NARODNI ZDRAVSTVENI Kretanje unapreðuje LIST zdravlje ... · razine oŁuvanja zdravlja i sprjeŁavanja Łitavog niza bolesti, najvi„e onih srca i krvo¾ilja te organa za kretanje

svibanj-lipanj 2003

Kretanje unapreujezdravlje - kretanje

Ëuva zdravlje

2

Kretanje unapreujezdravlje - kretanje

Ëuva zdravljeSvjetska zdravstvena organizacija (SZO) u posljednje vrijeme ulaæe

velike napore u traæenju i uvoenju resursa koji nisu "posljedicasvemoÊne napredne tehnologije", pa stoga i popriliËno nedostupni

veÊini stanovniπtva ovog naπeg planeta. Jedan je od dobrih primjera πirokai uspjeπna kampanja "Povratak dojenju".

Ovom prigodom neπto viπe o kretanju. Dvadeseto stoljeÊe ostat Êezabiljeæeno, meu inim "inovacijama", i po drastiËnom smanjenju svihoblika kretanja. Tehnologija rada pretpostavlja ili sjedenje, ili (joπpogubnije) stajanje. Zbog poveÊanih relacija, pri odlasku na posao i povratkus posla koriste se javna ili osobna prometala. Djeca se voze ili prevoze doπkole i na relacijama kraÊim od kilometra (zbog sigurnosnih razloga ilipreteπke πkolske torbe?).

SZO kaæe da se 60% odraslog stanovniπtva kreÊe manje od zaπtitnerazine oËuvanja zdravlja i sprjeËavanja Ëitavog niza bolesti, najviπe onihsrca i krvoæilja te organa za kretanje.

Recimo neπto viπe o djeci i zdravom odrastanju. Ako se smiju davatigeneralizirane i stoga pauπalne ocjene, onda bi danaπnjica izgledala:

✔ u vrtiÊima (u naπim uvjetima nedostatan obuhvat) stanje je zadovoljava-juÊe, ali se Ëini da aktivnosti koje ne zahtijevaju kretanje polako aliuporno rastu;

✔ u osnovnoj πkoli (1. - 4. razred) sve je na pleÊima jedne jedine osobe -uËitelja; πkola je preteæno zatvorena ustanova, radi se u smjenama,rijetko, gotovo nikad, u prirodi; tjelovjeæba je orijentirana na sport usmislu "jedni se igraju, a veÊina promatra";

✔ u osnovnoj πkoli (5. - 8. razred) dolazi specijalizirana osoba - nastavniktjelovjeæbe, ograniËen programom i prostorom; nastupa vrijeme burnihpromjena u rastu i razvoju; teæiπte je na "talentiranima", a zapostavljajuse do iskljuËivanja " nespretni, predebeli i neskloni";

✔ u srednjoj πkoli motivacija uËenika sve je slabija, prostorno-tehniËkemoguÊnosti slabije od onih u osnovnoj πkoli; dio srednjeπkolskog uzrastane ide u πkolu - o njima se ne zna mnogo.Zaπto toliko o mladima? Osnovni je razlog "druπtvena" odgovornost

odraslih u stvaranju pozitivnih i u sprjeËavanju negativnih navika mladih.Da li se svi odrasli, koji znaju, mogu i moraju, dovoljno angaæiraju da

mladi ne izgube sposobnosti i potrebe, zapisane u nasljeu, ne u neËemu πtotreba stvarati, uËiti ili na drugi naËin usvajati ispoËetka. Sjetimo se samokojom brzinom djeca protrËe nakon πto prohodaju.

Na kraju, vrijedno je podsjetiti se: nema unapreenja i oËuvanja bezsamozaπtite. Nema jednostavnijeg i dostupnijeg resursa od vlastite sposob-nosti kretanja. SZO je, kao i obiËno, u pravu. A djeca? Tko je kriv za njihoveloπe i nesaËuvane dobre navike?

Odgovorni urednik

N A R O D N IZDRAVSTVENIL I S TmjeseËnik za unapreenjezdravstvene kulture

IzdajeZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOPRIMORSKO-GORANSKE ÆUPANIJE

Za izdavaËadoc. dr. sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr.med.

UreujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj

Redakcijski savjetdoc. dr. sc. Vjekoslav Bakaπun, dr.med.; Suzana JankoviÊ, dr. med.; mr.sc. Vojko Obersnel, dipl. ing.; doc. dr.sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr. med.; Vladi-mir Smeπny, dr. med.; prof. dr. sc.Ante ©krobonja, dr. med.; dr. sc.Marija VaroπËiÊ; doc. dr. sc. MilanZgrabliÊ, dr. med.; tel. 21-43-59,35-87-26, fax 21-39-48

Odgovorni urednikVladimir Smeπny, dr.med.

Glavni urednikSuzana JankoviÊ, dr.med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

GrafiËka priprema"Welt" d.o.o. - Rijeka

GrafiËko-tehniËko ureenjeInes Volf, graf. inæ.

Rjeπenje naslovne straniceSaπa OstojiÊ, dr.med.

Uredniπtvo51000 Rijeka, Kreπimirova 52/apoπt. pret. 382tel. 21-43-59, 35-87-26fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr (od 2000. g.)

Godiπnja pretplata 30.00 kunaÆiro raËun 2300007-1100028208 •Godiπnja pretplata za inozemstvo:SFRS 10.- • Devizni raËun kodRijeËke banke d.d. Rijeka,SWIFT: RBRIHR 2X7001-3393585-ZZJZPGÆ RIJEKA

Tisak"Studiograf" - Rijeka

"NZL" je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i soci-jalnu skrb Grada Rijeke.

svibanj-lipanj 20033

▲

Prije 35 godina, 1977., Svjetskazdravstvena organizacija(“Health for All”) dala je osno-

vu za razvoj promicanja zdravlja iistaknula ulogu zajednice i meuresor-skog djelovanja. U Ottawi je 1986. go-dine odræana 1. meunarodna konfe-rencija o promicanju zdravlja, Ëime jezapoËeo organizirani proces osposob-ljavanja ljudi radi poboljπanja kontrolenad vlastitim zdravljem. Izgradnja jav-nozdravstvene politike usmjerene zd-ravlju, stvaranje okoliπa koji pridonosizdravlju, jaËanje aktivnosti na razinizajednice, razvijanje osobnih znanja ivjeπtina, reorijentiranje zdravstvenihsluæbi i usluga osnovni su modeli dje-lovanja u javnom zdravstvu.

Dvije godine kasnije, 1988., zdrav-lje æena, prehrana, puπenje i alkohol tezdrav okoliπ definirani su kao Ëetiriprioriteta u javnozdravstvenoj politici.

U Hrvatskoj je 1995. godine zapo-Ëeo sustavni rad u okviru 1. projektazdravstva Ministarstva zdravstva RH iHZZO, potprojekt: Promicanje zdrav-lja. Obavljeno je i terensko istraæiva-nje na 9 lokaliteta i na uzorku od 3.681osobe, od 18 do 65 godina. Preporukaje 1. projekta prevencija riziËnih Ëim-benika (puπenje, prehrana, tjelesna ak-tivnost, spolno ponaπanje). ZapoËelaje i sustavna edukacija edukatora, u or-ganizaciji Ministarstva zdravstva Re-publike Hrvatske, Hrvatskog zavodaza zdravstveno osiguranje i Hrvatskogzavoda za javno zdravstvo.

Krajem 2002. godine Ministarstvozdravstva osnovalo je Povjerenstvo zapromicanje pravilne prehrane i tjele-sne aktivnosti radi prevencije dva od

tri najvaænija rizika za razvoj danas vo-deÊih uzroka pobola i smrtnosti. Po-vjerenstvo se bavi s Ëetiri osnovne te-me: pravilnom prehranom, doruËkom,vodom i kretanjem.

Potreba za hranom primarna je bio-tiËka potreba, a proces regulacije hra-ne vrlo je kompliciran. Na njega, osimprimarnih fizioloπkih faktora (liπenosthrane, hipotalamiËki centar za regula-ciju osjeÊaja gladi i sitosti, impulsi iz

potrebe za hranom). Winnicot (pedi-jatar i psihoanalitiËar) rekao je: “…Hranjenje dojenËeta stvar je odnosa iz-meu njega i majke, primjena u praksii afektivnog odnosa izmeu dvaju ljud-skih biÊa”. Najraniji odnos prema hra-njenju treba uspostaviti na adekvatannaËin (intuitivno uspostavljen kontaktzdrave majke i djeteta). Hrana nije i nesmije biti nagrada, a sustezanje od hra-ne nije naËin kaænjavanja djeteta. Hra-ni ne treba davati emocionalno znaËe-nje. Prema bihejvioristiËkom tumaËe-nju (Skinner), pretilost je posljedicaprekomjernog jedenja (definirano kaounos hrane koja sadræi veÊu energet-sku vrijednost od potrebne), a ono jenauËeno ponaπanje.

Potreba za kretanjem uroena jesvakom Ëovjeku. Djeca su do πkole ustalnom pokretu, a s polaskom u πkolunaglo se prekida stalno kretanje djete-ta. S vremenom se nauËimo sve viπesjediti, a sve manje kretati. Jednomsmo krivo nauËili i suspregnuli prirod-ni nagon. Moæemo joπ jednom proÊikroz proces uËenja i ovaj put nauËitipravilno: kretati se svakog dana naj-manje 30 minuta. To tumaËenje pred-stavlja temeljnu odrednicu rada Povje-renstva, jer mi vjerujemo da se krivonauËeno ponaπanje moæe promijeniti.

Jeste li danas doruËkovali?

DoruËak je najvaæniji dnevni ob-rok, kojim treba osigurati 40% dnev-nog unosa hrane. On osigurava zdravoi vitko tijelo, energiju potrebnu za po-Ëetak dana, njime kontroliramo osjeÊajsitosti tijekom dana i pruæa nam neop-hodnu energiju za rad mozga.

Æivjeti zdravo

Promijenimo krivo nauËenoponaπanje

Temeljna je odrednica promicanja zdravlja unapreenje zdravlja i stvaranje potencijalaza dobro zdravlje, prije nego se zdravsteni problemi ili ugroæenost zdravlja pojave.

probavnih organa, razina πeÊera u krvi,genetski Ëimbenici), utjeËu i sekundar-ni fizioloπki faktori (socijalni: navike,obiËaji, stavovi obitelji, kulture, civil-izacije te psiholoπki: osobnost pojedin-ca, tj. nauËene preferencije, averzijaprema odreenoj hrani, prihvaÊeni sta-vovi, strahovi od liπenosti hrane, sim-boliËko nezadovoljstvo nefizioloπke


DoruËkovati treba na poËetku sva-kog dana, bez obzira gdje bili, 365 da-na godiπnje.

Za doruËak se preporuËuju sljedeÊenamirnice: æitarice - izvor ugljikohid-rata, vitamina, minerala i prehrambe-nih vlakana; kruh od cjelovitog zrna -izvor ugljikohidrata, vitamina, mine-rala i prehrambenih vlakana; voÊe ivoÊni sokovi - izvor vitamina, minera-la, enzima i prehrambenih vlakana;med, voÊni namazi - izvor brzoraspoloæive energije, vitamina i mine-rala; mlijeko, sir i sirni namaz, jogurt,acidofil - izvor proteina, kalcija, vita-mina, dobrih bakterija; jaja i nemasnaπunka - izvor proteina, vrijednih masti,vitamina i minerala.

Hranite li se i vi zdravo?

Pravilnom prehranom osjeÊat Êe-te se i izgledati bolje, osigurati orga-nizmu vrijedne hranjive tvari, svakod-nevno potrebne za rast i razvoj te odr-æanje zdravlja, a to je i najbolja pre-vencija kroniËnih bolesti, poput bole-sti srca i krvoæilja, πeÊerne bolesti, di-jabetesa i raka.

Neka vaπa prehrana bude raznoli-ka. Ne pretjerujte u koliËini hrane.Odaberite prehranu bogatu proizvodi-ma od cjelovitih æitarica. Zamijenitebijeli kruh integralnim. Jedite pet iliviπe obroka voÊa i povrÊa dnevno (je-dan obrok = koliko vam stane u πaku).Dajte prednost ribi i nemasnom mesu.Uvrstite u svakodnevnu prehranu kva-litetna biljna ulja - maslinovo i buËinoulje. OgraniËite unos slatkiπa, zamije-nite ih oraπastim plodovima i suπenimvoÊem (dnevno = koliko vam stane uπaku). OgraniËite unos masti, zaslai-vaËa i soli. Uskladite svoje prehrambe-ne navike s tjelesnom aktivnoπÊu.

Cjelokupni dnevni unos hrane po-dijelite u 5-6 manjih obroka (doruËak-uæina-ruËak-uæina-veËera). DoruËak jenajvaæniji dnevni obrok. Meuobrocineka budu paæljivo odabrani - dajteprednost svjeæem i suπenom voÊu, ora-πastim plodovima i fermentiranim mli-jeËnim proizvodima. RuËajte redovito,lagane i jednostavne obroke. VeËerajteskromno, 2-3 sata prije noÊnog odmora.

Jeste li danas popilisvojih 8 Ëaπa vode?

Voda je medij u kojem se odvijaæivot. Ona je izvor tijelu vaænih mine-rala i elektrolita. Nema energetsku vri-jednost, oslobaa organizam od πtet-nih tvari, regulira tjelesnu temperatu-ru, olakπava probavu, a koæu odræavazdravom i lijepom.

Vodu treba piti tijekom cijelog da-na, a da bismo to ostvarili, ona morabiti dostupna. Potrebe za vodom pove-Êane su kada smo tjelesno aktivni i utoplijim mjesecima. Trudnice, dojilje,djeca i osobe starije dobi moraju po-sebno paziti na dostatan unos vode.

Postoje tri osnovne vrste vode. Mi-neralna voda izvire iz podzemnih leæi-πta, zaπtiÊenih od svakog oneËiπÊenja.Odlikuje se prirodno prisutnim mine-ralima i elektrolitima te ima fizioloπkiutjecaj na ljudski organizam.

Izvorska voda dobiva se iz podzem-nih leæiπta, zaπtiÊenih od svih vrstaoneËiπÊenja. Sadræi niæu razinu mine-rala od mineralne vode. Posebno sepreporuËuje dojenËadi, djeci i osoba-ma s visokim tlakom.

Stolna voda mehaniËki je i kemij-ski proËiπÊena voda koja se dobiva izpodzemnih i povrπinskih akumulacijavode.

Odaberite zdravstveno ispravnu ivama dostupnu vodu i popijte 8 Ëaπavode dnevno!

