i poneki vrlo dobar |ak
UDRU@EWE "OSTANAK" SRE\UJE DOKUMENTACIJU
Sru{eno mora biti pla}eno
SOKOLAC
U sedam odjeqewa prvih razreda
sredwe {kole u Sokocu bi}e upisano
196 u~enika, od kojih 112 u ~etiri odje-
qewa Gimnazije.
Pomo}nik direktora sredwe {ko-
le Dobro Borov~anin rekao je da }e se
upis gimnazijalaca koji su u osnovnoj
{koli imali odli~an uspjeh zavr{i-
ti do 16. juna. Od 18. do 22. juna upisa-
}e se u~enici za zanimawa ~etvrtog
stepena, a upis |aka za tre}i stepen
traja}e od 18. do 27. juna. U podru~nom
odjeqewu u Han Pijesku bi}e upisa-
no jedno odjeqewe Gimnazije.
NIJE NA DU[U QEKARA
NOVI SAD - Stariji go-
spodin {eta ulicama Novog
Sada u interesantnoj proqe}-
no-qetnoj kombinaciji garde-
robe.
(Foto-Beta)
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 15. jun 2005.SRBIJA I CRNA GORA8
FOTO-VIJEST
PIROT - Ameri~ka firma
"Dajmon# sklopila je ugovor sa
stotinak proizvo|a~a duvana iz
Pirotskog okruga o proizvodwi
duvana tipa "prilep#, izjavio je
zastupnik te firme za jugoisto~-
nu Srbiju Goran Svetozarevi}.
- Svima koji su sklopili ugo-
vor besplatno su podeqena hemij-
ska za{titna sredstva, |ubrivo i
najloni, a dobi}e i ma{ine za ni-
zawe duvana - rekao on je Beti.
"Dajmon# od 2004. godine u Pi-
rotskom okrugu otkupquje duvan
za potrebe fabrike "Filip Mo-
ris# u Ni{u, a prema rije~ima
Svetozarevi}a, pro{le godine je
bilo dvadesetak proizvo|a~a du-
vana kojima su sve otkupqene ko-
li~ine ispla}ene u evrima i u ro-
ku.
- Uredbom Vlade Srbije za
proizvo|a~e duvana predvi|ena
je premija u iznosu od 30.000 di-
nara avansa po hektaru, a posle
otkupa drugi deo premije se is-
pla}uje po klasama duvana - rekao
je Svetozarevi}, dodav{i da je in-
teresovawe za sadwu duvana veli-
ko i da su to, uglavnom, proizvo-
|a~i u brdsko-planinskom dijelu
okruga. ¥
PROIZVODWA DUVANA U PIROTSKOM OKRUGU
Ameri vade evroPro{le godine "Dajmon" je sve otkupqenekoli~ine duvana isplatio u roku
BEOGRAD - Predsjednik Uni-
je sindikata prosvjetnih radnika
Srbije Miodrag Skrobowa rekao
je da je u vi{e od 200 osnovnih i
sredwih {kola u Srbiji ju~e odr-
`an {trajk upozorewa, zbog ne-
postojawa posebnog kolektivnog
ugovora.
Skrobowa je Beti kazao da
{trajka~i ju~e ujutro nisu odr`a-
li prvi ~as. Oni protestuju i zbog
najave otpu{tawa zaposlenih u
prosvjeti i neizra|enog mehani-
zma socijalnog programa.
Skrobowa je kazao da je {tra-
jk upozorewa odr`an u gotovo svim
gradovima Srbije. On je naveo da
Unija ne}e dozvoliti podjele ot-
kaza bez potpisanog posebnog ko-
lektivnog ugovora i adekvatnog
socijalnog programa, neophodnih
za zbriwavawe prosvjetnih rad-
nika i zaposlenih u prosvjeti.
Ministar prosvjete i sporta
Srbije Slobodan Vuksanovi} re-
kao je u izjavi Beti da je u pone-
djeqak, na sastanku sa predstav-
nicima Unije sindikata prosvjet-
nih radnika Srbije, dogovoreno
da ne}e biti otpu{tawa prosvjet-
nih radnika.
Vuksanovi} je dodao da nije-
dan prosvjetni radnik ne}e biti
otpu{ten dok se ne obezbijedi pot-
pisivawe kolektivnog ugovora,
koji bi pratio i odgovaraju}i so-
cijalni program.
- U vezi sa eventualnim vi-
{kom zaposlenih, za sve pojedi-
na~ne slu~ajeve direktori {kola
moraju se obratiti direktno Mi-
nistarstvu prosvete i sporta - do-
dao je ministar.
Prema wegovim rije~ima, na
sastanku je bilo malo rije~i o pot-
pisivawu kolektivnog ugovora.
Jer, prema wegovim rije~ima,
predstavnici sindikata "znaju da
se kolektivni ugovor potpisuje
sa Ministarstvom finansija i
Ministarstvom za rad, a da je
Ministarstvo prosvete i spor-
ta samo posrednik i posmatra~#.
Me|utim, Skrobowa je rekao
da se kolektivni ugovor, ipak, pot-
pisuje sa Ministarstvom prosvje-
te i sporta. ¥
[TRAJK UPOZOREWA U [KOLAMA
"PRESPAVALI" PRVI ^ASProsvjetari {trajkuju zbog najaveotkaza i neizra|enog mehanizmasocijalnog programa
BEOGRAD - Ministar za
qudska i mawinska prava Srbi-
je i Crne Gore Rasim Qaji} pri-
mio je u Beogradu zamjenika mi-
nistra spoqnih poslova Iraka
Hamida al-Bajatija.
Ministar Qaji} je istakao
da je u svjetlu tradicionalno do-
brih odnosa sa Irakom, a u novim
okolnostima, neophodno oja~ati,
osim politi~kog dijaloga, eko-
nomsku saradwu dviju zemaqa.
Qaji} je istakao spremnost
dr`avne zajednice da pomogne
Iraku u obnovi, kao i `equ Sr-
bije i Crne Gore da se weni pri-
vrednici vrate na tr`i{te te
bliskoisto~ne zemqe kao zna~aj-
ni partneri, a posebno da wena
gra|evinska operativa ponovo
zauzme visoko mjesto koje je ima-
la u toj zemqi.
Al-Bajati je naglasio sprem-
nost za daqe unapre|ewe ukup-
ne saradwe i istakao da je Ira-
ku neophodna pomo} u mnogim
segmentima, a posebno u obuci
stru~nih kadrova u razli~itim
oblastima, saop{teno je iz Di-
rekcije za informisawe Savje-
ta ministara Srbije i Crne Go-
re. ¥
QAJI] SA AL-BAJATIJEM
Irak opet partner
MINISTAR za dr`avnu
upravu i lokalnu samoupravu u
Vladi Srbije Zoran Lon~ar, ko-
ji predvodi delegaciju Srbije i
Crne Gore na sjednici Savjeta
bezbjednosti Ujediwenih nacija
posve}enoj radu Ha{kog tribu-
nala, izjavio je u Wujorku da se
prvi put u pozitivnom kontekstu
govorilo o izvje{taju koji se od-
nosi na Srbiju i Crnu Goru.
O~ekivani pozitivni izvje-
{taj predsjednika Ha{kog tri-
bunala Teodora Merona i glavnog
tu`ioca Karle del Ponte dao je
poseban tok diskusiji, koju su vo-
dili ~lanovi Savjeta bezbjedno-
sti, naveo je ministar Lon~ar.
- Izre~ene su posebne pohva-
le za sve {to je Vlada Srbije u
posledwih nekoliko meseci
ostvarila u procesu saradwe sa
Ha{kim tribunalom, gde se na-
ro~ito izdvaja govor predstavni-
ka ameri~ke administracije - ka-
zao je Lon~ar.
Lon~ar je rekao da je zna~aj
rasprave o saradwi sa Tribuna-
lom za Srbiju i dr`avnu zajedni-
cu u ~iwenici da je na sjednici
Savjeta bezbjednosti verifikova-
na uspje{na politika koju je Vla-
da Srbije vodila tokom posqed-
wih mjeseci, i to na najvi{em mo-
gu}em nivou, javio je Tanjug.
Lon~ar je naglasio da }e Sr-
bija nastaviti da preduzima sve
kako bi bili locirani preosta-
li optu`eni i kako bi se utvrdi-
lo da li se neko od wih uop{te
nalazi u Srbiji i Crnoj Gori.
- Smatram da je, zahvaquju}i
ovim aktivnostima, znatno pove-
}an kredibilitet i ugled dr`av-
ne zajednice u me|unarodnoj zajed-
nici i da se predstavnicima Vla-
de Srbije i dr`avne zajednice ve-
ruje zbog svega {to je u~iweno i
zbog spremnosti da obaveze budu
izvr{ene u potpunosti - kazao je
Lon~ar. ¥
MINISTAR LON^AR NA SJEDNICI SAVJETA BEZBJEDNOSTI
Pohvale iz WujorkaBEOGRAD - Ministar za
rad, zapo{qavawe i socijalnu
politiku Srbije Slobodan Lalo-
vi} izjavio je ju~e da }e se
u narednih nekoliko dana znati
sudbina preduze}a "Lupus#, ko-
je je osnovala supruga Milorada
Ulemeka Legije.
Lalovi} je za Radio "B92#
rekao da je u toku preregistra-
cija svih preduze}a registrova-
nih u Trgovinskom sudu, koja bi
trebalo da bude zavr{ena 15. ju-
na u pono}.
- Pitawe je da li }e to pred-
uze}e biti preregistrovano u
okviru Agencije za preregistra-
ciju. Ako agencija ne prihvati
preregistraciju, onda to predu-
ze}e ne}e mo}i vi{e da funkci-
oni{e i to }e se znati ovih da-
na - rekao je Lalovi}.
On nije precizirao koji su
kriterijumi za izdavawe dozvo-
le o preregistraciji. Lalovi}
je samo napomenuo da se radi o
"op{tim kriterijumima# koje
moraju da ispuwavaju sva predu-
ze}a.
Ministri u Vladi Srbije iz
Srpskog pokreta obnove nedav-
no su objavili da je postignut
dogovor sa premijerom Vojisla-
vom Ko{tunicom da agencija
"Lupus#, u kojoj rade i biv{i
pripadnici Jedinice za speci-
jalne operacije, bude zatvore-
na.
Kao jedan od mogu}ih na~ina
za zatvarawe navodi se da toj
agenciji ne bude odobrena pre-
registracija. ¥
SLOBODAN LALOVI]
Ministar Vuksanovi}: Dogovoreno da ne}e biti otpu{tawa (foto-arhiva)
SEPTEMBARUnija sindikata prosvjet-
nih radnika Srbije upozorila
je, ako izostane dogovor o ko-
lektivnom ugovoru, 560 {kola,
~lanica tog sindikata 1. sep-
tembra ne}e po~eti novu {kol-
sku godinu.
Proqe}e, malo sutra
Lalovi}: Preregistracija sezavr{ava
(foto-arhiva)
"Lupusu" odbrojani dani
"Lupusu" odbrojani dani"Lupusu" odbrojani dani"Lupusu" odbrojani dani"Lupusu" odbrojani dani"Lupusu" odbrojani dani
"Lupusu" odbrojani dani
"Lupusu" odbrojani dani
"Lupusu" odbrojani dani
JELICA MINI]
Mladi} evropski kqu~
BEOGRAD - Potpredsjednik
Evropskog pokreta u Srbiji Jelica
Mini} izjavila je Tanjugu da bi iz-
ru~ewe Ratka Mladi}a Ha{kom tri-
bunalu "otvorilo vrata# ubrzanim
pregovorima Srbije i Crne Gore sa
Evropskom unijom i pristupawu
"Partnerstvu za mir#.
- Mislim i da svi potresi koje
danas imamo na doma}oj sceni, od
tribine na Pravnom fakultetu o
Srebrenici, preko raznih vidova
izra`avawa krajwe desni~arskih i
rasisti~kih stavova i parola, do saj-
tova na kojima se pretilo qudima ko-
ji su organizovali konferenciju o
Srebrenici, ukazuju da su izgledi za
isporu~ivawe Ratka Mladi}a bli-
`i - rekla je Mini}eva.
- Izgleda da je odlu~nost insti-
tucija tu i da su garancije koje su
one dale me|unarodnim partneri-
ma, pre svega, Ha{kom tribunalu,
bile jasne i, ukoliko je tako, to }e
nama otvoriti vrata ubrzanom pro-
cesu pregovarawa s Evropskom uni-
jom i ubrzanom ulasku u "Partner-
stvo za mir# - ocijenila je Mini}e-
va.
Prema wenim rije~ima, i jedno
i drugo otvara zna~ajne mogu}nosti
za ubrzavawe stranih ulagawa u Sr-
biju i Crnu Goru, "{to je vitalno
pitawe, jer ukoliko to ne obezbedi-
mo u narednih godinu ili dve, mo`e-
mo lako do}i u du`ni~ku krizu#.
Mini}eva je naglasila da je ̀ i-
votni interes dr`avne zajednice da
priliv stranih ulagawa bude ubr-
zan, za {ta je "dobra saradwa s Ha-
{kim tribunalom jednostavno us-
lov#. ¥
BEOGRAD - ^eda Nikoli}, pe-
desetogodi{wak iz Beograda, hteo
je da samo da ozida ~esmu. Bilo je
krajwe vreme da onu staru, jo{ od
wegovog dede, koja je vi{e od pola
veka trajala i dotrajala u wegovom
dvori{tu - promeni.
Odlu~io je da napravi novu, sta-
menu i starinsku. Od kamena. Seo je
i ra~unicu stavio na papir: sve u
svemu ne bi trebalo da ga ko{ta vi-
{e od dve, maksimum tri hiqade di-
nara, ra~unaju}i i ruke majstora.
Kupio je tako malo peska, xak cemen-
ta, ostalo je jo{ da nabavi kamen. I
ba{ na kamenu ozbiqno se spota-
kao.
Obi{ao je najpre sva stovari-
{ta za koje je znao ili su mu prija-
teqi rekli. Niko nema kamena. Upu-
tio se kolima ka jedinom kamenolo-
mu u okolini Beograda, u Kne`e-
vac, na Stra`evicu. Ako se izuzme
"sitnica# da je jedva pre`iveo vra-
tolomije izlokanog puta, na kojem
su brazde, kao klance duboke, na-
pravili kamioni "vi{etonci#, pu-
ni kamewa, stigao je za jedan sat. Us-
put, kroz oblake pra{ine, uspevao
je da sagleda znakove upozorewa. Pr-
vo, zabraweno snimawe, onda zabra-
wen pristup, pa precrtan auto i na
kraju precrtan i ~ovek!
Prepao se. [ta je ovo, ne{to
vojno? Sve zabrane, a wemu treba
kamen. U daqini, video je poslov-
nu zgradu. Ide tamo. Parkira pola-
ko svoj stari "audi#, kojeg usput je-
dva da mo`e poznati od pra{ine.
Nije stigao ni da zalupi vrata, kad
iz zgrade, kao nevreme, izlete jed-
na ~inovnica.
Natu{tila se. Odmahuje o{-
tro rukom, pokazuje da ne{to ne mo-
`e. Ne mo`e! [ta ne mo`e?
- Ne mo`e parkirawe! - Pa, gde
da stanem? - Tamo, van kruga kame-
noloma! - Tri kilometara nazad?! -
Da, tamo je dozvoqeno. - Ma, molim
vas, do{ao sam po kamen, treba mi
za ~esmu. - Koliko vam tona treba?
- Tona? Trebalo bi mi nekoliko do-
brih komada. - Ne mo`e tako. Ra~u-
namo na viqu{ku, koliko ona za-
hvati, toliko platite.
- Pa, koliko zahvati? - Oko pet
tona. - [alite se. Meni treba ma-
lo. A mo`e li, bar, da se vidi ka-
men. - Jok, to je tamo daleko. - A da
odem kolima? - Tamo smeju samo ka-
mioni.
^eda Nikoli} iz Beograda, iz
male, tihe Supilove ulice, hteo je
samo nekoliko krupnih komada ka-
mena da sagradi ~esmu. Lepu, sta-
rinsku, da ga podse}a na dedu. Do{ao
je na pola puta i {ta je sada mogao?
Platio je tu viqu{ku koja grabi
tone kamewa, jo{ mu nisu dali ni da
vidi robu i - oti{ao ku}i.
Ujutru, stigao kamion. Pita maj-
stor gde da ga istovari. Veli mu ̂ e-
da, tu, pred dvori{te, na ulicu. Maj-
stor po~eo da kipuje... Treska, buka...
Kada je zavr{io, ̂ eda u bunilu. Ka-
men ulicu zatrpao! Tri tone bloki-
rale saobra}aj. Kom{ije se za`i-
le, zvale i policiju. Ovi stigli br-
zo, zapretili ̂ edi Nikoli}u: "Uli-
cu brzo raskr~i, saobra}aj reme-
ti{!#
A, on, jadan, {ta je mogao. Ni
banke vi{e nema. Istro{io se, ne
pitajte. Sve se naglas sabira:
- Jedan kubik platio sam dve i
po hiqade dinara. Puta tri tone, ko-
liko je prokleta viqu{ka zahvati-
la, to je sedam i po hiqada dinara,
skoro sto evra. Platio i kamion da
to dotera, hiqadu i po dinara. Za
cement i pesak dao sam tri hiqade,
ali i to je morao da doveze. "Tres#
jo{ hiqadu i po dinara za kamion-
~e. Za majstora planirao dnevnicu
od 25 evra... Jao! Ode cela plata.
Na kraju, nije imao novca da
plati radnike da mu pomognu. Eno
ga, sirotog, jo{ sam kr~i ulicu. Va-
qa kamewe, beogradski Sizif. Uni-
{tio ga kamen. A samo je hteo da sa-
gradi malu ~esmu, na dedu da ga pod-
se}a. ¥ N. \OR\EVI]
PRI^E IZ SRBIJE: KAKO JE ^EDA NIKOLI]GRADIO ^ESMU
BEOGRADSKI SIZIFHtio je samo nekoliko krupnih komada kamena, da sagradi~esmu. Lepu, starinsku, da ga podse}a na dedu...
"Lupusu" odbrojani dani
srijeda, 15. jun 2005. SRBIJA I CRNA GORA 9
PRI[TINA - U~esnici kon-
ferencije "Budu}i status Koso-
va# ocijenili su ju~e da je zadr-
`avawe sada{weg stawa na Kosme-
tu neodr`ivo i pozvali vlasti u
Beogradu i Pri{tini da u praksi
demonstriraju maksimum dobre vo-
qe za me|usoban dijalog i saradwu
sa predstavnicima me|unarodne za-
jednice.
U zavr{noj deklaraciji, u~e-
snici konferencije pozvali su sve
politi~ke aktere, sa obje strane,
da prihvate kosovsku realnost kao
polaznu ta~ku za budu}e pregovo-
re, imaju}i stalno u vidu legitim-
ne interese i Srba i Albanaca i
drugih zajednica na Kosovu i Me-
tohiji.
- Insistiramo na po{tovawu i
punom sprovo|ewu svih me|unarod-
nih dokumenata i standarda, koji se
odnose na po{tovawe qudskih i
mawinskih prava - navodi se u ovoj
deklaraciji, javila je Beta.
U~esnici konferencije ape-
lovali su na vlasti u Beogradu da
ne sputavaju predstavnike Srba iz
pokrajine da autonomno djeluju u
najboqem interesu ostvarivawa
qudskih i gra|anskih prava srp-
ske mawine na Kosovu.
Oni su apelovali i na privre-
mene organe samouprave na Koso-
vu i Metohiji da upravo na pita-
wu za{tite svih mawinskih zajed-
nica doka`u svoju doraslost za iz-
gradwu demokratskog, prosperi-
tetnog i evropskog Kosova.
- Pozdravqamo re{ewe statu-
sa Kosova i Metohije koje se za-
sniva na multietni~nosti i punom
po{tovawu qudskih prava, ukqu~u-
ju}i pravo izbeglica i raseqenih
lica da se bezbedno vrate u svoje
domove - pi{e u deklaraciji.
U~esnici konferencije zatra-
`ili su da se obezbijede efikasne
ustavne garancije za za{titu mawi-
na, ukqu~uju}i i mehanizme za wi-
hovo u~e{}e u vlasti, kao i da se
obezbijedi proces decentraliza-
cije, koji }e doprinijeti zajedni~-
kom `ivotu razli~itih zajednica.
Zatra`eno je da se obezbije-
de i posebne garancije za za{ti-
tu kulturnog i istorijskog nasqe-
|a, kao i promocija efikasnih me-
hanizama za borbu protiv organi-
zovanog kriminala.
Na ju~e zavr{enoj dvodnevnoj
konferenciji "Budu}i status Ko-
sova#, koju je organizovao Hel-
sin{ki odbor za qudska prava u
Srbiji, u~estvovali su predstav-
nici me|unarodne zajednice, ko-
sovskih privremenih organa sa-
mouprave, politi~kih stranaka,
Srba sa Kosmeta, kao i nevladi-
nih organizacija i nekoliko gra-
|anski orijentisanih partija iz
Srbije.
Konferenciji, koja je odr`a-
na u pri{tinskom hotelu "Grand#,
nisu prisustvovali predstavnici
vlasti iz Beograda.
Kosovski premijer Bajram
Kosumi rekao je pred u~esnicima
konferencije da }e nezavisno Ko-
sovo biti demokratska dr`ava ne
samo Albanaca, nego svih wego-
vih gra|ana.
On je naveo da su kosovski or-
gani samouprave u~inili veliki
pomak u ispuwavawu standarda ko-
je je propisala me|unarodna za-
jednica. Po wegovim rije~ima,
"velika ve}ina gra|ana Kosova,
i to ne samo Albanaca, ve} i pri-
padnika nacionalnih mawina, iz-
ja{wava se za nezavisno Kosovo#.
Kosumi je izrazio uvjerewe da
}e pregovori o kona~nom statusu
po~eti u septembru i da }e traja-
ti "zna~ajno mawe od godinu da-
na#. Kosovski premijer o~ekuje
da to ne}e biti pregovori srpske
i albanske strane uz posredovawe
me|unarodne zajednice, ve} }e na
wima biti rije~i o tome da li su
standardi koji su postavqeni is-
puweni.
Kosumi je ponovio da je Kon-
takt grupa jasno definisala da
ne}e biti podjele Kosova i pro-
mjene granica.
- Kontakt grupa nije defini-
sala {ta }e Kosovo biti u budu}-
nosti. To je na{ zadatak i na{e
je demokratsko pravo da sami od-
lu~imo o svojoj budu}nosti - re-
kao je Kosumi i dodao da je pred-
uslov za normalizaciju odnosa u
regionu rje{avawe statusa Koso-
va i Crne Gore.
Zamjenik {efa Unmika Lari
Rosin ocijenio je da je ova konfe-
rencija va`an korak u procesu us-
postavqawa dijaloga i va`na pre-
preka monoetni~kom razmi{qa-
wu. ¥
KONFERENCIJA U PRI[TINI O BUDU]NOSTI KOSMETA
ZA PO^ETAK - DOBRA VOQA U zavr{noj deklaraciji, u~esnici konferencije pozvali susve politi~ke aktere, sa obje strane, da prihvate kosovskurealnost kao polaznu ta~ku za budu}e pregovore
NOJKI]Predstavnik "Srpske liste
za Kosovo i Metohiju# Ran|el
Nojki} izjavio je da Srbi treba
da se ukqu~e u rad kosovskih pri-
vremenih organa samouprave.
- Niko ne mo`e da brani in-
terese Srba sa ovih prostora kao
{to to mogu sami oni - rekao je
Nojki}.
On ima primjedbe na poli-
tiku iz Beograda, naro~ito na
neke stranke koje poku{avaju da
diktiraju na~in funkcionisawa
Srba na ovim prostorima, i to
~ine iz partijskih interesa.
ROSINZamjenik {efa Unmika La-
ri Rosin izjavio je da }e rje{e-
wem kona~nog statusa Kosova cio
region biti na dobitku, ukqu~u-
ju}i i Srbiju i Crnu Goru.
- U procesu rje{avawa ko-
na~nog statusa ne smije biti po-
bjednika i gubitnika - rekao je
Rosin i dodao da strane u Beogra-
du i Pri{tini treba same, me|u-
sobno, da rije{e sporna pitawa
u procesu definisawa kona~nog
statusa Kosova.
KOSOVSKA MITROVICA
- Vi{e stotina Srba iz sjevernog
dijela Kosovske Mitrovice oku-
pilo se i ju~e prije podne u bli-
zini glavnog mosta na Ibru, u znak
protesta zbog odluke Unmika o
slobodnom prelasku gra|ana i vo-
zila preko mosta.
Gra|ani sjeverne Kosovske
Mitrovice odlu~ili su da se od
ponedjeqka svakodnevno okupqa-
ju u blizini mosta na Ibru, u vri-
jeme kada je "most otvoren# za pre-
laz motornih vozila, a to je od de-
vet do 10 i od 17 do 18 ~asova. Pje-
{aci nesmetano mogu da prelaze
most tokom ~itavog dana, javqa
Beta.
Vremenski period u kome }e
vozila mo}i da prelaze most sa
sada{wa dva sata dnevno, postepe-
no }e se iz nedjeqe u nedjequ pro-
du`avati za sat vremena, da bi od
18. jula most bio i za vozila otvo-
ren tokom ~itavog dana.
Okupqawem oko mosta na
Ibru Srbi `ele da izraze neza-
dovoqstvo i zabrinutost, jer sma-
traju da me|u obi~nim gra|anima
iz ju`nog dijela Kosovske Mitro-
vice mo`e biti i ekstremnih Al-
banaca koji im mogu ugroziti mir.
Srbi koji protestuju isti~u
da nisu protiv zajedni~kog ̀ ivo-
ta sa Albancima, {to dokazuju i
~iwenicom da u sjevernom dijelu
grada, u naseqima Bo{wa~ka ma-
hala, Tri solitera i Rudarske ~e-
te, `ivi oko tri hiqade Albana-
ca.
Pripadnici i Kosovske po-
licijske slu`be obezbje|ivali su
ju~e most, a vi|ena je i Unmiko-
va policija.
Gra|ani su rekli novinari-
ma da smatraju da je jo{ rano da se
slobodno prelazi preko mosta i
da time samo `eli da se stvori
la`na slika o poboq{anoj bez-
bjednosnoj situaciji zbog dolaska
specijalnog izaslanika general-
nog sekretara Ujediwenih nacija
Kaija Eidea na Kosmet.
Norve{ki diplomata Eide za-
du`en je za procjenu ispuwavawa
standarda u pokrajini, {to je
preduslov za po~etak razgovora o
budu}em statusu Kosova i Meto-
hije.
I ju~era{we okupqawe Sr-
ba kod mosta u Kosovskoj Mitro-
vici pro{lo je bez ikakvih in-
cidenata. ¥
PROTEST SRBA IZ SJEVERNOG DIJELA KOSOVSKE MITROVICE
UNMIK IBAR MUTISrbi su zabrinuti jer smatraju da me|u obi~nim gra|animaiz ju`nog dijela grada, koji sada slobodno prelaze most,mo`e biti i ekstremnih Albanaca
[EF misije Ujediwenih naci-
ja na Kosovu i Metohiji Seren Je-
sen-Petersen podr`ava ideju da ad-
ministraciju ju`ne srpske pokra-
jine preuzme Evropska unija.
Po{to Savjet bez-
bjednosti Ujediwenih
nacija treba da odlu-
~i o kona~nom sta-
tusu Kosova, o~e-
kuje se da }e u
drugoj polovini
2006. godine bi-
ti donesena ta-
kva odluka u ko-
joj }e biti na-
novo definisa-
na i uloga me-
|unarodne za-
jednice u po-
krajini.
S v e
ukazuje
n a
to da bi Evropska unija mogla da
preuzme administraciju, prenosi
Beta izjavu Serena Jesen-Peterse-
na austrijskoj novinskoj agenciji.
- Smatram da bi bilo isprav-
no ako bi proces i{ao u tom prav-
cu - rekao je Jesen-Petersen.
On je poru~io da "do re{ewa
pitawa statusa mora biti sasvim ja-
sno da je budu}nost Kosova evrop-
ski zadatak, koji mo`e samo uz ak-
tivnu ulogu Evrope biti re{en#.
Diplomatski izvori u Pri-
{tini tvrde da je ve} gotovo dogo-
voreno povla~ewe Ujediwenih na-
cija sa Kosova.
Na to ukazuje i ~iwenica da se
demo-
kratski i pravni standardi, koje
su kao preduslov postavile Ujedi-
wene nacije, sve vi{e prilago|a-
vaju kopenha{kim kriterijumima
potrebnim za prijem u Evropsku
uniju.
Po{to mogu}a nezavisnost Ko-
sova i Metohije ina~e ne}e mo}i da
uslijedi prije prijema zemqe u
Evropsku uniju, Evropa bi na taj na-
~in imala politi~ku kontrolu nad
protektoratom, navodi austrijska
novinska agencija. ¥
SEREN JESEN-PETERSEN O BUDU]EM STATUSU POKRAJINE
Evropi vru} krompir
BEOGRAD - Javno preduze}e
"@eleznice Srbije# najavile su
da }e u junu i julu ove godine na
relaciji Sremskih
Karlovaca, Novog Sada, Bele Cr-
kve, Vrwa~ke Bawe, Smedereva i
Pali}a saobra}ati muzejski voz
"Romantika#.
Kako se navodi u saop{tewu,
"Romantika# }e 18. juna voziti do
Pali}a, povodom otvarawa se-
zone kupawa, a posjetioci }e mo-
}i da prisustvuju otvarawu i Pa-
li}ke olimpijade, izlo`bi likov-
nih stvaralaca, kao i zabavnom
programu "Kuvawe 160 kotli}a#,
javila je Beta.
Voz }e 25. juna voziti i na
Karneval cvije}a u Vr{cu, na ko-
jem }e posetioci mo}i da vide iz-
lo`be likovnih umjetnika i ru~-
nih radova, kao i regatu na jeze-
ru.
"Romantika# }e, tako|e, sao-
bra}ati i do Smedereva, 26. juna,
gdje }e za turiste biti organizo-
van obilazak grada i kulturno-
istorijskih spomenika.
Muzejski voz }e povesti put-
nike u petak, 1. jula, i u Vrwa~ku
Bawu, gdje }e turisti, pored obi-
laska grada i spomenika, mo}i u
organizaciji Kajaka{kog kluba
da prisustvuju manifestaciji "Ve-
seli spust Ibrom#.
Tradicionalno, "Romantika#
}e saobra}ati 19. juna i 9. jula do
Sremskih Karlovaca, gdje }e turi-
sti mo}i da obi|u riznicu Patri-
jar{ijskog dvora, Gradski muzej,
Karlova~ku gimnaziju i galeriju
Kulturnog centra. ¥
MUZEJSKI VOZ KRE]E 18. JUNA
"Romantika" na pruzi
Most na Ibru: Odluka Umnika uznemirila Srbe (Foto-Beta)
Jesen-Petersen: Budu}nost Kosova je evrop-ski zadatak (Foto-Beta)
SRPSKI POKRET OBNOVE
Mjerkajustavove
JAGODINA - Potpredsjed-
nik Srpskog pokreta obnove
Vlajko Seni} izjavio je da }e ta
stranka do kraja nedjeqe donije-
ti stav o u~e{}u wenih pred-
stavnika u privremenim kosov-
skim organima samouprave, pre-
nosi Beta.
Seni} je jagodinskoj televi-
ziji "Palma plus# rekao da }e
do kraja nedjeqe biti zauzet stav
i povodom odluke pokrajinskog
odbora ove partije na Kosovu i
Metohiji da wihovi ~lanovi sa
Srpske liste u~estvuju u radu
privremenih organa.
Seni} je dodao i da ta odlu-
ka nije u suprotnosti sa general-
nom politikom wegove stranke,
koja se zalagala za izlazak Srba
na kosovske parlamentarne iz-
bore, kao na~in za stvarawe bo-
qih uslova `ivota u pokrajini.
Srpski pokret obnove je na
pro{lim kosovskim parlamen-
tarnim izborima u~estvovao na
jedinstvenoj listi sa Socijalde-
mokratskom partijom Neboj{e
^ovi}a i Demokratskom stran-
kom. Lista je osvojila osam mje-
sta, od kojih su dva pripala Srp-
skom pokretu obnove. ¥
BEOGRAD - Generalni in-
spektor Ministarstva unutra-
{wih poslova Srbije Vladimir
Bo`ovi} izjavio je da biv{i na-
~elnik beogradske policije, gene-
ral Milan Obradovi}, "nije `r-
tva nikakve policijske, a jo{ ma-
we politi~ke zavere#.
Bo`ovi} je Televiziji "Po-
litika# rekao da je wegova slu-
`ba, u vezi sa slu~ajem Obradovi-
}a, po nalogu dr`avnog tu`ioca
"prikupila sve {to je mogla i do-
stavila izve{taj tu`iocu#, pre-
nosi Tanjug.
Prema wegovim rije~ima,
Uprava za borbu protiv organizo-
vanog kriminala podnijela je po-
tom krivi~nu prijavu i uhapsila
biv{eg zamjenika {efa Bezbjedno-
sno-informativne agencije Milo-
rada Bracanovi}a i Milana Obra-
dovi}a i nastavila da radi po na-
logu dr`avnog tu`ioca.
Bo`ovi} je o smrti slikara
Dragana Male{evi}a Tapija re-
kao da je slu`ba generalnog in-
spektora po nalogu dr`avnog tu-
`ioca ispitivala postupawe beo-
gradske policije u vezi sa ubi-
stvom policijskog generala Bo-
{ka Buhe, a u okviru te akcije bio
je priveden i Tapi, koji je posli-
je izvjesnog vremena preminuo u
policijskoj stanici.
Svi relevantni dokazi, in-
formacije i ~iwenice do kojih je
slu`ba do{la predstavqeni su dr-
`avnom tu`iocu i nalaze se sada
u tu`ila{tvu, rekao je Bo`ovi}.
- Smatram da je neko kriv i da
je na dr`avnom tu`iocu da se za-
interesuje za taj slu~aj i da odgo-
vori ko je taj krivac i ko jeprekr-
{io zakon i da shodno tome pove-
de postupak. Mi smo uradili svoj
deo posla i izve{taj je kod dr`av-
nog tu`ioca i smatram da ima ele-
menata za krivi~nu prijavu i sve
daqe je u iskqu~ivoj nadle`nosti
tu`ioca - rekao je Bo`ovi}.
Generalni inspektor policije
rekao je da je od wegovog stupawa na
du`nost u aprilu 2004. godine dobi-
jeno 4.515 predstavki i `albi gra-
|ana i da je ve}i dio wih obra|en,
kao i da su na osnovu toga podnese-
ne 84 prijave protiv 119 lica, me-
|u kojima je 110 radnika Ministar-
stva unutra{wih poslova. ¥
VLADIMIR BO@OVI], GENERALNI INSPEKTOR POLICIJE
Obradovi} nije `rtva zavjere
BEOGRAD - Korupcija u Sr-
biji je jedan od najve}ih proble-
ma dr`avne politike, a sve obla-
sti dru{tva su strukturno ko-
rumpirane, ocijeweno je ju~e na
skupu prilikom dodjele diploma
polaznicima osme i devete ge-
neracije antikorupcijske obuke
slu`benika Vlade Srbije i dr-
`avne zajednice.
- Korupcija uti~e na vlada-
vinu prava i unapre|ewe demo-
kratskog dru{tva, a negativna
posledica te "bolesti# je daqe
siroma{ewe dru{tva - kazao je
ambasador [vedske u Beogradu
Lars Joran Engfeldt.
On je pozdravio dono{ewe
nacionalne strategije, kao okvi-
ra za borbu protiv korupcije,
ali je i rekao da jo{ dosta toga
treba da se uradi. Antikorup-
cijska obuka vi{e od 200 slu-
`benika vojske, policije, mini-
starstava Srbije i organa dr-
`avne zajednice, odr`ava se ve}
tri godine u saradwi sa {ved-
skom Agencijom za inostrani
razvoj.
Ti stru~waci bi}e na raspo-
lagawu Vladi Srbije kada bude
formirala antikorupcijsku
agenciju. ¥
OBUKA SLU@BENIKA VLADE SRBIJE I DR@AVNE ZAJEDNICE
Diplomom protiv korupcije
[ef Unmika podr`ava ideju da administracijupokrajine preuzme Evropska unija
srijeda, 15. jun 2005.SVIJET
HAIFA - Vi{e od dvije hi-
qade godina ~ekalo se na osmo
svjetsko ~udo, kako sqedbenici ba-
haji religije nazivaju veli~anstve-
ni vrt na obroncima brda Karmel
u Haifi (Izrael), u kojem je smje-
{ten svjetski centar te najmla|e
religije, osnovane u Iranu sredi-
nom 19. vijeka.
Bri`qivo ure|ene terase vr-
ta dominiraju gotovo cijelom sje-
vernom padinom Karmela, koja gle-
da na luku. Karmel je sveto brdo za
vi{e svjetskih religija. Vrt je di-
zajnirao kanadski arhitekta Fa-
riborz Saba i on predstavqa fa-
scinantan prizor i no}u, jer je ras-
poredom osvjetqewa postignuto da
cio kompleks izgleda kao niz svje-
tlosnih prstenova koji vode do cen-
tralnog hrama, podsje}a se u repor-
ta`i novinara Bete Viktora
[trpca.
Vrt, koji godi{we posjeti bli-
zu milion turista, ~ini 18 terasa,
devet koje vode do hrama i devet od
hrama do vrha brda. Svaka je dizaj-
nirana druga~ije - razli~itim vr-
stama cvije}a i ukrasnog biqa, vo-
doskocima i ornamentima u mer-
meru. Terase vrta povezane su sa
1.500 stepenika. Graditeqi su po-
ku{ali da u vrtu stvore utisak
prirodnog pejza`a, ostavqaju}i dr-
ve}e koje je tu zate~eno, ali na pa-
dinama koje razdvajaju terase uo~-
qiva je vje{ta~ka trava, na kapi-
jama od kovanog gvo`|a nalaze se
izliveni ukrasi u obliku ptica
grabqivica, paunova i drugih `i-
votiwa.
Ta~no u sredi{tu vrta nalazi
se hram koji je drugo mjesto po sve-
tosti za bahaje, gdje su pohraweni
zemni ostaci utemeqiva~a reli-
gije - proroka Baba. Wega su iran-
ske vlasti pogubile 1850. godine,
upravo zbog propovijedawa nove
religije. Najsvetije mjesto za ba-
haje je hram u gradu Ako, udaqen
desetak kilometara od Haife, gdje
je sahrawen Babov nasqednik Ba-
ha-u-lah.
Upravo je Baha-u-lah najzaslu-
`niji za {irewe vjerskog u~ewa i
prerastawa pokreta u religiju ko-
ja, kako ka`u, ima vi{e od pet mi-
liona sqedbenika u svijetu.
Wihovo u~ewe, koje je mo`da
najboqe sa`eto u Baha-u-lahovoj
izreci "Zemqa je samo jedna dr`a-
va, a cjelokupno ~ovje~anstvo we-
ni gra|ani#, propovijeda vjerova-
we u jednog boga, jedinstvo svih re-
ligija, jednakost svih qudi, mu{ka-
raca i `ena, da nauka i religija
treba da budu u harmoniji.
Mada propovijedaju jednakost
mu{karaca i ̀ ena, u sada{wem sa-
zivu najvi{eg upravnog tijela ba-
haja, deveto~lanom savjetu, nema
nijedne `ene. Savjet, koji se bira
u demokratskoj proceduri, upra-
vqa poslovima bahaja iz Univer-
zalne ku}e pravde, zgrade koja se na-
lazi u vrtu, stotinak metara od
hrama.
U tom kompleksu je i zgrada
muzeja, sagra|ena prema uzoru na
gr~ki anti~ki hram. Predstavnik
kancelarije za odnose sa javno{}u,
Australijanac Majkl Dej, ka`e da
se mogu vidjeti samo dva ili tri
sprata i da svaka od tih zgrada
ima sedam ili devet spratova is-
pod zemqe. Oko 260 miliona dola-
ra ulo`eno je za ure|ewe vrta i
prate}ih objekata od kada je, po-
~etkom pro{log vijeka, po~ela
gradwa tog monumentalnog spome-
nika. Vrt je izgra|en iskqu~ivo
od sredstava prikupqenih od sqed-
benika.
Oni imaju priliku da jednom
godi{we do|u na devetodnevno ho-
do~a{}e u Haifu, ali tako da u
jednom trenutku ne bude vi{e od
wih 200. Vrt Bahaja u Haifi godi-
{we posjeti izme|u dvije i tri hi-
qade sqedbenika bahaja.
Kao i ve}ina drugih religija,
i bahaji imaju sopstvene svete spi-
se, mahom djelo Baha-u-laha. Godi-
nu dijele na 19 mjeseci, sa po 19 da-
na. Ova religija nema posebnih ri-
tuala, ne postoje sve{tenici ili
propisani na~in molitve. ¥
VELI^ANSTVENI VRT NA OBRONCIMA BRDA KARMEL U IZRAELSKOJ HAIFI
10
Vrt u Haifi: Svjetski centar bahaji religije (Foto-Beta)
OSMO ̂ UDO SVIJETA OSMO ̂ UDO SVIJETA OSMO ̂ UDO SVIJETA OSMO ̂ UDO SVIJETA OSMO ̂ UDO SVIJETA OSMO ̂ UDO SVIJETA OSMO ̂ UDO SVIJETA OSMO ̂ UDO SVIJETA OSMO ̂ UDO SVIJETA
HONG KONG - Ekolo-
{ki pokret "Grinpis# ob-
javio je da je u najve}em ju-
`nokineskom gradu Guang-
xou u veleprodaji otkrio
nelegalni genetski modifi-
kovan (GM) pirina~.
Sumwu ekologa potvrdi-
la je izvjesna wema~ka labo-
ratorija, prenijela je We-
ma~ka novinska agencija.
Prethodno je "Grinpis#,
jo{ prije vi{e nedjeqa, ob-
javio da je otkrio genetski
izmijewen pirina~ u cen-
tralnoj kineskoj provinci-
ji Hubei, {to je bio povod
da kineske vlasti obe}aju
zvani~nu istragu.
"Grinpis# sada izra`a-
va bojazan da nikakva akci-
ja vlasti nije preduzeta i
da se genetski izmijewen pi-
rina~ nekontrolisano {iri
Kinom. Budu}i da je rije~ o
netestiranoj sorti, posto-
ji mogu}nost da ovaj piri-
na~ mo`e da izazove aler-
gijske reakcije, isti~u u
hongkon{koj filijali
"Grinpisa#.
[tavi{e, wihovi testo-
vi ilegalnog zrna na mi{e-
vima su to potvrdili.
Zato je potrebna hitna
akcija uklawawa tog pirin-
~a s tr`i{ta, apeluju eko-
lozi. Ova de{avawa ve} su
djelovala na uvoznike pi-
rin~a iz Kine.
Japan, Ju`na Koreja i
Evropska unija izrazili su
zabrinutost kineskoj vladi
povodom mogu}e kontamina-
cije izvoznih po{iqki ge-
netski izmijewenim, pa jo{
i netestiranim zrnom.
¥
UPOZOREWE EKOLO[KOG POKRETA "GRINPIS"
Genetski izmijewen pirina~ RIM - Prema prvim zvani~nim rezul-
tatima Ministarstva unutra{wih poslova
Italije, na referendum za ukidawe ili iz-
mjenu zakona o vje{ta~koj oplodwi odazvao
se veoma mali broj gra|ana, javio je Tanjug.
Rezultati, koji jo{ nisu definitivi,
govore da je glasalo svega 25,6 odsto gra|a-
na. Prvi me|u politi~arima koji je komen-
tarisao rezultate referenduma je lider
Italijanske radikalne stranke Marko Pa-
nela, koji je rekao:
- Nisam iznena|en ovakvim rezultatom.
I da se na glasawe odazvalo 40 odsto, bio bi
to odli~an rezultat, vi{e od toga ne treba
o~ekivati.
Negativniji komentari sti`u od stra-
ne jednog od ~lanova Demokratske stranke
Pepina Kaldarola, koji smatra da je "re-
zultat referenduma velika nesre}a#. Pre-
ma mi{qewu sekretara Italijanske radi-
kalne partije Danijela Kapezonija, potreb-
no je ozbiqno razmisliti da bi se shvati-
lo {ta se to dogodilo u italijanskom dru-
{tvu. ¥
IZJA[WAVAWE O VJE[TA^KOJ OPLODWI
Propao italijanski referendum
ZAJEDNICA BAHAJANajbrojnija zajednica baha-
ja nalazi se u Indiji, gdje ih ima
2,5 miliona, zatim u Iranu 300
hiqada, odakle poti~u i uteme-
qiva~i religije, ali su u toj ze-
mqi bili izlo`eni progonima,
tako da se veliki broj wih ise-
lio u druge dr`ave.
U Ministarstvu vjera Srbi-
je ka`u da mawa zajednica od oko
pedesetak bahaja postoji i u Sr-
biji i Crnoj Gori, ali oni za sa-
da djeluju kao neformalna grupa
jer ne mogu da se registruju kao
vjerska zajednica dok ta oblast
ne bude zakonski ure|ena.
Vrt, koji predstavqa veli~anstven prizor, pogotovo
no}u zbog izvanrednog rasporeda osvjetqewa u vidu
svjetlosnih prstenova, osmislio je kanadski arhitekta
Fariborz Saba
OSMO ̂ UDO SVIJETA
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 15. jun 2005. SVIJET
M E R I D I J A N I
Baradej upozorio PjongjangBE^ - [ef Me|unarodne agencije za atomsku
energiju, Mohamed el-Baradej upozorio je ju~e Sje-
vernu Koreju da se kloni nuklearnih prijetwi i za-
tra`io da ta zemqa potvrdi saradwu sa organizaci-
jom za istra`ivawe aktivnosti oko wenog nuklear-
nog programa, prenio je Tanjug.
El-Baradej je rekao da je ova specijalizovana agen-
cija Ujediwenih nacija spremna da sara|uje sa Sjever-
nom Korejom da bi bila "sigurna da su sve nuklearne
aktivnosti usmjerene iskqu~ivo u mirotvorne svr-
he#. ¥
Tra`e ameri~ko izviwewe KABUL - Avganistanski islamski sve{tenici zatra-
`ili su ju~e da se vlada Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava
izvini zbog vrije|awa Kurana u vojnom zatvoru Gvantana-
mo na Kubi i da se odgovorni izvedu pred sud u Avganista-
nu.
Savjet ulema je iznio taj zahtjev na kraju sastanka sve-
{tenika iz cijelog Avganistana, prenio je Tanjug.
- Zloupotreba Kurana u Gvantanamu je zlo~in. On bo-
de muslimane u srce. Savjet ulema Avganistana ̀ eli da se
Sjediwene Ameri~ke Dr`ave izvine muslimanima {irom
svijeta - rekao je verski vo|a Malvari Saadudin. ¥
KIRKUK, BAGDAD - U eks-
ploziji bombe u Kirkuku ju~e je
poginulo 18 qudi koji su ~eka-
li u redu za penzije, a 53 je ra-
weno, saop{tila je ira~ka po-
licija, prenio je Tanjug.
Pukovnik [iraz Mohamed
izjavio je da je bomba bila posta-
vqena ispred banke Rafidijan u
centru Kirkuka, 290 kilometara
sjeverno od Bagdada, prenijele
su agencije.
On je dodao da jo{ nije utvr-
|eno o kakvoj je eksplozivnoj na-
pravi rije~.
U me|uvremenu, tijela 13
obezglavqenih qudi donesena su
preksino} u jednu bolnicu u za-
padnom dijelu Bagdada.
Doktor Mohamed Javad iz
bolnice "Jarmuk# rekao je da su
tijela donesena iz mjesta Kal-
dijah, 75 kilometara zapadno od
Bagdada.
Prema wegovim rije~ima,
najvjerovatnije je rije~ o qudi-
ma koji su nestali kada je u ~e-
tvrtak blizu Kaldijaha napad-
nut konvoj za snabdijevawe ame-
ri~ke vojske.
Istovremeno, ameri~ka am-
basada je saop{tila da je prekju-
~e jedna bomba eksplodirala ne-
koliko stotina metara od vozi-
la u kojem se nalazio jedan ame-
ri~ki diplomata, ali da on nije
povrije|en.
Tanjug je, tako|e, prenio da
su ~etiri ira~ka policajca ubi-
jena prekju~e, a jo{ sedam wih je
povrije|eno u dvostrukom napa-
du na snage bezbjednosti sjever-
no od Bagdada, saop{tili su iz-
vori u ira~koj vojsci.
^etiri policajca su ubije-
na, a sedam povrije|eno, rekao
je oficir ira~ke armije u Baku-
bi, 60 kilometara sjeverno od
Bagdada, gdje su `rtve preba~e-
ne.
Kako je prenijela Agenci-
ja Frans pres, kontrolni
punkt kod mjesta Kan Bani
Sad, 40 kilometara sjeverno
od Bagdada, napadnut je anti-
tenkovskim raketama, ru~nim
granatama i lakim oru`jem,
ispri~ao je jedan od rawenih
policajaca.
- Mi smo pozvali poja~awe,
a kada su oni stigli, jedno od
wihovih vozila o{te}eno je u
eksploziji - naveo je jedan lak-
{e povrije|eni policajac smje-
{ten u bolnici u Bakubi.
Izvor u ira~kom Ministar-
stvu unutra{wih poslova naveo
je da su pripadnici poja~awa na-
padnuti iz vozila koje im je pre-
prije~ilo put.
U drugom napadu, pet vojni-
ka je povrije|eno, od kojih dvo-
jica te`e, u napadu na kontrol-
ni punkt ira~ke vojske u mjestu
Havixa, 50 kilometara zapadno
od Kirkuka. ¥
TRAGI^AN BILANS BOMBA[KOG NAPADA U KIRKUKU
U eksploziji zasad nepoznate naprave ispred banke,gdje su penzioneri ~ekali na isplatu penzija,poginulo osamnaest, a rawena 53 lica. Prona|eno3 obezglavqenih tijela
Rawenik: Nepoznati napada~i (Foto-Rojters)Banka u Kirkuku: Mjesto zlo~ina
BE^ - Me|unarodne terori-
sti~ke grupe na{le su novu, lak{u
`rtvu - Evropu - umjesto Sjediwe-
nih Ameri~kih Dr`ava, koje su do-
sad bile na samom vrhu ciqeva te-
roristi~ke aktivnosti, upozorio
je austrijski ekspert Roan Gunara-
ta u intervjuu be~kom dnevniku
"Prese#, prenio je Tanjug.
Gunarata, jedan od najboqih
svjetskih poznavalaca teroristi~-
ke mre`e "Al-Kaida# Osame bin
Ladena, isti~e da su SAD, poslije
famoznog 11. septembra 2001, pred-
uzele veoma opse`ne mjere bezbjed-
nosti, tako da je teroristima posta-
lo znatno te`e da uop{te do|u u
Ameriku.
- To je razlog {to su se terori-
sti~ke grupe iz sjeverne Afrike i
Azije sada ustremile na Evropu - iz-
javio je Gunarata. Evropa je, me|u-
tim, rawiva iz jo{ jednog razloga
- zato {to na sopstvenoj teritori-
ji ima veoma zna~ajnu muslimansku
zajednicu.
- Evropske vlasti i politi~a-
ri godinama ne vode ra~una o ono-
me {to se doga|a u pojedinim xami-
jama i islamskim {kolama. Takve
intervencije se u Evropi smatra-
ju politi~ki nekorektnim pa je to
razlog {to je islamskom sve{ten-
stvu dozvoqeno da propovijedaju
xihad - rekao je Gunarata, upozo-
ravaju}i da je upravo to omogu}i-
lo pro{logodi{wi, strahovit te-
roristi~ki napad na Madrid. ¥
AUSTRIJSKI EKSPERT U INTERVJUU ZA "PRESE"
Teroristi ni{ane Evropu Roan Gunarata tvrdi da su teroristi~ke grupe poslije Amerikeprona{le lak{u `rtvu na Starom kontinentu
ZAGREB - Odlukom predsjed-
nika Stjepana Mesi}a, Stjepanu
Grandi}u, koji je zbog u~e{}a u li-
kvidaciji Srba u Peru{i}u kod
Gospi}a u jesen 1991. osu|en na 10
godina zatvora, smawena je kazna
za dvije godine, prenio je Tanjug.
Po pisawu "Novog lista#,
Grandi} je u zatvoru ve} ~etiri i
po godine, {to je vi{e od mini-
malne jedne tre}ine izdr`ane ka-
zne, pa nakon smawewa kazne mo`e
teoretski i odmah biti pu{ten na
slobodu. Grandi} se nalazi u zatvo-
ru u Puli, gdje slu`i kaznu koju mu
je izreklo vije}e @upanijskog su-
da u Rijeci, pi{e "Novi list#, do-
daju}i da o pu{tawu na uslovnu slo-
bodu odlu~uje zatvorska uprava, a
odluka se zasniva na dosada{wem
pona{awu osu|enog u zatvoru i
ostalim okolnostima. Razlozi za
Grandi}ev zahtjev bili su proble-
mi porodi~ne prirode jer je wego-
va biv{a `ena zapostavqala dije-
te koje joj je sudskom odlukom odu-
zeto i smje{teno u dom.
Stjepan Grandi} je kao tada-
{wi komandant peru{i}ke kasar-
ne zatvorio srpske civile, a po na-
re|ewu Tihomira Ore{kovi}a i
Mirka Norca organizovao i spro-
veo likvidaciju dvadesetak civi-
la na brdu Lipova glavica. Grandi}
i wegov advokat isticali su da je
Grandi} jedini u istrazi priznao
zlo~ine, opisao doga|aje u Peru-
{i}u i na Lipovoj glavici, pomo-
gao u rasvjetqavawu slu~aja i iska-
zao kajawe. Na su|ewu je isticao da
je neke od zatvorenih spasio pu-
stiv{i ih iz zatvora, me|u kojima
i jednu `enu s djetetom, i da prije
tog doga|aja u wegovoj zoni odgovor-
nosti nije stradao nijedan Srbin.
Govore}i o pomilovawima,
treba podsjetiti da je Mesi} pot-
pisao ukupno {est pomilovawa za
Srbe koji su na pravno sumwivim
su|ewima bez dokaza bili osu|i-
vani na visoke kazne. Petorica
Srba pomilovani su zbog razmje-
ne kako bi srpska strana pustila
neke zatvorene Hrvate, a {esti
Srbin dobio je smawewe kazne sa
20 na 19 godina zatvora, na koje je
osu|en samo zato {to je na pod-
ru~ju Zapadne Slavonije uhapsio
jednog Hrvata koga su poslije ubi-
li, a s ~ijim ubistvom nije imao
nikakve veze. ¥
ZA ZLO^INE NAD SRBIMA U GOSPI]U
Mesi} pomilovao Grandi}a
Sud u Rijeci: Su|ewe Gospi}koj grupi(foto-arhiva)
I TO SE DOGA\A
LOS AN\ELES - Ameri~-
ki astronomi uspjeli su da ot-
kriju prvu planetu sli~nu Ze-
mqi koja se nalazi van Sun~evog
sistema, prenio je Tanjug.
Planeta, ~iji je pre~nik dva
puta ve}i od Zemqinog, okre}e
se oko zvijezde koja je udaqena od
na{e planete 15 svjetlosnih go-
dina, saop{teno je na nacional-
nom nau~nom skupu u Americi,
prenijela je agencija Itar-Tas.
Prema ocjeni nau~nika,
temperatura na povr{ini ot-
krivene planete iznosi od 300
do 580 stepeni Celzijusa, a we-
na veli~ina od 5,9 do 7,5 na{e
planete. ¥
Otkrivena nova planeta
PARIZ - Cjelokupni vinski
podrum biv{eg francuskog pred-
sjednika Fransoa Miterana u Pa-
rizu, koji sadr`i vrhunska vina,
{ampawac i razna alkoholna pi-
}a, kako francuska tako i ino-
strana, bi}e prodat danas na li-
citaciji u aukcijskoj ku}i
"Druo#, prenio je Tanjug.
Me|u 300 ponu|enih fla{a
bi}e i dvije izuzetne fla{e
"grand# {ampawca iz 1916. godi-
ne, procijewene na po 90 evra, kao
i {ampawac "ru`a u pesnici#,
koji je dobio ime po naslovu se-
rije politi~kih tekstova koje je
socijalisti~ki predsjednik obja-
vio tokom 70-ih godina. ¥
BRISEL - Na predstoje}em
samitu lidera Evropske unije, 16.
i 17. juna u Briselu, prvi put po-
slije vi{e godina na dnevnom re-
du ne}e biti politika pro{irewa
Unije, u skladu sa ju~era{wom od-
lukom ministara inostranih po-
slova na sastanku u Luksemburgu,
javio je Tanjug.
- Ne ̀ elimo da lidere Evrop-
ske unije optere}ujemo {irokim
dnevnim redom - rekao je jedan od
portparola luksembur{kog pred-
sjedni{tva Unijom.
Evropski komesar za pro{ire-
we Benita Ferero - Valdner bi-
la je prekju~e znatno otvorenija i
konkretnija - prema wenim rije~i-
ma, Evropske unija bi morala da
"uspori# proces pro{irewa.
- Potreban nam je predah - re-
kla je Ferero - Valdner.
Bez obzira na to {to u Brise-
lu postoje razli~ite procjene {ta
stvarno zna~i ~iwenica da na pred-
stoje}em samitu politika pro{i-
rewa ne}e biti na dnevnom redu,
ve}ina briselskih analiti~ara
smatra da je "evidentno da u Evrop-
skoj uniji postoji strah od nove
ekspanzije i to iskqu~ivo zato
{to to o~igledno nije popularno
me|u gra|anima, posebno 'starih'
~lanica, a dokaz je francusko i
holandsko NE na wihovim refe-
rendumima o ustavu Unije#.
Prve "`rtve# tog novog pri-
stupa bi mogle da budu Hrvatska i
Turska, ~ak i Bugarska i Rumuni-
ja, a kao "kolateralna {teta# se na-
vode zapadnobalkanske zemqe, ko-
je su u ovom trenutku potencijal-
ni kandidati za ulazak u Evrop-
sku uniju.
Izvjesno je, me|utim, da unu-
tar Evropske unije nema pune sa-
glasnosti o nastavku politike
pro{irewa. Dok Ferero - Vald-
ner sugeri{e "predah#, {ef we-
ma~ke diplomatije Jo{ka Fi{er
upozorava da bi zastoj u pro{ire-
wu bio protiv interesa evropske
bezbjednosti.
Komesar za pro{irewe Oli
Ren na ju~era{wem sastanku u
Luksemburgu prakti~no je bio je-
dini koji je unio ne{to vi{e op-
timizma. On tvrdi da se proces
stabilizacije i pridru`ivawa, u
kome se sada nalaze zapadnobal-
kanske zemqe, nastavqa i da
Evropska unija ~eka da te zemqe
ispune kriterijume koje im je za-
dala Unija.
Ako stvari tako stoje, onda
bi ve} sqede}eg meseca Evropska
unija trebalo da precizira datum
po~etka pregovora sa Srbijom i
Crnom Gorom o zakqu~ewu Spo-
razuma o stabilizaciji i pridru-
`ivawu. O~ekuje se da bi ti pre-
govori mogli po~eti ve} u okto-
bru, kako je to nedavno predskazao
Oli Ren, mada ima mi{qewa da je
najvjerovatniji po~etak u novem-
bru.
Prvog dana samita Evropske
unije u Briselu }e biti srpski
premijer Vojislav Ko{tunica i
ve} su potvr|eni wegovi susreti
prvo sa Olijem Renom, a zatim i
sa visokim predstavnikom za
spoqnu politiku i bezbjednost
Havijerom Solanom. Bi}e to sva-
kako prilika da Ko{tunica iz
prve ruke sazna {ta se stvarno
de{ava s politikom pro{irewa
Evropske unije i kakve su {anse
Srbije i Crne Gore da br`e kre-
ne u procesu pribli`avawa evro-
atlantskim integracijama.
Hrvatska, kao zvani~ni kandi-
dat za ulazak u Evropsku uniju,
nije, me|utim, ni ju~e dobila svoj
"datum# za po~etak pregovora o
ulasku u Uniju. Ministri su po-
ru~ili Zagrebu da im je potreb-
no tri-~etiri mjeseca da ocijene
da li je Hrvatska ispunila prak-
ti~no jedini uslov za po~etak pre-
govora, a to je puna saradwa sa Ha-
{kim tribunalom, odnosno izru-
~ewe Ante Gotovine Ha{kom tri-
bunalu. ¥
Vinski podrum na prodaji
UO^I DVODNEVNOG SAMITA EVROPSKE UNIJE U BRISELU
PREDAH OD PRO[IREWA Na samitu u Briselu ne}e se raspravqati o politicipro{irewa, a ve} idu}eg mjeseca po~e}e pregovorisa Srbijom i Crnom Gorom o Sporazumu o stabilizaciji
DABLIN - Poslije francu-
skog i holandskog "ne# ustavu
Evropske unije, i Irci }e gla-
sati protiv ustava na referen-
dumu koji treba da se odr`i na
jesen, potvr|uju najnovija istra-
`ivawa javnog mwewa u toj ze-
mqi.
Prema najnovijoj anketi, 35
odsto Iraca je protiv ustava, 30
odsto je za wegovo usvajawe, dok
je 35 odsto neodlu~nih, javqaju
agencije.
Prema ovom istra`ivawu, u
kome je u~estvovalo 1.000 lica,
mladi su uglavnom za daqe pri-
bli`avawe zemaqa ~lanica EU
i prihvatawe ustava, dok stari-
ji imaju podozrewe prema tom
dokumentu.
11
MASAKRIRANI PENZIONERI
PET MRTVIH BAKUBA - U eksploziji au-
tomobila bombe u Iraku je ju-
~e poginulo najmawe pet ira~-
kih vojnika koji su bili u pa-
troli u blizini grada Bakube,
60 kilometara isto~no od pri-
jestonice Bagdada, javio je Tan-
jug.
Prema ira~kom vojnom iz-
voru, eksploziv je aktiviran da-
qinski, prenijela je Wema~ka
novinska agencija.
U napadu je povrije|en je-
dan vojnik i dvoje civila, rekao
je Ismail Ibrahim.
Napad je izvr{en na ulazu
u mjesto Kanan, 15 kilometara
od Bakube.
IRCI PROTIV USTAVA
srijeda, 15. jun 2005.CRNA HRONIKA
BAWA LUKA - Glavni revi-
zor Republike Srpske Bo{ko ̂ e-
ko izjavio je ju~e u bawolu~kom
Osnovnom sudu, na nastavku su|e-
wa biv{em predsjedniku Vlade
Miloradu Dodiku i nekada{wem
ministru finansija Novaku Kon-
di}u, da je, prema mi{qewu Glav-
ne slu`be za reviziju, na poseb-
ne naknade funkcionerima tre-
balo obra~unavati poreze i do-
prinose.
- Na{e je mi{qewe da te na-
knade predstavqaju vrstu li~nih
primawa i zbog toga je na wih
trebalo obra~unavati poreze i
doprinose - objasnio je ^eko ko-
ji je iskaz dao kao svjedok Tu`i-
la{tva.
Pred Sudskim vije}em, kojem
je predsjedavao Spasen Keleman,
on je kazao da su se na naknade
kao {to su topli obrok, ogrev i
sli~no, ispla}ivale preko teku-
}ih ra~una uz obra~unate poreze
i doprinose prema odluci Vlade,
~iji je predsjednik bio Dragan
Mikerevi}.
Prema ^ekinim rije~ima,
2000. godine dio naknada od 237
hiqada maraka ispla}en je preko
blagajne u Vladi. Napomenuo je da
je 37 hiqada maraka za naknade
ispla}eno sa ra~una za socijal-
na davawa u Slu`bi platnog pro-
meta.
Na pitawe okru`nog tu`io-
ca Milana Tegeltije, ̂ eko je od-
govorio da su naknade ministri-
ma u iznosu od po 3.000 maraka za
kupovinu odijela i po 2.000 mara-
ka za naknade ispla}ivane u go-
tovom novcu preko Kristal ban-
ke.
- Buxetom za 2000. godinu bi-
lo su predvi|ena dva miliona ma-
raka za stanove i stambenu iz-
gradwu funkcionerima. Utvrdi-
li smo da je potro{eno pet mili-
ona maraka - rekao je glavni re-
vizor Republike Srpske. Dodao je
da je najve}i iznos potro{en u
posqedwem kvartalu te godine.
Prema ̂ ekinim rije~ima, bu-
xetom je bio predvi|en milion
maraka za potrebe povratka po-
slanika i odbornika u Republi-
ku Srpsku.
- Za te potrebe ispla}eno je
940 hiqada maraka. Od toga po
100 hiqada maraka ispla}eno je
narodnim poslanicima Safetu
Bi}i i Hasanu Be}irevi}u i oni
to nisu opravdali - rekao je Bo-
{ko ^eko.
Na pitawe Dodikovog advo-
kata Krstana Simi}a, ^eko je od-
govorio da nisu obra~unati pore-
zi i doprinosi na naknade ispla-
}ivane narodnim poslanicima.
- Da li je bilo pritisaka na
revizore - pitao je Simi}.
- Revizija je ura|ena profe-
sionalno i nepristrasno. Isti-
na, bilo je neformalnih priti-
saka od pojedinih sredstava in-
formisawa i poslanika - kazao
je ^eko. On je, odgovaraju}i na
pitawa Milorada Dodika, ista-
kao da je revizija ura|ena od ja-
nuara do marta 2001. godine i da
su samo neki od tada novoizabra-
nih ministara dostavili prigo-
vore.
Dodik je imao primjedbe na
^ekin iskaz, jer se koristio pi-
smenim biqe{kama. Dodik tvrdi
da je ̂ eko imao pripremqene pi-
smene odgovore na pitawa okru-
`nog tu`ioca.
- Svaki odgovor svjedok je
pro~itao. Ovdje se radi o tenden-
cioznom pona{awu Tu`ila{tva,
jer su za naknade optu`ili ~la-
nove Vlade, a ne i narodne posla-
nike - rekao je Dodik.
Iskaz je dao i Milovan Bo-
ji}, {ef revizorskog tima, koji
je obavio reviziju u Vladi 2000.
godine.
Dodik i Kondi} optu`eni su
da su od 1998. do 2000. godine zlo-
upotrebom slu`benog polo`aja
o{tetili republi~ki buxet za
{est miliona i 39 hiqada mara-
ka.
Su|ewe }e biti nastavqeno
16. juna.
¥ M. DIZDAR
SU\EWE MILORADU DODIKU I NOVAKU KONDI]U
PARE DALI, POREZ ZAOBI[LI?
PUCWAVA U ISTO^NOM
SARAJEVU
Rawen
mladi}
ISTO^NO SARAJEVO -
Aleksandar Mi}i} (26) iz Is-
to~nog Sarajeva ranio je ju~e hi-
cima iz pi{toqa sugra|anina
Miodraga Rosuqa{a (26), potvr-
|eno je u policiji Isto~nog Sa-
rajeva.
Kako se nezvani~no saznaje,
Rosuqa{ je rawen u ruku, nogu i
grudi. On je preba~en u Klini~-
ki centar Kasindo.
Pucwava se dogodila ju~e
oko 15.30 ~asova na ulazu jedne od
zgrada na Trgu Ilixanske briga-
de u nasequ Dobriwa 4, op{ti-
na Kasindo.
Aleksandar Mi}i} je posli-
je pucwave pobjegao u federal-
ni dio Sarajeva i za wim traga
federalna policija.
Prema izjavama o~evidaca, u
obra~unu su u~estvovala ~etiri
lica, tri mu{karca i jedna dje-
vojka. Pucwava je zapo~ela na
ulazu zgrade, gdje su ispaqena
dva-tri hica, a zatim je incident
nastavqen na ulici. Mi}i} je
prvo ispalio nekoliko hitaca
pod noge Rosuqa{u, a kad je ovaj
krenuo prema wemu, pucao mu je
u noge. Puka je sre}a da niko od
prolaznika nije rawen, a ni dvo-
je u~esnika u obra~unu koji su
Rosuqa{a stavili u automobil
i odvezli u bolnicu.
Policija vr{i uvi|aj na mje-
stu pucwave i do zakqu~ewa ovog
broja lista nije bilo zvani~nih
rezultata istrage.
¥ N. Z.
SKOPQE - Apelacioni sud u
Skopqu ukinuo je osloba|aju}u pre-
sudu episkopu Ohridske arhiepi-
skopije Jovanu i vratio slu~aj na
ponovno razmatrawe Osnovnom su-
du u Velesu, javila je Srna.
Vladika Jovan, ~ije je svjetov-
no ime Zoran Vrani{kovski, bio
je optu`en za krivi~no djelo uta-
je 57 hiqada evra, koje je bizni-
smen Trifun Kostovski donirao
za obnovu hrama Svetog Pantelej-
mona u Velesu.
Vladika Jovan tada je bio na
~elu Vele{ke eparhije, ali ga je
autokefalno nepriznata Makedon-
ska pravoslavna crkva ra{~inila,
po{to ga je wegova svetost patri-
jarh srpski gospodin Pavle ime-
novao za egzarha Srpske pravoslav-
ne crkve i episkopa Ohridske ar-
hiepiskopije.
Apelacioni sud u Skopqu po
drugi put vra}a ovaj slu~aj na po-
novno razmatrawe Osnovnom sudu
u Velesu.
U Osnovnom sudu u Velesu usko-
ro bi trebalo da po~ne novi pro-
ces protiv vladike Jovana za kri-
vi~no djelo utaje 600 hiqada evra,
koje je navodno prisvojio dok je ra-
dio u Prespansko-pelagonijskoj,
Bregalni~koj i Povardarskoj epar-
hiji. ¥
APELACIONI SUD U SKOPQU
Jovanu ponovo sude
TREBIWE - Trebiwska po-
licija podnijela je izvje{taj
Okru`nom tu`ila{tvu u Tre-
biwu protiv J. [. (26) i M. M.
(31) oba iz Trebiwa, zbog osno-
vane sumwe da su po~inili kri-
vi~no djelo o{te}ewe tu|e
stvari i tjelesne povrede, sa-
op{tilo je Ministarstvo Re-
publike Srpske. U saop{tewu
se navodi da je J. [. u maju ove
godine, poslije me|usobne sva-
|e sa M. M, polomio inventar
u kafe baru "Eta`e# u Trebi-
wu, ~iji je M. M. vlasnik. Po-
slije toga, M. M. je napao J. [.
i povrijedio ga.
¥ O. M.
TREBIWE
Polupao kafi} BAWA LUKA - Tode Pucar Kukac
(23), iz Miqevca kod Ribnika, koji je
po~etkom aprila ove godine osu|en u ba-
wolu~kom Osnovnom sudu na dvije go-
dine i {est mjeseci zatvora, zbog vi{e
te{kih kra|a i falsifikovawa ispra-
ve, poslije trodnevnog bjekstva iz zatvo-
ra, ponovo je iza re{etaka.
U Centru javne bezbjednosti Bawa
Luka potvr|eno je da je Pucar, koji je
pobjegao 10. juna u popodnevnim ~asovi-
ma sa gradili{ta, uhap{en u ponedje-
qak. Uhap{en je u prijepodnevnim ~a-
sovima u hotelu "Palas# u centru Ba-
we Luke i poslije nekoliko ~asova pre-
dat u Kazneno-popravni zavod "Tuwice#.
Pucar je i ranije bio osu|ivan zbog
sli~nih djela, a u to vrijeme bio je i
u`ivalac narkotika. I tada, dok je "le-
`ao# na Tuwicama, imao je svoje "izle-
te# sa kojih se vra}ao poslije nekoli-
ko dana. ¥ V. J.
POSLIJE TRODNEVNOG "IZLETA" IZ ZATVORA
Pucar iza re{etaka
BAWA LUKA - Na podru~-
ju Bawe Luke u ponedjeqak je
prijavqeno 13 krivi~nih dje-
la, potvr|eno je bawolu~kom
Centru javne bezbjednosti. Za-
biqe`eno je vi{e provala i
kra|a, kao i o{te}ewe tu|e
stvari.
Neko je u no}i izme|u ne-
djeqe i ponedjeqka razbio sta-
klo iznad ulaznih vrata Kance-
larije za tra`ewe nestalih i
zarobqenih lica Republike
Srpske, koja je smje{tena u uli-
ci Nikole Pa{i}a.
Iste no}i neko je u ulici
Bana Lazarevi}a ukrao "audi
B4#, vlasni{tvo Z. M. koji je
o{te}en za 12 hiqada maraka.
¥ V. J.
NA KANCELARIJI ZA TRA@EWE NESTALIH
I ZAROBQENIH LICA
Razbijeno staklo
SARAJEVO - Ispitivawem
svjedoka optu`be Salkana Xaku-
li}a iz Jezerskog pred Vije}em su-
da BiH u Sarajevu nastavqen je
glavni pretres u predmetu protiv
Abduladhima Maktufa, koji je op-
tu`en za u~e{}e u otmici civila
u Travniku, javila je Srna.
Xakuli} je izjavio da je od 20.
decembra do 9. februara ove godi-
ne sa optu`enim Maktufom i jo{
sedmoricom bio u pritvoru u Sa-
rajevu i da je u tom periodu prisu-
stvovao wegovim telefonskim raz-
govorima. Po svjedoku Maktuf je
poru~ivao djeci da wegova supru-
ga, ukoliko bude od we tra`ena iz-
java, ka`e kako je on u vrijeme ot-
mice u Travniku bio u ku}i. On je
izjavio i da su optu`enom, u vre-
menu zajedni~kog pritvora, oduze-
ta tri mobilna telefona, koja su,
priznao je, za svoje potrebe kori-
stili i ostali pritvorenici.
Na pitawe sudije ko je optu-
`enom dostavqao mobilne telefo-
ne, Xakuli} je odgovorio da je to
bio jedan od policajaca.
Po{to je tu`ilac Xonatan
[mit zavr{io ispitivawe Xaku-
li}a, Maktufova odbrana je izja-
vila kako nije u stawu unakrsno
da ispituje svjedoka, jer su u pita-
wu "nove okolnosti, zbog ~ega }e
odbrana morati napraviti novi
plan#. ¥
NASTAVQEN PROCES PROTIV ABDULADHIMA MAKTUFA
Oduzeti mu telefoni
VLASENICA - Ilija Jovi~i}
iz sela @eqeznik u op{tini [eko-
vi}i, poslije 13 godina, oslobo|en
je krivice za ubistvo \or|e Jovi-
~i}a. Tako je olu~ilo peto~lano
Sudsko vije}e Osnovnog suda u Vla-
senici, kojem je predsjedavala Ta-
tjana Bo`ovi}.
Jovi~i}u je optu`nicom bilo
stavqeno na teret da je 30. aprila
1992. godine, poslije sva|e i suko-
ba u vezi sa me|om, hicem iz auto-
matske pu{ke pogodio u grudni ko{
ro|aka \or|u Jovi~i}a.
Nesre}ni ~ovjek je te{ko po-
vrije|en pa je istog dana podlegao
u lozni~koj bolnici.
Prije kobnog trenutka, sukob je
po~eo kada je Ilija Jovi~i} sa trak-
toristom Radoslavom Lazarevi}em
do{ao na svoju wivu zvanu Pakova-
~a da je ore.
Izme|u ro|aka Ilije i \or|e
godinama je bilo sporno vlasni{tvo
nad grani~nom parcelom {irine 15
i du`ine 30 metara, koju, kako je
prilikom odbrane izjavio optu`e-
ni, nijedan od vlasnika susjednih
imawa nije obra|ivao.
Kada je traktorista po~eo da
ore, prema optu`enom je, kako je
utvr|eno na glavnom pretresu, sa
svog imawa krenuo \or|o Jovi~i}
sa uperenim pi{toqem.
Ilija Jovi~i} je, kad je wegov
ro|ak stigao na 10 metara do wega,
uzeo automatsku pu{ku iz ru~nih
kolica i ispalio ~etiri ili pet me-
taka u vazduh. Tako je `elio da za-
pla{i \or|u, ali je on nastavio da
ide prema wemu sa uperenim pi{to-
qem. Tada je Ilija ispalio jo{ je-
dan metak, ali ovaj put u ro|aka.