KreÊete li se i vi 30 minutadnevno?

KreÊite se svakoga dana najmanje30 minuta, na naËin koji vam najviπeodgovara i najbolje se uklapa u vaπdnevni ritam; viπe hodajte: od umjere-nog petminutnog do oπtrog tridesetmi-nutnog svakodnevnog hodanja, trËite,vozite bicikl, rolajte, pleπite, boÊajte,igrajte koπarku, nogomet, odbojku, iz-vedite psa u πetnju, obraujte vrt, kosi-te travu. KreÊite se kad god i gdje godmoæete, 3 puta po 10 minuta ili 6 putapo 5 minuta. Vaæno je da to radite sva-koga dana, najmanje 30 minuta, i da utome uæivate!

Ako do sada niste bili aktivni - poË-nite s umjerenim aktivnostima u traja-

nju 5-10 minuta, koje postupno produ-ljujte i intenzivirajte. Viπe dnevnogkretanja uËinit Êe vas zdravijom, snaæ-nijom i sretnijom osobom, izgraditi ja-Ëe kosti i snaænije miπiÊe, osnaæiti sr-ce. Bit Êete tjelesno snaæniji i mentalnoopuπteniji. UËinite prvi korak - to ovisisamo o vama - vi to moæete!!!

Mr. sc. Sanja MusiÊ MilanoviÊ,dr. med.

Ako se æelite pretplatiti na

Narodni zdravstveni list,

dovoljno je da nazovete

telefonski broj 21-43-59 ili

poπaljete dopisnicu sa svojim

podacima

(ime, prezime, adresa)

u Zavod za javno zdravstvo,

Odjel socijalne medicine,

51000 Rijeka, Kreπimirova 52a.

u Narodnomzdravstvenom listu!

Ako æelite oglaπavati unaπem listu, javite seUredniπtvu na telefon:

21-43-59

Promidæbeniprostor


Kampanja “Æivjeti zdravo” za-poËela je u Zagrebu, Rijeci,Splitu i Osijeku. Svaki je grad

organizirao prigodne aktivnosti. Takoje Zagreb imao na Jarunu “DoruËak natravi”, a Rijeka je æivjela zdravo naKorzu.

Iako su mediji najavljivali kampa-nju “Æivjeti zdravo” cijeli prethodnitjedan, RijeËki je Korzo subotom uju-tro idealno mjesto za sva dogaanja,tako da najava gotovo i nije bila po-trebna. Mnoπtvo graana posjetilo jeπtandove brojnih sponzora koji su pre-zentirali svoje proizvode, izmjerilokrvni tlak, πeÊer u krvi i indeks tjelesnemase, te dobilo savjet lijeËnika fizija-tra, gastroenterologa i kardiologa. Onimlai utrkivali su se u voænji bicikala irola, a hrabriji su imali prigodu ispe-njati umjetnu stijenu.

Svrha svih dogaanja toga dana bi-la je graanima plasirati osnovne po-ruke koje se odnose na pravilnu pre-hranu i tjelesnu aktivnost. Cijela kam-panja ima za cilj da graani naπe zem-lje te poruke prihvate i ugrade u sva-kodnevni æivot i da one postanu pre-poznati i druπtveno prihvaÊen stil zd-ravstvenog ponaπanja. DugoroËno seoËekuje smanjenje riziËnih faktora ikroniËnih bolesti do kojih oni dovode,a time i poveÊanje kvalitete æivota sva-kog pojedinca, od onih najmanjih, doonih u treÊoj i Ëetvrtoj æivotnoj dobi.

Kampanja “Æivjeti zdravo”

ÆIVIMO ZDRAVO NA KORZUSvjetska zdravstvena organizacija predloæila je zemljama Ëlanicama da 10. svibnja proglase

danom posveÊenom kretanju za zdravlje. U Hrvatskoj je taj dan odreen i za poËetak nacionalnekampanje posveÊene pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti.

Sponzori akcije “Æivjeti zdravo”:• PIK Rijeka,• IVEX Rijeka,• Anyo Kastav,• Sveti Rok Lovinac,• Ledo Zagreb,• SMS Split,• Osnovna πkola Hreljin,• Srednja kemijsko-grafiËka πkola

Rijeka,• Ratko GaπparoviÊ, dr. med.

Sudionici i organizatori sportskih zbi-vanja:• uËenici osnovnih πkola Nikola Te-

sla, Dolac i Centar,• RijeËki alpinistiËki klub,• Centar mladih Rijeka,• Studentska sekcija Zbora lijeËnika

Rijeka.

Zavod za javno zdravstvo Rijekazahvaljuje svim sudionicima akcije,posebno brojnim graanima koji su po-kazali velik interes za sva dogaanja ipotakli nas, kao organizatore, da osmi-slimo i provedemo joπ viπe takvih isliËnih akcija, kojih su poruke usmje-rene promicanju i unapreenju zdrav-lja svih naπih graana.

Glavna urednica

Organizatori akcije “Æivjeti zdravo”,Rijeka, 10. svibnja 2003.:• Zavod za javno zdravstvo Primor-

sko-goranske æupanije,• Primorsko-goranska æupanija,• Grad Rijeka,• Gradsko druπtvo Crvenog kriæa Ri-

jeka.

Poruke kampanje "Æivjeti zdravo"SVAKI DAN:• doruËkujte,• popijte litru i pol vode,• pravilno se hranite (jedite voÊe i

povrÊe, koristite maslinovo ulje),• kreÊite se najmanje 30 minuta.


Sve su to bolesti πto se uvrπtavaju u skupinu kroniËnihi degenerativnih bolesti. One su posljedice krivih æi-votnih i zdravstvenih navika. Ljetni godiπnji odmor

prava je prilika da se otpoËne zdravim æivotom i tako sprije-Ëi ili odgodi poËetak kroniËnih degenerativnih bolesti. Prijepolaska na odmor i tijekom odmora korisno je podsjetiti sena rizike koji najËeπÊe ugroæavaju zdravlje, kao i na preven-tivne æivotne i zdravstvene mjere koje Êe otkloniti te rizike.

III. Ovisnosti

• ne puπiti, ne boraviti u zadimljenim prostorijama,• od alkoholnih piÊa - do 2 dcl crnog vina dnevno,• nikada nikakve droge;

IV. Higijena

• dnevna ËistoÊa tijela, odjeÊe, obuÊe, mjesta boraviπta,• pranje zubi poslije jela,• pranje ruku prije jela i poslije nuænika,• ËistoÊa namirnica, besprijekorna voda;

V. PsihiËki mir i ravnoteæa

• nesebiËni i paæljivi meuljudski odnosi - u obitelji, uprometu, u slobodnom vremenu, na poslu,• razmiπljanja o korigiranju vlastitih nekritiËkih ambicija,• oko osam sati noÊnog sna, odmor poslije ruËka,• Ëitati vrijednu beletristiku, meditirati,• koncentracijom izbjeÊi rastresenost koja uzrokuje nesre-Êe na poslu i u prometu;

VI. Sistematski pregledi

• planirati program redovne kontrole kod svog lijeËnika,zbog pravovremene dijagnoze moguÊe prikrivene bolesti.

Prim. dr. Ivica RuæiËka

Godiπnji odmor

PRIGODA ZA ZDRAVI PO»ETAKU Hrvatskoj ljudi najviπe umiru od kardiovaskularnih bolesti, od zloÊudnih tumora iod ozljeda. Uz njih, najviπe obolijevaju i od neurotskih i depresivnih poremeÊaja, od

bolesti diπnog sustava, od pretilosti i od bolesti zubiju.

»imbenici rizika i mjere prevencije

I. Ishrana

• dnevno ne manje od pet obroka, umjereno kaloriËnih,• malo masnoÊa, samo biljnih, i to prvenstveno maslinovo

ulje,• malo rafiniranih πeÊera, malo slatkiπa,• dosta pripravaka od punozrnatih æitarica

(ne bijeli kruh ni peciva),• mnogo svjeæeg voÊa i kuhanog povrÊa,• ribe Ëesto, naroËito plave morske ribe, kuhane piletine,• mnogo obranog mlijeka i mlijeËnih proizvoda,• mnogo vode i prirodnih voÊnih sokova;

II. Kretanje

• πto manje sjediti u autu i pred televizorom,• gimnastika u kuÊi, rad u vrtu,• svakodnevno æustro hodanje ili trËanje, viπe od pola sata,• od πportova planinarenje, plivanje, bicikl, skijanje;


Naπa mlada sveuËiliπta u Rijeci,Osijeku, Splitu, Zadru, a usko-ro i u Dubrovniku, nemaju du-

go te obiËaje. To ne moæemo reÊi zanaπe najstarije i najveÊe - zagrebaËkosveuËiliπte, koje vuËe duge korijene.

Studente prve i druge godine, krozukupno 120 sati za 4 semestra, aktivirase i obveznom nastavom kolegija Tje-

lesna i zdravstvena kultura koji go-tovo svi smatraju potrebnim, iako sudjelomiËno nezadovljni neizabranimsadræajima. Cilj je adekvatnim kine-zioloπkim aktivnostima zadovoljiti po-trebe studenata za kretanjem, kao iz-razom zadovoljavanja opÊih potreba.Na osnovi slobodnog opredjeljenjastudenata za pojedine kinezioloπke ak-tivnosti, trebalo bi odrediti sadræaje ob-veznog, osnovnog, A-programa. Izmonostrukturalnih gibanja to mogu bi-ti: atletika, veslanje, klizanje, bicikl-izam, kajakaπtvo i drugo. Od polistruk-turalnih kretanja to bi mogli biti koπar-ka, nogomet, rukomet, stolni tenis, te-nis, badminton i sliËno. Ponuda kom-pleksnih kretanja moæe biti sastavljenaod: hrvanja, karatea, sportske gimna-stike, ritmiËke gimnastike, ritmiËko-sportske gimnastike, plesova i drugihsportskih sadræaja. Naæalost, fragmen-tiranost sveuËiliπta i veleuËiliπta, uzmaterijalne nemoguÊnosti, ne dopuπta-ju ostvarivanje studentskih elektivnihsadræaja. Hrvatska veleuËiliπta i sveu-Ëiliπta uglavnom ne mogu ponuditi onesadræaje koje studenti æele jer najËeπÊenemaju svojih objekata: dvorana, vanj-skih terena, bazena s pripadajuÊim pro-storijama. Satnica koriπtenja sportskihdvorana i plivaliπta na fakultetima znabiti u koliziji s ostalim predavanjima uZagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci. Raz-

nolika istraæivanja æelja studenata zatipiËnim kretanjima dokazuju velikbroj neostvarivih æelja, a izuzetno ma-len broj ostvarivih æelja te razliËitostinjihovih interesa. Studentice traæe viπeaerobika u kombinaciji s fitnessom, za-dovoljne su odbojkom, a studenti traæenatjecanja u nogometu, koπarci, odboj-ci.

Izvannastavne aktivnosti

U slobodnom vremenu samo sedio studenata po osobnom izboru uËe-stalo bavi fitnessom, aerobikom, iza-branim monostrukturalnim, polistruk-turalnim i kompleksnim kretnim ak-tivnostima, od poznatih i uobiËajenihdo neformalnih, spontanih i neklasifi-ciranih, te izvansustavnih alternativ-nih, nekomercijalnih kretanja, kao πtoje npr. rolanje, skate i sliËno. Uz trËa-nje, nogomet, koπarku, odbojku, vater-polo, plivanje, tenis, stolni tenis, bad-minton, tu su i jedrenje, skijanje, ribo-lov, ronjenje, planinarenje, veslanje,pjeπaËenje, padobranstvo, boÊanje i ja-hanje.

uglavnom izbor hipokinetiËkog naËinaæivota na relaciji kuÊa-auto-kafiÊi-kuÊa. Najteæi teret moæe im biti ælica,Ëaπa, novina ili hodanje po stubiπtu.

Najviπe se troπe osobe koje rade uzstudij. U tu skupinu moæemo, kao oso-be s natprosjeËnim tjelesnim napori-ma, svrstati i vrhunske studente-spor-taπe, kojih je danas u nas znatno manjenego πto je bilo prije domovinskog ra-ta. Poznato je kako je izuzetno teπkouskladiti obveze na fakultetu i u klubu.

Nekretanje slabi organe

U danaπnjim uvjetima minimalnihtjelesnomotoriËkih aktivnosti, sport-

ska rekreacija te sport zauzimaju izu-zetno znaËajno mjesto za te dobne sku-pine. Smanjeni tjelesni napori i nedo-voljno kretanje osiromaπuju motoriË-ke funkcije. Pretjerani napori nisu do-bri po ukupno zdravlje, veÊ oni naporikoji su struËno i znanstveno usmjerenii primjereni toËno odreenoj osobi, anikako i nikada cijeloj skupini raznoli-kih osoba s razliËitim psihosomatskimstatusom. Time se potiËe nesklad u raz-voju i osobnom zdravlju. Funkcija jaËaorgan, a nekretanje ga slabi. Kretanjeje lijek za odræavanje i podizanje funk-cionalnih sposobnosti organizma. Akotaj, najËeπÊe besplatni lijek ne koristi-mo svakodnevno umjereno, tada samisebi pomaæemo u smanjivanju funk-cionalnih sposobnosti. Time potiËemoi poremetnje zdravlja, smanjivanje rad-nih sposobnosti i studentske i mlaeradne populacije. Tako naruπenom bio-loπkom ravnoteæom smanjujemo i stu-panj adaptacije organizma na svekoli-ke utjecaje. MiπiÊna aktivnost stvarabioloπku ravnoteæu, pored niza Ëimbe-nika.

▲

Tjelesno vjeæbanje studenata

Kretanje olakπava umni naporU zemljama duge sveuËiliπne tradicije, kao πto su Engleska, Francuska, NjemaËka, Italija,

studiranje je nezamislivo bez aktivnog bavljenja studenata nekim sportom. Primjeri su ponuenihsportskih studentskih sadræaja i USA, ©vedskoj te zemljama visokih materijalnih i inih standarda.

U njih je dobrovoljnost pokretaË aktivnosti.