Pogodio ga je u grudni ko{. \or|o
Jovi~i} je nekoliko ~asova kasni-
je umro. Policija iz [ekovi}a je
prilikom uvi|aja utvrdila da u ci-
jevi pi{toqa ubijenog nije bilo
metka i da nije bio nategnut, te da
je u {ar`eru imao dva metka.
Poslije trinaestogodi{weg
sudskog procesa na glavnom pretre-
su, kako nas je upoznao branilac
okrivqenog, advokat Goran Todoro-
vi}, Sudsko vije}e je konstatovalo
"da su se stekli svi uslovi da se op-
tu`eni oslobodi optu`be za kri-
vi~no djelo ubistva koje mu je optu-
`nicom stavqeno na teret#. U pre-
sudi Osnovnog suda u Vlasenici sto-
ji da se u slu~aju ubistva \or|a Jo-
vi~i}a radilo o "uobra`enoj nu-
`noj odbrani# odnosno "kada napad-
nuti pogre{no smatra da je napad-
nut ili ima pogre{nu predstavu o
intenzitetu napada pa na to reagu-
je#.
Kako saznajemo, tu`ilac Biqa-
na Petrovi} najavila je `albu na
presudu Osnovnog suda u Vlaseni-
ci, kojom je Ilija Jovi~i} oslobo-
|en krivice.
¥ Z. JOVANOVI]
OSNOVNI SUD U VLASENICI
PUCAW U NU@NOJ ODBRANI Poslije 13 godina Ilija Jovi~i} oslobo|en optu`bi
za ubistvo kom{ije i ro|aka \or|e Jovi~i}a. Tu`ba
najavila `albu
DOBOJ
Maloqetni
provalnici DOBOJ - Kriminalisti~ka polici-
ja Centra javne bezbjednosti Doboj do-
stavila je Okru`nom tu`ila{tvu izvje-
{taj protiv tri maloqetnika: Q. S. (16),
S. V. (16) i D. K. (17) iz ovog grada, zbog
postojawa osnova sumwe da su po~inili
te{ku kra|u. Oni su u no}i izme|u 29. i
30. maja ove godine izvr{ili provalnu
kra|u u prostorijama Srpske demokrat-
ske stranke u Vidovdanskoj ulici u Do-
boju. ¥ Sl. P.
BIJEQINA
O{tetio preduze}e
BIJEQINA - Bijeqinska policija
podnijela je izvje{taj Okru`nom tu`ila-
{tvu u ovom gradu protiv V. P. (33) iz Te-
sli}a, zbog osnovane sumwe da je po~inio
krivi~no djelo falsifikovawe isprave,
saop{tilo je Ministarstvo unutra{wih
poslova Republike Srpske.
U saop{tewu se navodi da je V. P. na
osnovu falsifikovanog bjanko naloga
preduze}a "Velefarm# Bijeqina, u fili-
jali "Bawalu~ke banke# u Bijeqini podi-
gao i prisvojio 2.000 maraka i tako o{te-
tio navedeno preduze}e. ¥ O. M.
\Bo{ko ^eko i Milovan Boji}: Revizori dali
iskaz (Snimio M. [UKALO)
PRIMJEDBEOkru`ni tu`ilac Milan
Tegeltija istakao je da Tu`i-
la{tvo ima primjedbe na to ka-
ko predsjednik Vije}a Spasen
Keleman vodi glavni pretres.
Prema wegovim rije~ima, neo-
pravdano se odbijaju prigovori
tu`ilaca, a istovremeno pred-
sjednik Vije}a nije za{titio
Tu`ila{tvo od optu`bi Milo-
rada Dodika.
Advokat Krstan Simi} na-
glasio je da odbrana smatra da
Sudsko vije}e ~ini izuzetne na-
pore kako bi se obezbijedila
ravnopravnost stranaka u ovom
procesu i fer su|ewe. On je pri-
mjedbe tu`ioca ocijenio kao
pritisak na Sud.
Mitropolit Jovan:
Osumwi~en za utaju
novca (foto-arhiva)
12
Na{e je mi{qewe da naknade zvani~nicima predstavqaju
vrstu li~nih primawa i zbog toga je na wih trebalo
obra~unavati poreze i doprinose, rekao je Bo{ko
^eko. Dodik imao primjedbu na iskaz glavnog revizora
SRBAC - U srba~kom selu Ili}ani lopovi su provalili u prodavnicu "Lova~ka
ku}a#, vlasni{tvo V. S, odakle su ukrali prehrambene proizvode i cigarete u vrijed-
nosti 2.500 maraka. ¥
¹ ¹ ¹
PRWAVOR - Milenko N. (78) iz Gorwe Ilove udavio se u bunaru u mjestu gdje je
nastawen. ¥
¹ ¹ ¹
GRADI[KA - Policija je uhapsila Seada D. (48) iz Gradi{ke i uz izvje{taj pre-
dala Tu`ila{tvu BiH zbog sumwe da je po~inio krivi~no djelo falsifikovawe nov-
ca. ¥
¹ ¹ ¹
NOVI GRAD - U dvori{tu ku}e M. I. (51) u Blagaj Rijeci neko je aktivirao ne-
poznatu eksplozivnu napravu uz upotrebu sporogore}eg {tapina, saop{teno je iz re-
publi~kog Ministarstva unutra{wih poslova. Policija radi na otkrivawu ovog slu-
~aja. ¥ V. J.
TELEGRAF
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 15. jun 2005. CRNA HRONIKA
BILE]A - Milorad Davido-
vi} iz Bijeqine, kojeg je Ha{ko
tu`ila{tvo anga`ovalo da svjedo-
~i na su|ewu biv{em predsjedniku
Narodne skup{tine Republike
Srpske Mom~ilu Kraji{niku, naj-
obi~niji je pqa~ka{ i prevarant
svjetskog glasa, koji, umjesto {to
se pojavquje kao svjedok u me|una-
rodnom sudu, odavno treba da bude
u zatvoru.
To tvrdi direktor i jedan od
vlasnika bile}ke firme "Meteor#
Slavko Drangubi}, isti~u}i da ih
je Davidovi} opqa~kao jo{ 2000.
godine za cijelih 323.000 maraka.
On je kao posrednik jednostavno
zadr`ao robu koja je bila namije-
wena "Meteoru# i nikada je nije
isporu~io ni platio.
- Posjedovali smo naravno svu
potrebnu dokumentaciju i tu`ili
Milorada Davidovi}a i wegovu
firmu "Dijo# iz Bijeqine, a sud-
ski proces se otegao da u nedogled.
Kona~no 1. marta pro{le godine
Okru`i sud u Bijeqini je presudio
da Davidovi} mora da nam isplati
samo 246.000 maraka, "~a{}avaju-
}i# ga, bez ikakvog osnova, sa ci-
jelih 77.000 maraka. Dakle ve} 15
mjeseci presuda je pravosna`na, a
niko ne preduzima ni{ta u vezi sa
prinudnom naplatom sredstava ko-
ja nam je du`an Davidovi} - tvrdi
Dangubi}.
Po wegovim rije~ima, pore|e-
wa radi u slu~aju afere Alijagi},
samo dva mjeseca po pravosna`no-
sti presude, blokirani su svi ra~u-
ni op{tini Trebiwe i sva pristi-
gla sredstva usmjeravana na ra~un
porodice Alijagi}.
- To je najboqi dokaz da neko
mo}an {titi Davidovi}a - katego-
ri~an je Dangubi}.
Direktor "Meteora# tvrdi da
je ha{ki svjedok Davidovi} na isti
na~in opqa~kao i tri firme iz Ba-
we Luke, jednu iz Bijeqine, kao i
brojne stare devizne {tedi{e.
Prema wegovim rije~ima, Da-
vidovi} je sredstva koja im je
opqa~kao ulo`io u kupovinu po-
slovnog prostora i akcija Gra|e-
vinskog preduze}a "Rad# u Bijeqi-
ni, vrijednih oko 850.000 maraka.
Zbog Davidovi}eve pqa~ke bile}-
ko preduze}e je zapalo u probleme
i vi{e od godinu dana ne radi, a
42 zaposlena su na ~ekawu.
- Vi{e od godinu dana preduzi-
mamo sve kako bi se izvr{ila pri-
nudna naplata onog {to je lako na-
plativo, ali bez ikakvog rezulta-
ta, jer sud u Bijeqini ni{ta ne
preduzima. Zato i smatramo da je
Davidovi} pod ne~ijom za{titom.
Zaposleni u "Meteoru# zgra`ava-
ju se kad vide da u Hagu o ratnoj
pqa~ki i otimawu svjedo~i onaj ko-
ji neka`weno i nesmetano otima i
pqa~ka u miru i tolike porodice
ostavqa bez hqeba - isti~e Slav-
ko Dangubi}.
¥ [. ALEKSI]
DIREKTOR I JEDAN OD VLASNIKA BILE]KOG "METEORA" SLAVKO DANGUBI]KATEGORI^AN
DAVIDOVI] OBI^AN PQA^KA[Svjedok Ha{kog tu`ila{tva na su|ewu Mom~iluKraji{niku ojadio bile}ko preduze}e za gotovo 324.000maraka. Davidovi} izvarao i opqa~kao vi{e preduze}aiz Bawe Luke i Bijeqine i brojne devizne {tedi{e
KRAQEVO
Ubici40 godina
KRAQEVO - Nekada{wi
pripadnik Specijalne antite-
roristi~ke jedinice MUP Sr-
bije Goran Veselinovi} (36) osu-
|en je u Okru`nom sudu u Kraqe-
vu na 40 godina zatvora zbog ~e-
tvorostrukog ubistva na Kosovu
i Metohiji 1999. godine, javila
je Srna.
Sud je utvrdio da je Veseli-
novi} 15. maja 1999. godine u Ko-
sovskoj Mitrovici, s umi{qa-
jem ubio brata i sestru Milana
i Mirjanu Peri} i bra~ni par
Albanaca Muhameta i Sabrine-
zu Seidijaj.
Pod uticajem alkohola, ali
u svjesnom stawu, Veselinovi}
je iz automatske pu{ke u stanu
ubio najprije bra~ni par Seidi-
jaj.
Zatim je zaustavio vozilo
kojim je upravqao Milan Peri}
i naredio mu da ga odveze do je-
dinice, ostaviv{i prije toga u
vulkanizerskoj radwi wegovu se-
stru Mirjanu. Poslije kra}e sva-
|e Veselinovi} je ubio Milana,
a zatim se vratio do vulkanizer-
ske radwe u kojoj je bila Mirja-
na, koja je poslije saznawa da joj
je brat mrtav po~ela da vri{ti.
U jednom od svojih svjedo~e-
wa Veselinovi} je izjavio kako
je mislio da to "cvili pas# u
vulkanizerskoj radwi kada je pu-
cao u tom pravcu i usmrtio Mir-
janu. ¥
13
SARAJEVO - Biv{i zamjenik
direktora Interpola BiH, Asim
Fazli} oslobo|en je ju~e optu`bi
koje su ga teretile za zloupotre-
bu polo`aja, otkrivawe i zadr`a-
vawe povjerqivih informacija
Interpola, primawe mita, te pro-
tivzakonito posredovawe i nepri-
javqivawe kaznenih prijava. Dru-
goptu`eni Senad Kobili} osu|en
je na godinu dana zatvora. Tako je
odlu~ilo Sudsko vije}e Sud BiH.
Obrazla`u}i presudu, pred-
sjedavaju}a Sudskog vije}a Suzan
Moler je rekla da tu`ila{tvo ni
po jednoj ta~ki optu`be nije pod-
nijelo dovoqno dokaza i da se ni-
je mogla donijeti druga~ija presu-
da.
[ef specijalnog odjeqewa tu-
`ila{tva BiH za organizovani
kriminal Xon Mekner je rekao da
}e pregledati razloge na kojima je
zasnovana presuda, kako bi utvr-
dio da li sadr`i osnove za ulaga-
we `albe.
Me|utim, drugooptu`eni u
ovom slu~aju Senad Kobili}, ko-
ji se tereti za poku{aj ucjene Pe-
tra ]orluke, progla{en je kri-
vim i osu|en na kaznu zatvora u
trajawu od jedne godine.
¥ V. B.
PRESUDA SUDA BIH
Fazli} oslobo|en, Kobili}u zatvor
ZAGREB - Istra`ni sudi-
ja Okru`nog suda u Zagrebu od-
redio je ju~e jednomjese~ni pri-
tvor Slobodanu Davidovi}u,
nekada{wem pripadniku para-
vojne jedinice "[korpioni#,
koja je u~estvovala u ubistvu
{estorice srebreni~kih Bo-
{waka kod Trnova. To je agen-
ciji Srna rekao zamjenik pred-
sjednika Istra`nog centra za-
greba~kog Okru`nog suda Rat-
ko [~eki}.
On je naveo da je Davidovi-
}u odre|en pritvor zbog opa-
snosti od bijega i uticaja na
svjedoke, te zbog te{kih okol-
nosti pod kojima je krivi~no
djelo po~iweno.
[~eki} je rekao da je Da-
vidovi} ispitan u Okru`nom
sudu u prisustvu advokata po
slu`benoj du`nosti, poslije
~ega je doneseno rje{ewe o
sprovo|ewu istrage zbog kri-
vi~nog djela ratnog zlo~ina
protiv civilnog stanovni{tva.
Hrvatski ministar pravde
Vesna [kare - O`bolt izjavi-
la je ju~e da }e Davidovi}u, ko-
ji je hrvatski dr`avqanin, bi-
ti su|eno u Hrvatskoj.
U saop{tewu Tu`ila{tva
za ratne zlo~ine Srbije navo-
di se da je hrvatski dr`avni tu-
`ilac Mladen Baji} zatra`io
od tu`ioca za ratne zlo~ine
Srbije Vladimira Vuk~evi}a
potreban materijal iz predme-
ta "[korpioni#.
U saop{tewu se dodaje su
Baji} i Vuk~evi} izrazili
uvjerewe da }e, zahvaquju}i ko-
rektnoj saradwi dva tu`ila-
{tva, biti zadovoqena pravda
i za{ti}ena prava `rtava.
Generalni inspektor MUP
Srbije Vladimir Bo`ovi} iz-
javio je ju~e da Uprava za bor-
bu protiv organizovanog kri-
minala istra`uje da li su
"[korpioni# bili anga`ova-
ni u srpskoj policiji i da li ih
i danas ima u MUP Srbije. ¥
UHAP[ENOM "[KORPIONU" SLOBODANU
DAVIDOVI]U SUDI]E U ZAGREBU
Pritvoren da ne pobjegne BEOGRAD - Policajac iz Novog
Pazara Zoran Damjanovi} demantovao
je ju~e da je bio pripadnik "[korpio-
na# i da je boravio u BiH, isti~u}i da
je zbog te la`i ugro`en wegov i `ivot
wegove porodice, usqed ~ega je morao da
se skloni iz Novog Pazara, javila je Sr-
na.
- Nikad nisam bio pripadnik
"[korpiona#, nemam veze s wima i ni-
kada nisam bio u BiH, ni kao gost - re-
kao je na konferenciji za novinare Da-
mjanovi}, reaguju}i na objavqivawe we-
gove fotografije na prvoj stranici "Re-
vije 92#, uz naslov "[korpioni ukopa-
vaju Milo{evi}a, Stani{i}a#.
On je objasnio da fotografija po-
ti~e sa Kosmeta iz 1999. godine, sa uvi-
|aja policije i stranih verifikatora
u mjestu Du{, kod Pe}i, gdje je ~uvao le-
{eve ~etvorice terorista OVK, koji su
poginuli u okr{aju sa pripadnicima
srpske policije.
- Osu|ujem ono {to su uradili
"[korpioni# ali ja nema veze s wima,
ni sa BiH. Ja sam izbjeglica sa Kosova,
iz Pe}i. @elim da moji sugra|ani u Pa-
zaru znaju istinu, jer tamo ̀ elim da na-
stavim da `ivim - rekao je Damjanovi}.
On je naveo da je poslije objavqiva-
wa na naslovnoj stranici beogradske
"Revije 92# fotografije na kojoj je ozna-
~en kao pripadnik "[korpiona#, zbog
prijetwi i {ikanirawa, morao da se
skloni iz Novog Pazara, u kojem je ve-
}insko stanovni{tvo bo{wa~ko i gdje
stanuje ve} {est godina.
Damjanovi} je naveo da mu telefo-
nom sti`u prijetwe da }e on i wegova
porodica pro}i "isto kao na{i u Bo-
sni#. ¥
POLICAJAC ZORAN DAMJANOVI] IZ NOVOGPAZARA DEMANTOVAO GLASINE
Nisam bio u "[korpionima"
SARAJEVO - Pred izmijewe-
nim sudskim vije}em Kantonalnog
suda u Sarajevu ju~e je po~elo obno-
vqeno su|ewe Ramizu Delali}u (42)
za ubistvo srpskog svata Nikole
Gardovi}a 1. marta 1992. godine u
Sarajevu.
Kantonalno tu`ila{tvo je pro-
tiv Delali}a podiglo optu`nicu 2.
decembra 2004. godine. Istraga je
sa prekidima trajala vi{e od 12 go-
dina, a razlog su, kako je naveo tu-
`ilac Enes Kamenica, ratna de{a-
vawa, nedostupnost svjedoka i ote-
`ana komunikacija, kao i ~iweni-
ca da je optu`eni jedno vrijeme bio
u bjekstvu.
Poslije istrage tu`ila{tvo je,
kako je re~eno, prikupilo dokaze
koji ukazuju da je Delali} ubio Ni-
kolu Gardovi}a, {to }e potvrditi
i 11 svjedoka, vje{tak sudske medi-
cine, sudski psihijatar kao i drugi
dokazi: video-kaseta, fotodokumen-
tacija vje{ta~ewa te zapisnici o
uvi|aju.
U pretkrivi~nom postupku kod
optu`enog koji negira da je pucao u
Gardovi}a nije prona|eno oru`je za
koje se tvrdi da je kori{teno u ovom
slu~aju.
- Ramiz Delali}, koji je i rani-
je bio osu|ivan za nasilni~ko pona-
{awe 1. marta 1992. godine je zajed-
no sa Suvadom [abovi}em presreo
svatove porodice Tambur i Gardo-
vi}, kako bi uzeli dvije zastave Srp-
ske pravoslavne crkve. Po{to u to-
me nisu uspjeli, vi{e puta su iz pi-
{toqa pucali u tlo pored nogu sva-
tova. Jedan metak je te{ko ranio u
nogu jednog svata, a u poku{aju da ga
odbrani, Nikola Gardovi} je neko-
liko puta zamahnuo ~uturicom. Ta-
da mu je Delali} pucao u le|a i ubio
ga - rekao je kantonalni tu`ilac
Enes Kamenica.
Branilac optu`enog advokat
Fahrija Karkin u uvodnom izlaga-
wu je istakao da }e odbrana dokaza-
ti nevinost Delali}a i da }e ponu-
diti pi{toq iz kojeg je pucano u
pokojnog Gardovi}a, a koji je tu`i-
la{tvo trebalo da na|e kao glavni
dokaz.
On je ocijenio da je protiv De-
lali}a davno po~eo progon u Repu-
blici Srpskoj, crkvama, te kroz
tvrdwe Slobodana Milo{evi}a na
su|ewu u Hagu.
- Wima svima treba Delali}, a
ne pravi ubica, ~ije ime ja ne}u ni-
kada spomenuti. Ovaj slu~aj se po-
litizuje kad se govori o ubistvu srp-
skog svata. Prati se politika Srp-
ske demokratske stranke
da je pucaw u Gardovi}a
ozna~io po~etak rata, a
ne agresiju, koja se sad i
te kako dokazuje - rekao
je Karkin.
On tvrdi da su svjedo-
ci tu`ila{tva kontradik-
torni, {to }e dokazati, a
problem predstavqa kase-
ta koju tu`ila{tvo nudi kao
dokaz. Wu, ka`e Karkin, od-
brana nije vidjela i tra`i
snimak "da bi se mogli izja-
sniti o zakonitosti
pribavqawa dokaza
i wihovoj validno-
sti#. Delali} }e
se, rekao je, bra-
niti kao u is-
trazi.
- Delali}
je sa dru-
{tvom bio
na Ba{~ar-
{iji, dva
dana prije
ubistva Gar-
dovi}a, ku-
pio je pi{toq, koji je na dan ubistva
trebalo da nosi na popravku. U~e-
stvovao je u otimawu zastave. Pu-
cao je iz svog pi{toqa, ali nije pu-
cao u le|a Gardovi}u. Ispri~a}e
gdje se i s kim skrivao - naglasio je
advokat Fahrija Karkin.
Na kraju uvodnog izlagawa bra-
nilac je najavio svjedo~ewa logi-
sti~ara i ostalih u~esnika doga|a-
ja, koje je, kako je rekao, "optu`ni-
ca lako oslobodila odgovornosti#.
Nastavak su|ewa Ramizu Dela-
li}u zakazan je za 30. jun, kada tre-
ba da se pojave i prvi svjedoci tu-
`ila{tva. ¥ V. BUGARIN
U KANTONALNOM SUDU JU^E PO^ELO OBNOVQENO SU\EWE ZA UBISTVONIKOLE GARDOVI]A
DOKAZI PROTIV DELALI]ATu`ila{tvo tvrdi da }e 11 svjedoka, brojnafoto-dokumentacija, video-snimci, vje{taci...dokazati da je Ramiz Delali} ubio srpskog svata
DEMANTIDamjanovi} tra`i da "Revija 92#
wegov demanti objavi na naslovnoj
stranici, kao {to je objavila i we-
govu fotografiju, a ne na drugoj stra-
nici.
Damjanovi}evi pravni zastupni-
ci najavili su krivi~nu prijavu pro-
tiv odgovornog urednika "Revije 92#
zbog klevete.
NIJE "]ELO"
Ramiz Delali} je ju~e, izno-
se}i li~ne podatke pred Sudskim
vije}em Kantonalnog suda u Sa-
rajevu, rekao da mu nije nadimak
"]elo#.
HAG - Biv{i {ef hrvatske
obavje{tajne slu`be Markica Re-
bi} i novinar Ivica Marija~i}
izjavili su danas u prvom pojavqi-
vawu pred Ha{kim tribunalom da
nisu krivi za nepo{tovawe suda,
za koje su optu`eni. Krivicu su
odbacili i izdava~ lista "Hrvat-
sko slovo# Stjepan [e{eq i glav-
ni urednik tog nedjeqnika Doma-
goj Margeti}, javila je Beta.
- ^asni sude, nisam kriv - re-
kli su Rebi} i Marija~i}, po{to
im je sudija O Gon Kvon pro~itao
jedinu ta~ku optu`nice koja ih te-
reti za otkrivawe identiteta za-
{ti}enog svjedoka i objavqivawe
sjvedo~ewa datog na sjednici za-
tvorenoj za javnost.
Rebi}, ranije {ef obavje{taj-
ne slu`be SIS, optu`en je da je
Marija~i}u, glavnom uredniku
"Hrvatskog lista#, otkrio identi-
tet za{ti}enog svjedoka koji je
dao iskaz na su|ewu Tihomiru Bla-
{ki}u pred Ha{kim tribunalom
u decembru 1997. godine i dostavio
mu transkripte svjedo~ewa datog
na zatvorenoj sjednici.
Izdava~ i glavni urednik li-
sta "Hrvatsko slovo# [e{eq i
Margeti} optu`eni su da su u no-
vembru i decembru 2004. objavili
izvode iz zapisnika svjedo~ewa za-
{ti}enog svjedoka na su|ewu Bla-
{ki}u iz marta 1998. godine, datog
na zatvorenoj sjednici.
Margeti} je dodatno optu`en
i zbog toga {to je odbio nalog
Tribunala da prestane sa objavqi-
vawem transkripta iskaza za{ti-
}enog svjedoka. Za nepo{tovawe
suda, po pravilniku Tribunala
pre}eno je kaznom do sedam godi-
na zatvora, globom do 100.000 evra
ili objema. ¥
HRVATI OPTU@ENI ZA NEPO[TOVAWE SUDAJU^E SE IZJASNILI U HAGU
\Markica Rebi} i Ivica Marija~i}: Odbacilioptu`nic (Foto-Rojters)
^etvorka porekla krivicu
SARAJEVO - Policija je eva-
kuisala osobqe i goste sarajevskog
hotela "Holidej in# poslije ano-
nimne dojave da je u wemu postavqe-
na bomba, {to mnogi dovode u vezu
sa sutra{wim koncertom "Bijelog
dugmeta# u Sarajevu i ~lanovima te
grupe koji su smje{teni u hotelu.
Kako je javio Tanjug, osobqe
"Holidej ina# dobilo je ju~e oko 11
~asova anonimnu dojavu o postavqe-
noj eksplozivnoj napravi u objektu,
u kojoj mu{ki glas registrovan iz
[vedske upozorava da }e naprava
eksplodirati u ta~no u podne.
Pripadnici Ministarstva unu-
tra{wih poslova Kantona Saraje-
vo su potom evakuisali osobqe i
goste hotela, ali nisu ni{ta pro-
na{li. Direktor hotela Senad Fe-
tahagi} je rekao da u dojavi nisu ob-
ja{weni ni razlog ni motiv. ¥
EVAKUISAN "HOLIDEJ IN" ZBOG DOJAVE O BOMBI
La`na uzbuna
HAG - General Sreten Luki},
optu`en za ratne zlo~ine kao za-
povjednik policijskih snaga na Ko-
sovu i Metohiji 1999, usprotivio
se zahtjevu tu`ila{tva Ha{kog tri-
bunala da se predmeti "Pavkovi} i
ostali# i "Milutinovi} i ostali#
objedine za zajedni~ko su|ewe, sa-
znao je ju~e dopisnik Tanjuga.
- Zajedni~ko su|ewe nanosi
{tetu na{em braweniku i kooptu-
`enima i vodi sukobu interesa sa
optu`enima u predmetu "Miluti-
novi} i ostali# - pi{e u prigovo-
ru Luki}evih advokata, podnesenom
pretresnom vije}u.
Luki}evi advokati Amerika-
nac Tiodor Skuder i Dragan Ive-
ti} predla`u da zahtjev tu`ila-
{tva bude odba~en. ¥
ODBRANA GENERALA SRETENA LUKI]A
Ne}e zajedni~ki proces
SANTA MARIJA - Porota u
slu~aju slavnog pop pjeva~a Majkla
Xeksona donijela je osloba|aju}u
presudu po tu`bi za seksualno zlo-
stavqawe trinaestogodi{weg dje-
~aka, javila je Beta.
Xekson (46) je optu`en za sek-
sualno zlostavqawe trinaestogo-
di{waka 2003. godine. Tokom su|e-
wa prikazan je kao pedofil, koji je
namamqivao dje~ake u krevet na
svom ran~u "Neverlend#. Xeksono-
vi advokati nazvali su dje~aka ko-
ji ga je optu`io i wegovu porodi-
cu prevarantima.
Osloba|aju}a presuda predsta-
vqa satisfakciju za pop zvijezdu,
po{to je Xekson sve vrijeme tvrdio
da je nedu`an i da je `rtva preva-
re. ¥
SUD U SANTA BARBARI
Xekson ipak nevin \Ramiz Delali}: Ponovo odgovara
za ubistvo (foto-arhiva)
srijeda, 15. jun 2005.KROZ REPUBLIKU SRPSKU
PRWAVOR - Nova fabrika
za preradu vode u Kremni zvani~-
no je pu{tena u rad pa }e stanov-
nici grada Prwavora od sada ima-
ti vode u dovoqnim koli~inama.
Ovo je na konferenciji za novi-
nare potvrdio na~elnik op{ti-
ne Prwavor Vlado @ivkovi}.
Prema wegovim rije~ima,
brana u Drenovi, stara vi{e de-
cenija, izgra|ena je sa namjerom
da se za{titi stanovni{tvo od
poplava, {to je iskori{}eno i
za snabdijevawe grada vodom. Kao
takva, slu`ila je svrsi s obzi-
rom na to da je grad tada imao oko
~etiri hiqade stanovnika, a da-
nas oko 13 hiqada.
- Iz tog razloga 2000. godine
op{tinske vlasti su pristupile
rje{avawu problema u vezi sa
snabdijevawem vodom. Poslije sa-
glasnosti nadle‘nih instituci-
ja Republike Srpske i BiH, vla-
da [panije odobrila je op{tini
Prwavor kredit od 3,8 miliona
maraka sa grejs periodom od 15
godina i rokom otplate od 21 go-
dinu uz kamatnu stopu od 0,1 od-
sto - naglasio je @ivkovi}.
Gradwa savremenog postroje-
wa za preradu vode u Kremni za-
po~ela je u novembru 2003. godi-
ne. U 2004. godini je zavr{ena iz-
gradwa fabrike i montirana
kompletna savremena oprema za
preradu vode.
- Voda jezera Drenova po kva-
litetu pripada tre}oj kategori-
ji, pa se redovno obavqa i moni-
toring vode, a cijela zajednica
mora}e da ulo`i ogromne napo-
re kako bi se sprije~ilo zaga|e-
we vode. S obzirom na to da se u
branu u Drenovi godinama ni{ta
nije ulagalo, tu su prisutne
ogromne naslage muqa, {to se uz
mawa finansijska ulagawa mo`e
rije{iti - rekao je @ivkovi}.
Fabrika vode je projektova-
na tako da mo`e preraditi i is-
poru~iti 100 litara vode u se-
kundi, a sada{we potrebe grada
su 42 litra vode u sekundi, {to
obezbje|uju redovnu isporuku vo-
de i u toku najsu{nijih mjeseci
u svim dijelovima grada. Trenut-
no fabrika isporu~uje gradu 52
litra vode u sekundi, jer nema po-
trebe za ve}im koli~inama.
- Do sada smo bili u prilici
da rezervoari vode budu prazni,
odnosno ono vode {to do|e u re-
zervoar automatski se tro{i. Sa-
da na zalihama u rezervoaru ima
600 hiqada litara vode, {to zna-
~i da sa punim rezervoarom vode
od dva miliona litara vode, grad
mo`e biti snabdjeven vodom de-
set ~asova, ~ak i kad bi fabrika
stala sa proizvodwom iz nekih
razloga - potvrdio je @ivkovi}.
On je dodao da je snabdijevawe
vodom u gradu rije{eno u budu}ih
30 godina.
Ukoliko do|e do nestanka
struje, proizvodwa vode }e auto-
matski biti obezbije|ena pomo-
}u agregata.
Snabdijevawe grada vodom ne
bi bilo kvalitetno rije{eno da
pro{le godine nije zapo~eta i
obnova glavnog distributivnog
cjevovoda kroz grad, u {ta je ulo-
`eno 2,5 miliona maraka. Dva mi-
liona maraka izdvojena su iz op-
{tinskog buxeta, a 500 hiqada
maraka dalo je preduze}e "Pu-
tevi Republike Srpske#, s ob-
zirom na to da je rije~ o trasi
regionalnog puta ^elinac - Sr-
bac.
- Do sada su potro{a~i ku-
bik vode pla}ali 30 feninga.
Cijena }e uskoro biti korigova-
na, ali prema najavama, ne}e bi-
ti vi{a od marke po kubiku - na-
glasio je @ivkovi}.
¥ B. MITROVI]
OTVORENA NOVA FABRIKA ZA PRERADU VODE U KREMNI
PRWAVOR^ANIMA NE PRIJETI @E\Fabrika mo`e da preradi i isporu~i 100 litara vode
u sekundi, a sada{we potrebe grada su 42 litra vode
u sekundi, {to obezbje|uje redovnu isporuku vode
i u toku najsu{nijih mjeseci
14
Fabrika vode: U zalihama 600 hiqada litara vode
ZA[TITAS obzirom na to da je izgrad-
wa fabrike za preradu vode i
rekonstrukcija glavnog cjevovo-
da ko{tala 6,3 miliona maraka,
na~elnik Vlado @ivkovi} na-
glasio je da }e u saradwi sa in-
spekcijom i drugim op{tinskim
organima uvesti rigorozne mje-
re, kako bi se za{titni pojas
oko jezera i za{titio, jer kva-
litet vode zavisi i od qudskog
faktora, koji je do sada nebro-
jeno puta, i pored upozorewa, za-
ga|ivao navedeni pojas.
DERVENTA
Lisica
u centru
DERVENTA - U blizi-
ni stambenih zgrada u Der-
venti djeca su, igraju}i se,
primijetila lisicu koja se
zavla~i ispod ru{evine.
Lisica je u objektima
biv{e osnovne {kole i
marksisti~kog centra, koji
su poru{eni u ratu, iskoti-
la mlade, a hranila ih je ko-
ko{kama iz okolnih koko-
{iwaca. Tek kada su doma-
}ini primijetili da im ne-
staju koko{ke podigla se haj-
ka.
Me|utim, stara lisica je
pobjegla.
- Akcija nije potpuno
uspjela, pa }e se ponoviti
sqede}i dan - ka`e glavni
lovovo|a Radivoje \ali}, ko-
ji tvrdi da se u travi i {ahto-
vima sigurno krije jo{ pokoji
par lisica.
¥ P. [.
ZVORNIK - Op{tina Zvor-
nik organizovala je javnu ras-
pravu o Nacrtu odluke o ku}nom
redu u stambenim zgradama.
Wome se propisuje na~in ko-
ri{}ewa stanova, poslovnih i
gara`nih prostora u zgradama,
kao i zajedni~kih dijelova i ure-
|aja koji se nalaze u zgradama,
te zemqi{ta koje slu`i redov-
noj upotrebi zgrade, a sve s ci-
qem odr`avawa reda, mira i ~i-
sto}e.
Nacrt odluke o ku}nom redu
precizno propisuje {ta je za-
braweno za stanare, te koje su
im obaveze kad je rije~ o pona-
{awu u stanu, a koje su kad je ri-
je~ o zajedni~kim prostorijama.
Za nepo{tovawe odredbi
predvi|ene su i kazne, i to u za-
visnosti od prekr{aja, od 30 pa
do 300 maraka, dok }e nadzor nad
izvr{ewem vr{iti op{tinska
komunalna policija.
- Sli~an akt nije donesen od
1992. godine, a praksa je pokaza-
la da je on potreban i veoma zna-
~ajan - istakao je Manojlo Vu-
kovi}, vi{i stru~ni saradnik
za registraciju zajednica eta-
`nih vlasnika. On je dodao da
}e na osnovu ove odluke svi u
zgradama znati kako da se pona-
{aju i koja su im prava i obave-
ze.
Sugestije i primjedbe koje
su prisutni predstavnici stam-
beno-poslovnih zgrada iznijeli
razmatra}e stru~na komisija, a
sve s ciqem da odluka bude {to
kvalitetnija i realnija.
Iako su predstavnici zajed-
nica eta`nih vlasnika pozdra-
vili dono{ewe odluke o ku}nom
redu, oni su izrazili sumwu ka-
ko }e se neke od odredbi sprovo-
diti, s obzirom na nagomilane
probleme iz ranijeg perioda u
zgradama kojih u Zvorniku ima
89, kao i na nepovoqnu ekonom-
sku situaciju u kojoj mnogi sta-
nari danas `ive.
¥ S. S.
JAVNA RASPRAVA O KU]NOM REDU
U ZVORNI^KIM ZGRADAMA
Nema buke, kom{ije se qute!
BRATUNAC
Lo{e veze
BRATUNAC - U op{tini
Bratunac ju~e je poslije ~etvo-
rodnevnog prekida nastavqeno
izdavawe li~nih dokumenata.
Prema rije~ima {efa Uprav-
no-pravnog odsjeka u Policij-
skoj stanici Du{anke Kraji-
{nik, ovi poslovi prekinuti
su zbog lo{ih telefonskih ve-
za.
- Do sada smo izdali 5.981
li~nu kartu i 2.145 voza~kih
dozvola - navela je Kraji{ni-
kova, napomiwu}i da izbjegla i
raseqena lica, prilikom pod-
no{ewa zahtjeva za zamjenu
li~nih karata, treba da priba-
ve potvrdu iz Odsjeka za izbje-
glice o svom statusu.
- Osoba koja nije trajno ri-
je{ila svoje stambeno pitawe,
odnosno mjesto prebivali{ta,
dobija novu li~nu kartu na dvi-
je godine - precizirala je Kra-
ji{nikova.
¥ K. ].
NACIONALNI PARK
"KOZARA"
Uskoro
monografijaPRIJEDOR - Nacionalni
park "Kozara# i bawolu~ki [u-
marski fakultet dogovorili su se
o izradi monografije flore Naci-
onalnog parka "Kozara#. Ovo je za
na{ list potvrdio direktor Naci-
onalnog parka Nenad Stojanovi}.
Prema wegovim rije~ima, te-
renski poslovi }e po~eti ve} na-
redne nedjeqe, a opse`ne studije o
biqnim vrstama planine Kozare
bi}e zavr{ene do 15. juna idu}e go-
dine.
- Ogroman je posao u pita-
wu, ali vrlo zna~ajan za nas. Izme-
|u ostalog, zbog toga {to se malo
zna o prirodnim vrijednostima Ko-
zare. Ovo je studija koja }e biti
po prvi put, siguran sam, vrlo kva-
litetno ura|ena - ka`e Stojano-
vi}.
Izdavawe ove monografije fi-
nansira}e italijanska pokrajina
Lombardija, a posredstvom nevla-
dine organizacije "Aliseja#, sa sje-
di{tem u Sarajevu. U ove svrhe bi-
}e obezbije|eno 20 hiqada evra.
Prognoze su da bi iz {tampe mo-
nografija trebalo da iza|e do 15
februara 2007. godine. Predvi|e-
ni tira` je 500 primjeraka.
¥ D. B.
GRADI[KA - Zdravstveno sta-
we petnaestogodi{we Andree Anto-
ni} iz gradi{kog sela Kozinci, ko-
ja se ve} pola godine nalazi u komi
na lije~ewu na Odjeqewu intenziv-
ne wege u gradi{koj Op{toj bolni-
ci, je stabilno. Ovo je za na{ list
potvrdio qekar anesteziolog dr Mi-
lan [vraka.
Prema wegovim rije~ima, prije
nekoliko dana ura|en je rendgenski
snimak glave, a nalazi su poslani u
bawolu~ku bolnicu na o~itavawe, a
rezultate o~ekuju u toku ove nedjeqe.
Lije~ewe Andree Antoni}, koja
se poslije pre`ivqene klini~ke smr-
ti od 5. januara nalazi na Odjeqewu
intenzivne wege u komi, zahtijeva
velika nov~ana izdvajawa, mnogo ve-
}a nego {to weni roditeqi mogu iz-
dvojiti. Majka Jadranka je nezapo-
slena, a otac Goran zaposlen je u Sta-
nici policije u Gradi{ci.
Ipak, u pomo} su im pristigli
Gradi{~ani. U~enici Osnovne {ko-
le "Danilo Borkovi}#, koju poha|a
i Andrea, organizovali su akciju pri-
kupqawa para za Andreino lije~ewe,
na ̀ iro ra~un su uplatili preko dvi-
je hiqade maraka.
Weni drugari iz osmog jedan raz-
reda ove {kole ka`u da }e za Andre-
ino lije~ewe organizovati jo{ akci-
ja i to sve dok se wihova drugarica
ne vrati u razred.
- Prva na{a akcija prikupqa-
wa pomo}i dobro je protekla i sa-
kupili smo 860 maraka, ali to je
samo "kap vode u moru#, pa smo se
poslije pisawa va{eg lista o An-
drei odlu~ili da pokrenemo jo{
jednu akciju. Sada smo prikupili
ne{to vi{e para - rekao je u~enik
osmog jedan Milan Bo{wak.
Ju~e je ovaj razred, povodom za-
vr{enog osmog razreda, oti{ao na
izlet, ali svi uglas ka`u da im je
`ao {to Andrea nije sa wima i na-
daju se da }e u sqede}em razredu
sjesti sa wima u klupu.
Wena prijateqica Bojana Pli-
sni} ka`e da }e na ovom raspustu
~e{}e posje}ivati Andreu, jer ka-
`e da su i do sada svaki raspust
wih dvije svaku ve~e provodile za-
jedno.
Andrein otac Goran Antoni}
zahvalan je u~enicima koji su pri-
kupili pare i pomogli im da naba-
ve lijekove neophodne za lije~ewe
wegove djevoj~ice, kojih ina~e ne-
ma u bolni~koj apoteci.
- Zahvalan sam i svim preduze-
}ima i gra|anima Gradi{ke koji
su se poslije ~lanka u "Glasu Srp-
ske# odazvali akciji i pomogli nam
- ka`e Goran Antoni}.
¥ B. VELENDE^I]
POSLIJE POLA GODINE U GRADI[KOJ BOLNICI
Andrea Antoni}: U komi od 5. januara
BI]E BOQEGoran Antoni} stalno se ras-
pituje da li postoji bolnica u svi-
jetu koja ima lijek i metod da se
Andrea probudi iz kome.
- Stalno me to pitawe mu~i, a
nadam se da }e mi dijete ubrzo
ozdraviti. Svaki dan u|em u wenu
sobu, zatvorim se i razmi{qam ka-
ko je Andrea sjedjela na stolici i
u~ila. Zami{qam sve wene pokre-
te, brzinu kada se sprema da sa pri-
jateqicama pro{eta gadom. A, on-
da, suze. Ispla~em se i ka`em sebi
da }e se sve dobro zavr{iti - pri-
~a Goran Antoni}.
Stawe Andree Antoni} je stabilno.
Uradili smo snimak glave i sada
o~ekujemo nalaze koje smo poslali
na o~itavawe u Bawu Luku,
rekao je dr Milan [vraka
ANDREA JO[ U KOMIANDREA JO[ U KOMIANDREA JO[ U KOMIANDREA JO[ U KOMIANDREA JO[ U KOMIANDREA JO[ U KOMIANDREA JO[ U KOMIANDREA JO[ U KOMIANDREA JO[ U KOMIANDREA JO[ U KOMI
srijeda, 15. jun 2005. KROZ REPUBLIKU SRPSKU
STIPENDIRAWE KADROVA U
QUBIWSKOJ OP[TINI
Menaxeranikad dosta
QUBIWE - Poku{avaju}i da
kao izrazito nerazvijena op{ti-
na podigne kvalitet ̀ ivota na vi-
{i nivo, Skup{tina op{tine Qu-
biwe donijela je odluku o stipen-
dirawu menaxera. Stipendije }e
dobiti i specijalisti iz oblasti
zdravstva, {kolstva, kulture, ko-
munalnih djelatnosti, programi-
rawa ekonomskog razvoja, prostor-
nog planirawa...
Godi{wa stipendija, koja }e
se dodjeqivati iz op{tinskog bu-
xeta, mo`e da iznosi do 10 hiqa-
da maraka, a prednost u wenom do-
bijawu ima}e kandidati mla|i od
35 godina, oni deficitarniji, sa
visokim obrazovawem, boqim rad-
nim i stru~nim referencama...
Nakon {to o wihovom zahtjevu
mi{qewe iznese nadle`na jedini-
ca op{tinske administrativne
slu`be, kona~nu odluku o tome ko
}e dobiti stipendiju donije}e na-
~elnik op{tine, koji }e o tome
obavijestiti Skup{tinu op{ti-
ne.
Tako|e, pravo na stipendiju,
do nivoa pokri}a neophodnih tro-
{kova, mo`e da ostvari u~esnik
(ili grupa u~esnika) u programu
edukacije radi sticawa specija-
listi~kih znawa, vje{tina ili
obavje{tewa, koja se odnose na
tehni~ko-tehnolo{ka, nau~na,
stru~na ili organizaciona una-
pre|ewa.
¥ @. J.
PRIJEDOR - Poqoprivred-
ni proizvo|a~i koji su po osno-
vu kreditnog zadu`ewa priba-
vili rasplodne junice ili po-
qoprivrednu mehanizaciju Re-
publici Srpskoj duguju ukupno
45 miliona maraka.
Ovo su prilikom nedavne po-
sjete op{tini Prijedor potvr-
dili i predstavnici Ministar-
stva za poqoprivredu, vodopri-
vredu i {umarstvo. Od pomenu-
tog iznosa dva miliona maraka
takvog zadu`ewa je na podru~ju
prijedorske op{tine. Stru~ni
saradnik za poqoprivredu Rat-
ko Milosavqevi} kazao je da je
mali broj onih koji su po~eli
sa otplatom kredita. Me|utim,
i oni su odustali od upla}iva-
wa rata kada su vidjeli da to ne
~ine ni drugi.
- Ovaj problem je ve} du`e
vrijeme otvoren i jo{ ne posto-
ji rje{ewe kako naplatiti dug
od poqoprivrednika, iako su svi
oni prilikom pribavqawa ras-
plodnih junica morali da imaju
i `irante - rekao je Milosavqe-
vi}. On je dodao da je na podru~-
ju op{tine Prijedor podijeqe-
no 917 takvih grla, te da se wi-
hova nabavna cijena kretala oko
dvije hiqade maraka.
- Podjela junica pribavqe-
nih iskqu~ivo iz inostranstva
ra|ena je neplanski. Junice je
mogao da pribavi svako, od jed-
nog do vi{e grla, bez obzira na
to kakve uslove ima, da li }e se
baviti proizvodwom mlijeka i
{ta je to {to }e garantovati
otplatu, ako se izuzmu `iranti
- istakao je Milosavqevi}. Pre-
ma wegovim rije~ima, na podru~-
ju prijedorske op{tine bilo je
vi{e slu~ajeva gdje su junice bi-
le sterilne, neke su se u me|u-
vremenu i razboqele, {to je bi-
lo opravdawe nekih poqopri-
vrednih proizvo|a~a da ne vra-
}aju kredit. Tako su neka od ovih
grla zavr{ila u klaonici, a ne-
ka i u ku}nim zamrziva~ima.
- Zna~ajan broj ovih grla
preuzela su izbjegla i raseqena
lica, koja su u me|uvremenu pro-
mijenila mjesto boravka, zbog
~ega je te{ko do}i do wihovih
novih adresa, pa tako i naplati-
ti dug sudskim ili nekim dru-
gim putem - ka`e Milosavqe-
vi}. On je napomenuo da je naj-
ve}i broj grla preuzet 1999. go-
dine, da su svi imali godinu da-
na grejs perioda i da su ga tre-
bali vratiti 2004. godine.
Prema procjenama Odjeqe-
wa za poqoprivredu op{tine
Prijedor, na podru~ju op{tine
trenutno ima izme|u tri i ~eti-
ri stotine ovih grla zajedno sa
potomstvom. Gdje su i kako za-
vr{ile ostale visokomuzne juni-
ce, te{ko je odgonetnuti. Za ta-
ko ne{to bila bi potrebna op-
se`na istraga.
¥ P. [PADI]
PRIJEDORSKI STO^ARI NE OTPLA]UJU KREDIT ZA JUNICE
MESO POJELI, RATE ZABORAVILINeke junice su bile sterilne, nekesu se u me|uvremenu i razboqele,{to je bilo opravdawe pojedinihsto~ara da ne vra}aju kredit. Nekaod ovih grla zavr{ila su u klaoniciili ku}nim zamrziva~ima
15
MLIJEKOIako su uvozne junice, ko-
je su trebale da unaprijede
sto~ni fond na podru~ju op-
{tine, zavr{ile uglavnom u
klaonicama ili zamrziva~i-
ma, u Odjeqewu za poqopri-
vredu ka`u da je u posqedwe
dvije-tri godine pove}ana pro-
izvodwa mlijeka i da je ne sa-
mo dostigla ve} i prestigla
prijeratni nivo.
Susret: Dobar odziv Slovenaca
LAKTA[I - Slove-
na~ki ~lanovi Kluba naci-
onalnih mawina iz Bawe
Luke organizovali su u
Slatini kod Lakta{a su-
sret u~enika odjeqewa do-
punske nastave slovena~kog
jezika i kulture.
Ovogodi{we dru`ewe
u~enika slovena~kog jezika
bilo je {esto po redu, a u
wenom programu u~estvo-
vali su u~enici slovena~-
kih {kola iz Prijedora,
Doboja, Bawe Luke, Sara-
jeva i Tuzle. Vi{e od 150
|aka prisutnima se pred-
stavilo recitacijama i pje-
smama na slovena~kom jezi-
ku, kao i plesnim progra-
mom.
- Ova manifestacija je
nastala s ciqem da se me|u-
sobno pove`u korijeni
Slovenaca koji ̀ ive ovdje,
ali i wih sa maticom, od-
nosno Slovenijom. Mislim
da smo uspjeli u tome, da je
ovo uspje{no dru`ewe, da
su se djeca iz gradova koji
su danas gostovali kod nas
me|usobno zbli`ila i da
}e se nastaviti i daqe dru-
`iti - rekla je predsjednik
Saveza Slovenaca Republi-
ke Srpske Marija Grbi}.
Poslije u~enika, gosti-
ma se svojim programom
predstavio tambura{ki an-
sambl "Klasje# iz Novog
Mesta.
Sve~anosti su i prisu-
stvovali i mnogobrojni go-
sti, pa su Republiku Slove-
niju predstavqali vi{i sa-
vjetnik u Zavodu za {kol-
stvo Slovenije Dragica
Motik i konzul Republike
Slovenije u BiH Igor Pir-
kovi}, a prisutni su bili i
predstavnici Gradske upra-
ve Bawe Luke.
Sqede}e godine dru`e-
we u~enika slovena~kog je-
zika organizova}e pred-
stavnici slovena~ke naci-
onalne mawine iz Sarajeva.
¥ T. M.
SEMINAR ONKOLOGAU TREBIWU
Novim lijekomprotiv rakaTREBIWE - Jedna od najpo-
znatijih farmaceutskih ku}a u svi-
jetu, {vajcarski "Novartis far-
maceus#, predstavila je onkolozi-
ma, patolozima, urolozima i hi-
rurzima iz medicinskih centara
Republike Srpske, Federacije
BiH, kao i Srbije i Crne Gore -
najnoviju generaciju lijekova za
lije~ewe nekih od najte`ih bole-
sti i malignih oboqewa.
Kako je izjavio dr Fuad Ra-
mqak iz Sarajeva, predstavnik ove
{vajcarske kompanije za BiH, i je-
dan od organizatora trodnevnog
seminara u Trebiwu, zajedno sa dr
Sa{om Jungi}em - nacionalnim
koordinatorom za Republiku Srp-
sku sa Klinike za onkologiju u Ba-
woj Luci i drugim stru~wacima
iz ove oblasti, predstavqeni su
novi lijekovi, koji se koriste u
lije~ewu ko{tanih metastaza, ri-
jetkih vrsta tumora i karcinoma
dojke.
- Veoma je korisno upoznavawe
stru~waka iz pojedinih medicin-
skih centara sa ovog podru~ja i
upoznavawe sa novim trendovima
u terapiji - dodao je dr Ramqak.
Ina~e, predava~i i uvodni~a-
ri na ovim "Novartisovim# onko-
lo{kim danima u Trebiwu bili su
doktori iz poznatih medicinskih
centara iz Sremske Kamenice i
Beograda, kao i dr Gordana Kecman
- sa Klinike za onkologiju u Bawoj
Luci. ¥ M. B.
[EKOVI]I - Ovih dana
izvr{en je prijem novosagra|ene
bora~ke zgrade, koju je finansi-
ralo Ministarstvo rada i bo-
ra~ko-invalidske za{tite, zajed-
no sa op{tinom [ekovi}i. Deset
najugro`enijih bora~kih katego-
rija uskoro }e dobiti krov nad
glavom.
- U zgradi koju je gradio mi-
li}ki "Intal# ima deset stano-
va, {est jednosobnih i ~etiri
garsowere. Komunalno preduze}e
je obavilo zanatske i fine ra-
dove, uvelo struju i kanalizaci-
ju, i mislim da }e budu}i stana-
ri biti zadovoqni - rekao je di-
rektor Komunalnog preduze}a
"Zelenilo i ~isto}a# Qubi{a
Krwi}.
Istovremeno sa otklawawem
sitnijih nedostataka, nadle`ni
op{tinski organ vr{i preraspo-
djelu stanova na osnovu bodova-
wa, pa }e, prema rije~ima Vasi-
lije Medenice, i taj dio posla
biti uskoro zavr{en i stanari }e
mo}i da se usele. ¥ B. M.
BILE]A - Gradsko grobqe u
Bile}i sva~ije je, pa prema tome
i ni~ija briga, i na taj na~in se i
odr`ava, jer svako vodi ra~una sa-
mo o grobovima svojih umrlih. Ovo
je na posqedwoj sjednici Skup-
{tine op{tine rekao odbornik
iz Srpske radikalne stranke Re-
publike Srpske Bogdan Tomano-
vi}.
- Prije nekoliko godina op-
{tina je donijela odluku da Komu-
nalno preduze}e "Komus# iz toga
mjesta gazduje i ure|uje Gradsko
grobqe, ali od toga nije ostalo
ni{ta. Niko od gra|ana nije `e-
lio da upla}uje za odr`avawe gro-
bqa, niti za dobijawe grobnog mje-
sta, pa su u "Komusu# od svega odav-
no digli ruke - naglasio je Toma-
novi}.
Prema wegovim rije~ima, ni
crkveni odbor niko ni{ta nije
pitao, nego je svako gradio spo-
men-kosturnice i kopao grobove
tamo gdje je na{ao malo slobodnog
mjesta.
- Grobqe je potpuno neplan-
sko i bez ikakvog reda. Nisu ~ak
ostavqene ni staze za prolaz, pa
qudi koji do|u na sahranu moraju
da gaze preko kosturnica i grobo-
va - istakao je Tomanovi}.
Da je Gradsko grobqe u Bile-
}i ni~ija briga, vidqivo je i po
tome {to je oko wega na vi{e mje-
sta poru{ena i ograda, pa tamo ~e-
sto ulaze i krave koje pasu oko
grobova. Oko grobqa su na sve
strane deponije sme}a i gra|evin-
skog materijala koje niko ne ukla-
wa.
Grobqe je odavno zaraslo i
niko ga ne ~isti. [ibqe i korov
su na sve strane, a pogotovo tamo
gdje se nalaze stari grobovi.
Grobqe se nekada zvalo voj-
ni~ko jer su tu najprije po~eli da
se sahrawuju vojnici, oficiri i
~lanovi wihovih porodica odmah
po dolasku austrougarskih okupa-
cionih snaga u BiH. Kasnije su tu
sahrawivani umrli zatvorenici
i informbirovci, po{to je bi-
le}ka kasarna za vrijeme biv{e
Jugoslavije i poslije Drugog svjet-
skog rata slu`ila i kao logor. Ti
dijelovi Gradskog grobqa upravo
su najneuredniji i najvi{e zara-
sli.
- Uz sve to, u Gradskom grobqu
skoro vi{e da i nema mjesta jer je
gotovo popuweno. Po{to grobqe
nije ure|eno, niti iko vodi ra~u-
na o odre|ivawu grobnih mjesta,
po tom osnovu je posqedwih godi-
na izme|u pojedinaca dolazilo i
do nesporazuma i sva|a - rekao je
Tomanovi}.
Po{to je grobqe puno, op{ti-
na je od Vojske Republike Srpske,
prije godinu i po, dobila na kori-
{}ewe dio zemqi{ta uz samu gro-
bqansku ogradu. To je bio dio voj-
nog poligona, a ubudu}e bi treba-
lo da poslu`i u svrhu pro{irewa
Gradskog grobqa, koje je postalo
pretijesno. Taj dio jo{ nije ogra-
|en, niti isparcelisan, pa se ta-
mo jo{ ni{ta ne radi i ne gradi,
a niko se i ne sahrawuje.
Bogdan Tomanovi} je zatra-
`io i odgovor na pitawe zbog ~e-
ga ne po~iwe ure|ivawe i parce-
lisawe dijela prostora dobijenog
od vojske, na koji treba da se pro-
{iri grobqe, a odgovor }e dobi-
ti vjerovatno na narednoj sjedni-
ci.
¥ [. ALEKSI]
DOBOJ - Akcija pod nazivom "Za 500
osmijeha#, koju je Centar za razvoj, eduka-
ciju i poslovawe "Humanitas# iz Doboja
zapo~eo u aprilu, uspje{no se privodi kra-
ju.
Rije~ je o akciji usmjerenoj na pru`a-
we pomo}i socijalno ugro`enoj i djeci bez
roditeqa u Republici Srpskoj.
- Od "Telekoma Srpske# dobili smo na
kori{}ewe broj 1415, koji je bio aktivan
od 1. aprila do 31. maja ove godine. Gra|a-
ni Srpske su u tom periodu imali mogu}-
nost da pozivom iz fiksne i mobilne te-
lefonije poklone marku i na taj na~in po-
ka`u svoju humanost i podr`e ovu akciju -
rekla je na konferenciji za novinare Ma-
ja Mi{i}, koordinator ovog programa.
Na taj na~in, prema wenim rije~ima,
do sada je prikupqeno 79.349 maraka, a no-
vac je biti ulo`en u kupovinu 500 paketa
koji }e sadr`avati prehrambene proizvo-
de, higijenski materijal i {kolski pribor.
- U koordinaciji sa centrima za soci-
jalni rad, paketi, ~ija pojedina~na vrijed-
nost iznosi 120 maraka, bi}e uru~eni so-
cijalno ugro`enoj i djeci bez roditeqa u
dvanaest op{tina RS: Doboj, Modri~a, [a-
mac, Bijeqina, Bawa Luka, Prijedor, Pr-
wavor, Bosanski Brod, Derventa, Trebiwe,
Tesli} i Isto~no Sarajevo - istakla je
Mi{i}eva.
Vedran Bo`i~kovi}, menaxer progra-
ma, isti~e podr{ku glasila, op{tina i ne-
kih privrednih kolektiva ovoj akciji.
- Posebno isti~emo pomo} Skup{ti-
ne grada Bawe Luke, op{tina Lakta{i,
^elinac, Gacko, Novi Grad, Prijedor, Te-
sli}, Vi{egrad i Kalinovik, jer su se one
jedine odazvale na na{ poziv koji smo upu-
tili na adrese 44 op{tine. Od {ezdeset za-
htjeva, koje smo proslijedili privrednim
subjektima, pomo} je stigla samo od "Ko-
{ute# iz Doboja, "Proheme# iz Br~kog i
"Hemofarma# iz Bawe Luke - istakao je Bo-
`i~kovi} i dodao da se nada da }e do kra-
ja juna, do kada traje akcija, biti jo{ po-
mo}i.
Vi{ak novca, kako je rekao Bo`i~ko-
vi}, bi}e utro{en u lije~ewe socijalno
ugro`ene djece, u prvom redu za hitne in-
tervencije, operacije. Do sada je pristiglo
dvanaest zahtjeva za pru`awe jednokratne
pomo}i.
¥ Sl. P.
SUSRET U^ENIKA [KOLA SLOVENA^KOG JEZIKA
U~ewe i dru`ewe
ZAVR[ENA ZGRADA ZA BORCE U [EKOVI]IMA
AKCIJA CENTRA "HUMANITAS" IZ DOBOJA
Za 500 osmijehaOd poziva na broj 1415 prikupqeno je 79.349 maraka, od kojih }e biti kupqeno 500 paketa
Bora~ka zgrada: Otkloweni sitniji nedostaci
Stanovi ~ekaju vlasnike
NIKO NE VODI RA^UNA O BILE]KOM GRADSKOM GROBQU
MRTVI NEMAJU MJESTAGrobqe je neplansko i bez ikakvog reda. Nisu ~akostavqene ni staze za prolaz, pa qudi koji do|una sahranu moraju da gaze preko kosturnica i grobova,istakao je Bogdan Tomanovi}
"JEDINI u~iteq dostojan tog
imena jeste onaj koji pobu|uje duh
slobodnog mi{qewa i razvija osje-
}aj li~ne odgovornosti#, zapisao
je svojevremeno ~e{ki filozof
Jan Amos Komenski, a toga su se
~vrsto dr`ali u~enici generaci-
je 1951/55. U~iteqske {kole iz Ba-
we Luke.
Oni su nedavno proslavili 50
godina mature i predstavili mo-
nografiju svoje generacije pod na-
zivom "Lijepo je biti u~iteq#.
Kwiga, pored podataka o gene-
raciji 1951/55., govori i o te{ko-
}ama sa kojima su se susretali u~e-
nici i u~iteqi, te o `ivotu |aka
u Bawoj Luci u to vrijeme.
Na proslavi se okupilo vi{e
od 50 u~enika ove generacije, koji
su se prisje}ali i dobrih i lo{ih
trenutaka tokom {kolovawa.
- Ono po ~emu najboqe pamtim
ovu generaciju je polet sa kojim su
radili i `ivjeli. To su bile naj-
qep{e va{e, i moje, godine. Ni-
{ta nam nije bilo te{ko. Do{li
smo ovdje da sa ponosom proslavi-
mo zlatni jubilej generacije
1951/55. - rekao je onda{wi direk-
tor U~iteqske {kole Radivoj Za-
ri}.
Predsjednik Odbora za pripre-
mu susreta i ~ovjek koji je najzaslu-
`niji za okupqawe "starih prija-
teqa# Rade Pilipovi} govorio je
o profesorima, u~enicima i o mo-
nografiji.
- Znamo da su jedan i jedan dva,
ali dva djeteta ne ~ine samo dvoje,
ve} dva razli~ita bi}a, {to u~i-
teq mora po{tovati u svom radu
sa mladima. Tako smo radili i
uspjeli. U~estvovali smo u razli-
~itim akcijama, gradili smo selo,
a selo je gradilo nas - rekao je Pi-
lipovi}.
On je istakao da je monografi-
ja slika rada i `ivota ove genera-
cije, te da su svi u~enici, koji su
U~iteqsku {kolu upisali prije 50
godina autori ove kwige.
- Za ~etiri godine "tesawa za-
nata# postali smo narodni u~ite-
qi. [kole su nas molile, kako u se-
lu tako i u gradu, da sa dnevnikom
u ruci {to prije stanemo pred dje-
cu - pri~a Pilipovi}.
U~enici ove generacije prisje-
tili su se profesora, {etwi na kor-
zu - od Pozori{ta do hotela "Pa-
las#, igranki u Fiskulturnom domu
i mnogih drugih zgoda i nezgoda.
- Poslije {kolovawa rasuli
smo se na sve strane. Stanovali smo
u {kolama, spavali na rasklima-
nim krevetima na slamnatom jastu-
ku. Kuvali smo sami i kupali se u
lavoru. Ali, vredjelo je. Imamo iz
sebe 40 godina rada sa djecom, a
trudili smo se da ih izvedemo na
pravi put - ka`e Pilipovi}.
U monografiji "Lijepo je bi-
ti u~iteq# Milka Te{ini} je pi-
sala o `enskom domu i igranka-
ma.
- Djevojke su `eqele da se li-
jepo obuku i za {kolu i za igran-
ku. Tih godina su se nosile crne
satenske keceqe sa bijelim krag-
nama, pa smo izgledale jednako. Po-
su|ivale smo od prijateqica koje
su bile boqe situirane - zapisala
je Te{ini}ka.
Ona ka`e da je siva sukwa na
falte Stojanke Stevanxi} morala
biti rezervisana mjesec unaprijed
da bi se bukla na igranku na kojoj
su mogle biti samo do 20 ~asova.
Mitar [ajin, koji je do{ao iz
Osijeka da bi se sastao sa svojim
{kolskim drugovima, rekao je da
su profesori bili prava podr{ka
u~enicima.
- Nikola Babi} je bio odli~an
profesor. Kod wega je svaki ~as
bio sadr`ajan i zanimqiv. Te{ko
su nam prolazili {kolski dani,
ali dr`ali smo se zajedno - pri~a
Mitar [ajin. ¥ M. JOTI]
^LANOVI Ronila~kog klu-
ba "Buk# protekli vikend su na
poziv kolega iz Ronila~kog centra
"Anma# boravili na ostrvu Vis.
Ovo je bila druga posjeta kolega-
ma iz Ronila~kog centra "Anma#,
a na Visu je bilo 12 ronilaca iz
Bawe Luke.
Prema rije~ima predsjednika
"Buka# Borisa Trnini}a, prili-
kom pro{logodi{weg boravka na
ovom ostrvu vremenski uslovi im
nisu dozvolili da obi|u sva roni-
la~ka odredi{ta, ali ove godine
imali su vi{e sre}e.
- Uslovi za rowewe bili su
idealni i obi{li smo sva plani-
rana odredi{ta - rekao nam je Tr-
nini}.
Najpoznatije lokacije na koji-
ma su bili bawolu~ki ronioci su
potopqeni teretni brod "Vasili-
os# u blizini svjetionika Ston-
~ica i parobrod "Brioni#, koji se
nalazi na vi{e od 40 metara dubi-
ne.
- Ostrvo Vis je za{ti}ena zo-
na, pa je morska flora i fauna sa-
~uvana i predstavqa jako prima-
mqivo ronila~ko odredi{te - ka-
`e Trnini}.
Potopqeni brodovi, dodaje on,
predstavqaju divan prizor i si-
gurno }e se na}i u dokumentarcu
koji pripremaju ~lanovi "Buka#.
Bawolu~ki ronioci spremaju
se da organizuju kamp i uzvrate go-
stoprimstvo kolegama iz ronila~-
kih centara ~iji su gosti bili u to-
ku ove godine. ¥ D. Mo.
OSIM kao dobrog fizi~a-
ra i matemati~ara, Jelenu ^u-
peqi} iz sedmog tri razreda
Osnovne {kole "Borisav Stan-
kovi}# drugovi i nastavnici zna-
ju kao djevoj~icu koja se uvijek
smije.
Na ovogodi{wem regional-
nom i republi~kom takmi~ewu iz
fizike Jelena je osvojila prvo
mjesto. Dar za rje{avawe zadata-
ka Jelena je pokazala i na save-
znom takmi~ewu u Petrovcu na
Moru kada je, krajem pro{log mje-
seca, osvojila pohvalu.
- Jelena je sjajno dijete. Ona
je jedan od rijetkih talenata ko-
je sam srela tokom mog rada sa
djecom. Ne samo {to je pobje|i-
vala na takmi~ewima, nego je
osvajala i veliki broj bodova,
{to se rijetko sre}e. I pored to-
ga, Jelena je skromno dijete, ko-
je na sve pohvale odgovara sa smi-
je{kom. Svi je prepoznajemo po
tome {to je uvijek vedra i nasmi-
jana - ka`e Jelenina nastavnica
fizike Sawa Miqu{.
Kao nagrada za odli~ne re-
zultate u takmi~ewu, Jelena se
od 9. do 11. juna dru`ila sa svojim
vr{wacima u kampu matemati~a-
ra i fizi~ara u Bijeqini. Woj i
wenoj nastavnici obezbije|ena je
i nagradna ekskurzija u septem-
bru sa u~enicima devetog razre-
da iz {kole.
- Na{u Jelenu
svi hvale. Sjajan
je logi~ar pa
ponekad zajed-
no ona i ja rje-
{avamo nove
zadatke. Ipak,
u svakom tre-
nutku je sp-
remna da po-
mogne svo-
jim drugo-
vima iz ra-
zreda, ko-
jima mate-
matika ne-
kad zadaje
glavoboqe
- ka`e Mi-
qu{eva.
Uvijek
vesela, Je-
lena ^upe-
qi} ka`e
da fiziku i
matemati-
ku vje`ba sa
p o s e b n i m
z a d o v o q -
stvom. Najvi{e, veli, u~i na ~a-
sovima, pa joj za to ne treba puno
vremena kad do|e ku}i.
- Svi me podr`avaju: drugovi,
roditeqi, nastavnici... Tata i ma-
ma su mi obe}ali novi bicikl ili
ra~unar ako ovako dobro nasta-
vim - skromno ka`e Jelena.
Osim rje{avawe problema iz
zbirke zadataka, u~enik sedmog
razreda voli da ~ita. Planira,
veli, da upi{e gimnaziju ili me-
dicinsku {kolu, a najdra`e za-
nimawe joj je pedijatar.
I sqede}e godine
Jelenu ne}e zaobi}i
takmi~ewa iz fizike
i matematike. Nada se
dobrom uspjehu, koji
sigurno ne}e izostati
ni u drugim predmeti-
ma.
- Dugujemo zahval-
nost na{em direkto-
ru Predragu Damjano-
vi}a, koji je pomogao
da na{i |aci odu na
takmi~ewe. Jelena
ima takmi~arski duh
i svi vjerujemo u wu.
Pred wom je veliki i
dug put, a svi vjerujemo da }e i
daqe biti uspje{an - rekla je
nastavnik Sawa Miqu{.
¥ D. RA\AN
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
DJECAU~enici osnovnih {kola
"Dositej Obradovi}# i "Ivo
Andri}# Lazar Dejanovi} i Na-
ta{a Savi} pro~itali su svoje
pjesme posve}ene u~iteqima.
Svoju pjesmu recitovala je i
u~enica bawolu~ke Gimnazije
Maja Jeki}.
"PALAS#
VELIKA REVIJA
FILMOVA
Termini: 18.30, 21
^VRSTA RUKA
MIRA - komedija
Uloge: Vin Dizel,
Britni Snou
Termini: 19
RATOVI ZVIJE-
ZDA: EPIZODA III -OSVETA SITA
Uloge: Ivan Mek-
gregor, Natali Port-
man, Hajdn Kristensen
Termini: 20,45
M U L T I P L E K S
"KOZARA#
HEROJI ZA JE-
DAN DAN - bawalu~ka
komedija
Uloge: Velimir
Blani}, Vladimir \or-
|evi}, Du{an Majki},
Sla|ana Zrni}, Dragan
Bjelogrli}, Zoran Cvi-
janovi}, Nikola Peja-
kovi}
Termini: 19, 20.30,
22
DJEVOJKA OD
MILION DOLARA -
Oskar za najboqi film
2005. godine
Uloge: Klint Is-
tvud, Morgan Friman,
Hilari Svank
Termini: 18.45, 21
¥ Pripremio D. No.
REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR
BIOSKOPI
srijeda, 15. jun 2005.BAWA LUKA
GENERACIJA U^ITEQSKE [KOLE PROSLAVILA PEDESET GODINA MATURE
JELENA ^UPEQI], U^ENIK OSNOVNE [KOLE "BORISAV STANKOVI]"
TATA-MATA ZA FIZIKUJelena je jedan od rijetkih talenatakoje sam srela tokom mog rada.Ne samo {to je pobje|ivalana takmi~ewima, nego je osvajalai veliki broj bodova, ka`enastavnik Sawa Miqu{
\ U~iteqi: Mnoge generacije izveli na pravi put
\Jelena ^upeqi}: Nagradna ekskurzija(Snimio Z. STAMENI])
Za ~etiri godine "tesawa zanata"
postali smo narodni u~iteqi.[kole su nas molile, kako u selutako i u gradu, da sa dnevnikomu ruci {to prije stanemo pred djecu,rekao je Rade Pilipovi}
16
TALENAT Nastavnik Sawa Miqu{ sa
talentima kao {to je Jelena ̂ u-
peqi} rijetko se do sada susre-
tala. Jedini sli~an primjer je
Milana Kalabi}, koja je pro-
{le godine bila na saveznom
takmi~ewu iz fizike.
- Najvi{e vje`bam pred
takmi~ewe, kada sam nekoliko
dana oslobo|ena redovne nasta-
ve. Stariji brat ide u gim-
naziju i dobar je |ak, ali
ipak ne ba{ tako kao se-
stra - u {ali ka`e osno-
vac Jelena ^upeqi}.
\Vis: Vrijeme ih poslu`ilo
Pohodili ostrvo Vis
^LANOVI Ekolo{kog pokreta "Eko
- Bawa Luka# u saradwi sa "Eko-centrom#
u Bo~cu ovih dana privode kraju snimawe
dokumentarnog filma "Vrbas u hiqadu sli-
ka#.
Ideja "ekologa# je da ovim filmom po-
red prirodnih qepota Vrbasa prika`u do-
sada{we rezultate rada "Eko-centra# u
Bo~cu i prika`u ih javnosti kao jedan od
mogu}ih modela za za{titu rijeka u BiH i
okru`ewu.
- ^iwenica je da veliki broj na{ih ri-
jeka ima problema sa zaga|ewem koje iza-
ziva ~vrsti otpad. Program "Eko-centara#
u Bo~cu do sada je dao odli~ne rezultate na
rje{avawu ove problematike i mislim da
bi se uspje{no mogao primijeniti i na osta-
lim na{im rijekama - ka`e predsjednik
Ekolo{kog pokreta "Eko - Bawa Luka# Mi-
lo{ Stojakovi}.
Dosada{we snimawe materijala za
film obavqeno je na preko tridesetak lo-
kacija uz korita rijeka Vrbas, Bosne i La-
{ve.
- Rijeke Bosna i La{va poslu`i}e nam
kao primjeri lokacija na kojima bi se mo-
gao primijeniti model za{tite od zaga|e-
wa kako je to ve} ura|eno sa "Eko-cen-
trom# u Bo~cu - obja{wava Stojakovi}.
Pozivi za u~e{}e na filmskim festi-
valima koji su na adresu Ekolo{kog po-
kreta "Eko - Bawa Luka# do{li iz Sant Pe-
terburga, Lisabona i Splita omogu}i}e da
dokumentarni film "Vrbas u hiqadu sli-
ka# prika`e i izvan granica BiH.
- Ovi pozivi iz inostranstva su najbo-
qa potvrda zapa`enosti na{eg rada. Na`a-
lost, on zasada nema neophodnu podr{ku
doma}ih ustanova - zakqu~io je Milo{ Sto-
jakovi}. ¥ D. No.
EKOLO[KI POKRET "EKO - BAWA LUKA"
Dokumentarac o Vrbasu
ZLATNI JUBILEJZLATNI JUBILEJZLATNI JUBILEJZLATNI JUBILEJZLATNI JUBILEJZLATNI JUBILEJZLATNI JUBILEJZLATNI JUBILEJZLATNI JUBILEJ
RONILA^KI KLUB "BUK"
Uslovi za rowewe bili su idealnii obi{li smo sva planirana odredi{ta,ka`e Boris Trnini}
ZLATNI JUBILEJ
IAKO je "^iv~ija-tursu# od-
uzeto pravo da u~estvuje na javnom
konkursu za jednog od nosilaca dru-
ge grupe linija na kojoj su do sada
saobra}ali wihovi autobusi, ovaj
prevoznik vozi}e na drugoj A gru-
pi linija, ali sada kao kooperant
nosioca te grupe, "Pavlovi}-tur-
sa#.
U preduze}u "Central# smatra-
ju da je Gradska uprava nezakonito
omogu}ila preduze}u "^iv~ija-tur-
su# da ponovo obavqa javni prevoz
putnika, "ali sada pod pla{tom
"Pavlovi}-tursa##.
- Neshvatqivo je da prevoznik
koji je izigrao sve, i zakon i Grad-
sku upravu, i ostale prevoznike,
ponovo vozi na istoj grupi linija
na kojoj nije ispuwavao svoje oba-
veze prema gradu, a za{to je i ras-
pisan javni konkurs - rekao nam je
direktor "Centrala# Nedeqko
Ninkovi}.
On je dodao da nije logi~no {to
je "Pavlovi}-turs# postao nosilac
druge A grupe linija, a do aprila
je Gradskoj upravi dugovao 184 hi-
qade maraka i protiv kojeg je tre-
balo da se pokrene postupak ras-
kida ugovora.
Prema Ninkovi}evim rije~i-
ma, "i drugi prevoznici nije treba-
lo da ispuwavaju svoje obaveze i
pla}aju obaveznu mjese~nu naknadu,
jer sankcije o~igledno ne postoje#.
Podsjetimo, Gradska uprava na
Osnovnom sudu pokrenula je postu-
pak za raskid ugovora sa ovim pre-
voznikom, jer tri mjeseca uzastop-
no nije platio obaveznu mjese~nu
naknadu od 67 hiqada maraka. Ti-
me je "^iv~ija-tursu# oduzeto i pra-
vo da u~estvuje na javnom konkursu
zbog wegovih dugovawa prema Grad-
skoj upravi od oko 600 hiqada ma-
raka.
Vr{ilac du`nosti na~elnika
Odjeqewa za stambene i komunal-
ne poslove Budimir Balaban ka-
zao je za "Glas Srpske# da Gradska
uprava nije ulazila u to ko }e bi-
ti kooperant nosiocima grupa li-
nija, odnosno da li je ili nije
"^iv~ija-turs# kooperant "Pa-
vlovi}-tursu#.
- Svu odgovornost prenijeli
smo na nosioca grupe linija, u
ovom slu~aju na "Pavlovi}-
turs#, koji }e odgovarati
za sve {to se doga|a na
wegovoj grupi linija -
naglasio je Balaban i
dodao da je "^iv~ija-
turs# izgubio pravo
da bude nosilac
druge grupe lini-
ja, ali ne i mo-
gu}nost da bude
kooperant.
D i r e k t o r
"Centrala# Ne-
deqko Ninko-
vi} smatra da se
u ~itav pro-
blem umije{ala
politika i da
je zato "^iv~i-
ji-tursu# omo-
gu}eno da osta-
ne na drugoj grupi linija.
- Prevoznik "^iv~ija-turs#
morao je kao u~esnik na javnom
konkursu da dostavi dokaze da is-
puwava uslove za kooperanta, kao
{to dokaze dostavqa i kandidat za
nosioca grupe. Me|utim, "^iv~i-
ja# duguje ogroman novac Gradskoj
upravi i prema tome odmah ne is-
puwava uslove da bude kooperant
- kazao je Nedeqko Ninkovi}.
¥ P. PE]ANAC
srijeda, 15. jun 2005. BAWA LUKA
17
SERVISNE
INFORMACIJE
PORODILI[TE - Na Gine-
kolo{ko-aku{erskom odjeqewu
Klini~kog centra na Paprikov-
cu ju~e je obavqeno 14 poroda. Ro-
|eno je sedam djevoj~ica i osam dje-
~aka.
HITNA POMO] - De`urni
qekari u Slu`bi hitne pomo}i u
protekla 24 ~asa pregledali su 93
odrasla pacijenta i 11 djece. Mo-
bilne ekipe obavile su devet ku}-
nih posjeta. U stomatolo{koj am-
bulanti pregledano je 48 pacijena-
ta.
ELEKTROKRAJINA - Zbog
planiranih radova na elektroener-
getskim postrojewima danas }e od
osam ~asova i 30 minuta do 11 ~aso-
va bez struje biti Nova ulica, No-
vo naseqe, ulica 14. sredwobosan-
ske brigade, kao i dijelovi ulica
Kraji{kih brigada i Kraqa Petra
Drugog. Od 11 do 13 ~asova struju ne-
}e imati dijelovi ulica Save Qu-
boje i Rajka Bosni}a, te naseqe
Stjepanovi}i.
VODOVOD - Ekipe sektora "
Odr`avawe# ju~e su radile na pre-
gledu vodovodne mre`e, kao i na ot-
klawawu kvara u ulici Prvog kra-
ji{kog korpusa, gdje je bilo i pore-
me}aja u vodosnabdijevawu. ¥
IZ MATI^NIH
KWIGA
Ro|eni:
Maja Mu~alovi}, k}i
Ranka i Danijele; Jelena No-
vakovi}, k}i Miodraga i Ve-
sne; An|ela Makivi}, k}i
Borana i @eqke; Alisa Zec,
k}i Nexada i Ifete; Ajla
Skoki}, k}i Amira i Mirze-
te; Boris [ari}, sin Sa{e
i Dragane; Savo Mandi}, sin
@eqka i Sla|enke.
Umrli:
Milo{ ]erani}, ro|en
1964. godine; Tomo Lovri},
ro|en 1934. godine; Uro{ Su-
vara, ro|en 1942. godine; Ma-
rija Male{evi}, ro|ena
1921. godine; Hidajet Pa{i},
ro|en 1941. godine; Zdravko
Savi}, ro|en 1926. godine;
Mara Tati}, ro|ena 1917. go-
dine; Bo`o Tati}, ro|en
1940. godine.
PREDSTAVNICI Udru`e-
wa za bezbjednost saobra}aja Ba-
wa Luka pripremili su prije-
dlog izmjena re`ima saobra}aja
u gradu i uputili ga Gradskoj
upravi.
Prema rije~ima predsjedni-
ka ovog udru`ewa Milenka Ja-
}imovi}a, ciq je da se poboq{a
bezbjednost voza~a i pje{aka u
gradu.
U saradwi sa Centrom javne
bezbjednosti Bawa Luka i magi-
strom saobra}aja Tihomirom \u-
ri}em predstavnici Udru`ewa
napravili su analizu saobra}a-
ja u gradu i ocijenili da je {to
prije potrebna izmjena prven-
stva prolaza i saobra}ajnih zna-
kova u osam bawolu~kih ulica.
Upozoravaju da na raskrsni-
ci Kozarske ulice i magistral-
nog puta Bawa Luka - Jajce prven-
stvo prolaza treba da imaju vo-
za~i koji se kre}u magistralnim
putem, a na Prijedorskoj petqi
ulicom Branka Popovi}a.
- Treba da se ispita i mogu}-
nost postavqawa semafora zbog
velikih gu`vi. Tako|e, u uli-
ci Trive Amelice neophodno je
da se izmjesti autobusko staja-
li{te koje se nalazi ispred ula-
za u Osnovnu {kolu "Aleksa
[anti}# i postavi znak zabrane
parkirawa - nagla{ava Ja}imo-
vi}.
On dodaje da je neophodno da
se izmjeste kontejneri daqe od
saobra}ajnica, jer u ve}ini slu-
~ajeva voza~ima onemogu}avaju
preglednost.
Osim ovoga, na raskrsnici
ulica Patre i Isajije Mitro-
vi} morao bi biti semafor, a
ulice Pave Radana, Dragi{e Va-
si}a i Tina Ujevi}a trebalo bi
da se pretvore u jednosmjerne.
Ulica Jovana Du~i}a mora-
la bi da bude dvosmjerna, jer bi
se time ostvario br`i protok
vozila iz naseqa Nova varo{,
Rosuqe, Petri}evac prema Kli-
ni~kom centru i Domu zdravqa.
Milenko Ja}imovi} isti~e da se
u Bawoj Luci pro{le godine do-
godilo 529 saobra}ajnih nesre}a
u kojima je poginulo 37 qudi i
82 je te{ko povrije|eno.
¥ N. TOMA[EVI]
UDRU@EWE ZA BEZBJEDNOST SAOBRA]AJA
Znakovi za sigurnije ulice[to prije izmijeniti prvenstvo prolaza i
saobra}ajne znakove u osam gradskih ulica,
smatra Milenko Ja}imovi}
PETAK
U saradwi sa CJB Bawa Lu-
ka predstavnici Udru`ewa za
bezbjednost saobra}aja utvrdi-
li su da se najve}i broj saobra-
}ajnih nesre}a de{ava petkom.
Lani su se na taj dan dogodile
1682 nesre}e. Najvi{e nesre}a
de{ava se izme|u 12 i ~etiri
~asa, pro{le godine dvije hiqa-
de 999, dok je najve}i broj po-
ginulih izme|u 21 i 40 godina
starosti.
GLAVNA RASPRAVAVlasnik preduze}a "^iv~i-
ja-turs# Aco ̂ iv~ija nije htio
da govori o izboru wegovog pr-
eduze}a za kooperanta na drugoj
A grupi linija.
- O svemu tome Sud }e doni-
jeti kona~nu odluku. Sve bi se
moralo znati sutra kada se za-
vr{ava glavna rasprava i kad
se donese presuda. O~ekujem da
}e biti u moju korist - rekao je
^iv~ija.
MIMO ZAKONA
HUMANITARNO dru{tvo
"Kolo srpskih sestara# organi-
zuje 19. juna posjetu manastiru Le-
pavina kod Koprivne u Hrvatskoj.
Polazak je u pet ~asova ujutro
ispred crkve Svete trojice, dok
je povratak planiran isti dan u
ve~erwim ~asovima.
- Cijena karte je 20 maraka,
koju zainteresovani vjernici za
posjetu Lepavini mogu uplatiti
u crkvi Svete trojice na mjestu
gdje se prodaju svije}e ili u pro-
storijama "Kola#u centru grada
- kazala je dobrotvorka ovog udru-
`ewa Gordana Vlajni}.
Prema wenim rije~ima, na-
{i sugra|ani koji se odlu~e za
posjetu Lepavini na put obave-
zno moraju ponijeti novu li~nu
kartu ili paso{.
- Roditeqi, koji u posjetu ma-
nastiru budu putovali sa djecom
moraju za mali{ane imati wiho-
va li~na dokumenta - paso{ - do-
dala je Vlajni}eva. ¥ D. T.
KOLO SRPSKIH SESTARA
Manastiru u pohode
FOTO-VIJEST
\Aco ^iv~ija: Posqedwa rije~ suda
KLUB FRIZERA BAWA LUKA
NI@U USPJEHE, BROJE PROBLEME
\ Frizure: Sa takmi~ewa u Novom
Sadu
PROTEKLOG vikenda Klub fri-
zera Bawa Luka u~estvovao je u Novom
Sadu na Saveznom takmi~ewu frize-
ra Srbije i Crne Goreg gdje su osvo-
jili {esto, sedmo i deseto mjesto u
tri kategorije.
[esto mjesto za mu{ku tehniku
osvojio je Drago Raili}, sedmo za ̀ en-
sku Biqana Bukara i deseto za pun|e
Gordana [ikawi}.
Wih troje ka`u da su zadovoqni
u~e{}em na ovom takmi~ewu jer su
upoznali mnogo kolega, a pone{to se
i nau~ilo.
Me|utim, osvojili bi i vi{a mje-
sta da se sa granice sa Srbijom i Cr-
nom Gorom nisu morala vratiti ~eti-
ri takmi~ara i ~etiri modela za fri-
zure zbog problema sa li~nim doku-
mentima.
Predsjednik Kluba frizera Bawa
Luka Dragica Arsi} ka`e da je upr-
kos svim problemima zadovoqna, jer
je va`no u~estvovati i biti u konku-
renciji.
- Klub frizera postoji kako bi se
mladi qudi pribli`ili svojoj struci
i kako bi im se omo}io napredak u ra-
du. Odnosno da se upoznaju sa kolega-
ma iz drugih zemaqa i sa wima razmi-
jene iskustva i upoznaju se sa novim
tehnikama. Mladi treba da razvijaju
takmi~arski duh, jer time podi`u i
kvalitet svog rada - ka`e Arsi}eva.
Ona je ukazala i na problem odla-
ska na ovakva takmi~ewa i seminare
bez sponzora.
- Do sada smo u~estvovali na neko-
liko takmi~ewa i ostvarili zapa`e-
ne rezultate, ali te{ko da }emo na je-
sen mo}i oti}i u Bar na takmi~ewe,
ako nam niko ne iza|e u susret. Pored
toga, nemamo ni svojih prostorija u
kojima bi treneri pripremali takmi-
~are - istakla je Arsi}eva.
Klub frizera Bawa Luka sara|u-
je i sa Tehnolo{kom {kolom ~iji u~e-
nici tako|e u~estvuju na takmi~ewi-
ma na koja odlaze najboqe bawolu~ke
"brice#.
Proteklog mjeseca ovaj klub u Ba-
woj Luci organizovao je takmi~ewe
frizera na kojem su u~estvovali "qu-
di od makaza# sa prostora biv{e Ju-
goslavije.
¥ D. POPOVI]
Bawolu~ki frizeri u~estvovali
na takmi~ewu frizera u tri kategorije.
Drago Raili} osvojio je {esto mjesto za
mu{ku tehniku, Biqana Bukara sedmo za
`ensku i Gordana [ikawi} deseto za pun|e
Neshvatqivo je da prevoznik koji je izigrao
zakon, Gradsku upravu i ostale prevoznike
ponovo vozi na istoj grupi linija, ka`e
Nedeqko Ninkovi}."^iv~ija" izgubio
pravo da bude nosilac grupe, ali ne
i kooperant, odgovara Budimir Balaban
DIREKTOR PREDUZE]A "CENTRAL" NEDEQKO NINKOVI] TVRDI
"^IV^IJA"- KOOPERANT
VI[E od tri stotine ap-
solvenata Univerziteta u Ba-
woj Luci proslavilo je sino} u
hotelu "Bosna# zavr{etak pre-
davawa na fakultetima.
Apsolventsko ve~e prosla-
vili su studenti Medicinskog,
Poqoprivrednog, Elektroteh-
ni~kog, Prirodno-matemati~-
kog, Ma{inskog, Tehnolo{kog,
Aritektonsko-gra|evinskog,
dijela Filozofskog fakulte-
ta, Akademije umjetnosti i Fa-
kulteta za fizi~ku kulturu.
Studenti Pravnog, Ekonom-
skog, [umarskog i ve}ine od-
sjeka na Filozofskom fakulte-
tu kraj studirawa slavi}e u ~e-
tvrtak. ¥ Sw. M.
(Snimio M. ZUBOVI])
USTIPRA^A - Pripre-
me za odr`avawe Drugog sabo-
ra starog pjevawa u Srba pod
nazivom "Sopotnica 2005#, ko-
ji }e se odr`ati u nedjequ, 19.
juna, na pravoslavni praznik
Svete trojice, u porti crkve
Svetog Georgija u Dowoj So-
potnici - op{tina Ustipra-
~a, privode se kraju.
Ovo je na{em listu potvr-
dio predsjednik Organizacio-
nog odbora ove manifestaci-
je Dragoqub Stojanovi}.
Stojanovi} ka`e da je ovo-
godi{wi sabor, za razliku od
pro{logodi{weg, usmjeren na
svojevrsnu smotru tradicio-
nalnog pjevawa u svim srpskim
krajevima, uz podsje}awe na
pomalo zaboravqene obi~aje
i tradiciju.
Na ovoj kulturnoj manife-
staciji, koju organizuju Srp-
sko prosvjetno i kulturno dru-
{tvo "Prosvjeta# i Srpska
pravoslavna crkvena op{tina
Gora`de, u~estvuju mu{ke i
`enske izvorne pjeva~ke gru-
pe, instrumentalisti na fru-
li, dvojnicama i harmonici,
kao i narodni guslari gorwo-
drinskog, romanijskog, crno-
gorskog i zlatiborskog kraja,
a u okviru prate}eg programa
planirana je prezentacija srp-
skih narodnih obi~aja i tradi-
cije.
- Prema dosada{wim naja-
vama, na Saboru "Sopotnica
2005# o~ekuje se u~e{}e preko
20 mu{kih i `enskih pjeva~-
kih grupa iz Pala, Isto~nog
Sarajeva, Gacka, Pqevaqa, Us-
tipra~e, Prijepoqa, Nove Va-
ro{i, U`ica, ^a~ka, Ivawi-
ce, Kosjeri}a, Sokoca, Kowi-
ca, Priboja i Fo~e, kao i pre-
ko 40 narodnih guslara iz svih
srpskih zemaqa - rekao je Dra-
goqub Stojanovi}.
¥ S. HELETA
srijeda, 15. jun 2005.KULTURA
IZLO@BA FOTOGRAFIJARISTE MILI]EVI]A
Oko je prozorsrca
QUBIWE - Pod andri}evskim na-
zivom "Staze, lica, predjeli#, u qu-
biwskoj Narodnoj biblioteci posta-
vqena je izlo`ba fotografija Riste
Mili}evi}a iz Tuzle, zaslu`nog ~la-
na biv{eg Foto-saveza Jugoslavije i
tvorca i organizatora tuzlanskog Sa-
lona umjetni~ke fotografije, koju }e
gra|ani mo}i da vide do 10. jula ove
godine.
Dr`e}i se mota da je oko prozor na-
{eg uma, du{e i srca, a rije~i ~esto ne-
mu{ti napor da se vi|eno saop{ti,
ovaj autor, ina~e ro|en u Nenovi}ima
kod Trebiwa, vodi nas preko osamdese-
tak crnobijelih fotografija, od hvar-
skih pejza`a do moskovskih spomenika,
od zalivske zavjetrine do kr{evite
vjetrometine, od tvrde hercegova~ke
{krape do meke semberske brazde, od
bu~nog dubrova~kog Straduna do ti{i-
ne svojih zavi~ajnih Nenovi}a... otkri-
vaju}i nam na tim stazama i bogazama
raznolikost qudskih pogleda i lica.
I kroz te zapise objektivom pod-
sje}a na one Andri}eve rije~i koje se
nisu slu~ajno na{le u prologu koji
prati ovu postavku: "Otkako znam za se-
be, ~ovjekovo lice je za mene najja~e
osvetqeni i najprivla~niji deli} sve-
ta koji me okru`uje. Pamtim predele
i gradove, i mogu da ih izazovem u se-
}awu kad ho}u i zadr`im pred sobom ko-
liko ho}u, ali qudska lica, koja sam
gledao na javi i u snu, javqaju se sama
od sebe i ostaju pod mojim pogledom.#
U samoj Hercegovini, gdje su izlo-
`be fotografija prava pravcata rijet-
kost, ova kandidata majstora fotogra-
fije Mili}evi}a sigurno }e zbog svo-
jih dometa biti dugo pam}ena. A i sam
autor, koji se kreativnom fotografi-
jom bavi od 1969. godine, wome na naj-
boqi na~in pokazuje svojim zemqaci-
ma zbog ~ega je dosad, u~estvuju}i na
vi{e od stotinu izlo`bi u zemqi i
inostranstvu, dobijao brojna prizna-
wa, pohvale i nagrade.
¥ @. J.
BARSELONA - Katedrala
Sagrada familija, koja se nala-
zi u samom centru Barselone,
ponos je i najve}a znamenitost
ove metropole, ali i cijele Ka-
talonije.
Wen autor je arhitekta An-
tonio Gaudi, a izgradwa kate-
drale Sagrada familija (Sveta
porodica) zapo~eta je 3. novem-
bra 1883. godine. Gaudi nije od-
mah napravio kona~an plan, jer
kad se pregledaju bezbrojne ski-
ce, vidi se da je tek posqedwih
godina `ivota i sam uspio da
sagleda kona~nu sliku hrama. Za
ovog katalonskog majstora je bio
tipi~an rad po intuiciji, po-
stepeno napredovawe koje je, ~i-
ni se, uvijek moralo prvo da se
slegne pa tek kasnije "zgusne# u
konkretan oblik.
Stanovnici Barselone ra-
do prepri~avaju legende o umjet-
niku koji je wihov grad postavio
na umjetni~ku mapu svijeta. Jed-
na od wih ka`e da se lijepa i
elegantno odjevena gospo|a za-
ustavila, zavukla ruku u ta{nu,
izvukla malo sitni{a i pru`i-
la ga starcu. Zapu{ten, u pre{i-
rokom i pohabanom odijelu, i u
suknenim papu~ama - lica iz-
brazdanog borama, kose sijede i
kratke, a ipak zamr{ene, brade
duge i neuredne - starac se na-
smije{i i, sporim pokretom,
spusti milostiwu u sandu~i} za
dobrovoqne priloge za izgrad-
wu crkve Sagrada familija.
Ovo je istinit doga|aj, jed-
na od rijetkih anegdota iz ina-
~e mirnog `ivota Antonija Ga-
udija. Jer, iako je bio iz imu}-
ne porodice, Gaudi je katedralu
finansirao od priloga qudi,
`ele}i, ka`e, da "u wima pro-
budi i zadr`i osje}aj za milo-
stiwu i brigu#.
Dao je sve {to je imao, sveo
se na to da do kraja `ivota sa-
svim vedro `ivi kao isposnik,
ali novca nikada nije bilo do-
voqno, a sve zbog toga {to uop-
{te nije po{tovao predra~une,
{to je radio po nikad nezavr{e-
nom programu zasnovanom na in-
tuiciji, izmjenama i nepredvi-
|enostima koje su neprestano
podizale cijenu gradwe, a naru-
~ioce dovodile do o~ajawa. Ali,
Gaudi se na to nije obazirao,
ono {to je on radio bilo je ne-
prekidno istra`ivawe kojem on
nije htio - niti je mogao - da da
odre|ene rokove.
Apostoli, grupisani po ~e-
tvorica, odre|eni su da u obli-
ku zvonika ~uvaju tri ulaza od
kojih svaki ima troja vrata ko-
ja simbolizuju vjeru, nadu i mi-
losr|e. Isto~na kapija je po-
sve}ena Hristovom ro|ewu i
djetiwstvu, zapadna wegovom
stradawu i smrti, a glavna, ju-
`na, wegovom vaskrsewu i Stra-
{nom sudu. Sklad izme|u struk-
ture, arhitektonskog rje{ewa
i katehizma je potpun i ogleda
se i u najsitnijim detaqima.
Nema velike katedrale ko-
ja bi bila djelo samo jednog ~o-
vjeka, a Sagrada familija je to
mogla da bude zahvaquju}i te-
`wi koja je nagrizala Gaudija,
raspiruju}i u wemu `equ da po-
miri, uvijek obnavqaju}i, am-
biciju univerzalnog predsta-
vqawa hri{}anske doktrine s
istan~anim, neposrednim i do
krajnosti zanatskim savr{en-
stvom svakog detaqa. Ipak, i
to malo {to je uspio da dovede
do kraja svjedo~i o wegovoj ge-
nijalnoj mo}i. Starosjedioci
Barselone ~esto znaju da ka`u
da "vrhovi kojima se zavr{a-
vaju ~etiri zvonika izgledaju
kao da ih je sopstvenim rukama
na~inio onaj koji ih je zami-
slio#.
Postoje originalni crte-
`i i makete koje je Gaudi radio
i naknadno izra|ene makete na
osnovu wegovih skica umjesto
onih koje su uni{tene tokom
gra|anskog rata. Ve}ina se na-
lazi u muzeju smje{tenom u unu-
tra{wosti katedrale, a neke i
u zadu`bini "Gaudijevi prija-
teqi# i na arhitektonskom fa-
kultetu u Barseloni. Ali, sve
to nije dovoqno da se djelo do-
vr{i, jer ni sam Gaudi, da je mo-
gao da nastavi radove, do kraja
ne bi znao kako }e kona~no da iz-
gleda "wegova# crkva.
Svakog jutra, prije nego {to
bi oti{ao na gradili{te kate-
drale, koja je postala wegovo
isposni~ko prebivali{te, svra-
}ao je u crkvu Sveti Filipo
Neri. Tamo se uputio i 7. jula
1926. godine, kad je na wega na-
letio tramvaj. Umro je tri da-
na kasnije i wegovi posmrtni
ostaci su sahraweni u kripti
velike nedovr{ene katedrale.
Uz dozvolu pape i dr`avnih
vlasti, sahrawen je u porti cr-
kve Sagrada familija, kojoj je
posvetio posqedwe 43 godine
svog `ivota. Veli~anstvenom
pogrebu prisustvovalo je vi{e
hiqada wegovih sugra|ana.
Antonio Gaudi posvetio je
~itav svoj `ivot umjetnosti ar-
hitekture. Na svoj na~in, od
Barselone je na~inio vje~nu ga-
leriju svoje umjetnosti.
¥ V. KERKEZ
KATEDRALA SAGRADA FAMILIJA U BARSELONI18
\ Katedrala: Ponos cijele Katalonije
HRAM VJE^NIH TAJNIAntonio Gaudi posvetio je ~itav svoj `ivot umjetnostiarhitekture. Na svoj na~in, od Barselone je na~iniovje~nu galeriju svoje umjetnosti
KICO[Poslije diplomirawa Ga-
udi je imao kratak period u
kojem je, nagizdan poput den-
dija, na gradili{te stizao u
ko~ijama i, ne silaze}i s wih,
izdavao nare|ewa {ta i kako
da se radi. Ali, to vrijeme
profesionalne nadmenosti je
brzo pro{lo i tridesetogo-
di{wi kico{ je ustupio mje-
sto }utqivoj i nabusitoj oso-
bi posve}enoj iskqu~ivo ra-
du.
BEGE^ - Kulturni centar
"Bege~# je ~etvrtu godinu zaredom
organizovao Festival tambura-
{kih orkestara "^ika Perica
Mirkovi}#, na kojem je u~estvovao
i Tambura{ki orkestar Bawa Lu-
ka.
Nastupom su bawolu~ki tam-
bura{i odu{evili mnogobrojnu pu-
bliku Kulturnog centra u Bege~u.
Posebno je pozdravqen nastup Sta-
nimira Laleta Petrovi}a, koji je
interpretacijom poznate pjesme
"Jesen sti`e, duwo moja# na{ao put
do srca svakog posjetioca.
^lanovi tambura{kih orke-
stara su do kasno u no} nastavili
dru`ewe na poznatom izleti{tu
na Dunavu, Bege~ka jama, gdje su na-
stavqena stara i uspostavqena no-
va prijateqstva me|u tambura{i-
ma.
Bawolu~ani su jo{ jednom po-
kazali da su se kvalitetom svrsta-
li u sam vrh tambura{ke muzike sa
prostora biv{e Jugoslavije.
Na festivalu su, pored Bawo-
lu~ana, nastupila i ~etiri orke-
stra iz Vojvodine.
Dogovorena je i daqa saradwa
sa Kulturnim centrom u Bege~u.
Istovremeno je upu}en poziv Tam-
bura{kom orkestru Bawa Luka da
ove godine nastupi na zavr{noj ve-
~eri manifestacije "Prima za pri-
mom - festival s pivom#, koja se
organizuje u okviru "Dana piva# u
Zrewaninu krajem avgusta.
¥ D. Ma.
SUSRET TAMBURA[KIH ORKESTARA U BEGE^U
Bawolu~ani odu{evili publiku
KO[ICE - Na 11. me|una-
rodnom festivalu lokalnih emi-
tera specijalno priznawe `iri-
ja dobila je igrana serija "Pra-
onica#, u koprodukciji stanica
Mre`e plus. Izvr{ni producent
serije je Alternativna televi-
zija Bawa Luka.
U Ko{icama je prikazana
epizoda "Ne}emo o dijaspori#,
koju su gledaoci u BiH imali pri-
liku da vide pro{le nedjeqe.
Rediteq serije je Branko Ko-
~i} iz Beograda, direktor foto-
grafije Veso Kr~mar, a majstor
tona Qubi{a [pegar.
Na festivalu je u~estvovalo
26 lokalnih emitera iz cijelog
svijeta, a u zvani~nu selekciju
u{lo je 12 sati najzanimqivijeg
programa. "Gran pri# je oti{ao
Srbiju, Filmskoj i video-produk-
ciji "Krug# za film "Muharem#.
Radwa "Praonice# se odvija
u moderno vrijeme u podrumu ne-
bodera, koji se mo`e nalaziti u
bilo kom gradu u BiH. Jelisave-
ta, Gertruda i Mukelefa su ve{
ma{ine kojima su pa`qivo bi-
rana imena i pripadaju}i dizajn.
Svi ih slu{aju, jer od wihovog
rada zavisi da li }e prqav ve{
biti i opran. Ovdje se odvija sva-
kodnevni ̀ ivot, koji je svima po-
znat.
Glavne likove u seriji tuma-
~e Gorica Popovi}, Zijah Soko-
lovi}, Nenad Jezdi}, Emir Ov~i-
na i Nikolina Jelisavac.
¥ B. Te.
NA ME\UNARODNOM TELEVIZIJSKOM FESTIVALU U SLOVA^KOJ
Dokumentina sigurnom
BAWA LUKA - U okvi-
ru seminara koji organizu-
ju "Arhivisti bez granica#
iz Barselone ju~e je u am-
fiteatru Prirodno-mate-
mati~kog fakulteta odr`a-
no drugo po redu predavawe
o temi "Me|unarodna pra-
vila za opis u arhivi#.
Profesori Ima Mora-
teqa i Manuel Melgar upo-
znali su arhiviste i arhiva-
re iz Republike Srpske sa
prvobitnim procesima nor-
malizacije u opisu arhivske
gra|e u Sjediwenim Ame-
ri~kim Dr`avama, Velikoj
Britaniji i Kanadi, kao i sa
op{tim me|unarodnim pra-
vilom za opis arhivske gra|e.
Na seminaru je bilo rije~i i
o normalizaciji prisustva
opisa arhivske gra|e u digitalnom
okru`ewu.
- Sli~an seminar organizo-
van je po drugi put u Sarajevu,
ali ovaj put je dosta specijali-
zovaniji i stru~niji. Nadam se
da }e na{ program u Bawoj Lu-
ci dati dobre rezultate, a to
}emo znati u ponedjeqak, kada }e
polaznici ocijeniti kurs - ka-
`e za na{ list profesor Ima
Morateqa.
Prema wenim rije~ima, u Ba-
wu Luku su do{li na sugestiju am-
basade [panije, koja je uz "Arhi-
viste bez granica# pokroviteq se-
minara.
Seminar traje do 17. juna, a na
narednim predavawima bi}e rije-
~i o metodima opisa u arhivu. Pre-
dava~i }e poku{ati da daju odgo-
vor na pitawe kako vratiti in-
formaciju u arhive. ¥ V. K.
SEMINAR "ARHIVISTA BEZ GRANICA"
\Seminar: Okupio brojne stru~wake
\Nastup Paqanki: Sa pro{logodi{wegsabora
SMOTRA NARODNOG PJEVAWA
Priznawe "Praonici"
PRIPREME ZA SABOR "SOPOTNICA 2005"
U~estvuje 20 izvornih mu{kih i `enskih pjeva~kihgrupa iz Srpske i Srbije i Crne Gore
PALE - U galeriji Kultur-
nog centra u Palama u nedjequ je
otvorene izlo`ba slika Likovne
kolonije "Sava# iz Bosanskog
Broda.
Likovna kolonija "Sava# ove
godine obiqe`ava dvije i po de-
cenije postojawa, a za to vrijeme
izrasla je u jednu od najzna~ajni-
jih smotri akvarelisti~kog li-
kovnog stvarala{tva na prosto-
rima biv{e Jugoslavije.
Zamjenik na~elnika op{tine
Pale Mla|en ]eramixi} je, otva-
raju}i izlo`bu, istakao da je to
prvorazredni kulturni doga|aj.
Istog je mi{qewa i prvi ~ovjek
"paqanske ku}e kulture# Slobo-
dan Kova~evi}, koji je naglasio
da tamo{wi qubiteqi umjetno-
sti ovih dana imaju priliku da vi-
de izuzetnu postavku.
- Na jednom mjestu izlo`ena su
djela vrhunskih umjetnika i li-
kovnih stvaralaca, kao {to su
Berber, Mandi}, Rakita, Husar,
Petrovi}, Simi}. Takva imena
daju nam pravo da ka`emo kako je
ovo jedna od, u umjetni~kom smi-
slu, najvrednijih izlo`bi koju su
Pale ugostile u posqedwih ne-
koliko godina - rekao je Kova~e-
vi}.
Menaxer Likovne kolonije
"Sava# Du{ko Zelenovi} podsje-
tio je da je ova akvarelisti~ka ko-
lonija nastala kao rezultat sa-
radwe umjetnika iz Slavonskog i
Bosanskog Broda.
- Likovna kolonija "Sava# u
svom fundusu posjeduje blizu hiqa-
du i dvjesta vrijednih umjetni~kih
djela, a taj brod bi bio mnogo ve}i
da nije bilo rata - ka`e Zelenovi}.
On je naglasio da ~etvorogo-
di{wa pauza u radu ove kolonije
nije izbrisala trag wenog posto-
jawa, niti `equ umjetnika da se
ponovo okupqaju. ¥ S. [.
KOREOGRAF i umjetni~ki
rukovodilac Srpskog prosvjetnog
kulturnog dru{tva "Prosvjeta# iz
Prwavora Branko Mili{i} rekao
je za na{ list da srpski narod, po-
gotovo mladi, zaboravqa svoju tra-
diciju i istoriju.
- Iako u Republici Srpskoj po-
stoje mnoga kulturno-umjetni~ka
dru{tva koja na najboqi na~in we-
guju i od zaborava ~uvaju izvornost
srpskih igara, pjesama i napjeva,
sve je vi{e onih koji se odlu~uju
za kafi}e i ulicu - pri~a Mili-
{i}.
Srpsko prosvjetno kulturno
dru{tvo "Prosvjeta# iz Prwavo-
ra obnovilo je rad 1991, a sa aktiv-
nostima je po~elo 1999. godine. U
okviru ovog dru{tva djeluje vi{e
sekcija, od kojih je najbrojnija fol-
klorna, koja ima 500 ~lanova.
- Od tolikog broja zaqubqeni-
ka u narodnu igru, ~ak 80 ih nastu-
pa u mati~nom dru{tvu, dok osta-
li svoje znawe pokazuju u selima
prwavorske op{tine - kazao je
Branko Mili{i}.
U {estogodi{wem radu "Pro-
svjeta# je u~estvovala na mnogim
sve~anostima vezanim za obiqe`a-
vawe zna~ajnih datuma iz istorije
srpskog naroda, a svake godine or-
ganizuje smotru folklora, koja se
odr`ava krajem marta, kao i sve-
~anost pod nazivom "Vaskr{we
svetkovine#.
Na Saboru srpskog narodnog
izvornog stvarala{tva, koji se sva-
ke godine odr`ava u Bawi Vru}i-
ci kod Tesli}a, "Prosvjeta# je
osvojila prvo mjesto u scenskom
prikazu obi~aja i literarnom stva-
rala{tvu, i drugo mjesto u sprema-
wu nacionalnih jela. Kao pobjed-
nik sabora ovaj folklorni ansambl
je u~estvovao na Saboru pobjedni-
ka u Topoli.
- Jedan od prvih festivala na
kojima je nastupala "Prosvjeta#
bio je festival balkanske kultu-
re u Voleslavecu u Poqskoj i sve-
~anost "Na{e balkanske kom{ije
u susret gr~koj tradiciji# u Solu-
nu. Na ovim susretima smo se upo-
znali sa mnogim dru{tvima, ste-
kli veliki broj prijateqa i vidje-
li razli~ite narodne igre - ista-
kao je Mili{i}.
Po~etkom aprila "Prosvjeta#
je u~estvovala na "Zlatnom opan-
ku# u Vaqevu, gdje su, pored broj-
ne konkurencije od 84 dru{tva i
preko 3000 takmi~ara, osvojili pe-
har kao najboqi ansambl iz Repu-
blike Srpske.
- Kao kruna na{em radu do{la
je poveqa op{tine Prwavor za po-
seban doprinos u o~uvawu i ja~a-
wu kulture, tradicije i duhovnosti
srpskog naroda. Povequ je u mar-
tu primila predsjednik dru{tva
Dragana Toma{, koja je nesebi~-
nim zalagawem, zajedno sa ~lanovi-
ma Odbora, doprinijela razvoju
"Prosvjete# - zakqu~io je Branko
Mili{i}.
¥ Gr. DAKI]
PARIZ - Prvi festival
srpskog filma, koji je poslije
pet dana zavr{en u Parizu, po-
slu`io je kao ilustracija glav-
nih nedostataka predstavqawa
srpske kulture u svijetu, javqa
Tanjug.
Dodjela nagrade filmu Sr-
|ana Karanovi}a "Sjaj u o~ima#,
kao i predstavqawe 30-ak filmo-
va i nekolicine srpskih redite-
qa i glumaca, poput Qubi{e Sa-
marxi}a i Milene Dravi}, koji
su do{li na festival, ostalo je
u sjenci velikih organizacionih
problema.
Festival je zami{qen kao
proboj srpskog filma u prije-
stonici najistan~anijeg film-
skog ukusa u Evropi, a organiza-
tori, Aleksandar Todorovi} i
wegovo udru`ewe "Balkan slav
spirit#, pompezno su bili naja-
vili u srpskim medijima listu
va`nih gostiju i zvu~na francu-
ska imena u `iriju.
Najavqeni su pisac Patrik
Beson, filmski kriti~ar "Ima-
nitea# Mi{el Levije, novinar
magazina "Figaro# @an Kristof
Buison, kao i glumice Zoe Fe-
liks i Linda Hardi. Na zatvara-
wu se, me|utim, na{la samo go-
spo|a Levije jer, kako saznaje no-
vinar Tanjuga, neki ~lanovi na-
javqenog `irija, poput poznate
francuske glumice Zoe Feliks,
uop{te nisu ni kontaktirani.
[to se ti~e Besona, francu-
skog pisca koji je svoju karijeru
nekoliko puta rizikovao brane-
}i Srbe od jednoli~ne predsta-
ve koja je o wima vladala u Fran-
cuskoj tokom decenije 90-ih, ili
@ana Kristofa Buisona, veli-
kog zaqubqenika u Srbiju, koji
u "Figarou# neprestano daje va-
`an doprinos predstavqawu srp-
ske kulture, organizator je wi-
hovu ulogu na festivalu ignori-
sao iz neobja{wivih razloga.
Oni se nakon otvarawa nisu
ni pojavili, {to je Todorovi}
poku{ao da zata{ka obja{wava-
ju}i da su tu negdje.
- Pitawe je i da li sam ika-
da bio u `iriju, jer to nije zva-
ni~no potvr|eno. @ao mi je zbog
toga, jer ve} 10 godina poku{a-
vam da objasnim qudima da Srbi
nisu takvi kakve ih predstavqa-
ju. Volim Srbiju i Srbe, ali ne
`elim da me prave budalom - iz-
javio je Buison Tanjugu, qut i
razo~aran postupcima organiza-
tora.
On je dodao da, iako je po~et-
na ideja bila vrlo dobra, sve je
organizovano na ~udan na~in, u
posqedwi ~as, pani~no. On sma-
tra da ostavqa veoma lo{u sli-
ku o predstavqawu srpske kul-
ture.
Na pitawe gdje su ostali ~la-
novi `irija na zatvarawu festi-
vala na kojem je proglasila po-
bjednika, Mi{el Levije je odgo-
vorila da je to pitawe za direk-
tora festivala, koji ih nije do-
voqno motivisao da do|u.
Druga velika zamjerka auto-
rima ovog pionirskog projekta
je {to nisu uspjeli da ostvare
glavni ciq - da zainteresuju
Francuze za srpski film.
- Ako Srbi ho}e da promije-
ne sliku o sebi, mislim da je po-
gre{no pustiti pola sata arhiv-
skog filma o paradi srpske voj-
ske. Dovoqno bi bilo pustiti
kra}i insert, jer to francuskoj
publici ni{ta ne zna~i, ~ak je
kontraproduktivno, zato {to }e
re}i da su Srbi opsjednuti voj-
skom i ratom - smatra Buison, a
wegovo mi{qewe dijeli i isto-
ri~ar srpskog porijekla Iv To-
mi}.
Ako su prikazani filmovi
otvorili o~i Srbima u rasija-
wu, ~iji je kulturni i nacional-
ni identitet u velikom raskora-
ku s maticom, u polupraznoj sa-
li elitne dvorane "Pjer Kar-
den# od 800 mjesta, u kojoj su se
odr`avale projekcije, nije bi-
lo ni francuskih novinara, ni
distributera, a tek ponekog
Francuza u publici. ¥
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 15. jun 2005. KULTURA 19NESLAVAN ZAVR[ETAK FILMSKOG FESTIVALA U PARIZU
Organizatori nisu uspjeli da ostvare glavni ciq - dazainteresuju Francuze za srpski film. Festivalostavqa veoma lo{u sliku o predstavqawu srpskekulture u svijetu, rekao @an Kristof Buison
ISKRIVQENA SLIKA O SRBIMA
PRWAVORSKA "PROSVJETA" WEGUJE TRADICIJU
Na Saboru srpskog narodnog izvornog stvarala{tva, kojise svake godine odr`ava u Bawi Vru}ici kod Tesli}a,
"Prosvjeta" je osvojila prvo mjesto u scenskom prikazu
obi~aja i literarnom stvarala{tvu, i drugo mjestou spremawu nacionalnih jela, istakao Branko Mili{i}
STAZAMA SABORNOSTI
ZAMISAO - Treba privu}i francu-
sku publiku i francuske di-
stributere. Filmski festi-
val ne zna~i samo donijeti
kopije filmova, ve} napra-
viti dobar publicitet, obez-
bijediti autorska prava i do-
bar kvalitet projekcija, a ne
pustiti filmove sa DVD bez
francuskog titla. Zamisao je
dobra, treba predstaviti ne-
{to drugo o Srbiji osim ra-
ta, ali je potreban minimum
profesionalizma - rekla je
Mi{el Levije.
IGRESrpsko prosvjetno kultur-
no dru{tvo "Prosvjeta# na re-
pertoaru ima veliki broj kore-
ografija. Na nastupima naj~e-
{}e izvode igre iz Prwavora,
Poni{avqa, Leskovca, ju`ne
Srbije, [umadije, Semberije,
"Ozrenski vez#, igre sa Ozrena
i Trebave, gradske igre.
BAWA LUKA - U~enici bawo-
lu~ke Muzi~ke {kole "Vlado Mi-
lo{evi}# Milana Perduv, Ivona
Kesi}, Branka Brestovac, Marina
Boji}, Vawa i Nemawa Jovani} na
prethodnim takmi~ewima osvojili
su brojne nagrade.
Na Me|unarodnom bijenalu
mladih pijanista u Kragujevcu Ma-
rina Boji} i Milana Perduv su se
predstavile u petoj kategoriji. Mi-
lana je osvojila prvu, a Marina dru-
gu nagradu.
Drugom nagradom je ovjen~ana
i Ivona Kesi}, koja je nastupila u
tre}oj kategoriji, kao i Branka
Brestovac, koja se takmi~ila u {e-
stoj kategoriji, a pohvaqena je.
U~enici Muzi~ke {kole "Vla-
do Milo{evi}# su nastupili i na
Takmi~ewu klavirskih dua u Trste-
niku, a sestra i brat Vawa i Nema-
wa Jovani} ovjen~ani su prvom na-
gradom. Interesantno je da su osvo-
jili 99 bodova, od mogu}ih 100.
- Ovi u~enici su bili najzapa-
`eniji ove godine. To su djeca koja
su najvi{e nastupala na klavirskom
odsjeku bawolu~ke muzi~ke {kole,
a nadam se da }e se to i nastaviti i
da }e i ubudu}e ovako predstavqa-
ti i sebe i ovu {kolu - rekla je za
"Glas Srpske# profesor Muzi~ke
{kole "Vlado Milo{evi}# Jasna
Kova~evi}. ¥ D. Ma.
Nagra|eni sa profesorom Jasnom Kova~evi}:Zapa`eni na takmi~ewima (Snimio M. ZUBOVI])
\ ^lanovi "Prosvjete" na okupu: Qubav prema tradiciji
\ "Sjaj u o~ima": Nagra|eni film ostao u sjenci
\ Postavka: Inspirisana prirodom
IZLO@BA LIKOVNE KOLONIJE "SAVA"
Akvareli rijeke i ravniceIzlo`ena djela vrhunskih stvaralaca, kao {to su Berber,Mandi}, Rakita, Petrovi}, Simi}
TREBIWE - U ciqu wegovawa bo-
gatstva srpskog jezika i govorne kultu-
re, i ove godine trebiwski ogranak "Vu-
kove zadu`bine# na najqep{i na~in -
dodjelom priznawa najboqim u~enici-
ma vukovcima i takmi~ewem recitato-
ra ozna~io je zavr{etak {kolske godi-
ne.
Pozdravqaju}i brojne u~enike, na-
stavnike i qubiteqe jezika, Olgica
Kuduz, u ime "Vukove zadu`bine# Tre-
biwe, istakla je stalnu potrebu razvi-
jawa kulture govora i izgovora, ~uva-
wa }irilice i srpskog jezika, i podsje-
tila na rije~i Stefana Nemawe da je
boqe izgubiti i najtvr|i grad nego jed-
nu rije~ svoga jezika.
Kuduzova je istakla da su tri tre-
biwske osnovne {kole ove godine izwe-
drile ~ak 30 vukovaca, koji su svih de-
vet godina {kolovawa imali sve peti-
ce, za {ta su zaslu`ni i djeca i rodi-
teqi, ali i stru~an i pedago{ki rad
nastavnika.
Najvi{e vukovaca imala je Osnov-
na {kola "Vuk Karaxi}# iz Polica -
18, potom Osnovna {kola "Jova Jova-
novi} Zmaj# iz Bregova - sedam i Osnov-
na {kola "Sveti Vasilije Ostro{ki#
iz Gorice - pet najboqih u~enika. Wi-
ma je predsjednik trebiwskog ogranka
"Vukove zadu`bine# Branislav Joka-
novi} uru~io poklon-kwige, a posebno
je pozdravqena odluka op{tine Trebi-
we da stipendira trojicu vukovaca u
narednoj godini.
Nagra|eni su i u~enik generacije
Gimnazije "Jovan Du~i}# Milko Zubac,
kao i Jovi{a Gudeq, koji je progla{en
za u~enika generacije Ekonomske trgo-
va~ke, ugostiteqske i medicinske {ko-
le, sa prosje~nom ocjenom pet. ¥ M. B.
VUKOVA ZADU@BINA TREBIWE
Nagrade najboqim u~enicima
U^ENICI BAWOLU^KE MUZI^KE [KOLE
Nove pobjedeNove pobjedeNove pobjedeNove pobjedeNove pobjedeNove pobjedeNove pobjedeNove pobjedeNove pobjedeNove pobjede
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 15. jun 2005.FEQTON/REPORTA@A
MOKRA GORA - Drven-
grad Emira Kusturice u Mo-
kroj Gori svakodnevno opseda-
ju turisti, i ~ini se da nema
turisti~kog odredi{ta na
Balkanu koje je toliko pose-
}eno.
Tokom prvomajskih i vas-
kr{wih praznika Kustino et-
no filmsko selo pose}ivalo
je u proseku i vi{e od 2.000
qudi dnevno.
Pro{le subote je na Me-
}avniku bilo posebno sve~a-
no: zemunski "Ikarbus# po-
klonio je Kusturici mini au-
tobus na kome krupnim }iri-
li~nim slovima pi{e: "Ikar-
bus Me}avniku#.
Istina, re~ je o vozilu
proizvedenom 1994, koje je u
"Ikarbusu# bilo u internoj
upotrebi, ali je, i pored one
narodne izreke "poklonu se
ne gleda u zube#, u pitawu za-
ista vredan poklon.
- Nema nam boqe reklame
od ovoga {to pi{e na autobu-
su, i iskreno re~eno mi bi smo
trebali da platimo ovakvu re-
klamu - nije krio zadovoqstvo
mr Sre}ko Nijem~evi}, gene-
ralni direktor "Ikarbusa#
koji je na Me}avnik stigao sa
svojim saradnicima kako bi
Kusturici predao autobus i
uru~io kqu~eve.
I toga dana je, kao i sva-
kog drugog, bila velika gu`va
u Drvengradu. Direktor Dr-
vengrada, Ana Petrovi}-
[iqkovi}, umetnica iz Beo-
grada koja je od kraja maja mo-
krogorska snaja, ka`e kako na-
i|e period kada malo qudi do-
lazi na Me}avnik, a onda, iz-
nenada, turisti krenu u tala-
sima.
I to, kakve li slu~ajno-
sti, pri~a nam Ana, navala je
ba{ onda kada sa nekog od svo-
jih ~estih putovawa po svetu
stigne i gradona~elnik Dr-
vengrada Emir Kusturica.
- "Ikarbus# i Me}avnik
su dva unikata koji dopuwuju
jedan drugi, i dobro je da se
ovako povezujemo - uzvratio
je Emir Kusturica dobro~ini-
tequ iz "Ikarbusa# dok je
primao kqu~eve autobusa.
Toga dana su na Me}avnik
stigle dve grupe turista, jed-
na iz Bora, druga iz Republi-
ke Srpske, i svi su po`eleli
da se fotografi{u sa Emi-
rom Kusturicom. Naravno,
pribran i dobronameran, Ku-
sta se nije odupirao. Jedino ga
je "neplanirano gwavila# jed-
na Beogra|anka, ukoriv{i ga
li~no {to je u svom filmu
"Andergraund#, kako je oce-
nila, na ru`an na~in slikao
wene sugra|ane.
- Ima i takvih situacija.
Ja pojedincima iz u~tivosti
objasnim da sam tako slikao
svet, a ne Beograd ili neki
drugi deo Srbije, ali i ne po-
ku{avam da se pravdam svima
- onako u prolazu obja{wava
Kusturica.
Poklon je "zaliven# u na-
cionalnom restoranu "Loti-
ka# nakon {to su se i gosti
iz "Ikarbusa# fotografisa-
li sa Kusturicom. U stakle-
nim "satlu~i}ima# to~ila se
rakija -medovina, a u jelovni-
ku je bio specijalitet ku}e
"me}avnikovi zalogaji#. Za to
vreme, sa razglasa preko lev-
kastih zvu~nika na drvenim
banderama, nalik onima iz ra-
nih pedesetih pro{log veka,
~ula se ozbiqna muzika.
- Ve} 25. juna u galeriji
otvaramo izlo`bu slika Vo-
je Stani}a, a zatim u avgustu
izlo`bu slika drugog dugogo-
di{weg Emirovog prijateqa,
Sarajlije Ratka Lali}a koji
je profesor na Fakultetu
primewenih umetnosti u Be-
ogradu. U avgustu su gosti na
Me}avniku predstavnici ~e-
tiri srpska fakulteta umet-
nosti, a Kusturica }e biti
predava~. Od jeseni u galeri-
ji pru`amo {ansu mladim ne-
afirmisanim umetnicima, a
u oktobru raspisujemo kon-
kurs za izlo`be u 2006. godi-
ni. Naredne godine ima}emo i
stalni bioskopski reperto-
ar, a verujem i jo{ mnogo no-
viteta - najavquje Ana Petro-
vi}- [iqkovi}.
¥ S. TIJANI]
DRVENGRAD NA MOKROJ GORI
PRSTEN kao ukras, ali i svo-
jevrsni simbol vjernosti i dugo-
ve~ne qubavi `ene nose ve} vi{e
hiqada godina. Obi~aj da se pri-
likom vjen~awa daruje burma star
je gotovo koliko i ~ovjek, a pret-
postavqa se da je stavqawe vjen~a-
nog prstena na ruku supru`nika
prvi put obavqeno daleko u pro-
{losti, u starom Egiptu.
Mu{karci su, me|utim, u mi-
lenijumima koji su iza nas odoli-
jevali obi~aju da nose na prstu
znak da su vjen~ani. Dok su pri-
padnice qep{eg pola sa ponosom
vijekovima nosile vjen~ani prsten
na ruci, dotle su wihovi supru-
`nici izbjegavali da na ovaj na~in,
javno, ukazuju na ~iwenicu da su u
braku.
Da li je uzrok tome bila sum-
wa u qubav i vjernost prema su-
pruzi, `eqa da se javno ne otkri-
va ~iwenica da su zauvijek vezani
za jednu osobu, ili su se mu{kar-
ci jednostavno vijekovima u`asa-
vali da na ruci nose nakit, koji je
oduvijek bio `enski simbol, do
danas nije utvr|eno.
Prema nekim istorijskim po-
dacima, prve burme na prstu mu-
{karca pojavile su se tek u Dru-
gom svjetskom ratu. Tada su vojni-
ci po~eli da nose prsten na ruci
i da na taj na~in skre}u pa`wu na
svoj bra~ni status.
Pretpostavqa se da je to vi{e
bilo zbog eventualnih povlastica
u vidu slobodnih dana ili poseta
supruga, koje su dobijali u slu~a-
ju da su o`eweni, nego zbog `eqe
da javno pokazuju da su vjen~ani.
Ipak, negdje u to doba ameri~ki
vojnici su se sve ~e{}e odlu~iva-
li da nose burme i da na taj na~in
objave ~iwenicu da su u braku.
U godinama koje su uslijedile
sve vi{e mu{karaca odlu~ivalo je
da stavi vjen~ani prsten na ruku
i da tako jasno uka`e na to da ima
suprugu. Istra`iva~i pretposta-
vqaju da je za sve ~e{}u pojavu bur-
me na prstu pripadnika ja~eg po-
la odgovorna ravnopravnost me|u
polovima, koja je posqedwih de-
cenija pro{log vijeka bila sve vi-
dqivija.
Uglavnom, moderni mu{karci
se lak{e i ~e{}e odlu~uju da sta-
ve burmu na ruku i slobodno poka-
`u cijelom svijetu da su vjen~ani.
Vjerovatno je emancipacija `ena
uticala na taj stav, jer je te{ko ob-
jasniti supruzi zbog ~ega wen iza-
branik ne `eli da nosi vjen~ani
prsten.
Posqedwih decenija i juve-
liri su posvetili vi{e pa`we
ovom svojevrsnom simbolu vje~-
ne qubavi pa je za pripadnike ja-
~eg pola dizajnirano na hiqade
burmi koje svojim izgledom ne
podsje}aju na ̀ ensku burmu. Danas
se u zlatarama mogu na}i vjen~a-
ni prsteni od bijelog i `utog
zlata, ali i od drugih materija-
la, koji svojim izgledom ne uma-
wuju mu`evnost mu{karaca i ja-
ko lijepo izgledaju. ¥
Predstavnici {kole primar-
nosti nagla{avaju zna~aj djetiwstva,
odnosno, na Frojdovom tragu, ~ak naj-
ranijeg djetiwstva, za formirawe
stavova, predstava, vrijednosti, ori-
jentacija i sl., bez obzira {to u tom
uzrastu, naravno, jo{ ne dolazi do
potpunog osvje{}ewa. Tokom kasni-
jeg `ivota, kad pojedinac formalno
upozna javni svijet politike, teko-
vine rane socijalizacije naknadno
uska~u kao orijentir za wihovo ra-
zumijevawe i tuma~ewe. Ono {to pr-
vo ulazi u um, kako pi{e Grin{tajn,
ostaje tamo kao kategorijalni okvir
za percepciju i sistematizaciju svih
novih sadr`aja, jer djeca slikovito
upijaju i apriori primaju.
Upravo zato {to su posqedice
tako ranog i nedovoqno osvije{}e-
nog i artikulisanog usvajawa koje
te{ko podlije`e naknadnom prei-
spitivawu i reviziji, funkcioni{u
kao svojevrsni aksiomi na osnovu ko-
jih se sve obja{wava, a koji se sami
ne obja{wavaju. Ne samo svakodnev-
no iskustvo nego i empirijska istra-
`ivawa ideolo{kih, politi~kih, pa
i strana~kih preferencija, pokazu-
ju da djeca u velikoj mjeri slijede
svoje roditeqe na bazi onoga {to su
usvojili prije nego {to su stekli
racionalne predstave o kraqu, pred-
sjedniku, premijeru, ministrima, par-
lamentu, strankama i drugim poli-
ti~kim institucijama.
Trajan procesPredstavnici {kole recentno-
sti, naprotiv, smatraju da se radi o
trajno otvorenom procesu u kojem
svaka li~nost raste i razvija se
upravo grade}i svoj identitet i per-
sonalitet putem kriti~ke selekci-
je ranih uticaja i artikulacije vla-
stitog `ivotnog iskustva. Da i ne
govorimo o promjeni vawskih okol-
nosti, koje mogu da budu toliko ve-
like i dramati~ne da dovede ne sa-
mo do prilago|avawa nego i do kri-
ze identiteta i radikalne promjene
obrazaca pona{awa, orijentacije,
vrijednosnih sudova. Ovaj pristup
se mora, naravno, trostruko relati-
vizovati. S jedne strane, tu je ~isto
biolo{ka ~iwenica da su qudi u sta-
rijim godinama, po pravilu, inert-
niji, rigidniji, oprezniji, promi-
{qeniji itd., kao {to su, opet, mla-
di dinami~niji, otvoreniji, flek-
sibilniji.
Tako je ^er~il samoironi~no
obja{wavao vlastitu politi~ku evo-
luciju s lijeva nadesno: "Onaj ko
kao mlad nije revolucionar jednako
nije normalan kao ni onaj ko u po-
znim godinama nije konzervativac.#
S druge strane, pak, koliko }e spoq-
ne okolnosti uticati na prilago|a-
vawe promjenama zavisi kako od ve-
li~ine i dubine objektivnih isto-
rijskih promjena, tako i od indivi-
dualne strategije u odnosu na wih.
Jer, adaptacija mo`e da bude
takti~ko prilago|avawe uz zadr`a-
vawe unutra{wih rezervi, funkci-
onalno uklapawe pra}eno apatijom
i cinizmom, pri ~emu se pod novom
formom zadr`ava stari sistem vri-
jednosti, stavova, navika, ili pak
idu}i promjenama aktivno u susret.
[tavi{e, jedan od vrlo rasprostra-
wenih modela reagovawa zate~ene
politi~ke kulture na postkomuni-
sti~ku tranziciju jeste idealizaci-
ja pro{losti kao boqe i prihvata-
we novog stawa samo kao neizbje`nog
zla. Kod starijih je ta nostalgija po-
ja~ana `alom za mlado{}u, u kojoj je
i ono ru`nije izgledalo qep{e.
S tre}e strane, napokon, do-
slovna interpretacija {kole re-
centnosti mogla bi svaku promjenu
politi~ke kulture u principu da
svede na puku jednosmjernu funkci-
ju promjene politi~kih institucija
i procedura, samo s kratkom zadr-
{kom potrebnom za adaptaciju, ko-
ja bi uvijek i bez problema uslijedi-
la. Sigurno je da se i takva vrsta re-
akcije mo`e registrovati prili-
kom svih politi~kih promjena kod
odre|enog procenta populacije, ali
se u takvim slu~ajevima radi o fe-
nomenu konformizma, ketmanstva,
mimikrije, simulacije, takti~kog
prilago|avawa, a ne o resocijaliza-
ciji, odnosno razu~avawu i u~ewu,
to jeste izgradwi nove politi~ke
kulture.
Uzaludan posao?[kola primarnosti nas dovo-
di u ne mawe te{ko}e jer, bezmalo,
zatvara sve puteve transfera poli-
ti~ke kulture u zemqama postko-
munisti~ke tranzicije. Ne samo sta-
rije generacije nego i generacija
dana{wih 18-godi{waka ve} je pro-
{la proces rane socijalizacije u
porodici, pa bi svaki poku{aj re-
socijalizacije za wih sada bio fa-
talno zakasnio, iako je od 1989. pro-
{la ve} ~itava decenija i po. Zna-
~i li to da su sva dosada{wa razu-
~avawa i u~ewa, kako doma}a, tkao
i ona koja su finansijski, kadrov-
ski i organizaciono bila sponzori-
sana izvana, zapravo bila uzaludno
rasipawe vremena, energije i nov-
ca.
^ak i ako kriti~ni period s ra-
nog djetiwstva premjestimo na peri-
od adolescencije, a proces politi~-
ke socijalizacije pro{irimo i na
obavezno osmogodi{we {kolovawe,
koje, po definiciji, nije samo obra-
zovawe nego i nastavak vaspitawa za-
po~etog u porodici, opet ispada da
je 90 procenata populacije postkomu-
nisti~kih zemaqa isto~ne Evrope
prakti~no otpisano kao autenti~na
qudska podr{ka konsolidaciji de-
mokratije. U prilog tome Ingelharttvrdi da se politi~ka kultura prak-
ti~no prije mijewa smjenom genera-
cija nego resocijalizacijom zate~e-
ne, {to }e re}i odrasle populacije,
pa je to i obja{wewe za{to se kao
potrebno vrijeme pomiwe 30 do 60
godina.
Me|utim, ~ak i ovaj krajwe re-
alisti~an stav mo`e da se dovede u
pitawe sa stanovi{ta me|ugenera-
cijskog kontinuiteta u procesu po-
liti~ke socijalizacije. Naravno, ne
i kada se radi o sekundarnim agensi-
ma, kao {to su obrazovawe, poli-
ti~ke institucije, mediji i sl., ko-
ji }e upravo navedenim redosqedom
razu~avati autoritarnu, odnosno we-
govati demokratsku socijalizaciju.
Ali, porodica, koja predstavqa ne-
prikosnoveno glavnog socijalizato-
ra, a prema skali primarnosti svoj
dio posla zavr{ava ve} u ranom
pred{kolskom uzrastu potomaka,
ostaje te{ko osvojiv bastion.
Porodica }e, naime, bazi~ne
stavove autoritarne kulture preno-
siti s generacije na generaciju, upr-
kos promjenama u okru`ewu, pa ~ak
i onda kada od na{ih ̀ ivih savreme-
nika ostanu samo ro|eni nakon pada
Berlinskog zida, a pomru svi koji su
ga sru{ili.
Kona~no, rane faze tranzici-
je s katastrofi~nom socijalno-eko-
nomskom regresijom, surovom prvo-
bitnom akumulacijom, dramati~nim
raslojavawem, bijedom i nesigurno-
{}u, korupcijom i kriminalom, pru-
`a}e i realnu dru{tvenu potporu
`alu za vremenom kada nije bilo ni
demokratije ni tr`i{ta, ali su vla-
dali red i mir, kontinuitet i stabil-
nost, puna zaposlenost, besplatno
{kolovawe, zdravstvena za{tita itd.
Otpor promjenamaIzme|u krajnosti {kole pri-
marnosti i {kole recentnosti, ve-
}ina umjerenih autora smatra da pro-
ces politi~ke socijalizacije jeste
trajan i otvoren proces na koji dje-
luju nagle i velike dru{tvene pro-
mjene, ali da, isto tako, individu-
alni kapaciteti za politi~ko u~e-
we novog gradiva, od adolescencije
pa nadaqe, s godinama starosti po-
stepeno opadaju. Odnosno, raste ot-
por promjenama zbog petrifikacije
ranije usa|enih stavova, uvjerewa,
vrijednosti, posebno onih koje su ba-
zi~nog karaktera. Samim tim i tran-
sfer politi~ke kulture jeste mogu},
ali je dug, postepen i slo`en te lak-
{e obuhvata periferne i konkretne
stavove, vrijednosti, navike, pona-
{awa, norme i sl.
Robert Dal ~ak smatra da "u
ve}ini zemaqa ne postoji politi~-
ka kultura povoqna za demokratske
ideje. To ne zna~i da poliarhija u
wima ne mo`e da bude stvorena, ali
su izgledi da }e ona biti nestabil-
na veoma veliki. Isto tako ne zna-
~i da se povoqna politi~ka kultu-
ra ne mo`e razviti u zemqi u kojoj
ona jo{ ne postoji. Kada se u jednoj
zemqi, na primjer, razvije moderno,
dinami~no i pluralisti~ko dru{tvo,
sasvim je mogu}e da se u woj oforme
i odr`e uvjerewa, stavovi, odnosi
prema vlasti koji su povoqni za raz-
voj demokratije. Me|utim, evoluci-
ja u sferi politi~ke kulture je go-
tovo uvijek proces koji zaostaje za
brzim promjenama u strukturi i
funkcionisawu jednog modernog, di-
nami~nog, pluralisti~kog dru{tva
u razvoju#. ¥
(Nastavi}e se)
SOCIJALIZACIJA LI^NOSTI
SIMBOLIKA PRSTENA
Mada smatra da "u ve}ini zemaqa ne postoji politi~ka
kultura povoqna za demokratske ideje" Robert Dal nenegira da se ona mo`e razviti. Kada se u nekoj zemqirazvije moderno, dinami~no pluralisti~ko dru{tvo,sasvim je mogu}e da se u woj oforme i odr`e uvjerewai odnos prema vlasti, koji su povoqni za razvoj demokratije
DOMETI DEMOKRATIJE 16.
Nenad Kecmanovi}, Dometi demokratije: neki aspekti demokratizacije u Isto~noj Evropi
Nenad KECMANOVI]
Porodica glavni socijalizator li~nosti
KUSTA DOBIOAUTOBUS
Krajem juna na Me}avnikuse otvara izlo`ba Voje Stani}a,a u avgustu Kustinog sarajevskogprijateqa Ratka Lali}a.Zemunski
"Ikarbus" darovao
Drvengradu autobus
Kwigu "Dometi demokratije# dr Nenada Kecmanovi}a mo`ete ku-
piti na {tandu u Gospodskoj ulici u Bawoj Luci (kod gradske "Piv-
nice#) ili naru~iti na telefone: 051/217-295 ili 065/922-216.
20
ZNAK VJE^NE QUBAVI
srijeda, 15. jun 2005. MATURANTI
U TRI odjeqewa ekonomskih
tehni~ara i mehani~ara, u
Sredwo{kolskom centru "Petar
Petrovi} Wego{# u [ekovi}ima
maturiralo je 66 u~enika. Budu}i
ekonomski tehni~ari i autome-
hani~ari u toku {kolovawa
postigli su zavidan uspjeh, sto-
procentnu prolaznost od ~ega je 21
odli~no.
Prema rije~ima direktora
Ilije Ne|i}a ovo je bila odli~na
generacija, vrijedna svake hvale.
- Zadovoqan sam rezultatima
27. generacije maturanata na{eg
Sredwo{kolskog centra. Ove go-
dine nismo imali maturanata tr-
gova~ke struke, ali zato, poslije
dugogodi{we pauze, imamo i jedno
odjeqewe gimnazije. Kako sada
stvari stoje vi{e od polovine
maturanata ̀ eli da nastavi daqe
{kolovawe, dok }e preostali po-
tra`iti posao - rekao je direk-
tor Ilija Ne|i}.
Maturantsko slavqe mla-
di}a u sve~anim odijelima i
djevojaka u elegantnim haqi-
nama sa buketima cvije}a
uqep{ali su roditeqi, rodbi-
na, prijateqi, ali i brojni
gra|ani koji su `eqeli da poz-
drave ovu mladost. Fotogra-
fisawe je biqe`ilo rastanak sa
najsre}nijim {kolskim danima, a
onda je sve~ana kolona krenula
glavnom ulicom kroz grad do
restorana "Ta{# gdje se slavilo do
zore.
U sredi{tu pa`we bila je
maturant ekonomske {kole Qepa
Vla~i}, koja je najboqi u~enik
generacije i u ~ijem svjedo~anstvu
su sve same petice.
- @elim da studiram engleski
jezik na Pavlovi} univerzitetu u
Slobomiru. Nadam se da }u oprav-
dati povjerewe i zvawe najboqe
koje sam ovdje u {koli imala -
ka`e Qepa.
Sandra Savi} i Milica Luki}
nerazdvojne su od petog razreda
osnovne {kole. Wihova ̀ eqa je da
nastave {kolovawe i dru`ewe u
Novom Sadu.
Maturant Mitar Lazi} ne
`eli da ostavi kwige, pa mu je
sqede}a stepenica Beograd gdje
planira da upi{e menaxment. Tako
ho}e da slijedi put svojih rodite-
qa, uspje{nih biznismena u
[ekovi}ima.
Me|u maturantima je jedini
zaqubqeni par Miqana - Mika
Pejanovi} i @eqko Vla~i}.
Oboje planiraju da upi{u fakul-
tet. Milijana }e na pravo u
Palama, a @eqko na kriminalis-
tiku u Bawoj Luci. Iako }e biti
razdvojeni, obe}avaju da }e qubav
pre`ivjeti.
I tako `eqa za `eqom, ra-
dost zbog zavr{enog {kolovawa
i punoqetstva i `al zbog rastan-
ka, preto~ili su u pjesmu i igru do
ranog jutra. Tada su se rastali.
Vidje}e se ponovo sredinom juna na
polagawu maturskih ispita. Kada
i to pro|e, svako svojim putem u
jedan novi, zreliji `ivot izvan
{kolskih klupa. ¥
OKUPQAWE za slavqe po~e-
lo je kod Sredwo{kolskog centra,
gdje su pristizali mladi maturan-
ti. A kada su se okupili, u~enici
~etvrtog razreda Ekonomske {kole,
koji tvrde da su najboqi me|u mat-
urantima, za`eqeli su da se
slikaju sa razrednim starje{in-
om Miodragom Milo{evi}em i
ostalim profesorima i direk-
torom {kole, {to je i ovjekov-
je~eno.
^etiri godine dru`ewa su im
brzo pro{le, ali zato }e uvijek
ostati uspomene. ¥
NEGDJE oko pono}i, kada je
raspolo`ewe me|u maturantima
dostizalo vrhunac, direktor
Ilija Ne|i} sa ~a{om u ruci
nazdravio je svojim slavqenici-
ma.
- Dragi moji maturanti,
pro{li su {kolski dani, posta-
li ste punopravni, zreli ~lanovi
na{e dru{tvene zajednice. Pred
vama su novi putevi u `ivot.
Neko }e na studije, neko da radi,
a ja vam svima `elim sve najbo-
qe u ̀ ivotu. Onima koji nastave
{kolovawe, da budu vrijedni stu-
denti, a kada se vrate sa diplo-
mama da pomognu nama, ovoj sre-
dini na putu ka boqem `ivotu.
Bili ste dobri i takvi ostanite
- poru~io je direktor Ne|i}. ¥
MATURSKO SLAVQE U^ENIKA SREDWO[KOLSKOG CENTRA U [EKOVI]IMA
VE^E VELIKE RADOSTI
21
Veseli maturanti: Slavilo se do zore
Qepa Vla~i}: Ponos generacije
Ekonomski tehni~ari: ^etiri godine brzo pro{le
Ilija Ne|i} poz-
dravqa maturante:
Najqep{e `eqe
Direktorova zdravica
[etwa
gradom
OD Sredwo{kolskog centra
do restorana "Ta{#, ima najmawe
pola kilometra. Toliko je, za-
pravo trajala {etwa ukra{ene
mladosti koja je prolazila kroz
{palir gra|ana koji su se
okupili na trotoarima da poz-
drave maturante. Najsve~anije je
bilo u centru grada pred rob-
nom ku}om gdje je bilo nekoliko
stotina gra|ana u predve~erje
lijepog majskog dana koji je bio
kao poru~en za ovakav defile.
Prolomio se aplauz dok su mla-
di}i i djevojke prolazile. ¥
Sve~ani defile: Sredwo{kolci u najboqem izdawu
RESTORAN "Ta{# do~ekao
je svoje goste onako kako se i
o~ekivalo. Bilo je jela i pi}a, a
uz bogatu trpezu, muzika je mladi-
ma otvorila srce. Igralo se i
plesalo, nije se {tedjela en-
ergija, a ovi nezaboravni trenu-
ci ostali su zabiqe`eni na bro-
jnim fotografijama. Svako je
`elio da se slika sa drugom ko-
ga ne}e vidjeti bar za pet nared-
nih godina. Tu`ni zbog rastanka
bili su i Vedrana Mitrovi} i
Jugoslav Nede`din. ¥
Vedrana i Jugoslav: Tu`ni zbog rastanka
Snagu nisu {tedjeli
Miqana i @eqko: Qubav
iz {kolskih klupa
Veseqe maturanata uqep{ali
roditeqi, rodbina i prijateqi.
Svi se sla`u da je ovo bila odli~na
generacija. Ve}ini predstoji upis
na fakultet, ali ima i onih koji }e
tra`iti posao
Najboqi razred
¥ Pripremio B. MIQANOVI]
ODR@AVANI su sastanci za-
qubqenika u "Zvjezdane staze#, ras-
pravqalo se o epizodama, stvarnim
i mogu}im, ali kako to ~esto biva
s prevelikom zanimacijom za odre-
|ene stvari, kod nekih su stvari iz-
makle kontroli i sve je oti{lo u op-
sesiju, pritom naru{avaju}i grani-
cu izme|u stvarnosti i ma{te.
Krenulo se u organizovawe vla-
stitih posada, izu~avani su zakoni
nove fizike (putovawe brzinama ve-
}im od brzine svjetlosti, laseri,
teleportacija), a u sve su se ukqu-
~ili i mnogobrojni vrhunski nau~-
nici koji su pravim fanaticima da-
li dodatnih motiva za jo{ vi{e uvje-
rewa u istinitost zakona fizike i
hemije u "Zvjezdanim stazama#.
Odr`avawem konvencija, prvo
na lokalnom nivou, a sada ve} i na
svjetsko, "trekeri# su organizova-
li svoj svijet mije{aju}i stvarni i
izmi{qeni. Organizovani u posade
u kojima za svako mjesto osoba mo-
ra biti {kolovana, obu~eni u slu-
`bene uniforme, a ~esto i razgova-
raju}i na izmi{qenim jezicima,
izazivali su zgra`avawe i ~u|ewe
drugih te su se jo{ vi{e povukli u
svoj svijet.
Opsesija je kulminirala otva-
rawem Zvjezdane akademije sa osmi-
{qenim i dobro organizovanim ko-
legijumima. Studenti mogu odabra-
ti smjerove za oficire, umjetnost,
tehnologiju, vojne studije i kadet-
sku akademiju. U februaru 2003. di-
plomirala je prva generacija stu-
denata.
Bijeg od stvarnosti i pronala-
`ewe zabave s gomilom istomi{qe-
nika predivan je na~in provo|ewa
slobodnog vremena, ali opsesija ni
u kojem obliku nije zdrava. Razgovo-
ri s osobama koje se predstavqaju,
potpuno ozbiqno, kao zvjezdani ko-
mandanti prve klase i koje }e ve}i-
nu vremena provesti u obja{wavawu
za{to je ba{ wegov svemir (tj. sve-
mir wegove omiqene serije, kwige
ili filma) najboqi, pokaza}e da
~esto nije rije~ samo o obi~noj za-
bavi.
Iako mo`da najbrojniji, "tre-
keri# nisu jedini ~udaci. Vrlo ak-
tivne grupe okupqene oko "live RPG#
igara, igara u kojima igre ma~a i
magije s tabli prenose u stvaran
svijet, tako|e su vrlo aktivne i, na-
`alost, imaju ~lanova koji ~esto
izgube dodir sa stvarno{}u.
Prisutni su i qubiteqi "Zvje-
zdanih ratova# koji se ~esto na po-
pisima stanovni{tva u rubrici "re-
ligija# izja{wavaju kao Xedaj vi-
tezovi. Naj~udniji i najzabavniji su
qubiteqi "Autostoperskog vodi~a
kroz galaksiju#. Wihov je svijet, kao
i kwiga, zabavan, neoptere}en i du-
hovit. Ipak, i me|u wima ima fa-
natika.
Mo`e li se u potpunosti u`i-
vati u nestvarnim svjetovima, a bez
opsesije i fanatizma, pitawe je na
koje odgovor moraju dati psiholozi.
Je li rije~ o kukavi~kom bijegu od
realnosti, opu{tenosti i vje~nom
djetiwstvu ili ne~em tre}em, tek
}emo vidjeti. ¥
Vodoravno:
1. Glumac Uzunovi}; 9. Vrsta plovila (mn.); 11. Du{a
(lat.); 12. Vrsta ribe grge~a; 13. @ivotiwski porod; 14. Ib-
zenova drama; 15. Li~na zamenica; 16. Deli} drveta; 17. Sta-
rinska `enska kapa bez oboda; 20. Drugo i 28. slovo azbuke;
21. Lavina; 22. Tacitovo delo; 26. Ozleda; 27. Luka u Gr~koj;
28. Rad amatera; 30. Pokreta~ kulturnih akcija.
Uspravno:
1. Delo Josipa Kozarca; 2. Rimski mecena pisaca, Tit
Pomponije; 3. Obavijati oko ne~ega; 4. Graditeqi violina
iz Kremone; 5. Auto oznaka za Sarajevo; 6. Podrugqivost; 7.
Ime pisca Igwatovi}a; 8. Jezero u Finskoj; 9. Mongolski
knez; 10. Starobiblijski knez; 17. Odre|eni deo puta; 18.
Usamqenost; 19. Ime engleskog pisca Dojla; 20. Grad u Ira-
ku; 23. Istra`iva~ka laboratorija Palo...; 24. Poznati mu-
zej u Parizu; 25. Prezime poznatog bicikliste Bernara; 29.
Edvin Mozes (skr.).
UKR[TENE RIJE^I 1
Vodoravno:
1. Ime glumca Gutovi}a; 6. Nadimak rok gitariste To~ka; 8. Mle~-
ni proizvod; 9. Ameri~ki lovac na krzna; 12. O~igledni; 14. Ime glum-
ca Savalasa; 15. Hemijski znak za natrijum; 16. Prozorsko staklo; 18.
Imenica (skr.); 19. Krupna re~na riba, poreklom iz Azije; 21. Francu-
ska glumica Tina; 23. Dvadeset drugo slovo azbuke; 24. Kratak reklam-
ni snimak; 26. nema~ki kwi`evnik Tomas; 28. Mesto u Nigeriji; 30.