Bitno je uoËiti da su sada komerci-jalizirani ekstremni sportovi prihvaÊe-ni u sasvim malom, gotovo beznaËaj-nom postotku studentica i studenata.Nama je najzanimljiviji, najneaktivni-ji dio onih akademskih osoba koje ima-ju tipiËni radijus kretanja od kuÊnogkreveta do fakultetske stolice i natrag.Druga je grupacija onih koji su formal-no studenti. Njima je smjer kretanja


Podmirivanje individualnih po-

treba studenata i mlae radne popula-cije najËeπÊe je unutar prostora sport-ske rekreacije u veÊine, sporta u ma-njem dijelu, a u najmanjem u vrhun-skom sportu. ZnaËajan dio tih dvijuskupina nema potrebu za dodatnimkretanjem i ne bavi se baπ nikakvimtjelesnim aktivnostima. Studenti I. i II.godine studija moraju vjeæbati na na-stavi kolegija Tjelesna i zdravstenakultura. Kako njihove potrebe za izbo-rom prikladnih sadræaja nisu omogu-

nju zdravlja osobe i zdravlja okoline.Natjecanja su manjem postotku

studenata izuzetno znaËajna, i to odunutarfakultetskih, meufakultetskih,sveuËiliπnih u Hrvatskoj do meuna-rodnih, sa srodnim fakultetima, prija-teljskih sveuËiliπta, europskih i svjet-skih studentskih natjecanja do najkva-litetnijih: ljetne i zimske Univerzijade.Po specifiËnim se natjecanjima toËnoprepoznaju odreena sveuËiliπta. Na ri-jeËkom sveuËiliπtu to je mlada RijeËkaregata Pomorskog fakulteta u mornar-skom veslanju. U nas se natjecanjauglavnom izvode povremeno, nesu-stavno. Iako Zakon o sportu jasno go-vori kako se na visokim uËiliπtimaosnivaju studentske sportske udrugekoje uspostavljaju sustav natjecanjaunutar jednog sveuËiliπta ili druge za-jednice visokoπkolskih ustanova, sa-mim studentima organizacija natjeca-nja prevelik je teret. Student-predsjednik odbora za sport pri rijeË-kom sveuËiliπtu nije struËna osoba,osposobljena za kvalitetnu organizaci-ju natjecanja, recimo u nogometu, ko-πarci i odbojci, ali vrijedna su paænjebarem i takva natjecanja. Osnovni jeproblem nedostatak dvorane, bazena ilivanjskih igraliπta koje bi SveuËiliπtestaro 30 godina moralo imati na raËunnjegovih 11 500 studenata. Zanimljivoje kako lijeËenje samo jednog studentanarkomana stoji viπe od godiπnjeg odr-æavanja igraliπta amaterskog nogomet-nog kluba na kojemu moæe tjelesnovjeæbati viπe stotina studenata. Proma-trajuÊi kroz prizmu preventivnosti apli-kativne kinezioloπke nastave, koja je-dina od svih kolegija moæe neposred-no utjecati na studentsko zdravlje, mo-æemo se zapitati: zaπto se baπ niti jedansportski objekt u gradu Rijeci nije na-pravio za tu bitnu populaciju?

Svi mogu vjeæbati

Za studente oπteÊenog zdravlja

mogu se izraditi, unutar osnovnog B-programa, okvirni programi u dogovo-ru profesora Tjelesne i zdravstvenekulture i studentova doktora. NajËeπÊeu praksi student i profesor razgovarajuo oπteÊenju te se moæe nastaviti s po-

sebno preporuËenim vjeæbama, koji-ma se ubrzava povratak zdravstvenogstatusa. Ako je procjena djelomiËno ilipotpuno osloboditi studenta od nasta-ve, potrebno je drugim naËinom, npr.seminarskim radom o samom oπteÊe-nju, preporuËenim tjelesnim vjeæbama,naËinom æivota i rada uvesti studenta udobro poznavanje osobnog utjecaja nasadaπnje i buduÊe zdravlje s oπteÊe-njem. Boravak u prirodi poæeljan jeuglavnom kod veÊeg dijela pokretnihosoba.

Êene, uglavnom nisu zadovoljeni nji-hovi interesi i motivi, odnosno preferi-rani kinezioloπki sadræaji. VeÊina stu-denata dolazi na nastavu jer mora, a nemoæe izabrati æeljeni sportski sadræaj,koji fakulteti ne mogu ponuditi. Uspo-redimo li rijeËke bivπe i sadaπnje stu-dente, jednostavno moæemo uoËiti ten-denciju minimalno zainteresiranih zabilo koji oblik rada. Prije 10-20 godinastudenti bi prihvatili gotovo svaki sadr-æaj koji im se nudio na nastavi. Tada biu jednoj prosjeËnoj skupini bilo 3-5 odniæerazrednih do vrhunskih sportaπa.Danas u skupini ili nema sportaπa, ili jeprosjeËno jedan niæerazredni, rijetkoiz srednjerazrednih klubova. Prije sustudenti-sportaπi najËeπÊe trenirali no-gomet, koπarku, odbojku, vaterpolo,rukomet, rjee plivanje, jedrenje, a da-nas su to raznoliki borilaËki istoËnjaË-ki sportovi te rjee nogomet, koπarka,odbojka, jedrenje.

Osnovna teænja kretanja, pa takoi kolegija Tjelesna i zdravstvena kultu-ra, jest izmjena raznolikih karakteristi-ka antropoloπkog statusa, posebnomorfoloπkih, funkcionalnih i motoriË-kih sposobnosti, spoznajnih funkcija ikarakternih osobina liËnosti koje sud-jeluju u motoriËkom izraæavanju. Dioje opÊeg obrazovanja i kulture æivotastjecanje osnova o Ëuvanju i unapree-

U bolesti cirkulacijskog sustavapreporuËuju se razni obici hodanja,vjeæbe bez optereÊenja, uz izbjegava-nje statiËkih optereÊenja. Bolesti mi-πiÊno-koπtanog sustava i vezivnog tki-va zahtijevaju posebne vjeæbe, bez op-tereÊenja ili s njim, neke kinezitera-peutske, gimnastiËke vjeæbe, plivanje,vjeæbanje s optereÊenjem ili bez njegau vodi primjerene temperature, prepo-ruËene elementarne i sportske igre te,ako je indicirana, voænja bicikla. Kodbolesti diπnih organa vjeæbanje je naËistom zraku. PreporuËuju se vjeæbedisanja s optereÊenjem ili bez njega,razliËiti oblici hodanja, dopuπtene ele-mentarne i sportske igre, optimalnapjeπaËenja u prirodi, specifiËna ljeto-vanja. Kontraindicirano je vjeæbanje uhladnom, zaguπljivom i praπnjavomprostoru. Bolesti ælijezda s unutarnjomsekrecijom, poremeÊaji metabolizma,prehrane i imuniteta zahtijevaju, uz do-zirana optereÊenja, sve prirodne oblikekretanja i igara, pjeπaËenje, kinezitera-peutske vjeæbe s nestatiËkim napori-ma, dozirano plivanje i ples te boravaku prirodi. BorilaËke vjeπtine i statiËkaoptereÊenja izbjegavaju se kod bolestioËiju, a preporuËaju se hodanje i laga-no trËanje, vjeæbe orijentacije u pro-storu i vremenu, specijalne vjeæbe zajaËanje, istezanje i labavljenje miπiÊa,adaptirane igre i ples. Uz glazbu se,kod bolesti probavnih organa vjeæbaju


Za veÊinu odraslih osoba izrazito je smanjena tjelesnaaktivnost u profesionalnom radu, u dolascima i odla-scima na posao, kuÊanskim poslovima i igrama.

PoveÊava se vrijeme provedeno sjedeÊi:• vozimo se autima ili autobusima,• radni vijek provodimo za kompjutorom ili radimo neki

drugi sjedeÊi posao,• kad se odmaramo, sjedimo zavaljeni u fotelji, gledajuÊi

TV, okruæeni daljinskim upravljaËima, ili surfamo inter-netom,

• Ëak i kad idemo u kupovinu, najËeπÊe idemo autom dovrata, a onda se vozimo liftovima,

• najËeπÊe se ne bavimo nikakvim dodatnim aktivnostimaza odræavanje kondicije,

• ne provodimo vrijeme u prirodi.Definitivno smo zanemarili fiziËku aktivnost pa velik

broj ljudi ima riziËne faktore za bolesti: diπnog sustava,kardiovaskularne bolesti, bolesti lokomotornog sustava.

Tri su osnovna preduvjeta zdravlja: pravilna prehrana,kontrola tjelesne teæine i tjelesna aktivnost.

Zdravlje je refleksija naπe sposobnosti koriπtenja unu-tarnjih (emocionalni, intelektualni, duhovnih) i vanjskih(fiziËkih, okupacijskih, klimatskih) resursa. FiziËka dimen-zija zdravlja trebala bi biti najvaænija za naπ normalan isretan radni vijek.

a. fiziËka dimenzija - zdravo tijelo moæe ekonomiËnijeodraditi sve dnevne aktivnosti i bræe se oporaviti od bolestii ozljeda;

b. psihiËka, emocionalna dimenzija - kad zapoËnemo svjeæbanjem, upoznajemo sebe, svoju motivaciju, jaËamosamopouzdanje, bolje smo raspoloæeni;

c. socijalna dimenzija - zajedniËko vjeæbanje prilika jeza druæenje s prijateljima i djecom;

d. intelektualna dimenzija - nakon vjeæbanja pojaËavase mentalna oπtrina i bolje odrauju intelektualni zahtjevi;

e. duhovna dimenzija - dio je duhovnog razvoja sluæe-nje i pomaganje drugima, za πto je potrebna izdræljivost ikondicija; osim toga, odreene vrste vjeæbi, kao πto su joga,tai-chi,… takoer mogu zadovoljiti naπe duhovne potrebe;

f. radna dimenzija - osoba u kondiciji lakπe svladavaradne zadatke, smanjuje se stres i poveÊava samopouzda-nje;

g. okoliπna dimenzija - vjeæbanjem u prirodi dolazi dorazvijanja ekoloπke svijesti i osjeÊaja pripadnosti prirodi.

hodanje, lagano trËanje, specijalne ele-mentarne i sportske igre, za opÊi razvi-tak tijela, plivanje i ples. I u bolestiæivËanog sustava, ako je moguÊe, tre-ba vjeæbati uz adekvatnu glazbu, s paæ-ljivim optereÊenjima, prirodne oblikekretanja, posebne elementarne i sport-ske igre, estetsku gimnastiku i ples.Kod bolesti urogenitalnog sustava ko-ntraindicirani su potresi i vibracije ti-jela pa se program izvodi u skladu sosobnim stanjem, uz optimalne termal-ne uvjete. Duπevni poremeÊaji potiËuizbjegavanje aktivnosti koje uzrokujupsihiËku napetost, strah, agresivnosti idruge oblike neprilagoenog ponaπa-

nja. Poæeljni su paæljivo odabrani i do-zirani prirodni oblici kretanja, elemen-tarne sportske igre, vjeæbe koordinaci-je, ravnoteæe, brzog reagiranja, orijen-tacije u prostoru i vremenu, izletniπtvo,ples i vjeæbe uz glazbu. Kod bolestitreba izbjegavati plivanje i vjeæbe uvodi, a odabrati prirodne oblike kreta-nja, posebne elementarne te sportskeigre, vjeæbe za bolje snalaæenje u pro-storu, vremenu i opÊoj meuljudskojkomunikaciji. Kod zaraznih i parazit-nih bolesti cjelokupni program realizi-ra se individualno, izbjegavanjem sta-tiËkih napora, vjeæbanja u hladnom, za-guπljivom i praπnjavom prostoru, a

preporuËaju se pjeπaËenje u prirodi,prirodni oblici kretanja, oprezno dozi-rani, vjeæbe za pojedine miπiÊne skupi-ne, bez optereÊenja. I kod bolesti koæei potkoænog tkiva te ozljeda treba indi-vidualno vjeæbati prirodne oblike kre-tanja, uz vjeæbe za jaËanje, istezanje ilabavljenje miπiÊa, specijalne elemen-tarne igre, pjeπaËenje, a ako je medi-cinski indicirano, moæe se i plivati ivjeæbati u morskoj vodi. Ozljede zahti-jevaju primjenu samo medicinski do-puπtenih aktivnosti, odnosno izbjega-vanje kontraindikacijskih naprezanja.

Albin RedæiÊ, prof., Maja RedæiÊ, prof.

▲

Tjelesna aktivnost radnog Ëovjeka

VJEÆBANJE JE IZVORZADOVOLJSTVA I ZDRAVLJA

Danaπnji naËin æivota jako je ubrzan pa nastojimo obaviti πto viπe poslova u πto manje vremena,preteæno sjedeÊi, a civilizacija dnevno smanjuje potrebe za kretanjem.


SprijeËiti bolesti na vrijeme

Dob od 45 do 60. godine nosi znatne promjene u grai ifunkciji organizma. Kada je Ëovjek zaposlen, um je aktivante se promjene ne uoËavaju odmah. No, i kada se uoËe, nemoraju biti razlog za zabrinutost, ali ih moramo biti svjesni.

Dolazi do:• smanjenja koπtane mase,• poveÊanog pritiska izmeu kraljeæaka,• degenerativnih promjena na zglobnim hrskavicama,• teæeg svladavanja tjelesnih napora,• poveÊanja masnog tkiva.

Stalna napetost pojedinih miπiÊa i fiksni poloæaj zglobo-va spreËavaju normalan protok krvi u tkiva, smanjuju dotokkisika i izbacivanja πtetnih tvari. S vremenom dolazi dobolova vrata i ruke, upale tetiva, trnjenja, gubitka snage ibolova u kriæima.

Da biste unaprijedili svoje zdravlje, potrebno je vjeæ-

bati 30’-60’ dnevno, ali aktivnost moæete akumulirati

tijekom dana. Radite ono πto volite i sluπajte svoje tijelo.Prije vjeæbe vaæno je istegnuti se, a na kraju relaksirati.

PreporuËa se i bavljenje nekim aktivnostima kroz

tjedan (najmanje 3-5 puta tjedno), ovisno o individual-

nim interesima (stretching, joga, fitness, planinarenje,

trËanje…). Kod tih aktivnosti naglasak je na redovitosti.

Preporuke:

• svakodnevno napravite kratku pauzu, razgibajte zglo-bove, istegnite miπiÊe da se pojaËa cirkulacija, a timei otplavljivanje otpadnih produkata stresa,

• izbjegavajte liftove, proπetajte prije ili nakon posla sva-kodnevno,

• ako imate psa, iskoristite njegove svakodnevne potre-be i æustrije proπetajte,

• smanjite otuenost svoje obitelji i napravite izlet u pri-rodu, igrajte se zajedno,

• naite oblik rekreacije prema vaπim interesima; nekato ne bude prisila, nego zadovoljstvo: plivanje, aero-bik, voænja bicikla, joga, tai-chi, stretching, πetnja, ro-lanje, ples.