Laf; 32. Italija; 33. Ta~ka suprotna zenitu; 35. Vladarski presto; 37.
Kow; 38. Vrsta bostana; 40. Muzi~ka nota; 41. Ime peva~ice Sumak; 43.
Francuska peva~ica Fransoaz.
Uspravno:
1. Ameri~ki glumac Robert; 2. Jezero u Severnoj Americi; 3. Li-
tar; 4. Rimski mecena pisaca, Tit Pomponije; 5. Narodna republika
(skr.); 6. Gomile, hrpe; 7. Ime glumice Merkuri; 8. Muzi~ka kompozi-
cija; 10. Najsitniji deo materije; 11. Ve~ni grad; 13. Rediteq Ri~ard;
17. Muzi~ki znak; 20. Sudbina, kob; 22. Ime glumca [arifa; 25. Ime
glumice Hepbern; 27. Ime peva~ice Spirove; 29. Francuski glumac
@ak; 31. Filmska zvezda; 34. Najve}i planinski masiv na Kritu; 36. Na-
dimak peva~ice \ilole ^inkveti; 39. Onomatopeja magare}eg waka; 42.
Petnaesto slovo azbuke; 44. Dinar (skr.).
("Skordisk#)
UKR[TENE RIJE^I 2
srijeda, 15. jun 2005.KOLA@
KRIPTOGRAMNA UKR[TENICAA- J- S-
B- K- T-
V-29 L- ]-
G- Q- U-
D- M- F-
\- N- H-
E- W- C-6
@- O-15 ^-
Z- P- X-
I- R- [-
Slova u ozna~enim poqima daju
naziv za mangupe.
OSMOSMJERKA@ILNIK
A]IN
BABI]
BLA@EVSKI
BOGI]
DIMITRIJEVI]
FOTEZ
GEN^I]
GOVEDAREVI]
ILI]
JANI]IJEVI]
KADIJEVI]
KALEZI]
KARANOVI]
MIHAILOVI]
MILADINOVI]
MILO[EVI]
NOVAK
PLE[A
SLOVENSKI
VU^INI]
ZEC
\UKI]
Stvarnost je {taka za qude koji ne mogu podnijeti droge.
¥ L. TOMLIN
¹ ¹ ¹
Obrazovawe je sposobnost slu{awa gotovo svega a da ne izgubite
`ivce ili samopouzdawe. ¥ R. FROST
¹ ¹ ¹
Najboqi na~in da ne{to obavite je da ne mislite o tome ko }e za
to uzeti zaslugu. ¥ B. XOVE
Do|e Ciga na kiosk da kupi cigarete. Kupi on paklo i dok
ga otvara, primje}uje kako na wemu pi{e: "Pu{ewe uzrokuje im-
potenciju#. Zabrine se Ciga pa se vra}a da zamijeni cigarete.
Obrati se prodava~u u kiosku:
-Hej momak, jel' mogu da zamenim ove cigare. Mogu dobiti
one {to se od wih dobija rak?
Ide `ena da odnese svom pokojnom mu`u cvije}e na grobqe i
ostane da se malo moli. Vidi ona da ve} polako pada mrak i ra~u-
na - "hajde osta}u jo{ malo#. Kad se izmolila, vidi da je skroz pao
mrak i uputi se ona ku}i. Ugleda nekog ~ovjeka naslowenog na sta-
blo, ode do wega i ka`e mu:
-O, gospodine, drago mi je da vas vidim.
A on }e woj:
-I meni vas.
Ka`e ona wemu:
-Malo me je strah da hodam sama po grobqu, dobro je {to ste tu.
A on }e na to woj:
-I mene je bilo strah dok sam bio `iv.
Ulazi pandur u kafanu i onako mangupski:
-Kelner, daj mi jedno vopi!
-'O}e{ jedno dnohla?
-Ma jok, daj mi hajneken.
OPSJEDNUTOST TV SERIJAMA (2)
DIPLOMCI ME\U ZVIJEZDAMAQubiteqi
"Zvjezdanih ratova" ~esto
se na popisima stanovni{tvau rubrici
"religija" izja{wavaju
kao Xedaj vitezovi
22
Obuka na Zvjezdanoj akademiji
RIZNICA MUDROSTI
^ETRDESET sedma generacija
maturanata Sredwo{kolskog cen-
tra "Pero Slijep~evi}# iz Gackog
proslavila je matursko ve~e u mo-
telu "Ko{uta#. Iz {kolskih klupa
ovog proqe}a iza{la su 54 gimna-
zijalca, 58 ekonomista, i 23 ma{in-
bravara. Svi su se okupili na po-
sqedwem zajedni~kom dru`ewu ko-
je }e, kako reko{e, ve}ina pamtiti
cijelog `ivota.
Za to ve~e pripremalo se dani-
ma. Kupovala se garederoba od Gac-
ka preko Trebiwa, Mostara Saraje-
va, Podgorice, a i{lo se i u Beo-
grad i Novi Sad. Kada je krenuo sve-
~ani defile kroz grad, bilo je jasno
da roditeqi nisu {tedjeli novac.
Momci i djevojke su te ve~eri xins
zamijenili sve~anim odijelima i ha-
qinama.
Odijela su u prosjeku ko{ta 300,
a haqine i obu}a za djevojke 400 ma-
raka. Me|utim, najskupqu haqinu
imala je Sofija Govedarica, koja ju
je specijalno za ovu priliku {ila u
^apqini, a ko{tala ju je hiqadu ma-
raka.
Nakon prolaska kroz grad gdje
se okupio veliki broj gra|ana ko-
ji su ih odu{evqeno pozdravili, ma-
turanti su dru`ewe nastavili u "Ko-
{uti# gdje se uz muziku u`ivo igra-
lo i pjevalo do jutarwih ~asova.
Direktor centra Mileta Davi-
dovi} po`elio im je sre}u povodom
uspje{nog zavr{etaka sredwo{kol-
skog {kolovawa i uputio iskrene
`eqe za uspjeh na novim putevima
na koje }e ih `ivot odvesti.
Sve petice tokom ~etvorogodi-
{weg {kolovawa i zavidne uspje-
he na takmi~ewima imale su i Igwa-
tovi} Zorica i Kosovi} Dejana i
wima je direktor uru~io komplete
kwiga.
Maturanti su se svojim razred-
nim starje{inama Vasiqki Veri},
Slobodanu Bjelogrli}u, Gligoru Ko-
{uti}u, Darinki Nade`din i Voji-
nu Bumbi}u prigodnim poklonima
odu`ili za wihov predan i po`r-
tvovan rad.
Ina~e, doju~era{wi sredwo-
{kolci ka`u da je iza wih najqep-
{i `ivotni period; u~ewe im nije
bio problem, profesori su imali
puno razumijevawa a ni oni sami ni-
su bili neka problemati~na genera-
cija.
Da je zaista tako potvr|uje i
prosje~na ocjena gimnazijalaca 4,3,
ekonomista 3,59 i bravara 2,43.
Ina~e, ve}ina svr{enih matu-
ranata iza Gacka ve} godinama odla-
zi na studije u Beograd i Novi Sad
a mawi broj je onih koji se odlu~u-
ju na studije u Bawoj Luci ili Sa-
rajevskom univerzitetu. ¥
Svako
svojim putem
GIMNAZIJALKA Qiqa-
na Popadi} odli~no se sna{la
u ulozi voditeqa i kreatora pro-
grama i kako re~e to joj je i svo-
jevrsna priprema za budu}e zani-
mawe jer planira da upi{e ̀ ur-
nalistiku u Novom Sadu. Dra-
gana \or|i} tako|e ma{ta o
ovim studijama a i Oleg [uko-
vi} na prvo mjesto stavqa sport-
sko novinarstvo u Beogradu.
Vesna Keki} sa neskrivenim
`aqewem {to se rastaje od dru-
garica i drugova ka`e da joj je u
najqep{oj uspomeni poslije ~e-
tvorogodi{weg {kolovawa
ostala ekskurzija u Gr~ku te da
planira nastaviti {kolovawe u
Novom Sadu na Pravnom fakul-
tetu. [to se odlika{a ti~e, Bo-
{ko }e upisati elektrotehniku,
Zorica stomatologiju a Dejana i
Dragica farmaciju. Gotovo svi-
ma je odredi{te Novi Sad.
Antunovi} Bo`o ekonomski
tehni~ar, jedan od najboqih od-
bojka{a u gata~kom timu, ka-
`e da }e pauzirati ovu godinu
zbog odbojke.
Miladin Koprivica, svr{e-
ni ma{in bravar, tako|e vrstan
odbojka{ sa ponosom isti~e da
su juniorski prvaci Republike
Srpske i da }e i on nastaviti
da igra u svom timu. ¥
Sve~ani defile ulicama grada
I GACKO ISPRATILO SVOJE MATURANTE
Doju~era{wi sredwo{kolci ka`u da je iza wih
najqep{i `ivotni period; u~ewe im nije bio problem,
profesori su imali puno razumijevawa a ni oni sami
nisu bili problemati~ni
Sofija Govedarica sa razredni-
com Darom Nada`din: Haqina
obara rekorde
Razrednica Vasiqka Veri}
sa svojim IVg2
pred polazak
na matursku zabavu
I profesori u kolu
Profesor Slobodan Bjelogrli} sa
u~enicama Ivanom Govedaricom i
Dejanom Kosovi}: Elegancija u krvi
Profesor geografije Radomir
Vu~kovi} sa k}erkom Majom:
Ponosni tata
Maja, Jelena i Danijela (slijeva nadesno):
Nerazdvojne drugarice
Slijeva nadesno - Zorica Igwatovi},
Dragana \or|i}, Vesna Keki}, Qiqana Popadi}:
Qepote na pretek
Boqi od najboqihPREDSJEDNIK Skup{tine op{tine
Gacko Milenko Axi} uru~io je vrijedne nagra-
de od po 500 KM |acima generacije Bo{ku Te-
pav~evi}u i Dragici Bjelogrli}. Bo{ko, tro-
struki prvak Republike Srpske iz fizike,
dobio je i specijalnu diplomu. ¥
¥ Pripremila B. GLU[AC
Snimio M. [UPI]
(U narednom broju: Maturanti
Kasindola i Nevesiwa)
Predsjednik SO Gacko uru~uje
nagrade
GDJE GOD POGLEDA[,
MLADOST I QEPOTA
GDJE GOD POGLEDA[,
MLADOST I QEPOTA
GDJE GOD POGLEDA[,
MLADOST I QEPOTA
GDJE GOD POGLEDA[,
MLADOST I QEPOTA
GDJE GOD POGLEDA[,
MLADOST I QEPOTA
GDJE GOD POGLEDA[,
MLADOST I QEPOTA
GDJE GOD POGLEDA[,
MLADOST I QEPOTA
GDJE GOD POGLEDA[,
MLADOST I QEPOTA
GDJE GOD POGLEDA[,
MLADOST I QEPOTA
GDJE GOD POGLEDA[,
MLADOST I QEPOTA
srijeda, 15. jun 2005. MATURANTI
23
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
SLATKO ]O[E
VIJESTI
NOVINSKI oglasi, auto-pi-
jace i placevi polovnih automobi-
la predstavqaju naj~e{}e puteve
do polovnog vozila. Koji je od ova
tri najpovoqniji, najsigurniji i
najisplativiji, pitawe je ~iji od-
govor zanima ve}inu potencijal-
nih kupaca "polovwaka#.
Najve}i izbor francuskih, we-
ma~kih, japanskih, korejskih, Ita-
lijanskih i drugih polovnih auto-
mobila nalazi se u auto-oglasima.
Prema mi{qewu koje dijeli
ve}ina iskusnih preprodavaca vo-
zila, najboqe o~uvani i najpovoq-
niji polovni automobili mogu se
kupiti upravo putem novinskih
oglasa.
- Prednost auto-oglasa je
u tome {to kupac mo`e na
miru da razgleda ponudu
vozila i odabere ono
{to ga zanima. Nema
bespotrebnog lutawa
po pijacama ili salo-
nima, ni dugog tra`ewa
odgovaraju}eg automobi-
la. Jednostavno pro~itate
podatke ili pogledate sliku, ako
na|ete ne{to zanimqivo, nazove-
te vlasnika i odete da vidite vo-
zilo koje vas interesuje - obja{wa-
va na~in kupovine polovnih auto-
mobila putem novinskih oglasa
preprodavac automobila Zoran
Kqaji}.
Najve}i problem kod oglasa
je ko }e prije do}i do wih. Po ne-
pisanom pravilu, prvi brojevi naj-
~e{}e dospiju u ruke preprodava-
ca, koji onda uzimaju najpovoqni-
je automobile dok obi~nim kup-
cima ostaju ona mawe povoqna vo-
zila.
Kupovina ~etvoroto~ka{a na
auto-pijacama drugi je i trenutno
mo`da najpopularniji na~in kod
nas da se do|e do polovnog automo-
bila.
- Najve}a prednost kupovine
polovwaka na auto-pijaci je mogu}-
nost cjenkawa i spu{tawa cijene.
Ako ste vje{ti sa rije~ima i koli-
ko-toliko se razumijete u mehani-
ku, postoji velika mogu}nost da od
prodavaca "otkinete# zna~ajnu svo-
tu novca - smatra kupac na bawa-
lu~koj auto-pijaci u Lazarevu, Dar-
ko Kova~evi}.
Jedini nedostatak auto-pijace,
dodaje Kova~evi}, je u tome {to se
auto pazari na licu mjesta bez mo-
gu}nosti wegovog is-
probavawa na putu, {to je ~esto
kupovina ma~ka u vre}i.
Tre}i i posqedwi na~in da se
do|e do polovnog automobila je ku-
povina na auto-placevima, odnosno
kod preduze}a koja se iskqu~ivo
bave uvozom i prodajom polovnih
automobila.
- Prednosti ovakvog na~ina ku-
povine polovnog automobila su vi-
{estruke. Svi na{i automobili
imaju servisne kwige, uredne papi-
re, a i wihova tehni~ka ispravnost
je ispitana kod mehani~ara - ka`e
direktor preduze}a "Auto star#
Neboj{a Star~evi}, dodaju}i da se
za novija vozila, mla|a od 1999. go-
dine, daje garancija od 12 mjeseci i
mogu}nost kupovine na rate, kao i
na kredit.
Na auto-placevima nude se pro-
vjerena vozila, sa garancijom, uz
mogu}nost kupovine na kredit, ali
po mnogo ve}oj cijeni nego na auto-
pijaci ili u novinskim oglasima.
Da li je takav odnos i opravdan, od-
lu~i}e kupci i dubina wihovog xe-
pa. ¥ D. NOVKOVI]
KAKO I GDJE NAJPOVOQNIJE KUPITI POLOVNO VOZILO
DO AUTI]A TRI PUTI]AVe}ina iskusnih preprodavaca vozila dijeli mi{qeweda se najboqe o~uvani i najpovoqniji polovniautomobili mogu kupiti putem novinskih oglasa
"PE@O# prodajna mre`a u
BiH, koju ~ine prodajni saloni
"Verano motorsa# i saloni ovla-
{}enih dilera, kupcima je u fe-
bruaru isporu~ila ~ak 58 novih
"Pe`oovih# vozila.
Najprodavaniji automobil je
"pe`o 206#. Iako je od pojavqiva-
wa ovog automobila na na{em tr-
`i{tu pro{lo skoro {est godi-
na, potra`wa za dvjesta{esticom
ne jewava. Tako je u maju prodato
27 modela "pe`oa 206# i ~etiri
"206 afer#.
Prodato je {est automo-
bila modela "307#, dok je na
puteve iza{lo i 15 "pe`oa
407# u limuzinskoj i je-
dan u karavanskoj verzi-
ji.
Prodata su dva vi-
{enamjenska vozila
"pe`o partner#, jedan
"pe`o ekspert# i dva do-
stavna vozila "pe`o
bokser#.
Prodajni rezultati
za prvih pet mjeseci ove
godine boqi su za oko 33
odsto u odnosu na isti
period pro{le, isti~u u
"Verano motorsu#.
Koordinator marke-
tinga "Verano motorsa#
u BiH Velibor Radulo-
vi} kazao je da je taj podatak po-
kazateq da ovo preduze}e ide u
dobrom smjeru i da se ula-
gawe u razvoj mre`e
i u nove prodaj-
n o - s e r v i s n e
objekte u
BiH vidno
odra`ava
na pove-
}awe broja novih "Pe`oovih# vo-
zila na na{im putevima.
- U
posqedwe
vrijeme sve
izra`enija
je kupovina
novog vozila
po sistemu
"staro za no-
vo#, gdje pri
kupovini no-
vog automobi-
la nudimo otkup postoje}eg - is-
takao je Radulovi} i dodao da se
zna~ajna u{teda posti`e kroz
smawenu poresku osnovicu za vri-
jednost starog automobila, {to
sveukupno zna~i i mawu krajwu
cijenu novog vozila.
Kroz ostvarene zamjene vozi-
la "staro za novo# stvoreni su i
lageri polovnih vozila, tako da
oni koji ne mogu sebi da priu{te
novo vozilo, u "Verano motorsu#
mogu da prona|u i nekoliko godi-
na stara vozila, pregledana u
ovla{}enim servisu i spremna
za vo`wu.
"Verano motors# je pokre-
nuo i dvije posebne prodajne ak-
cije - dostavno vozilo "pe`o
partner# nudi se jeftinije za
dvije hiqade maraka, a cijena
osnovnog modela sa 1,9 litar-
skim dizel motorom do registra-
cije iznosi izuzetno povoqnih
17 hiqada i 990 maraka.
Osnovna verzija ima veoma
bogat nivo opreme, od servo upra-
vqa~a, vazdu{nog jastuka za voza-
~a, pregradne kabine do dvokril-
nih vrata. Vozilo posjeduje tovar-
ni prostor zapremine tri kubna
metra.
"Partner# se mo`e kupiti na
kredit bez u~e{}a, `iranata i
obaveznog kasko-osigurawa! Kre-
dit se daje do 60 mjeseci, a mjese~-
na rata je 380 maraka.
Druga prodajna akcija odnosi
se na sve modele "307#. "Verano
motors# kupcima ovog vozila po-
klawa klima ure|aj, ~ija je vri-
jednost preko dvije hiqade mara-
ka.
¥ P. PE]ANAC
SVE BOQA PRODAJA "PE@OOVIH" VOZILA U REPUBLICI SRPSKOJ I BiH
[TA se doga|a kada priti-
snete papu~icu gasa i kako motor
izlazi na kraj sa pove}anom potre-
bom za vazduhom i gorivom otkri-
}emo u ovom broju "Autostrade#.
Vjerovatno ste ve} do sada ~u-
li za pojam "leptira# u motoru. U
na{em slu~aju nije rije~ o neka-
kvom krilatom stvorewu ve} o pr-
vom dijelu motora koji reaguje na
promjenu polo`aja papu~ice ga-
sa.
"Leptir# je po pravilu okru-
gla plo~ica koja po promjeru ima
postavqenu osovinu. Ova plo~i-
ca smje{tena je unutar usisne ci-
jevi koja treba da dopremi vazduh
ili smjesu do cilindara, odnosno
do usisnih ventila.
Pritiskom na gas "leptir# se
okre}e oko svoje osovine. U stva-
ri bez tog pritiska on je posta-
vqen skoro okomito u odnosu na
usisnu cijev i samim tim propu-
{ta veoma malo vazduha. Priti-
skawem papu~ice okre}emo "lep-
tir# i on, {to je papu~ica ja~e
pritisnuta, propu{ta sve vi{e va-
zduha. Potpuno otvoreni "leptir#
paralelan je u odnosu na cijev.
Usisna cijev u stvari je komad
metala koji vodi vazduh do cilin-
dara. Jedna cijev kroz koju dolazi
ukupna koli~ina vazduha potreb-
na da svi cilindri imaju jednak
dovod vazduha ili smjese naziva-
mo "usisnom granom#. Prednosti
ovakve konstrukcije su u tome {to
je dovoqno postaviti jedan
"leptir# za sve cilin-
dre i to na samom po-
~etku grane.
Konstrukcije
dana{wih usisnih
sistema moraju zadovo-
qiti potrebu za snab-
dijevawem motora va-
zduhom pri svim brzi-
nama rada, pa je potpu-
no razumqivo da nije
mogu}e posti}i uni-
verzalni usis za sve
uslove rada.
Sve popularnije rje{ewe ko-
jim proizvo|a~i automobila po-
ku{avaju da dosko~e ovom proble-
mu je i usis promjewive geometri-
je, kod kojeg se, s obzirom na broj
okretaja motora i jo{ neke para-
metre, automatski mijewa du`ina
usisnih kanala. ¥
"HONDINI# stru~waci
uspjeli su da naprave moderno te-
rensko vozilo sa pogonom na go-
rive }elije sposobno da se vozi
pri temperaturi od 20 stepeni is-
pod nule.
Poslije ovog rezultata, in`e-
weri su postavili novi ciq - auto-
mobil na gorive }elije, koji je upo-
trebqiv na 30 stepeni ispod nule.
Stru~waci "Tojote# ukqu~ili su se
u trku, odnosno, postavili su jednak
ciq. Upotreba pri niskim tempera-
turama samo je jedan od izazova "Hon-
dinih# i "Tojotinih# in`ewera.
Wihov dugoro~ni ciq je da na-
prave vozilo koje se mo`e porediti
sa vozilima pokretnim motorima sa
unutra{wim sagorijevawem.
Ako sve bude po planu, u "Hon-
di# se nadaju prodaji od 50 hiqada
vozila na gorive }elije godi{we, na
tr`i{tu Amerike do 2020. godine.
"Tojota# do 2010. godine `eli Ame-
rikancima da proda 12 hiqada vozi-
la godi{we. Ipak, jo{ uvijek su pro-
blem niske temperature, kada gori-
ve }elije ne mogu da startaju. Drugi
ciq je pove}awe autonomije sa sada-
{wih 430 na oko 600 kilometara. ¥
Iako je pro{lo skoro {est godina od pojavqivawa modela
"206" na tr`i{tu, potra`wa za ovim automobilom i daqe
ne jewava. Tako je u aprilu prodat ~ak 31 "pe`o 206"
NOVA DOSTIGNU]A "HONDINIH" STRU^WAKA
Budu}nost ugorivim }elijama
[KOLA AUTOMOBILSKE TEHNIKE
Koliko gasa, toliko muzike
Dobra ponuda: Vozila imaju "urednu dokumentaciju" i tehni~kisu ispravna (Snimio R. [IBAREVI])
DVJESTA[ESTICA RU[I SVE REKORDE
PREDSJEDNIK "Opela# Kevin Vejl najavio je povratak 4 h 4 pogona u
wihove modela krajem sqede}e godine. On je novinarima izjavio da je 4 h 4
pogon nedostatak koji se treba rije{iti i kod proizvo|a~a "Saab#. Vejlove
`eqe su da se napravi jedan ili ~ak dva 4 h 4 vozila za slobodno vrijeme. Pr-
vi automobil treba da bude nasqednik "opel
frontere#, dok bi drugi model "Xe-
neral motors# grupacije ukqu-
~ivao terenac "sa-
turn baj#. Ovaj
automobil tre-
ba da bude brat-
ski model vozi-
lima "saab - su-
baru 9-6h/B9#. ¥
"RENO# je najavio svjetsku premijeru svog novog koncepta, zasad na-
zvanog "Z17#. Francuzi ga opisuju kao mali gradski automobil za klijen-
telu malo ekstravagantnijeg ukusa, najprije sta-
novnike gusto naseqenih urbanih sredina.
Upravo zato "Z17# ima neuobi~ajen ras-
pored mjesta - namijewenih
prevozu troje putnika.
Ovaj potez obja{wen
je rezultatima istra-
`ivawa, koja su po-
kazala da gradski
automobili u pro-
sjeku prevoze samo 1,4
osobe. ¥
Renoov gradski mali{an Renoov gradski mali{an Renoov gradski mali{an Renoov gradski mali{an Renoov gradski mali{an Renoov gradski mali{an Renoov gradski mali{an Renoov gradski mali{an Renoov gradski mali{an
Povratak Opelovog 4 h 4 pogona Povratak Opelovog 4 h 4 pogona Povratak Opelovog 4 h 4 pogona Povratak Opelovog 4 h 4 pogona Povratak Opelovog 4 h 4 pogona Povratak Opelovog 4 h 4 pogona Povratak Opelovog 4 h 4 pogona Povratak Opelovog 4 h 4 pogona Povratak Opelovog 4 h 4 pogona
srijeda, 15. jun 2005.AUTOSTRADA24
"Pe`o partner": Kupovina bez u~e{}a,
`iranata i obaveznog kasko-osigurawa
OSIM kupea "brera#, "Alfa Ro-
meo# }e na sajmu automobila u Frank-
furtu predstaviti i nasqedni-
ka modela "156# - model "159#.
\or|eto \u|aro i "Alfa Ro-
meo stajling centar# ponovno su
napravili automobil za kojim
}e se okretati pogledi pro-
laznika. Iako se to pre~esto
pogre{no podrazumijeva kod
novih automobila, "159# je
potpuno nov automobil - no-
vo vje{awe, nova {asija, no-
va generacija motora, ~ak i
novi mjewa~i. "159# je ve}i
automobil od svog prethod-
nika. ¥
Alfa 159 umjesto 156 Alfa 159 umjesto 156 Alfa 159 umjesto 156 Alfa 159 umjesto 156 Alfa 159 umjesto 156 Alfa 159 umjesto 156 Alfa 159 umjesto 156 Alfa 159 umjesto 156 Alfa 159 umjesto 156 Alfa 159 umjesto 156
Povratak Opelovog 4 h 4 pogona
Usisna grana: Ubacu-je vazduh i omogu}uje motoruda "lak{e di{e"
Renoov gradski mali{an
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
FESTIVAL "Mjesec muzike
sa Cepter komerc bankom#, koji se
ove godine odr`ava po tre}i put
okupio je veliki broj muzi~kih
zvijezda iz Republike Srpske, Sr-
bije i Crne Gore i Hrvatske.
Do sada su u "Hard rok kafeu#,
na qetnoj pozornici tvr|ave Kas-
tel i u Sportskoj dvorani "Obi-
li}evo# nastupili grupe "Kubiz-
mo#, "Neverne bebe# i "Urban i
4#, pjeva~i Masimo Savi}, Josipa
Lisac i Petar Gra{o. O~ekuju nas
nastupi Aleksandra Dujina i we-
govog xez kvarteta, Matije Dedi}a,
Radeta [erbexije, Tonija Cetin-
skog, Nene Belana, i slovena~ke
grupe "Lajbah#.
- "Mjesec muzike sa Cepter
komerc bankom# nije samo festi-
val koji populari{e lokalnu pop-
rok muziku i kulturu, nego je i
promocija ove kulture u gradu.
Na{a manifestacija, putem ro-
kenrol muzike kao svjetskog medi-
ja, predstavqa kulturnu prezen-
taciju na{eg grada izvan granica
BiH - ka`e za "Glas Srpske# or-
ganizator festivala i vlasnik
"Hard rok radio kafea# Sini{a
Tomi}.
Prema wegovim rije~ima,
potrebno je da qudi shvate da ro-
kenrol nije andergraund, nego
savremena kultura, koju mnoge
gradske i dr`avne vlasti uzimaju
kao pokazateqa ukupnog civi-
lizacijskog statusa jednog grada,
naroda, pa i dr`ave.
- Ve} godinama se trudimo da
organizujemo kvalitetne koncerte
i promocije i ekipa "Hard rok ra-
dija# svim silama se trudi da po-
ka`e da Bawa Luka, Republika
Srpska i BiH pripada jednom
savremenom civilizacijskom toku
- nagla{ava Tomi}.
U "Cepter komerc banci#
ka`u da je wihova politika da
svake godine gra|ane Bawe Luke
obraduju novim idejama i proiz-
vodima.
- Drugi svoju marketin{ku
strategiju okre}u ka promociji i
prodaji usluga, a "Cepter komerc
banka# najve}i dio svog buxeta
izdvaja za podr{ku kulturi, jer
`elimo da se pozicioniramo kao
doma}a banka koja brine za sred-
inu u kojoj radi - rekla nam je
Milena \eki}.
Prisustvo na svim va`nijim
sportskim, humanitarnim i kul-
turnim doga|ajima, kao i podr-
`avawe dru{tvenih vrijednosti
dio je reklamnog plana ove banke.
- Da nema qudi poput onih za-
poslenih u Cepter komerc banci,
i firmama poput "Hajneken#,
"MCT Elektroniksa#, pa i
Gradske uprave, koja svake godine
podr`i na{ festival - ne bi bi-
lo ni festivala - dodaje Tomi}.
Ina~e, jedan od pokroviteqa
"Mjeseca muzike# je i Telekom
Srpske.
- Medijski pokroviteqi fes-
tivala su svi mediji u gradu, koji
su nam iza{li u susret i ja im za-
hvaqujem, a posebno Alterna-
tivnoj televiziji, Uno radiju i
Radio-televiziji Republike
Srpske - naglasio je Sini{a To-
mi}. ¥ V. K.
MJESEC MUZIKE SA "CEPTER KOMERC BANKOM"
PROMOCIJA SAVREMENE KULTURE
Pjesma govori vi{e od rije~i (Snimio Z. STAMENI])
Potrebno je da qudi shvate da rokenrol nije andergraund,nego savremena kultura, ka`e Sini{a Tomi}
ZAHVAQUJU]I @eqku
Joksimovi}u i wegovoj pjesmi "La-
ne moje#, na{a zemqa se pro{le
godine, poslije dvanaest godina
pauze, vratila na "Evroviziju# na
"velika vrata#.
Ovogodi{wi plasman grupe
"No nejm# tako|e nije za potcje-
wivawe jer su raspjevani Crno-
gorci osvojili visoko, sedmo mje-
sto.
Ako je vjerovati pri~ama, ovo-
godi{wi uspjeh na{ih predstav-
nika nimalo se nije dopao Joksi-
movi}u koji je potajno pri`eq-
kivao wihov debakl da bi mogao
da pri~a po medijima da bismo
mnogo boqe pro{li da je boje Sr-
bije i Crne Gore u Kijevu brani-
la wegova {ti}enica Jelena To-
ma{evi}.
Ovako je @eqkov "pakleni
plan# propao...
Iako je od wegovog trijumfa
na "Evroviziji# pro{lo godinu
dana, pri~e o milionskim ugovo-
rima, singlovima za "Vorner#,
proboju na poqsko i gr~ko tr`i-
{te jo{ uvijek su samo "`eqe pu-
ste#.
Umjesto najavqenog dueta sa
gr~kom zvijezdom Antonisom Re-
mosom, Joksimovi} je svoj vokal
udru`io sa izvjesnom austrijskom
pjeva~icom Tami Harison sa ko-
jom je snimio duetsku pesmu "I li-ve my life for you#.
Pomenuta dama dosad je sni-
mila svega ~etiri singla, wene
pjesme "vrte# se na pojedinim ra-
dio-stanicama, a mnoge Be~lije
za wu nikada nisu ~ule.
Promovi{u}i svoj novi singl
"Hypnotized#, Hari-
sonova je pro{le
nedjeqe odr`ala
koncert u be~-
kom klubu
"Zen# i tom
prilikom
wen spe-
c i j a l n i
gost bio
je kolega
iz Srbije
@eqko Jo-
ksimovi}.
Umjesto spe-
ktakularnog
nastupa pred
nekoliko hiqa-
da qudi, kako
@eqko na{oj ne-
upu}enoj naciji
predstavqa svoje
"me|unarodne pod-
vige#, Joksimovi} i
Tami pjevali su pred
dvije stotine posjetila-
ca lokalne diskoteke - pi-
{e magazin "Svet#.
Postavqa se pitawe za-
{to je srpska megazvijezda
pristala na duet i sarad-
wu sa gotovo anonimnom
pjeva~icom koja nema
~ak ni snimqen al-
bum.
Joksimovi}
je po svoj pr-
ilici ra-
~unao na
"pre~icu# do drugih evropskih
centara predstavqawem austrij-
skoj publici {to mu, na`alost,
nije po{lo za rukom jer klubovi
u kojima Tami nastupa ne prima-
ju vi{e od 250 qudi.
Toliko o svjetskoj slavi i
impozantnim nastupima... ¥
VESNA ZMIJANACOSTAVQA MIKROFON
Prona{la seu kwi`evnosti
S OBZIROM na to da je ve}
pisala svoj autobiografski roman
"Kad zamiri{u jorgovani# koji je
nai{ao na dobar prijem kod ~ita-
laca, a pjevawe joj ionako u posqed-
we vrijeme ne ide od ruke, Vesna
Zmijanac odlu~ila je da se ponovo
lati "pera#.
Kako saznajemo, Vesna namjer-
ava da napi{e roman koji bi pod-
sje}ao po tematici na djela Sid-
nija [eldona.
Prema wenim rije~ima, likovi
u wenoj novoj kwizi }e biti
stvarni, a ciq joj je da se oni koje
}e opisivati u djelu i prepoznaju.
¥
KAROLINA GO^EVAUNOV^ILA QEPOTU
Reklamaza {ampon
donijela zaraduKAKO ima prelijepu dugu cr-
nu kosu, makedonska pjeva~ica
Karolina Go~eva bila je za{tit-
no lice kompanije "Head andShoulders# koja proizvodi {am-
pone protiv peruti.
Nakon reklamnih kampawa po
Srbiji i Makedoniji pjeva~ica je
snimila reklamu za ovaj {ampon i
u Bukure{tu.
- U Bukure{tu smo dva dana
snimali reklamu koja na kraju,
poslije monta`e i sjeckawa, tra-
je ~itavih 29 sekundi.
Ekipa je bila sjajna a moram
priznati da sam lijepo i zaradila
za reklamni anga`man - ka`e
Karolina. ¥
PJEVA^ICA, glumica, ple-
sa~ica, modna kreatorka, seks sim-
bol i po novom - majka.
Xenifer Lopez je poslije mu-
kotrpnog i dugog truda napokon
zatrudwela sa svojim mu`em Mar-
kom Entonijem.
- Xenifer godinama i{~eku-
je ovaj trenutak. Ona i Mark po-
ku{avaju napraviti dijete od ka-
da su se vjen~ali - izjavila je oso-
ba bliska porodici dodav{i: "^u-
la sam mnogo pri~a da je napokon
ostala trudna#.
U skladu sa glasinama i po-
sqedwe fotografije seksi glu-
mice pokazuju da ona
jednostavno sjaji i sve su joj vi{e
izra`ene obline {to potvr|uje
naga|awa da su se weni snovi o
trudno}i napokon obistinili.
"Xenifer sva blista, i o~i-
to je da se kod we vide neke pro-
mjene#, dodao je
izvor.
Par me-
|utim, do
danas ni-
je potvr-
dio ovu,
za wih
sre}nu
vijest.
¥
XENIFER LOPEZ TRUDNA
Dugo o~ekivana beba
MUZI^KI trio tamnoputih
qepotica Bionse Knovles, Keli
Rovland i Mi{el Viliams upravo
se nalazi na turneji po Evropi i
najavquje rastanak.
Za vijesti MTV objasnile su
da zajedno nastupaju od svoje ~etr-
naeste godine i do{lo je vrijeme da
se razdvoje i krenu u samostalne
karijere.
Uz zahvalu obo`avaocima, ko-
ji su pokupovali najmawe po mil-
ion primjeraka svakog wihovog al-
buma, tvrde da }e ostati dobre pri-
jateqice i uvijek se sastajati i kad
budu majke u braku.
Od wih je do sada u solo pro-
jektima najvi{e postigla Bionse s
nekoliko muzi~kih hitova, ulogom
u filmu "Goldmembr# i vodite-
qskim nastupom na ovogodi{wem
Oskaru. ¥
KONA^NI RASPAD "DESTINIS ^AJLD"
Bionse postigla najve}i uspjeh
VELIKI koncert "Bijelog
dugmeta# na sarajevskom stadionu
"Ko{evo# bi}e odr`an ve~eras sa
po~etkom u 21 ~as.
Karte za muzi~ki doga|aj de-
cenije su prosto planule, a ovak-
vo interesovawe publike je neza-
pam}eno.
Ipak nije sve proteklo bez
problema, naime nakon {to je Bre-
ga od "Bijelog dugmeta# digao pra-
{inu izjavom: "Jebo Aliju#, na noge
se diglo udru`ewe "Bosna Zelene
beretke# Kantona Sarajevo, koje
tra`i otkazivawe koncerta.
U objavqenom saop{tewu
"Beretke# tvrde da Goran Bre-
govi} "sije me|unacionalnu mr-
`wu, pquje rezultate obrambeno-
oslobodila~kog rata i vrije|a pr-
vog, legalno izabranog predsjed-
nika BiH.
- Rije~ je o politi~kom, a ne o
muzi~kom doga|aju jer svoju turne-
ju "Bijelo dugme# zavr{ava u
Beogradu na Vidovdan, 28. juna.
Zna~ajno je da se datum sarajevskog
koncerta poklapa sa po~etkom
bitke na Kosovu 15. juna - tvrde
"Beretke#.
Ali organizatori nemaju nam-
jeru da promijene planove. Lavinu
reakcija u Sarajevu izazvao je,
ina~e, posqedwi intervju sa Gora-
nom Bregovi}em, objavqen u mag-
azinu "Dani#.
Na pitawe novinara zbog ~ega
nije izrazio podr{ku rodnom gradu
tokom "velikosrpske agresije#,
Bregovi} je odgovorio: "To bi
zna~ilo da u tom trenutku stanem
na stranu Alije Izetbegovi}a, {to
mi ne pada na pamet. Evo, ja ba{
to ka`em jebo Aliju#.
Nakon objavqivawa teksta,
prvi ~ovjek "Bijelog dugmeta# is-
tog je dana poslao demanti.
Povi{ena temperatura zbog
nastupa "Bijelog dugmeta# i ju-
gonostalgi~arska eksplozija u
medijima {irom regije, a posebno
u Bosni i Hercegovini, u~inili
su to da koncert u policijskim
krugovima bude ozna~en kao speci-
jalno rizi~an doga|aj.
¥
"BIJELO DUGME" VE^ERAS U SARAJEVU
Karte za muzi~ki doga|aj decenijesu prosto planule, a ovakvointeresovawe publike je nezapam}eno
KONCERT DECENIJE
@EQKO JOKSIMOVI] U AUSTRIJI
Snimio duet sa anonimnom pjeva~icomUmjesto najavqenog dueta sa gr~kom zvijezdom Antonisom Remosom,Joksimovi} je svoj vokal udru`io sa izvjesnom austrijskompjeva~icom Tami Harison
srijeda, 15. jun 2005. ESTRADA 25
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 15. jun 2005.OGLASI
KONKURSIOGLASI
MALI OGLASI^ITUQE
Ulica Veselina Masle{e 13Tel: 051/211-968, Tel/faks: 051/212-004,E-mail: [email protected]
MM AA RR KK EE TT II NN GG
N A R U X B E N I C A
Ta~an naziv i adresa pretplatnika _____________________________________
_____________________________________
Pretpla}ujem se na:
1. "Glas Srpske# broj primjeraka _____________________________
Kontakt telefon i faks u slu`bi plasmana {tampe, za list "Glas Srpske# je
051/212-263
051/212-283 faks
051/212-264
Uplate na `iro-ra~un kod "Nove bawalu~ke banke# 551001-00016019-84
M. P. ^itak potpis i tel.
Po{tovani ~itaoci,
Nastojimo da ne pripadamo nikome osim ~itaocima. Trudimo se da budemo
novine - po{tene i nepristrasne, otvorene za sva mi{qewa. To je na{ prilog
Republici Srpskoj kakvu svi ̀ elimo, tolerantnu, pomirenu i kreativnu. "Glas
Srpske#, na koji vas pozivamo da se pretplatite, je jo{ jedan doprinos tome.
Va`no je da znate da se u na{em listu objavquju tenderi, oglasi i konkursi svih
republi~kih i drugih institucija, kao i mnogih preduze}a s kojima imamo go-
di{we ugovore i ukoliko se pretplatite, ima}ete redovne, u poslu va`ne in-
formacije. Osim toga, kao stimulaciju da se pretplatite, nudimo i popust, i
to na godi{wem nivou 20%, polugodi{wem 10% i tromjese~nom 5%.
Tromjese~na
43 KM
Polugodi{wa
82 KM
Godi{wa
145 KM
ZAOKRU@ITE KOJU PRETPLATU @ELITE
26
Na adresi: Kara|or|eva b. b.
(dvorana "SLAVIJA#)
Kontakt telefoni: 057/343-097,
057/343-098, faks: 057/340-503
E-mmail: [email protected]
OBAVJE[TEWE
U prostorijama preduze}a
INTERNATIONAL - PRESSu Isto~nom Sarajevu
mo`ete predati besplatne
male oglase, komercijalne oglase,
reklamne poruke,
obavje{tewa i ~ituqe.
UU II SS TT OO ^̂NN OOMM
SS AA RR AA JJ EE VV UU
Po{tovani ~itaoci, gra|ani ^elinca,
ne morate vi{e i}i u Bawu Luku da biste u "Glasu Srpske# objavili va{u reklamnu poruku,
mali oglas, ~ituqu i sli~no. Dovoqno je da do|ete u redakciju "^elina~kih novina#
i tu po istoj cijeni zavr{ite posao, a mi }emo za vas proslijediti va{e poruke. Time
}ete u{tedjeti vrijeme i tro{kove putovawa.
Adresa redakcije: Vojvode Mi{i}a bb, telefoni: 852-547, 851-695.
O~ekujemo vas!
Na adresi:
KULA BB - Kopirnica
(kod op{tine Kasindo)
VOJKOVI]I 328 - [tamparija
Kontakt telefoni:
057/677-007, 057/350-007,
061 191 710, 065 645 550
OBAVJE[TEWE
Besplatne male oglase
komercijalne oglase,
reklamne poruke, obavje{tewa
i ~ituqe u Isto~nom Sarajevu
mo`ete predati u prostorijama
preduze}a #
Ermeks#.
UU II SS TT OO ^̂NN OOMM
SS AA RR AA JJ EE VV UU
Tu`nim srcem javqamo rodbini
i prijateqima da je dana 14.6.2005.
godine, u 71. godini `ivota, izne-
nada preminuo na{ dragi
\URA\
(Stojana)
KOVA^EVI]
1934 - 2005.
Sahrana }e se obaviti 15.6.2005.
godine u 15 ~asova na Gradskom
grobqu u Bawoj Luci.
O`alo{}eni: supruga Kosa, si-
novi Dra`enko i Du{ko, snaha
Gordana, unuka Bojana, sestre,
bra}a i ostala rodbina i prija-
teqi
006770 - A4 Z
Tu`no sje}awe na na{eg dragog
NENADA
BA[TINCA
14.6.1999 - 14.6.2005.
od Milenka i @ivane ^i~i}.
007845 A-8 G
Sa dubokim bolom i tugom u na{im srcima obavje{tavamo rodbinu i prijateqe da je na{ dragi, dobri i
nepre`aqeni
ZDRAVKO
(Mla|ana)
KOLUNXIJA
Nakon du`e bolesti preminuo u ponedjeqak, 13.6.2005. god., u 73. godini `ivota.
Sahrana }e se obaviti danas, 15.6.2005. godine, u 13 ~asova, a sprovod kre}e ispred ku}e `alosti u Novoj To-
poli na grobqe u Elezagi}e.
VJE^NA MU PAMJAT!
O`alo{}eni: supruga Marija, sinovi Dragoqub i Zoran, sestre Nevenka, Miqa i Qubica, snahe Dijana i
Slava, unuci Bojan i Ogwen te ostala o`alo{}ena rodbina i prijateqi
S. G. 004155 B3
Dana 15.6.2005. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od prerane
smrti na{e drage
JELENE
AN^I]
U subotu, 18.6.2005. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u i
osve{tati spomenik.
Vje~no o`alo{}ena porodica
007844 A-8 G
Posqedwi pozdrav
dragom stricu
\UR\U
KOVA^EVI]U
od sinovca Zorana sa porodicom.
006770 - A1 Z
Posqedwi pozdrav
dragom stricu
\UR\U
KOVA^EVI]U
od sinovca @eqka sa porodicom.
006770 - A1 Z
Posqedwi pozdrav dragom bratu
\UR\U
KOVA^EVI]U
od sestara: Kove, An|e, bra}e Dra-
ge, Bogoquba, Sime i Jove sa poro-
dicama.
006770 - A1 Z
Posqedwi pozdrav dragom
\UR\U
KOVA^EVI]U
od porodice \uki}.
006770 - A1 Z
JELENA
AN^I]
Sejo, jo{ uvijek `ivi{ u na{im
srcima
Brat Nenad sa porodicom
007853 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog
ALEKSU
DAKI]A
15.6.2000 - 15.6.2005.
Supruga Desanka, sin \uro i
k}erka Dijana sa porodicom
007848 A-1 G
Tu`no sje}awe na dragog i voqe-
nog supruga i tatu
VOJISLAVA
SMIQANI]A
16.6.1994 - 16.6.2005.
Dragi Vojo, ostala nam je do`i-
votna rana i vje~na qubav prema
tebi.
Tvoji najmiliji: supruga Vida, si-
novi Dra{ko i Dejan
007820 - A3 G
Tu`nim srcem javqamo `alosnu vijest da je dana 14.6.2005. godine na-
kon kra}e bolesti, u 74. godini `ivota preminula na{a draga majka,
baka i sestra
STANA (Milo{a) QEPOJEVI]
Sahrana }e se obaviti dana 15.6.2005. godine u 14 ~asova na Novom gro-
bqu.
O`alo{}eni: sin Milo{, snaha Milka, unuk Dejan, sestra Vuka, bra-
}a Simo i Dragoqub te ostala rodbina i prijateqi
007854 A-8 G
Tu`no sje}awe na
voqenog i dragog
DRAGANA
BABI]A
iz Drvara
Sedam godina je otkad si nas zau-
vijek napustio, ali tvoj plemeni-
ti lik je ostao i daqe da `ivi u
na{im srcima i mislima.
Vje~no zahvalna supruga i djeca
007847 A-3 G
Posqedwi pozdrav dragoj
STANI
od porodice Jakovqevi}.
007854 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragoj
STANI
od porodice Simi}.
007854 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragoj
STANI
od Zorana i Dragane.
007854 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragoj
STANI
od kumova Zlatka i Borke.
007854 A-1 G
Tu`nim srcem javqamo rodbini
i prijateqima da je dana 13.6.2005.
godine, u 47. godini `ivota pre-
minula na{a draga
GORDANA
(Ilije)
BA[OVI]
Sahrana }e se obaviti 15.6.2005.
godine u 13 ~asova na Gradskom
grobqu u Bawoj Luci.
O`alo{}eni: otac Ilija, majka
Jela, sestra Dobrinka, sestri~ne
Sawa i Tamara, zet Neboj{a i
ostala rodbina i prijateqi
007858 A-4 G
Posqedwi pozdrav dragoj
STANI
od porodice Vulin.
007854 A-1 G
Tu`no sje}awe na na{eg tatu
MILENKA
MALI]A
15.6.2000 - 15.6.2005.
Slobodanka, Jadranka, Predrag i
Nenad sa porodicama
007846 A-2 G
Tu`nim srcem javqamo rodbini i
prijateqima da je dana 12.6.2005.
godine, u 41. godini `ivota izne-
nada preminuo na{ dragi
MILO[
(Luke)
]ERANI]
1964 - 2005.
Sahrana }e se obaviti 16.6.2005.
godine u 14 ~asova na grobqu u ̂ el-
nicu.
O`alo{}eni: majka Milka, bra}a
Milorad i Nedeqko, sestra Mi-
ra, te ostala mnogobrojna rodbi-
na, kom{ije i prijateqi
007849 A-5 G
Dana 16.6.2005. godine navr{ava se
{est tu`nih mjeseci od smrti na-
{eg dragog
STOJANA
VULINA
O`alo{}ena supruga Nevenka,
k}erka Aleksandra, unuka Sara,
zet Mi~el i porodice Vulin, Vr-
`ina, Bodnaruk i Makari}
007826 A-3 G
Dana 19.6.2005. godine navr{ava se
deset godina otkako nas je napu-
stio na{ voqeni, nikad nepre`a-
qeni
RANKO
ROKVI]
1966 - 1995.
Toga dana posjeti}emo mjesto we-
govog vje~nog po~inka na grobqu u
Tro{eqima.
Porodica i kumovi
007840 A-3 G
Tu`no sje}awe na dragu
JELENU
AN^I]
Zauvijek }e{ ostati u na{im sr-
cima.
Tetka Jagoda, tetak Mi{o, bra}a
Nikola i Ogwen
007844 A-2
Posqedwi pozdrav
dragom stricu
\UR\U
KOVA^EVI]U
od sinovca Voje sa porodicom.
006770 - A1 Z
srijeda, 15. jun 2005.
27
MD PRES
(centar Modri~e)
Kontakt telefon:
065/549-430.
OBAVJE[TEWE
Besplatne male oglase,
komercijalne oglase,
reklamne poruke, obavje{tewa
o smrti i pomenima u Modri~i
mo`ete predati u kiosku
svakog radnog dana
od 6 do 20 ~asova.
UU MMOODDRRII^̂II
Prvog Kraji{kog korpusa 2c,
Tel. 814-949
e-mmail:[email protected].
OBAVJE[TEWE
Besplatne male oglase,
komercijalne oglase,
reklamne poruke, obav-
je{tewa
i ~ituqe u Gradi{ci
mo`ete predati
dopisni{tvu #
Glasa
Srpske#.
UU GGRRAADDII[[CCII
srijeda, 15. jun 2005.OGLASI
28
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
srijeda, 15. jun 2005. VODI^ 29Va`niji telefoni
Telekom Srpske, informacije 1185
A`urirawe podataka i
Informacije iz Centralnog registra 1369
Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370
Informacije o berzi 1371
Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372
Ta~no vrijeme i temperatura 1373
CJB 122, 301-300
Vatrogasci 123
Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282
Ta~no vrijeme, datum,
temperatura, vazdu{ni pritisak 125
Vojna policija 304-745
Sektor sekjuriti 460-140, 461-115
Bolnica (stara lokacija) 216-725
Paprikovac 308-111
Gradska uprava 244-444
Aerodrom #Bawa Luka# 835-210
Uprava aerodroma u Bawoj Luci 305-895
Agencija za prodaju avio karata 219-973
Autobuska stanica 315-355, 315-867
@eqezni~ka stanica 301-229
Biletarnica (centar) 211-961
Taksi stanica 215-333
"A# taksi 1500
"Bel# taksi 1550, 1544
Euro-taksi 1555
Maksi taksi 1551
"Patrol#taksi 1533
Mobil taksi Bawa Luka 1566
Vodovod i kanalizacija 212-316
Stambeni servis - Odr`avawe stanova 228-060
"Elektrodistribucija# (centrala) 314-811
Prijava kvarova 300-384
Centar za obavje{tavawe 121, 212-500
Apoteka "Prvi maj# 223-540
Centralna apoteka 225-630
Apoteka "Zmijawe# 329-870
Apoteka "Zvijezda# 433-070
Apoteka "Boska# 226-990
Apoteka "Palas# 222-860
Apoteka "Nova varo{# 329-842
Veterinarska stanica 303-113
"^isto}a# 304-477
Meteorolo{ka stanica 307-943
"Gradsko grobqe# 051/305-182, 065/646-312
Kvarovi na telefonima 1275
Op{tinski Crveni krst 301-065
Regionalni Crveni krst 303-463
faks: 307-715
Me|unarodni komitet CK 211-096, 211-010
Komisija za tra`ewe zarobqenih
i nestalih lica Republike Srpske 302-150
Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881
Turisti~ka organizacija 212-323
"Gra|a# 218-241, 218-242
Toplana - reklamacije 304-590
AMS RS 1285, 301-464, 349-412
Narodno pozori{te RS 314-006
Galerija likovnih umjetnosti RS 215-364
Dje~je pozori{te RS 215-907
Univerzitet u Bawoj Luci 218-997
Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986
Narodna i univerzitetska
biblioteka RS 215-859, 215-866
Autobuski red vo`we
Me|unarodne linije
Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u
12 ~asova
Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom
u 13.30 ~asova
Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u
9.30 ~asova
Bawa Luka - Be~, nedjeqom u 13.15 ~asova, srijedom i
~etvrtkom u 13.30 ~asova
Bawa Luka - Minhen, subotom i nedjeqom u 14.00 i sri-
jedom u 12 ~asova
Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30
Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova
Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa
Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova
Bawa Luka - Kragujevac u 5 i 6 ~asova
Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova
Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova
Bawa Luka - Crvenka petkom i nedjeqom u 11 ~asova
Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedje-
qom u 15 ~asova
Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, ned-
jeqa, ponedjeqak u 20 ~asova
Bawa Luka - Livno u 6.30, 16 i 20 ~asova
Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova
Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni
Bawa Luka - Rijeka, petkom, subotom, nedjeqom i poned-
jeqkom u 22 ~asa
Bawa Luka - Vukovar, utorkom i srijedom u 7 ~asova
Me|uentitetske linije
Bawa Luka-Biha}, u 7.30 i 13 ~asova
Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45 i 16 ~asova
Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00
Me|ugradske linije
Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00
Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00
Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova
Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45,
13.05, 15.30 i 19.00 ~asova
Bawa Luka - Kne`evo, u 18.30 ~asova
Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova
Bawa Luka - Kostajnica, u 11 i 13 ~asova osim subote
i nedjeqe
Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova,
Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30
~asova
Polasci vozova
Bawa Luka - Beograd, u 21.14 ~asova
Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.12, 15.26 ~asova
Bawa Luka - Doboj, u 4.15, 7.21, 10.06, 15.30, 19.20
Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.12, 12.06, 15.26, 19.16,
~asova
Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.12, 12.26, 19.16 ~asova
Zagreb - Plo~e u 13.01 u Bawoj Luci
Plo~e - Zagreb u 15.15 u Bawoj Luci
Avionski saobra}aj
Bawa Luka - Beograd: ponedjeqak, srijeda, petak i ned-
jeqa u 6.20; Beograd - Bawa Luka: utorak, ~etvrtak, sub-
ota i nedjeqa u 21.10
Hoteli
"Bosna# 215-681
"Slavija# 211-806
"Palas# 218-723
"Ideja# 217-444
Garni hoteli
" Firenca# 311-296
"Damjan# 213-900, 213-880
"Castello# 371-286, 371-281
"Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335
Moteli
"Nana# 370-050, 370-471, 370-667
"Dragana# 413-050
"Grand# 380-105
"Golden kard# 313-100, 313-122
"Vidovi}# 217-883
"Pansion Jeti# 413-100
Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993
BAWA LUKA 051
CJB I. Sarajevo 226-930
SJB Kasindo 676-104
SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785
SJB Trnovo 610-130
SJB Sokolac 447-130
Stanica policije Pale 223-031
Vatrogasna brigada 123
Lukavica 340-734
Pale 223-159
Sokolac 448-359
Bolnica Kasindo 676-054
Bolnica Sokolac 448-177
Domovi zdravqa
Pale 223-256
Lukavica 340-782
Sokolac 448-543
Trnovo 610-299
Skup{tina grada
Pale 226-793
Lukavica 342-678
Op{tine
Pale 226-593
Sokolac 448-056
Kasindo 677-870
Lukavica 342-336
Trnovo 610-237
Autobuska stanica
Isto~no Sarajevo 677-377
Taksi 340-200
"Elektro- Sarajevo# 226-626
"Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113
Vodovod i kanalizacija
Pale 223-273
Lukavica 340-480
Apoteke
Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326
Lukavica 676-260, 677-902
Apoteka Divko Pale, svakim danom
od 8 do 20, nedjeqom od 8 do 16 222-300
Mati~na biblioteka
I. Sarajevo 340-778
Kulturni centar Pale 227-132
Toplane
Pale 227-033
Sokolac 447-125
Lukavica 340-610
GP "Put# 676-625
Auto-moto savez Pale 223-842
Po{te
Pale 226-001
Sokolac 448-752
Trnovo 610-201
Kasindo 676-168
Lukavica 340-139
ISTO^NO SARAJEVO 057
Policija 122
Vatrogasci 123
Hitna pomo} 124
Muzej 231-220
Umjetni~ka galerija 241-684
Narodna biblioteka 241-114
@eqezni~ka stanica 221-569
Autobuska stanica 241-399
Vodovod 231-381
Gradska toplana 241-955
Taksi 232-022
Op{ta bolnica 241-022
Skup{tina op{tine 242-022
"Elektro-Doboj# 241-344
Hotel "Bosna# 242-012
Radio Doboj 241-401
DOBOJ 053
Policija 216-855
Dom zdravqa 217-421
Bolnica 217-422
Elektrodistribucija 216-119
Vlada distrikta 216-011
Komunalno 216-713
Vatrogasno 216-511
Me|unarodni pres centar 217-771
Dom kulture 049/212-803
Biblioteka 049/212-709
Fond srpske solidarnosti 218-989
Autobuska stanica 215-657
Slu`ba za odr`avawe puteva
"Bijeqinaputevi# 218-854
Udru`ewe izbjeglih i raseqenih 216-481
Grand hotel "Posavina# 217-510
Hotel "Revena# 216-301
Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771
Carina 217-670
Crveni krst 214-789
Apoteke 217-308, 212-609, 213-150
Centar za socijalni rad 215-164
@eqezni~ka stanica 218-203
Taksi 211-740
BR^KO 049
Autobuska stanica 220-466
Akademija likovnih umjetnosti 224-703
Porodili{te 261-246
"Hercegovina putevi# 260-205, 261-050
Centar javne bezbjednosti 260-926
Muzej Hercegovine 220-220
Hotel "Leotar# 261-084
Centar za informisawe i kulturu
Dom kulture
i Radio Trebiwe 260-248, 220-132
TREBIWE 059
Policija (centrala) 232-811 ili 122
Hitna pomo} 231-294
Vatrogasci 231-811
Vodovod 213-300
Galerija 213-305
Muzej 211-334
@eqezni~ka stanica 211-021
Autobuska stanica 234-141
Bolnica 231-911
Op{tina 231-149
Apoteka Kozara 231-202
Hotel "Prijedor# 234-255
Kino 211-259
PRIJEDOR 052
Stanica javne bezbjednosti 813-522
Pograni~na policija 813-901
Hitna pomo} 813-277
Op{ta bolnica 813-433
Vodovod 813-624
Autobuska stanica 813-500
Skup{tina op{tine 813-377
Elektro-Gradi{ka 813-344
Taksi slu`ba 814-765
Srpski radio Gradi{ka 814-900
Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810
GRADI[KA 051
CJB Bijeqina 207-633
Vatrogasna jedinica 204-366
Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442
Muzej Semberije 201-292
Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472
Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603
@eqezni~ka stanica 204-275
Autobuska stanica 207-322
Vodovod 209-259
Gradska toplana 209-520
Meteorolo{ka stanica 202-442
Taksi 207-864
BIJEQINA 055
Policija 751-251
Dom zdravqa 752-231
Elektrodistribucija 751-740
Vodovod 752-674
@eqezni~ka stanica - informacije 752-150
Autobuska stanica - informacije 751-411
Vatrogasno dru{tvo 751-631
Carinarnica 751-294
Narodna biblioteka 751-260
Radio Novi Grad 751-271
NOVI GRAD 052
Policijska stanica (centrala) 733-010
Dom zdravqa, prva pomo} 734-194
Autobuska stanica 731-045
Vodovod 733-233
Skup{tina op{tine (centrala) 734-710
Veterinarska stanica 733-209
Elektrodistribucija 733-520
Hotel "Panorama# (recepcija) 735-555
Vlaseni~ka Radio-televizija VRT 731-731
Komesarijat za izbjeglice 734-208
Odsjek Ministarstva
za izbjegla i raseqena lica 734-877
Dom kulture 733-248
Crveni krst 734-660
Sredwo{kolski centar
"Milorad Vla~i}# 734-833
VLASENICA 056
Crveni krst 731-660
Hitna pomo} 124
Vatrogasna slu`ba 123
Apoteka 410-333
Bolnica (centrala) 410-663,
Taksi slu`ba 918
Autobuska stanica 410-585
Informacije - Po{ta 1185
Prijava smetwi, "Telekom# 1275
RJ Elektrodistribucija 410-066
Vodovod 420-151
Komunalno preduze}e
"Komunalac# 410-497
KOZARSKA DUBICA 052
Stanica policije 122
Hitna pomo} 210-100
Policija 210-008
Profesionalna
vatrogasna jed. 210-133
Vodovod 210-154
Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234
Bolnica 210-100
Autobuska stan. 211-635
Hotel "Drina# 211-603
Hotel "Vidikovac# 210-245
@eqezni~ka st. 210-041
ZVORNIK 056
Autobuska stanica 620-873
Hitna pomo} 620-625
Dom kulture 620-271
Radio Vi{egrad 620-701
Gradska galerija 620-397
Stanica policije 620-346
Carinarnica 620-339
Hotel "Vi{egrad# 620-224
Po{ta 621-353
Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635
Skup{tina op{tina - centrala 620-586
Rehabilitacioni centar
"Vilina vlas# 620-311
Saobra}ajna policija 620-989
Apoteka 620-150
Benzinska stanica "Energopetrol# 620-261
Romanijaputevi 620-722
VI[EGRAD 058
Autobuska stanica 210-113
Hitna pomo} 124
Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199
Stanica policije 210-906
Regionalna po{ta 210-096
"Elektrodistribucija# 572-993
AMD 210-349
Benzinska pumpa 210-863
"Srbiweputevi# 572-991
Carina 575-045
Klini~ki centar 210-417
Crveni krst 210-098
Skup{tina op{tina 210-202
Radio Fo~a 210-095
Hotel "Zelengora# 210-013
Hotel "Mladost#
Tjenti{te 520-118
Komunalno preduze}e
"Izvor# 210-310
FO^A 058
8.02 Horoskop
8.07 Divqa ma~ka, serija
9.00 Gastronomski dnevnik
9.35 VJ tajm
9.55 Vijesti
10.00 Nau~i me da volim,
serija
11.00 Vje~na qubav, serija
11.55 Vijesti
12.00 Film
13.55 Vijesti
14.00 Ovo vas jo{ nisam
pitala, {ou
14.55 Mjesto zlo~ina, serija
15.45 Vijesti
16.00 Radni dan
16.45 Horoskop
16.50 Gastronomski dnevnik
17.00 Divqa ma~ka, serija
18.00 Sport centar
18.05 Nau~i me da volim,
serija
19.00 Vijesti
19.30 VJ tajm
19.55 Sport centar
20.00 Vje~na qubav, serija
20.45 Fudbal: Inter - Roma,
prenos
21.30 Vijesti
21.35 Sport centar
21.40 Fudbal, drugo
poluvrijeme, prenos
22.30 Alijas, serija
--- Distrikt, serija
1.30 Horoskop
6.30 Jutarwi program
8.30 Kako sam sistematski
uni{ten on idiota,
film
10.00 Novosti
10.05 Ha{ki tribunal:
Su|ewe Slobodanu
Milo{evi}u
14.00 Novosti
14.05 Razgoli}eni, serija
14.30 Putopis
14.50 Horoskop
15.00 Novosti
15.05 DV `urnal
15.35 Crtani film
15.55 Telefakt
16.15 Ona, film
17.55 Alo, o|e mobilni
18.00 Novosti
18.15 Svijet danas
18.42 [areni kuvar
18.55 Alo, o|e mobilni
19.05 Puls naroda
19.10 Sport fle{
19.30 BN monitor
20.00 Sport fle{
20.20 Ve~e sa vama
22.00 Pregled dana
22.30 Morski vuk, film
00.05 Horoskop
00.10 Razgoli}eni, serija
00.35 Glas Amerike
1.10 Satelitski program
7.15 Siti
7.25 Sarajevo na liniji
7.35 Mejd in Bawa Luka
7.45 Sportisimo
7.50 Vrijeme
7.55 A sada Zijah
8.00 Srce u plamenu, serija
9.00 Balkan net
9.50 Vrijeme
10.00 Odred, serija
10.40 Ukratko
11.00 Rubi, serija
11.45 Siti kids
11.50 A sada Zijah
11.55 Vrijeme
12.10 Boqi `ivot, serija
13.00 Sarajevo na liniji
13.15 Mejd in Bawa Luka
13.30 A sada Zijah
13.40 Skrivena kamera
14.10 ^ini, serija
14.45 Ukratko
14.55 A sada Zijah
15.00 Siti kids
15.05 Izi
15.25 Sarajevo na liniji
15.35 Sportisimo
15.40 Mejd in Bawa Luka
15.50 Vrijeme
15.55 Skrivena kamera
16.10 Srce u plamenu, serija
17.00 Boqi `ivot, serija
17.50 Vrijeme
18.20 Sarajevo na liniji
18.30 Mejd in Bawa Luka
18.40 Sportisimo
18.45 A sada Zijah
18.50 Skrivena kamera
19.00 Odred, serija
20.00 Rubi, serija
21.15 Ruski rulet
22.00 Lete}i start
23.00 ^ini, serija
00.05 A sada Zijah
00.10 Siti
00.20 Sarajevo na liniji
00.25 Ukratko
00.30 Mejd in Bawa Luka
00.40 Sportisimo
1.00 Policajac sa Beverli
Hilsa 2, film
3.00 Odred, serija
4.00 Ruski rulet
5.00 Lete}i start
6.00 Jutarwi program RTS
9.15 Ko se igra taj se voli,
program za djecu
10.00 Vukov video bukvar,
obrazovni program
10.45 Pi{i-bri{i
11.10 Arsenal
11.55 Telefakt
12.25 Muzi~ki intermeco
13.15 Tabloid
14.00 U povjerewu
15.00 Ekspirijum
15.55 Telefakt
16.35 Gost u studiju
18.00 Serija
18.55 Telefakt
19.30 Dnevnik RTS
20.17 Muzi~ki intermeci
20.30 Nije srpski }utati
21.30 Tabloid
22.10 Serija
23.00 U trendu
23.55 Telefakt
9.05 Ukradeno srce, serija
9.55 22 ~asa
10.30 Utorkom na "Tr`nici#
10.40 Vremenko
10.50 Eks-vijesti
11.00 Pacifik Drajv, serija
12.00 Evropske aktuelnosti
12.30 Farma
13.05 Korak do
13.50 Mobile
14.05 Astro`ar
15.00 Bel gost
15.55 Telefakt
16.25 Lijek iz prirode
17.00 Pacifik Drajv, serija
17.45 Vremenko
18.00 BEL dan
18.15 Vrijeme
18.35 Eks-vijesti
18.55 Telefakt
19.40 Mobile
20.00 Ukradeno srce, serija
21.00 Mejd in, emisija o
privredi
22.00 22 ~asa
22.45 Film
00.20 Glas Amerike
9.35 Ukradena srca, serija
10.30 Horoskop
11.00 Avanture Kvazimoda,
crtani film
12.00 Vjetrovi strasti,
serija
13.15 Razgoli}eni, serija
14.00 Zabrawena qubav,
serija
15.00 ^udo ptica, dok.
program
16.05 Eks-vijesti
(vremeplov)
16.15 Avanture Kvazimoda,
crtani film
16.50 Horoskop
17.00 Doboj danas, hronika
17.50 Ukradena srca, serija
19.00 Novosti
19.30 Dnevnik RTS
20.00 Sport kafe
20.10 Zabrawena qubav,
serija
21.00 Palate svijeta, dok.
program
22.00 Novosti K3
22.20 Sport kafe
22.30 Vjetrovi strasti,
serija
23.30 Horoskop
23.40 Razgoli}eni, serija
--- Program RTS
6.00 Vijesti RTS
6.05 Jutarwi program RTS
9.00 Vijesti RTS
9.05 U zdravom tijelu
9.20 Kuvati srcem
10.00 Svijet
10.15 Luka ~uda, serija
11.15 Bioskop
12.00 Radio na TV
13.15 Dokaz stvarawa
14.15 Fokus
15.00 @eqoteka
16.00 Urbana ekologija
16.45 [arene ka`e
17.00 Luka ~uda, serija
18.00 Svijet
18.15 Folk 10
19.30 Dnevnik RTS
20.30 Hronika
21.15 Va{a `eqa na{a pjesma
23.00 Glas Amerike
00.00 No}ni marketing
9.30 TV berza
14.00 Najava programa
14.02 Hit dana
14.05 Glas Amerike
14.35 Gejm zona
14.50 Horoskop
15.00 Gospo|ica, serija
15.50 Portal
16.00 Kowi ponovo jure,
reporta`a
16.30 DV tajm
17.15 Lavirint
19.00 ATV vijesti
19.35 DV tajm
20.10 OSM kafe
21.30 Gradovi i regije svijeta,
reporta`a
22.00 Gospo|ica, serija
23.00 Glas Amerike
23.30 DV tajm
23.58 Horoskop za naredni dan
00.00 Najava programa za sutra
00.05 Reprizni program
OSM TV
9.40 Dok. program
10.40 Profesionalci, serija
11.30 Zabavni program
12.30 Oliverov tvist
13.00 BHT vijesti
13.15 Program za djecu
13.20 Osvaja~i, serija
14.15 Bio jednom jedan
Dnevnik
14.30 BHT sat program
16.00 U~ilica
16.30 Osvaja~i, serija
17.20 Program za djecu
17.30 Zabavni program
18.30 Oliverov tvist
19.00 BHT vijesti
19.30 Tim snova, serija
20.00 Luda vo`wa, film
22.00 BHT vijesti
22.30 Izabel Iper, dok.
program
23.25 Fudbal: Argentina -
Tunis
1.05 Bio jednom jedan
Dnevnik
1.20 BHT Vijesti
1.25 BHT sat program
6.30 Voqeni doktor
Martini, serija
7.20 Anastazija, serija
8.05 Luna - sirena s Kariba,
serija
8.55 Simpsonovi, serija
9.20 Sabrina, mala
vje{tica, serija
9.45 Rozan, serija
10.10 Bra~ne vode, serija
TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA
6.05 Hrabri otac Huan,
serija
7.00 TV slagalica
8.00 Jutarwi program
10.00 Vijesti
10.05 Marselino, crtani
film
10.30 Simoni i Baldini,
serija
11.00 Put za Ejvonli,
serija
12.00 Vijesti
12.10 Hag - Su|ewe
Slobodanu
Milo{evi}u
15.30 Autovizija
16.00 Beni Hil, serija
16.30 Srpska danas
17.25 Fudbal: Jedinstvo -
Sloga (D), prenos
18.00 Autovizija
18.30 Na mapi turizma
19.00 Moji roditeqi
vanzemaqci, serija
19.30 Dnevnik
20.05 @ene govore
20.15 @ak Kusto,
dokumentarni
program
21.05 Ha{ke neprilike
21.35 Hrabri otac Huan,
serija
22.30 Info profil
22.55 Sport
23.00 Beni Hil, serija
23.25 Crveno qeto, serija
00.20 Lo{e djevojke,
serija
1.10 Vijesti
Policajac sa Beverli Hilsa 21.00PINK - BHUloge: Edi Marfi,
Xax Rejnhold
Serija neobi~nih pqa~ki dovodi Ksela Folija po-
novo na Beverli Hils da pomogne svojim kolegama
policajcima da rije{e slu~ajeve. Jednog dana gleda-
ju}i vijesti Aksel saznaje da je kapetan policije Bo-
gomil upucan od strane visoke `ene. On mu dolazi u
posjetu kako bi saznao detaqe slu~aja. ¥
Uloge: Bata Stojkovi}, Svetislav Gonci}
Pogibija kubanskog gerilca ^e Gevare sna`no je
potresla i zaokupila Babija Papu{ku, besku}nika sa
socijalne i kulturne margine, ali jo{ uvijek zakle-
tog, ortodoksnog idealistu koji vjeruje u progres i
stvarawe jednog boqeg svijeta. Tako Babi postaje ^e-
ov "dvojnik#, sqedbenik, ali ne sa oru`jem u ruci, ve}
kao pobornik tada omiqene legende. Wegova sudbina
se prepli}e sa doga|ajima koji prethode burnoj 1968. godini, pa i sa-
mim studentskim nemirima u Beogradu, koji }e za Babija da predsta-
vqaju "jednu revoluciju#. Ovo je pri~a "o ~oveku koji nikada nije
imao potpunu revoluciju#. ¥
Uloge: Ofeli Vinter, Iskra Angelova
U ovoj vizuelno zapawuju}oj epskoj pri~i, mla-
di} Leo posje}uje legendarni grad Kor, gdje sazna-
je o svom nevjerovatnom porijeklu: on je jedini po-
tomak egipatskog sve{tenika, koji je pogubqen jer
se strasno zaqubio u princezu. Nevjerovatno da je
kraqica koja vlada, Ajsa, poznata tako|e kao "Ona#
ta ista princeza iz pro{losti koja je o`ivjela sa
svojom savr{eno o~uvanom qepotom. ¥
Uloge: Mark Dakaskos,
Kadim Hardison
Tobi Vong, prototip jakog i posebno obu~enog
qudskog bi}a, bje`i od kineskih pla}enika jer ga `e-
le ubiti. U bijegu upoznaje Malika. Obojica posta-
ju meta pla}enika. U bijegu su i bore se za svoj `i-
vot. ¥
Uloge: Sem Rokvel, Dru Barimor
^ak Beris oduvijek je sawao da bude slavan
i zavede ogroman broj `ena. U po~etku, ~ak i
pored ~iwenice da je napisao hit pjesmu "Pa-
lisades Park#, i radio sa ~uvenim Dikom Klar-
kom, ni kod `ena, ni na televiziji nije imao
mnogo uspjeha. Sve kre}e naboqe kada se zaqu-
bi u Peni i televiziji Aj-Bi-Si proda ideju za kviz "Dating Game#
kviz. Beris je poznat i bogat kada mu pristupa misteriozni Xim Bird
agent CIA koji `eli da ga regrutuje kao tajnog operativca. Zain-
trigiran ovim prijedlogom ^ak pristaje. Me|utim, uskoro saznaje
da bi, zapravo, trebalo da bude pla}eni ubica, i da wegov `ivot
kontroli{u Birn i jo{ jedan agent, atraktivna Patri{a. ¥
Uloge: Silvester Stalone, Miranda Ri~ardson
Xek Karter je okrutni pla}eni ubica koji se zbog
svoje krvave losan|eleske karijere zavadio sa porodi-
com koja `ivi na sjeverozapadu Amerike. Kad ~uje da
mu je umro brat, odlazi u Sijetl, u nadi da }e usposta-
viti vezu s ro|acima. Bratovu `enu Gloriju i k}i Do-
rin na sprovodu uznemiruju Xekovi poku{aji zbli`a-
vawa. Ali kad Xek sazna da mu je brat ubijen, udru`i se s Dorin u
poku{aju da na|e ubice i istjera pravdu. ¥
Uloge: Marlen Favela, Mario Simaro
Luis Mario i Maribela u restoranu sre}u Ro-
sauru i Silvana. Eva odlazi kod Maribele i otkri-
va da ona glumi sqepilo kako bi zadr`ala Luis Ma-
rija. Luis Mario kroz prozor ulazi u Rosaurinu so-
bu. Himena dolazi kod Rosaure i moli je da je pri-
mi u ku}u. Giqermo prosi Himenu. ¥
Uloge: Xenifer Garner, Ron Rifkin
Xek preduzima drasti~ne mjere kako NSC ni-
kad ne bi saznao o Sidninom ubistvu jednog ruskog
diplomate. Ali to ima veoma negativan uticaj na
Vonov brak, jer je Loren sve bli`a istini o Sid-
ni. Sidni pristaje da ide na misiju sa Slouneom.