Za odreene oblike vjeæbe potrebno je konzultirati se svoditeljima aktivnosti ili lijeËnicima s obzirom na specifiË-ni problem - ako ste stariji od 40 godina, ako imate kroniËnubolest ili ako puπite.

Vaæno je da i poslodavci uoËe dobrobiti vjeæbanja i dastimuliraju zaposlene da budu zdravi. Znamo da su Japancinajproduktivnija nacija, a da svakodnevno organiziranovjeæbaju prije ili za vrijeme posla.

30 minuta vjeæbanja dnevno = zdravlje.

Shvatite koliko vaπ osobni angaæman u redovitoj vjeæbipomaæe u smanjivanju tegoba, bolova i stresa i preuzmiteodgovornost za svoje zdravlje.

Gordana PoπÊiÊ, viπi fizioterapeut

Redovita fiziËka aktivnost moæe sprijeËiti ili kontro-

lirati neke bolesti:• smanjuje masnoÊe u krvi,• prevenira poviπeni krvni tlak,• smanjuje rizik od srËanog i moædanog udara,• jaËa pluÊa,• kontrolira teæinu (30’ vjeæbanja na dan = 12 kg manje

godiπnje),• prevenira i smanjuje stres,• jaËa imunitet,• osigurava veÊu snagu, izdræljivost i fleksibilnost zglo-

bova i kraljeænice,• prevenira osteoporozu,• smanjuje ozljede,• omoguÊava bolje spavanje i opuπtanje,• poveÊava razinu energije,• donosi bolje raspoloæenje i kvalitetu æivota.

Samo za usporedbu, vidimo da samo 10-15% Hrvatavjeæba, u Europi 50%, a u SAD 2/3 populacije.


Upravo smo zato mi, zdravstveni radnici Zavoda za javno zdravstvo Rijeka,æeljeli primjerom ukazati na vaænost kretanja i tjelesne aktivnosti te pre-venciju brojnih poremeÊaja zdravlja i kroniËnih bolesti. Zato smo iskori-

stili Dan zdravlja, 7. travnja ove godine, odnosno nedjelju prije toga dana, kadasmo se naπli na trim-stazi u Kostreni i zajedno njome proπetali. Dan zdravlja je ovegodine bio posveÊen djeci, s porukom “Djeca u zdravom okruæenju”, pa smo uπetnju poveli i njih, netko djecu, a netko i unuke. Pozvali smo i kolege iz Domazdravlja i KBC Rijeka.

Vrijeme u nedjelju nije nam bilo naroËito naklonjeno. Iako je bilo sunËano,puhao je jak vjetar i bilo je hladno, pa je to bio razlog za odaziv neπto slabiji odoËekivanoga. Zato je svaki prisutni bio joπ vrjedniji, naroËito klinci s jakimnatjecateljskim duhom. Svi su æeljeli biti prvi. Krenuli smo zajedno s predstavni-cima medija koji su nas, kao πto su i obeÊali, doπli pratiti. No, nakon nekolikosnimaka i razgovora s organizatorom, brzo su se vratili u tople aute.

Odmah smo se podijelili u dvije grupe: jednu su poveli iskusni planinari i dobripoznavatelji staze, a drugu nedovoljno upuÊen organizator koji je izabrao kraÊiput. Djece je bilo posvuda i njihov je tempo bilo sve teæe pratiti. Ubrzo smozaboravili na poËetnu hladnoÊu i uvjerili se da je kretanje odliËno za cirkulaciju. Udrugom je dijelu staze ona grupa koja je hodala kraÊe skrenula na duæi put, tako dasmo se prosjeËno svi jednako nahodali. Maleni su bili potpuno znojni pa su nekeroditelji odmah odveli kuÊi da se ne prehlade. Manja je grupa na kraju zavrπila natoplom Ëaju, πto je iskoriπteno za nove dogovore za sliËne masovnije susrete.

Zavod za javno zdravstvoza tu je prigodu dao izraditimajice s logom kampanje “Æi-vjeti zdravo”, koju u svibnjupokreÊe Ministarstvo zdrav-stva Republike Hrvatske, akojom Êe se u cijeloj zemljipropagirati pravilna prehranai tjelesna aktivnost. Prije πet-nje majice smo prodavali posimboliËnim cijenama, a pri-hod smo namijenili Caritaso-vom domu “Sveta Ana” kojiÊe ga iskoristiti za kupnjuosnovnih potrepπtina za svoje male πtiÊenike.

Lijepo je s malo napora Ëiniti dobro za druge i korist za svoje zdravlje, i to nesamo priËom, veÊ i primjerom. Na naπu sljedeÊu akciju pozvat Êemo i sve vas.Pridruæite nam se, svi ste dobrodoπli na “Kretanju za zdravlje”.

Glavna urednica

U svakoj Êe æupaniji jedna osnov-na i srednja πkola te jedno podu-zeÊe, biti pilot mjesta za plasira-

nje osnovnih poruka kampanje. U Pri-morsko-goranskoj æupaniji to su Osnov-na πkola Hreljin, Srednja kemijsko-grafiËka πkola i Zavod za javno zdrav-stvo. Nakon poËetnih edukacija nastav-nika, kampanja Êe u πkolama zapoËeti najesen, poËetkom πkolske godine.

Radnici Zavoda za javno zdravstvonisu Ëekali sluæbeni poËetak kampanje,veÊ samo lijepo vrijeme. PoËetkom oæuj-ka zapoËeli smo redovno jutarnje deset-minutno razgibavanje na poËetku rad-nog vremena, prvo u sobama, a sada naprekrasnoj sunËanoj terasi naπe zgrade.Svaki nam se dan pridruæi joπ netko i svenas je viπe. Pozdrave nam πalju i trudni-ce iz obliænjeg rodiliπta, koje nas pratesvako jutro, a na naπ poziv da nam sepridruæe pokazuju povelike trbuhe radikojih sada ne mogu raditi ono πto i mi.

Vjeæbamo. Nema nas puno, ali zapo-Ëeli smo. Sigurni smo da Êe nam se prid-ruæiti joπ i viπe naπih kolega. Mi na posluodradimo prvih deset minuta od dnevnetridesetminutne doze kretanja. I æelimoda vjeæbanje postane navika svih nas.Æelimo da nam terasa postane premale-na. Mi smo strpljivi.

Glavna urednica

Tjelesna aktivnost

VJEÆBANJE ZADOBRO JUTROKampanja “Æivjeti zdravo”,koja je zapoËela 10. svibnja2003. godine u cijeloj naπoj

zemlji, posveÊena je pravilnojprehrani i tjelesnoj aktivnosti.

©etnja trim-stazom u Kostreni

Koliko ste puta Ëuli savjet zdravstvenih radnika da je vaænopravilno se hraniti, redovito vjeæbati i kretati se, ne puπiti i piti?

Od osobe koja vam to preporuËa oËekujete barem da jenepuπaË i da je normalne tjelesne teæine. InaËe njegove

preporuke ne shvaÊate ozbiljno. “Meni priËa, a sam se toga nepridræava!”

Zdravstveni radnici pokazuju:kretanje je zdravo


Znamo da su kroniËne bolesti naj-ËeπÊe u treÊoj æivotnoj dobi, nonisu “rezervirane”samo za to raz-

doblje, jer Ëovjek svojim æivotnim navi-kama u mladosti puno pridonosi zdrav-lju u starijoj æivotnoj dobi. Moderan stilæivota ima svoje prednosti, no sve veÊaovisnost Ëovjeka o automobilima, kom-pjutorima, televiziji donosi, i u mladosti,i kasnije, sve veÊi broj tjelesnih, ali ipsihiËkih invalida.

Æivotni nam se vijek u posljednjihdvadesetak godina osjetno produljio, noËini se da se kvaliteta æivota nije previπepoboljπala. Naime, kroniËne bolesti o ko-jima govorimo, kao npr. moædani i srËa-ni udar, dijabetes, pluÊne bolesti, deblji-na, osteoporoza, visoki krvni tlak, de-presija, pa Ëak i maligne bolesti, u osjet-nom su porastu. »injenica je da se onebarem jednim dijelom mogu preveniratipromjenom loπih æivotnih navika te pra-vilnijim naËinom æivota.

©to vam mi predlaæemo?

Za osobe treÊe æivotne dobi preporu-Ëujemo, a po naputku SZO, najmanje 30minuta tjelesne aktivnosti dnevno. Naj-bolje je i “najugodnije” odabrati tjelesnuaktivnost koja vas Ëini sretnima i u kojojuæivate.

Ako do sada niste vjeæbali ili se ak-tivno kretali, zapoËnite umjereno, pola-ko i postupno, 10-ak minuta dnevno, tesvakih nekoliko dana poveÊavajte traja-nje aktivnosti za nekoliko minuta dnev-no.

Ako veÊ bolujete od neke od navede-nih kroniËnih bolesti, te ako niste sigurnikoliko smijete opteretiti svoje srce, ilinpr. koljena, ili kuk, svakako se posavje-tujte s obiteljskim lijeËnikom, kardiolo-gom ili fizijatrom.

©to znaËi tjelesna aktivnost?

1. PjeπaËenje moæe biti svakodnev-no, ali i 2-3 puta tjedno po 3-4 km, i toumjereno uz kraÊe pauze. Nastojte daπetnje budu u manje zagaenim dijelovi-ma grada, bliæe moru ili u parkovima.

2. Planinarenje koje nije prezahtjev-no, kao i lagani jogging u druπtvu prija-telja ili unuka, poboljπava vaπe tjelesno,ali svakako i psihiËko zdravlje.

3. Voænja biciklom, igranje badmin-tona, boÊanje, plivanje ili pak rad u vrtusu ugodan i opuπtajuÊi naËin poboljπanjakondicije.

4. Ujutro pokuπajte barem 20-ak mi-nuta dobro se istegnuti te uËiniti nekoli-ko jednostavnih vjeæbi za miπiÊe kraljeæ-nice i perifernih zglobova.

5. Pokuπajte nekoliko puta dnevnopravilno disati - dubok udah na nos, iz-dah na usta, Ëime πirite prsni koπ i dono-site tijelu toliko potreban kisik.

©to nam donosi stalna tjelesnaaktivnost?

1. PoveÊava srËani kapacitet, sma-njuje poviπeni krvni tlak, spreËava raz-voj ateroskleroze.

2. PoveÊava pluÊni kapacitet teopskrbu svih tkiva kisikom.

3. PoveÊava cjelokupnu miπiÊnu ma-su, kao i jaËinu, izdræljivost i fleksibil-nost miπiÊa.

4. SpreËava propadanje kostiju, hr-skavica koje Êe biti bolje ishranjene te Êei artroza imati manje πanse za razvoj.

5. Smanjuje depresiju, omoguÊavapsihiËku relaksaciju, opuπta nas te Ëinizadovoljnima.

Koje su dobrobiti tjelesneaktivnosti u treÊoj æivotnoj dobi?

1. produljivanje samostalnosti i neovi-snosti u æivotu,2. bolje fiziËko i mentalno zdravlje,3. poboljπanje opÊe kvalitete æivota,4. viπe æivotne energije,5. kretanje s manje boli,6. bolja postura (stav) tijela i ravnoteæa,7. odræavanje tjelesne teæine,8. poboljπanje kvalitete kostiju i miπiÊa,9. relaksacija i smanjenje stresa, boljisan.

I joπ nekoliko savjeta:1. I zimi se treba kretati, bez obzira nahladnoÊu, uz prikladnu odjeÊu i obuÊu.Ljeti iskoristite dijelove dana koji nisujako topli, za plivanje i πetnje, i to ujutrodo 10 sati te predveËer iza 18 sati.2. Pacijenti ograniËene pokretljivosti ta-koer mogu vjeæbati kod kuÊe, sjedeÊina stolici ili na krevetu, ili pak uz pomoÊzida, te raditi vjeæbe disanja uz otvorenprozor.3. Iskoristite blizinu Platka i UËke teblizinu mora, gdje Êete πetajuÊi dubokodisati i puniti tijelo toliko potrebnim kisi-kom.4. Vaπe redovito posjeÊivanje trænice iostale kuÊanske aktivnosti (kuhanje,peglanje, pranje) NE ZNA»E i svu po-trebnu dnevnu aktivnost, a nisu uvijekvezane za ugodu i zadovoljstvo.

Upamtite: vaπe zdravlje je u vaπimrukama!

KreÊite se, vjeæbajte, pazite na pre-hranu, izbjegavajte cigarete i alkohol paÊe vam vaπe tijelo na tome biti zahvalno!

I na kraju, nadam se, vidimo se unekom od rijeËkih parkova!

Violeta ViËeviÊ-Srdoc, dr. med.

Tjelesna aktivnost u treÊoj æivotnoj dobi

KRETATI SE ILI NE?Nakon πto je SZO 2002. godine objavila da su glavni Ëinitelji razvoja kroniËnih bolesti

tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana i puπenje, u svijetu i kod nas poduzima se nizakcija kojima se pokuπava podignuti razina svijesti o tim Ëinjenicama, ali i primijeniti

neke praktiËne akcije kako bi populacija bila zdravija.


Dokazano je: æivot sa zdravim navikama moæe biti i do 30godina dulji, s kvalitetom izmeu 15. i 45. godine; osoba stari-ja od 75 godina koja ima sve navike i 35- 44 - godiπnja osobas manje od 3 navike pribliæno su jednakog tjelesnog zdravlja.NajËeπÊe prerano umiru osobe s manje od 4 zdrave navike itd.

O tome sam veÊ pisao, ali smatram da nije na odmet pone-πto i ponoviti. Nije teπko uvidjeti da je suvremeni naËin æivotasuprotan zdravim navikama, da πteti zdravlju i radostima æiv-ljenja, izaziva bolesti, skraÊuje æivot i oduzima nam veÊinuzaraenog novca.

NajËeπÊe pogreπke

Jedan je od kljuËnih rizika za razvitak bolesti, naroËitokrvnih æila i raka (od kojih i u R. Hrvatskoj umire troje odËetvoro ljudi) pogreπna prehrana. Uravnoteæena prehrana (ni-Ëega premalo - niËega previπe) potrebna nam je ne samo dabismo smanjili rizik obolijevanja (dok smo zdravi, nikada ne-Êemo oboljeti), veÊ da bismo se danas osjeÊali bolje, bili lijepi,svjeæi, snaæni i samopouzdani, imali poæeljnu tjelesnu teæinu.A 79,2% muπkaraca i 49,9% æena u R. Hrvatskoj ima viπakkilograma.