Ona u potrazi za svoje dvije izgubqene godine sre-
}e neo~ekivanog saveznika. ¥
Uloge: Krejg T. Nelson, Tori Lingpen
Nakon {to je pucala u na~elnika Menio-
na, Erin bje`i. Menion Pre`ivqava napad,
ali `eli da svi misle da je mrtav dok on tra-
`i onog ko je unajmio Erin da ga ubije. Nakon
{to Erin zavr{i u bolnici, Menion dolazi
preru{en u qekara kako bi joj postavio nekoliko pitawa. Erin mu
govori gdje i kada treba po}i po novac. Kad do|e na ugovoreno mje-
sto, Menion je {okiran kad vidi podsekretara Vitona. ¥
Uloge: Medlin Stouv, Brus Grinvud
@ivopisna parabola ameri~kog sna, radwa mini-
serije "Veli~anstveni Ambersonovi# je smje{tena
usred dubinskih promjena u zemqi, djelimi~no dove-
denim uvo|ewem automobila u svakodnevni `ivot. Za
vrijeme uspona i padova dinastije Sredweg zapada, tri
generacije Ambersonovih vjeruju da }e wihov dru{tve-
ni polo`aj zauvijek potrajati, bez obzira na beskrajne dru{tvene
promjene koje se doga|aju u svijetu oko wih. ¥
Ona16.15BN
Kako sam sistematski uni{ten od idiota8.30BN
Luda vo`wa20.00BHT 1
Ispovijest opasnog uma00.15RTS 1
Divqa ma~ka17.00ATV
Uhvatite Kartera20.55OBN
Veli~anstveni Ambersonovi22.40OBN
Alijas22.30ATV
F I L M S K I P R O G R A M
PREPORU^UJEMO
srijeda, 15. jun 2005.PROGRAM30
S E R I J S K I P R O G R A M
Distrikt23.00ATV
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
10.40 Dadiqa, serija
11.05 Eksploziv
11.45 Sawa, {ou
12.35 Zabrawena qubav,
serija
13.00 Anastazija, serija
13.50 Luna - sirena s Kariba,
serija
14.40 Voqeni doktor
Martini, serija
15.30 Simpsonovi, serija
15.55 Sabrina, mala
vje{tica, serija
16.20 Rozan, serija
16.50 Bra~ne vode, serija
17.15 Dadiqa, serija
17.45 Kviz
17.55 Fudbal: Argentina -
Tunis, prenos
18.45 Vijesti
19.45 Zabrawena qubav,
serija
20.15 Mjewa~nica
21.05 Zaboravqeni slu~aj,
serija
21.55 Tragovi zlo~ina, serija
22.50 Kobra 11, serija
23.50 Vijesti
00.00 Dubqi dio okeana,
film
1.50 Kviz
6.40 Skrivena kamera
7.00 Pozori{te Reja
Bredberija, serija
7.30 Qubav je kocka, serija
8.30 Pokemoni, animirana
serija
9.00 Balkan net, jutarwi
program
10.00 Srce u plamenu, serija
11.00 Zato~enica qubavi,
serija
12.05 Nikad izvini
12.10 Sportisimo
12.15 Qepota, zdravqe i jo{
pone{to
14.05 Izbor, film
15.30 Top {op
15.45 Hit dana
16.05 Nikad izvini
16.10 Sportisimo
16.15 ^ari, serija
17.05 Zato~enica qubavi,
serija
18.00 Srce u plamenu, serija
19.00 Sportisimo
19.20 Pokemoni, animirana
serija
20.00 Qubav je kocka, serija
21.00 Sav taj Pink
23.00 24 ~asa, serija
23.30 Film o filmu
00.40 Pakao bez bijesa, film
6.00 Vijesti
6.10 Jutarwi program
9.00 Vijesti
9.01 U zdravom tijelu
9.20 Kuvati srcem
9.35 Slagalica, kviz
10.00 Vijesti
10.05 Dokumentarni program
11.05 Distrikt, serija
12.00 Dnevnik 1
12.40 Zaqubqene `ene, serija
13.30 Upitnik
14.30 Sportski program
15.10 "48 sati - svadba#, {ou
program
16.05 Sre}ni qudi, serija
17.00 Dnevnik 2
17.35 Beogradska hronika
18.25 Zabavni program
19.00 Slagalica
19.30 Dnevnik 3
20.05 Sre}ni qudi, serija
21.00 "48 sati - svadba#, {ou
program
21.50 Kulturni nokaut
22.30 Gra|ani i vlada, info
program
23.05 Odjeqewe za ubistva,
serija
00.00 Dnevnik 4
00.15 Ispovijest opasnog uma,
film
2.10 Repriza dnevnog
programa
6.00 Jutarwi program
8.00 Tintinove avanture,
animirana serija
9.00 Ja~a od sudbine, serija
9.50 [arene la`e Laneta
Gutovi}a
10.00 Kiki, podzemno
~udovi{te, animirana
serija
10.30 [kolski program
12.00 Muzi~ki program
12.30 Dokumentarna serija
13.00 Sve boje `ivota
13.45 Kuvati srcem
14.00 Film
15.30 Vrele gume
16.00 Ovo je Srbija
17.00 Muzi~ki program
17.30 Program za djecu
18.00 Trag u prostoru
19.00 Tintinove avanture,
animirana serija
19.30 Dnevnik
20.05 U svijetu
20.30 Muzi~ki program
21.05 Tri palme za dve
bitange i ribicu, film
22.45 Egzit video magazin
23.00 Beokult, kulturni
magazin
23.30 Nau~na serija
00.00 Dosije H, serija
1.00 Repriza dnevnog
programa
6.00 Zabrawena qubav,
serija
7.00 Budilnik
10.00 Betmen, animirana
serija
11.00 Kuda idu divqe sviwe,
serija
12.05 Lopta
12.15 Najslabija karika
14.00 Film
16.10 Kuda idu divqe sviwe,
serija
18.00 Fudbal: Argentina -
Tunis, prenos
20.05 Bez milost
20.55 Fudbal: Wema~ka -
Australija, prenos
23.00 Klopka, politi~ki tok
{ou
00.15 Glas Amerike
1.00 Zabrawena qubav,
serija
2.00 Diskaveri
3.00 Klopka
4.30 Repriza dnevnog
programa
7.00 Pokemoni
--- [inzo
--- Pokemoni
8.45 Rubi, serija
9.45 Zato~enica, serija
10.45 Ciganke, serija
11.45 Jedan na jedan, {ou
12.45 Laku no}, Hrvatska
13.10 Sve je relativno,
serija
13.40 Tim snova, serija
14.10 Izlog strasti, serija
14.50 Nau~i me voqeti,
serija
15.45 Ciganke, serija
16.40 Vijesti
16.50 Zato~enica, serija
17.50 Rubi, serija
18.45 Laku no} Hrvatska
19.00 24 sata
19.35 Taksi fri
20.00 Na{a mala klinika,
serija
21.00 Bumerang, serija
22.00 [ou
23.00 Laku no}, Hrvatska
23.10 Opasne namjere, film
6.30 Dobro jutro, Hrvatska
9.15 ^arolija, serija
10.10 Vijesti
10.20 Dok. program
11.10 Govorimo o zdravqu
12.00 Dnevnik
12.30 Zrela qubav, serija
13.20 Maja, {ou
14.00 Vijesti
14.10 Ed, serija
14.55 Slobodna zona
15.05 Tintinove avanture,
crtani film
15.30 Nora fora
16.00 Hrvatska danas
16.20 Putovawe oko svijeta
17.10 @ivot u`ivo
17.45 Vijesti
17.55 @ivot u`ivo
18.35 Najslabija karika
19.15 Loto
19.30 Dnevnik
20.10 Piramida
21.15 Poslovni klub
21.50 Dok. program
22.25 Otvoreno
23.20 Dnevnik
23.40 Dok. program
00.25 Dok. program
1.15 Porodi~ne nevoqe,
serija
1.40 Dok. program
2.10 Poslovni klub
2.40 Obrazovni program
3.25 Film
5.30 Zrela qubav, serija
8.00 Program za djecu
9.20 Nulti sat
10.30 Sjednica Hrvatskog
sabora
13.35 Muzi~ka TV
14.00 Trenutak spoznaje
14.45 Eureka
15.00 Sjednica Hrvatskog
sabora
16.05 Vijesti za gluve
16.15 Tenis
17.45 Msi Marpl, serija
18.35 @upanijska panorama
19.05 Dok. program
19.35 Porodi~ne nevoqe,
serija
20.05 Uzmi ili ostavi
20.40 Film
22.15 Vijesti
22.30 Ko `iv, ko mrtav,
serija
23.20 Film
1.05 Mis Marpl, serija
1.50 Ed, serija
7.15 Crtani filmovi
8.40 Ju Gi Oh, serija
8.20 Crtani filmovi
9.10 Program za djecu
10.10 Alisa u zemqi ~uda,
serija
10.55 Vikarica, serija
11.25 Program za djecu
11.55 Izlog strasti, serija
12.25 Sumwa, serija
13.35 Fakta, tok {ou
15.10 Prijateqice, serija
15.25 Vikarica, serija
16.00 Vil i Grejs, serija
16.30 Program za djecu
17.00 Ju Gi Oh, serija
17.15 Izlog strasti, serija
18.00 Nova qubav, serija
19.00 Adio pamet, muzi~ka
emisija
20.00 S Marom u osam
20.15 Bitange i princeze,
serija
20.55 Uhvatite Kartera,
film
22.40 Veli~anstveni
Ambersonovi, serija
23.35 Crna Guja, serija
00.10 Vil i Grejs, serija
00.05 Repriza programa
8.30 Ritmi~ka gimnastika (Moskva), 9.30 Umjetni~ka gimnastika, 10.30 Od-
bojka na pijesku, 11.30 Atletika (Atina), 13.00 Fudbal - kvalifikacije
za SP, 15.00 Tenis (Hertogensbo{), 18.00 Sportske zanimqivosti, 18.15
Jahawe (Lisabon), 19.15 Sportske vijesti, 19.30 Fudbal (`), polufinale,
21.15 Golf, 22.45 Sportske zanimqivosti, 23.00 Fudbal - kvalifikacije
za SP, 1.15 Sportske vijesti.
6.00 Fudbal: SAD - Wema~ka (U-20), 15.00 Fuxuma magazin, 15.45 Bici-
klizam, 17.30 Ko{arka NBA - plej-of, 19.00 Tuning TV, 20.15 Automaga-
zin, 21.15 Motobajk, 22.15 Formula 1, 23.00 Sportski kviz, 00.00 Sport
spotovi.
9.00 Avanture Roberta Hanta, 9.30 Motor je ro|en, 10.00 Gladijatori Dru-
gog svjetskog rata, 11.00 Bostonski veliki kop, 12.00 Obo`avaoci mito-
va, 13.00 Borbeni avion, 13.30 Amfibijske letjelice, 14.00 Konkored:
Anatomija nesre}e, 15.00 Sedam ~uda drevne Gr~ke, 16.00 Nacisti~ka ne-
sre}a na moru, 17.00 Avanture Roberta Hanta, 17.30 Opasno pecawe, 18.00
Kosmi~ki avioni, 19.00 Ekstremi in`iwering, 20.00 Norve{ka naci-
sti~ka tajna, 21.00 Za{to tajne slu`be grije{e, 22.00 Hitlerovi dokto-
ri, 23.00 Rat vijeka, 00.00 Forenzi~ari, 1.00 Gladijatori Drugog svjetskog
rata.
7.30 @drebac, film, 9.00 Ivana Tramp je samo za qubav, film, 10.45 Bes-
kona~an svijet H. G. Velsa, serija, 12.30 Povratak u Kater Gep, serija, 14.15
@drebac, film, 15.45 Ivana Tramp je samo za qubav, film, 17.30 Besko-
na~an svijet H. G. Velsa, serija, 19.15 Sam na ~asu, film, 21.00 Xordani-
no raskr{}e, serija, 22.00 Voda, serija, 23.45 Kraj qeta, film.
10.10 Una e-mail per il Presidente, film, 11.45 Doktorka Kvin, serija, 14.10
Inspektor Derik, 15.05 Un trofeo per Justin, film, 17.15 Don Matteo, se-
rija, 18.20 La signora in giallo, serija, 19.05 Le sorelle McLeod, serija, 20.00
Dnevnik, 20.40 Fudbal: Inter - Roma, prenos, 23.00 Porta a porta.
6.00 Rat zvijezda: rat klonova, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Id i Edi, 7.15 Xo-
ni Bravo, 7.45 Blizanci Kramp, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 Cou-rage the Cowardly Dog, 8.30 The Powerpuff Girls, 8.55 Deksterova labora-
torija, 9.20 Majk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 10.35
Xoni Bravo, 11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kremenko,
12.20 Looney toons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 Debeli pas
Mendoza, 14.05 Ed, Id i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova, 14.35 Samu-
raj Xek, 14.55 Avanture Bili i Mendi, 15.20 The Powerpuff Girls, 15.50 Co-dename: Kids Next door, 16.15 Spaced Out, 16.40 Deksterova laboratori-
ja, 17.00 Rat zvijezda: rat klonova, 17.05 Courage the Cowardly Dog, 17.30
Tom i Xeri, 18.00 Skubi Du, 18.30 Kremenko, 18.55 Loneey toons, 19.20 Xet-
sonovi, 19.45 Tom i Xeri, 20.00 Wacky races, 20.30 Top Cat.
5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Dismis-sed, 13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Madonna, 16.00 TRL, 17.00 TheWade Robson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News, 19.00 Hit ListUK, 20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00 Punk'd, 21.30
Ozbornovi, 22.00 Top 10 at ten, 23.00 The Base Chart Show, 23.30 Snoop Fiz-zle Telly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Missy Elliot, 1.00 Must See MTV.
6.00 VIVA Wecker, 7.00 VIVA News, 7.15 VIVA Wecker, 9.00 Planet VIVA,
11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30 PlanetVIVA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 14.30 Pla-net VIVA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVA Feat.,17.30 Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Special FX Sport, 19.30
Special 10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts, 21.00 Da Ali GShow, 21.30 Crank Yankers, 22.00 Southpark, 22.30 Arjuna, 23.00 Fast For-ward, 00.00 Southpark, 00.30 WOM Music shop, 1.30 Nachtexpress.
6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTLshop, 9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Ein-satz in 4 Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Geisenshow, 14.00 Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Jugendge-richt, 17.00 Home Improvement, 17.30 Unter uns, 18.00 Guten abend RTL,
18.30 Exclusiv, 18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zeiten, Schlec-hte Zeiten, 20.15 Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 Ritas Welt, ElvisMania, 21.45 Trautes Heim, 22.15 Stern TV, 23.15 Polizeiarzt Dangerfield,
00.00 Nachtjournal, 00.40 Golden Girls (r).
6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 WorldNews, 11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News,
13.30 World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 Business In-ternational, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World Today,
21.00 World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The MusicRoom, 23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World Business This We-ek, 1.00 World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 World News, 2.30
World Sport, 3.00 Lari King u`ivo, 4.00 Newsnight With Aaron Brown, 5.00
World News, 5.30 Diplomatic License.
6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, 8.00 Fas-hion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 9.00 Model Talk,10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi-
lano), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30 Fashion Weeks (Pariz,
Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 13.00 Model Talk, 13.30 Fashion Weeks(Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 14.00 Flashback, 14.30 FashionWeeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 15.00 Happy Birthday,15.15 FTV Beach, 15.40 Hair & Make Up, 16.00 Designer's Talk, 16.30 FashionWeeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 17.00 F Men, 18.00 FTVBeach, 18.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano),19.00 Hair & Make Up, 20.00 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon-
don, Milano), 21.00 Fotografi, 22.00 Model Talk, 22.30 Fashion Weeks (Pa-
riz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 23.00 Happy Birthday, 23.05 Hair& Make Up, 1.00 FTV Beach, 1.05 Fotografi, 2.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao
Paulo, Wujork, London, Milano), 3.00 Model Talk, 4.00 F Men, 5.00 Designer'sTalk, 5.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano).
6.00 Jutarwi program
10.00 Vijesti
10.05 Zajedni~ki talas
12.00 Podnevne vijesti
12.15 Poslije dvanaest
14.00 Vijesti
14.05 Svilen konac
16.00 Dnevnik
16.30 Muzi~ka kutija
17.00 Za svakog po ne{to
19.00 Ve~erwe novosti
19.15 Emisija narodne
muzike
20.00 Vijesti
20.05 Oaza
21.00 Najsvjetlije stranice
umjetni~ke muzike
22.00 Hronika dana
22.15 Aktuelna doma}a
zabavna muzika
23.00 Noviteti strane
produkcije
00.00 Pono}ne vijesti
00.05 Studiorum (r)
1.00 Muzi~ka program
2.00 Muzi~ki program
3.00 Najsvjetlije stranice
umjetni~ke muzike (r)
4.00 Muzi~ki program
5.00 Emisija narodne
muzike
Frekvencije: Bawa Luka -
90,9; Bawa Luka, Prijedor
Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;
Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9;
S. Sarajevo - 88,7; Trebiwe -
92,8; Han Pijesak - 90,3; Srbi-
we - 87,3.
KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A
srijeda, 15. jun 2005. PROGRAM 31
PROGRAM RADIJAREPUBLIKE SRPSKE
TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA
Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske
broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.
List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02).
Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.
Ovan 21.3-20.4.
Potrudite se da svoje obaveze rje{a-
vate na inteligentan na~in i bez
suvi{ne pri~e. Nema potrebe da
forsirate situacije koje izazivaju
negodovawe kod ve}ine saradnika. Novi kon-
flikti donose dodatne probleme. Voqena oso-
ba `eli da vam iza|e u susret, ali suvi{e ste
zaokupqeni subjektivnim mjerilima. Ne pri-
mje}ujete ne~iji signal ili znak dobre voqe.
Izbjegavajte naporne i stresne situacije, pri-
ja}e vam relaksacija.
Bik 21.4-20.5.
Djelujete neskromno. U odre|enim
prilikama suvi{e isti~ete li~ne
zasluge i sebe stavqate u prvi plan,
zbog toga va{a okolina reaguje na
razli~ite na~ine. Postoje situacije u koji-
ma prolazite kao pobjednik, ali na nekoj dru-
goj strani gubite dominaciju. Stalo vam je da
ostvarite svoje emotivne namjere, tako da ne
obra}ate pa`wu na partnerove primjedbe i
negodovawe. Prija}e vam vitaminska ishra-
na i vi{e te~nosti.
Blizanci 21.5-20.6.
Va{a interesovawa su prakti~ne
prirode, tako da svoju pa`wu i ener-
giju naj~e{}e usmjeravate na mate-
rijalne rezultate. Nepotrebno for-
sirate odre|ene poslovne situacije. Razmi-
slite, sve ima svoju cijenu i ulog. O~ekuje vas
dobitak, ali i rezignacija. Lako vas je uzne-
miriti i pokrenuti na ja~u emotivnu reakci-
ju. Previ{e brinete zbog ne~ijih rije~i ili
postupaka. Prija}e vam boravak u prirodi ili
psihofizi~ka relaksacija.
Rak 21.6-20.7.
Upotrijebite svoje prakti~ne spo-
sobnosti u razli~itim situacija-
ma. Ukoliko vam je stalo da se raz-
likujete u odnosu na svoje sarad-
nike, budite dovoqno efikasni i ubjedqivi.
Osmislite originalan nastup, va`no je da
kontroli{ete nove doga|aje. Umijete da za-
blistate u pravom trenutku, a partner ne
mo`e da ostane ravnodu{an na va{ {arm ili
pojavu. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj
formi.
Lav 21.7-21.8.
Imate veliki broj obaveza i `e-
lite da sve funkcioni{e na bes-
prijekoran na~in. Obratite pa-
`wu na ne~iju ideju ili na kori-
stan savjet o zajedni~koj akciji. Va{ usp-
jeh i li~no zadovoqstvo proizilaze iz za-
jedni~kog dogovora. Va`no je da se prepu-
stite svojim emotivnim ̀ eqama ili da po-
mjerite neke subjektivne granice u odnosu
prema dragoj osobi. Podsti~ite kod sebe
optimizam i samopouzdawe, opustite se.
Djevica 22.8-22.9.
Zaokupqeni ste pogre{nim in-
formacijama u susretu sa osobom
koja ima sumwive namjere. Na-
`alost va{ uspjeh gubi pravi smisao, pred
saradnicima koji osporavaju va{e profe-
sionalne sposobnosti ili zasluge. Imate
suvi{e romansijersku sliku o jednoj oso-
bi, ne budite naivni. Potrebno je da stva-
ri posmatrajte u okvirima realnosti.
Obratite pa`wu na svoje zdravstvene mo-
gu}nosti.
Ribe 19.2-20.3.
Osje}ate nedostatak koncentraci-
je i nemate jaku voqu da se anga`u-
jete na razli~itim stranama. Pre-
pustite saradnicima da dokazuju
svoje sposobnosti u situacijama koje vas zama-
raju. Va`no je da se pravilno organizujete. U
susretu sa voqenom osobom nema potrebe za mi-
stifikacijom, na takav na~in svako postaje
`rtva sopstvenih zabluda. Ve~erwe sate pro-
vedite na mirniji na~in, prija}e vam relak-
sacija.
Vodolija 20.1-18.2.
Djelujete snala`qivo u razli~itim
situacijama, sve planirane obaveze
mo`ete da zavr{ite po ubrzanom
postupku. Prati vas romanti~no raspolo`e-
we, tako da ne~ije rije~i ili pogled u Vama
podsti~u lavinu pozitivne energije i osje}a-
wa. Ako ste dovoqno ma{toviti, o~ekuje vas
prijatno iskustvo u ne~ijem dru{tvu. U`ivaj-
te u sre}i koja vas prati. Opustite se i aku-
mulirajte pozitivnu energiju.
Jarac 21.12-19.1.
O~ekuje vas novo ili pou~no isku-
stvo u poslovnoj saradwi. Podsti-
~ite kod sebe kreativnu radozna-
lost, ali nemojte prekora~iti
okvire istine. Va`no je da procijenite naj-
boqi trenutak za akciju i da svoje ideje pla-
sirate na pravom mjestu. U susretu sa voqe-
nom osobom poka`ite iskrene namjere, pro-
budite neke usnule `eqe i potisnute emoci-
je. Sa~uvajte dobro raspolo`ewe i pozitiv-
nu orijentaciju.
Strijelac 23.11-20.12.
Imate lo{ predosje}aj u vezi sa no-
vim doga|ajima na poslovnoj sceni,
stoga gubite interesovawe za sa-
radni~ki dogovor. Ipak, mimo va-
{e voqe neko uporno diktira poslovna pra-
vila i o~ekuje va{u servilnost. Uzalud pri-
krivate svoje neraspolo`ewe, va{i postupci
dovoqno govore o tome {ta mislite ili osje-
}ate. Ne mo`ete zavarati osobu koja vas do-
bro poznaje. Potrudite se da poboq{ate svo-
ju psihofizi~ku ravnote`u.
[korpija 23.10-22.11.
Potrebno je da se vratite na neke
situacije iz bliske pro{losti ili
da ra{~istite nesporazum u odno-
su sa odre|enim saradnicima. Ne-
ma potrebe za velikim optimizmom u poku-
{aju da promijenite poslovni poredak ili
ne~ije mi{qewe. Budite realni i umjereni
u svojim zahtjevima. O~ekuje vas partnerovo
nerazumijevawe ili ne~ije emotivno odbija-
we. Potrudite se da pravilno razrije{ite
svoje unutra{we konflikte.
DNEVNI
Djelujete samouvjereno u novim si-
tuacijama za koje va{i saradnici ne-
maju dovoqno prakti~nog iskustva
ili li~ne hrabrosti. Ipak, postoji
dio istine koji smi{qeno pre}utkujete. Po-
trudite se da ostvarite dobar poslovni kon-
takt na razli~itim stranama. Godi vam ne~i-
je emotivno interesovawe, ali potajno pri-
`eqkujete da oprobate svoj {arm i sposobno-
sti u novom dru{tvu. Va`no je da pravilno
usmjeravate svoju kreativnu energiju.
Vaga 23.9-22.10.
HOROSKOP
HOROSKOP
SLOBODNO VRIJEME
MO@DA NISTE ZNALI...
POGLED
IZBLIZA
U Banglade{u, 15-godi{wa-
ci mogu "zaraditi# i zatvor ako
prepisuju za vrijeme kontrolnih
radova.
¹ ¹ ¹
^etvrtina od ukupnog broja
kostiju qudskog organizma nala-
zi se u stopalima.
¹ ¹ ¹
Ako ne ̀ elite da pla~ete dok
gulite crveni luk, uzmite ̀ vaka-
}u gumu.
¹ ¹ ¹
Bogomoqka je jedini insekt
sa pokretnom glavom.
¹ ¹ ¹
U Tokiju se prodaju perike
za pse.
NAKON {to se dio {ifrova-
ne poruke sa skulpture Kriptos u
sjedi{tu CIA pojavio na omotu
bestselera Dena Brauna "Da Vin-
~ijev kod#, interes za weno rje-
{avawe je naglo porastao. Oni ko-
ji se ve} godinama trude da rije-
{e Kriptos kod ka`u da je inte-
res za ovu zagonetku do{ao do sa-
mog vrhunca.
Kriptos skulptura visoka ~e-
tiri metra nalazi se od 1990. u sje-
di{tu CIA u Lengliju, dr`ava
Virxinija. Na woj se nalaze hiqa-
de znakova u {ifrovanim poruka-
ma, od kojih su do sada tri ~etvr-
tine rije{ene.
Ostalo je jo{ 97 znakova u po-
ruci koji su nerije{eni. Kriptos
kod je jedan od najpoznatijih kodo-
va koje do sada niko nije razrije-
{io, a kreirali su ga Xim San-
born, umjetnik iz Va{ingtona i
ekspert za kodove CIA Ed [ajt.
Iako skulptura nije dostupna
javnosti, i do we mogu samo agen-
ti i kriptografi CIA, amateri
se trude da sru{e kod pomo}u tran-
skripta objavqenog na veb strani-
cama Agencije.
Veb stranice koje se bave
Kriptosom biqe`e nevjerovatan
broj posjeta. "Simutroniks#, kom-
panija koja se bavi internet igra-
ma, a opsesija im je rje{avawe
Kriptosa, dnevno je imala 500 do
600 pojedina~nih posjeta, a nedav-
no su u samo 24 sata zabiqe`ili
30.000 posjeta.
Ovakav iznenadni interes za
Kriptosov kod najvi{e je iznena-
dio samog autora, Xima Sanborna.
On je mislio da }e za otkrivawe
{ifre qudima trebati tek nekoli-
ko mjeseci, a ne tolike godine.
Povezivawe Kriptosa s "Da
Vin~ijevim kodom# ga brine u smi-
slu povezivawa s religijom i spi-
ritualnim. Smatra da bi uskoro
neko stvarno mogao odgonetnuti
zadwih 97 znakova, iako pri`eq-
kuje suprotno:
- Svi se trebamo nadati da }e
pre`ivjeti. Postoje zagonetke u
na{im `ivotima za koje se nada-
mo da }e ostati {ifrovane - ka`e
Sanborn.
Koliko su neki spremni dati
samo da bi rije{ili Kriptos kod,
govori slu~aj 27-godi{weg Gari-
ja Filipsa. On je zatvorio vla-
stitu kompaniju za softver i sve
podredio otkrivawu zagonetke. ¥
"DA VIN^IJEV KOD" U SLU@BI CIA
ZAGONETKA NA IZDISAJUSvi se trude da rije{e posqedwih 97 znakova u poruci
na Kriptos kodu koji se nalazi na skulpturi u LenglijuPaprike puwene tuwevinom
(za 2 osobe)
1 konzerva "Tropik#
tuwevine isitwene
4 paprike
200 g izrendanog
edamera
4 ka{ike mladog sira
glavica crvenog luka
isjeckan per{unov list
Paprike ispe}i i ostaviti u poklopqenoj
posudi da se upare.
Za fil pomije{ati edamer sir, mladi sir,
"Tropik# tuwevinu, sitno isjeckanu mawu
glavicu luka, per{unov list, malo bibera i
suvih za~ina, sve dobro izmije{ati da se sje-
dini.
Paprike oguliti i o~istiti od sjemenki pa
prepoloviti po du`ini i filovati filom.
Servirati uz listove zelene salate i pavla-
ku.
Svaki radni dan na televiziji u 18.42 ~asa
AUSTRALIJA
Raj za
surfere
ISTO^NA obala Australi-
je postala je raj za surfere. Li-
jepo vrijeme i talasi vi{i od
tri metra idealni su za isproba-
vawe wihovih vje{tina.
¥ (Rojters)
WU DELHI
Kad paunovi
osvajajuMU@JAK pauna }e u~initi
sve da osvoji izabranicu svog sr-
ca. @enka, naizgled nezaintere-
sovana, sigurno ne}e ostati rav-
nodu{na na qepotu wegovog per-
ja. A epilog ove romanse sazna}e
oni koji posjete zoolo{ki vrt u
Wu Delhiju. ¥ (Rojters)
Navija~i
punih plu}aNA Svjetskom fudbalskom pr-
venstvu idu}e godine u Wema~koj
bi}e zabraweno pu{ewe i konzu-
macija alkohola na svim stadioni-
ma - ako bude prihva}en prijedlog
nadobudnog komitetlije.
Zabrana alkohola i cigareta
bi}e progla{ena ako se prihvati
prijedlog predsjednika komiteta
za zdravstvo u Bundestagu Klausa
Kir{nera, koji tra`i da se za vri-
jeme trajawa prvenstva na svim sta-
dionima zabrani pu{ewe i konzu-
macija alkohola.
- FIFA i Wema~ki fudbal-
ski savez trebaju znati da sport ima
va`nu edukativnu funkciju - rekao
je Kir{ner, ~iji su prijedlog podr-
`ali i predstavnici opozicije. ¥
BEZ POROKA NA SVJETSKOM
FUDBALSKOM PRVENSTVU
DOBOJ - Velikim finalom u Ku-
pu Republike Srpske protiv Jedin-
stva iz Br~kog, fudbaleri Sloge
okon~a}e ovogodi{wu sezonu. Upr-
kos tome {to su u dobojskom prvoli-
ga{u izuzetno zadovoqni dosada-
{wim u~inkom, sasvim je izvjesno da
svi pri`eqkuju pobjedu i osvajawe
trofeja kojim bi bila na najqep{i
na~in krunisana jedna zaista uspje-
{na fudbalska godina.
I svi vjeruju da su bli`i trijum-
fu, nego wihovi protivnici. [ef
stru~nog {taba Zoran \urguz opti-
mizam gradi na ~iwenici da wegov
sastav posebno igra
dobro va`ne utakmi-
ce.
- Pomenuo bih
utakmice protiv Rad-
nika i u Bijeqini, ka-
da smo im jedini na
wihovom buwi{tu od-
nijeli bod, i u Doboju,
kada smo pobjedom pre-
kinuli wihovu seriju
od ~etrnaest utakmi-
ca bez poraza. Zatim,
trijumf nad Drinom
HE u Vi{egradu, kada smo im se re-
van{irali za poraz u Doboju, pa vi-
soka pobjeda u prvom polufinalnom
susretu nad Qubi}em... - isti~e ]ur-
guz.
On dodaje kako se nada da su we-
govi igra~i svjesni va`nosti dana-
{weg susreta:
- Kad god smo se dogovorili da
napravimo aktivan rezultat, uvijek
smo to i postigli. Nema razloga da ta-
ko ne bude i sad. Nadam se da su moji
fudbaleri svjesni {ta zna~i igrati
jedno finale i toga da im je pehar na-
dohvat ruke.
Sloga je, da podsjetimo, prije je-
danaest godina pora`ena u finalu od
Kozare i to poslije izvo|ewa jedana-
esteraca. Sada je, {to se toga ti~e,
stawe u redovima Dobojlija, mnogo
boqe. Jer, upravo u {utovima sa bi-
jele ta~ke Slogini fudbaleri bili
su boqi od Rudara u Prijedoru i Qu-
bi}a u Prwavoru i zaslu`ili pla-
sman u finale.
- Ukoliko do|e do penala, sigur-
no je da imamo veliku prednost zato
{to je na golu Gavrilovi}, ne samo is-
kusni golman, ve} i specijalista za
odbrane jedanaesteraca. Po tome je
postao ~uven jo{ u biv{oj Jugoslavi-
ji kada je va`ilo Miqani}evo pravi-
lo da se poslije svake nerije{ene pr-
venstvene utakmice {utiraju penali
i pobjednik dobija bod. Osim toga,
mi na treningu gotovo svake nedjeqe
vje`bamo {utove sa bijele ta~ke, ta-
ko da su na{i strijelci realizovali
svaki penal u Kupu. Zato, ako na Grad-
skom stadionu budu odlu~ivali jeda-
naesterci, sigurno }emo slaviti - ka-
tegori~an je \urguz.
Me|utim, on ne pri`eqkuje ta-
kav razvoj doga|aja.
- Mi }emo nastojati da od prvog
minuta krenemo ka golu Jedinstva.
Jednostavno, nametnu}emo se u tom
me~u kao favoriti. Poku{a}emo {to
prije da zatresemo mre`u kako bismo
utakmicu rije{ili za devedeset mi-
nuta - iznosi plan \urguz.
U toj namjeri velikog saveznika
sigurno }e imati u Ogwenu @igi}u,
najboqem strijelcu Sloge u prven-
stvu.
- Normalno je da idemo na pobje-
du. Do{li smo do finala i {ta dru-
go nam preostaje nego da slavimo. Mi-
slim da }e presuditi disciplina u na-
{oj igri, htijewe i imperativ pobje-
de - smatra @igi}.
¥ Sl. PUHALO
JEDINSTVO SLOGA
STRIJELCIZanimqivo je da nijedan fudba-
ler Sloge nije odigrao sve utakmice
u Kupu.
- Svi koji su nastupili dali su pu-
ni doprinos plasmanu u finale. Ipak,
izdvojio bih Ra{i}a i Simi}a, koji
su postigli po tri gola, Omer~i}a,
dvostrukog strijelca i @igi}a, Vuko-
vi}a, Kvr`i}a, Jovanovi}a i Kr{i-
}a koji su, uz Sari}a, koji vi{e nije
u na{im redovima, po jednom zatre-
sli mre`u - ka`e ]urguz.
SARI]Poslije utakmice posqedweg kola u Doboju Go-
ran Sari}, koji je u zimskom prelaznom roku napustio
Slogu i pre{ao u Lokomotivu, po`elio je sre}u svom
biv{em klubu u finalu sa Jedinstvom iz Br~kog. On
smatra da je Sloga boqi tim i da ima velike {anse
da trijumfuje.
I Goran Sari} je dao doprinos igrama Sloge u Ku-
pu, a wegov gol protiv Nikos Kanbere u Rudanci u tri-
jumfu od 4:0 svakako je antologijski, jer je iz kruga
koji obiqe`ava centar, ali sa svoje polovine igra-
li{ta, savladao istr~alog golmana Divqakovi}a.
Gradski stadion u Bawoj Luci, glavni sudija: Obren
Miri} (Bijeqina), pomo}nici: Nikola Je{anovi}
(Modri~a) i Radi{a Vrhovac (Milosavci), ~etvrti
arbitar: Ranko Dragi~evi} (Bawa Luka), delegat: Ran-
ko Cviji} (Prijedor), po~etak: 17.30 ~asova.
\okovi} 1 Gavrilovi}
Vasi} 2 Sofi}
Leti} 3 Omer~i}
Blagojevi} 4 Pe{i}
N. \uki} 5 Kr{i}
Divqanovi} 6 Filipovi}
Nuki} 7 Joksimovi}
M. Stjepanovi} 8 Stojanovi}
Brkovi} 9 Simi}
Boji} 10 Ra{i}
S. Stjepanovi} 11 @igi}
DOSADA[WI POBJEDNICI
1994. Kozara (Gradi{ka)
1995. Borac (Bawa Luka)
1996. Borac (Bawa Luka)
1997. Sloga (Trn)
1998. Rudar (Ugqevik)
1999. Rudar (Ugqevik)
2000. Kozara (Gradi{ka)
2001. Kozara (Gradi{ka)
2002. Leotar (Trebiwe)
2003. Jedinstvo (Br~ko)
2004. Leotar (Trebiwe)
2005. ??? ???
DOBOJLIJE VJERUJU DA ]E OSVOJITI FUDBALSKI KUP REPUBLIKE SRPSKE
NAJBOQI KAD JE NAJTE@E Kad god smo se dogovorili da ostvarimo aktivan rezultat,
to se i obistinilo i tako }e biti i sada, ka`e Zoran ]urguz
BR^KO - Pehar namijewen naj-
boqem u Kupu Srpske zavr{i}e u vi-
trinama Jedinstva. Ovako razmi{qa-
ju i pri`eqkuju svi u redovima fud-
balskog prvoliga{a iz Br~kog. Ni-
ko, ba{ niko, od wih ne vjeruje da }e
pora`eni napustiti bawolu~ki
Gradski stadion. Svi se sa rado{}u
prisje}aju 2003. godine kada su na
tom istom terenu u finalu savlada-
li favorizovanu Modri~a Maksimu
sa 1:0.
- Preduzeli smo sve da igra~ima
obezbijedimo najoptimalnije uslo-
ve kako bi {to spremnije do~ekali
finalni okr{aj sa Slogom. ^vrsto
vjerujem da }e oni to na najboqi na-
~in uzvratiti, odnosno, da }e biti
uspje{niji od rivala iz Doboja i da
}e po drugi put prigrliti ovaj vri-
jedan trofej, koji }emo proslaviti
zajedno sa na{im navija~ima - re-
kao je direktor Jedinstva
Cvjetko Simi}.
Ni po mi{qewu
pomo}nog trenera pr-
voliga{a iz Br~kog
Adnana Junuzovi}a
trijumf protiv Do-
bojlija ne bi treba-
lo da do|e u pita-
we.
- Fudbaleri su
maksimalno sprem-
ni i vjerujem da }e
to na terenu potvr-
diti. O~ekujem
obostranu dobru
igru i naravno na-
{u kona~nu pobjedu. Ne}e nam biti
lako, jer Sloga ima kvalitetan sa-
stav, {to su pokazali u nedavno za-
vr{enoj prvenstvenoj sezoni. Kup je
posebna pri~a i tu nikada ne pobje-
|uje najboqi. Tu mo`e da od-
lu~i ve}a `eqa za tri-
jumfom, motiva-
cija i sve je to
na{oj strani -
istakao je Ju-
nuzovi}.
Kapiten
i najiskusniji
f u d b a l e r
Nedeqko \u-
ki} bezbroj pu-
ta je potvrdio ka-
ka se brane boje Je-
dinstva. Sasvim
je sigurno da }e
dati sve od
s e b e
da opet, ba{ kao i prije dvije godi-
ne, podigne pobjedni~ki trofej.
- Ukoliko svi damo maksimum, a
u to ne sumwam, onda se mo`emo na-
dati pobjedi. Optimista sam i ni u
snu ne pomi{qam da mo`emo izgubi-
ti duel od rivala iz Doboja i to je za
nas zabrawena pri~a. Svaka ~ast igra-
~ima Sloge, ali neka se ne zanose da
nas mogu savladati - ubije|en je ka-
piten br~anskog prvoliga{a \uki}.
Standardni prvotimac Br~aka
Mladen Stjepanovi} tako|e o~ekuje
da }e se pobjedni~ki vratiti iz Ba-
we Luke.
- Za mene tu nema dileme - pri-
~a Stjepanovi}. To zna~i da }emo
savladati Slogu i tako osvojiti ovo-
godi{wi fudbalski kup Republi-
ke Srpske. Znamo da i oni to isto
pri`eqkuju i mo`da na isti na~in
razmi{qaju kao i mi, ali to im ne-
}emo dozvoliti.
¥ S. GREKULOVI]
FK RUDAR
Ispi}emo
{ampawac
UGQEVIK - Juniori Ru-
dara sa optimizmom ulaze u
okr{aj sa Modri~a Maksi-
mom. Oni se nadaju da mogu
sti}i do pobjede i da }e se
ku}i vratiti sa peharom.
[ef stru~nog {taba "zele-
no-crnih# uo~i ovog okr{a-
ja ka`e:
- Dobro poznajemo rivala
sa kojim smo igrali u omla-
dinskoj konkurenciji i kojeg
smo nedavno pobijedili na na-
{em terenu sa 2:0. Ne bih
imao ni{ta protiv da se
identi~an rezultat ponovi i
u finalu Kupa Republike
Srpske. Vjerujem u svoje iza-
branike i siguran sam da ne-
}emo izgubiti od Modri~a-
na.
Nada Rudara Bojan Gosti-
mirovi} tako|e je ubije|en u
trijumf.
- Ispi}emo {ampawac u
Bawoj Luci - isti~e Gosti-
mirovi}. Uz sav respekt pre-
ma Modri~a Maksimi, opti-
mista sam {to se ti~e kona~-
nog ishoda. Dakle, pobje|uje-
mo i u Ugqevik se vra}amo
sa trofejom.
Sli~no razmi{qa i ve-
zista "zeleno-crnih# Mladen
Mitrovi}.
- Nemam namjeru da pot-
cijenim rivala iz Modri~e,
ali boqi smo i savlada}emo
ih u me~u za pehar - kratko je
istakao Mitrovi}.¥ S. B.
MODRI^A - Najqep{a po-
slastica i uvod za odlu~uju}i su-
sret Kupa Republike Srpske bi-
}e finale juniora u kojem }e se da-
nas sastati Rudar iz Ugqevika i
Modri~a Maksima (15.30 ~asova).
Modri~ani su ubjedqivo osvojili
Kup BiH, a sada `ele da trijum-
fuju i na Gradskom stadionu u Ba-
woj Luci.
- Ne}e biti lako ponoviti us-
pjeh iz zajedni~kog finala, jer
Rudar je jaka i kvalitetna ekipa.
Ipak, imamo na~ina da ih savla-
damo, jer raspola`emo sa odli~-
nim igra~ima i nemamo nikakvih
problema kada je u pitawu zdrav-
stveni bilten i zato se nadam jo{
jednom slavqu svoje ekipe - rekao
je trener juniora Modri~ana Dra-
go Svitlica. Najboqi strijelac
i kapiten tima Petar Jeli} o~e-
kuje da }e sa drugovima osvojiti
i drugi trofej u ovoj sezoni.
- Da}emo sve od sebe da pobi-
jedimo Rudar i osvojimo Kup Re-
publike Srpske i donesemo jo{
jedan trofej u ovoj godini u na{
grad - kazao je Jeli}.
Glavni arbitar juniorskog
finale bi}e Goran Laki} (Br~-
ko), pomaga}e mu @eqko Mari}
(Doboj) i Ratko Kuni} (Bawa Lu-
ka), a ~etvrti sudija je Dalibor
Dra{kovi} (Isto~no Sarajevo).
Du`nost delegata obavqa}e Rade
Kova~ (Isto~no Sarajevo).
¥ V. Bl.
JUNIORI MODRI^E O^EKUJU PUN POGODAK
Petar Jeli} (Modri~a M.):
Presli{a}emo rivala
Mladen Stjepanovi} (Jedinstvo): Sa-
vlada}emo rivala (Snimio R. OSTOJI])
PODR[KAFudbaleri Jedinstva ima}e
podr{ku na Gradskom stadionu u
Bawoj Luci.
- Sigurno je da }e dva autobu-
sa sa na{im navija~ima do}i iz
Br~kog na finalni susret. Nada-
mo se da }e oni svojim bodrewem
pomo}i igra~ima za kona~an tri-
jumf nad rivalom iz Doboja - do-
dao je Cvjetko Simi}.
BAWA LUKA - U pro-
storijama Fudbalskog sa-
veza Republike Srpske da-
nas u 11 ~asova bi}e odr`a-
na sjednica Izvr{nog od-
bora na{e ku}e fudbala.
Tom prilikom razgovara}e
se o aktuelnom problemu
fudbala na prostoru BiH.
Sat vremena kasnije
bi}e prire|en prijem za
ovogodi{we finaliste na-
{eg najmasovnijeg takmi-
~ewa. Tako|e }e se na jed-
nom mjestu na}i predstav-
nici dobojske Sloge, Je-
dinstva iz Br~kog te juni-
orskih sastava Rudara iz
Ugqevika i Modri~a Mak-
sime. ¥
U FUDBALSKOM SAVEZU SRPSKE
Prijem za finaliste
Ekipa Sloge: Ne}e se ponoviti 1994. godina
@ele jo{ jedan trofej
OPTIMIZAM ME\U IGRA^IMA JEDINSTVA
KUP NIKOM NE DAMOSvaka ~ast igra~ima Sloge, ali im poru~ujemo da }emo
osvojiti trofej, isti~e Nedeqko \uki}
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
Denis Marjanovi}: Novi duel sa Radni}em(Snimio M. MIHAJLOVI])
srijeda, 15. jun 2005.SPORT2
BAWA LUKA - Fudbalski sa-
vez Republike Srpske nastavi}e sa
dokazivawem da je nedavno zavr{e-
no prvenstvo u Zajedni~koj ligi ne-
regularno. Ovo su na ju~era{woj
konferenciji za novinare saop{ti-
li predsjednik na{eg saveza Milan
Jeli}, potpredsjednik Slobodan Te-
{i} i generalni sekretar Rodoqub
Petkovi}.
- Podatak da nije registrovano
posqedwe kolo, kao i to da nije
prihva}ena kona~na tabela, jasno
govori da idemo do kraja u ra{~i-
{}avawu ne~asnih radwi. Ne pada
nam na pamet da stanemo na pola pu-
ta, to zna~i da `elimo istrajati da
se prona|u i kazne krivci za sve
ono {to se de{avalo na utakmici
Rudar - Budu}nost i @eqezni~ar -
@ep~e. Kao {to je poznato, u ovim
susretima pobijedili su gosti sa
identi~nih 1:2, {to je bawolu~ki
Borac ko{talo ispadawa iz elite.
Dakle, moramo jednom stati ukraj
fudbalskim me{etarima - rekao je
Milan Jeli}.
Na pitawe kako je @ep~e pri-
javqeno za nastup u kvalifikacija-
ma za Kup UEFA, generalni sekre-
tar Fudbalskog saveza Srpske Rodo-
qub Petkovi} je rekao:
- Do 30. aprila ove godine svi
zainteresovani klubovi mogli su su
se prijaviti za eventualan nastup na
me|unarodnoj sceni. To su iskori-
stili iz @ep~a koji su, a {to je po-
sebno zanimqivo, prijavili da }e
igrati na stadion ^elika u Zenici.
Onda ne treba nikog da iznenadi
{to je @ep~e na svom terenu, u me-
~u 27. kola, odigranom 8. maja, izgu-
bilo od Zeni~ana sa 0:1.
Milan Jeli} je naglasio da Iz-
vr{ni odbor saveza BiH nije dao
"zeleno svjetlo# za prijavu @ep~a
u fudbalskoj Evropi.
- Nismo imali ni{ta protiv da
to budu Zriwski i [iroki Brijeg,
koji nisu u~estvovali u mutnim rad-
wama. Ali, bilo smo protiv za @ep-
~e s obzirom na to da je Izvr{ni od-
bor protiv ovog kluba pokrenuo di-
sciplinski postupak. Stoga smo upo-
zorili {efa administracije Muni-
ba U{anovi}a da }e morati snositi
odgovornost za to, ukoliko se utvr-
di da je @ep~e u~estvovalo u la`i-
rawu rezultata - naglasio je Jeli}.
Prema rije~ima Slobodana Te-
{i}a, Fudbalski savez Srpske ne-
}e biti za pro{irewe lige, iako se
ne odbacuje takva mogu}nost.
- Smatram da bi bilo katastro-
falno za fudbal da se pro{iri li-
ga sa 16 na 18 klubova, jer ni u ovoj
sada{woj nema odgovaraju}eg kva-
liteta. Ukoliko se desi da se ne
usvoji pro{losezonski {ampionat,
onda niko ne}e ispasti, ni Borac
ni i Rudar. Isto tako, novi ~lano-
vi posta}e Radnik kao prvak Srpske
i iz Federacije BiH Jedinstvo iz
Biha}a. Situacija je dosta te{ka i
{to se nas ti~e, tra`i}emo da se
raspuste svi organi i da se odr`e iz-
bori na svim nivoima - kazao je pot-
predsjednik Fudbalskog saveza Re-
publike Srpske. ¥ S. BABI]
BIJEQINA - Dva kola pri-
je kraja Jedinstvo iz Broca je
obezbijedilo drugoliga{ki sta-
tus. U ovom kolu prvak je ostva-
rio samo remi protiv Sloge u
Bijeqini, ali je i to bilo do-
voqno za titulu, s obzirom na
poraz glavnog konkurenta, eki-
pe BSK.
U ovom kolu sigurne pobjede
ostvarili su Podriwe, Kolek-
tiv i Partizan, koji gaji nadu da
bi u trci sa Gr~icom mogao obez-
bijediti ostanak.
Rezultati 28 kola: PRIBOJ:
Priboj - Majevica 1:3, JAWA,
Podriwe - Sloboda 3:1, TRNO-
VA: Partizan - Piperci 5:2,
@ABARI: Crvena zvezda AP -
Drina 0:3, VELIKA OBARSKA:
Mladost - BSK 2:1, ME\A[I:
Kolektiv - Gr~ica 2:0, BIJEQI-
NA: Sloga - Jedinstvo 0:0. Slo-
bodan Zadrugar.
Plasman: Jedinstvo 71 boda,
BSK 62, Podriwe 48, Zadrugar
47, Drina 46, Sloga 40, Majevica
39, Sloboda 37, Piperci 35, Ko-
lektiv 35, Mladost 34, Crvena
zvezda AP 34, Gr~ica 26, Parti-
zan 25, Priboj 11. ¥ M. J.
KOZARSKA DUBICA - U
pretposqedwem kolu Tre}e fud-
balske lige, grupa Prijedor, do-
ma}ini su bili nemilosrdni pre-
ma gostima. Od {est susreta
ostvarili su pet pobjeda, dok je
susret izme|u Omarske i Kozare
odgo|en za srijedu.
Va`nu pobjedu ostvario je
Kne`opoqac, pobijediv{i na
svom terenu Borac iz Drvara sa 2:1
i tako izbjegao ispadawe iz lige.
Rezultati 25 kola: KNE-
@ICA: Kne`opoqac - Borac 2:1,
PRIJEDOR: Gomjenica - @ito-
promet 3:2, RASAVCI: Rasavci
- Podgrme~ 5:1, PRIJEDOR: Sla-
vija - Potkozarje 4:0, KOZARAC:
Bratstvo - Sloga 2:0, OMARSKA:
Omarska - Kozara odgo|eno. Slo-
bodna je bila ekipa Ravnica.
Plasman: Omarska 54 boda,
Slavija 44, Bratstvo 41, Borac
39, Sloga 36, Potkozarje 34, Go-
mjenica 32, Kozara 30, Kne`opo-
qac 26, Rasavci 25, @itopromet
24, Podgrme~ 21, Ravnice 17.
¥ S. S.
ISTO^NO SARAJEVO -
U derbiju posqedweg kola Tre-
}e fudbalske lige Republike
Srpske, podru~ja Isto~no Sara-
jevo - Hercegovina, sastali su se
Han Pijesak i @eqeznica iz Tr-
nova. Zlata vrijednu pobjedu (3:1)
ostvarili su doma}ini, jer je ovaj
susret direktno odlu~ivao o no-
vom {ampionu. Tako je ekipa Han
Pijeska osvojila titulu i od idu-
}e sezone }e se takmi~iti u Dru-
goj ligi Republike Srpske, gru-
pa jug.
U ovoj rundi takmi~ewa slo-
bodna je bila ekipa Rudara iz
Miqevine. ¥ G. I.
ISTO^NO SARAJEVO
PRIJEDOR
^ELNICI SAVEZA SRPSKE IDU DO KRAJU U ISTJERIVAWU FUDBALSKE PRAVDE
KRIVCE PRONA]I I KAZNITINe pada nam na pamet da stanemo na pola puta,jer se moraju na}i odgovorni za sve ono {to se de{avalona utakmici Rudar - Budu}nost i @eqezni~ar - @ep~e,ka`e Milan Jeli}
Slobodan Te{i}, Milan Jeli}, Rodoqub Petkovi}: Stop fudbalskim me{etarima (Snimio R. [IBAREVI])
TRE]E FUDBALSKE LIGE REPUBLIKE SRPSKE
NEREGULARNOST- Ono {to me brine je izjava
aktuelnog predsjednika Fudbal-
skog saveza BiH Iqe Dominkovi-
}a iz Ora{ja. On tvrdi kako je sve
pro{lo regularno, dok i ptice na
grani znaju da je sezona u potpuno-
sti neregularna. Kao da ga ne zani-
maju svi oni dokazi koju su ponu|e-
ni od strane Fudbalskog kluba Bo-
rac - naglasio je Slobodan Te{i}.
PODR[KA- Posqedwih dana na na{u
adresu sti`e sve ve}a podr{ka
od strane ~asnih qudi, kako iz
Republike Srpske, isto tako i
Federacije BiH. Svi oni nas
podr`avaju u na{im namjerama
da ra{~istimo sve ono {to ne
vaqa u fudbalu na ovim pro-
storima - rekao je Milan Je-
li}.
PRVA FUDBALSKA LIGA SRPSKE
Avdi} kraq strijelaca
BAWA LUKA - Zavr{en je
fudbalski {ampionat Republi-
ke Srpske. Ve} odranije se zna-
lo da je {ampion Radnik i da
elitu napu{taju Hercegovac i
Lokomotiva, a u posqedwih 90
minuta pala je odluka o tome ko
}e im praviti dru{tvo me|u dru-
goliga{ima. Zla sudbina zade-
sila je Drinu HE i Hercegovac.
dan crveni. ¥ D. P.
Aleksi} (Drina) 8, Vasi}
(Jedinstvo) 8, Gavrilovi} (Dri-
na) 8, Divqanovi} (Jedinstvo)
8, [odi} (Rudar Prijedor) 8,
Obradovi} (Mladost) 8, \or|i}
(Napredak) 8, @igi} (Sloga) 8,
Nikoli} (Qubi}) 9, Miqato-
vi} (Rudar Prijedor) 9, Boji}
(Jedinstvo) 8.
Najboqi igra~ 30. prven-
stvene runde je fudbaler Jedin-
stva Mirko Vasi}. Ovaj iskusni
fudbaler je u 45. minutu me~a
sa Glasincem postigao drugi gol
za Br~ake. To nije bilo kakav
pogodak, ve} gol, koji je ovom
klubu osigurao opstanak u pr-
voliga{kom dru{tvu.
16 golova - Avdi} (Rad-
nik),
13 golova - Perovi} (Mla-
dost), Gaji} (Drina),
11 golova - Boji} (Jedin-
stvo), Zeqkovi} (Qubi}), Ko-
ji} (Radnik),
10 golova - Novakovi}, Zdje-
lar (Lakta{i), Vujovi} (Drina
HE), Popovi} (Sloboda), Niko-
li} (Qubi}),
9 golova - Blagojevi} (Koza-
ra), Stanivukovi} (BSK "Crni
\or|e#), @igi} (Sloga)...
Na osam prvoliga{kih su-
sreta postignuto je 25 golova
(3,12 utakmici). Me~eve 30. ko-
la posmatralo je ~ak 4.100 gle-
dalaca (513 u prosjeku), {to je
apsolutni rekord u ovom prven-
stvu. ^ak na dvije prvenstvene
utakmice okupilo se po 1.000
qubiteqa najva`nije sporedne
stvari na svijetu. Rije~ je o utak-
micama u Bijeqini i Prijedo-
ru u kojima su se sastali Radnik
- Drina HE, odnosno Rudar Pri-
jedor - BSK "Crni \or|e#. Po-
kazano je samo 19 `utih karto-
na (2,37 po utakmici) i nijedan
crveni.
¥ D. P.
STATISTIKA
LISTA STRIJELACA
IGRA^ KOLA
TIM KOLA
NOVI GRAD - U Novom Gra-
du radost poslije opstanka u prvo-
liga{kom dru{tvu jo{ se nije ni
sti{ala, a ve} su stigle optu`be
iz rukovodstva Drine HE. Vi{e-
gra|ani prst upiru na neregular-
nost utakmice Lakta{i - Sloboda
(0:0).
- Iznena|eni smo optu`bama
od strane rukovodstva Fudbalskog
kluba Drina HE, koje su objavqe-
ne u sredstvima informisawa - ka-
`e predsjednik Slobode Mitar La-
zi}.
- Mi smo u zavr{nici prven-
stvene sezone ulo`ili maksimum
truda kako bismo odr`ali mladi
tim na okupu zbog te{ke nov~ane
situacije. U proqe}nom dijelu ima-
li smo nepredvi|enih pote{ko}a,
jer su nam se povrijedili iskusni
fudbaleri Vrane{evi}, Da{i} i
Bosan~i}. Zbog nediscipline smo
pri kraju sezone morali iz kluba
da iskqu~imo Sunda}a i Miki}a,
{to nam je dodatno komplikovalo
situaciju u borbi za opstanak. Mi
smo klub sa dugogodi{wom tradi-
cijom i uspjeli smo, na sre}u, sve
to da prebrodimo.
Pored svih muka, Novogra|ani
su u Lakta{ima nastupili bez po-
vrije|enog kapitena Da{i}a i po-
`utjelog Kova~evi}a.
- Izborili smo ~asno nerije-
{en rezultat. Lakta{i su protiv
nas nastupili u oslabqenom sasta-
vu zbog suspendovanih igra~a, ali
to je wihov problem, koji sami tre-
ba da rije{e. Kada su u prvom di-
jelu sezone u punom sastavu nastu-
pili na "Mlakvama# pora`eni su
od Slobode sa 1:4.
U Slobodi isti~u da su nasto-
jali na svim utakmicama fer i ko-
rektno bodove da osvoje na terenu,
no bilo je me~eva u kojima su o{te-
}eni. Stru~ni {tab i uprava o to-
me su blagovremeno upozoravali
nadle`ne organe Saveza.
- ̂ iwenica je da je bilo nepra-
vilnosti u takmi~ewu, kojem su pri-
je svega doprinosili klubovi i slu-
`bena lica, posebno sudije. Me|u-
tim, to su pita-
wa o kojima Fud-
balski savez Repu-
blike Srpske mora da
vodi ra~una i izna-
|e najpovoqnija
rje{ewa. Sa-
mo na taj
na~in
fudbal mo`e da se dovede na ve}i
nivo od sada{weg. Nama je ̀ ao {to
su se na{i sportski prijateqi iz
Vi{egrada na{li u ovakvoj situa-
ciji, ali je i to sastavni dio spor-
ta. Mi smo klub sa dugom tradici-
jom, igrali smo na raznim nivoima
takmi~ewa i znamo {ta zna~i pre-
seliti se u ni`i rang - dodao je La-
zi}. ¥ V. BABI]
U SLOBODI IZNENA\ENI OPTU@BAMA IZ VI[EGRADA
^ASTAN REMII pored svih problema, uspjeli smo po{tenoda izborimo nerije{en rezultat u Lakta{imai tako obezbijedimo opstanak,rekao je Mitar Lazi}
BAWA LUKA - U sali Gradske
uprave danas }e biti odr`ana Skup-
{tina Sportsko-fudbalskog predu-
ze}a Borac (po~etak u 18 ~asova).
Tom prilikom bi}e izabran pred-
sjednik, a u ovom trenutku nije po-
znato ko }e biti na ~elu pomenutog
preduze}a. Kako smo nezvani~ni sa-
znali, za ovu funkciju i daqe je naj-
ozbiqniji kandidat Qubomir ^u-
bi}.
- Nadamo se da }e na sjednici
biti izabran prvi ~ovjek Sport-
sko-fudbalskog preduze}a Borac.
Na ovom sastanku bi}e razmotrena
novonastala situacija, s obzirom
na to da jo{ nije poznato da li }e-
mo ostati u Zajedni~koj ligi ili }e-
mo idu}e sezone nastupiti u elit-
nom dru{tvu Srpske - rekao je vr-
{ilac du`nosti direktora Mio-
drag Ili}. ¥ S. B.
SPORTSKO-FUDBALSKO PREDUZE]E BORAC
Skup{tina bira predsjednika
BAWA LUKA - Tre}a sjednica
Organizacionog odbora Evropskog
rafting prvenstva "Bawa Luka - Vr-
bas 2005#, koje je na programu od 7.
do 10. jula, odr`a}e se danas sa po-
~etkom u 14 ~asova u Gradskoj skup-
{tini Bawe Luke. Na ovom sastan-
ku najvi{e govora bi}e o tome {ta
su do sada obavili radni timovi i
{ta jo{ treba da se uradi do po~et-
ka takmi~ewa kako bi se ono do~e-
kalo spremno. U ~etvrtak, sa po~et-
kom u 12 ~asova, u Me|unarodnom
pres-centru odr`a}e se konferenci-
ja za novinare na kojoj }e ~lanovi
Organizacionog odbora upoznati
predstavnike sedme sile o svim de-
taqima kada je ovo prvenstvo u pi-
tawu, odnosno terminima odr`ava-
wa pojedinih vo`wi. ¥ S. P.
EVROPSKO PRVENSTVO U RAFTINGU
Pune ruke posla
BAWA LUKA - ^lan Kik-boks
kluba Sektor Denis Marjanovi} u
nedjequ }e biti na novom ispitu. U
uvodnoj borbi "K-1# turnira u Za-
grebu on }e se sastati sa hrvatskim
reprezentativcem Frawom Radni-
}em.
- Rije~ je o borbi u lou-kiku do
75 kilograma. Radni} je moj stari
znalac. Sa wim sam se ve} tri pu-
ta susretao i nijednom nisam pobi-
jedio. Dva puta je bio boqi od me-
ne, a jedan me~ je zavr{en nerije{e-
no. U dobroj sam formi i nadam se
da je do{lo vrijeme za vra}awe du-
gova - istakao je jedan od najboqih
boraca Sektora Denis Marjanovi}.
¥ D. P.
Marjanovi} u Zagrebu
ISPIT ZA ^LANA KIK-BOKS KLUBA SEKTOR
Mitar Lazi}:Sve bilo regularno
Jedinstvo drugoliga{
srijeda, 15. jun 2005. SPORT
3
FOTO-@URNAL IZ "BORIKA"
Polaznici kampa "Rastimo": Pokazali najvi{e
Igra~i Cepelina "plavi": Sedmercima do tre}eg mjesta
Vitomir ]etkovi} i Luka
Cvek: Priznawe za dobre
odbrane
Dra{ko Prtina i Marko Krsman-
~i}: Pehar najboqem igra~u
Robert ^ufar (Termo): Poklekli u finalnoj utakmici
(Snimio R. [IBAREVI])
BAWA LUKA - Proteklih
pet godina rukomet na prostoru
Republike Srpske je nazadovao naj-
vi{e zahvaquju}i qudima, koji su
ga vodili. To tvrdi nekada{wi
predsjednik Rukometnog saveza Re-
publike Srpske Miodrag Ra|a.
- Umjesto da se napravi napre-
dak na svim poqima, a posebno u or-
ganizaciji na{ rukomet je posqed-
wih godina pao na najni`e grane.
Rad Saveza je gotovo zamro i sko-
ro je uni{teno sve {to je muko-
trpno stvarano ratnih i poratnih
godina, kada se kudikamo kvalitet-
nije radilo i to u mnogo te`im
uslovima. Ono {to bih istakao da
je nazadovawe po~elo onda kada je
na ~elo nekada{weg Ministarstva
sporta Republike Srpske do{ao
Milorad Karali} - naglasio je Mi-
odrag Ra|a.
Ovaj dugogodi{wi sportski i
rukometni radnik pesimista je i
vjeruje da se ni{ta ne}e promije-
niti ni poslije dana{we Izborne
skup{tine Rukometnog saveza Re-
publike Srpske.
- Me|u kandidatima za ~elne
funkcije saveza su qudi koji su ve}
godinama u rukometu, a rezultati
wihovog rada bili su porazni. Bi-
}e najve}a katastrofa, ako ponovo
budu izabrani, a sve su prilike da
}e biti tako - pesimista je Ra|a.
Po wegovim rije~ima krajwe je
vrijeme za uzbunu.
- Stvari se moraju mijewati iz
korijena i u rad struktura uvesti
red. Me|utim, po meni najve}i pro-
blem je {to je malo novih qudi i
novih rje{ewa pogotovo u bawo-
lu~kom rukometu, koji bi trebao
biti nosilac ovog sporta u Repu-
blici Srpskoj. Imam izuzetno mi-
{qewe o Rukometnom klubu Bo-
rac, ali ne i o qudima koji ga vo-
de. Siguran sam da bi se sa poboq-
{awem situacije u ovom klubu do-
{lo do stabilizacije i u rukomet-
nom sportu Srpske. Zato bi svi
trebalo da dobro razmisle {ta im
je ciq. Nadam se da }e ~lanovi
Skup{tine to dobro izvagati i da
}e postaviti qude koji }e raditi
za dobro rukometa, a ne za svoj li~-
ni interes. A takvih je u posqed-
we vrijeme bilo ba{ mnogo. Vi{e
su vodili ra~un o sebi nego o ru-
kometu i zato su ga i doveli na ova-
ko niske grane - istakao je na kra-
ju Ra|a. ¥ D. PA[AGI]
BAWA LUKA - Danas }e Ru-
kometni savez Republike Srpske
dobiti novog predsjednika. Nai-
me, u amfiteatru Tehni~ke {ko-
le odr`a}e se Izborna skup{ti-
na Rukometnog saveza Republike
Srpske.
- Jo{ uvijek nismo odlu~ili
sa kojim prijedlogom }emo iza}i
pred Skup{tinu. U "igri# su tro-
jica kandidata: Quban Krwaji},
Aleksandar Miqu{ i Zdravko
Mili}evi}. Jedan od wih trojice
sasvim sigurno }e biti na{ kan-
didat za predsjednika rukometne
asocijacije Srpske - rije~i su pr-
vog ~ovjeka Regionalnog saveza
Prijedor Zorana Basraka.
Kao {to je poznato, kandidat
Regionalnog saveza Bawa Luka je
Petar Milanovi}, dok su se Do-
bojlije odlu~ile za Mirka Stoj-
~inovi}a, ina~e prvog ~ovjeka
Sloge. Regionalni savez Bijeqi-
ne, jo{ uvijek se nije oglasio oko
prijedloga za predsjednika ruko-
metne asocijacije Republike Srp-
ske.
Osim izbora ~elnog ~ovjeka
ove asocijacije pred rukometnim
poslenicima bi}e jo{ 19 ta~aka
dnevnog reda. Izme|u ostalog iza-
bra}e predsjednika Skup{tine sa-
veza, ~lanove Upravnog odbora
Rukometnog saveza Srpske, tri
predstavnika Republike Srpske
u Izvr{nom odboru Rukometnog
saveza BiH.
Izborna skup{tina Rukomet-
nog saveza Republike Srpske za-
kazana je za 13 ~asova.
¥ T. P. X.
RUKOMET
Benfika zove
Qubi{i}a
BAWA LUKA - Jedna od naj-
boqih portugalskih rukometnih
ekipa, lisabonska Benfika baci-
la je oko na standardnog golmana,
~uvara mre`e, Borca Telekom Srp-
ske Bojana Qubi{i}a.
- Rije~ je o klubu, koji je u ne-
davno zavr{enom prvenstvu zauzeo
{estu poziciju. Me|utim, ambici-
je u narednom periodu su im mno-
go ve}e i ̀ ele da poja~aju svoje re-
dove. Kontaktirali su me ve} ne-
koliko puta, ali se jo{ ni{ta ni-
smo dogovorili. Istina, blizu smo
kona~nog sporazuma, me|utim, jo{
uvijek je sve otvoreno - istakao je
Qubi{i}. ¥ D. P.
BAWA LUKA - Iako je bi-
lo planirao da treniraju do 20.
juna, rukometa{ice Borca Srp-
ske po{te, koje su minuloj sezo-
ni u Zajedni~koj ligi BiH po-
stigli zapa`en uspjeh, oti{le su
na odmor.
- Mislili smo da radimo do
20. juna, ali smo odlu~ili da eki-
pu raspustimo. Kod rukometa{i-
ca je bio primjetan umor od na-
pornih prvenstvenih me~eva, a
za sve ono {to su pru`ili pro-
tekle sezone zaslu`ili su da ra-
nije odu na odmor - rekao je tre-
ner Borca Srpske po{te Rade
Un~anin.
Bilo je planirano da pro-
zivka budu 1. avgusta, ali zbog ra-
nijeg odmora sada }e i tu do}i do
pomjerawa.
- Planiramo da sa priprema-
ma po~nemo 25. jula. Najvjerovat-
nije }emo jedan dio priprema oba-
viti na planini, ali do po~etka
sve }e biti poznato. Ciq nam je
i da u narednom rukometnom {am-
pionatu BiH igramo zapa`enu
ulogu - istakao je Un~anin.
¥ T. P. X.
BAWA LUKA - [kola ruko-
meta Cepelin bila je uspje{an
organizator Drugog me|unarod-
nog turnira na kojem su u~estvo-
vale 24 ekipe. Do{le su rukomet-
ne nade iz Novog Sada, Budve,
[kofja Loke, Zagreba, Saraje-
va...
- Velika je stvar na jednom
mjestu okupiti ovoliki broj mla-
dih igra~a ~ije vrijeme tek dola-
zi. Cepelin, a i Bawa Luka mora-
ju da budu ponosni na ovu smotru.
Svaki klub trebalo bi da ima pi-
onire, kadete, juniore, jer bez wih
ni jedan nema budu}nost. Zbog sve-
ga toga Cepelin je zaslu`io po-
hvale, on treba mnogim rukomet-
nim klubovima da slu`i za pri-
mjer. Osim toga organizacija je
bila na visini kako na na terenu
tako i van wega, pa i za to doma-
}ini zaslu`uju pohvale i ~estit-
ke - naglasio je rukometni rad-
nik Branko Jankovi}, koji je sva-
kodnevno posmatrao ovu smotru.
Doma}in i organizator, Cepe-
lin, je nastupio sa ~ak {est sasta-
va: u svakoj uzrasnoj kategoriji
imao je po dvije ekipe. Ukupno je
150 dje~aka igralo je za [kolu ru-
kometa Cepelin.
- Htjeli smo da {to vi{e kli-
naca igra, da osjete takmi~arski
duh. Osim toga `eqa nam je bila
da vidimo gdje smo u odnosu na
ostale ekipe, koliko su djeca na-
predovala. Sigurno da su nam ove
provjere dobro do{le - naglasio
je jedan od trenera Cepelina Slo-
bodan \uki}.
¥ T. PAPI]-XAKULA
UNIVERZITETSKE
SPORTSKE IGRE
Filozofi
na pravnike
BAWA LUKA - Preko penala
do finala. Naime, polufinalne
utakmice u malom fudbalu Uni-
verzitetskih sportskih igara "Ba-
wa Luka 2005# izme|u Filozof-
skog i Tehnolo{kog fakulteta,
odnosno Ekonomskog i Pravnog za-
vr{ene su tek poslije izvo|ewa
udaraca sa bijele ta~ke. Studenti
filozofije slavili su sa 4:3, a
pravnici 9:8. Poznati su i ko{ar-
ka{ki finalisti, a to su: Fakul-
tet fizi~ke kulture i sporta 1 i
Arhitektonsko-gra|evinski fa-
kultet kod mu{karaca, dok }e u
`enskoj konkurenciji o pobjedni-
ku igara odlu~ivati Tehnolo{ki
i Fakultet fizi~ke kulture i
sporta. Prema planu i programu
danas je na rasporedu finale u ko-
{arci za `ene (16 ~asova), te me-
~evi koji odlu~uju tre}eplasira-
nim u ostalim sportovima.
Rezultati: polufinale mali
fudbal: Filozofski fakultet -
Tehnolo{ki fakultet 4:3 (pena-
lima), Ekonomski fakultet - Prav-
ni fakultet 8:9 (penalima), polu-
finale ko{arka mu{karci: Fa-
kultet fizi~ke kulture i sporta
1 - Fakultet fizi~ke kulture i
sporta 2 46:36, - Vi{a {kola Mi-
nistarstva unutra{wih poslova
43:34, polufinale ko{arka `ene:
- Arhitektonsko-gra|evinski fa-
kultet 20:18, Fakultet fizi~ke
kulture i sporta - Ekonomski fa-
kultet 20:0 (p. f.). ¥ D. C.
MIODRAG RA\A, RUKOMETNI RADNIK
VRIJEME ZA PROMJENEUmjesto da se napravi napredak na svim poqima,
a posebno u organizaciji na{ rukomet je posqedwih
godina pao na najni`e grane, rekao je Miodrag Ra|a
DANAS IZBORNA SKUP[TINA RUKOMETNOG SAVEZA SRPSKE
Krwaji}, Milanovi}, Stoj~inovi}...
PRVOTIMKE BORCA SP VI[E NE TRENIRAJU
Prozivka 25. jula
ORGANIZATOR POLO@IO ISPIT
KAD BI DRUGI
KAO CEPELINDoma}in smotre
"Vi{e od rukometa"
zaslu`io sve pohvale i mnogima
bi trebao da bude primjer
KRIZAKoliko je velika kriza u
rukometnom sportu govore i
sqede}e rije~i Miodraga Ra|e:
- Umjesto da nam klubovi ja-
~aju, oni su sve lo{iji. To naj-
boqe pokazuju nastupi u Zajed-
ni~koj ligi BiH, gdje smo osta-
li samo sa tri kluba - razo~a-
ran je Ra|a.
KAMPKao i svake godine i ove je
[kola rukometa Cepelin or-
ganizovala kamp. Oko 100 dje-
~aka prove{}e po sedam dana
na moru.
- Prva grupa je oti{la u
ponedjeqak u Igalo. Wu sa~i-
wavaju oni najmla|i od 11 go-
dina. Igra~i }e biti raspore-
|eni u ~etiri smjene, a posqed-
wa }e biti u Crnoj Gori od 3.
do 10. jula - istakao je \uki}.
C MY K
C MY K
C MY K
C MY K
POLUFINALE
ZA TRE]E MJESTO
srijeda, 15. jun 2005.SPORT4
DVORANA: "Inter hala# u Bratislavi, gledalaca: 300, su-
dije: Sudek i Jana~ (Slova~ka).
NOVI SAD: Perkovi~, Ani~i} 16, gaji} 8, Jovan~evi} 8, Ele-
zovi} 19, Radowi} 14, Radomirovi} 20, Aleksi}, [quka 3.
BAWA LUKA: [u}ur 4, Stojakovi} 5, Gwidi} 5, Miri},
Milojevi}, Adamovi} 8, Vukovi} 34, Panxi} 10, Vrawe{ 13, Pe-
ji}.
NOVI SAD BAWA LUKA88:79(24:19, 34:17, 17:18, 13:25)
DVORANA: "Inter hala# u Bratislavi, gledalaca: 200, su-
dije: ^erwak i Panenka (Slova~ka).
BAWA LUKA: [u}ur 6, Stojakovi}, Gwidi} 4, Miri}, Mi-
lojevi}, Sadamovi} 6, Vukovi} 33, Panxi} 7, Vrawe{ 14, Peji} 6.
"ZBOGOM, PAMETI#: [turm 4, Fleko 2, Mask 8, Rojc 15,
Muha 15, Kotnik 36, [antej 10.
BAWA LUKA "ZBOGOM, PAMETI"76:90(12:26, 15:21, 26:22, 23:21)
BAWA LUKA - Ko{arka{ki
klub veterana Bawa Luka zauzeo
je ~etvrto mjesto na finalnom
turniru Evrolige, koji je odr`an
u Bratislavi. Bawolu~ani su u
polufinalu pora`eni od Novog
Sada 79:88, a u borbi za tre}e mje-
sto i od slovena~ke ekipe "Zbo-
gom, pameti# iz Kopera 76:90.
I pored ova dva poraza, Bawa
Luka je ostavila dobar utisak u
ovogodi{wem takmi~ewu Evro-
lige, jer je i sam plasman na za-
vr{nu smotru ocijewen kao ve-
liki uspjeh.
- Mo`da smo mogli i boqe
pro}i u Bratislavi, ali ni ova-
ko nije lo{e - ka`e veteran Ba-
we Luke Dragan Vukovi}, koji je
u oba susreta bio najboqi stri-
jelac svoje ekipe. Bili smo osla-
bqeni neigrawem Grgi}a i Man-
di}a, a nismo imali ni sre}e {to
smo ve} u polufinalu igrali sa
veoma kvalitetnim Novosa|ani-
ma, koji su kasnije osvojili i ti-
tulu. Sve u svemu, mo`emo biti
zadovoqni onim {to smo pokaza-
li u ovogodi{woj Evroligi.