Zaπto je tako? Prekasno lijeæemo! Ne naspavamo se! Ne-mamo vremena za doruËak. Hranu zamjenjujemo grickalica-ma, cigaretama i kavama. Pregladnimo! Gladni za ruËak, ka-sno popodne, pojedemo previπe. Iza toga smo umorni i uskoro(zbog naglog rasta pa onda pada πeÊera u krvi) ponovo gladni!Onda stalno neπto grickamo, a ne najedemo se! Cigarete i kavezamjenjujemo hranom. Prije spavanja najedemo se jer znamoda sutra do 16 sati neÊemo jesti. I tako iz dana u dan, iz godineu godinu. Nemamo redovite obroke, viπe smo gladni nego siti.A lakπe je biti debeo nego gladan pa onda i gladujemo i deblja-mo se. I nesretni smo zbog toga. I nemamo volje da se pokre-nemo, da malo uzete energije i potroπimo.

Jedemo ukupno previπe, naroËito masnih mesnih i mlijeË-nih proizvoda - kalorijske bombe, te πeÊera i bijelog braπna -prazne kalorije, a premalo voÊa i povrÊa.

Kalorijske bombe su (raËuna se na 10 dekagrama), npr.(zaokruæeno):- punomasni mesni i mlijeËni proizvodi 400 do 700 kcal- maslac, margarin, majoneza, ulje > 700 kcal- kolaËi s kremama, Ëokolada i sl. 500 do 600 kcal- πeÊer 400 kcal

Na drugoj strani su niskokalorijske namirnice:- nemasno meso i riba 100 do 150 kcal- djelomiËno obrano mlijeko 50 kcal- voÊe (prosjek) 50 kcal- povrÊe (prosjek) 25 kcal

Izmeu njih su prehrambeno vrijedne namirnice:- mahunarke i æitarice oko 350 kcal

Rafiniranje ubija hranu

Prazne kalorije sadræe πeÊer i bijelo braπno. U πeÊeru osimkalorija nema niËega. Preradom pπenice u bijelo braπnogubi se mnogo biljnih vlakana, minerala i vitamina:

- kobalt 89%- mangan 86%- magnezij 85%- natrij 78%- cink 78%- kalij 77%- æeljezo 76%- fosfor 71%- bakar 68%- kalcij 60%- molibden 48%- krom 40%- alfa tokoferol (vit. E) 86%- niacin - PP- faktor 81%- riboflavin (vit. B2) 80%- tiamin (vit. B1) 77%- piridoksin (vit. B6) 72%- folna kiselina 67%- pantotenska kiselina 50%- kolin 30%- betain 23%

ProsjeËni gubitak je oko 75 posto. Kod pripreme (peËenje,kuhanje, præenje), od te “bijede” πto je ostala, gubimo prosjeË-no 50 posto vitamina. Kada uzmemo u obzir da uzimamomanje od polovice preporuËenog povrÊa i voÊa, nije teπkozakljuËiti da imamo kroniËan nedostatak bitnih (organizam ihne moæe proizvesti) tvari. To smanjuje otpornost organizma ipogoduje razvitku svih bolesti. Ako se ne hranite pravilno,morali biste svakodnevno uzimati nadopunu prehrani (minera-

▲

Uravnoteæena prehrana

PRIMIJENIMO POZNATE PREPORUKETemeljem brojnih istraæivanja, Svjetska zdravstvena organizacija dala je sedam naputaka za

zdrav, kvalitetan i dug æivot:

1. redovito spavajte 7-8 sati,

2. redovito se bavite tjelesnom aktivnoπÊu,

3. redovito uzimajte zajutrak,

4. jedite razborito: hrana neka ne bude s odviπe energije,masnoÊa i soli, a neka u njoj bude viπe voÊa i povrÊa,

5. izbjegavajte uzimati hranu izmeu obroka i odræavajtepoæeljnu tjelesnu teæinu,

6. nikada ne puπite cigarete,

7. uzimajte alkohol umjereno ili ga posve izbjegavajte.


li, vitamini, bitne masne kiseline, aminokiseline) po preporucikompetentne osobe.

Koje su to bitne razlike u odabiru hrane? Evo dva primjera.

Primjer 1: sendviË:- 20 dkg bijelog kruha 560 kcal- 10 dkg masne salame 550 kcal- 10 dkg punomasnog sira 420 kcal

= 40 dkg hrane 1530 kcal

Primjer 2: uravnoteæena prehrana:- 10 dkg integralnog kruha 250 kcal- 30 dkg krumpira 260 kcal- 10- 15 dkg nemasnog mesa ili ribe 125 kcal- 2.5 dcl djelomiËno obranog mlijeka 125 kcal- 80 dkg povrÊa 200 kcal- 60 dkg voÊa 300 kcal- 3 dkg (2 ælice) ulja 270 kcal

= 2,2 kg hrane 1530 kcal

0,5 kcal po km po kg tjelesne teæine. U 10 dkg Ëokolade sljeπnjacima (620 kcal) ima energije za 15 do 20 km pjeπaËenja.A lakπe je pojesti Ëokoladu nego pjeπaËiti 15 km. Da smo tonauËili u osnovnoj πkoli, bilo bi nas manje debelih i zbog toganesretnih i bolesnih. Prehrambena industrija morala bi namnuditi zdraviju hranu i piÊa ili bi propala.

Dakle: jedite razumno! Jedite raznovrsno! Jedite redovito!Ne preskaËite obroke! Najedite se! Ne prejedajte se! Ako jevaπa prehrana bliæa prvom primjeru, nakon nuæne prilagodbe,uvjerit Êete se da je uravnoteæena prehrana i ukusnija. Medite-ranska prehrana, veÊini prihvatljiva prehrana naπeg podneblja,model je koji nam nutricionisti preporuËuju. Nema niËeg loπegu ribi, u blitvi, u maslinovom ulju i, za odrasle, u Ëaπi (ne dvije)dobrog crnog vina. Prihvatite i ostale zdrave navike. U vaπemje moralnom i materijalnom interesu. OsjeÊat Êete se bolje,æivjet Êete dulje i jeftinije.

Samo puπenje moæe skratiti æivot dvadesetak godina, uËi-niti vas ovisnikom podloænim drugim bolestima i ovisnostimai onemoguÊiti uæivanje u zdravlju, a to Êe vas koπtati od 200.000kn naviπe.

Nema te sile koja vam moæe nametnuti naËin æivljenja. ViodluËujete. Izbor je vaπ, a ja moram i æelim pomoÊi da on budeu korist vaπem zdravlju, a ne potroπaËkom mentalitetu kojimanipulira naπim æivotima. Za sve dodatne informacije stojimvam na raspolaganju.

Æivite zdravo da biste bili zdravi!

Ratko GaπparoviÊ, dr. med.

U prvom primjeru, u malom volumenu hrane ima suviπeenergije, æivotinjskih (zasiÊenih) masnoÊa i soli. Nedostajumnogi vitamini i minerali te biljna vlakna. U drugom primjeruima 5.5 puta viπe hrane, s istim brojem kalorija. Ima svegadovoljno - bjelanËevina, ugljikohidrata, masnoÊa, vitamina,minerala, biljnih vlakana. Mnogi, tjelesno aktivniji morajuuzeti i dvostruko viπe energije da ne bi mrπavjeli. Njima joπ dionavedenog sendviËa i malo “slatkoga” neÊe πtetiti.

Kilogrami dou lako

Prekomjerna tjelesna teæina meu vodeÊim je javnozdrav-stvenim problemima. Ne moramo biti “æderonje” da bismo seudebljali. Pojedemo li, a ne potroπimo, samo 38 kcal dnevno,za 10 godina bit Êemo 20 kg teæi. VeÊini se nakon zavrπenogπkolovanja i osnivanja obitelji to i dogodi pa poslije do krajaæivota bezuspjeπno pokuπavaju smrπavjeti. Tvrdim da je tomuuzrok nedovoljna informiranost, a ne neposluh debelih. Svibismo morali znati da oko 38 kcal ima nepuna æliËica (manjeod 0,5 dkg) masnoÊa, ili majoneze, ili dvije æliËice (1 dkg)πeÊera, ili 0,8 dcl kola- piÊa, ili 0,9 dkg sira, ili 0,7 dkg salameili Ëokolade. Jedna napolitanka ima 44.6 kcal. Jedna pojedena,a nepotroπena napolitanka dnevno u 10 godina udebljat Êe nas23 kg. Jedno kola- piÊe (2 dcl) dnevno donosi nam 50 kg, ajedno pivo (0,5 l) 112 kg u 10 godina. PjeπaËenjem troπimo oko


Vrlo je vaæno ne postavljati preddijete nerealne zahtjeve u smi-slu pritiska na njega da pojede

onu koliËinu koju roditelj smatra primje-renom. Naime, dijete u predπkolskoj do-bi nema viπe onolike kalorijske potrebekao u prvoj godini æivota, a uz to, zbogzainteresiranosti za igru i svijet koji gaokruæuje, «zaboravljafl jesti. UnatoË to-me, nije preporuËljivo hraniti dijete krozigru.

Tijekom prve godine æivota dijete na-raste 25 centimetara u prosjeku i utro-struËi prirodnu masu (prosjeËno dobijeoko 6,5 kilograma). U drugoj godini æi-vota dobije na tjelesnoj teæini 2,5 kilo-grama u prosjeku, dok je od treÊe dosedme godine æivota ravnomjeran dobi-tak od 2 kilograma godiπnje. Rast u visi-nu takoer se smanjuje te u drugoj godi-ni æivota ono naraste prosjeËno dvanaestcentimetara, a od treÊe do sedme godineæivota od πest do osam centimetara nagodinu. Kalorijske potrebe od roenjado 15. godine æivota kontinuirano opa-daju, tako da potreba od 80 - 120 kcal/kgu prvoj godini æivota pada do 15. godinena 50 kcal/kg, odnosno, svake tri godinedo petnaeste godine æivota potreba kalo-rijskog unosa pada za 10 kcal/kg.

Zastupljenost ugljikohidrata, bjelan-Ëevina i masti trebala bi u svakom obro-ku biti podjednaka, tako da bi 45-55%otpadalo na ugljikohidrate, 9-15% nabjelanËevine i 35-40% na masti.

Jelovnik bi trebao svakog dana sadr-æavati slijedeÊe osnovne skupine namir-nica: mlijeko i mlijeËne proizvode, mesoi mesne preraevine, povrÊe, voÊe tekruh i proizvode od æitarica. Kravlje mli-jeko u prehrani djeteta predπkolske dobitrebalo bi sadræavati 3,2% mlijeËne ma-sti. Od mesa, prednost dajemo mesu pe-radi i ribi, a za termiËku obradu preporu-

Ëuje se kuhanje, odnosno pirjanje. Povr-Êem u organizam unosimo neprobavlji-va vlakna koja poveÊavaju voluminoz-nost stolice i pridonose njenoj regulaci-ji. Uz to, povrÊe je izvor vitamina i oli-goelemenata. VoÊe je velik izvor vitami-na, dok unosom kruha i æitarica osigura-vamo energiju i vitamine B - skupine.Jaje je takoer vrijedna namirnica. Æu-mance je bogato fosfolipidima, leciti-nom i æeljezom, dok je bjelance izvorbjelanËevina. Kuhanjem jaja «na tvrdoflizbjegavamo moguÊnost zaraze crijev-

Prehrana predπkolskog djeteta

ZDRAVO OD DJETINJSTVAS navrπenom prvom godinom æivota dijete bi trebalo imati tri glavna obroka (doruËak, ruËak,

veËera) i dva meuobroka. Hrana bi trebala biti usitnjena, a ne "miksana". Pri jelu, dijete bi setrebalo aktivno sluæiti ælicom, a obrok bi trebao postati oblik socijalizacije. Tijekom hranjenja

dobro je da za stolom sjedi cijela obitelj, ili veÊi dio obitelji. Zanimljivi razgovori mogu bitipoticajni za uzimanje hrane, a treba naglasiti da je bitno osigurati i dovoljno vremena za obrok.

To, naravno, ne znaËi da obrok treba trajati satima.

nim infekcijama (najËeπÊe salmonela ikampilobakter). Ako su roditelji vegeta-rijanci (laktovegetarijanci, ovovegetari-janci, a pogotovo ako su tzv. vegansi),uputno je da se o prehrani djeteta posa-vjetuju s pedijatrom radi eventualne na-doknade pojedinih vitamina i osiguranjadovoljnog energetskog unosa.

U pripremanju obroka, æliËica masli-novog ulja koristan je dodatak, a dijetebi po navrπenoj prvoj godini æivota tre-balo postupno navikavati na specifiËanmiris i okus te vrijedne namirnice.

Uz to, treba podvuÊi da je za normal-no funkcioniranje organizma potreban idovoljan unos tekuÊine. Prednost daje-mo vodi za piÊe, dakle vodi iz slavine iliprirodnoj vodi pakiranoj u boce. S navr-πenom prvom godinom æivota vodu zapiÊe viπe nije potrebno prokuhavati. Ta-kozvani snack (masni Ëipsevi, præeni ki-kiriki i sliËno) potpuno je beskorisno «je-lofl. Naprotiv, takva «hranafl bespotreb-no optereÊuje organizam nekvalitetnimmasnoÊama i solju te remeti obroke dje-tetu. Hranu inaËe nije potrebno preko-mjerno dosoljavati. KoliËina soli trebalabi biti tek tolika da obrok bude ukusniji ina taj naËin prihvatljiva djetetu jer suvelike studije pokazale da se prekomjer-nim unosom soli u djetinjstvu stvarajuuvjeti za poviπen tlak (hipertoniju) u zre-loj dobi.

Ljeπnjake, kikiriki, bademe i proiz-vode koji ih sadræe u usitnjenom oblikuili kao cijeli plod, u predπkolskoj dobitreba izbjegavati jer ih dijete vrlo lako uigri i smijehu udahne, πto uzrokuje dje-lomiËno ili potpuno zatvaranje diπnogputa i iziskuje sloæenu medicinsku inter-venciju. I za kraj, sladoled pripravljenod mlijeka i jaja dobar je obrok te sejednom dnevno moæe ponuditi djetetukao desert.

Mr. sc. Sanjin Kilvain, dr. med.


Rezultati sistematskih pregledauËenika osnovnih i srednjih πko-la te ocjena stanja uhranjenosti i

vrijednosti indeksa tjelesne mase (ITM= teæina u kg/visina (m)2 ukazuju na toda oko 10% uËenika i 7,8% uËenica imaprekomjernu tjelesnu teæinu.

©to je uzrok gojaznostiu toj dobi

Prekomjerna tjelesna teæina rezultatje djelovanja mnogih Ëimbenika, od ge-na do naËina ponaπanja (prevelik unoshrane, nepravilna i neredovita prehrana,preskakanje obroka, grickanje hrane vi-soke energetske vrijednosti, a niske hra-njivosti, premala tjelesna aktivnost), kaoi utjecaja socijalnih i psiholoπkih Ëimbe-nika te poremeÊaja metabolizma.

Debljina ili pretilost prekomjerno jenakupljanje masnog tkiva u organizmu i,kao takva, nije problem koji se javljaiznenada, ona se razvija tijekom nekograzdoblja. Dokazano je da dijete veÊ na-kon prve godine æivota slijedi osobnu«krivuljufl rasta te da se debljina steËenau ranom djetinjstvu teæe rjeπava negodebljina steËena u kasnijoj dobi.

Psiholoπke komplikacije debljine nesmiju se zanemariti jer u velikom opse-gu utjeËu na smanjenje kvalitete æivotadebelih ljudi u svakoj æivotnoj dobi, aposebno u razdoblju odrastanja.

Kako postiÊi i odræati poæeljnutjelesnu teæinu

Za odræavanje poæeljne tjelesne teæi-ne potrebna je energetska ravnoteæa iz-meu energije unesene hranom i potro-πnje energije, na naËin da se osigura op-timalan dnevni unos energije te prehram-benih i zaπtitnih tvari koje omoguÊavajunormalan rast i razvoj djece. Djeca i mla-di «brzofl rastu i zato su im potrebneveÊe, ali uravnoteæene koliËine hranjivihtvari i energije.

di s manje masti, npr. svjeæi kravljisir, da bi se osigurala dovoljna koli-Ëina kalcija potrebnog za izgradnju ioËuvanje kosti,

✔ dva puta tjedno trebalo bi jesti ribu(bijelu i plavu), suπene mahunarke(grah, leÊa, graπak, bob), a ostale da-ne u tjednu bijelo meso ili nemasnuperad,

✔ svakodnevno treba piti bar 2 litre te-kuÊine, najbolje obiËne vode; poseb-no je vaæno piti dovoljno tekuÊine priviπim temperaturama okoline i na-kon tjelesne aktivnosti,

✔ masti i ulja smanjiti na poæeljnu koli-Ëinu (70-90 grama dnevno), prednostdati maslinovom ulju,

✔ πeÊer treba troπiti umjereno,✔ organizam Ëovjeka zahtijeva konti-

nuirano vjeæbanje, πto znaËi da bisvaki dan trebalo biti tjelesno akti-van najmanje 30 minuta (trËati, pje-πaËiti, voziti bicikl, igrati badminton,plivati, rolati se i sliËno),

✔ svakodnevno tjelesno vjeæbanje odposebne je vaænosti za uËenike mla-e i srednje πkolske dobi jer se radi orazdoblju intenzivnog tjelesnog rastai razvoja, ali i o razvojnom razdobljukada se na stjecanje osobina, sposob-nosti i stvaranja stavova prema zdra-vim stilovima æivota moæe najviπeutjecati. Osiguranje nastave tjelesnei zdravstvene kulture Ëetiri puta tjed-no predstavlja za uËenike starije πkol-ske dobi uvjet da tjelesno vjeæbanjebude u granicama uËinkovitog.

I na kraju, ne zaboravimo da su pra-vilna prehrana, kontrola tjelesne teæine itjelesna aktivnost meu vodeÊim predu-vjetima za kvalitetu zdravlja.

Prim. mr. sc. Jagoda Dabo, dr. med.

Zdravlje πkolske djece

ZDRAVO RASTI I ODRASTIIstraæivanja provedena u nas i u svijetu pokazuju da prekomjerna tjelesna teæina, zajedno s

puπenjem, stresom, konzumacijom alkohola i nedovoljnom tjelesnom aktivnoπÊu, Ëini skupinuËimbenika rizika koji poveÊavaju smrtnost od nezaraznih bolesti, kao πto su bolesti srca i krvnihæila, πeÊerna bolest, kroniËni reumatizam, diπne bolesti, oboljenja probavnog trakta te poveÊana

uËestalost nekih malignih bolesti.

Da bi zdravo rasli i odraslipotrebno je:

✔ jesti raznovrsnu hranu,✔ imati pet obroka dnevno (3 glavna i 2

meuobroka),✔ obroke uzimati u pravilnim vremen-

skim razmacima,✔ obvezno doruËkovati,✔ jesti povrÊe i voÊe svakodnevno, viπe

od 5 porcija ili viπe od 400 gr dnev-no, po moguÊnosti svjeæeg i sirovog;voÊe treba jesti uz glavne obroke ikao meuobroke, umjesto slastica igrickalica,

✔ osnovnu prehranu trebaju Ëiniti na-mirnice bogate ugljikohidratima(proizvodi od punog zrna æita, crnikruh, riæa i manje rafinirane namirni-ce),

✔ svakodnevno u prehrani πkolske dje-ce i mladeæi trebaju biti prisutni obra-no mlijeko, jogurt, mlijeËni proizvo-


ZahvaljujuÊi uæurbanom tempukojim se danas æivi i loπom so-cijalnom stanju u veÊini obitelji,

saznajemo da veÊina roditelja smatrada u topli obrok spada na brzinu sprav-ljena hrana, preteæito peËena na masno-Êama (meso i pomfrit), a zanemaruje sevaænost ugljikohidrata iz cjelovitih æi-tarica (bogatih prehrambenim vlakni-ma) te voÊa i povrÊa. KliniËki gledano,dolazi do poveÊanja problema s anemi-jama, alergijama, slabijim imunitetom iproblema s tjelesnom teæinom. TakopromatrajuÊi problem zdrave prehrane,smatram da trebamo poËeti djelovati nanajniæim instancama (u vrtiÊima i ni-æim razredima osnovne πkole, I. i II.razredu). Svojim seminarskim radomæelio sam obuhvatiti uËenike prvih idrugih razreda osnovne πkole i, na nji-ma prihvatljiv naËin, zainteresirati ih iprivuÊi njihovu paænju, æeleÊi ih podu-Ëiti i smanjiti broj odgovora: flSve πtomama skuha, to je bljak!fl Moje vienjerjeπenja problema je takovo da im krozlutkarsku predstavu (u kojoj Êe oni ak-tivno sudjelovati) pokuπam ispriËatipriËu o piramidi zdrave prehrane.

PriËa teËe ovako:

U skrivenom kutu gradiÊa, tu nama«ispred nosafl, stoji jedna priËa o pre-hrambenim navikama. Glavni su akteripriËe stanovnici grada Slatkiπa i æitelji–ardina u borbi za naklonost djece.Grad Slatkiπa tvrdi da ih sva djeca viπevole i jedu u velikim koliËinama, naπtetu stanovnika –ardina: velikih i sla-snih Pomidora, Paprika, Faæola, Bro-kula, ©pinata, Krumpira, VoÊa… I zai-sta, unatoË raznolikosti –ardina, djecaradije jedu slatkiπe. Jednog dana nadzdravlje djece nadvila se «Velika gri-pafl, zaprijetila je djeci svim svojimsimptomima (poviπenom temperatu-

rom, osjeÊajem nemoÊi i sekretom iznosa) i trebalo je sagraditi Ëvrstu pira-midu zdravlja djece (piramida zdraveprehrane). Glavni je graditelj piramidezdrave prehrane Dobra vila Mama. Te-melji su piramide zasnovani na cjelovi-tim æitaricama i njihovim proizvodima,na njih se nadograuje voÊe i povrÊe,πto sve skupa Ëini oko 60% piramide.Mlijeko i mlijeËni proizvodi s mesomËine oko 35%, a kompleksni πeÊeri -«slatkiπifl do maksimalno 10%. Ta od-luka izaziva negodovanje kod stanov-nika grada Slatkiπa (»okolatini, Cuka-rini, »okolade i Torte) jer ih Dobra vila

Prevencija poremeÊaja u prehrani

U»ENJE KROZ IGRUDok sam boravio u dispanzeru za πkolsku medicinu, bili su u tijeku sistematski pregledi za

upis u prvi razred osnovne πkole. Zaintrigiralo me s koliko su paænje uzimani podatci oprehrambenim navikama djece.

i sami bili sudionici i, na lak i djeciprihvatljiv naËin, nauËili da sve ono πtomama skuha nije «bljakfl, veÊ fino, zd-ravo i ukusno.

Uz danaπnji tempo æivota i sve veÊuupotrebu industrijski obraenih namir-nica, naπa piramida prehrane izgledaovako:

Mama, unatoË svoj ljepoti i energetskojvrijednosti, nije sve smjestila u pirami-du zdrave prehrane. Dobra vila Mamaje mislila, mislila i na kraju smislila:svojom Ëarobnom kuhaËom umanjila jesve »okolatine, Cukarine, »okolade iTorte, tako da oni nisu izgubili sjaj iljepotu, samo su izgubili stas. Sada sustali u piramidu zdrave prehrane te, sku-pa sa stanovnicima –ardina (Pomidori-ma, Paprikama, Faæolom, Faæoletima,Brokulom, ©pinatom, Krumpirom i Vo-Êem), tvorili Ëvrstu piramidu zdravlja itako se skupa obranili od zle Gripe.

Moja je zamisao da uËenici samiizrauju likove predstave pod satom li-kovne kulture, a tekstove i radnju priËena satu hrvatskog i glazbenog. Tako bi

Potrudimo se da izmijenimo svojeprehrambene navike i «renoviramoflsvoju piramidu, a djecu nauËimo da odmalih nogu sagrade svoju piramidu, ko-ja Êe biti dovoljno Ëvrsta za borbu pro-tiv svih bolesti i nedaÊa koje ih oËeku-ju. Neka njihova piramida izgleda ova-ko:

Dinko Podsednik


Treπnja je koπtunjava voÊka, ras-prostranjena u Europi, osim u sje-vernim predjelima. PotjeËe iz

Male Azije. Rimski vojskovoa Lucul,vodeÊi borbe protiv kralja Mitridata, ot-krio je treπnju. Kako su mu se ukusniplodovi treπnje jako svidjeli, na povrat-ku je ponio tisuÊe sadnica treπnje u Rim.

VoÊe i povrÊe

Treπnja- Prunus avium

Ëivanje probavnih sokova, πto naroËitooteæava probavu mesa. Nakon treπanjane treba piti vodu, a pogotovo pivo ilialkoholna piÊa.

U sjemenu treπnje ima glikozida,amigdalina, koji razvija otrovnu cijano-vodiËnu kiselinu. Peteljka ploda bogataje taninom, gorkim tvarima, organskimkiselinama, folinom, πeÊerom i minera-lima. ZahvaljujuÊi svome sustavu, pe-teljke su se u narodnoj medicini koristileza Ëajeve koji potiËu izluËivanje mokra-Êe i izbacivanje kamenaca iz bubrega imokraÊnog mjehura.

»aj od peteljki treπnje - 1 πaka petelj-ki kuha se s 1 litrom vode 2 minute. Pustise da odstoji 15 minuta, ocijedi i pije ugutljajima tijekom dana.

Treπnja raste i samoniklo - kao divljatreπnja, koja je zdravo voÊe od kojeg sekoriste plod i peteljka. Dugo vremenasjemenke su upotrebljavali za proizvod-nju ulja, koje je spreËavalo pojavu srËa-ne kapi, a peteljku kao diuretik.

Plod treπnje okrugla je mesnata ko-πtunica, crvene do crno-ljubiËaste boje,ovisno o sorti, veoma ukusno i korisnovoÊe za jelo i preradu. Jede se svjeæa,zatim u pripremi dæema, kompota, kola-Ëa, a od nje se peËe i rakija treπnjevaËa.U plodu ima 10% vode, celuloze, pekti-na, organskih kiselina (jabuËna, limun-ska, vinska), vitamina C, B i karotina.Bogata je kalijem te stoga povoljno dje-luje na izluËivanje vode iz organizma.Energetska vrijednost 100 grama treπnjeniska je i iznosi 251,7 kJ (60 kcal), te jepogodna za meuobrok ili kao zamjenaza obrok kod ljudi s poveÊanom tjele-snom teæinom.

Dobre zrele treπnje sjajne su, manjeili viπe tamne boje. Treba izbjegavati je-sti treπnje bijele boje i koje imaju tvrdukoæicu, jer nisu dovoljno zrele te se sto-ga teπko probavljaju i izazivaju poteπko-Êe organa za probavu.

U svjeæem stanju treπnje su dobre zaotklanjanje fiziËke i umne iscrpljenosti.Kisele treπnje brzo djeluju kod neraspo-loæenja. Treπnje ne treba jesti prije obje-da jer njihova luænata reakcija koËi izlu-

Naziv su mu joπ balancan, melan-can, plavi patlidæan, modri pa-tlidæan.

Patlidæan se, kao i rajËica, ubraja uporodicu pomoÊnica. Uspijeva u toplimi vlaænim predjelima. Plodovi su egzo-tiËnog izgleda, pikantnog okusa, hranji-vi su i zasitni i u kulinarstvu se svestranopripremaju.

Podrijetlom je iz Indije, gdje se uzga-jao joπ prije 3000 godina. U Europu jedoπao u 13. stoljeÊu, a u naπe krajevepreko Sjeverne Amerike u 16. stoljeÊu.Vrlo je cijenjeno povrÊe, naroËito u Indi-ji, Kini i Japanu.

Patlidæan sadræava 6-13,5% suhe tva-ri, 2,2-4,6% ugljikohidrata, 0,3-1,5%bjelanËevina, 0,1-0,4% biljnih ulja i 0,4-0,7% mineralnih soli. Od vitamina sadr-æi 1,5-10 mg vitamina C, neπto vitaminagrupe B i karotina.

Ima mnogo vrsta patlidæana, koje serazlikuju po mnogim karakteristikama,po duæini vegetacije, visini stabljike,obliku ploda i sl. NajËeπÊe su dvije sorte,istoËna i zapadna. IstoËna sorta sazrijevarano, plodovi su osrednji, jajastog ili kru-πkolikog oblika. Zapadna sorta sazrijevakasnije i plodovi su krupniji.

Jajoliki patlidæani vrlo su tamne lju-biËaste boje i imaju meko, soËno i miri-sno meso. To je jedina vrsta koja se netreba prethodno narezati na ploπke, po-soliti te nakon 15 minuta blagim gnjeËe-njem istisnuti gorËinu. Priprema se narazne naËine. Patlidæan koji ima okrugli,loptast oblik, glatku ljusku sadræi viπegorke tvari solanina, pogodan je za pri-premu umaka s povrÊem. Valjkasti oblikpatlidæana koji je ravnomjerno tamno-ljubiËaste boje, izduljen sadræi puno sje-menki.