¥ D. Pr.
FINALNI TURNIR KO[ARKA[KIH VETERANA
Bawa Luka ~etvrtaDRAGAN STOJKOVI] NA ^ELU FUDBALSKOG KLUBA CRVENA ZVEZDA
\ Dragan Stojkovi}: Vra}a se u trofejni klub
BEOGRAD - Dileme vi{e ne-
ma - Dragan Stojkovi} Piksi bi}e
novi predsjednik Fudbalskog klu-
ba Crvena zvezda. Dogovor o po-
vratku nekada{weg kapitena u tro-
fejni klub postignut je preksino}
na "Marakani#, a na sino}wem no-
vom sastanku trebalo je da bude i
definitivno preciziran.
Bilo kako bilo, mogu}e je da }e
peta Zvezdina zvijezda i aktuelni
predsjednik Fudbalskog saveza Sr-
bije i Crne Gore biti promovisan
u prvog ~ovjeka "crveno-bijelih#,
koji su od 28. maja i ostavke Draga-
na Xaji}a bez predsjednika.
Kako saznajemo, Piksi bi ovu
ulogu obavqao profesionalno, {to
bi zna~ilo da }e morati promije-
niti i mjesto boravka, odnosno Pa-
riz zamijeniti za Beograd. Sam
Stojkovi} djelovao je vrlo zado-
voqno poslije prve runde razgovo-
ra sa predstavnicima Nadzornog
odbora i radne grupe kluba.
- Znao sam da }e se ovo jednom
dogoditi, jer Crvena zvezda i ja
odavno smo vezani. Osje}am se sli~-
no kao u qeto 1986. godine, kada
sam iz ni{kog Radni~kog prelazio
na "Marakanu#. Bio je to dolazak
pun o~ekivawa sa obje strane i is-
postavilo se da su ona bila oprav-
dana - rekao je Stojkovi}.
O drugim kadrovskim rje{e-
wima jo{ nije bilo govora, a nared-
nih dana bi}e poznato ko }e se od
nekada{wih Zvezdinih asova pri-
dru`iti Piksiju na ~elnim pozi-
cijama u klubu. U opticaju su naj-
~e{}e bila imena Stevana Dike
Stojanovi}a, Vladimira Jugovi-
}a, Bore Cvetkovi}a, pa ~ak i Stoj-
kovi}evog kuma Dragi{e Bini}a
koji vodi Obili}. Ipak, sve su to
bile kombinacije bez ~vrstog po-
kri}a.
Poznato je samo da }e na neko-
liko dana biti stopirano dovo|e-
we Burzanovi}a iz Budu}nosti i
Trajkovi}a iz Zete, a u me|uvreme-
nu je mogu}e da Crvena zvezda do-
bije novog trenera. Za sada se go-
vori o dolasku nekog stranog stru~-
waka, ali se ne navodi o kome je
rije~.
Bilo kako bilo, izgleda da je
Piksijeva misija u nacionalnoj
ku}i fudbala zavr{ena, a for-
malnosti }e biti obavqene ovih
dana.
¥ B. MARKOVI]
PIKSI PREDPROMOCIJOM
BAWA LUKA - I ove godine,
kao i prethodne tri, u Trebiwu
}e tokom jula i avgusta biti odr-
`an Qetni sportski kamp u orga-
nizaciji Republi~kog sekretari-
jata za sport i omladinu i op{ti-
ne Trebiwe. Akcija }e trajati od
3. jula do 28. avgusta, a planiran je
boravak sportista kroz osam smje-
na po sedam dana. Iako je raspored
termina ve} poznat, jo{ uvijek ni-
je utvr|en boravak po strukovnim
savezima.
- Dali smo im mogu}nost da sa-
mi predlo`e kada }e wihovi ~la-
novi i}i u Trebiwe, odnosno da
se uklope u ponu|ene termine. Jo{
uvijek nismo dobili sve odgovo-
re, tako da ne mo`emo zvani~no
govoriti o tome kada }e koja gru-
pa boraviti u kampu - rekao je
portparol Republi~kog sekreta-
rijata za sport i omladinu Novak
Grbi}.
Kao i svake godine, kamp u Tre-
biwu, osim redovnih trena`nih
aktivnosti, donosi i ne{to novo.
- Ovog puta planirano je da se
vi{e pa`we posveti stru~nim
predavawima, seminarima, u~ewu.
Zna~i, jedan od ciqeva je i eduka-
cija kako sportista, tako i trene-
ra u stru~nom smislu - dodao je Gr-
bi}.
Doma}in ~etvrtog kampa bi-
}e Trebiwe sport i uprava ovog
grada.
- Sekretarijat za sport i omla-
dinu sa wima ima ugovor potpi-
san na pet godina. Kada se prvi
put po~elo sa organizovawem ak-
cije za Trebiwe smo se odlu~ili
zbog toga {to tamo postoje dobri
uslovi za rad u svim sportskim
granama. Naravno, iz godine u go-
dinu radimo na tome da se ti uslo-
vi i poprave, {to se posebno od-
nosi na terene - naglasio je Novak
Grbi}.
¥ M. I.
TRE]I SPORTSKI KAMP "TREBIWE 2005"
Savezi {aqu prijedloge
BAWA LUKA - Ve~eras (20
~asova) se igra druga finalna
utakmica plej-ofa ko{arka{kog
prvenstva BiH izme|u [irokog
Hercegtiska i Bosne.
Sarajlije vode sa 1:0 i u slu-
~aju da pobijede osvojili bi ti-
tulu prvaka. Ako doma}in slavi,
igra}e se tre}a utakmica i to 18.
juna u Sarajevu. ¥ D. C.
[IROKI HERCEGTISAK DO^EKUJE BOSNU
Odluka ili tre}i me~
SPORT U KARIKATURI
BAWA LUKA - Nekada{wi
bokser Slavije Goran Deli} pri-
prema se za svoj ~etvrti profesi-
onalni nastup, koji }e imati na re-
viji u Gradi{ci. Ova smotra odr-
`a}e se 9. jula na bazenima Sport-
skog centra "Novakovi}#.
U dosada{wa tri me~a zabiqe-
`io je tri pobjede i nada se da }e
i u ~etvrtom biti uspje{an.
- I ovaj put revija se organizu-
je pod pokroviteqstvom Srpske
bokserske profesionalne unije na
~ijem je ~elu Miroslav Popovi}.
Jo{ uvijek ne znam ko }e mi biti
rival. Najverovatnije }e to biti
bokser ili iz Ma|arske ili iz Bu-
garske. U dobroj sam formi, radim
pod nadzorom Zlatka Buri}a i vje-
rujem da mogu do nove pobjede - is-
takao je Deli}.
Promoter ovog me~a, kao i ra-
nijih Gorana Deli}a, bi}e Qubo-
mir Vidovi}.
- Do kraja godine, pored ove
borbe, planirano je da Deli} ima
jo{ tri me~a. U slu~aju da se stva-
ri budu povoqno razvijale, odnosno
ako Deli} ostvari sve pobjede, ra-
~unamo da bi mogao u}i me|u 40 naj-
boqih polute{ka{a Evrope - na-
glasio je Vidovi}.
U stru~nom {tabu Gorana De-
li}a svakom me~u veoma ozbiqno
prilaze. O tome svjedo~e rije~i
predsjednika Organizacionog od-
bora revije u Gradi{ci Qupka
Marjanovi}a:
- Prvo bih htio da zahvalim
vlasniku Sportsko-rekreativnog
centra "Novakovi}u# Ranku Nova-
kovi}u, koji nam je iza{ao u susret
i pomogao u organizaciji ove pri-
redbe. Sigurni smo da }e ova revi-
ja, koja }e se odr`ati pokraj baze-
na, biti pun pogodak i da }e na woj
prisustvovati veliki broj qubi-
teqa "plemenite vje{tine# - is-
takao je Marjanovi}.
¥ D. PA[AGI]
GORAN DELI] SE PRIPREMA ZA ^ETVRTI PROFI-NASTUP
REVIJA BOKSA NA BAZENUSmotra se organizuje pod pokroviteqstvom Srpskebokserske profesionalne unije
UVODNE BORBEPored Deli}evog me~a, pla-
nirano je da odr`e i jo{ dvije
uvodne borbe. U kategoriji do 75
kilograma nastupi}e Ivan Ri-
ba} (Srbija i Crna Gora), dok }e
preko 91 kg na ring iza}i wegov
zemqak Jovo Pudar. Rije~ je o
bokseru, koji je uspje{nu profe-
sionalnu karijeru ostvario u Sje-
diwenim Ameri~kim Dr`avama
i spada me|u 20 najboqih svjet-
skih superte{ka{a. Kao i Deli-
}u, i wima dvojici jo{ nisu po-
znati rivali.
BR^KO - Pionirska ekipa br-
~anskog Jedinstva Mobi'S osvoji-
la je {ampionsku krunu Republi-
ke Srpske u odbojci. Najmla|e tak-
mi~arke iz Br~kog na finalnom
turniru, ba{ kao i u prvenstvu (u
15 utakmica izgubile samo jedan
set), ponovo su bile najboqe i ta-
ko odbranile titulu koju su osvo-
jile pro{le godine.
U odlu~uju}em susretu final-
nog turnira odbojka{ke nade iz
Br~kog savladale su go{}e iz Vi-
{egrada sa 3:0 (25:11, 25:21, 25:6).
Bronzana medaqa pripala je Ru-
dom, koje je nadigralo Mladost 3:0
(25:19, 25:18, 25:21).
U prvom polufinalnom me~u
doma}e pionirke glatko i ubje-
dqivo sa 3:0 (25:12, 25:16, 25:21) sa-
vladale su Mladost, dok su u dru-
gom polufinalnom susretu mlade
Vi{egra|anke pobijedile vr{wa-
kiwe iz Rudog sa 3:1 (25:8, 25:13,
19:25, 25:18).
Za najboqu pionirku Republi-
ke Srpske treneri su izabrali
prima~a Jedinstva Mobi'S Bran-
kicu Mihajlovi}.
- Sre}na sam zbog osvojene ti-
tule, ali i priznawa koje sam do-
bila. Igrale smo najboqe i zaslu-
`eno smo osvojile pehar - rekla je
Brankica Mihajlovi}.
Pored we, za {ampionski sa-
stav, koji predvode treneri Dra-
go Davidovi} i Branislava Stoj-
kovi}, nastupile su: Tamara ^o-
vi}, Jovana Radi}, Gorana Jovi},
Jelena Markovi}, Milena Niko-
li}, Ajla Omerhoxi}, Maja Cum-
bo, Svewa Kurti}, Mirjana \u-
ri}, Awa Lazovi} i Ana Ra|en.
¥ S. G.
PIONIRKE JEDINSTVA PONOVO OSVOJILE TITULU PRVAKA REPUBLIKE SRPSKE
[ampionkeiz Br~kog
\ Pionirke Jedinstva Mobi'S: Potvrdile dominaciju
Osje}am se sli~no kao u qeto 1986.godine, kada sam iz ni{kogRadni~kog prelazio na
"Marakanu",
ka`e Stojkovi}
Broj: 04-120-002005/05
Br~ko, 14.6.2005. god.
Na osnovu ~lana 31. stava 1. ta~ke 1. i ~lana 34. stava 1. ta~ke 2. Zakona o javnim slu`benicima i nam-
je{tenicima ("Slu`beni glasnik Br~ko distrikta BiH# broj 41/04), a po Preporuci Odbora za za-
po{qavawe broj: OZ-04-120-81/05 od 6.6.2005. godine, Odjeqewe za buxet i finansije - Pododjeqewe za
osobqe i plate Vlade Br~ko distrikta BiH, raspisuje
JAVNI KONKURS
za prijem u radni odnos u Odjeqewu za stru~ne i administrativne poslove
Kancelarija za podr{ku mjesnim zajednicama i nevladinim organizacijama
Na neodre|eno vrijeme
1. Koordinator Omladinskog centra
Opis posla: upravqa radom Omladinskog centra; prati i primjewuje zakone iz oblasti rada mladih; u~estvu-
je u izradi potrebnih zakonskih i podzakonskih akata; priprema i razvija planove rada Centra; plani-
ra i prati utro{ak sredstava odobrenih buxetom Br~ko distrikta BiH; poma`e u razvoju i primjeni om-
ladinske politike Br~ko distrikta BiH u domenu rada Omladinskog centra; u~estvuje u pripremi i re-
alizaciji omladinskih programa i projekata ~ije sprovo|ewe zahtijeva kori{}ewe prostora Omladin-
skog centra; sara|uje sa omladinskim nevladinim organizacijama kao i drugim institucijama koje okupqa-
ju mlade i rade s mladima; ostvaruje kontakte i radi na wihovom razvoju iz oblasti me|unarodne om-
ladinske saradwe; brine o imovini i prostoru Omladinskog centra; razvija kriterijume za kori{}ewe
prostora Omladinskog centra; razvija i prati kodeks pona{awa korisnika prostora Omladinskog cen-
tra.
Broj izvr{ilaca: 1 (jedan).
Mjese~na bruto plata: 1.656,00 KM.
Posebni uslovi:
- VSS dru{tveni smjer;
- 3 (tri) godine radnog iskustva;
- polo`en stru~ni ispit.
Na odre|eno vrijeme do 31.12.2005. godine
2. Obezbje|ewe zgrade
Opis posla: vr{i sve poslove koji se odnose na obezbje|ivawe zgrade Omladinskog centra i ~uvawe ma-
terijalnih dobara u zgradi i oko zgrade; kontroli{e kretawe gra|ana u zgradi; vodi ra~una o pro-
tivpo`arnoj za{titi zgrade, te obavje{tava nadle`ne slu`be u slu~aju potrebe za wihovim anga`ovawem;
sara|uje s Policijom Br~ko distrikta BiH u slu~aju potrebe za wihovim anga`ovawem; vodi kwigu za-
pa`awa u toku smjene i izvje{tava {efa o eventualnim problemima uo~enim u toku obavqawa du`nos-
ti; vr{i i druge poslove po nalogu {efa.
Broj izvr{ilaca: 3 (tri).
Mjese~na bruto plata: 828,00 KM.
Posebni uslovi:
- SSS;
- 6 ({est) mjeseci radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima.
3. Majstor na odr`avawu - kotlovni~ar
Opis posla: vodi ra~una o zagrijavawu prostora Omladinskog centra u skladu sa odredbama o sezoni gri-
jawa; rukuje kotlovima i sistemom grijawa; odr`ava sistem u granicama propisanih bezbjednosnih para-
metara; planira nabavku energenata za zagrijavawe prostora; prati utro{ak energenata i obavje{tava
{efa o potrebnim nabavkama; vodi evidenciju o utro{ku energenata; vr{i sitnije popravke u zgradi
Omladinskog centra; obavje{tava {efa o eventualno nastalim {tetama i kvarovima u zgradi Om-
ladinskog centra koje nije u stawu sam da otkloni; vodi ra~una o odr`avawu rasvjetnih tijela i drugih
elektri~nih aparata u Omladinskom centru; radi na poslovima obezbje|ewa zgrade Omladinskog cen-
tra i upu}uje stranke zaposlenima u Omladinskom centru; vr{i i druge poslove po nalogu {efa.
Broj izvr{ilaca: 1 (jedan).
Mjese~na bruto plata: 828,00 KM.
Posebni uslovi:
- SSS - ma{inska {kola ili monter centralnog grijawa sa stru~nim ispitom ATK;
- 1 (jedna) godina radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima.
4. Sprema~ica
Opis posla: vr{i redovno odr`avawe ~isto}e u prostorijama Omladinskog centra; svakodnevno pregleda
i ~isti mokre ~vorove i sve sanitarije, bri{e namje{taj i opremu; usisava pra{inu u zgradi Omladin-
skog centra; iznosi sme}e iz kancelarija i zgrade; vr{i i druge poslove koji se odnose na odr`avawe
~isto}e; obavqa i druge poslove po nalogu {efa.
Broj izvr{ilaca: 2 (dva).
Mjese~na bruto plata: 639,00 KM.
Posebni uslovi:
- NK;
- 6 ({est) mjeseci radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima.
Slu`ba za zapo{qavawe
Na odre|eno vrijeme do povratka radnika sa bolovawa
5. Referent za savjetovawe, stru~no osposobqavawe i pripremu za zapo{qavawe
Opis posla: odr`ava individualne i grupne konsultacije sa zaposlenim licima i licima koja tra`e prom-
jenu zaposlewa; ispituje sklonost kandidata ka obavqawu odre|enih poslova; daje uputstva licima koja
tra`e zaposlewe i poslodavcima o suficitarnim i deficitarnim zanimawima, te mogu}nost dokvali-
fikacije i prekvalifikacije tih zanimawa; organizuje stru~na osposobqavawa, prekvalifikacije i dok-
valifikacije lica koja tra`e zaposlewe, kada to tra`i poslodavac pri zapo{qavawu tih lica; izra|uje
informativni materijal o zanimawima i mogu}nostima zapo{qavawa; ukqu~uje se u stru~no obrazovawe
djece i omladine ometane u psihi~kom ili fizi~kom razvoju te invalidnih lica kada su okolnosti u ko-
jima se nalaze ta lica va`an ~inilac za uspje{no zapo{qavawe ili pravilan izbor zanimawa; obavqa
i druge poslove po nalogu {efa kancelarije; za svoj rad direktno je odgovoran {efu kancelarije i {efu
Odjeqewa.
Broj izvr{ilaca: 1 (jedan).
Mjese~na bruto plata: 1.026,00 KM.
Posebni uslovi:
- SSS - dru{tveni smjer;
- 1 (jedna) godina radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima;
- neophodna kreativnost u radu.
Pravo prijave na konkurs imaju kandidati koji pored navedenih posebnih uslova moraju ispuwavati
sqede}e op{te uslove za zasnivawe radnog odnosa: da je dr`avqanin BiH; da je punoqetan; da nije obuh-
va}en odredbom ~lana IX stava I Ustava BiH; da je zdravstveno sposoban za vr{ewe poslova na navede-
nom radnom mjestu; da u posqedwe 3 (tri) godine (po~ev od dana objavqivawa konkursa) nije otpu{ten
iz dr`avne slu`be u institucijama BiH, odnosno entiteta usqed pravosna`no izre~ene disciplinske
mjere; da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak.
Uz prijavu na konkurs s kra}om biografijom i kontakt telefonom treba dostaviti ovjerene fotokopi-
je dokumenata:
1. Uvjerewe o dr`avqanstvu, ne starije od 6 ({est) mjeseci;
2. Rodni list;
3. Izjavu da kandidat nije obuhva}en odredbom ~lana IX stav I ustava BiH, koju je ovjerio nadle`ni or-
gan;
4. Diplomu o zavr{enoj stru~noj spremi;
5. Qekarsko uvjerewe, ne starije od 1 (jedne) godine;
6. Izjavu koju je ovjerio nadle`ni organ, da kandidat u posqedwe 3 (tri) godine (po~ev od dana objavqi-
vawa konkursa) nije otpu{ten iz dr`avne slu`be u institucijama BiH, odnosno entiteta radi pravos-
na`no izre~ene disciplinske mjere;
7. Uvjerewe da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak, ne starije od 3 (tri) mjeseca;
8. Dokaz o polo`enom stru~nom ispitu za radno mjesto pod rednim brojem 1;
9. Dokaz o polo`enom stru~nom ispitu ATK za radno mjesto pod rednim brojem 3;
10. Dokaz o radnom iskustvu.
Konkurs je otvoren od dana objavqivawa u sredstvima javnog informisawa i traje do 23.6.2005. godine.
Prijave s prilo`enim dokumentima treba slati na adresu: VLADA BR^KO DISTRIKTA BiH - Odje-
qewe za buxet i finansije - Pododjeqewe za osobqe i plate - Bulevar mira br. 1 ili dostaviti li~no u
zgradu Vlade Br~ko distrikta BiH - Bulevar mira br. 1, {alteri broj 10 i 11, najkasnije do 23.6.2005. go-
dine do 16 ~asova.
NAPOMENA: Odbor za zapo{qavawe vr{i}e selekciju kandidata na osnovu podataka iz prijava i samo
selektovani kandidati bi}e pozvani na intervju.
Obrazac prijave mo`e se preuzeti na infopultu u zgradi Vlade Br~ko distrikta BiH.
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
Sve informacije u vezi s konkursom mogu se dobiti u Odjeqewu za buxet i finansije - Pododjeqewu za
osobqe i plate, tel. broj 231-200 i 216-281.
REPUBLIKA SRPSKA
OSNOVNA [KOLA "IVO ANDRI]# BAWA LUKA
Ulica Branka Radi~evi}a broj 16
78000 BAWA LUKA
Broj: 40 /05.
Datum: 13.6.2005.
Na osnovu ~lana 125. stav 1. ta~ka 4. Zakona o osnovnoj {koli ("Slu`beni glasnik RS#, broj
38/04.), ~lana 2, ta~ka 5. Pravilnika o izboru i radu [kolskog odbora ("Slu`beni glasnik
RS# broj 85/04), [kolski odbor Osnovne {kole "Ivo Andri}# Bawa Luka raspisuje
KONKURS
za izbor i imenovawe direktora Osnovne {kole "Ivo Andri}# Bawa Luka
Za direktora {kole mo`e biti imenovano lice koje ispuwava sqede}e uslove:
- ima stru~nu spremu u skladu sa zakonom za nastavnika {kole, odnosno psihologa ili ped-
agoga;
- ima polo`en stru~ni ispit za obavqawe vaspitno-obrazovnog rada;
- ima najmawe pet godina iskustva u nastavi, odnosno na pedago{ko- psiholo{kim poslovi-
ma u {koli;
- nije osu|ivan pravosna`nom presudom na bezuslovnu kaznu zatvora;
- ima predlo`en program rada;
Rok za podno{ewe prijava kandidata je 15 (petnaest) dana od dana objavqivawa u dnevnom
listu "Glas Srpske#.
Direktor {kole se imenuje na period od 4 (~etiri) godine.
Kandidati su du`ni da uz prijavu dostave ovjerene kopije ili originale sqede}ih dokume-
nata:
- diplomu o zavr{enoj vi{oj {koli ili fakultetu;
- uvjerewe o polo`enom stru~nom ispitu za obavqawe vaspitno-obrazovnog rada;
- potvrdu o radnom iskustvu u nastavi, odnosno na pedago{ko-psiholo{kim poslovima u {koli;
- program rada;
- uvjerewe o neka`wavawu;
[kolski odbor }e pismenim putem obavijestiti sve u~esnike konkursa o odluci o imeno-
vawu direktora u roku od 8 (osam) dana od dana dono{ewa odluke [kolskog odbora.
Kandidati za direktora mogu dokumenta dostaviti li~no ili putem po{te na sqede}u
adresu: [kolski odbor Osnovne {kole "Ivo Andri}# Bawa Luka, Ulica Branka Radi~evi}a
broj 16, 78000 Bawa Luka, sa naznakom "Za konkurs#. Nepotpune i neblagovremeno pristigle
prijave ne}e se uzeti u razmatrawe prilikom izbora kandidata.
PREDSJEDNIK [KOLSKOG ODBORA
Na osnovu ~l. 3 Rje{ewa na~elnika op{tine Krupa na Uni, Licitaciona komisija op{tine
Krupa na Uni objavquje
OGLAS
ZA PRIKUPQAWE PONUDA
Br. Tendera/Ugovora: BA-CCDP-NNCB-1138-WW-005-BBL-BBOS3538
Datum: 13.6.2005.
Br. kredita Svjetske banke: 3538 BOSKredit odobren za: Projekat razvoja zajednice
(Community Development Project-CDP)
1. Republika Srpska, iz kredita Svjetske banke - Me|unarodne asocijacije za razvoj (IDA),
realizuje projekat razvoja zajednice te namjerava dijelom sredstava finansirati Ugovor
br. BA-CCDP-NNCB-1138-WW-005-BBL-BBOS3538 "Rekonstrukcija i asfaltirawe puta od mosta do
D. Petrovi}a#, u op{tini Krupa na Uni. Oglas za prikupqawe ponuda otvoren je za sve
ponu|a~e iz podobnih zemaqa, navedenih u Uputstvu: Nabavke i ugovarawa po zajmovima IBRD-
a i kreditima IDA.
2. Fond za razvoj i zapo{qavawe, zadu`en za realizaciju Projekta razvoja zajednice,
u svojstvu Investitora i Op{tina Krupa na Uni u svojstvu Poslodavca, pozivaju podobne
ponu|a~e sa licencom za gra|ewe objekata niskogradwe, da dostave svoje zatvorene ponude
za izvo|ewe radova - "Rekonstrukcija i asfaltirawe puta od mosta do D. Petrovi}a# u op{ti-
ni Krupa na Uni.
3. Licitaciona dokumentacija se mo`e preuzeti kod Poslodavca, na adresi nazna~enoj na
kraju ovog oglasa, uz prethodnu uplatu iznosa od 50 KM na ra~un Poslodavca
Ra~un broj: 56200700002667-08
Kod Banke: Razvojna banka Jugoisto~ne Evrope
Sve informacije se tako|e mogu dobiti na navedenoj adresi.
4. Validnost ponude je 90 dana od dana otvarawa ponuda. Povla~ewe ponude iz procesa vred-
novawa, od isteka roka za predaju ponuda, do isteka validnosti ponude, uzrokova}e iskqu~ewe
ponu|a~a iz budu}ih CDP projekata, na godinu dana.
5. Rok za predaju ponuda je 21 dan od dana objavqivawa oglasa, do 13 ~asova posqedweg dana
roka, kada }e se u prisustvu predstavnika ponu|a~a koji ̀ ele da prisustvuju, ponude otvoriti.
Zakaswele ponude ne}e se otvarati. Otvarawe ponuda obavi}e se u isto vrijeme na nazna~enoj
adresi.
Poslodavac: Op{tina Krupa na Uni
Kontakt osoba: Mladen Kotur
Adresa: Dowi Dubovik
Telefon: 052/480-835
PREDUZE]E ZA RIBARSTVO
"SANI^ANI# AD PRIJEDOR
Na osnovu ~lana 246. Zakova o preduze}ima (Slu`beni glasnik Republike Srpske" br. 24/98, 62/02, 66/02,
38/03 i 97/04.) i ~lana 43. Statuta Preduze}a za ribarstvo "Sani~ani" a.d. Prijedor - pre~i{}en tekst
br. 593/04. od 17.05.2004. godine, Upravni odbor
SA3IVA
Skup{tinu akcionara Preduze}a za ribarstvo "Sani~ani# a.d. Prijedor
Skup{tina }e se odr`ati 6.7.2005. godine u prostorijama Preduze}a za ribarstvo "Sani~ani# a.d. Pri-
jedor u Sani~anima, sa po~etkom u 10 ~asova.
Za sjednicu Skup{tine predla`e se sqede}i:
DNEVNI RED:
1. Usvajawe zapisnika sa prethodne sjednice.
2. Izbor revizora finansijskih izvje{taja za 2004. godinu.
3. Razmatrawe Izvje{taja Nadzornog odbora o rezultatima nadzora.
4. Usvajawe godi{weg obra~una i izvje{taja o poslovawu Dru{tva za 2004. godinu.
5. Dono{ewe odluke o raspore|ivawu godi{we dobiti Preduze}a.
6. Dono{ewe odluke o visini naknade za rad ~lanovima Upravnog i 7. Nadzornog odbora.
Materijal za sjednicu Skup{tine nalazi se u Pravnoj slu`bi Dru{tva i dostupan je na uvid svim lici-
ma koji imaju opravdan pravni interes.
Pravo u~e{}a i pravo glasa na Skup{tini ostvaruje se na osnovu izvje{taja Centralnog registra har-
tija od vrijednosti sa stawem na dan dono{ewa odluke o sazivawu Skup{tine.
U slu~aju da se Skup{tina ne odr`i navedenog dana zbog nedostatka kvoruma, ponovqena sjednica Skup{tine
}e se odr`ati dana 11.7.2005. godine u isto vrijeme , na istom mjestu i sa istim dnevnim redom.
Pozivamo sve akcionare, udru`ewa akcionara i wihove punomo}nike da prisustvuju Skup{tini ak-
cionara.
Prijedor, 14.6.2005. god. Upravni odbor "Sani~ani# AD Prijedor
Bosna i Hercegovina
BR^KO DISTRIKT
BOSNE I HERCEGOVINE
Vlada Br~ko distrikta
Bosna i HercegovinaBR^KO DISTRIKT
BOSNE I HERCEGOVINEVlada Br~ko distrikta
srijeda, 15. jun 2005. OGLASI 5
DOM ZDRAVQA
BIJEQINA BIJEQINA
Na osnovu ~lana 10. stav 4. i ~lana 19. stav 2. Zakona o radu, ~lana 6-13. Pravilnika o radu
Doma zdravqa Bijeqina i Odluke broj: 1032/05. od 13.6.2005. godine, r as p i s uj e se
PONOVNI OGLAS
za prijem radnika u radni odnos na odre|eno vrijeme (jedna godina)
1. DOKTOR MEDICINE za rad u ambulanti Pelagi}evo (sektorska ambulanta pri slu`bi
Op{ta-porodi~na medicina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1 izvr{ilac.
USLOVI: Pored op{tih uslova propisanih Zakonom (da su dr`avqani BiH, da imaju op{tu
zdravstvenu sposobnost), kandidati moraju da ispuwavaju i posebne uslove: zavr{en medi-
cinski fakultet i polo`en stru~ni ispit. Prednost imaju kandidati sa zavr{enom doe-
dukacijom iz porodi~ne medicine ili su u nastavnom procesu, i polo`enim voza~kim ispit-
om i poznavawem rada na ra~unaru.
Uz prijavu na oglas, kandidati su du`ni dostaviti odgovaraju}u dokumentaciju kojom dokazu-
ju ispuwavawe tra`enih uslova.
Oglas ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavqivawa u dnevnom listu "Glas Srpske#.
Prijave slati na adresu: Doma zdravqa Bijeqina, ulica Srpske vojske broj 53, 76300 Bije-
qina, ili predati li~no u slu`bu Op{tih poslova Doma zdravqa Bijeqina.
"VU^JAK# AD
za trgovinu na veliko, malo
i spoqnu trgovinu Bosanski Brod
Na osnovu ~lana 61. i u skladu sa ~lanom 63. Statuta "VU^JAK# AD Bosanski Brod, direktor AD
SAZIVA
REDOVNU GODI[WU SKUP[TINU "VU^JAK# AD BOSANSKI BROD
I. - Skup{tinu akcionara "VU^JAK# AD Bosanski Brod sazivam za dan 11.07.2005. godine
(ponedjeqak) u Upravi AD, sa po~etkom u 12 ~asova.
II. — Skup{tini akcionara predla`em sqede}i:
DNEVNI RED:
1. Izbor Predsjedavaju}eg Skup{tine AD,
2 Usvajawe zapisnika sa prethodne Skup{tine AD, odr`ane 5.3.2004 godine,
3. Izvje{taj o rezultatu javne ponude za preuzimawe "VU^JAK# AD,
4. Usvajawe Izvje{taja o poslovawu i utvr|ivawe godi{weg obra~una za 2004. godinu, te dono{ewe
odluke o raspodjeli dobiti,
5. Usvajawe Poslovnog plana za 2005 godinu.
6. Teku}a pitawa.
III. - U slu~aju da se Skup{tina AD ne odr`i u zakazanom terminu, nova Skup{tina se zakazuje za dan
18. 7.2005 godine u 12 ~asova, na istom mjestu i sa istim prijedlogom dnevnog reda.
IV. - Materijal za Skup{tinu AD bi}e dostavqeni akcionarima sa pravom glasa i zastupnicima u
roku 8 dana od dana zakazivawa skup{tine
Bosanski Brod, 14.6. 2005 god. DIREKTOR
Na osnovu ~l. 63. a u vezi sa ~l. 407. Zakona o preduze}ima ("Sl. glasnik RS# br.
24/98, 62/02 i 38/03), te odluke o pripajawu, direktor d.o.o. "METALPLAST# Der-
venta objavquje s q e d e } e:
OBAVJE[TEWE
o pokretawu postupka pripajawa preduze}a
I"METALPLAST# Preduze}e za proizvodwu, trgovinu i usluge, dru{tvo sa
ograni~enom odgovorno{}u Derventa, sa sjedi{tem u Derventi, Derventski Lug bb,
JIB 4400149420005, mati~ni broj 1942956, registrovano kod Osnovnog suda u Dobo-
ju dana 21. 3.2001. g. rje{ewe broj U/I-151/2001, pripaja se Preduze}u za unutra{wu
i spoqnu trgovinu "METALVIS# d.o.o. , Derventa, sa sjedi{tem u Derventi, Der-
ventski Lug bb.
IIU roku od 8 (osam) dana, od dana objavqivawa, povjerioci d.o.o. "METALPLAS-
TA# Derventa, mogu prijaviti svoja eventualna potra`ivawa, radi realizacije is-
tih do momenta pripajawa preduze}a.
Derventa, 16.5.2005.g.
Dir. d.o.o. "METALPLAST# Derventa
ODJP "VODOVOD# TREBIWE
Broj: 394
Datum:14.6.2005.god.
Na osnovu ~lana 6. Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni Glasnik Republike Srpske#, broj: 75/04),
~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni
glasnik Republike Srpske#, broj: 41/03) i ~lana 49. Statuta Preduze}a, Odluke o utvr|ivawu uslo-
va, standarda i kriterijuma za izbor ~lanova Nadzornog odbora Preduze}a broj: 300-7 od 10.5.2005.
god, Osniva~ka skup{tina JP "Vodovod# AD Trebiwe na sjednici odr`anoj 10.5.2005.god. donijela
je Odluku broj: 300-8 kojom se raspisuje:
JAVNI KONKURS
ZA IZBOR I IMENOVAWE ^LANOVA NADZORNOG ODBORA PREDUZE]A
ISPRED DR@AVNOG KAPITALA I FONDA ZA RESTITUCIJU
I Skup{tina akcionara od ukupno tri ~lana Nadzornog odbora, imenova}e dva ~lana kao pred-
stavnike dr`avnog kapitala i Fonda za restituciju.
II Nadle`nost Nadzornog odbora propisana je ~lanom 7. Zakona o javnim preduze}ima i ~lanom 51.
Statuta Preduze}a.
III Uslovi za imenovawe.
Kandidati treba da ispuwavaju sqede}e uslove:
1. Op{ti uslovi koji sadr`e sqede}e:
a. dasu stariji od 18 godina,
b. da imaju op{tu zdravstvenu sposobnost,
v. da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kom nivou vlasti BiH
ili entitetu, u periodu od 3 godine prije dana objavqivawa ovog konkursa,
g. da nije osu|ivan za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u Nadzornom
odboru Preduze}a,
d. da se na wih ne odnosi ~lan IX 1. Ustava BiH.
2. Posebni uslovi koji ~ine sqede}e:
a. da kandidat ima visoku stru~nu spremu tj. VII stepen ekonomskog, pravnog ili tehni~kog smjera,
b. najmawe 5 godina radnog iskustva u struci,
v. poznavawe procesa rada preduze}a.
3. Sukob interesa:
Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba in-
teresa kako je to propisano odredbama:
a. ~lan 5. Zakona o sukobu interesa ("Slu`beni Glasnik RS", broj: 34/02),
b. ~lan 13. Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik RS#, broj: 75/04),
v. ~lan 5. Zakona o Ministarskim, Vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske ("Slu`beni
glasnik RS#, broj: 41/03),
4. Imenovawe ~lanova Nadzornog odbora vr{i se na period od ~etiri godine i mogu biti ponovo
imenovani.
5. Potrebna dokumenta kojima kandidat dokazuje ispuwavawe uslova za imenovawe iz ovog konkur-
sa, dostaviti na adresu JP "Vodovod# AD Trebiwe, ulica Luke ]elovi}a-Trebiwca, broj 2, sa
napomenom: Konkursnoj komisiji za izbor ~lanova Nadzornog odbora, li~no ili putem po{te.
Uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak ne mo`e biti starije od 3 mjeseca, a uvjerewe o dr`avqanstvu
ne mo`e biti starije od 6 mjeseci.
Kandidat treba uz prijavu za javni konkurs da dostavi biografiju sa podacima o kretawu na
poslovima.
6. Rok za podno{ewe prijave je 14 dana od dana objavqivawa konkursa u "Slu`benom glasniku Re-
publike Srpske# i u dnevnom listu "Glas Srpske#.
7. Neblagovremene i nepotpune prijave kandidata ne}e se uzimati u razmatrawe.
SKUP[TINA AKCIONARA
JP "VODOVOD#, AD. TREBIWE
PREDSJEDNIK
SKUP[TINE AKCIONARA
Na osnovu ~lana 19. i 20. Zakona o javnim nabavkama BiH ("Sl. glasnik BiH#, br. 49/04), na~el-
nik Op{tine Vi{egrad, objavquje
OBAVJE[TEWE O NABAVCI
Radovi
Dio 1: UGOVORNI ORGAN
1.1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA
1.2. ADRESA NA KOJOJ SE MOGU DOBITI DODATNE INFORMACIJE
kao pod 1.1.
1.3. ADRESA NA KOJOJ SE MO@E DOBITI DOKUMENTACIJA
kao pod 1.1.
1.4. ADRESA NA KOJU SE DOSTAVQAJU PONUDE/ZAHTJEVI ZA U^E[]E
kao pod 1.1.
1.5. VRSTA UGOVORNOG ORGANA
1.5. b na lokalnom nivou
Dio 2: PREDMET UGOVORA
2.1. VRSTA UGOVORA
radovi
2.2. OPIS PREDMETA UGOVORA:
Izvo|ewe radova na izradi {umsko privredne osnove za {ume u privatnom vlasni{tvu na po-
dru~ju op{tine Vi{egrad:
- 3300 hektara visoke {ume
- 1419 hektara izdana~ke {ume
2.3. UKUPNA KOLI^INA (BROJ JEDINICA) I/ILI OBIM UGOVORA
Koli~ina prema tehni~koj specifikaciji tenderske dokumentacije
2.4. MJESTO ISPORUKA ROBA ILI LOKACIJA IZVR[EWA USLUGA I RADOVA
Zgrada op{tine Vi{egrad
2.5. PODJELA NA LOTOVE
Ne
2.8. PRIHVATQIVOST ALTERNATIVNIH PONUDA
Ne
Dio 3. PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNI^KE INFORMACIJE
3.1. Uslovi za u~e{}e - li~na situacija (~lan 23. ZJN)
Dobavqa~ je du`an predo~iti dokaze da nema smetwi za wegovo u~e{}e u otvorenom postupku
za dodjelu ugovora u smislu odredbi ~lana 23. stav 1. ta~ka a.b.c.e.c. i f.
Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine; prilo`eni dokazi ne mogu biti stariji od 3
mjeseca i moraju biti izdati od strane nadle`nih organa BiH.
3.2.USLOVI ZA U^E[]E SPOSOBNOST ZA OBAVQAWE PROFESIONALNE DJE-
LATNOSTI (~lan 24. ZJN).
Dokumentacija potrebna u svrhu kvalifikacije nabavqa~a:
Naziv i ta~na adresa nabavqa~a, poreski i identifikacioni broj
Ovjerena fotokopija rje{ewa iz sudskog registra sa svim pojedina~nim ovjerenim prilozima.
Dio 4. POSTUPAK
4.1. VRSTA POSTUPKA
otvoreni
4.2. KRITERIJUMI ZA DODJELU UGOVORA (~lan 34. ZJN)
(b)ekonomski najprihvatqivija ponuda u smislu ni`e navedenih kriterijuma:
- najni`a cijena
- uslovi pla}awa
- dinamika i rok izvr{ewa radova
- referenc lista
4.3. USLOVI ZA DOBIJAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE (~lan 18. ZJN)
Tenderska dokumentacija po ovom otvorenom postupku mo`e se preuzeti u Stru~noj slu`bi
Op{tine Vi{egrad odmah nakon objavqivawa u "Sl. glasniku BiH# svakim radnim danom od 9
do 14 ~asova uz podno{ewe potvrde o uplati tro{kova tendera u iznosu od 50,00 KM, pla}awe
se vr{i preko transakcijskog ra~una 5620060000126204 s pozivom na broj
ostali op{tinski prihodi 729 124 kod Razvojne banke Jugoisto~ne Evrope Bawa Luka Ekspoz-
itura Vi{egrad.
4.4. ROK ZA PRIJEM PONUDA/ZAHTJEVA ZA U^E[]E
Rok za prijem ponuda je 28 dana od dana objavqivawa Obavje{tewa o javnoj nabavci u "Slu`benom
glasniku BiH# i "Glasu Srpske#. Na koverti nazna~iti "Ponuda za izradu {umskoprivredne os-
nove-ne otvarati#. Ponude dostavqene poslije navedenog roka ne}e se uzimati u razmatrawe.
Adresa prijema ponuda: Op{tina Vi{egrad, Ulica Kraqa Petra Prvog, 73240 Vi{egrad, ili
neposredno u prijemnoj kancelariji.
4.5. DATUM I MJESTO OTVARAWA PONUDA
Dana 13.7.2005. godine u 11 ~asova u prostorijama Op{tine Vi{egrad.
Dio 5 DODATNE INFORMACIJE
Sve dodatne informacije mogu se dobiti u sjedi{tu naru~ioca ili na telefon: 058/620-823.
REPUBLIKA SRPSKA
OP[TINA VI[EGRAD
- Na~elnik Op{tine -
Broj: 02-013-310/05
Datum: 30.5.2005. godine
NA^ELNIK OP[TINE
Organizacija: Op{tina Vi{egrad Kontakt osoba: Sne`ana Ne{kovi}
Adresa: Kraqa Petra Prvog Po{tanski broj: 73240 Vi{egrad
Grad: Vi{egrad Identifikacioni broj: 4400503020001
Telefon: 058/620-823; faks: 058/620-602, 058/620-226
srijeda, 15. jun 2005.OGLASI6
REPUBLIKA SRPSKA
OP[TINA PALE
NA^ELNIK
Telefon: 057/223-459; Faks: 057/ 223-061
www pale rs.ba
Na osnovu ~lana 5. Zakona o gra|evinskom zemqi{tu Republike Srpske "Sl. glasnik
RS#, br.86/03) i ~lana 16. Odluke o gra|evinskom zemqi{tu ("Sl.novine grada I. Sara-
jevo#, br.4/03), na~elnik op{tine Pale raspisuje
KONKURS
za dodjelu neizgra|enog gra|evinskog zemqi{ta
za izgradwu stambenih i poslovno-stambenih objekata
1. Raspisuje se konkurs za dodjelu na kori{}ewe neizgra|enog gra|evinskog zemqi{ta
radi gra|ewa individualnih stambenih i stambeno-poslovnih objekata na lokaliteti-
ma:
- Luke 2 (8 lokacija) u Palama (V stambeno-poslovna zona)
- Repca 1 (13 lokacija ) u Palama (VI stambeno-poslovna zona)
- Kremenita brda (7 lokacija) u Palama ( VI stambeno-poslovna zona)
- Ekonomija Mokro u Mokrom (VI stambeno-poslovna zona)
- Luke 2 (drugi dio) u Palama (VI stambeno poslovna zona)
2. Predmet dodjele su gra|evinske parcele veli~ine od 200 do 600 mŸ i najvi{e dozvo-
qene spratnosti P+ 1 + Pk.
3. Predmet dodjele je neure|eno gra|evinsko zemqi{te, a lica kojima bude dodijeqeno
gra|evinsko zemqi{te oslobo|ena su pla}awa naknade tro{kova ure|ewa, ali su du`ni
da izvr{e ure|ewe na cijeloj povr{ini dodijeqenog zemqi{ta, saglasno urbanisga~ko-
tehni~kim i drugim uslovima koji }e biti utvr|eni u urbanisti~koj saglasnosti.
4. Za dodijeqeno zemqi{te pla}a se naknada u iznosu od 6,60 KM za 1 mŸ zemqi{ta
(V stambeno poslovna zona), odnosno 5,50 KM za 1 mŸ zemqi{ta (VI stambeno-poslovna
zona) i naknada za pogodnosti (renta) u iznosu od 16,00 KM po 1 mŸ korisne povr{ine
objekta koji se gradi (V stambeno-poslovna zona),odnosno 8,00 KM po 1 mŸ korisne
povr{ine objekta (VI stambeno-poslovna zona).
Naknada }e biti utvr|ena rje{ewem o dodjeli gra|evinskog zemqi{ta. Licu kojem se
dodijeli gra|evinsko zemqi{te ne}e se izdati odobrewe za gra|ewe, niti }e se
izvr{iti ukwi`ba prava kori{}ewa zemqi{ta radi gra|ewa u katastru nekretnina,
odnosno u zemqi{noj kwizi, dok ne podnese dokaz da je izmirio naknadu za zemqi{te.
5. Lica kojim se dodjeli neizgra|eno gradsko gra|evinsko zemqi{te, gube pravo ko-
ri{tewa zemqi{ta radi gra|ewa, ako u roku od jedne godine od pravosna`nosti rje{ewa
o dodjeli zemqi{ta na kori{tewe radi gra|ewa ne podnesu zahtjev za izdavawe odobre-
wa za gra|ewe, odnosno ako u roku od jedne godine od izdavawa odobrewa za gra|ewa ne
izvedu prete`an dio radova na gra|evini tj. izgradi objekat sa prvom nadzemnom strop-
nom konstrukcijom.
6. Kriterijumi za utvr|ivawe prava prvenstva na konkurs su:
- stambene situacija lica koja u~estvuju na konkursu,
- broj ~lanova zajedni~kog porodi~nog doma}instva
- u~e{}e u ratu od 1990. do 1995. godine ili svojstvo ~lana zajedni~kog porodi~nog do-
ma}instva poginulog borca,
- postojawe invalidnosti,
- zdravstveno stawe.
7. U prijavi na konkurs lice koje konkuri{e du`no je nazna~iti na koju lokaciju
konkuri{e i prilo`iti sqede}a dokumenta:
- dokaz da u svojini nema zemqi{ta za gra|ewe ku}e, ku|u ili stan na podru~ju op{tine
Pale,
- ku}nu listu,
- dokaz o u~e{}u u ratu, status ~lana porodice poginulog borca ili ratnog vojnog in-
valida,
- dokaz o zdravstvenom stawu,
- dokaz da lice koje konkuri{e i ~lanovi wegovog porodi~nog doma}instva iz 1991. go-
dine ne koriste imovinu za koju je podnesen zahtjev za vra}awe shodno Zakonu o prestanku
primjene Zakona o kori{}ewu napu{tene imovine Republike Srpske.
8. Ukoliko u~esnik kojem je dodijeqeno gra|evinsko zemqi{te u svrhu gra|ewa stam-
benog objekta ne plati utvr|eni iznos naknade za dodijeqeno zemqi{te ili odustane
od prijave na konkurs, zemqi{te }e se dodijeliti drugom u~esniku konkursa prema re-
du prvenstva.
9. Prijave na konkurs razmatra}e Komisija za sprovo|ewe konkursa za dodjelu neiz-
gra|enog gra|evinskog zemqi{ta radi gra|ewa. Svi u~esnici konkursa pismeno }e
biti obavije{teni o rezultatima konkursa.
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.
11. Prijave na konkurs podnose se u roku od 15 dana od dana objavqivawa u sredstvima
javnog informisawa oba entiteta.
S obzirom na ve|i broj slobodnih lokacija na lokalitetu Ekonomija Mokro i Luke 2
(drugi dio) konkurs je otvoren do popune ovih lokaliteta.
Prijave se podnose putem po{te na adresu: Op{tina Pale, Ul. Romanijska 15 Pale ili
neposredno na pisarnici Op{tine Pale u zatvorenim kovertama sa naznakom "ZA
KONKURS#.
12. Sve ostale informacije o gra|evinskim parcelama i uslovima dodjele mogu se do-
biti u Odjeqewu za prostorno ure|ewe i stambeno komunalne poslove op{tine Pale
svakog radnog dana od 9 do 12 ~asova ili na telefon: 057/226-310.
OSNOVNI SUD GRADI[KA
ZEMQI[NO KWI@NA KANCELARIJA
BROJ: DN-766/2005
DANA: 10.6. 2005.god.
Osnovni sud Gradi{ka na osnovu ~l. 63. i ~l. 67, stav 2. ZZK ("Sl. glasnik Republike Srpske# br- 67)
od 15.8.2003.god. vr{i
NAJAVU
U zemqi{no kwi`nom predmetu Veqki} Svete, sin Save, iz Gradi{ke, ul. Dragana Raganovi}a br.4
koji se odnosi na zemqi{te upisano u p.l. br.1505 k.o.Gradi{ka grad parcela k.~.br.292/29 ul.Lepe Ra-
di}, dvori{te ku}a i zgrada sve u povr{ini od 526 mŸ
Zemqi{no kwi`ni sud namjerava po zahtjevu Veqki} Svete, sin Save, iz Gradi{ke, a u skladu sa ~l.
63 i narednim Zakonima o zemqi{nim kwigama uspostaviti zemqi{no kwi`ni ulo`ak, koji je
uni{ten u Drugom svjetskom ratu.
Kao vlasnika navedene nekretnine sud namjerava u zemqi{no kwi`ni ulo`ak koji treba da se uspostavi
upisati Veqki} Svetu, sina Save.
Lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neka druga prava na toj nekretnini pozivaju se da svoje pra-
vo prijave u roku od 60 ({ezdeset) dana od dana najave putem podneska u dva primjerka i da podnesu
dokaze za to, u suprotnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave ZK-ulo{ka.
Lica koja pola`u neko pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmawe
jo{ sqede}ih 90 (devedeset) dana kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze (~l.67 st.
4ZZK). Ukoliko u ovom produ`enom roku ne uslijedi prijava, sud }e izvr{iti uspostavu ZK-ulo{ka
na osnovu postoje}ih dokaza (~. 64.ZZK) (~l. 67, st.5 ZZK).
OSNOVNI SUD GRADI[KA
ZEMQI[NO KWI@NA KANCELARIJA
BROJ: DN-707/2005
DANA: 9.6.2005.god.
Osnovni sud Gradi{ka na osnovu ~l. 63 i ~l. 67 stav 2 ZZK ("Sl. glasnik Republike Srpske# br- 67)
od 15.8.2003.god. vr{i
NAJAVU
U zemqi{no kwi`nom predmetu Rapi} Nedeqka, sin Vojislava, Gradi{ka, ul. Put srpske vojske, ko-
ji se odnosi na zemqi{te upisano u p.l.br.2099 k.o. Gradi{ka selo, parcela br. 2520/6 Kovanluk wi-
va u povr{ini od 691 mŸ i parcela br.2520/6 Kovanluk ku}a i zgrada u povr{ini od 203mŸ.
Zemqi{no kwi`ni sud namjerava po zahtjevu Rapi} Nedeqka, sin Vojislava, u skladu sa ~l.63 i nared-
nim Zakonima o zemqi{nim kwigama uspostaviti zemqi{no kwi`ni ulo`ak, koji je uni{ten u Dru-
gom svjetskom ratu.
Kao vlasnika navedene nekretnine sud namjerava u zemqi{no kwi`ni ulo`ak koji treba da se uspostavi
upisati Rapi} Nedeqka, sin Vojislava, iz Gradi{ke. Lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neka
druga prava na toj nekretnini pozivaju se da svoje pravo prijave u roku od 60 ({ezdeset) dana od dana
najave putem podneska u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom wihovo pravo ne}e biti
uzeto u obzir prilikom uspostave ZK-ulo{ka.
Lica koja pola`u neko pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmawe
jo{ sqede}ih 90 (devedeset) dana kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze (~l.67 st.
4ZZK). Ukoliko u ovom produ`enom roku ne uslijedi prijava, sud }e izvr{iti uspostavu ZK-ulo{ka
na osnovu postoje}ih dokaza (~l. 64 ZZK ) (~l 67, st 5 ZZK).
U zemqi{no kwi`nom predmetu Rapi} Vojislava, sin
Igwatije, Gradi{ka, ul. Put srpske vojske, koji se
odnosi na zemqi{te upisano u p.l.br.638 k.o. Gra-
di{ka selo, parcela br. 2520/2 Kovanluk wiva u
povr{ini od 500mŸ, parcela br. 2520/2 Kovanluk wi-
va, parcela br.2520/2 Kovanluk ku}a i zgrada u
povr{ini od 302mŸ, parcela br.2521/4 Konvaniuk-put
livada u povr{ini od 663mŸ, parcela br.2521/7 Kon-
vanluk ekonomsko dvori{te u povr{ini od 500mŸ,
parcela br.2521/7 Kovanluk wiva u povr{ini od
458mŸ, parcela br.2521/7 Kovanluk fabrika u
povr{ini od 572mŸ, parcela br.2522/1 Kovnluk
ekonomsko dvori{te u povr{ini od 4847mŸ, parcela
br.2522/1 Kovanluk privredna zgrada u povr{ini od
1567mŸ, parcela br.2522/2 \uri~ka ulica u povr{ini
od 146mŸ, parcela br.2522/3 Kovanluk put pristupni
put u povr{ini od 216mŸ.
Zemqi{no kwi`ni sud namjerava po zahtjevu Rapi}
Vojislava, sin Igwatije, iz Gradi{ke u skladu sa
~l.63 i narednim Zakonima o zemqi{nim kwigama us-
postaviti zemqi{no kwi`ni ulo`ak, koji je uni{ten
u Drugom svjetskom ratu.
Kao vlasnika navedene nekretnine sud namjerava u
zemqi{no kwi`ni ulo`ak koji treba da se uspostavi
upisati Rapi} Vojislava, sin Igwatije, iz Gradi{ke.
Lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neka druga
prava na toj nekretnini pozivaju se da svoje pravo pri-
jave u roku od 60 ({ezdeset) dana od dana najave putem
podneska u dva primjerka i da podnesu dokaze za to,
u suprotnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir
prilikom uspostave ZK-ulo{ka.
Lica koja pola`u neko pravo na toj nekretnini mogu
navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmawe jo{
sqede}ih 90 (devedeset) dana kako bi im se dala
mogu}nost da pribave potrebne dokaze (~l.67 st.
4ZZK). Ukoliko u ovom produ`enom roku ne uslije-
di prijava, sud }e izvr{iti uspostavu ZK-ulo{ka na
osnovu postoje}ih dokaza (~l. 64 ZZK ) (~l 67. st 5
ZZK).
OSNOVNI SUD GRADI[KA
ZEMQI[NO KWI@NA KANCELARIJA
BROJ: DN-746/2005
DANA: 10.6.2005.god.
Osnovni sud Gradi{ka na osnovu ~l. 63 i ~l. 67. stav 2 ZZK ("Sl. glasnik Republike Srpske# br-67)
od 15.8.2003.god. vr{i
NAJAVU
U zemqi{no kwi`nom predmetu Suboti} Uro{a, sin Jove, Gradi{ka, Omladinska br.3 koji se odnosi
na zemqi{te upisano u pl.br 1300 k.o.Gradi{ka grad parcela k.~.br.268/11, Ul. V. Radi}a, dvori{te
ku}a i zgrada, sve u povr{ini od 510mŸ. Zemqi{no kwi`ni sud namjerava po zahtjevu Suboti} Uro{a,
sin Jove, iz Gradi{ke, a u skladu sa ~l. 63 i narednim Zakonima o zemqi{nim kwigama uspostaviti
zemqi{no kwi`ni ulo`ak, koji je uni{ten u Drugom svjetskom ratu. Kao vlasnika navedene nekret-
nine sud namjerava u zemqi{no kwi`ni ulo`ak koji treba da se uspostavi upisati Suboti} Uro{a,
sin Jove.
Lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neka druga prava na toj nekretnini pozivaju se da svoje pra-
vo prijave u roku od 60 ({ezdeset) dana od dana najave putem podneska u dva primjerka i da podnesu
dokaze za to, u suprotnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave ZK-ulo{ka.
Lica koja pola`u neko pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmawe
jo{ sqede}ih 90 (devedeset) dana kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze ~l.67, st.
4ZZK). Ukoliko u ovom produ`enom roku ne uslijedi prijava, sud }e izvr{iti uspostavu ZK-ulo{ka
na osnovu postoje}ih dokaza (~l. 64.ZZK ) (~l. 67. st.5 ZZK).
"RAFINERIJA UQA MODRI^A# AD
MODRI^A
Broj: KJN-2/05
Datum: 14.6.2005. godine
Predmet: Dopuna javnog oglasa
Na osnovu zakqu~ka Komisije za javno nadmetawe "Rafinerije uqa Modri~a# AD Modri~a
od 13.4.2005. godine, Komisija za javno nadmetawe objavquje
DOPUNU JAVNOG OGLASA
ZA PRODAJU NEKRETNINA PUTEM PRIKUPQAWA PISMENIH PONUDA
OBJAVQENOG DANA 11.6.2005. GODINE U "GLASU SRPSKE#
Javni oglas za prodaju nekretnina putem prikupqawa pismenih ponuda dopuwuje se i to:
- Po~etna cijena nekretnine iznosi 104.950 KM.
- U javnom nadmetawu mogu u~estvovati ponu|a~i koji su uplatili 10% od procijewene vri-
jednosti nekretnine na ra~un Rafinerije uqa Modri~a AD Modri~a koji se vodi kod Razvo-
jne banke Jugoisto~ne Evrope, Filijala Modri~a broj: 562-011-00002370-24, te primjerak up-
latnice dostaviti uz ponudu.
- Ponu|a~i su du`ni navesti broj ra~una na koji }e im se izvr{iti povrat sredstava nakon
prodaje nekretnine, a ~ija ponuda nije prihva}ena.
- Krajwi rok za dostavqawe ponuda je 21.6.2005. do 10 ~asova. KOMISIJA
ZA JAVNO NADMETAWE
srijeda, 15. jun 2005. OGLASI 7
OSNOVNI SUD GRADI[KA
ZEMQI[NO KWI@NA KANCELARIJA
BROJ: DN-708/2005
DANA: 9.6.2005.god.
Osnovni sud Gradi{ka na osnovu ~l.63 i ~l. 67. stav 2 ZZK ("Sl. glasnik Republike Srpske# br- 67) od
15.8.2003.god. vr{i
NAJAVU
srijeda, 15. jun 2005.OGLASI8REPUBLIKA SRPSKA GRAD BAWA LUKA
GRADONA^ELNIK
- Komisija za licitaciju-
Na osnovu ~lana 2. Odluke gradona~elnika br. 07/I-G-857/05, od 16.5.2005. go-
dine, Komisija za licitaciju raspisuje:
PONOVNU JAVNU LICITACIJU
za prodaju polovnih radijatora
Predmet javne licitacije su polovni radijatori, i to:
1. AL E 285 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .373 ~lanaka
2. AL E 500 S . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .95 ~lanaka
3. AL E 690 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2257 ~lanaka
4. GUSANI RADIJATOR
(300/4, 600/3, 600/4,500/3) . . . . . . . . . . . . . . .580 ~lanaka
5. PLO^ASTI - ^ELI^NI 800x1500 . . . . . . . .1 komad
Zainteresovana lica mogu izvr{iti uvid u gore navedeni predmet prodaje a
koji se nalaze u krugu Gradske uprave Bawa Luka.
Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja uplate iznos od 10,00
KM na ime naknade za u~e{}e na licitaciji, i to na `iro-ra~un buxet Gra-
da- javni prihodi br. 551-001-00000149-67 (vrsta prihoda, poziv na broj
722521), buxetska organizacija 9999999.
Naknada za u~e{}e na licitaciji u visini od 10,00 KM se ne vra}a ponu|a~ima.
Predmet prodaje je sveukupna gore navedena koli~ina radijatora, te se ponude
ne mogu odnositi na pojedina~ne koli~ine a cijenu iskazati bez ura~unatog
poreza na promet.
Ponude dostaviti u zatvorenoj koverti sa punom adresom ponu|a~a, imenom
kontakt osobe i sa naznakom:"JAVNA LICITACIJA - KUPOVINA
RADIJATORA# sa napomenom:"NE OTVARAJ#.
Rok za dostavqawe ponuda je 23.6.2005. do 12 ~asova, na adresu: GRAD BAWA
LUKA, GRADSKA UPRAVA, ODJEQEWE ZA OP[TU UPRAVU, Trg srp-
skih vladara br.1, Bawa Luka. Ponuda koja stigne nakon isteka roka ne}e se
uzeti u razmatrawe.
Najpovoqniji ponu|a~ je du`an da u roku od 7 dana od dana licitacije za-
kqu~i kupoprodajni ugovor, ina~e gubi pravo na zakqu~ivawe ugovora.
Ako najpovoqniji ponu|a~ ne zakqu~i ugovor u gore navedenom roku, ugov-
or }e se zakqu~iti sa slijede}im najpovoqnijim ponu|a~em.
Radijatori se prodaju u vi|enom stawu a porez na promet snosi kupac.
Otvarawe ponuda obavi}e se u zgradi Gradske uprave - sala 238, drugi sprat,
dana 23.6.2005. sa po~etkom u 15 ~asova.
Otvarawu ponuda mogu prisustvovati ponu|a~i i wihovi pismeno ovla{teni
zastupnici.
Svi u~esnici javne licitacije bi}e obavije{teni o rezultatima izbora u
roku od 8 dana od dana otvarawa ponuda.
Za sve informacije zainteresovana pravna i fizi~ka lica mogu se obrati-
ti na telefon: 051/244-457 ili 244-459 ili u kancelariji broj 710.
GLOBAL COUNTRY OF WORLD PEACEInternational Capital: NP 6063 Meru, The Netherlands
Tel. +31 475 53 8733 ; 9521 - Fax: +31 475 53 8663Kancelarija Bawa Luka
Tel. 304 645
Pozivaju se mladi}i
grada Bawe Luke i bli`e okoline
da se prijave
Me|unarodnoj slu`bi Globalne zemqe svjetskog mira na dvogodi{we {kolovawe
u teoriji i praksi Prirodnog zakona, koji je zajedni~ka osnova svih nacija svijeta.
Ova obuka upozna}e vas sa zajedni~kom osnovom svakog `ivota i omogu}iti
da postanete promoteri svjetskog mira i donesete nepobjedivost svojoj zemqi
ili ako `elite da ponudite dar nepobjedivosti bilo kojoj drugoj zemqi,
dobi}ete namje{tewe u svojstvu ambasadora svjetskog mira.
Uslov za prijem na {kolovawe: zavr{ena sredwa {kola i starost 18 - 23 godine.
[kolovawe u Bawoj Luci je besplatno za 100 mladi}a koji su nezaposleni.
U vrijeme {kolovawa polaznici }e primati stipendiju. Po zavr{enom {kolovawu
posao je obezbije|en u Bawoj Luci.
Detaqnije informacije mo`ete dobiti putem telefona 304 645 kontakt osoba je Dragan.
4467 BP
"KRAJINAPETROL #AD
BAWA LUKA
UPRAVNI ODBOR
Broj: UO-1613/05
Dana: 31.5.2005. godine
Na osnovu ~lana 49. stav 1. Statuta " KRAJINAPETROL # a.d. Bawa Luka i ~lana
4. stav 4 Poslovnika o radu Skup{tine akcionarskog dru{tva za trgovinu naftom,
naftnim derivatima i te~nim gasom " Krajinapetrol# a.d. Bawa Luka, Upravni od-
bor "Krajinapetrol# a. d. Bawa Luka
SAZIVA
Drugu (vanrednu) skup{tinu akcionara " Krajinapetrol# a.d. Bawa Luka koja }e se
odr`ati 6.7.2005.godine ( srijeda ) u 14 ~asova u prostorijama upravne zgrade u skla-
di{tu te~nog gasa Rami}i, ul.Rami}i b.b. Bawa Luka.
Za Drugu (vanrednu ) Skup{tinu predla`e se sqede}i :
DNEVNI RED:
1. Izbor radnog predsjedni{tva: predsjedavaju}eg Skup{tine, zapisni~ara, ovjeri-
va~a zapisnika i dva broja~a glasova
2. Izbor verifikacione komisije
3. Usvajawe zapisnika sa ~etvrte ( redovne ) skup{tine akcionara " Kraji-
napetrol#a.d. Bawa Luka, odr`ane dana 11.4.2005.godine
4. Razmatrawe i usvajawe Odluke o izmjenama i dopunama statuta " Krajinapetrol#
a.d. Bawa Luka
5. Dono{ewe odluke o razrje{ewu ~lanova Upravnog odbora
6. Dono{ewe odluke o imenovawu ~lanova Upravnog odbora
7. Teku}a pitawa
Materijali za sjednicu Skup{tine dostavqaju se ve}inskim akcionarima uz poziv
za sjednicu, a mawinski akcionari mogu ostvariti uvid svakim radnim danom od
8 do 12 ~asova u pravnoj slu`bi "Krajinapetrol# a.d. Bawa Luka, Ul. I.F.Juki}a
broj 2, Bawa Luka.
U slu~aju da se Skup{tina ne odr`i u zakazano vrijeme zbog nedostatka kvoruma,
ponovna sjednica Skup{tine zakazuje se za 8.7.2005.godine ( petak ) u 14 ~asova na
istom mjestu sa istim dnevnim redom.
Za sve dodatne informacije kontakt telefon: 051/212-842
PREDSJEDNIK
UPRAVNOG ODBORA
telefon: 051/211-968tel/faks: 051/212-004
M A R K E T I N G
E-mail: [email protected]
srijeda, 15. jun 2005. OGLASI 9DIPO AD
GORWI PODGRADCI
Na osnovu ~lana 7. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske
("Slu`beni glasnik RS#, broj 25/03) i ~lana 80. Statuta DIPO a.d. Gorwi Podgradci, Nad-
zorni odbor DIPO a.d. na svojoj sjednici odr`anoj 2.6.2005. godine raspisuje:
JAVNI KONKURS
za izbor ~lanova Odbora za reviziju
Raspisuje se Javni konkurs za izbor 3 ~lana Odbora za reviziju, gdje kandidati treba da is-
puwavaju sqede}e uslove:
1. Op{ti uslovi:
- da su stariji od 18 godina,
- da imaju op{tu zdravstvenu sposobnost,
- da su dr`avqani BiH,
- da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be kao razlog disciplinske mjere u periodu od tri go-
dine od dana objavqivawa konkursa.
- da nisu pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji,
- da nisu osu|ivani i da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak za krivi~na djela koja su
nespojiva sa du`no{}u u preduze}u,
- da nisu ~lanovi izvr{nih organa u politi~koj stranci ili ~lanovi organa zakonodavne,
izvr{ne i sudske vlasti ili ~lanovi Upravnog ili Nadzornog odbora u preduze}u koje se
bavi istom ili sli~nom djelatno{}u.
2. Posebni uslovi:
- VSS, diplomirani ekonomista,
- tri (3) godine radnog iskustva u struci,
- posjedovawe stru~nih profesionalnih znawa i sposobnosti, posjedovawe licenci za
ovla{}enog ra~unovo|u, revizora.
3. Sukob interesa:
Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnost ili biti na polo`aju koji dovodi do suko-
ba interesa u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Repub-
like Srpske ("Sl. glasnik RS#, broj 25/03), Zakonom o sukobu interesa ("Sl. glasnik RS#,
broj 34/03), Zakonom o preduze}ima i drugim zakonima i aktima.
4. Konkurs }e se objaviti u dnevnom listu "Glas Srpske#, a ostaje otvoren 15 dana od dana
objavqivawa.
5. Uz prijavu na konkurs potrebno je dostaviti:
- dokaz o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova,
- biografija o kretawu u slu`bi,
- ovjerena kopija li~ne karte,
- uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak,
- uvjerewe o dr`avqanstvu (koje nije starije od 6 mjeseci).
6. ^lanovi Odbora za reviziju biraju se na period od 4 (~etiri) godine uz mogu}nost ponovnog
izbora.
7. Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostaviti li~no ili putem po{te na adresu:
DIPO a.d.
GORWI PODGRADCI
sa naznakom ZA NADZORNI ODBOR
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.
DIPO AD
GORWI PODGRADCI
Na osnovu ~lana 80. Statuta DIPO a.d. Gorwi Podgradci, Nadzorni odbor na sjednici odr`anoj
2.6.2005. godine raspisuje
JAVNI KONKURS
za izbor ~lanova Uprave preduze}a
Raspisuje se Javni konkurs za izbor ~lanova uprave preduze}a, gdje kandidati treba da ispuwavaju
sqede}e uslove:
1. OP[TI USLOVI:
- da su stariji od 18 godina,
- da imaju op{tu zdravstvenu sposobnost,
- da su dr`avqani BiH,
- da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be kao razlog disciplinske mjere u periodu od tri godine
od dana objavqivawa konkursa,
- da nisu pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji,
- da nisu osu|ivani i da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak za krivi~na djela koja su ne-
spojiva sa du`no{}u u preduze}u,
- da nisu ~lanovi izvr{nih organa u politi~koj stranci ili ~lanovi organa zakonodavne, izvr{ne
i sudske vlasti ili ~lanovi Upravnog ili Nadzornog odbora u preduze}u koje se bavi istom ili
sli~nom djelatno{}u.
2. POSEBNI USLOVI:
2.a.) Za generalnog direktora preduze}a:
- da ima VSS pravnog, ekonomskog ili drvoprera|iva~kog smjera,
- da ima najmawe 5 (pet) godina radnog iskustva u struci,
- da posjeduje organizacione i poslovne sposobnosti i smisao za rukovo|ewe,
Kandidati za direktora du`ni su prilo`iti i Program rada za mandatni period.
2. b.) Za izvr{nog direktora za tehni~ke poslove:
- VSS, drvoprera|iva~kog ili {umarskog smjera,
- 5 (pet) godine radnog iskustva na poslovima iz osnovne djelatnosti.
2.c.) Za izvr{nog direktora za ekonomske poslove:
- VSS, diplomirani ekonomista,
- 5 (pet) godine radnog iskustva na poslovima iz osnovne djelatnosti.
3. Sukob interesa:
Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnost ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba in-
teresa u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima RS ("Sl. glasnik
RS#, broj 25/03), Zakonom o sukobu interesa ("Sl. glasnik RS#, broj 34/03), Zakonom o pre-
duze}ima i drugim zakonima i aktima.
4. Konkurs }e se objaviti u dnevnom listu "Glas Srpske#, a ostaje otvoren 15 dana od dana ob-
javqivawa.
5. Uz prijavu na konkurs potrebno je dostaviti:
- dokaz o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova,
- biografija o kretawu u slu`bi,
- ovjerena kopija li~ne karte,
- uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak,
- uvjerewe o dr`avqanstvu (koje nije starije od 6 mjeseci).
6. ^lanovi uprave preduze}a biraju se na period od 4 (~etiri) godine uz mogu}nost ponovnog
izbora.
7. Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostaviti li~no ili putem po{te na adresu:
DIPO a.d.
GORWI PODGRADCI
sa naznakom ZA NADZORNI ODBOR
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.
Republika Srpska
Op{tina Tesli}
SM[ "Jovan Du~i}#
Tesli}
Broj 538/2005. god.
Datum: 10.6.2005. god.
Na osnovu ~lana 111. ta~ke 7. Zakona o sredwoj {koli, ~lana 2. i 6. Pravilnika o izboru i imeno-
vawu direktora {kole, [kolski odbor, raspisuje
KONKURS
Za izbor i imenovawe direktora {kole
IRaspisuje se konkurs za izbor i imenovawe direktora Sredwe mje{ovite {kole "Jovan Du~i}#
Tesli}.
IIUSLOVI:
Pored op{tih uslova za zasnivawe radnog odnosa, kandidati treba da ispuwavaju i posebne uslove
predvi|ene ~lanom 113. Zakona o sredwoj {koli i ~lana 2. Pravilnika o izboru i imenovawu di-
rektora {kola.
Za direktora {kole mo`e biti imenovano lice koje:
- ima visoku stru~nu spremu za nastavnika {kole, odnosno psihologa ili pedagoga;
- posjeduje va`e}u licencu za nastavnika;
- ima polo`en stru~ni ispit za obavqawe vaspitno-obrazovnog rada i najmawe pet godina radnog
iskustva u nastavi, odnosno na pedago{ko-psiholo{kim poslovima u {koli;
- da nije osu|ivan pravosna`nom odlukom na bezuslovnu kaznu zatvora;
- da ima predlo`en program rada;
- da nije ka`wavan po odredbama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Repub-
like Srpske;
- da nije zaposlen na drugom radnom mjestu koje mo`e uticati na eventualni sukob interesa.
IIIDirektor {kole imenuje se na period od ~etiri godine.
IVKandidati uz prijavu du`ni su dostaviti sqede}a dokumenta:
1. Dokaz o stru~noj spremi;
2. Dokaz o polo`enom stru~nom ispitu;
3. Dokaz o radnom iskustvu;
4. Dokaz da nije osu|ivan pravosna`nom presudom na bezuslovnu kaznu zatvora;
5. Dokaz da nije ka`wavan po odredbama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima
Republike Srpske;
6. Dokaz o posjedovawu va`e}e licence za nastavnike;
7. Program rada;
VSa prijavqenim kandidatima koji ispuwavaju uslove konkursa, prije dono{ewa odluke, [kolski
odbor }e obaviti razgovor.
VIKonkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavqivawa u dnevnim novinama. Prijave sa potpunom doku-
mentacijom dostaviti na adresu: SM[ "Jovan Du~i}# Tesli}, ul Kara|or|eva bb, u roku od 15 dana
od dana objavqivawa u dnevnim novinama.
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.
VIIO rezultatima konkursa {kolski odbor }e pismenim putem obavijestiti sve u~esnike konkursa o
odluci o imenovawu direktora u roku od 8 dana od dana dono{ewa odluke {kolskog odbora.
Predsjednik [kolskog odbora
U prostorijama Doma u~enika
"Glas komuna#
Stefana Prvovjen~anog 2
Telefon-faks:
053/226-853, 065/643-844
E-mmail: glaskomuna@spinter. net.
OBAVJE[TEWE
Besplatne male oglase,
komercijalne oglase, reklamne
poruke, obavje{tewa o smrti
i pomenima za dnevni list
"Glas Srpske# u Doboju mo`ete
predati Redakciji lista
"Glas komuna# dobojskog regiona,
svakog dana od 8 do 15 ~asova.
UU DD OO BB OO JJ UU
AD FABRIKA DUVANA
BAWA LUKA
Broj: 2748
Dana: 14.6.2005. godine
Na osnovu ~lana 85, ta~ka 4. Statuta AD Fabrike duvana Bawa Luka,
privremeni Nadzorni odbor je na sjednici odr`anoj dana 14.6.2005. godine
donio
ODLUKU
Odga|a se odr`avawe sjednice V redovne Skup{tine akcionara AD Fab-
rike duvana Bawa Luka zakazane za 15.6.2005. godine, sa po~etkom u 12 ~aso-
va za 21 dan.
Ova Odluka }e biti objavqena u dnevnom listu "Glas Srpske#.
PREDSJEDNIK
PRIVREMENOG NADZORNOG ODBORA
FUDBAL
Opstanak
~asno
izboren
RUKOMET
Qubi{i}u
ponuda iz
Lisabona
FUDBAL
Stojkovi}
ponovo na
"Marakani"
Strana 4.Strana 3.
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA Milorad
In|i}
Dragan
Stojkovi}
DANAS NA
SPORTSKIM
STRANAMA Strana 2.
Bojan
Qubi{i}
KELN - Generalna proba
Svjetskog fudbalskog prvenstva
po~iwe danas u Wema~koj, a u pi-
tawu je sedmi po redu Kup Konfe-
deracija, koji }e se odr`ati od 15.
do 29. juna.
Na takmi~ewu }e u~estvovati
osam reprezentacija podijeqenih
u dvije grupe. U grupi "A# igra}e
Wema~ka, Argentina, Australija
i Tunis, a u grupi "B# Gr~ka, Bra-
zil, Japan i Meksiko. Utakmice }e
se igrati u pet gradova: Frankfurt,
Hanover, Keln, Lajpcig, Nirnberg,
u kojima }e se igrati i me~evi
Svjetskog prvenstva. Na posqed-
wem Kupu Konfederacija, odr`a-
nom prije dvije godine u Francu-
skoj, slavili su doma}ini.