Patlian- Solanum melangena

Patlidæan je vrlo cijenjen u kulinar-stvu zbog soËnog mirisa i okusa. Pripre-ma se na mnogo naËina. Koriste se ne-zreli plodovi jer su stariji plodovi previ-πe gorki. Kora patlidæana debela je i æila-va te je treba oguliti, osim kod pripremenekih jela, prilikom nadijevanja i peËe-nja. Mesnati dio patlidæana sadræi dostasolanina, gorke glikol-alkoloidne sup-stancije, πto su plodovi stariji, sadræajsolanina je veÊi, stoga nisu za jelo zbogsvoje gorkosti.

Priprema se na mnogo raznovrsnihnaËina, u kombinaciji sa zaËinskim tra-vama, aromatiËnim biljem i raznim vr-stama povrÊa (npr. ajvar, umaci i sl.).

Od njega se rade i razni pirei i nama-zi, pomijeπani sa zaËinskim i aromatiË-nim travama - metvica, Ëeπnjak, bosiljak- te limunovim sokom, maslinovimuljem.

Sok patlidæana oπtar je i gorak, stogaga prije upotrebe treba oguliti, a mesnatidio posoliti i istisnuti gorËinu. Za jelo seupotrebljavaju nezreli plodovi svjetlo-ljubiËaste ili bjelkastoproπarane boje, sglatkom i sjajnom korom. Kada je plodstariji, mijenja boju u æuÊkastozelenu.SpecifiËnog je okusa i, u kombinaciji sostalim povrÊem i zaËinima, omoguÊavabezbroj kombinacija u kulinarstvu.


Prehrana

Ljekovitost kvascaKvasac je namirnica koju rijetko koristimosamog u prehrani. UobiËajen je dodatak

razliËitim vrstama kruha i kolaËa.

Postoji pivski i pekarski kvasac; oba su ljekovita, sa sliËnimdjelovanjem:

- djeluju protiv loπe probave (dobar digestiv), æeluËane kise-losti i kroniËnog zaËepljenja stolice, zahvaljujuÊi tome πto u crijev-noj flori uspostavljaju ravnoteæu izmeu korisnih bakterija i pato-genih klica (Proteus, Candida albicans, salmonela, stafilokoki),

- djeluju protiv kisele æuËi,- djeluju protiv akni i drugih poremeÊaja, odnosno bolesti na

koæi, Ëiste i proljepπavaju koæu, otklanjaju upale ne koæi; smjesapekarskog kvasca s vodicom od ruæinih latica izvrsna je maska zalice da se postigne lijep ten,

- pomaæu u lijeËenju Ëira dvanaesnika i æeluca,- djeluju na zdravlje jetre jer Ëiste krv od toksina (otrova) i

drugih otpadnih πtetnih tvari; pomaæu u lijeËenju ciroze,- djeluju protiv ateroskleroze (nakupljanje kolesterola, kalcija

i dr. na unutraπnjem sloju krvnih æila, suæavajuÊi otvor æile) jerrastapaju i otklanjaju tzv. LDL-kolesterol,

- djeluju kao biljni inzulin, dakle povoljno kod dijabetesa,- djeluju antikancerogeno (sprjeËavaju nastanak i razvoj ma-

lignih stanica),- smanjuju upalne procese,- djeluju protiv anemije,- djeluju kao antibiotik, a ne uniπtavaju crijevnu floru,- jaËaju zube (djeluju protiv karijesa), kosu, obrve i nokte,

pospjeπujuÊi njihov rast,- djeluju antistresno, jaËaju æivËani sustav (tonik za æivce),- pospjeπuju sintezu (stvaranje) vitamina u crijevima, osobito K

i B12.Pekarski i pivski kvasac djeluju ljekovito na viπe naËina zbog

toga πto obiluju mnogim zaπtitnim i ljekovitim tvarima, osobitovitaminima skupine B (B1, B2, B5, B6, B12 i dr.), zatim esencijal-nim aminokiselinama (lizinom, leucinom i dr.), æeljezom, selenom,cinkom, magnezijem, kalijem, natrijem, kalcijem, kromom, nadaljeglutationom, vaænim enzimom koji sadræi sumpor, i nukleinskimkiselinama. DjelujuÊi blago alkalno, kvasac neutralizira kiseline ukrvi i tkivima, kao πto to Ëine grah i povrÊe (osobito mrkva, blitva,kupus, rajËica) te voÊe (osobito groæice, badem, datulja, dinja,marelica, agrumi), za razliku od mesa, jaja, sireva, kruha, krekera idruge hrane od æitarica, ribe, kikirikija, koji stvaraju kiselost u krvii tkivima.

Doze i naËin uzimanja: pekarski kvasac uzima se na prazanæeludac, nataπte ili izmeu obroka, rastopljen u malo vode ili mlije-ka, ili rastopljen u ustima, 1-3 puta u danu, po 1-2 æliËice svjeæegkvasca. Ne smije ga se uzimati zajedno s voÊnim sokovima ilisokovima od povrÊa (doπlo bi do fermentacije u æelucu i crijevima,uz stvaranje alkohola). U sluËaju Ëira æeluca ili dvanaesnika, uzimase 5-6 puta na dan. Doza za pivski kvasac je 2-3 ælice u prahu ili 6-8 tableta na dan.

Dr. Branko Prijatelj

VoÊe i povrÊe

Crveni ribiz- Ribes rubrum

Crni ribiz- Ribes nigrum

Crveni i crni ribiz, kao i ogrozd, pripadaju rodu Saxifragaceae. Rastu samoniklo, ali se i kultiviraju. Plo-dovi su u obliku boba i vrlo ukusni.

Crveni ribiz ima sitne, soËne crvene bobe, ugodnog ki-selkastog okusa. U 100 grama sadræi oko 83% vode, 1,1%bjelanËevina, 4,4% ugljikohidrata i 8,2% biljnih vlakana.Od vitamina sadræi 70 µg% karotina te vitamina B

1, B

2, B

6,

niacin, vitamin E 0,1mg% i oko 40mg% vitamina C. Listovisadræe viπe vitamina C, oko 100mg%. Od minerala sadræinajviπe kalija 280mg% te natrij, kalcij, fosfor, magnezij,æeljezo i bakar.

Crni ribiz ima sitne soËne bobe ljubiËastocrne boje, asasvim zrele bobe crne su boje, jakog mirisa; viπe se koristiu obliku voÊnih sokova, sirupa, dæema i kompota. Plodcrnog ribiza vrlo je bogat vitaminom C, 200-250mg%. Sadr-æi 77% vode, 0,9% bjelanËevina, 6,6% ugljikohidrata, 8,7%biljnih vlakana. Energetska vrijednost 100 grama je 226 kJ(54 kcal).

Od vitamina sadræi i provitamin A, karotin 200 µg, B1,

B2, B

6 i niacin 0,3%. U liπÊu crnog ribiza ima oko 400mg%

vitamina C i bogato je eteriËnim uljem cineolom. Od mine-rala sadræi najviπe kalija, 370mg%, te 60mg% kalcija, na-trij, fosfor, magnezij, æeljezo, bakar. Sadræi tanin, pektine ibioflavonide.

Visok sadræaj voÊnih kiselina, posebno limunske kiseli-ne u ribizima pospjeπuje ne samo rad probavnih organa, veÊcjelokupnog organizma. One potiËu ælijezde na probavu,πtite vitamin C od oksidacije, uniπtavaju bakterije i povolj-no djeluju na izmjenu tvari, pridonose opÊoj ravnoteæi uorganizmu (ne poveÊavaju kiselost), poboljπavaju stanje zd-ravlja i poveÊavaju radnu sposobnost.

»aj od crnog ribiza potiËe rad bubrega, a time i izluËiva-nje vode i otpadnih tvari te osvjeæava i jaËa organizam.

Ogrozd - ribes grossularia, ribes uva - cripsa, trnovitiribiz plod je okruglastog ili jajolikog oblika, obrastao æljez-dastim Ëetinjama, æute do zelenoæuÊkaste i crvene boje. Uprehrani se koristi svjeæ za ukraπavanje jela, kao sok, kom-pot, pekmez, marmelada, voÊno vino i ocat.

Sadræi invertni πeÊer, vitamin E 0,37mg%, karotena 180µg, B

1, B

2, B

6 B

6 i niacin te 40mg% vitamina C. U zrelom

plodu na 100 grama sadræi 84% vode, 0,6% bjelanËevina,9,2% ugljikohidrata i 3,5% biljnih vlakana.

Nezrele bobe ne smiju se jesti, na πto je vaæno upozoritidjecu, jer su otrovne.

Prim. doc. dr. sc. Elika Mesaroπ-Kanjski, dr. med.


Potrebno je pomno promotriti utjecajprehrane od poËetka razvoja zubi injezin utjecaj na veÊ iznikle zube.

To, zapravo, znaËi da treba omoguÊiti pra-vilnu prehranu trudnici i djetetu.

Prehrana majke utjeËe na zubedjeteta

Osnove mlijeËnih zubi poËinju se stva-rati od 38. dana intrauterinoga æivota dje-teta, a njihova mineralizacija (ugradnjakalcija) poËinje u 4. mjesecu prije roenja.

Zametci trajnih zubi stvaraju se veÊ od3,5 do 4 mjeseca intrauterinog æivota, anjihova mineralizacija poËinje negdje okoroenja djeteta.

VeliËina, oblik, broj zubi i njihovo ni-canje genetski su uvjetovani, a na genedjeluju hormoni, metaboliËki i nutricijskiËimbenici.

Dakle, vaæno je znati da je stvaranjezubi rezultat nutricijskih i metaboliËkihutjecaja u prenatalnom i postnatalnom raz-doblju. PoremeÊaji u vrijeme razvoja stru-kture zubi nepovratno se «zapisujufl nazubnim tkivima, πto nam omoguÊava od-reenje toËnog vremena u poremeÊaju pre-hrane ili metabolizma i njihovom utjecajuna zube u razvoju.

Tvrda hrana zdrava za zube

Kada se zub pojavi u ustima, nastavljase njihovo sazrijevanje (ugradnja kalcija),gdje dolazi do izraæaja ne samo sastav pre-hrane, nego i konzistencija namirnica. Me-haniËko djelovanje hrane na zube oËitujese u njenom abrazivnom djelovanju nagrizne plohe, πto onda smanjuje retencij-ska mjesta za neËistoÊe. Osim toga, takvahrana zahtijeva jaËe ævakanje, πto povolj-no djeluje na razvoj Ëeljusti, luËenje slinete znatno oslabljuje djelovanje nastalih ki-selina u ustima, a to direktno rezultira sma-njenjem koliËine karijesa zubi.

Moderan naËin æivota, obiËaji da se ne-πto pojede «s nogufl, razliËiti oblici «fastfoodfl-a samo su neki od uzroka zbog ko-jih, iako svjesni vaænosti dobre prehrane,loπe jedemo.

Deficiti se Ëesto ne mogu izbjeÊi Ëakniti paæljivim odabirom namirnica, jer onetijekom procesa proizvodnje prolaze Ëitavniz tehnoloπkih postupaka koji loπe djelu-ju na sadræaj hranjivih sastojaka u njima;raznovrsne agrotehniËke mjere, kojima jecilj poveÊati prinose, osiromaπuju tlo mi-neralima, a do smanjenja kvalitete hranedolazi i zbog ubrzanog uzgoja u staklenici-ma, dugotrajnog transporta ili nepravilnoguskladiπtenja. Zbog svih navedenih razlo-ga danas se nalazimo u opreËnoj situaciji:iznimno bogata ponuda namirnica ne mo-æe u potpunosti zadovoljiti zahtjeve orga-nizma. Brojna istraæivanja pokazuju kakosu se zubi mijenjali oblikom, veliËinom,brojem, zdravljem tijekom razvoja dru-πtva, πto se dovodi u vezu s prehrambenimnavikama. U proπlosti je Ëovjek jeo tvrdu,sirovu ili na otvorenom ognjiπtu priprema-nu hranu, πto je rezultiralo zdravim, aliistroπenim (abradiranim) zubima. Karijes

je bio rijetka bolest i javljao se u kasnijojæivotnoj dobi. U prehrani je bilo mnogomesa, jaja, mlijeka, voÊa i povrÊa, kruhaod slabo mljevenih, neljuπtenih æitarica,peËenog na æaru, bez kvasca, pa on nije bioljepljiv, a sadræavao je sve vitamine u ovoj-nicama æitarica. Nakon XIII. stoljeÊa jav-lja se karijes i na mlijeËnim zubima, a ab-razija je sve rjea. Napretkom tehnologijenapuπta se otvoreno ognjiπte, a zamjenjujuga sve savrπeniji πtednjaci, na kojima sehrana dobro skuha, ali osiromaπi vitamini-ma i mineralima, a zbog mekane konzi-stencije i ævakanje je sve manje potrebno.Kruh se takoer mijenja: zrno æitarica seljuπti, fino melje, dodaje se kvasac i kruhpostaje mekan i ljepljiv, ostaje na zubima ipostaje jedan od vaænih vanjskih uzrokanastanka karijesa. Izumom elektriËnihsjeckalica i mijeπalica, djeci je oduzetostvaranje navike ævakanja, jer se ona danashrane kaπastom hranom, najËeπÊe na boËi-cu, πto onda dodatno negativno utjeËe narast i razvoj ævaËnog sustava (ortodontskeanomalije).

Bolesti zuba mogu se izbjeÊi

Nijedan organ ljudskoga tijela nije ta-ko osjetljiv cijeli æivot Ëovjeka na kemij-ske i fizikalne karakteristike hrane kao πtosu to zubi, ali isto tako je zdravlje ostalihorgana pod utjecajem zubi. Manjkavo i bo-lesno zubalo reducira prehranu i ævakanje,πto rezultira oboljenjima i smanjenjemfunkcije udaljenih organa.

Promjene u naËinu prehrane dovele sudo znaËajnog smanjenja cijeloga ævaËnogsustava, kako u koliËini koπtane mase Ëe-ljusti, ævaËne miπiÊne mase, tako i u veliËi-ni i broju zubi, poËevπi od praËovjeka dodanaπnjih dana. Danaπnja stomatologijavodi teπku bitku s brojnim ortodontskimanomalijama, koje su posljedica slabo raz-vijenih Ëeljusti.

Nekontrolirana potroπnja ugljikohidra-ta u svim oblicima, a kod djece naroËito uobliku Ëokolada i bombona, te kod maledjece zaslaenih sokova i Ëajeva, glavni jeuzroËnik danas najrasprostranjenije bole-sti Ëovjeka - karijesa zubi.

Mr. sc. Ana FajdiÊ-Furlan, dr. stom.