Premijerni susret na progra-
mu je danas sa po~etkom od 18 ~aso-
va, a sastaju se Argentina i Tunis,
dok }e od 21 ~as snage odmjeriti
Wema~ka i Australija.
Najve}i favoriti ovogodi-
{weg izdawa su svakako aktuelni
svjetski prvaci Brazilci. "Kari-
oke# dolaze prakti~no u najja~em
sastavu, a nedostaju Ronaldo, Ka-
fu i Roberto Karlos. Ali i bez
wih Ronaldiwo, Kaka, Adriano i
dru{tvo posjeduju kvalitet da osvo-
je turnir.
Argentinci su u Wema~ku dopu-
tovali bez Krespa, Verona i Ajale,
me|utim, selektor Hoze Pekerman
nije zbog toga previ{e zabrinut.
Ciq - plasman na Mundijal je ostva-
ren, a ovo takmi~ewe je idealna
prilika da "Gau~osi# bez ikakvog
pritiska poka`u koliko mogu.
Najozbiqnije turnir do~ekuju
u taboru "Elfa#. Wema~ki selek-
tor Jirgen Klinsmann istakao je
da je ovaj turnir odli~an ispit uo-
~i Svjetskog prvenstva i da zato
tra`i maksimalno zalagawe i ozbi-
qan pristup igra~a. ¥
DANAS U WEMA^KOJ PO^IWE SEDMI FUDBALSKI KUP KONFEDERACIJA
BRAZIL PRVI FAVORIT
KELN - Biv{i ko{arka{ki
reprezentativac Srbije i Crne
Gore i Crvene zvezde Sa{a Ob-
radovi} odlu~io je da postane
trener wema~kog prvoliga-
{a Kelna, kluba u kojem je za-
vr{io igra~ku karijeru.
Obradovi} je u karijeri
igrao i za Budu}nost, wema~-
ke klubove Albu i Keln, a sa
reprezentacijom tada{we Ju-
goslavije osvojio je zlatnu
medaqu na Svjetskom prven-
stvu 1998. godine.
Sa "plavima# je osvojio i
tri zlata na evropskim pr-
venstvima (Atina 1995, Bar-
selona 1997. i Istanbul 2001).
Od klupskih trofeja
osvojio je Kup Radivoja Ko-
ra}a i titulu wema~kog {am-
piona sa Albom, dvije titule
sa Crvenom zvezdom i jednu
sa podgori~kom Budu}nosti.
¥
KO[ARKA[KI AS U NOVOJ ULOZI
MILANO - Milanski Inter
dogovorio je pozajmicu Realovog
defanzivca Valtera Samjuela na
jednu sezonu. Argentinac treba da
popuni mjesto {topera na kojem
su Milanezi deficitarni. Pre-
ma dogovoru sa "kraqevskim# klu-
bom, na kraju sezone 2005/06. In-
ter }e imati pravo otkupa Samju-
ela, ~ija je cijena 16 miliona fun-
ti.
Glavni razlozi {to ga se Re-
al olako rije{io le`e u ~iweni-
ci kako se Samjuel nije najboqe
privikao na {panski fudbal po-
slije dolaska iz Rome, ali i kako
bi se oslobodilo jedno mjesto za
igra~e van Evropske unije, s obzi-
rom na to da o~ekuju potpis nove
brazilske zvijezde Robiwa.
Iako Madri|ani jo{ nisu da-
li pristanak na smawewe Samju-
elove plate, pretpostavqa se ka-
ko }e i to biti rije{eno, jer In-
ter ne misli da Argentinca pla-
}a 3,6 miliona funti godi{we. ¥
VALTER SAMJUEL ODLAZI IZ MADRIDA
Iz Reala u Inter
[TUTGART - Poslije ostav-
ke Matijasa Zamera, vo|stvo we-
ma~kog prvoliga{a [tutgarta na
trenersku klupu `eli da dovede
proslavqenog italijanskog stru~-
waka \ovanija Trapatonija (66).
Pro{le sezone Trapatoni je
trenirao Benfiku, koja je pod we-
govom dirigentskom palicom
osvojila prvi naslov {ampiona
poslije 11 godina.
- Trapatoni je osoba koja `i-
vi za fudbal i takav trener je ide-
alan za na{ klub - smatra pred-
sjednik kluba iz grada Mercede-
sa Irvin [taut.
Trapatoni u trenerskoj kari-
jeri ima vi{e od 20 trofeja - na
klupi Juventusa je osvojio pet ti-
tula prvaka, dva italijanska Ku-
pa, Kup {ampiona te dva Kupa UE-
FA. Sa Interom je osvojio "Sku-
deto# i Kup UEFA, dok je sa Ba-
jernom bio wema~ki {ampion te
pobjednik Kupa.
Od italijanskih klubova je
vodio jo{ Milan, Kaqari i Fio-
rentinu. ¥
U [TUTGARTU TRA@E NOVOG TRENERA
Trapatoni mijewa Zamera
LONDON - Poslije Velike
nagrade Kanade u timu Meklaren
Mercedesa vlada nezadovoqstvo
zbog odluke, kojom je za vrijeme
trke diskvalifikovan Huan Pa-
blo Montoja.
- Mislim da su sankcije za
prekr{aj koji je uradio na{ vo-
za~ bile prestroge. O~ekivali
smo kaznu prolaska kroz boks,
koja bi nas tako|e mnogo ko{ta-
la, me|utim, odlu~eno je da bu-
de diskvalifikovan - izjavio je
generalni direktor tima Mar-
tin Vitmar{.
Kazna ne samo {to je Kolum-
bijcu oduzela mogu}nost za pr-
vo mjesto, nego }e imati i lo{e
startno mjesto u kvalifikaci-
jama za Veliku nagradu Sjedi-
wenih Ameri~kih Dr`ava.
Ipak, i pored toga iz britan-
skog tima isti~u da Montoja ima
punu podr{ku.
- Uprkos svim doga|awima
pro{log vikenda, Huan ima na-
{u punu podr{ku. U ovih nedje-
qu dana ciq }e nam biti da za-
boravimo ove nemile doga|aje,
tako da se mo`emo potpuno po-
svetiti Velikoj nagradi SAD.
Montoja je voza~ koji jo{ nije
u potpunosti iskoristio svoj
potencijal, iako je sad pripre-
mqeniji i spremniji vi{e nego
ikad. Jednostavno nije imao sre-
}e ove sezone. Do sada bi se ve}
sigurno na{ao na pobjedni~kom
postoqu, ali ga je u tome uvijek
ne{to spre~avalo, incident sa
nadolijevawem goriva u [pani-
ji, nesre}a prije trke u Mona-
ku, a sada ova kazna. Sposoban
je da namu~i Raikonena u sqede-
}im nastupima i iskreno se na-
dam da }e se to i dogoditi - do-
dao je Vitmar{.
Generalni direktor Mekla-
ren Mercedesa je izrazio zado-
voqstvo pobjedom Kimija Rai-
konena, a posebno je nagla-
sio psiholo{ku pripremu
mladoga Finca, u odnosu
na wegovog glavnog konku-
renta, [panca Fernanda
Alonsa, za kojim zaostaje 22
boda:
- Alonso je vi{e sklon
gre{kama. Pogledajte ka-
ko se Kimi ponio u ovoj
utrci. Prije dvije ne-
djeqe nesre}no je
izgubio trku u po-
sqedwem krugu, i
~ovjek bi pomislio
da }e taj doga|aj za-
sigurno ostaviti
traga na tako mla-
dom voza~u. Me|u-
tim, u Montrealu
je ponovo bio sja-
jan i to je ono {to
je izvanredno kod
wega - zakqu~io je
Vitmar{. ¥
Sa{a Obradovi}: Okre}e novi list
Obradovi} trener Kelna
Najvi{e {ansi da osvoje ovaj turnir imaju "karioke"
koje predvodi Ronaldiwo
Oliver Kan
(Wema~ka):
Na premijeri
protiv
Australije
Hoze Pekerman izabrao je
sqede}i tim, golmani: Fran-
ko, Luks, Kabaqero, odbrana:
Samjuel, Sorin, H. Zaneti,
Kambijaso, Hajnce, Rodrigez,
Milito, Plasente, Kolo}ini,
Demikelis, sredina terena: Ri-
kelme, Saviola, Aimar, Ber-
nadi, Santano, napad: Tevez,
Delgado, Rodrigez, Figeroa,
Galeti.
ARGENTINA
Izabranici selektora Au-
stralije Franka Farine su,
golmani: [varcer, Petkovi},
Kala}, odbrana: Muskat, Mur,
Nil, Vidmar, Popovi}, Mek-
kejn, Mili}evi}, sredina te-
rena: Emerton, Skoko, Kejhil,
^iperfild, Vilk{ajr, Kolo-
simo, Kulina, [terjovski, na-
pad: Alojsi, Viduka, Zdrili},
Tompson, Elrih.
AUSTRALIJA
Selektor Wema~ke Jirgen
Klinsman izabrao je sqede}i
tim: golmani: Kan, Hildebrand,
Leman, odbrana: Fridrih, Hin-
kel, Hut, Mertesaker, Ovomo-
jela, [ulc, sredina terena: Ba-
lak, Borovski, Dajsler, Ernst,
Frings, Haman, Hicl{perger,
[najder, [vajn{tajger, napad:
Asamoa, Hanke, Klose, Kura-
wi, Podolski.
WEMA^KA
Selektor Tunisa Ro`e Le-
mer odredio je sqede}i tim:
golmani: Bumnijel, Fadhel
Hamdi Kasraui, odbrana: Aja-
ri, Busaidi, Klejton, Abdi, Ja-
idi, Trabelsi, Saidi, sredina
terena: Mnari, ^edli, Godbane,
Nafti, Sdiri, Ahur, napad: Xa-
ziri, Santos, Gumemamdia, Sa-
da, Medebi, Joma, Zitounu.
TUNIS
Reprezentacija Brazila, ko-
ju predvodi selektor Karlos
Alberto Pareira izgleda}e
ovako, golmani: Dida, Markos,
Gomes, odbrana: Leo, Beleti,
Ciciwo, @ilberto, Lusio, Lu-
izao, @uan, Roke @unior, sre-
dina terena: Renato, Emerson,
@uniwo, @ilberto Silva, Ze
Roberto, Kaka, Edu, Ronaldi-
wo, napad: Adriano, Robiwo,
Oliveira, Baptista.
BRAZIL
Selektor prvaka Evrope,
Gr~ke, Oto Rehagel odabrao je
ove igra~e: golmani: Nikopoli-
dis, Halkias, odbrana: Gumas, Vin-
tra, Kapsis, Seitaridis, Fisas,
Tavlaridis, Kirjakos, Delas, sre-
dina terena: Zagorakis, Janakopu-
los, Karagunis, Basinas, Ciar-
tas, Lakis, Kafes, Amanatidis,
Kacuranis, napad: Vrizas, Papa-
dopulos, Haraisteas, Gekas.
GR^KA
Selektor Japana Ziko u
Wema~ku dovodi ovaj tim: gol-
mani: Doi, Kavagu~i, Naraza-
ki, odbrana: Miura, Tanaka,
^ano, Mijamoto, Santos, Mo-
niva, Cuboi, Ka|i, sredina te-
rena: Fukuni{i, H. Nakata,
Nakamura, Ogasavara, Moto-
jama, K. Nakata, Inamoto, En-
do, napad: Suzuki, Janagisava,
Tamada, Oguro.
JAPAN
Izabranici meksi~kog se-
lektora Rikarda Lavolpea su:
golmani: San~es, Muwoz, Hesus,
odbrana: Galindo, Salsido,
Markez, Osorio, Pineda, Men-
des, San~es, Karmona, sredina
terena: Torado, Ziwa, Pardo,
Morales, Medina, Rodrigez, Lo-
zano, Perez, napad: Borgeti,
Bravo, Lugo, Fonseka.
MEKSIKO
U MEKLARENU NEZADOVOQNI DISKVALIFIKACIJOM KOLUMBIJCA
MONTOJA PRESTROGO KA@WEN
Huan Pablo
Montoja:
Ba{ nema
sre}e
Mislim da su sankcije za prekr{aj koji je uradio na{
voza~ bile prestroge, ka`e Martin Vitmar{
srijeda, 15. jun 2005. OGLASI
1. Ministarstvo privrede, energetike i razvoja
1.a. pomo}nik ministra za Resor za energetiku 1 izvr{ilac
2. a Ministarstvo pravde
2.a pomo}nik ministra za organizaciju i rad pravosudnih institucija 1 izvr{ilac
3. Ministarstvo zdravqa i socijalne za{tite
3.a. vi{i stru~ni saradnik za normativno pravne poslove i drugostepeni postupak 1 izvr{ilac
4. Poreska uprava
4.a. vi{i stru~ni saradnik za poreske obveznike u PJ Lakta{i, PC Bawa Luka 1 izvr{ilac
5. Republi~ka direkcija za privatizaciju
5.a. stru~ni savjetnik za pravna pitawa 1 izvr{ilac
5.b. stru~ni savjetnik za kontrolu 1 izvr{ilac
5.v. stru~ni savjetnik za promociju i odnose sa javno{}u 1 izvr{ilac
5.g. poslovni sekretar direktora 1 izvr{ilac
5.d. pomo}nik direktora za gotovinske prodaje 1 izvr{ilac
5.|. vi{i stru~ni saradnik za prodaje 2 izvr{ioca
5.e. pomo}nik direktora za pravna pitawa 1 izvr{ilac
5.`. vi{i stru~ni saradnik u Sektoru za pravne poslove 2 izvr{ioca
5.z. vi{i stru~ni saradnik za pravnu podr{ku u Sektoru za pravne poslove 3 izvr{ioca
5.i. vi{i stru~ni saradnik za pravne i personalne poslove
u Sektoru zajedni~kih poslova 1 izvr{ilac
II1.a. Pomo}nik ministra za energetiku rukovodi radom resora, organizuje, koordinira i obavqa najs-
lo`enije poslove iz djelokruga rada Resora, u~estvuje u izradi plana i programa rada Ministarstva, prati
i analizira stawe iz oblasti elektroprivrede i industrije energetike, rukovodi i u~estvuje u izradi strate-
gije i politike razvoja elektroprivrede i industrije energetike, u~estvuje u izradi zakonskih i podza-
konskih akata, standarda i tehni~kih propisa, u~estvuje u procesu restruktuirawa i privatizacije
strate{kih preduze}a iz ove oblasti, stara se o zakonitosti rada resora, obavqa i druge poslove po na-
logu ministra;
2.a. Pomo}nik ministra za organizaciju i rad pravosudnih institucija rukovodi organizacionom jedini-
com i obavqa najslo`enije poslove iz djelokruga resora, odgovara za blagovremeno, zakonito i pravilno
obavqawe poslova iz djelokruga resora kojim rukovodi, organizuje kori{tewe finansijskih i materi-
jalnih resursa u Resoru, raspore|uje poslove na saradnike, koordinira rad sa drugim subjektima vezano za
djelatnost Resora, obavqa i druge poslove po nalogu ministra;
3.a. Vi{i stru~ni saradnik za normativno pravne poslove i drugostepeni postupak priprema prednacrte,
nacrte i prijedloge zakona i podzakonskih propisa i op{tih akata u saradwi sa stru~nim saradnicima
iz organizacionih jedinica i drugim organima, preduzima radwe u rje{avawu u upravnim stvarima u dru-
gom stepenu i radi druge poslove po nalogu neposrednog starje{ine.
4.a. Vi{i stru~ni saradnik za poreske obveznike prati propise i odgovara na postavqena pitawa poreskih
obveznika, daje obrasce i uputstva obveznicima, prima zahtjeve i kontroli{e dokumentaciju za izdavawe
JIB-ova, vodi protokol JIB-ova, dodjequje poreskim obveznicima JIB-ove i uru~uje potvrde o registraciji
i potvrde o odjavi poreskih obveznika. Daje prijedlog za podno{ewe zahtjeva za pokretawe prekr{ajnog
postupka protiv obveznika koji su po~inili prekr{aj u postupku registracije. Poreska uprava vr{i pri-
jem i formalnu kontrolu svih poreskih prijava, izra|uje izvje{taje i obavqa i druge poslove koje mu u
zadatak da na~elnik Podru~ne jedinice.
5.a. Stru~ni savjetnik za pravna pitawa obavqa najslo`enije pravne poslove iz djelokruga rada Direk-
cije koji zahtijevaju posebnu stru~nost i samostalnog u oblasti privatizacije, analizira i u~estvuje u
izradi najslo`enijih dokumenata iz oblasti i u vezi sa privatizacijom, radnih materijala, nacrta i pri-
jedloga zakonskih i podzakonskih propisa, pru`a pravne savjete za jedinstvenu primjenu prijedloga za-
konskih i podzakonskih propisa, pru`a pravne savjete za jedinstvenu primenu privatizacionih propisa
i drugih propisa koji uti~u na privatizaciju, ostvaruje kontakte sa drugim organima zakonodavne i izvr{ne
vlasti, ustanovama, preduze}ima, strate{kim investitorima i drugim fizi~kim i pravnim licima, pru`a
stru~ne savjete u drugostepenim postupcima, obavqa i druge poslove ~ije izvr{ewe mu povjere direktor
i zamjenik direktora.
5.b. Stru~ni savjetnik za kontrolu vr{i prijem programa privatizacije, kontrolu i dopunu programa,
rje{avawe spornih pitawa izrade programa privatizacije i kwi`ewa po~etnog bilansa stawa, odobravawe
programa privatizacije, provjeru podataka iskazanih u obavje{tavawu o izvr{enoj privatizaciji, dostavu
rje{ewa i obavje{tewa o izvr{enoj privatizaciji, dostavqawe tre}eg primjerka programa privatizaci-
je, rad u komisijama, kontrolu programa strate{kih preduze}a, kontrolu ispuwewa uslova iz ugovora o
prodaji dr`avnog kapitala, rad na programima preduze}a komunalnih djelatnosti, rad na programima ra-
dio informativnih i kulturnih centara i ostale poslove po potrebi i zahtjevima direktora i zamjeni-
ka direktora vezane za pripremu preduze}a za privatizaciju i kontrolu izvr{ewa ugovorom preuzetih
obaveza. Obavqa i druge poslove po nalogu direktora i zamjenika direktora;
5.v. Stru~ni savjetnik za promociju i odnose sa javno{}u priprema prijedlog promocije prodaja dr`avnog
kapitala kao i drugih aktivnosti iz nadle`nosti rada Direkcije, priprema prijedlog programa medijskog
nastupa Direkcije koji sadr`i na~in predstavqawa Direkcije javnosti i obezbje|uje pove}awa prodaja
kao i uspostavqawe i razvoj povjerewa javnosti prema privatizaciji, priprema planove pojedina~nih medi-
jskih kampawa vezanih za izmjenu regulative, stawa na tr`i{tu ili drugih uslova, priprema strategiju
reagovawa u slu~ajevima kada neka od aktivnosti Direkcije dospije u `i`u interesovawa medija i javnos-
ti, u saradwi sa Sektorom za informati~ke tehnologije stalno inovira Internet prezentaciju Direk-
cije, zadu`en je za razvoj profesionalne saradwe sa medijima, priprema govore i izjave direktora, we-
govog zamjenika i lica koje odredi direktor i pru`a im savjete i sugestije kada je rije~ o kontaktima sa
javno{}u i obavqa i druge poslove koje mu odredi direktor i zamjenik direktora;
5.g. Poslovni sekretar direktora priprema dnevni raspored sastanaka direktora i zamjenika direktora,
priprema materijale za sastanke direktora i zamjenika direktora, prima sortira i arhivira po{tu
naslovqenu na direktora i zamjenika direktora, zakazuje sastanke rukovodstva Direkcije, odgovoran je za
uspostavqawe i razvoj sistema informisawa rukovodstva Direkcije u ciqu pra}ewa i poboq{awa efikas-
nosti rada Direkcije, u~estvuje u izradi programa obuke zaposlenih u Direkciji, obavqa i druge poslove
koje mu odredi direktor i zamjenik direktora;
5.d. Pomo}nik direktora za gotovinske prodaje koordinira rad na nivou sektora, priprema godi{wi i
mjese~ni plan prodaje, analizira i kontroli{e ostvarewe planova, priprema prijedlog ~lanova komisi-
je, priprema sve informacije o radu Sektora, kontaktira sa potencijalnim investitorima i u~estvuje u
pregovorima sa kupcima, obavqa ostale aktivnosti u okviru Sektora, a za svoj rad neposredno je odgovo-
ran direktoru i/ili zamjeniku direktora. Obavqa i druge poslove po nalogu rukovodioca Sektora.
5.|. Vi{i stru~ni saradnik za prodaje priprema javne pozive za u~e{}e na gotovinskim prodajama, konk-
takt osoba za informacije o predmetima prodaje, u~estvuje u pripremi preduslova za provo|ewe go-
tovinskih prodaja, priprema rje{ewe o imenovawu komisije za gotovinske prodaje, prikupqa dokumentaciju
za izradu posebnih privatizacionih programa, priprema informativne memorandume, po potrebi u~estvu-
je u procjewivawu kapitala u preduze}ima, predla`e izradu strategije privatizacije za pojedina~na pre-
duze}a, konktakt je osoba za davawe informacija, u~estvuje u radu komisija i pregovara~kih timova, po
potrebi asistira prilikom izrade ugovora, radi ostale poslove na pripremi i provo|ewu tendera, sara|uje
sa finansijskim savjetnicima i donatorima, priprema prospekte preduze}a ~iji se kapital prodaje na berzi,
saradwa sa brokersko-dilerskim ku}ama i drugim institucijama tr`i{ta kapitala, analizira i a`uri-
ra rezultate prodaje, obavqa sve druge aktivnosti u vezi gotovinskih prodaja, a za svoj rad neposredno je
odgovoran pomo}niku direktora za gotovinske prodaje. Obavqa i druge poslove po nalogu rukovodioca
Sektora.
5.e. Pomo}nik direktora za pravna pitawa obavqa najslo`enije stru~ne poslove iz oblasti Sektora, ko-
ordinira radom Sektora, ostvaruje saradwu sa drugim sektorima, organima i preduze}ima, ustanovama i
drugim subjektima u okviru izvr{avawa programa rada Sektora, vr{i kontrolu i organizuje pravne po-
dr{ke rada Direkcije, vr{i pravnu ocjenu nacrta akata koje predla`e i donosi Direkcija, vr{i pravnu
ocjenu nacrta i propisa koji tretiraju svojinsku transformaciju a predlo`eni su od strane bilo koje na-
dle`ne institucije, vr{i kontrolu nad poslovima upravnog rje{avawa sporova i poslovima uprave koji
se odnose na rad Direkcije, prati i predla`e mjere za racionalnije i efikasnije obavqawe poslova,
edukativni poslovi u skladu sa fazama razvoja projekta, drugi poslovi i zadaci iz djelokruga struke, dru-
gi poslovi iz djelokruga Sektora koje mu odredi direktor i zamjenik direktora;
5.`. Vi{i stru~ni saradnik obavqa najslo`enije stru~ne poslove iz oblasti Sektora, izrada akata koje
predla`e i donosi Direkcija, vr{i pravnu ocjenu nacrta i propisa koji tretiraju svojinsku transfor-
maciju, a predlo`eni su od strane bilo koje nadle`ne institucije, pru`a aktivnu podr{ku sektorima pri
prodajama dr`avnog kapitala i aktivno u~estvuje u prodajama dr`avnog kapitala, izrada ugovora o pro-
daji i pra}ewe realizacije ugovora sa akcentom na me|unarodnim ugovorima, pravna pomo} u procesu ko-
rporatizacije, izrada prijedloga za upravqawe dr`avnim akcijama, izrada koncepta i u~e{}e u ak-
tivnostima prodaje imovine iz pasivnog podbilansa, drugi poslovi i zadaci iz djelokruga struke koje mu
u zadatak stavi direktor, zamjenik direktora i rukovodilac Sektora;
5.z. Vi{i stru~ni saradnik za pravnu podr{ku vodi upravni postupak iz nadle`nosti Direkcije, pravnu
pomo} u slu~aju potrebe promjene zakonske regulative, priprema nacrte propisa koji se ti~u privati-
zacije, pravna podr{ka ostalim organizacionim jedinicama pri wihovim redovnim poslovima, u~e{}e u
provo|ewu metoda gotovinske prodaje, stru~na priprema i pravna podr{ka aktivnostima svih organiza-
cionih jedinica Direkcije (rad za potrebe Savjeta za privatizaciju, resornim ministarstvima, Sekre-
tarijatom Vlade), pravna pomo} i korespodencija sa strankama, drugi poslovi i zadaci iz djelokruga
struke koje mu u zadatak stavi direktor, zamjenik direktora i rukovodilac Sektora.
5.i. Vi{i stru~ni saradnik za pravne i personalne poslove samostalno i sistematski radi upravno nad-
zorne poslove i poslove vezane za izradu svih vrsta propisa i akata u Direkciji i slo`ene analiti~ke
materijale od zna~aja za funkcionisawe Direkcije koji zahtijevaju samostalnog u radu i {ire poznavawe
problematike iz oblasti privatizacije i u vezi sa privatizacijom i oblasti funkcionisawa upravnih
organizacija. Obavqa i druge poslove ~ije izvr{ewe mu povjere direktor, zamjenik direktora i stru~ni
savjetnik za pravna pitawa.
IIIIzvr{ioci posla na radnim mjestima ozna~enim brojem 1,2,3,4 i 5 imaju status dr`avnog slu`benika.
Izvr{ilac posla na radnom mjestu ozna~enom brojem 4.a prije postavqewa u dr`avnu slu`bu na navede-
no radno mjesto prove{}e 60 dana na probnom radu po planu koji donosi Agencija. Prilikom prijema na
probni rad kandidati }e se upoznati sa sadr`ajem poslova i zadataka radnog mjesta kao i na~inom pra}ewa
i ocjewivawa rezultata wihovog rada. Ukoliko ocjena rada kandidata bude zadovoqavaju}a Agencija }e
potvrditi postavqewe dr`avnog slu`benika, a ukoliko ocjena rada bude nazadovoqavaju}a Agencija }e
razrije{iti du`nosti dr`avnog slu`benika koji time gubi svoj status bez primawa naknade. Po`eqni
uslovi kod radnih mjesta navedenih u ta~ki 5 su uslovi ~ije je ispuwewe po`eqno ali nije obavezno. Is-
puwewe po`eqnih uslova ne daje obaveznu prednost kandidatima prilikom izvora u odnosu na ostale kan-
didate koji ispuwavaju op{te i posebne uslove.
Op{ti uslovi za prijem dr`avnog slu`benika u radni odnos
1. da je dr`avqanin Republike Srpske ili BiH i da ima prebivali{te u Republici Srpskoj;
2. da je stariji od 18 godina;
3. da ima op{tu zdravstvenu sposobnost;
4. da je po svojim radnim i qudskim kvalitetima dostojan ugleda dr`avnog slu`benika;
5. da nije osu|ivan za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est mjeseci ili za krivi~no
djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u organu dr`avne uprave.
Posebni uslovi:
Za radno mjesto ozna~eno brojem 1.a.
- visoka stru~na sprema, elektrotehni~ki ili ma{inski fakultet, najmawe osam godina radnog iskustva
u struci ili pet godina radnog iskustva u organima dr`avne uprave, polo`en dr`avni ispit za rad u or-
ganima dr`avne uprave i poznavawe rada na ra~unaru;
Za radno mjesto ozna~eno brojem 2.a.
- visoka stru~na sprema, pravni fakultet, najmawe osam godina radnog iskustva u pravosu|u ili pet god-
ina radnog iskustva u organima dr`avne uprave, polo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne uprave;
Za radno mjesto ozna~eno brojem 3.a.
- Visoka stru~na sprema, pravni fakultet, tri godine radnog iskustva u struci ili dvije godine radnog
iskustva na poslovima u organima dr`avne uprave, polo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne up-
rave.
Za radno mjesto ozna~eno brojem 4.a.
- Visoka stru~na sprema, fakultet ekonomskog ili pravnog smjera, najmawe tri godine radnog iskustva u
struci ili dvije godine na poslovima u organima dr`avne uprave, te polo`en stru~ni ispit;
Za radno mjesto ozna~eno brojem 5.a.
- Visoka stru~na sprema, zavr{en pravni fakultet, osam godina radnog iskustva u struci ili pet godina
radnog iskustva u organima dr`avne uprave i polo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne uprave.
Po`eqni uslovi: polo`en pravosudni ispit ili stru~no zvawe specijaliste iz oblasti privrednog pra-
va, poznavawe jednog svjetskog jezika i radnog iskustvo na privatizacionom procesu;
Za radno mjesto ozna~eno brojem 5.b.
- Visoka stru~na sprema, zavr{en ekonomski fakultet, tri godine radenog iskustva u struci ili dvije go-
dine radnog iskustva u organima dr`avne uprave, zvawe ovla{tenog revizora i polo`en stru~ni ispit za
rad u organima dr`avne uprave;
Za radno mjesto ozna~eno brojem 5.v.
- Visoka stru~na sprema, zavr{en fakultet iz oblasti dru{tvenih nauka, najmawe tri godine radnog
iskustva u struci ili dvije godine radnog iskustva u organima dr`avne uprave, polo`en stru~ni ispit za
rad u organima dr`avne uprave. Po`eqni uslovi: poznavawe jednog svjetskog jezika i radno iskustvo na
privatizacionom procesu.
Za radno mjesto ozna~eno brojem 5.g.
- Zavr{ena vi{a {kola dru{tvenog smjera, tri godine radnog iskustva u struci ili dvije godine radnog
iskustva u organima dr`avne uprave, polo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne uprave. Po`eqni
uslovi: poznavawe jednog svjetskog jezika.
Za radno mjesto ozna~eno brojem 5.d.
- Visoka stru~ne sprema, zavr{en ekonomski fakultet, osam godina radnog iskustva u struci ili pet go-
dina radnog iskustva u organima dr`avne uprave i polo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne up-
rave. Po`eqni uslovi: znawe engleskog jezika i radno iskustvo na privatizacionom procesu.
Za radno mjesto ozna~eno brojem 5.|.
- Visoka stru~na sprema, zavr{en ekonomski ili pravni fakultet, tri godine radnog iskustva u struci
ili dvije godine radnog iskustva u organima dr`avne uprave, polo`en stru~ni ispit za rad u organima
dr`avne uprave. Po`eqni uslovi: znawe engleskog jezika.
Za radno mjesto ozna~eno brojem 5.e.
- Visoka stru~na sprema, zavr{en pravni fakultet, osam godina radnog iskustva u struci ili pet godina
radnog iskustva u organima dr`avne uprave, polo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne uprave.
Po`eqni uslovi: polo`en pravosudni ispit ili stru~no zvawe specijaliste iz oblasti prava i radno iskust-
vo na privatizacionom procesu.
Za radno mjesto ozna~eno brojem 5.`.
- Visoka stru~na sprema, zavr{en pravni fakultet, tri godine radnog iskustva u struci ili dvije godine
radnog iskustva u organima dr`avne uprave i polo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne uprave.
Po`eqni uslovi: polo`en pravosudni ispit ili posebna specijalisti~ka znawa.
Za radno mjesto ozna~eno brojem 5.z.
- Visoka stru~na sprema, zavr{en pravni fakultet, tri godine radnog iskustva u struci ili dvije godine
radnog iskustva u organima dr`avne uprave, polo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne uprave.
Za radno mjesto ozna~eno brojem 5.i.
- Visoka stru~na sprema, zavr{en pravni fakultet, tri godine radnog iskustva u struci ili dvije godine
radnog iskustva u organima dr`avne uprave, polo`en stru~ni ispit za rad u organima dr`avne uprave.
Po`eqni uslovi: poznavawe jednog svjetskog jezika i radno iskustvo na privatizacionom procesu.
IVSvi kandidati koji ispuwavaju op{te i posebne uslove podlije`u javnom testirawu. Javno testirawe po-
drazumijeva razgovor-intervju sa ~lanovima izborne komisije. O vremenu i mjestu javnog testirawa svi
kandidati bi}e blagovremeno obavije{teni. Rezultati javne konkurencije, u smislu ~lana 43 stav 2 Za-
kona o administrativnoj slu`bi u upravi Republike Srpske bi}e objavqeni na veb sajtu Agencije.
VPrijava na konkurs dostavqa se na propisanom obrascu za prijavu koji je dostupan na veb sajtu Agencije,
www.adu.vladars.net, a mo`e se dobiti i u Agenciji. Uz prijavu na konkurs, kandidati su obavezni prilo`iti
dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova. Prijave se mogu dostavqati li~no ili putem po{te na
adresu: Agencija za dr`avnu upravu, ulica Kraqa Petra I Kara|or|evi}a broj 103. Prijave se mogu
dostavqati i na e-mail: aduprs›blic.net sa naznakom ta~nog mjesta za koje se podnosi prijava. Kandidat ko-
ji podnosi prijavu putem e-mail adrese obavezan je dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslo-
va u roku od 7 dana od dana prijave.
Rok za podno{ewe prijava je 30 dana od dana objavqivawa javnog konkursa.
Rok za podno{ewe prijave te~e od dana objavqivawa u dnevnom listu "Glas Srpske#.
Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe u smislu obavqawa razgovora-inter-
vjua sa kandidatima.
VIJavni konkurs }e se objaviti u dnevnom listu "Glas Srpske#, "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i
"Slu`benom glasniku Bosne i Hercegovine#.
DIREKTOR
Dragomir Kutlija
Na osnovu ~lana 45 stav 1 Zakona o administrativnoj slu`bi u upravi Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 16/02, 62/02, 38/03 i 42/04) i ~lana 3 Pravilnika o jedinstvenim pravilima i
proceduri provo|ewa javne konkurencije za zapo{qavawe, imenovawe i postavqewe dr`avnih slu`benika ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 84/03), Agencija za dr`avnu upravu, raspisuje
JAVNI KONKURSza upra`weno radno mjesto
srijeda, 15. jun 2005.OGLASI2
telefon:
051/211-968
tel/faks:
051/212-004
M A R K E T I N G
E-mail: [email protected]
Veselina Masle{e 13
Bawa Luka
m i s l i
n a v a s
Kralja Alfonsa XIII br. 7, 78000 Banja Luka,
tel. + 387/51/212-992, 212-996, 223-790, 223-791
booking hotela Tara - Be~i}i, E-mail: [email protected], www.unistours.com
� ANTALIJA - LET IZ BANJE LUKE OD 23.6.2005.
� BUGARSKA - LET IZ BEOGRADA OD 4.7. DO 25.8.2005.
- TRANSFER BANJA LUKA-BEOGRAD-BANJA LUKA
� TUNIS - AVIONOM IZ BEOGRADA OD 4.7. DO 25.8.2005.
- TRANSFER BANJA LUKA-BEOGRAD-BANJA LUKA
� GRCKA - AVIONOM I AUTOBUSOM
� EGIPAT - AVIONOM IZ BEOGRADA
NOVO � NOVO � NOVO
� SICILIJA - AVIONOM IZ BEOGRADA
� KRSTARENJA - VOLGOM, DNJEPROM, MEDITERANOM -
GENERALNI ZASTUPNIK ZA REPUBLIKU SRPSKU
� CRNA GORA - KOMPLETNA PONUDA
� HRVATSKA - 198 HOTELA I PRIVATAN SMJEŠTAJ
� RUSIJA - POLAZAK 25.6 - 3.7.2005.
35. GODINA S VAMA
Dopisni{tvo "Glasa Srpske#:
Novi poslovni centar
#
Jahorina#
Ulica Vo`da Kara|or|a bb
tel. 052/213-020
e-mail: [email protected]
OBAVJE[TEWE
Besplatne male oglase,
komercijalne oglase,
reklamne poruke, obavje{tewa
i ~ituqe u Prijedoru
mo`ete predati
svakim radnim danom
od 8 do 15 ~asova.
U PRIJEDORU
Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima u Republici
Srpskoj ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# br. 25/03) i Odluke Vlade o utvr|ivawu
kriterijuma za izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog odbora Akcionarskog dru{tva za
proizvodwu i remont "TEHNI^KI REMONT# a.d. broj:02/1-020-425/05 od 17.3.2005.godine
i Odluke o raspisivawu javnog konkursa za izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog odbora
Akcionarskog dru{tva za proizvodwu i remont "TEHNI^KI REMONT# a.d. Bratunac,
raspisuje se
JAVNI KONKURS
I Vlada Republike Srpske imenuje Nadzorni odbor Akcionarskog dru{tva za proizvodwu
i remont "TEHNI^KI REMONT# a.d. Bratunac.
II Nadzorni odbor Akcionarskog dru{tva za proizvodwu i remont "TEHNI^KI REMONT#
a.d. Bratunac, sastoji se od tri ~lana.
III OPIS POSLOVA
Nadzorni odbor Akcionarskog dru{tva za proizvodwu i remont "TEHNI^KI REMONT#
a.d. Bratunac obavqa poslove iz svoje nadle`nosti utvr|ene Zakonom, Statutom i aktima
dru{tva.
IV MANDAT
^lanovi Nadzornog odbora imenuju se na ~etiri godine uz mogu}nost ponovnog izbora.
V STATUS
^lanovi Nadzornog odbora ostvaruju pravo na naknadu za rad i druga prava u skladu sa
Odlukom Skup{tine akcionara.
VI OP[TI USLOVI
Op{ti uslovi za kandidate za ~lanove Nadzornog odbora su:
1. Da su dr`avqani Republike Srpske ili BiH.
2. Da su stariji od 18 godina.
3. Da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be na bilo kojem nivou vlasti u BiH (na bilo kojem
nivou dr`ave ili entiteta) kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u
BiH ili entitetu, u periodu od tri godine prije dana objavqivawa konkursa.
4. Da nisu osu|ivani za krivi~na djela, privredni prestup ili prekr{aj za povredu propisa
o privrednom ili finansijskom poslovawu koje ih ~ini nepodobnim za obavqawe poslova
u navedenom organu.
5. Da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak.
6. Da se na wih ne odnosi ~lan IX stav 1. Ustava BiH.
7. Da nisu na funkciji u politi~koj stranci ili ~lanovi organa zakonodavne, izvr{ne ili
sudske vlasti.
VII POSEBNI USLOVI
1. Visoka stru~na sprema (VII stepen)
tehni~kog, ekonomskog ili pravnog smjera.
2. Najmawe 5 godina radnog iskustva u struci.
VIII Uz prijavu na konkurs za ~lanove Nadzornog odbora kandidati su du`ni prilo`iti
dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova i dokaze kojima se potvr|uju druga znawa i
sposobnosti.
IX Prijave se mogu dostaviti po{tom na adresu Akcionarskog dru{tva za proizvodwu i
Remont "TEHNI^KI REMONT# a.d. Bratunac ul. Podgrada~ka bb, 75420 Bratunac, na pro-
tokol dru{tva, sa naznakom: Komisiji za izbor.
Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana objavqivawa konkursa.
Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.
X Javni konkurs }e se objaviti u dnevnom listu "Glas Srpske# i "Slu`benom glasniku
Republike Srpske#.
srijeda, 15. jun 2005. OGLASI
3
Na osnovu ~lana 19. i 20. Zakona o javnim nabavkama BiH ("Sl. glasniku BiH#, br. 49/04), na~el-
nik Op{tine Vi{egrad, objavquje
OBAVJE[TEWE O NABAVCI
Radovi
Dio 1: UGOVORNI ORGAN
1.6. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA
1.7. ADRESA NA KOJOJ SE MOGU DOBITI DODATNE INFORMACIJE
kao pod 1.1.
1.8. ADRESA NA KOJOJ SE MO@E DOBITI DOKUMENTACIJA
kao pod 1.1.
1.9. ADRESA NA KOJU SE DOSTAVQAJU PONUDE/ZAHTJEVI ZA U^E[]E
kao pod 1.1.
1.10. VRSTA UGOVORNOG ORGANA
1.5. b na lokalnom nivou
Dio 2: PREDMET UGOVORA
2.1. VRSTA UGOVORA
radovi
2.2. OPIS PREDMETA UGOVORA:
Izvo|ewe radova na izradi glavnog projekta infrastrukture u nasequ Gar~a u Vi{egradu ko-
ji obuhvata projekte:
- vawsko ure|ewe - saobra}ajnice
- vodovodna i kanalizaciona mre`a
- elektroinstalacije
- TT instalacije
2.3. UKUPNA KOLI^INA (BROJ JEDINICA) I/ILI OBIM UGOVORA
Koli~ina prema tehni~koj specifikaciji tenderske dokumentacije
2.4. MJESTO ISPORUKA ROBA ILI LOKACIJA IZVR[EWA USLUGA I RADOVA
Zgrada Op{tine Vi{egrad
2.5. PODJELA NA LOTOVE
Ne
2.8. PRIHVATQIVOST ALTERNATIVNIH PONUDA
Ne
Dio 3. PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNI^KE INFORMACIJE
3.1. Uslovi za u~e{}e - li~na situacija (~lan 23. ZJN)
Dobavqa~ je du`an predo~iti dokaze da nema smetwi za wegovo u~e{}e u otvorenom postupku
za dodjelu ugovora u smislu odredbi ~lana 23. stav 1. ta~ka a.b.c.e.c. i f.
Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine; prilo`eni dokazi ne mogu biti stariji od 3
mjeseca i moraju biti izdati od strane nadle`nih organa BiH.
3.2.USLOVI ZA U^E[]E SPOSOBNOST ZA OBAVQAWE PROFESIONALNE DJE-
LATNOSTI (~lana 24. ZJN).
Dokumentacija potrebna u svrhu kvalifikacije nabavqa~a:
Naziv i ta~na adresa nabavqa~a, poreski i identifikacioni broj
Ovjerena fotokopija rje{ewa iz sudskog registra sa svim pojedina~nim ovjerenim prilozima.
Dio 4. POSTUPAK
4.1. VRSTA POSTUPKA
otvoreni
4.2. KRITERIJUMI ZA DODJELU UGOVORA (~lan 34. ZJN)
(b) ekonomski najprihvatqivija ponuda u smislu ni`e navedenih kriterijuma:
- najni`a cijena
- uslovi pla}awa
- dinamika i rok izvr{ewa radova
- referenc lista
4.3. USLOVI ZA DOBIJAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE (~lan 18. ZJN)
Tenderska dokumentacija po ovom otvorenom postupku mo`e se preuzeti u Stru~noj slu`bi
Op{tine Vi{egrad odmah nakon objavqivawa u "Sl. glasniku BiH# svakim radnim danom od 9
do 14 ~asova uz podno{ewe potvrde o uplati tro{kova tendera u iznosu od 80,00 KM, pla}awe
se vr{i preko transakcijskog ra~una 5620060000126204 s pozivom na broj
ostali op{tinski prihodi 729 124 kod Razvojne banke Jugoisto~ne Evrope Bawa Luka Ek-
spozitura Vi{egrad.
4.4. ROK ZA PRIJEM PONUDA/ZAHTJEVA ZA U^E[]E
Rok za prijem ponuda je 28 dana od dana objavqivawa Obavje{tewa o javnoj nabavci u "Slu`benom
glasniku BiH# i "Glasu Srpske#. Na koverti nazna~iti "Ponuda za izradu projekta Gar~e - ne
otvarati#. Ponude dostavqene poslije navedenog roka ne}e se uzimati u razmatrawe.
Adresa prijema ponuda: Op{tina Vi{egrad, Ulica Kraqa Petra Prvog, 73240 Vi{egrad, ili
neposredno u prijemnoj kancelariji.
4.5. DATUM I MJESTO OTVARAWA PONUDA
Dana 13.7.2005. godine u 11 ~asova u prostorijama Op{tine Vi{egrad.
Dio 5. DODATNE INFORMACIJE
Sve dodatne informacije mogu se dobiti u sjedi{tu naru~ioca ili na telefon: 058/620-652.
REPUBLIKA SRPSKA
OP[TINA VI[EGRAD
- Na~elnik Op{tine -
Broj: 02-013-309/05
Datum: 30.5.2005. godine NA^ELNIK OP[TINE
Na osnovu ~lana 19. i 20. Zakona o javnim nabavkama BiH ("Sl. glasnik BiH#, br. 49/04), na~elnik
Op{tine Vi{egrad, objavquje
OBAVJE[TEWE O NABAVCI
Robe
Radovi
Dio 1: UGOVORNI ORGAN
1.1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA
1.2. ADRESA NA KOJOJ SE MOGU DOBITI DODATNE INFORMACIJE
kao pod 1.1.
1.3. ADRESA NA KOJOJ SE MO@E DOBITI DOKUMENTACIJA
kao pod 1.1.
1.4. ADRESA NA KOJU SE DOSTAVQAJU PONUDE/ZAHTJEVI ZA U^E[]E
kao pod 1.1.
1.5. VRSTA UGOVORNOG ORGANA
1.5. b na lokalnom nivou
Dio 2: PREDMET UGOVORA
2.1. VRSTA UGOVORA
Robe
radovi
2.2. OPIS PREDMETA UGOVORA:
LOT 1. Nabavka ra~unara i ra~unarske opreme
LOT 2. Nabavka opreme za audio snimawe sjednica SO
LOT 3. Nabavka i ugradwa elektri~nih brojila u nasequ Nezuci
LOT 4. Asfaltirawe ulica
LOT 5. Izvo|ewe radova na postavqawu svjetlosne signalizacije (semafori)
LOT 6. Izvo|ewe radova na sanaciji lokalnih puteva
2.3. UKUPNA KOLI^INA (BROJ JEDINICA) I/ILI OBIM UGOVORA
Koli~ina prema tehni~koj specifikaciji tenderske dokumentacije
2.4. MJESTO ISPORUKA ROBA ILI LOKACIJA IZVR[EWA USLUGA I RADOVA
LOT 1. i LOT 2. Zgrada Op{tine Vi{egrad
LOT 3, 4, 5, i 6. Prema tenderskoj dokumentaciji
2.5. Podjela na LOT-ove
Da
Ponude se mogu dostavqati za:
jedan lot nekoliko lotova
2.6. TRAJAWE UGOVORA ILI ROK IZVR[EWA
LOT 1, 2, 3, 4, i 5. - 15 dana (od dodjele ugovora)
LOT 6. - 45 dana (od dodjele ugovora)
Dio 3. PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNI^KE INFORMACIJE
3.1. Uslovi za u~e{}e - li~na situacija (~lan 23. ZJN)
Dobavqa~ je du`an predo~iti dokaze da nema smetwi za wegovo u~e{}e u otvorenom postupku za dod-
jelu ugovora u smislu odredbi ~lana 23. stav 1. ta~ka a.b.c.e.c. i f.
Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine; prilo`eni dokazi ne mogu biti stariji od 3 mjese-
ca i moraju biti izdati od strane nadle`nih organa BiH.
3.2.USLOVI ZA U^E[]E SPOSOBNOST ZA OBAVQAWE PROFESIONALNE DJELATNOSTI
(~lan 24. ZJN).
Dokumentacija potrebna u svrhu kvalifikacije nabavqa~a:
Naziv i ta~na adresa nabavqa~a, poreski i identifikacioni broj
Ovjerena fotokopija rje{ewa iz sudskog registra sa svim pojedina~nim ovjerenim prilozima.
Dio 4. POSTUPAK
4.1. VRSTA POSTUPKA
otvoreni
4.2. KRITERIJUMI ZA DODJELU UGOVORA (~lan 34. ZJN)
(a) najni`a cijena
4.3. USLOVI ZA DOBIJAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE (~lan 18. ZJN)
Tenderska dokumentacija po ovom otvorenom postupku mo`e se preuzeti u Stru~noj slu`bi Op{tine
Vi{egrad odmah nakon objavqivawa u "Sl. glasniku BiH# svakim radnim danom od 9 do 14 ~asova uz
podno{ewe potvrde o uplati tro{kova tendera u iznosu od 50,00 KM po jednom LOT-u, pla}awe se
vr{i preko transakcijskog ra~una 5620060000126204 s pozivom na broj
ostali op{tinski prihodi 729 124 kod Razvojne banke Jugoisto~ne Evrope Bawa Luka Ekspozitura
Vi{egrad.
4.4. ROK ZA PRIJEM PONUDA/ZAHTJEVA ZA U^E[]E
Rok za prijem ponuda je 28 dana od dana objavqivawa Obavje{tewa o javnoj nabavci u "Slu`benom glas-
niku BiH#. Na koverti nazna~iti broj LOT-a sa napomenom "ne otvarati#. U obzir }e se uzeti ponude
koje stignu najkasnije do 11.7.2005. godine do 10 ~asova.
Ponude dostavqene poslije navedenog roka ne}e se uzimati u razmatrawe.
Adresa prijema ponuda: Op{tina Vi{egrad, Ulica Kraqa Petra Prvog, 73240 Vi{egrad, ili neposred-
no u prijemnoj kancelariji.
Dio 5 DATUM I MJESTO OTVARAWA PONUDA (~l. 33. ZJN i ~l. 13. UPZ)
Javno otvarawe ponuda }e se izvr{iti dana 11.7.2005. godine u 13 ~asova - LOT 1, 2. i 3, a u 13.30 ~aso-
va - LOT 4, 5. i 6. u prostorijama Op{tine Vi{egrad.
REPUBLIKA SRPSKA
OP[TINA VI[EGRAD
- Na~elnik Op{tine -
Broj: 02-013-288/05
Datum: 25.5.2005. godine
NA^ELNIK OP[TINE
REPUBLIKA SRPSKA
OP[TINA RIBNIK
OSNOVNA [KOLA"NIKOLA MA^KI]#
DOWA PREVIJA
79287 PREVIJA, telefon 050/461 -006
Broj: 184/2005
Datum: 9.6.2005. god.
[kolski odbor Osnovne {kole "Nikola Ma~ki} Dowa Previja na osnovu Zakona o osnovnoj {koli
("Sl.gl. RS# broj 38/2004) i Pravilnika o izboru i imenovawu direktora {kole ("Sl.gl.RS# broj 85/2004)
raspisuje
KONKURS
za izbor i imenovawe direktora {kole ia mandatni period od ~etiri godine
Zainteresovani kandidati treba da ispu{avaju sqede}e uslove:
1. Odgovaraju}a visoka ili vi{a stru~na sprema za nastavnika, odnosno psihologa ili pedagoga;
2. Va`e}a licenca za nastavnika;
3. Polo`en stru~ni ispit za obavqawe vaspitno-obrazovnog rada;
4. Najmawe pet godina iskustva u nastavi, odnosno na pedago{ko-psiholo{kim poslovima u {koli;
5. Da nije pravosna`nom presudom osu|ivan na bezuslovnu kaznu zatvora;
6. Da ima predlo`en program rada;
7. Da nije ka`wavan po odredbama Zakona o ministarskim , vladinim i drugim imenovawima Repub-
like Srpske;
8. Da nije zaposlen na drugom radnom mjestu koje mo`e uticati na eventualni sukob interesa;
Rok za podno{ewe prijava sa prate}om dokumentacijom o ispuwavawu navedenih uslova je 15 dana od
dana objavqivawa u "Glasu Srpske#.
Nepotpune i neblagovremene prijave se ne}e uzeti u razmatrawe!
[kolski odbor }e pismenim putem u~esnike obavijestiti o rezultatima konkursa.
Predsjednica
[kolskog odbora
SPECIJALNA OSNOVNA I SREDWA [KOLA
"\OR\E NATO[EVI]# PRIJEDOR
Kraqa Aleksandra 6
Na osnovu ~lana 125. Zakona o osnovnoj {koli i ~lana 111. Zakona o sredwoj {koli ("Sl. glas-
nik RS# br. 38/04.), ~lana 6. Pravilnika o izboru i imenovawu direktora {kola ("Sl. glasnik
RS# br. 85/04.) i ~lana 61. Statuta {kole, [kolski odbor na sjednici odr`anoj 9.6.2004. godine,
raspisuje:
KONKURS
za izbor i imenovawe
DIREKTORA [KOLE
Uslovi:
- Visoka stru~na sprema - nastavnik defektolog, psiholog ili pedagog,
- posjeduje va`e}u licencu za nastavnika,
- polo`en stru~ni ispit za obavqawe vaspitno-obrazovnog rada,
- pet godina iskustva u nastavi, odnosno na pedago{ko-psiholo{kim poslovima u {koli,
- da nije osu|ivan prvostepenom presudom na bezuslovnu kaznu zatvora,
- ima predlo`en program rada,
- nije ka`wavan po odredbama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Repub-
like Srpske,
- nije zaposlen na drugom radnom mjestu koje mo`e uticati na eventualni sukob interesa,
Imenovawe direktora se vr{i na ~etiri godine.
Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavqivawa.
Prijavu sa navedenom dokumentacijom slati na adresu {kole.
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.
Organizacija: Op{tina Vi{egrad Kontakt osoba: Sne`ana Ne{kovi}
Adresa: Kraqa Petra Prvog Po{tanski broj: 73240 Vi{egrad
Grad: Vi{egrad Identifikacioni broj: 4400503020001
Telefon: 058/620-823; faks: 058/620-602, 058/620-226
Organizacija: Op{tina Vi{egrad Kontakt osoba: Sne`ana Ne{kovi}
Adresa: Kraqa Petra Prvog Po{tanski broj: 73240 Vi{egrad
Grad: Vi{egrad Identifikacioni broj: 4400503020001
Telefon: 058/620-823; faks: 058/620-602, 058/620-226
srijeda, 15. jun 2005.OGLASI4
Ime, prezime i mjesto
Broj prodatih kartica: 48.138 komad
Mjesto izvla~ewa: Studio RTRS; 20:05 ~asova; (direk-tan TV prenos).Regularnost izvla~ewa pratila je komisija u sastavu:1. Sabqi} Vojka, predsjednik2. ^oli} Zagorka, ~lan3. [kobi} Mira, ~lanSvi dobitnici nagrada, ukqu~uju}i i glavne robne na-
grade, premiju Bingo i Xek pot-ove, za sve informa-cije o na~inu preuzimawa nagrada, treba da se jave nabrojeve telefona Lutrije RS 051/322-000, i 051/322-030,ili da do|u u prostorije Lutrije RS (adresa: Ul. Vla-dike Platona br. 6, Bawa Luka), ili da se jave na pro-dajna mjesta Lutrije RS. U Bawoj Luci,
13.6.2005.
SLU@BENI IZVJE[TAJ123. kola TV BINGA koje je odigrano 13.6.2005.
2. TOMBOLSKI DIO:
Izvu~eni brojevi po redoslijedu izvla~ewa:
1. ROBNO-NOV^ANE NAGRADE
Pregled izvu~enih brojeva:
Ekstra peterac 1.000,00 KM do dobitkaEkstra deseterac 2.000,00 KM do dobitka
400.000,00 KM do 35. izvu~ene loptice300.000,00 KM do 36. izvu~ene loptice200.000,00 KM do 37. izvu~ene loptice100.000,00 KM do 38. izvu~ene loptice
XEK POT 20.000,00 KM do 39. izvu~ene lopticeBINGO 11.000,00 KM do dobitka
Fond za 14 pogodaka 3.000,00 KM
Fond za igra~e sa 14 pogodaka: 3.000,00 KM
Ukupan broj dobitnika: 13
Iznos premije po dobitniku: 230,77 KM
3. Mawa - ve}a:
IZNOSU KM
Ser. Broj kartice Mjesto015 7049885 M. Grad015 7041817 Bawa Luka015 7041878 Bawa Luka
Dobitne kartice za sqede}e kolo:
4. Mawa - ve}a sqede}e kolo:
1. 60.00 KM TRI ZADWA BROJA 504 BROJ DOBITNIKA 412. 50.00 KM TRI ZADWA BROJA 420 BROJ DOBITNIKA 483. 40.00 KM TRI ZADWA BROJA 983 BROJ DOBITNIKA 494. 30.00 KM TRI ZADWA BROJA 396 BROJ DOBITNIKA 505. 20.00 KM TRI ZADWA BROJA 052 BROJ DOBITNIKA 476. 10.00 KM DVA ZADWA BROJA 84 BROJ DOBITNIKA 4817. 5.00 KM DVA ZADWA BROJA 59 BROJ DOBITNIKA 4858. ZAMJENA DVA ZADWA BROJA 32 BROJ DOBITNIKA 481
5. Utje{na igra za igra~e
Dobitnici: Nagrada:1. Boro Deli}, Gradi{ka mobilni telefon, alcatel 1532. Milutin Kecman, Bawa Luka mobilni telefon, alcatel 1533. Dragana Bartula, Han Pijesak mobilni telefon, alcatel 153
U sqede}em kolu utje{na nagrada za gledaoce je mobilni telefontri puta.
6. Nagrada za gledaoce:
46 16 45 74 34
85 6 31 77 59
22 20 7 1 77
1100.00
2100.00
350.00
(14) 6501092(14) 6892521(14) 6951272
Ser. Broj kartice
Dobitne kartice sa 14 pogodaka:
(15) 7041772(15) 7043985(15) 7070525
Ser. Broj kartice
(15) 7080927(15) 7101303(15) 7113786(15) 7130920
Ser. Broj kartice
(14) 6978164(14) 6979954(15) 7002705
Ser. Broj kartice
21 41 81
12 22 32 42 72
13 23 33 43
34 74
5 15 25 45 55 85
6 26 46 56 66 86
27 57 77
8 18 28 38 48 58 68 88
29
20 50 60 80 90
Vasi} Vaso, KostajnicaPejakovi} Mile, Bawa LukaReqi} Risto, Prijedor
1 2 3 4 5
Ser. Broj kartice Mjesto015 7044964 Bawa Luka015 7132236 Bawa Luka015 7009762 Fo~a015 7075508 Doboj015 7028183 Br~ko
1 100 KM
Ser. Broj kartice Mjesto
015 7047225 Gradi{ka
2 Qetovawe u Igalu za 2 osobe
Ser. Broj kartice Mjesto015 7090536 K. Dubica015 7131117 Bawa Luka015 7012111 Han Pijesak015 7047302 Gradi{ka015 7006113 Gacko
3 200 KM
Ser. Broj kartice Mjesto014 6987677 Bawa Luka
4 Qetovawe u Igalu za 2 osobe
Ser. Broj kartice Mjesto015 7107182 Bawa Luka015 7017226 Pale015 7012658 Sokolac015 7062844 Bijeqina015 7126222 Prijedor
5 300 KM
Ser. Broj kartice Mjesto015 7081244 Derventa
6 Qetovawe u Igalu za 2 osobe
Ser. Broj kartice Mjesto014 6975805 Prijedor015 7047180 Gradi{ka015 7043931 Bawa Luka015 7021337 I. Sarajevo015 7021955 I. Sarajevo
7 400 KM
Ser. Broj kartice Mjesto
015 7042766 Bawa Luka
8 Qetovawe u Igalu za 2 osobe
Ser. Broj kartice Mjesto015 7044336 Bawa Luka014 6892438 Vi{egrad015 7014734 Pale015 7117326 Prijedor015 7018752 I. Sarajevo
9 500 KM
Ser. Broj kartice Mjesto015 7107245 Bawa Luka015 7025830 Br~ko014 6874914 Br~ko
10 600 KM
Ser. Broj kartice Mjesto015 7064399 Bijeqina
11 1000 KM
Ser. Broj kartice Mjesto015 7131715 Bawa Luka
12 Skuter Gilera DT+ iznos poreza na promet
5 88 29 45 34 42 57 12 43 68
18 55 32 13 8 80 38 48 86 81
85 77 46 41 33 90 26 25 66 56
28 20 21 23 22 15 72 6 58 50
60 27 74
LOPTICE
Ekstra peterac 1.000,00 KM Iza{ao na 7. loptici
Ekstra deseterac 2.000.00 KM Iza{ao na 24. loptici
SUPER XEK POT 400.000,00 KM Nije iza{ao
SUPER XEK POT 300.000,00 KM Nije iza{ao
SUPER XEK POT 200.000,00 KM Nije iza{ao
SUPER XEK POT 100.000,00 KM Nije iza{ao
XEK POT 20.000,00 KM Nije iza{ao
BINGO 5.500,00 KM Iza{ao na 43. loptici
BINGO 5.500,00 KM Iza{ao na 43. loptici
Serija Broj kartice Mjesto
014 6997886 Gacko
014 6775812 Mokro
015 7041084 Bawa Luka
014 6975790 Prijedor
SUPER XEK POT
srijeda, 15. jun 2005. OGLASI 5Na osnovu ~l. 120. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Slu`beni glasnik Re-
publike Srpske# broj 101/04 i 42 /05 ) i ~l. 28. Statuta Op{tine Doboj
(Slu`beni glasnik Op{tine Doboj broj 2/00 ), na~elnik Op{tine Doboj
raspisao je:
JAVNI OGLAS
za prijem na odre|eno vrijeme na rad
u administrativnu slu`bu op{tine Doboj
1. STRU^NI SARADNIK za fakturisawe i likvidaturu do povratka rad-
nika sa bolovawa u Odjeqewu za finansije Odsjek za javne nabavke i naplatu
prihoda - jedan izvr{ilac
Uslovi:
¹ Sredwa {kolska sprema (IV stepen {kolske spreme) upravnog ili ekonom-
skog smjera
¹ [est mjeseci radnog iskustva
¹ Polo`en stru~ni ispit
Pored posebnih uslova za rad kandidat mora ispuwavati op{te uslove
utvr|ene u ~l. 118. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Slu`beni glasnik RS#
broj 101/04 i 42/05 ) i ~lana 4. Op{teg kolektivnog ugovora ("Slu`beni
glasnik Republike Srpske# broj 13/98 , 39/99, 21/01).
Uz prijavu na javni oglas kandidati su du`ni prilo`iti sqede}a dokumenta:
- fotokopiju diplome o zavr{enoj {koli
- izvod iz mati~ne kwige ro|enih
- uvjerewe o dr`avqanstvu
- uvjerewe da nije osu|ivan za krivi~na djela za bezuslovnu kaznu zatvora
od najmawe {est mjeseci ili krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za
obavqawe poslova u dr`avnim organima
- dokaz o zdravstvenoj sposobnosti
- dokaz o radnom iskustvu
- dokaz o polo`enom stru~nom ispitu
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.
Oglas je otvoren 30 dana od dana objavqivawa. Prijave slati na adresu:
Op{tina Doboj - Na~elnik Op{tine
Ul. Hilandarska broj 1
74 000 Doboj
Na osnovu ~lana 21. Pravilnika o stambenom zbriwavawu porodica poginulih boraca i rat-
nih vojnih invalida ("Slu`beni glasnik RS#, broj 103/01) Stambena komisija op{tine
Ugqevik imenovana Rje{ewem na~elnika Op{tine, broj 02-372-55/04 od 16.8.2004. godine,
raspisuje
KONKURS
za stambeno zbriwava{e porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida
od prve do ~etvrte kategorije invalidnosti
IRaspisuje se konkurs za stambeno zbriwavawe porodica poginulih boraca i ratnih vojnih
invalida od prve do ~etvrte kategorije invalidnosti i to za dodjelu na kori{}ewe:
1) jedna (1) stambena jedinice - stana - tipske ku}e tip B povr{ine 60 mŸ u Ugqeviku,
2) ~etiri (4) gra|evinska paketa
IIPravo na stambeno zbriwavawe imaju porodice poginulih odnosno nestalih boraca -korisnici
porodi~ne invalidnine i ratni vojni invalidi od prve do ~etvrte kategorije invalidnos-
ti, koji nisu stambeno zbrinuti ni po kom osnovu.
IIIUz prijavu na konkurs u~esnici su du`ni prilo`iti sqede}e isprave:
1. Za svojstvo ~lana porodice poginulog borca:
- Rje{ewe o priznatom pravu na porodi~nu invalidninu;
2. Za stepen vojnog invaliditeta, dodatak za wegu i pomo} i ortopedski dodatak:
- Rje{ewe o utvr|ivawu vojnog invaliditeta;
3. Za vrijeme provedeno u ratu:
- Rje{ewe o utvr|ivawu kategorije borca;
4. Za stambenu situaciju, zavisno od stambene situacije:
- ako je podstanar (Ugovor o podstanarskom odnosu);
- ako boravi u kolektivnom izbjegli~kom centru ili stanuje u napu{tenoj imovini (Potvr-
du odsjeka Ministarstva za izbjeglica a raseqena lica i dr.)
- ako stanuje u vlastitoj ku}i ili stanu, ku}i ili stanu roditeqa ili roditeqa bra~nog
duga koja ne ispuwava minimum uslova za stanovawe - uslove utvr|uje Stambena komisija;
5. Za broj ~lanova porodi~nog doma}instva :
- Izjavom izdatom i ovjerenom od nadle`nog organa uprave;
6. Za zdravstvenu situaciju :
- Nalaz i mi{qewe nadle`ne qekarske komisije;
7. Za socijalnu situaciju :
- Rje{ewe Centra za socijalni rad o priznavawu prava;
8. Potvrdu Ministarstva za izbjeglice i raseqena lica da nije razmijenilo ili prodalo
imovinu, odnosno da mu je imovina vra}ena;
9. I druge isprave, odnosno dokaze koje odredi Stambena komisija.
IVRok za podno{ewe prijava na konkurs je 15 dana od dana objavqivawa konkursa u dnevnom
listu "Glas Srpske#.
Prijave so podnose Stambenoj komisiji Op{tine Ugqevik putem po{te ili li~no u kance-
lariji broj 8 u zgradi SO Ugqevik.
REPUBLIKA SRPSKA
OP[TINA UGQEVIK
BROJ:02-372-81/05
DATUM:8.6.2005. godine PREDSJEDNIK
STAMBENE KOMISIJE
Bawa Luka ku}a spratnica (du-
pleks) sa podrumom (kotlovnica
i gara`a) ure|eno, odmah useqi-
vo, naseqe Ko~i}ev vijenac, tel.
065/632-818.
Bawa Luka ku}a prizemnica na
480 mŸ zemqi{ta sa odobrewem
za gradwu ku}e spratnice, 150 m
iznad "Kosmosa#, povoqno,
065/632-818.
Slatina, ku}a VP 10 h 8 m (po-
drum, prizemqe, mansarda) na 450
mŸ sve ure|eno, odmah useqivo,
tel. 065/632-818.
Barlovci - ku}a prizemnica sa
dvori{nim objektom na 4500 mŸ
zemqi{ta uz asfaltni put, grad-
ski vodovod, tel. 065/511-121.
Lakta{i - Glamo~ani, ku}a sprat-
nica 9 h 9 i 1000 mŸ zemqi{ta,
novogradwa, useqivo, tel. 065/
632-818.
Trn, ku}a VP 11 h 8 m na 1550 mŸ
zemqi{ta pod vo}em, ure|eno,
centralno grijawe, namje{teno,
odmah useqivo, tel. 065/511-121.
Lakta{i centar ku}a spratnica
sa kotlovnicom i gara`om na 500
mŸ zemqi{ta, ure|eno odmah use-
qivo, tel. 065/632-818.
Lakta{i centar, ku}a spratnica
10 h 9 m (suteren, prizemqe,
sprat) na 560 mŸ zemqi{ta,
ure|eno, useqivo, tel. 065/
511-121.
Lakta{i centar, ku}a spratnica
11 h 10 m sa dvori{nim objektom
(oko 220 mŸ stambenog i 150 mŸ
poslovnog prostora) na 530 mŸ
zemqi{ta, sve ure|eno, tel.
065/511-121.
Bawa Luka - ku}a spratnica sa
dvori{nim objektom i gara`om
na 600 mŸ zemqi{ta uz tranzitni
put kod "^ajaveca#, tel. 065/
632-818.
Bawa Luka - ku}a spratnica
(suteren, prizemqe, sprat,
potkrovqe) sa oko 360 mŸ stam-
beno poslovnog prostora na 800
mŸ zemqi{ta uz gradi{ku cestu,
tel. 065/511-121.
Bawa Luka - ku}a spratnica 11 h
9 m prizemqe, sprat, potkrovqe,
novogradwa, nezavr{ena na 530
mŸ zemqi{ta, naseqe Dervi{i,
tel. 065/632-818.
Bawa Luka - ku}a spratnica
prizemqe, sprat, potkrovqe sa
oko 450 mŸ korisnog stambeno-
poslovnog prostora na oko 460 mŸ
zemqi{ta, novogradwa, ure|eno,
useqivo, ul. Kara|or|eva, nase-
qe Lau{, tel. 065/511-121.
Bawa Luka - ku}a spratnica 10 h
9 m (podrum, prizemqe, sprat,
potkrovqe) sa oko 350 mŸ stam-
beno-poslovnog prostora na oko
400 mŸ zemqi{ta, naseqe Lau{,
tel. 065/632-818.
Bawa Luka - ku}a spratnica 10 h
10 m, prizemqe, sprat, potkrovqe
tri stana + gara`a, ure|eno, use-
qivo, ul. R. [ipke, naseqe Pa-
prikovac, tel. 065/632-818.
Bawa Luka - ku}a VP 9 h 9,5 m sa
dva stana, dvori{nim objektom i
gara`om na 520 mŸ zemqi{ta uz
staru gradi{ku cestu, naseqe
Buxak, tel. 065/511-121.
Bawa Luka - dupleks ku}e sa oko
140 mŸ stambenog prostora +
gara`a i {upa u dvori{tu, nase-
qe Nova varo{, tel. 065/632-818.
Bawa Luka - ku}a spratnica, du-
pleks, sa oko 140 mŸ stambenog
prostora - dvori{ni objekat na
oko 330 mŸ zemqi{ta u nasequ Ro-
suqe, tel. 065/511-121.
Prodajem ili mijewam za Sara-
jevo ku}u u Bawoj Luci sa
dvori{nom ku}om i gara`om, tel.
051/207-364.
Prodajem prizemnu porodi~nu
ku}u sa pomo}nim objektima i
placem u Prwavoru, ul. Vida
We`i}a 63, tel. 051/664-691 ili
065/510-026.
Ku}u na sprat 9 h 8, na 500 mŸ
oku}nice u Karanovcu prodajem
po vrlo povoqnoj cijeni, tel.
051/212-357.
Dvije vi{eeta`ne ku}e novije
gradwe u Trnu, na placu od 1
dunuma opremqene, centralno,
izolacija, parketi - 120.000 evra,
[email protected], tel.
051/211-802.
Prodaje se ku}a i zidana {upa sa
4,5 dunuma zemqe. Op{tina
^elinac, cijena povoqna, tel.
065/594-525.
Prodajem ku}u spratnicu sa
dvori{nom zgradom, tel. 065/
449/557.
Ku}a na prodaju 100 mŸ, plus
gara`a, 900 mŸ dvori{ta, vo}wak,
5 minuta do grada, tel. 0041-43-
311 00 84 Cirih; ili 051/346-118.
Prodajem ku}u i 33 dunuma zemqe
u Drago~aju kod Bawe Luke, tel.
052/776-126.
Prodajem ku}u u Novom Sadu ili
mijewam za Bawu Luku, tel.
065/540-257.
Prodajem ku}u i dvori{nu zgradu
na 850 mŸ zemqe Ilije Gara{an-
ina 61, tel. 065/628-990.
Lakta{i, ul. Kozarska b. b., vi-
soka prizemnica, namje{tena, use-
qiva, dvori{ni objekat, up-
laweno, 1500 mŸ zemqe, 1/1, tel.
051/466-799; 051/585-628.
Prodajem u Slatini kod Bawe
Luke ku}u spratinicu i 32 dunuma
zemqe sa farmom pu`eva, grads-
ki vodovod, struja, asfalt. Povo-
qno za sve djelatnosti, a
naro~ito za sprat, rekreaciju i
odmor, sve 1/1, tel. 051/458-631;
588-028.
Prodajem ku}u na Lau{u, Reqe
Kne`evi}a kod br. 35, sa urednim
papirima i gra|evinskom
dozvolom prizemqe, sprat i
potkrovqe, tel. 051/ 352-045; 212-
021 006246.
Prodajem ku}u sa seoskim imawem
u Milosavcima, tel. 065/520-669.
Prodajem ku}u u Prije~anima,
tel. 051/211-865.
Prodajem nedovr{ena ku}a 6,5 h
7,5 i 1400 mŸ zemqe u Lakta{ima
(Lug), tel. 314-757; 065/932-230.
Prodajem ku}u na 909 kvadratnih
metara, izlaz na dvije ulice, Vrh-
poqsku i Milana Cvijeti}a, tel.
065/628-990.
Prodajem ku}u sa prate}im ob-
jektima, Vojkovi}i - Isto~no
Sarajevo, tel. 057/350-810.
Prodajem ku}u i zemqu u
Omarskoj kraj asfalta, tel.
065/371-338.
Prodajem ku}u sa poslovnim pros-
torom na placu 450 m u Lazarevu
sa UT za izgradwu poslovno-stam-
benog objekta, tel. 051/305-855.
Prodajem novu useqivu ku}u u
Modri~i 170 mŸ stambenog pros-
tora i gara`u 25 mŸ naseqe
Vi{nik, tel. 065/635-091, mo`e
zamjena za okolinu Bawe Luke.
Prodajem ili mijewam ku}u sa
poslovnim prostorom u Kqu~u za
odgovaraju}e u Bawoj Luci, tel.
065/579-594.
Prodajem ku}u u Gradi{ci, 10 h
10 m, (plac 700 mŸ), visoka prizem-
nica u neposrednoj blizini
tranzita za Podgradce. Ku}a ni-
je potpuno dovr{ena, tel. 051/813-
525; 065/663-787.
Prodajem prizemqe ku}e,
dvori{nu zgradu i gara`u u Sr-
pcu na putu za Derventu, tel.
051/840-839.
Prodajem ku}u, dvori{na ku}a
767 mŸ zemqe, tel. 051/341-309;
065/630-619.
Prodaje se nedovr{ena ku}a 6,5 h
7,5 (useqiva) i 1400 mŸ zemqe u
Lakta{ima (papiri 1/1 struja, vo-
da) 300 m od glavne ceste - cijena
53,000 KM, tel. 065/932-230.
Prodajem ku}u i dvori{nu zgradu
na 850 mŸ zemqe, tel. 065/628-990.
Bawa Luka, ku}a spratnica - du-
pleks, sa podrumom (kotlovnica
i gara`a) ure|eno, odmah useqi-
vo naseqe Ko~i}ev vijenac, tel.
065/632-818.
Bawa Luka, ku}a prizemnica na
480 mŸ zemqe sa odobrewem za
gradwu ku}e spratnice, 150 m iz-
nad "Kosmosa# pogodno, tel.
065/511-121.
Mijewam ku}u sa imawem u Hrvat-
skoj za odgovaraju}e u okolini i
Bawe Luke, tel. 463-890.
Ku}u u Slatini mijewam za stan
u Bawoj Luci ili istu prodajem,
tel. 065/305-892.
Prodajem ku}u sa dvori{nom
zgradom i sa oku}nicom, tel.
386-357.
Prodajem ku}u, lokal i prate}e
objekte povoqno zvati od 17 do 23
~asa, tel. 051/351-659.
Prodajem ku}u u Prijedoru, ^.
Poqe (iza "Babilona#) 12 h 11 m,
pod plo~om, sa komplet gra|evin-
skim materijalom za sprat, tel.
052/216-189.
Prodajem ku}u u Prijedoru,
spratnica 13 h 8,5 m sa dva poseb-
na ulaza i oku}nicom od 903 mŸ,
tel. 052/231-052; 052/216-267.
Prodajem vikendicu u Slatini
uz glavnu cestu 1250 mŸ zemqe, 47
mŸ stambene povr{ine, struja, vo-
da, telefon, tel. 065/514-036;
051/217-888.
Prodajem vikend ku}u u Glamo-
~anim kod Bawe Luke, tel.
555-654.
Prodajem vikendicu u Bo{kovi-
}ima, 1,5 dunuma zemqe i vo}wa-
ka, povoqno, tel. 051/354-004.
Prodajem vikendicu u ̂ arda~an-
ima - 3 km od mosta u Kla{nica-
ma, tel. 065/324-066.
Prodajem vikend ku}u 9 h 7 m na
1200 m2 zemqi{ta pod vo}em u
Debeqacima; tel. 065/632-818.
Povoqno se prodaje vikendica i
1741 mŸ zemqe, tel. 219-342.
Debeqaci, vikend ku}u 9 h 7 m sa
gara`om na 1250 mŸ zemqi{ta pod
vo}em pored rijeke Vrbawe, tel.
065/632-818.
Prije~ani, vikend ku}u 8 h 7 (po-
drum, prizemqe, potkrovqe) na
6700 mŸ zemqi{ta ure|eno, use-
qiva, tel. 065/511-121.
Drago~aj, vikend ku}u 8 h 8 m
(prizemqe + mansarda), devasti-
rana, na 2300 mŸ zemqi{ta, vo}-
wak, potok, tel. 065/511-121.
Prijakovci, vikend ku}u 7,5 h 6,5
m zapo~eta gradwa na 1250 mŸ
zemqi{ta pod vo}em pored ri-
jeke Vrbawe, tel. 065/632-818.
Slatina - Kadiwani, vikend ku}u
6,5 h 5,5 m (prizemqe, sprat) +
gara`a sa ostavom na 11.550 mŸ
zemqi{ta, voda, struja, telefon,
tel. 065/511-121.
Prodajem plac na Kr~maricama
uz asfalt. Voda, na placu, struja
blizu, tel. 065/595-497.
Prodajem plac na Viru kod
Zadra, 230 mŸ, u obzir dolazi i za-
mjena za Prijedor ili Bawa Lu-
ka, tel. 052/216-189.
Drakuli}, 1.650 mŸ zemqi{ta, sa
zapo~etom gradwom objekta 9 h
9,5 m (podrum) sa odobrewem za
gradwu, tel. 065/632-818.
Dervi{i, gra|evinski plac 500
mŸ sa temeqom 10 h 10 m, projekt-
nom dokumentacijom i odobrewem
za gradwu, tel. 065/511-121.
Trn, gra|evinski plac 500 mŸ sa
odobrewem za gradwu stambeno-
poslovnog objekta 11 h 8 m, tel.
065/511-121.
Trn gra|evinski placevi od 500
do 1000 mŸ na vi{e lokacija, tel.
065/632-818.
Prije~ani, gra|evinski placevi
od 600 do 1200 mŸ uz potok Brus-
nica, tel. 065/511-121.
Motike, zemqi{ne parcele od
1000 do 2000 mŸ uz put, prije
{kole, tel. 065/632-818.
Prije~ani - 10.500 mŸ zemqi{ta,
sa vo}wakom i starom ku}om,
izuzetna lokacija, tel. 065/
511-121.
Buxak - 16.500 mŸ zemqi{ta, sa
odobrewem za gradwu stambeno-
poslovnih objekata ve}ih gabari-
ta, tel. 065/511-121.
Prije~ani, 55.000 mŸ zemqe i
{ume u jednom komadu uz potok
Brusnicu, tel. 065/511-121.
Presna~e, gra|evinski plac 1.050
mŸ, sa prikqu~cima struje i
gradske vode, tel. 065/632-818.
Tuwice, gra|evinski plac 1.700 mŸ
uz magistralni put, mogu}nost
gradwe poslovnog objekta, tel.
065/511-121.
Novakovi}i, gra|evinska parcela
6.500 mŸ uz autoput, sa UTU za
gradwu poslovnih objekata (mo-
tel, servis, benzinska pumpa), tel.
065/511-121.
Prodajem 10 dunuma zemqe u
[u{warima, struja, voda, tele-
fon, asfalt, gradski prevoz, tel.
051/216-140; 065/310-057.
Prodajem placeve u Prije~ani-
ma, tel. 352-882.
Prodajem zemqu (kraj Vrbawe) u
Babi}ima kod ̂ elinca, mo`e i u
placevima, dozvoqena gradwa -
voda, struja, asfalt, tel. 065/
965-205.
Prodajem 2 dunuma u 300 mŸ zemqe
u Drago~aju, asfalt, voda, struja
1/1, tel. 051/462-032.
Prodajem tri dunuma zemqe u ̂ es-
mi, dozvoqena gradwa, put, voda,
struja i telefon, povoqno, tel.
065/430-910.
Prodajem dva dunuma zemqe na
putu Bawa Luka - Motike, tel.
051/483-944.
Prodajem zemqu u Rami}ima,
{est placeva, tel. 065/628-990.
Prodajem u Jakupovcima 7 dunuma
zemqe, 1/1, povoqno za sve nam-
jene, voda, telefon, struja i as-
falt, tel. 051/539-006; 065/
650-289.
Prodajem zemqi{te za ek-
sploataciju {qunka tel. 811-174.
Prodajem zemqu u Rami}ima 6
placeva, tel. 065/628-990.
Prodajem gra|evinski plac u
Krupoj na Vrbasu, veli~ine 1.170
mŸ u neposrednoj blizini ~uvenih
vodenica i Umjetni~ke kolonije
u Krupoj na Vrbasu! Idealno za
vikendicu, na placu struja, voda,
i asfaltni put, tel. 065/969-886.
Prodajem placeve u Lakta{ima,
tel. 065/635-012.
Prodajem povoqno 9 dunuma
zemqe u Prijakovcima blizu as-
falta, tel. 436-490.
Prodajem 2,5 dunuma zemqe u ko-
madu pored asfalta u [u{wari-
ma dozvoqena gradwa, tel.
051/585-621.
Prodajem povoqno 2,20 mŸ zemqe
u Lakta{ima, Rje~ani, tel. 065-
595-350, 065/595-350.
Prodajem povoqno plac za ku}u
u B. Luci, ul. Kara|or|eva, 400 mŸ
i 1,5 dunuma {ume, tel. 317-464.
Prodajem zemqu 5.800 mŸ, pogodno
za gradili{te, tel. 065/846-448.
Prodajem povoqno 9 dunuma
zemqe u Prijakovcima blizu as-
falta, tel. 436-490.
Prodajem placeve u Rebrovcu
gradwa dozvoqena, cijena povo-
qna, tel. 051/429-762.
Prodajem 2,5 dunuma zemqe u ko-
madu pored asfalta u [u{wari-
ma, dozvoqena gradwa, tel.
051/585-621.
Prodajem dva placa 500 mŸ u Tu-
zlanskoj ulici (Star~evica), tel.
051/424-876.
Prodajem kompletno imawe na
~etvrtom kilometru ^elinac-
Jo{avka, povoqno, tel. 319-364.
Prodajem plac sa dozvoqenom
gradwom u ul Lov}enskoj br. 82,
povoqno, tel. 065/485-773; 065/
718-691.
Prodajem placeve u Glamo~anima,
1/1, voda, struja, telefon, as-
faltni put do placa, svi UT-
uslovi, tel. 051/460-880; 065/
653-147.
Prodajem 2.500 mŸ zemqe u Jo{av-
ci, uz regionalni put ^elinac -
Prwavor, tel. 065/561-600.
Prodajem parcelu zemqe od 7
dunuma na ^okorskim poqima,
pokraj parcele prolazi asfalt,
voda i struja, tel. 051/281-217.
Prodajem placeve u Rebrovcu
gradwa dozvoqena, cijena povo-
qna, tel. 051/429-762.
Prodajem 2 placa po 500 mŸ, ul.
Tuzlanska 76, Star~evica, Bawa
Luka, tel. 051/424-876.
Prodajem placeve ul. Koste
Jari}a, uredni papiri, tel.
051/351-850.
Prodajem gra|evinsko zemqi{te
infrastruktura kompletna do-
zvoqena gradwa, cijena po do-
govoru, tel. 051/463-592; 065/
563-036.
Prodajem 40 dunuma zemqe sa
ku}om i pet pomo}nih objekata 8
km od Bawe Luke - Prijakovci.
Prodajem placeve u Glamo~anima,
1/1, voda, struja, telefon, as-
faltni put, do placa, svi UT
uslovi, tel. 051/460-880; 065/
653-147.
Prodajem placeve za gradwu ku}e
4 km od centra Bawe Luke, tel.
065/837-884.
Prodajem 414 mŸ zemqe, kraj as-
falta, Drakuli}, tel. 065/948-698.
Prodajem ili mijewam trosoban
stan u centru Travnika, tel.
051/466-019.
Dva prazna poslovna prostora u
Sarajevu, M. Alibegovi}a 29 i
33, Ko{evsko brdo, povr{ine 145
mŸ i 110 mŸ sa izlozima, prodajem
ili mijewam za poslovni pros-
tor u Bawoj Luci, tel. 061/
329-877.
Prodajem u Prijedoru ili mije-
wam za (B. Luku ili Lakta{e)
jednosoban stan, 43 mŸ, centar, ul.
M. Obrenovi}a, 18 a, preko puta
Gradske tr`nice, tel. 052/213-207.
Prodajem stan - dvoeta`ni 90 mŸ,
ul. Svetog Sve, Bawa Luka, luk-
suzno opremqen, tel. 065/583-494.
Dva stana 84 mŸ i 93 mŸ u Bawoj Lu-
ci prodajem ili mijewan za Sara-
jevo, tel. 216-068.
Prodajem trosoban stan u Novoj
varo{i, tel. 051/311-441.
Prodajem dvosoban stan 73 mŸ
Ko~i}ev vijenac, tel. 051/213-920;
065/548-335.
Bawa Luka - centar, jed-
noiposoban stan 48 mŸ prvi sprat,
tel. 065/511/121.
Bawa Luka - eta`ni stan 135 mŸ
(prizemqe-sprat) sa {upom i
gara`om u dvori{tu, naseqe No-
va varo{, tel. 065/632-818.
Bawa Luka, troiposoban stan 89
mŸ, VP, useqiv, naseqe Hiseti.
(Ko~i}ev vijenac), tel. 065/
511-121.
Bawa Luka, centar ~etvorosoban
stan 110 mŸ II sprat, salonski,
pogodan za kancelarije, tel.
065/632-818.
Prodajem povoqno trosoban stan
na Hisetama - ̂ aire, tel. 465-263.
Prodajem stan u Trebiwu novo-
gradwa 70 mŸ po 1000 KM, tel.
0657458-665
Prodajem dvosoban stan 80 mŸ u
strogom centru Bawe Luke, mo`e
i zamjena za mawi uz doplatu, tel.
065/669-730.
Prodajem trosoban san 80 mŸ Isprat na Star~evici ulica
Kosovke djevojke, samo porez 3%,
tel. 051/310-933.
Prodajem petosoban stan 135 mŸ +
poslov. prostor 135 mŸ. tel. 00381
22 63 1 234; 064/383-5975, Srems-
ka Mitrovica.
Prodajem stan u u`em centru 42
mŸ, prvi sprat, 60.000 KM, tel.
065/ 835-020; 065/894-767.
Jednoiposoban stan 48 mŸ , prvi
sprat, u`i centar; tel. 065/
511-121.
Eta`ni stan 135m2 , (prizemqe
+ sprat), sa {upom i gara`om u
dvori{tu; tel. 065/632-818.
Prodajem trosoban stan Petra
Preradovi}a, 1 mŸ 1.450 KM, tel.
051/314-779.
Prodajem dvoiposoban stan na
Star~evici u ulici Rajka
Bosni}a 17 ili mijewam za Jad-
ran, tel. 065/697-802.
Povoqno prodajem stan u centru
[apca, 50 mŸ, tel. 00381-15-345-
119/ 00381-63-7486894.
Prodajem dva trosobna stana u
Gradi{ci, 79 mŸ ulica Hilan-
darska i 83 mŸ ulica Vidovdans-
ka, tel. 051/813-525; 065/663-787.
Podajem trosoban stan na
Star~evici - 80 mŸ, kontakt tel.
051/351-944 i 065/730-328 i do 15
na tel. 051/320-061.
Prodajem u Obili}evu trosoban
stan 83 mŸ, 3. sprat, 1.100 KM/mŸ,
tel. 051/310-017.
Prodajem u Obili}evu garsoweru,
30 mŸ, I sprat 44.000 + porez na
promet i jednosoban 36 mŸ, VIIIsprat, 43.000 + porez na promet,
tel. 051/310-994.
Prodajem u centru dvosoban stan
62 mŸ, prizemqe, dozvoqeno pret-
varawe u pos. prostor 1500 KM/mŸ
+ porez na promet, tel. 051/
310-994.
Prodajem dvosoban stan u Petra
Ra|enovi}a, 103.000 KM + porez
na promet, tel. 051/310-017.
Prodajem trosoban stan u Bawoj
Luci, P - 71 mŸ u centru vojne
zgrade od fasadne cigle, tel.
065/638-472.
Prodajem dvosoban stan, preko
puta Univerziteta, Bawa Luka,
tel. 051/304-279.
Prodajem dvosoban stan u
Obili}evu, 51 mŸ, cijena 1.200
KM/mŸ, tel. 065/974-307.
Prodajem atraktivno potkrovqe
4. sprat, centar, tel. 065/965-285.
Bawa Luka centar, jednoiposoban
stan 48 mŸ, I sprat, tel. 065/511-121.
Bawa Luka eta`ni stan 135 mŸ,
(prizemqe + sprat), sa {upom i
gara`om u dvori{tu, naseqe No-
va varo{, tel. 065/632-818.
Bawa Luka troiposoban stan 89
mŸ, VP, useqiv, naseqe Hiseta
(Ko~i}ev vijenac), tel. 065/
511-121.
Bawa Luka centar ~etvorosoban
stan 110 mŸ, II sprat, salonski,
pogodan za kancelarije, tel.
065/632-818.
Tra`im stan od oko 50 mŸ na Ali-
pa{inom poqu u Sarajevu, bez
posrednika, isplata odmah, tel.
061/279-162.
Kupujem stan u Bawoj Luci, bez
posrednika od 40 do 50 mŸ, tel.
065/604-188.
Kupujem garsoweru ili mawi jed-
nosoban stan, zvati na tel.
065/591-861.
Kupujem jednosoban ili jed-
noiposoban stan na podru~ju gra-
da, tel. 065/510-746.
Bawa Luka, kupujem jednosoban
stan oko 40 mŸ do 2. sprata, tel.
065/632-818.
Bawa Luka, kupujem mawi jed-
nosoban stan do III sprata lokaci-
ja Nova varo{ - Rosuqe, tel.
065/511-121.
Bawa Luka, kupujem jednosoban
stan oko 40 mŸ do 2. sprata, tel.
065/632-818.
Bawa Luka, kupujem mawi jed-
nosoban stan do III sprata lokaci-
ja Nova varo{ - Rosuqe, tel.
065/511-121.
Izdajem trosoban namje{ten stan
u Prijedoru, kod Zelene pijace,
tel. 052/228-784.
Izdajem sobe djevojkama ili mom-
cima, u Prijedoru, kod Zelene pi-
jace, tel. 052/228-784.
Izdajem na du`i period mawi
dvosoban stan u centru Prijedo-
ra, ~etvrti sprat ili ga prodajem,
tel. 052/360-441.
Izdajem prizemqe ku}e u Prije-
doru, 70 mŸ, poseban ulaz, tel.
052/226-041.
Izdajem u Prijedoru (Orlova~a)
dvori{nu zgradu (jednosoban)
stan, tel. 052/234-014.
Izdajem ili prodajem ku}u sa
placem od 510 mŸ, tel. 319-353.
Iznajmqujem namje{ten mawi
stan, tel. 051/460-518.
Izdajem namje{ten dvosoban stan,
naseqe Lazarevo II, B. Luka, tel.
051/225-360; 065/948-698; 065/
587-304.
Izdajem povoqno apartmane u
Umagu za 6 osoba, sa terasom i 50
metara od mora, tel. 003859 87
41052.
Izdajem namje{tenu jednokrevet-
nu sobu sa kuhiwom i kupatilom
zaposlenoj djevojci, tel. 051/
281-949.
Povoqno izdajem dobru gar-
soweru sa posebnim ulazom i
balkonom, ul. Rade Marjanca br.
4, tel. 051/313-785; 065/934-622.
Izdajem namje{tenu dvokrevet-
nu sobu sa centralnim grijawem,
upotrebom kuhiwe i kupatila,
tel. 065/523-768.
Izdajem polunamje{ten dvosoban
stan sa centralnim grijawem u
nasequ Mjeseca, tel. 065/523-768.
Izdajem dvokrevetnu sobu, za stu-
dente u~enike, mogu}nost upo-
trebe kuhiwe, Ravnogorska 3,
Bawa Luka, tel. 051/307-736.
Izdajem povoqno namje{tena so-
ba u trosobnom stanu u centru
Be~a, useqiva odmah, tel.
0038765/210-831.
Povoqno izdajem namje{ten
sprat ku}e za 2 djevojke ili mla-
di bra~ni par, cijena 200 KM,
Kara|or|eva 285, Lau{, tel.
065/741-367; 065/583-457.
Izdajem prazan trosoban stan (93
mŸ) u centru grada - Pentagon, tel.
065/306-447; 051/316-505.
Izdajem prazan trosoban stan u
centru grada na du`e vrijeme, tel.
065/669-222.
Izdajem jednosoban namje{ten
stan ul. Jovice Savinovi}a 10,
3A, tel. 051/362-658.
Bawa Luka - trosoban, ure|en,
polunamje{ten stan IV sprat,
lift, centralno parking, u nase-
qu Pentagon, tel. 065/511-121.
Izdajem stan dvosoban 65 mŸ, ci-
jena 170 KM, tel. 281-447.
Izdajem jednosoban namje{ten
stan ul. Milice Stojadinovi}
Srpkiwe br. 6, tel. 065/523-751.
Tra`im cimerku u jednosobnom
stanu u centru grada, tel. 065/
682-919.
Izdajem jednosoban namje{ten
stan sa centralnim grijawem slo-
bodan od 1. jula, tel. 051/301-689.
Izdajem stan sa centralnim gri-
jawem, poseban ulaz, za studente,
u~enike i radnike, tel. 458-190;
065/542-456.
Izdajem jednoiposoban komfor-
no namje{ten stan, na Ko~i}e-
vom vijencu, poseban ulaz, tel.
217-678.
Izdajem namje{tenu sobu, Zelen-
gorska 13, povoqno, telefon, tel.
051/213-374, zvati poslije 20 ~a-
sova.
Izdajem stan za dvije u~enice
sredwo{kolke, upotreba ku-
patila i kuhiwe, u obzir dolaze
koje ne pu{e, povoqno, tel. 302-
304; 065/897-013.
Izdajem ku}u samcima studenti-
ma i |acima, stan mijewam za
ku}u, tel. 436-505; 065/959-128.
Izdajem sprat ku}e sa grijawem i
gara`om, tel. 051/380-262; 065/
437-442.
I Z N A J M Q I V A W E
K U P O V I N A
Hitno prodajem dvoeta`ni
stan 115 mŸ, na Star~evici
bez posrednika, tel. 051/
436-396; 065/624-488.
(007716 G)
P R O D A J A
SS TT AA NN OO VV II
Prodajem 7.500 mŸ zemqe u
[u{warima 1 mŸ/5 KM, ima
struja, voda, tel. 065/
786-832. (4459 BP)
Prodajem placeve u Trnu
iza restorana
#
Jezero#,
tel. 065/622-173, Drago.
(4454 BP)
P R O D A J A
ZZ EE MM QQ II [[ TT AA
VV II KK EE NN DD II CC EE
Z A M J E N A
P R O D A J A
KK UU ]] EE
MM AA LL II OO GG LL AA SS II MM AA LL II OO GG LL AA SS II MM AA LL II OO GG LL AA SS II
srijeda, 15. jun 2005.OGLASI6
Izdajem namje{tenu sobu Zelen-
gorska, tel. 213-374.
Izdajem stan za dvije u~enice,
tel. 302-304.
Izdajem dvosoban stan ul. M.
Miqanovi} 10, Bawa Luka, tel.
051/380-494.
Izdajem dvosoban namje{ten stan
ili nenamje{ten na Lau{u, tel.
051/281-385 zvati poslije 16 ~a-
sova.
Izdajem jednosoban, namje{ten
stan u ku}i, sa centralnim gri-
jawem, tel. 051/340-938.
Izdajem dvori{nu ku}u kod
"Glasa#, tel. 065/684-429.
Izdajem sobu za jednu djevojku,
povoqno, tel. 305-042.
Izdajem trosoban potpuno nam-
je{ten stan u Obili}evu, klima
ure|aj, satelitska antena, sve no-
vo, tel. 065/587-584.
Izdajem garsoweru i ku}u, tel.
065/568-645.
Izdajem jednosoban namje{ten
stan za bra~ne parove ili samce,
tel. 464-991.
Izdajem mawi stan za dvije stu-
dentice u Boriku sa centralnim
grijawem, tel. 304-171.
Izdajem namje{tenu sobu sa kuhi-
wom, poseban ulaz, tel. 214-472.
Izdajem namje{ten jednosoban
stan zaposlenoj `enskoj osobi
ili studentkiwi ili u~enici,
tel. 211-170, ul. Sime Matavuqa.
Izdajem prazan stan, 80 mŸ, na
spratu ku}e, poseban ulaz, Star-
~evica, tel. 051/683-196 od 20 do
22 ~asa.
Izdajem namje{tenu sobu za-
poslenoj `eni na du`e vrijeme
ili studentkiwi, tel. 211-170.
Studentkiwa tra`i dvokrevetnu
sobu u Prijedoru, u obzir dolazi
centar Prijedora, tel. 057/676-
842; zvati od 18 do 22 ~asova.
Izdajem jednoiposoban stan nam-
je{ten je, udoban i odvojen, na
Hisetama, tel. 217-678.
Izdajem dvosoban prazan stan, ul.
Natalije Jovi} 6, poseban ulaz,
tel. 065/894-587.
Izdajem jednosoban polunam-
je{ten stan u Lazarevu I, grijawe
na drva, cijena povoqna, tel.
051/355-300.
Izdajem djevojkama dvokrevetne
sobe sa kuhiwom i kupatilom
centr. grijawe, vlastito odvojeni
ulaz, cijena povoqna, tel. 051/
281-763.
Izdajem namje{tenu sobu za jed-
nu osobu grijawe, tel. 051/302-599.
Izdajem jednokrevetnu sobu stu-
dentima Stepe Stepanovi}a, tel.
065/587-686.
Izdajem praznu ku}u, tel. 319-223.
Izdajem namje{tenu sobu sa ku-
patilom, poseban ulaz, tel.
319-223.
Izdajem dvosoban namje{ten kom-
foran stan, tel. 065/415-097;
065/911-060.
Izdajem dvokrevetnu namje{tenu
sobu |acima ili radnicima,
tel. 469-734.
Izdajem dvosoban stan u Za-
lu`anima, ul. Blagoja Parovi}a
2 E, tel. 051/386-306.
Izdajem djevojkama dvokrevetnu
sobu sa centralnim grijawem,
poseban ulaz, tel. 466-348.
Izdajem dvokrevetne sobe, pose-
ban ulaz, centralno grijawe, ci-
jena povoqna, tel. 065/542-456;
051/465-927; 458-190.
Izdajem sobu sa dva le`aja, tel.
065/757-872.
Izdajem jednosoban stan, tel.
051/341-534.
Izdajem dvosoban nenamje{ten
stan na Petri}evcu, u ul. Jovice
Savinovi}a, tel. 065/907-433.
Izdajem dvosoban stan polunam-
je{ten u ulica Vojvode Sin|e-
li}a 46, tel. 051/281-575.
Izdajem dvosoban stan u nasequ
Lazarevo, Bawa Luka, tel. 051/
465-078.
Izdajem stan u Lazarevu, povo-
qno, tel. 065/546-654.
Izdajem dvosoban namje{ten stan,
cijena 250 KM, zvati na tel.
065/573-475.
Izdajem namje{ten dvosoban stan
djevojkama ili mla|em bra~nom
paru u Novoj varo{i, ul. Stevana
Mokrawca, informacije na tel.
051/309-362; 065/859-025.
Izdajem u~enicama sobu sa dva
le`aja, sa upotrebom kuhiwe, u
zgrada, zvati od 7 do 9 i od 20
~asova, tel. 051/313-755.
Izdajem trosoban nenamje{ten
stan na Petri}evcu, cijena 300
KM, tel. 051/314-920 zvati posli-
je 15 ~asova.
Izdajem garsoweru (dvori{nu
ku}u) poseban ulaz, tel. 051/460-
957; 065/611-359.
Izdajem jednosoban i dvosoban
san u ulici Bo`idara Axije, tel.
051/281-491.
Izdajem nenamje{ten dvosoban
stan u Zalu`anima, tel. 065/
439-980.
Izdajem dvjema djevojkama povo-
qno sobu u centru grada, tel.
051/312-133.
Izdajem sobe, tel. 051/305-892.
Izdajem mawu sobu u zgradi dvje-
ma u~enicama, upotreba kuhiwe,
tel. 051/313-755, zvati od 7 do 9 i
od 20 ~asova.
Povoqno izdajem mawi namje{-
ten stan bra~nom paru bez djece
ili dvjema `enskim osobama, ul.
Qubice Mrkowi} 8, Bawa Luka.
Izdajem u~enicama sobu u zgra-
di, grijawe, upotreba kupatila i
kuhiwe, tel. 065/341-157.
Izdajem sobu studentkiwi, tel.
051/313-487.
Izdajem sobu studentima, blizu
Univerziteta, tel. 051/462-032.
Izdajem sobu studentkiwi, tel.
051/313-487.
Izdajem jednosoban stan, na
Petri}evcu ul. Jovice Savi-
novi}a 816, tel. 051/347-535;
065/696-676.
Izdajem namje{tenu ku}u, parno
grijawe, poseban ulaz, telefon,
cijena povoqna, u dvori{tu,
obezbije|eno parkirawe kola,
ulica Jovice Savinovi}a 37 B,
tel. 314-807.
Izdajem jednosoban polunam-
je{ten stan, ulica Jovice Savi-
novi}a 103 A, Petri}evac, tel.
051/345-117.
Izdajem dvokrevetnu sobu sa
kupatilom poseban ulaz, tel.
461-684.
Izdajem stan u ul. Vida Simur-
~i}a na Lau{u, tel. 051/214-090.
Izdajem mawi jednosoban stan
Hiseta, tel. 051/207-364.
Izdajem namje{ten trosoban stan
na po~etku Star~evice - pri-
zemqe ku}e za porodicu, zaposle-
ne ili studente, tel. 311-301.
Izdajem prazan dvosoban stan u
ulici Mihajla Pupina, tel.
065/774-473.
Izdajem namje{tenu sobu Srp-
skih pilota 48, povoqno.
Izdajem povoqno prazan dvosoban
stan, ulica Sime Matavuqa 14,
naseqe Ante Jaki}a, tel. 218-886,
zvati od 18 do 19 ~asova.
Izdajem stan mo`e namje{ten ili
nenamje{ten Ada kod novih zgra-
da, tel. 051/468-777; 065/573-022.
Izdajem polunamje{ten trosoban
stan (prizemqe ku}e), podrum i
zidanu gara`u u Rosuqama kod
O[ "Aleksa [anti}#, tel.
065/706-358.
Izdajem stan za dvije u~enice
sredwo{kolke, upotreba ku-
patila i kuhiwe, u obzir dolaze
koje ne pu{e, povoqno, tel. 302-
304; 065/897-013.
Izdajem povoqno namje{ten jed-
nosoban stan Star~evica, tel.
065/600-911.
Izdajem namje{ten dvosoban stan,
sa gara`om u Lazarevu 2, tel.
051/225-360; 065/948-698.
Izdajem namje{tenu dvokrevet-
nu sobu, poseban ulaz, centralno
grijawe, upotreba kuhiwe i ku-
patila, Nova varo{, ul. Milana
Radmana 51, tel. 051/305-825.
Izdajem na du`i period samcima
ili mladom bra~nom paru bez
djece potkrovqe u ku}i, nam-
je{teno, kuhiwa, dnevna soba,
spava}a soba, kupatilo i hodnik
u Lazarevu 1 kod Osnovne {kole
"Borislav Stankovi}#, 250 KM,
tel. 371-691.
Izdajem namje{tenu ku}u stu-
dentima, tel. 436-505; 065/959-128.
Bawa Luka, trosoban stan, ure|en,
polunamje{ten, IV sprat, lift,
centralno grijawe, parking, u
nasequ Pentagon, tel. 065/
511-121.
Mijewam (prodajem) dvosoban
stan, 58 KM/mŸ ulica Tarasa
[ev~enika, Nova varo{, za ve}i
u u`em centru grada, tel. 051/216-
140; 065/310-057.
Mijewam trosoban stan od 89 mŸ
u centru grada za dva mawa (od 16
do 20 ~asova), tel. 051/219-012.
Mijewam stan 40 mŸ, vlasni{tvo
Omladinska za Zagreb, tel. 00385
91 79 88 888.
Mijewam stan 65 mŸ na ^engi}
vili u Sarajevu za odgovaraju}i
u Bawoj Luci, tel. 033/520-356;
+387 61 52 936.
Mijewam dvosoban stan u Bawoj
Luci za sli~no u Bijeqini, tel.
051-302-805.
Mijewam jednosoban stan u
Boriku 39 mŸ za dvosoban uz do-
platu, tel. 065/538-109.
Mijewam dvosoban stan, za jed-
nosoban uz dogovor u Bawoj Luci
u centru grada, tel. 051/316-692.
Mijewam trosoban stan 74 mŸ u
centru [ipova za sli~no u Ba-
woj Luci, Doboju, Bos. Brodu i
Br~kom, a mo`e i prodaja, tel.
050/371-683.
Mijewam jednosoban stan pod
Star~evicom za isti ili sli~an
na drugoj lokaciji, tel. 065/
613-498.
Mijewam dvosoban stan u Obi-
li}evu za mawi oko stare bol-
nice u Bawoj Luci, tel. 065/
974-307.
Mijewam jednosoban i dvosoban
stan za sli~no ili ku}u na
Makarskoj rivijeri, tel. 065/
974-307.
Mijewam dvosoban stan, 58 mŸ za
ve}i, ul. Tarasa [ev~enka, Nova
varo{, tel. 051/216-140; 065/
310-057.
Mijewam stan, gara`u u vlas-
ni{tvu Sanski Most za ku}u u
Bawoj Luci, tel. 051/313-399.
Bawa Luka, poslovni prostor 160
mŸ (prizemqe i sprat) ure|en kao
prodajno-kancelarijski, centar,
tel. 065/511-121.
Bawa Luka, poslovni prostor 75
mŸ prizemqe, ure|en kao kance-
larijski, u`i centar, tel. 065/
632-818.
Bawa Luka, poslovni prostor 43
mŸ, ure|en kao prodajni, u`i cen-
tar, tel. 065/511-121.
Bawa Luka, poslovni prostor 130
mŸ, prizemqe ure|en kao kance-
larijski, u`i centar, tel. 065/
511-121.
Dva prazna poslovna prostora u
Sarajevu, M. Alibegovi}a 29 i
33, Ko~evsko brdo, povr{ina 145
mŸ i 110 mŸ sa izlozima, prodajem
ili mijewam za poslovni pros-
tor u Bawoj Luci, tel. 061/
329-877.
Prodajem ili izdajem lokal -
kafe bar povr{ine 42 mŸ zgrada
Karingtonka kod Gimnazije, tel.
065/515-366.
Prazan poslovni prostor u
Livnu, Stjepana II Kotromani}a
b. b. "N4#, iza pijace, povr{ina
52 mŸ, dvije eta`e, prodajem ili
mijewam za poslovni prostor ili
stan u Bawoj Luci, tel. 061/
329-877.
Povoqno izdajem lokal u Gra-
di{ci na prometnoj lokaciji,
povr{ine 15 mŸ, tel. 065/301-484,
051/819-945.
Prodajem nov poslovni prostor
u centru Tesli}a, 64 mŸ, povoqno,
tel. 065/581-478.
Izdajem kiosk sa potrebnom doku-
mentacijom u ul. Trive Amelice,
Bawa Luka, tel. 065/692-610,
065/490-365.
Bawa Luka, poslovni prostor 160
mŸ (prizemqe i sprat) ure|en kao
prodajno-kancelarijski, centar,
tel. 065/511-121.
Bawa Luka, poslovni prostor 75
mŸ prizemqe, ure|en kao kance-
larijski, u`i centar, tel. 065/
632-818.
Bawa Luka, poslovni prostor 43
mŸ, ure|en kao prodajni, strogi
centar, tel. 065/511-121.
Bawa Luka, poslovni prostor 130
mŸ, prizemqe ure|en kao kance-
larijski, u`i centar, tel. 065/
511-121.
Bawa Luka, poslovni prostor 120
mŸ (prizemqe i sprat) ure|en kao
prodajni, u`i centar, tel. 065/
511-121.
Bawa Luka, poslovni prostor 43
mŸ prizemqe, ure|en kao prodajni,
strogi centar, tel. 065/632-818.
Bawa Luka, poslovni prostor 75
mŸ, prizemqe, ure|en kao kance-
larijski, u`i centar, tel. 065/
511-121.
Lakta{i, poslovni prostor 33
mŸ+33 mŸ, prizemqe stambene
zgrade, nezavr{en povoqno, tel.
0657632-818.
Izdajem poslovni prostor za sve
djelatnosti preko puta Rebro-
va~ke crkve, tel. 436-505; 065/
959-128.
Izdajem poslovni prostor u u`em
centru grada, upotrebna dozvola
specijalisti~ke ambulante i
druge namjene Bawa Luka, tel.
065/973-605.
Izdajem namje{tenu kancelariju
(klima, ~ajna kuhiwa) u ulici Jo-
vana Du~i}a 40, tel. 051/218-284;
065/497-491.
Izdajem prodavnicu mje{ovite
robe 20 mŸ u radu, Star~evica, kod
pumpe, tel. 461-752; 467-656.
Izdajem poslovni prostor 16 mŸ sa
upotrebnom dozvolom sanitarni
~vorom, telefonom, parkingom i
~uvarskom slu`bom, tel. 065/
834-042.
Izdajem poslovni prostor u cen-
tru 20 mŸ u zgradi, povoqno, nam-
jena kancelarije, tel. 065/305-827;
065/909-824.
Izdajem dvije kancelarije na dru-
gom spratu u Gospodskoj, pov. 35
mŸ klima, ~ajna, telefon, cijena
900 KM, tel. 065/451-724.
Izdajem poslovni prostor za
kancelariju, u centru grada, tel.
065/305-287; 065/909-824.
Izdajem poslovni prostor 20 mŸ na
atraktivnoj prometnoj lokaciji,
Aleja Svetog Save, tel. 065/
603-130.
Izdajem lokal preko puta dvo-
rane Borik, tel. 065/512-010.
Izdajem poslovni prostor (pro-
davnica u radu), sa magacinom 100
mŸ, parno grijawe i parking pros-
tor (upotrebna dozvola) mo`e za
ove namjene, tel. 051/429-524.
Izdaje se pod zakup skladi{ni i
poslovni (kancelarijski) pros-
tor u Bawoj Luci, ul. Kara|or-
|eva br. 79 (biv{a Rudarska uli-
ca), tel. 300-134.
Izdajem dva prazna stana pogod-
na za poslovni prostor, tel.
065/568-654.
Izdaje se kancelarijski prostor
strogi centar, prizemqe ekstra
ure|en, 71 mŸ, sa upotrebnom
dozvolom, tel. 065/531-545;
065/603-211.
Izdajem kancelarijski prostor,
55 mŸ, u u`em centru Bawe Luke
(Jevrejska 24), tel. 065/902-567.
Izdaje lokal na Hani{tu, tel.
065/936-990.
Izdajem poslovni prostor u
Lazarevu 3, tel. 065/311-360.
Izdajem poslovni prostor, 21 mŸ,
Bawa Luka, Aleja Sv. Save, tel.
051/342-817; 065/623-830.
Izdajem poslovno-kancelarijski
prostor 78 mŸ ul. Kraqa Petra
Prvog, tel. 065/663-288.
Izdajem poslovni prostor, 30 mŸ,
za sve vrste djelatnosti u ulici
Nikole Pa{i}a 5 (kod Ekonom-
ske {kole), tel. 051/301-689.
Izdaje se poslovni prostor 57 mŸ
u ulici Veselina Masle{e b. b.,
tel. 065/527-758.
Izdajem poslovni prostor 100 mŸ
u centru grada, tel. 468-077; Isaji-
ja Mitrovi~a 2.
Prodajem zidanu gara`u po 17 mŸ
sa kompletnom dokumentacijom, u
Bawoj Luci, J. Du~i}a 9, dvo-
ri{te do Ambasade SAD, tel.
065/513-071.
Izdajem gara`u u ul. Cara Lazara,
Obili}evo, tel. 065/668-877.
Izdajem zidanu gara`u u centru
grada - ul. Jevrejska, tel. 065/
357-622.
Izdajem gara`u u ul. Kolo srp-
skih sestara br. 1, tel. 051/
207-755.
Izdajem gara`u ~vrsta gradwa sa
kanalom kod kafane "Rosuqe#,
zvati na tel. 051/313-180 od 18 do
22 ~asa.
Prodajem aluminijumsku gara`u,
tel. 065/514-841; 051/317-752.
Stalni sudski tuma~ za engleski
jezik prevod i ovjera svih vrsta
dokumenata, povoqno, tel.
065/583-266.
Proqetno {i{awe, tepiha, iti-
sona, mebliranih povr{ina,
usisavawe ku}ne pra{ine i pot-
puno uni{tewe griwa - sakura
aparatom, tel. 065/575-254.
Tra`im profesora engleskog
jezika u penziji radi odr`avawa
~asova, tel. 065/415-097.
Radim jeftino i kvalitetno mal-
terisawe samo 3 KM/mŸ, tel.
065/917-692.
Tra`im iskusnog pekara, u obzir
dolaze samo ozbiqne ponude, tel.
065/219-061.
Povoqno i uspje{no terapija an-
ticelulit program, terapeutska
masa`a, relax masa`a, tel. 051/224-
662; 051/224-661.
Povoqno kucam maturske, semi-
narske, diplomske i ostale
radove, tel. 065/543-178.
Tra`im posao fizioterapeuta,
tel. 065/945-376.
Kvalitetno izra|ujem zubne pro-
teze (klasi~ne, wisil), krunice i
mostove (porcelan, akrilat), tel.
065/636-733.
Kucam maturske i diplomske
radove, kori~ewe radova po do-
govoru, tel. 065/603-179.
Vr{im uslugu prevoza sa kami-
onom do 2 T, tel. 065/373-877.
Potrebne dvije kuvarice za rad u
restoranu i dvije konobarice sa
iskustvom, tel. 065/535-300.
@ena gra|evinski tehni~ar
tra`i bilo kakav posao, mo`e i
~i{}ewe, tel. 065/305-892.
Pomo} za probleme sa ra~unarom,
virusi, OS, instalacija hard-warea i softwerea, dolazak na adre-
su, tel. 065/360-813; 051/300-848;
e - m a i l : b o r i s k n › b l i c . n e t ;web:www.risboweb.comIzra|ujem Internet prezentaci-
je va{e firme, ponude, usluge,
oglasa, izrada digitalnih slika,
brzo i povoqno, tel. 065/360-813;
051/300-848;
e - m a i l : b o r i s k n › b l i c . n e t ;web:www.risboweb.comKvalitetno i brzo usluge kwigov-
odstva, obrasci, licenca, ostalo,
samo ozbiqne ponude, tel. 065/360-
813; 051/300-848;
e-mail:boriskn›blic.net; web:www.risboweb.comPopravqam sve vrste fotoa-
parata - Miki, tel. 065/573-349.
Kucam sve vrste tekstova, tel.
469-747; 065/531-239.
Kompjuterska obrada tekstova,
tel. 469-747.
Brusim i lakiram parket i brod-
ski pod, tel. 051/428-070; 065/785-
769; 065/545-943.
Vr{im mjerewe TV-signala i
monta`u zemaqskih i satelit-
skih antena, tel. 065/832-122.
Dajem ~asove i instrukcije iz en-
gleskog jezika, 1 sat/ 5 KM i pre-
vod dokumenata-strana A4/10 KM,
tel. 065/938-401.
Izvodim povoqno sve vrste
rigips radova i ugradwu lamina-
ta, tel. 065/768-745.
Projektujemo i gradimo mon-
ta`ne ku}e i vikendice po
naruxbi, zima nije prepreka, tel.
065/775-533.
"Adria# - hitno potrebni komer-
cijalisti, plata po dogovoru, tel.
065/591-823.
Iskusan TV-mehani~ar tra`i
posao u struci, mo`e i elek-
troinstalacije, te ku}ni majstor,
tel. 065/377-555.
Potrebni saradnici za prodaju
uvoznih mebl-{tofova za tapaci-
rawe namje{taja, po dogovoren-
im uslovima, tel. 065/638-472.
Ovla{}eni sudski tuma~ za en-
gleski jezik, prevod i ovjera doku-
menata, povoqno, tel. 065/583-266.
Usluge hemijskog dubinskog ~i{-
}ewa automobila, luks sjedi{ta,
tapaciranog namje{taja, tepiha,
polirawe automobila, kvalitet-
no, povoqno, tel. 065/581-791;
065/641-010.
Povoqno re`emo i vozimo drva,
tel. 051/207-196; 065/324-114.
Posao ~i{}ewa prostorija i
sli~no ili wege bolesnika, tel.
051/281-101.
Vidovita kroz san, {oqu i pasuq
skida crnu magiju, rje{ava mnoge
porodi~ne i poslovne probleme,
Medina, tel. 055/206-715.
Kucam maturske, diplomske i os-
tale tekstove, cijena 0,60 KM po
stranici, tel. 065/800-210.
Dajem instrukcije iz wema~kog
jezika, tel. 065/986-593; 051/
282-509.
Kvalitetno i brzo usluga kwigov-
odstva, obrasci, licenca, ostalo,
samo ozbiqne ponude, mob.
065/360-813; 051/300-848. Izrada
internet prezentacija va{e
firme, ponude, usluge, oglasa,
izrada digitalnih slika, brzo i
povoqno, mob. 065/360-813;
051/300-848.
Vr{im usluge mqevewa svih vrs-
ta `ita mlinom sa vodeni~kim
kamenom cijena samo 0.20 KM/kg,
tel. 065/822-004.
Dajem instrukcije iz wema~kog
jezika, tel. 065/986-593, 051/
128-509.
Sudski tuma~ za engleski i rus-
ki jezik. Prevod i ovjera doku-
menata. Poslovni centar Bana
Milosavqevi}a 8, lok. 12, tel.
051/302-584; 212-841; 065/535-820
e-mail:hope.school›blic.net; web:/www.hopeschoolbl.org/[kola ra~unara MegaComputersvr{i obuku za Windows, Word,Excel, Internet, kwigovodstvo.
Literatura obezbije|ena. Tel.
051/218-326; 065/587-304; 065/
948-698.
Prevod engleski-obostrano,
stru~ni tekstovi, posebno medi-
cinski, A-4/5 KM, tel. 052/
327-144.
Prodajem nov mobilni telefon,
tip "nokia 3310#, cijena 120 KM,
tel. 302-982 zvati od 16 do 18 ~a-
sova.
Polovan zamrziva~ "Kerting# -
ladi~ar, cijena 300 KM, tel. 302-
982 zvati od 16 do 18 ~asova.
Pe} na ~vrsto gorivo sa lijevom
odvodnom stranom, cijena 100 KM
zvati od 16 do 18 ~asova.
Prodajem video kasete, audio
kasete i ~asopise. anmb›telek-lik.net ili tel. 051/515-730.
Prodajem grobnicu sa ~etiri
mjesta u Pravoslavnom grobqu
Borik Bawa Luka, tel. 065/
973-605.
Prodajem o~uvanu Brako pri-
kolicu sa tendom za 4 osobe, pro-
dajem vr{alicu za med sa 4 rama
- skoro nova - povoqno, tel.
318-227.
Jeftino prodajem `eqezne cije-
vi za ogradu, tel. 439-465.
Vrlo povoqno prodajem fri-
`ider, elektri~ni {poret i
{iva}u mapinu (sve u ispravnom
stawu), tel. 301-088.
Prodajem veliki nefor-
malni akvarijum, 240 l, 100
h 56 h 45 cm, formirawe
mogu}e po dogovoru, tel.
051/307-191; 065/780-565. (Z)
RR AA ZZ NN OO
INOSTRANSTVO,
AMERIKA, KARIBI,
EVROPA
- Employment Power za-
po{qava na luksuznim bro-
dovima, hotelima, djevojke
i mladi}e, 20-30 godina
starosti. Bez tro{kova un-
aprijed, engleski jezik je
neophodan. Milo{ Maj-
danac, tel. 051/272-564;
065/927-587, milosm›blic.net 004153 S.G.
INOSTRANSTVO,
AMERIKA, KARIBI,
EVROPA
- Employment Power za-
po{qava na luksuznim bro-
dovima, hotelima, djevojke
i mladi}e, 20-30 godina
starosti. Bez tro{kova un-
aprijed, engleski jezik je
neophodan. Milo{ Maj-
danac, tel. 051/272-564;
065/927-587, milosm›blic.net 004153 S.G.
Brza i kvalitetna usluga
dostave plina, tel. 065/510-
356; 051/314-607. (007336 G)
U S L U G E
PPOOSSAAOO
GGAARRAA@@EEIzdajem dva poslovna ob-
jekta na autoputu, ulaz sa
autoputa i sa stare gra-
di{ke ceste, asfalt, mogu-
}a i prodajam, tel. 065/
528-882; 051/309-099
Www.euro-ttimp.tk
I Z N A J M Q I V A W E
Prodajem kafe "Azzurro#
Save Mrkaqa 9 i "Azzurro II#
Brace Potkowaka 11, tel.
065/513-631 od 8 do 13 ~asova
P R O D A J A
PP OO SS LL OO VV NN IIPP RR OO SS TT OO RR II
Z A M J E N A
MM AA LL II OO GG LL AA SS II MM AA LL II OO GG LL AA SS II MM AA LL II OO GG LL AA SS II
srijeda, 15. jun 2005. OGLASI 7
Prodajem regal - 4 elementa, tel.
051/314-705; 065/531-615.
Gara`na vrata i veliki izlog,
tel. 065/514-841; 051/317-752.
Prodajem bocu CO1 15 litara i
okrugli ba{tanski sto sa ~etiri
stolice, tel. 065/510-172; 051/
312-414.
Prodajem 300 l ~iste {qivovice,
19 gradi, 6 KM po l, tel. 051/380-
068; 065/711-137.
Prodajem gara`na metalna vrata,
tel. 065/711-137.
Prodajem suvu gra|u, hrast-bukva
i rakiju {qivovicu, tel. 052/
318-052.
Prodajem gliser "elan# - 450
~etiri sjedi{ta, trajler, ceradu
i korito bez motora, tel. 051/218-
220; 319-913.
Prodaje se u o~uvanom stawu
"Rotoprint# A-3 format, povo-
qno, tel. 065/804-841.
Tra`im za motokultivator
Honda 320-360 Mio standard
Osijek klipwa~u, Borislav
Popovi}, tel. 051/468-114.
Prodajem novu kadu, du`ine 160
cm, i bojler emajlirani 80 litara,
tel. 065/791-259; 051/586-261.
Prodajem povoqno dijelove za
fi}u 750 i 850, tel. 051/539-006;
065/650-289.
Prodajem doma}u {qivovicu, od
neprskane {qive, neprepeka,
starost 4 godine, 10 KM/l, tel.
051/211-802.
Prodajem dva nova stola za sito
{tampu, tel. 280-909.
Prodajem ~etiri aluminijumske
feluge, golf-pasat, ~etrnaesti-
ca. Zvati poslije 17 ~asova ili
subotom i nedjeqom cijeli dan,
tel. 065/673-328.
Prodajem bagremovo koqe za
ograde, pulceve za gra|evinare,
{iva}u ma{inu wema~ke
proizvodwe kao nova, ma{inu za
mqevewe mesa sa trofaznim mo-
torom za mesare, 300 KM, TV grud-
ing sa daqinskim ekran 66 cm,
120 KM ku}ni fri`ider sredwe
veli~ine 130 KM, nova harmoni-
ka 80 basova, 11 registara 550 KM,
tel. 051/370-711; 065/206-060.
Prodajem aparat za kafu "ego-
mat# sa broja~anicima, mlin za
kafu, "eureka#, 4 ugostiteqska
stola i 16 stolica, tel. 065/
972-889.
Prodajem vitrinu, stoli}, tr-
pezarijski sto, {est stolica i
regal, tel. 051/462-864.
Prodajem harmoniku velmajster
"Stela# 32 basa, zvati poslije
podne, tel. 311-626.
Prodajem prirodno p{eni~no i
kukuruzno bra{no sa mlina sa vo-
deni~kim kamenom, tel. 065/
822-004.
Kupujem siceve predwe sa
naslonima za ruke za kombi
folksvagen T3, tel. 065/822-004.
Prodajem jedno grobno mjesto u
grobqu "Sveti Pantelija#, tel.
051/464-692.
Prodajem ma{inu sija~icu sa
~etiri reda, i mlin za ̀ ito, tel.
581-202.
Prodajem 4 gume za auto radijal-
ka, "tuberal# 185/60 R 14 82 H,
proizvodwa Francuska, tel.
314-452.
Prodajem ambala`u Bawalu~ke
pivare, 15 gajbi, po 5 KM, tel.
051/314-452.
Prodajem {tampariju komplet,
mogu}a kompenzacija, tel. 061/
224-175.
Prodajem grobnicu sa ~etiri
mjesta u Pravoslavnom grobqu
Borik Bawa Luka, tel. 065/
973-605.
Prodajem rakiju viqamovku do-
ma}u 22 grada 1 l=15 KM, tel.
065/861-419.
Prodajem dobro bure za rakiju
oko 120 l cijena 100 KM, tel.
065/813-592.
Prodajem trogodi{wu nepre-
pe~enu {qivovicu, 43 stepen,
{qiva "savka#, 10 KM/1, tel.
051/211-802.
Prodajem skije "elan#, tel.
065/974-307.
Prodajem {qivovicu od dvije go-
dine, ja~ine 19 gradi i rakiju lo-
zova~u, ja~ine 20 gradi, tel.
051/461-639.
Prodajem poja~alo za bas gitaru,
tel. 065/329-759.
Prodajem povoqno nov regal, tel.
065/522-170.
Prodajem 2 kau~a, 2 foteqe, 2
fri`idera, tel. 051/303-625.
Prodajem u Gradi{ci veliki
pisa}i sto, tel. 051/814-050.
Prodajem balirano sijeno, tel.
050/213-382; 065/739-027.
Prodajem regal i plakar za hod-
nik, tel. 051/304-454.
Prodajem u Gradi{ci veliki
pisa}i sto, tel. 051/814-050.
Prodajem polovan zamrziva~
"sandu~ar#, Gorewe, 300 l cijena
200 KM, tel. 051/350-185; 051/
350-196.
Prodajem ma{inu za pr`ewe
kafe (skoro nova) sa specijalnim
zatvorenim poklopcem, tel.
0038512859304.
Prodajem lamelu korpu, druk
le`aj i vodenu pumpu za "opel
askonu# 1.600, zadwa vu~a, tel.
052/333-666.
Prodajem 12 du`nih metara
ukrasnog zimzelena, tel. 051/
353-461.
Prodajem troja invalidska koli-
ca, jedna sa stolicom za WC, jed-
na ru~na, jedna elektri~na,
zra~ni jastuk za sjedewe, sve no-
vo, vrlo povoqno, tel. 380-822.
Prodajem 2 kau~a, vise}u kuhiwu
du`ine 2,5 m, plakar ormar kao
ameri~ki plakar du`ine 2,5 m,
dje~iji radni sto (kao ormari})
povoqno, tel. 065/357-622.
Prodajem pile}e kosti za ku}ne
qubimce, profesionalnu ma{inu
za prawe su|a, tel. 051/303-127.
Prodajem dje~ija kolica,
fri`ider kombinovani, auto
paktregere, hrastove letve, 250 h
745, kancelarijski sto 180 h 90
cm, tel. 051/461-684.
Kupujem starine - zidne satove,
kwige, novac, ordewe, namje{taj,
sve starije od 80 godina, isplata
odmah, tel. 065/510-766.
Loto, doma}i i strani, sistem-
sko igrawe grupe igra~a, tel.
065/416-723.
Prodajem jedno grobno mjesto u
grobqu "Sveti Pantelija#, tel.
051/464-692.
Prodajem rakijski kotao 100 l,
tel. 586-261; 065/791-259.
Prodajem dva mlina monofazni i
trofazni, tel. tel. 051/581-202.
Prodajem traktor "ferguson#,
tel. 051/581-202.
Prodajem ma{inu sija~icu za
kukuruz, tel. 051/581-202.
Prodajem xetu 1, 1982, god. pr.
dizel, tel. 051/380-068; 065/
711-137.
Prodaje se opel kadet "suza# god.
87, tel. 065/919-776.
Prodajem "pe`o# skuter viva-
siti, dobijen na nagradnoj igri,
pla}en porez, neregistrovan,
veoma povoqno, tel. 051/281-949.
Prodajem Woofer-e za auto, pio-neer 12 in~a, 500 W i poja~ala
magnat 360 W i sherwood 120 WRMS., tel. 065/899-737; 051/
312-922.
"Prodajem novu lavqu kanxu# za
folf 5 cofortline, tel. 065/
400-001.
Prodajem automobil BMV 535,
godina proizvodwe 1990, tel.
051/551-453.
Prodajem TOYOTA RAV 4, god.
pr. 2001. benzin, metalik, siva,
43000 KM pre{la, pogona sva 4
to~ka, ABS, klima, CD, cijena
16.800 evra, tel. 065/780-131.
Prodajem motocikl honda VF 500
interceptor god. pr. 1986, kao nov,
cijena 1.500 evra, tel. 065/780-131.
Prodajem VW BORA god. 2002.
jedan vlasnik pre{la 110000 KM,
sa punom opremom, klimatornik,
alarm, multlok, CD... tel. 065/
901-325.
Prodajem reno megan, god pr. 1996.
metalik crna boja, FUL oprema,
tel. 065/901-325.
Prodajem "audi 80# god. pr. 1989,
reg. do 20.3.2006. trula vi{wa,
tel. 065/546-272, Bawa Luka.
Prodajem golf dvojku dizela{,
tel. 065/568-782.
Prodajem gliser, "elan# - 450
~etiri sjedi{ta, trajler, ceradu
i korito bez motora, tel. 051/218-
220; 319-913.
Povoqno prodajem "zastavu 101
GTL# god. pr. 1984, pre{la 85.000
KM istekla registracija 20.5.,
tel. 065/581-769.
Prodajem povoqno wolkswagenjetta, god. pr. 1986, reg. do
16.12.2005, tel. 065/754-748.
Prodajem golf 2 dizel, tel.
065/568-782.
Prodajem povoqno kamion mer-
cedes 608, mo`e i zamjena za mawi
uz doplatu, tel. 051/280-717;
065/575-157.
Prodajem kombi subaru 1000 ccm,
1986. godi{te, u odli~nom stawu,
tel. 065/564-498.
Prodajem trabanta i Tama, tel.
581-202.
Prodajem skoro nov skuter sa 700
kilometara 50 cm¿ i trajnom reg-
istracijom pod garancijom do av-
gusta 2005, tel. 051/315-890;
065/530-861.
Prodajem TAM 2001. generalno
ura|en, o~uvan, tel. 051/586-261;
065/791-259.
Prodajem mercedes 240 D, kara-
van, registrovan, god. pr. 1984;
tel. 051/380-629.
Prodajem reno 11, god. pr. 1986. u
dobrom voznom stawu, cijena 1.200
KM, havarisan, registrovan do
juna 2005., tel. 065/491-014.
Prodajem fiat croma 2.0 ie, 1989.,
registrovan do avgusta 2005., ful-loprema sem klime i ko`e, alarm,
blokada mjewa~a, alu feluge,
{iroke, gume, gara`iran, cijena
3.500 hitno, tel. 282-244 poslije
16 ~asova.
Prodajem BMW 318 I godina
proizvodwe 2003. ocariwen,
pla}en porez, neregistrovan, tel.
065/747-791; 050/211-858.
Prodajem TAM 75, registrovan,
cijena povoqna, tel. 065/686-230.
Povoqno prodajem nov skuter, za-
premine 125 kubika, pla}eni i
porez i carina, tel. 051/318-376.
Prodajem GT 4, 89. god., reg-
istrovan do 6. mjeseca, tel.
051/458-126; 065/946-351.
Prodajem TAM i "trabant# u is-
pravnom stawu, tel. 051/581-202.
Prodajem "zastavu 128#,1987. go-
dina proizvodwe, tel. 065/641-436;
051/219-214 (zvati od 15 do 22
~asa).
Prodajem kamion "mercedes 508#,
ispravan u voznom stawu veoma
povoqno, tel. 065/687-960; 051/
306-770.
Prodajem kombi "reno trafik#,
god. pr. 86, generalno ura|en is-
tekla registracija, cijena fiksna
1800 KM, tel. 065/510-766.
Sve vrste retrovizora za auto-
buse, kamione i kombi vozila,
xipove, te kriva i rezana
ogledala sa ugradwom za putni~ka
kola, farovi za "golf# i "mer-
cedes# - majstor minuta, tel.
065/538-048.
Prodajem ili mijewam za stan,
"BMW 318 I#, 2003. god., ocari-
wen i pla}en porez, tel. 050/211-
858; 065/747-791.
Prodajem automobil BMW 320 D,
god. 2001., metalik crni, ko`a,
klima, alu felge, tel. 065/
511-121.
KLUB USAMQENIH, "Zajedno
je qep{e#, treba vam dru{tvo,
partner za dru`ewe ili brak.
Do|ite kod nas! Stevana Bulaji}a
49, tel. 065/819-555 zvati od 10 do
21 ~as.
Danijela, djevoj~ica lijepog iz-
gleda, o~ekuje va{ uzbudqiv
poziv, tel. 065/450-038.
Austrijanac, dobro situiran, star
36 godina, tra`i `enu Srpkiwu,
iskqu~ivo radi braka, starosti
od 25 do 36 godina, jedno dijete ne
smeta, tel. 0043732399418;
00436644615037.
Momak 39 godina, visok 185 cm,
te`ak 85 kg `eli da upozna os-
obu od 40 do 45 godina, tel.
051/468-107.
LI^NI OGLAS
Prodajem kadet 1,3, 1983.
god. u o~uvanom stawu,
registrovan, do 6. jula
2005. godine, tel. 065/
687-444. (007844 G)
AUTOMOBILI
M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I
Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima),
putem po{te na adresu: #
Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka
ili e-mail adresu: [email protected]
Tekst: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Telefon: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
K U P O N ZA BESPLATNE MALE OGLASE
OGLAS U OKVIRU 3 KM
OGLAS U NEGATIVU 5 KM
srijeda, 15. jun 2005.OGLASI
8
Prostorije dopisni{tva "Glasa Srpske#
nalaze se u [tampariji
"Grafokomerc AD# Trebiwe,
ulica Ruska broj 2.
"Glas Srpske# svakodnevno na kioscima
u svim mjestima isto~ne Hercegovine.
Usluge "Glasa# sada i u va{oj sredini.
Telefon/faks: 059/225-335
e-mail adresa: [email protected]
OBAVJE[TEWE
Dnevni list "Glas Srpske#
svakodnevno na kioscima u va{em
gradu. U novootvorenom dopisni{tvu
"Glasa Srpske# u Trebiwu mo`ete
predati besplatne male oglase,
komercijalne oglase, reklamne
poruke, obavje{tewa i ~ituqe
i to svakog radnog dana
od 8 do 11 ~asova.
U TREBIWU
"PROIZVODWA OBU]E BM# a.d.
BRONZANI MAJDAN
Za prijem u radni odnos
¹ 20 radnika na odre|eno vrijeme, na poslovima u
{ivaonici
Pored op{tih uslova predvi|enih zakonom,
po`eqno je da kandidati imaju zavr{enu {kolu
obu}arskog smjera i radno iskustvo na istim ili
sli~nim poslovima.
Za radnike bez odgovaraju}e struke bi}e obezbi-
je|ena obuka u fabrici.
Oglas ostaje otvoren do popune radnih mjesta
PRODUCT trade d.o.o.BAWA LUKA
Ulica Slobodana Jovanovi}a br. 23
tel. 300-287
Za prijem radnika
1. KV konobar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 izvr{ioca
2. KV kuvar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 izvr{ilac
Prijem radnika se vr{i na neodre|eno vrijeme s
probnim rokom od 30 dana.
Uslovi za prijem radnika:
1. zavr{ena ugostiteqska {kola, smjer konobar, s
poznavawem engleskog jezika
2. zavr{ena ugostiteqska {kola, smjer kuvar, s
radnim iskustvom pet godina.
Konkurs je otvoren osam dana od dana objavqivawa.
KLINI^KI CENTAR BAWA LUKA
ULICA 12 BEBA BB
BAWA LUKA
Za prijem radnika u radni odnos
1. Qekar na specijalizaciji iz patolo{ke anatomi-
je u Zavodu za patologiju, na neodre|eno vrijeme,
1 izvr{ilac
2. Qekar na specijalizaciji iz sudske medicine u
Zavodu za patologiju, na neodre|eno vrijeme
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 izvr{ioca
3. Qekar na specijalizaciji iz psihijatrije u Klin-
ici za psihijatriju na neodre|eno vrijeme
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 izvr{ilac
4. Qekar na specijalizaciji iz medicinske psi-
hologije u Klinici za psihijatriju na neodre|eno
vrijeme, . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 izvr{ilac
5. Qekar na specijalizaciji iz op{te hirurgije u
Klinici za op{tu i abdominalnu hirurgiju na neo-
dre|eno vrijeme,. . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 izvr{ilac
6. Qekar na specijalizaciji iz op{te hirurgije u
Klinici za specijalne hirur{ke djelatnosti na
neodre|eno vrijeme,. . . . . . . . . . . . . . . 3 izvr{ioca
7. Qekar na specijalizaciji iz plasti~ne i rekon-
struktivne hirurgije u Klinici za specijalne
hirur{ke djelatnosti na neodre|eno vrijeme
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 izvr{ilac
8. Qekar na specijalizaciji iz ortopedije sa trau-
matologijom u Klinici za ortopediju i trauma-
tologiju na neodre|eno vrijeme, . . . . 2 izvr{ioca
9. Qekar na specijalizaciji iz ginekologije i
aku{erstva u Klinici za ginekologiju i aku{er-
stvo na neodre|eno vrijeme. . . . . . . . 1 izvr{ilac
10. Qekar na specijalizaciji iz pedijatrije u Klin-
ici za ginekologiju i aku{erstvo na neodre|eno
vrijeme, . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 izvr{ilac
11. Qekar na specijalizaciji iz neurologije u Klin-
ici za neurologiju na neodre|eno vrijeme
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 izvr{ioca
12. Qekar na specijalizaciji iz transfuziologi-
je u Zavodu za transfuziju na neodre|eno vrijeme,
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 izvr{ilac
13. Qekar na specijalizaciji iz interne medicine
u Klinici za onkologiju na neodre|eno vrijeme .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 izvr{ilac
14. Qekar na specijalizaciji iz nuklearne medi-
cine u Zavodu za nuklearnu medicinu na neodre|eno
vrijeme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 izvr{ilac
15. Qekar na specijalizaciji iz urologije u Klin-
ici za urologiju na neodre|eno vrijeme
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 izvr{ilac
16. Qekar na specijalizaciji iz medicinske mikro-
biologije sa parazitologijom u Zavodu za mikro-
biologiju i virusologiju na neodre|eno vrijeme,
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 izvr{ilac
17. Qekar na specijalizaciji iz otorino-
laringologije u ORL klinici na neodre|eno vri-
jeme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 izvr{ioca
18. Qekar na specijalizaciji iz pneumof-
tiziologije u Klinici za plu}ne bolesti na neo-
dre|eno vrijeme,. . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 izvr{ilac
19. Qekar na specijalizaciji iz anasteziologije sa
reanimacijom u Klinici za anesteziju i inten-
zivno lije~ewe na neodre|eno vrijeme
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 izvr{ioca
20. Qekar na specijalizaciji iz infektologije u
Klinici za infektivne bolesti na neodre|eno
vrijeme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 izvr{ilac
21. Qekar na specijalizaciji iz pedijatrije u Klin-
ici za dje~ije bolesti na neodre|eno vrijeme
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 izvr{ioca
22. Qekar na specijalizaciji iz interne medicine
u Klinici za unutra{we bolesti na neodre|eno vri-
jeme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 izvr{ioca
23. Qekar na specijalizaciji iz oftalomologije u
Klinici za o~ne bolesti na neodre|eno vrijeme,
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 izvr{ilac
USLOVI: Zavr{en medicinski fakultet, polo`en
stru~ni ispit, aktivno poznavawe jednog stranog
jezika i radno iskustvo jedna godina nakon po-
lo`enog stru~nog ispita.
Oglas je otvoren osam dana od dana objavqivawa.
MINISTARSTVO FINANSIJA
PORESKA UPRAVA
Ul. Bana Milosavqevi}a br. 4, Bawa Luka, 78000
- tel./faks: 051/217-838
Za popunu radnog mjesta na odre|eno vrijeme do
povratka zaposlene sa bolovawa i porodiqskog
odsustva i to:
1. Tehni~ki sekretar, jedan izvr{ilac
Op{ti uslovi:
Kandidati moraju ispuwavati op{te uslove za pri-
jem u radni odnos u dr`avnom organu koji su
propisani ~lanom 7. Zakona o radnim odnosima u
dr`avnim organima ("Slu`beni glasnik Repub-
like Srpske#, broj: 11/94, 6/97 i 96/03) i to: da su
dr`avqani Republike Srpske i BiH, da su puno-
qetni, da imaju op{tu zdravstvenu sposobnost, da
imaju propisanu stru~nu spremu i da nisu osu|ivani
za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od
najmawe {est mjeseci ili za ka`wivo djelo koje ih
~ini nepodobnim za obavqawe poslova u dr`avnom
organu.
Posebni uslovi:
Sredwa {kolska sprema, IV stepen stru~ne spreme,
poznavawe rada na ra~unaru i najmawe {est (6)
mjeseci radnog iskustva na istim ili sli~nim
poslovima, te polo`en stru~ni ispit. Sa svim kan-
didatima bi}e obavqen ulazni intervju i provjera
znawa.
Rok za podno{ewe prijava na oglas je 8 (osam) dana
od dana objavqivawa.
OP[TINA RIBNIK
OSNOVNA [KOLA "NIKOLA MA^KI]#
DOWA PREVIJA
79287 PREVIJA
Za nastavnike i stru~ne saradnike u {kolskoj
2005/06. godini
1. Nastavnik muzi~ke kulture . 9 ~asova nedjeqno
2. Nastavnik likovne kulture . 9 ~asova nedjeqno
3. Nastavnik tehni~kog obrazovawa7 ~asova nedje-
qno
4. Nastavnik engleskog jezika 26 ~asova nedjeqno
jedan izvr{ilac
1. Pedagog {kolePuno radno vrijeme jedan izvr{.
Svi kandidati treba da ispuwavaju uslove pred-
vi|ene Zakonom o osnovnoj {koli, a to su:
1. Odgovaraju}a vrsta i stepen stru~ne spreme (za
radna mjesta 1,2,3,4. odgovaraju}a visoka ili vi{a
{kolska sprema, a za radno mjesto 5 odgovaraju}a
visoka {kolska sprema);
2. Qekarsko uvjerewe o psihi~koj, fizi~koj i
zdravstvenoj sposobnosti za rad sa u~enicima;
3. Da nisu pravosna`nom presudom osu|ivani na
bezuslovnu kaznu zatvora u trajawu du`em od {est
mjeseci;
Konkurs ostaje otvoren do 25.8.2005. godine
OP[TINA BIJEQINA
SREDWA STRU^NA [KOLA JAWA
KARA\OR\EVA 250
na neodre|eno vrijeme:
1. Dipl. in`ewer gra|evinarstva ili
dipl.in`.arhitekture . . . . . . . . . . . 1 izvr{ilac
2. Profesor engleskog jezika . . . . . . 1 izvr{ilac
3. Profesor matematike i fizike . 1 izvr{ilac
Uslovi konkursa sadr`ani su u ~lanu 89. i 90. Za-
kona o sredwoj {koli, Pravilniku o vrsti stru~ne
spreme nastavnika i stru~nih saradnika u stru~nim
{kolama.
Uz prijavu na konkurs dostaviti: ovjeren prepis
diplome o zavr{enoj visokoj {kolskoj spremi;
uvjerewe o polo`enom stru~nom ispitu za samosta-
lan vaspitno-obrazovni proces; izvod iz mati~ne
kwige ro|enih; qekarsko uvjerewe o psihi~koj,
fizi~koj i zdravstvenoj sposobnosti za rad sa
u~enicima; potvrdu da nije osu|ivan pravosna`nom
presudom na bezuslovnu kaznu zatvora; uvjerewe da
se ne vodi krivi~ni postupak.
Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavqivawa.
FILIJALA BIJEQINA
FILIJALA BAWA LUKA
REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZAPO[QAVAWE
OGLA[AVA SLOBODNA RADNA MJESTA
Rok za podno{ewe prijava za sve raspisane
oglase - konkurse po~iwe se ra~unati od prvog
narednog dana od dana objavqivawa. Ako zadwi
dan roka pada u nedjequ ili dan u koji se po za-
konu ne radi, trajawe roka se produ`ava za prvi
radni dan. Svi kandidati koji se prijavquju na
oglas - konkurs, moraju ispuwavati op{te uslove
predvi|ene zakonom.
Prijave na oglas - konkurs sa pravno vaqan-
im dokazima o ispuwavawu uslova za obavqawe
poslova na odre|enom radnom mjestu uputiti na
adresu poslodavca. Nepotpune i neblagovremene
prijave ne}e se uzimati u razmatrawe.
srijeda, 15. jun 2005. OGLASI 9
IZVJE[TAJ O REZULTATIMA JAVNE PONUDE
ZA PREUZIMAWE "PLAN# AD BAWA LUKA
Ponudilac LHB TRADE DOO, Trg Dra`ena Petrovi}a 3, iz Zagreba, objavio je javnu
ponudu za preuzimawe u skladu sa ~lanom 12 i 13 Zakona o preuzimawu i to u "Slu`benom
glasniku RS# broj 42 od 26.4.2005, i u "Glasu Srpske# 20.4.2005. za akcije "PLAN# AD Bawa
Luka, sa ukupnim brojem akcija 1.178.835 serije A, redovne akcije oznake PNBL-R-A i sa os-
novnim kapitalom 1.178.835 KM.
Izmjena na po~etnoj ponudi objavqenoj na gore pomenuti na~in nije bilo.
Za vrijeme trajawa ponude deponovano je 27.150 akcija.
Nakon ponude, ponudilac raspola`e sa 380.831 akcijom sa pravom glasa oznake PNBL-R-A,
tj. u~estvuje sa 32,3057 % u vlasni~koj strukturi dru{tva. Na osnovu toga ponudilac i lice
koje sa wim zajedni~ki djeluje, posjeduju 958.459 akcija sa pravom glasa oznake PNBL-R-A,
tj. u~estvuju sa 81,3056 % u vlasni~koj strukturi ovog akcionarskog dru{tva.
Javna ponuda je zavr{ena 26.5.2005.godine. LHB TRADE DOO Zagreb
zastupan po LHB BROKER
"HPK# HEMIJSKA PRERADA KUKURUZA a.d.
Drakseni} Kozarska Dubica
Na osnovu ~lana 246. Zakona o preduze}ima i ~lana 21. Statuta "HPK# HEMIJSKA PRERA-
DA KUKURUZA a.d. Drakseni} Kozarska Dubica, pre~i{}eni tekst, te odluke od 9.6.2005. go-
dine, privremeni Nadzorni odbor
SAZIVAtre}u Skup{tinu akcionara
koja }e se odr`ati dana 8.7.2005. godine s po~etkom u 11 ~asova u prostorijama restorana Dru{tva
u Drakseni}u.
Dnevni red Skup{tine je sqede}i:
1. Izbor radnih tijela Skup{tine: predsjedavaju}i, zapisni~ar i dva broja~a glasova
2. Usvajawe zapisnika sa prethodne druge Skup{tine akcionara
3. Dono{ewe Trogodi{weg plana poslovawa za 2005, 2006. i 2007. godinu
4. Imenovawe Nadzornog odbora Dru{tva
5. Imenovawe komisije za primopredaju du`nosti izme|u dosada{weg i novoizabranog Nad-
zornog odbora
6. Utvr|ivawe kriterijuma za izbor i imenovawe ~lanova Odbora za reviziju
Akcionari mogu da izvr{e uvid u sve materijale svakim radnim danom u vremenu od 11 do 14 ~aso-
va u upravi Dru{tva u Drakseni}u, u periodu od sazivawa do odr`avawa Skup{tine. U slu~aju
da se Skup{tina ne odr`i navedenoga dana, eventualna ponovqena Skup{tina odr`a}e se sa is-
tim dnevnim redom dana 14.7.2005. godine, u isto vrijeme i na istom mjestu. Akcionari pravo
glasa ostvaruju li~no ili preko punomo}nika. Potpis davaoca punomo}i mora biti ovjeren kod
nadle`nog organa, ili ovla{}enog lica u Dru{tvu.
Kontakt telefon: 052-410-468
Broj: 1023/05-2Privremeni nadzorni odbor
AKCIONARSKO DRU[TVO
MLINSKO PEKARSKA INDUSTRIJA
"MODRI^A# MODRI^A
Ul. Riste Miki~i}a 90 Modri~a
Broj: 85/05
Datum: 10.6.2005. godine
Na osnovu ~lana 106. i 114. Statuta AD MPI "Modri~a# u Modri~i, Upravni odbor Dru{tva
SAZIVA
^ETVRTU SKUP[TINU AKCIONARA
koja }e se odr`ati dana 22.6.2005. godine u prostorijama Dru{tva, sa po~etkom rada u 11
~asova. Za ovu skup{tinu predlo`en je sqede}i
DNEVNI RED:
1. Razmatrawe i usvajawe Izvoda zapisnika sa vanredne sjednice Skup{tine akcionara
Dru{tva;
2. Usvajawe godi{weg obra~una i izvje{taja o poslovawu Dru{tva za 2004. godinu;
3. Razmatrawe i usvajawe izmjena i dopuna Statuta AD MPI "Modri~a# Modri~a;
4. Dono{ewe odluke o razrje{ewu i imenovawu novih ~lanova Upravnog i Nadzornog odb-
ora;
5. Teku}a pitawa.
Pozivaju se svi akcionari MPI "Modri~a# da Skup{tini prisustvuju li~no ili putem op-
unomo}enika.UPRAVNI ODBOR
[IPAD "10. AVGUST# AD
VLASENICA
Vlasenica, 8.6.2005.
Na osnovu ~lana 246.Zakona o preduze}ima ("Sl.glasnik RS# broj: 24/98 ), ~lana 35. Statuta AD [IPAD
"10.AVGUST# Vlasenica i Odluke Upravnog odbora broj : 51/05 od 16.4.2005. Upravni odbor
SAZIVA
VI redovnu sjednicu Skup{tine akcionara AD [IPAD "10.AVGUST#Vlasenica koja }e se odr`ati
dana 1.7.2005. godine u 12 ~asova u prostorijama preduze}a , ulica Ilije Bir~anina 22 Vlasenica.
Za sjednicu se predla`e
DNEVNI RED:
1. Usvajawe zapisnika sa prethodne sjednice,
2. Izmjene i dopune Statuta AD [IPAD "10.AVGUST# Vlasenica,
3. Usvajawe izvje{taja o poslovawu preduze}a za 2004.godinu,
4. Usvajawe plana poslovawa preduze}a za 2005. godinu,
5. Razrje{ewe i imenovawe ~lanova Upravnog odbora,
6. Ostalo.
Uvid u materijale po ta~kama dnevnog reda akcionari mogu izvr{iti u direkciji preduze}a svakog
dana od dana objavqivawa poziva do dana odr`avawa Skup{tine.
Pravo da u~estvuju u radu Skup{tine imaju svi akcionari li~no ili zastupnici po punomo}nicima.
U slu~aju da se VI sjednica Skup{tine akcionara ne odr`i 1.7.2005.godine, gore pomenuta }e se
odr`ati dana 2.7.'05. u 12 ~asova sa istim dnevnim redom.
UPRAVNI ODBOR
srijeda, 15. jun 2005.OGLASI