Stomatologija

Dobra prehrana - zdravi zubiZdravi zubi - zdravo tijelo

Pravilna prehrana utjeËe na razvoj, zdravlje i opstanak organizma kao cjeline, pa iz te spoznajeproizlazi zakljuËak da djeluje i na zube, koji su samo dio te cjeline.

Na osnovi tih Ëinjenica, potpuno je ja-san utjecaj prehrane na karakteristike zubii njihovo zdravlje. U fazi razvoja bitna jekoliËina bjelanËevina (vaæan graevni ma-terijal organskoga dijela zubi), ugljikohid-rata (za energetske potrebe u tijeku razvo-ja zubi, a nakon nicanja - na razvoj karije-sa), masti (kalorijska vrijednost i vaænauloga u apsorpciji vitamina A i D), vitami-na A, B, C, D i E (poremeÊaji u grai zub-nih tkiva) i minerala, od kojih najviπe kal-cija, fosfora i fluora (tvrdoÊa tkiva zuba injegova otpornost na kiseline). KoliËinatih hranjivih tvari uvjetuje razvoj kvalitet-ne cakline i dentina, jer u daljem æivotunema moguÊnosti korekcije njihova sasta-va, a njihova koliËina odreuje oblik zuba,πto utjeËe na moguÊnost zadræavanja hranena neravnim povrπinama zuba i tako poja-Ëava neotpornost na karijes.


Mnogi lijekovi mogu utjecatina apsorpciju hrane koju uzi-mamo istodobno s lijekom.

Stariji ljudi Ëesto pate od opstipacije,nemaju normalnu stolicu, muËe se, pasvoje probleme rjeπavaju na najgorimoguÊi naËin: uzimaju sredstva za Ëi-πÊenje - laksanse. Zloupotreba laksansainterferira s uzimanjem liposolubilnihvitamina A, D, E i K. SprjeËavaju nji-hovu resorpciju ako bolesnik uzima ma-sna laksativna sredstva, a to Ëesto radestarije osobe, kojima je najprikladnijeuzeti npr. parafinsko ulje. U vodi toplji-vi laksansi, npr. bisakodil (Dulkolaks),fenolftalein i sliËni, uzrokuju ubrzanuperistaltiku, pa hrana nema vremena re-sorbirati se, a posljedica toga je deficitraznih mikronutrijenata. Zato takvimosobama preporuËujemo da umjestoumjetnih laksansa posegnu za biljnimvlaknima, kojih ima osobito mnogo umahunarkama, blitvi, πpinatu i drugompovrÊu, zatim u æitaricama punog zrna iu voÊu. Samo ne valja pretjerivati. Vo-Êe i povrÊe treba mijenjati, jer svakanamirnica ne koristi jednako svakome.Nekom Êe kiselkaste jabuke izvanred-no regulirati stolicu, nekom drugom Êeto uspjeπno uËiniti suhe πljive, itd. Uzto treba piti dosta vode. Ako ni sve to nepomogne, treba uzeti neki prirodni pre-parat, npr. preparat psiliuma (trputca)ili umjetni saharid laktulozu (Portalak).

ju ni zubi. Osobito su ugroæene æene,koje Ëesto boluju od osteoporoze, pa imkosti pucaju, lome se i prijelomi su unjih osobito Ëesti poslije menopauze.

LijeËnicima je dobro poznata opa-snost od uzimanja acetilsalicilne kiseli-ne i svih lijekova koji sadræe sliËne sa-stojke, kao πto su razni antireumatici,poznati pod nazivom nesteroidni anti-reumatici (NAR). Toj skupini lijekovapripada dobro poznat Bayerov lijekAspirin, u nas Andol, i sl. Ti lijekovi, aosobito acetilsalicilna kiselina izaziva-ju krvarenje æeluËane sluznice, koje po-nekad moæe biti vrlo opasno. Ne samoπto se krvarenjem gubi iz organizma æe-ljezo, koje je glavni sastojak hemoglo-bina, nego moæe nastati i za æivot opa-sno krvarenje u æelucu, mozgu i drugimorganima ako se pretjera u uzimanjuveÊe koliËine tih lijekova. Dojiljama sepreporuËuje da u tom sluËaju prekinudojenje. »ak i djeci i omladini «aspi-rinfl moæe u veÊim dozama uzrokovatidugotrajno povraÊanje, ali moæe biti iznak Reyeva sindroma, rijetke bolestite æivotne dobi, koja moæe ugroziti isam æivot. Zato «aspirinfl nikad ne va-lja uzimati na prazan æeludac. Ako seuzima duæe vrijeme, moæe uzrokovatideficit vitamina, posebice folne kiseli-ne i vitamina C. Postoje i tablete «aspi-rinafl koje su industrijski preraene ta-ko da kroz æeludac prou netaknute iotope se u tankom crijevu.

Bolesnicima koji moraju duæe vrije-me uzimati te lijekove treba redovitoosigurati hranu bogatu æeljezom i spo-menutim vitaminima. To su jetra, me-so, riba, mahunarke, punozrnate æitari-ce, zatim voÊe, osobito naranËe i limun,te povrÊe tamnozelenog liπÊa.

U nas je sve ËeπÊa dosad priliËnorijetka bolest debelog crijeva - ulceroz-ni kolitis. Bolesnici uzimaju lijek sulfa-salazin, koji dovodi do deficita folnekiseline, stoga im treba dodatno davatitablete tog vitamina ili dosta namirnicabogatih folnom kiselinom, zelenolisna-to povrÊe.

Do deficita liposolubilnih vitaminaA, D, E i K, moæe doÊi u osoba kojepretjerano uzimaju kolestramin ili dru-ge lijekove koji snizuju kolesterol, npr.psilium. Ti lijekovi koËe probavu mastii joπ nekih nutrijenata pa dakako uzro-kuju i deficit spomenutih vitamina.

▲

Lijekovi utjeËu na prehranu

Mnoge, osobito starije osobe radouzimaju antacide, lijekove za neutral-iziranje solne kiseline æeluca, i ne zna-juÊi da sadræe dosta aluminija i magne-zija. Takvi su lijekovi u nas npr. Gastalili Acimol ili Duoblok. Aluminij i mag-nezij mogu zakoËiti resorpciju fosfora,a bez tog elementa nema zdravih kosti-

Bolesnici koji boluju od padaviceuzimaju lijekove koji (npr. fenobarbitalili fenitoin) izravno utjeËu na funkcijumikrosomskog enzimskog sustava je-tre, pa moæe doÊi do deficita vitaminaD, a time i do osteomalacije i osteopo-roze. Takoer utjeËu na metabolizamfolne kiseline jer su joj graom doneklesliËni. I lijek triamteren, koji potiËe lu-Ëenje mokraÊe, kao i metotreksat, lijekprotiv raka i za lijeËenje reumatoidnogartritisa, kao i antimalariËni lijek piri-metamin takoer koËe metabolizam fol-ne kiseline. Zato bi bolesnicima kojiuzimaju te lijekove trebalo davati ta-blete folne kiseline, ili hranu bogatu timvitaminom, ponajprije veÊ spomenutozelenolisnato povrÊe.

S metabolizmom folne kiseline i pi-ridoksina (vitamina B

6) interferiraju

osobito pilule protiv zaËeÊa, antikon-cepcijska sredstva, stoga se æenama ko-je ih uzimaju preporuËaju namirnice bo-gate piridoksinom, npr. riba, meso, mr-kva, orasi, banane, perad, zelenolisnatopovrÊe, mahunarke i mnoge vrste voÊa.

U prikazu uzoraka lijeËenja deblji-ne spomenut je lijek amfetamin, to ne-kad omiljeno sredstvo protiv apetita da-nas je potpuno napuπteno. Apetit sma-njuju i mnogi lijekovi za lijeËenje raka,takozvani kemoterapeutici. »esto uzro-kuju muËninu, a mnogi remete osjetokusa hrane.


A naπe tijelo? Vodite li raËuna otome kakvo gorivo svakodnev-no u njega unosite? Koliko Êe

izdræati ako ne pazite? Koliko Êe tektakav kvar koπtati?!

Gledate li televiziju? Vitamin ovaj,vitamin onaj, za kosti i zglobove, za bo-lje pamÊenje, za dobar vid, dijeta ova,dijeta ona… I svaki je proizvod «najbo-lji na svijetufl. Taman kad se pomamiteza jednim i odluËite ga sigurno kupiti iprobati njegovo djelovanje, par minutakasnije eto nove reklame, za istu stvar,sliËni sastojci, ali drugi proizvoaË. Iopet «najbolji na svijetufl. Sad vam viπeniπta nije jasno. Neki Êe nakupovati sveda neπto ne propuste, a da pritom uopÊenisu svjesni da velik dio onog πto pro-gutaju zapravo poπalju u kanalizacijuribama. Drugi Êe pak odmahnuti rukomi nastaviti æivjeti po starom, bez vitami-na. Ionako u te «umjetnefl stvari ne vje-ruju.

A najbolja je zlatna sredina. Kakodo nje doÊi? Kako znati koji vitaminidoista trebaju vaπem organizmu? Kojisu u optimalnoj dnevnoj dozi i kombi-naciji? Koje Êe tijelo najefikasnije isko-ristiti? Koji se najjednostavnije uzima-ju. Koji pritom najmanje koπtaju, a naj-dulje traju?

Prvo pitanje - trebaju li namuopÊe dodatni vitamini

Kad bismo æivjeli polako, bez stre-sa, jeli nekoliko puta na dan, male pro-brane obroke, raznovrsno, moæda namdodaci prehrani ne bi bili nuæni. Meu-tim, u danaπnje vrijeme Ëesto pojedemoprvo πto nam naleti, fast-food, tek tolikoda utaæimo glad. Jedemo neredovito ipremalo svjeæeg voÊa i povrÊa koji sunajveÊi izvor vitamina. A ni voÊe i povr-

Drugo pitanje - πto uzimati zabolji vid

»esto me to, kao okulistu, pitaju mo-ji pacijenti. Ja im odvratim pitanjem:«©to Êe vam dobar vid ako ostali sustaviu tijelu ne rade kako treba?fl OËi dijelesudbinu cijeloga tijela. Ako srce nerav-nomjerno pumpa krv u glavu, ni oËi ne-Êe dobro vidjeti ma kako ih filali vita-minima za oËi. Ako je netko pretrpiomoædani udar zbog visokog krvnog tla-ka, tada ni oËi, a ni mozak neÊe pravilnoraditi. Opet Êe korist od «vitamina zaoËifl biti mala ili nikakva. Bit je u op-Êem dobrom stanju cijelog organizma.Tada Êe i oËi dobro raditi. Da bismo topostigli, osim dobre tjelesne kondicije,treba uzimati multivitamine i mineralekoji koriste cijelom tijelu. NapomenutÊu samo da, osim multivitamina, oËimogu oËuvati zdravlje Ëetiri osnovnasastojka: lutein, vitamin E, ekstrakt bo-rovnice (bilberry) i omega-3 masne ki-seline.

TreÊe pitanje - znadete lirastumaËiti deklaraciju na

pakovanju vitamina

Puno sam puta naglaπavala svojimpacijentima da moraju ustanoviti posto-tak preporuËene dnevne doze pojedinogsastojka vitamina, tzv. RDA (po ame-

I spomenuti lijek za jaËanje srËanogmiπiÊa digitalis (naprstak, Lanitop, La-nikor) takoer koËi apetit. Osobito jenjegovo djelovanje izraæeno u starijihosoba. Zato lijeËnik mora dobro nadzi-rati doziranje digitalisa u svih, a osobi-to u starijih bolesnika. Valja spomenutii neke lijekove koji pojaËavaju apetit.To su klorpromazin i joπ neki antipsi-hotiËni lijekovi. U psihijatriji se Ëestorabe litij, MAO-inhibitori i tricikliËkiantidepresori, koji mogu poveÊati ape-tit, pa se uzimanjem tih lijekova duπev-ni bolesnici Ëesto debljaju.

I mnogi lijekovi koji se rabe u inter-noj medicini, npr. neki antihistaminici(ciproheptadin) i kortikosteroidi, mogupoveÊati apetit.

HipertoniËari uzimaju lijekove kojimogu poveÊati tjelesnu teæinu, ali nezbog debljanja, nego zbog nakupljanjatekuÊine u tijelu. To su klonidin, hidra-lazin, metildopa i gvanetidin. Isto jedjelovanje i kortikosteroida i indome-tacina. Jednostavan je naËin da se tajnjihov nuzuËinak sprijeËi smanjivanjesoli u hrani na minimum, ali uz lijeËniË-ku kontrolu.

Iskusni lijeËnici znadu koji diureticiizvlaËe iz tijela kalij. Ako bolesnik isto-dobno uzima i digitalis, πto je Ëest slu-Ëaj, moæe doÊi do trovanja digitalisom iu potpuno normalnim terapijskim do-zama. Zato razuman lijeËnik tim bole-snicima radije propiπe diuretik, koji neizvlaËi kalij mokraÊom iz organizma,npr. spironolakton ili amilorid (Modu-retic).

Iz knjige Roko ÆivkoviÊ«Hranom do zdravljafl

GORIVO ZA ZDRAVLJE

Êe nisu viπe ono πto su nekad bili.Umjetno uzgojeni, genetski modificira-ni, izrasli iz zemlje koja je sve siroma-πnija mineralima, ni oni nemaju dovolj-nu koliËinu korisnih sastojaka za svenaπe potrebe. Kaæu da ne bismo niti mo-gli pojesti toliko voÊa i povrÊa da upot-punimo 100% dnevnih potreba za vita-minima i mineralima. Niπta drugo nebismo ni radili nego ljuπtili naranËe,grickali mrkve, trijebili πipak… O cije-ni tolike koliËine voÊa i povrÊa da i negovorim! Zato ih treba nadomjestiti naumjetan naËin.

OËi i vitamini

Svi vi koji imate auto, jako dobro pazite koje Êete gorivo u njega natoËiti. Nema greπke, sve popropisu. Kad se o autu radi, jako dobro pazite. Popravak je skup.


riËkom: Recommended Daily Admini-stration). To piπe na svim pakovanjima.Doπla sam do zakljuËka da veÊina poj-ma nema o Ëemu se radi. Kupe ono πtosu na reklami vidjeli, gutaju i oËekuju -Ëudo. »udo se ponekad i desi, ali u ne-gativnom smislu.

Evo πto sam na Internetu proËitala ojednom jako popularnom preparatu uAmerici. NeÊu ga imenovati, u nas gaionako nema na træiπtu, ali je svejednopouËno. Naime, oftalmolozi se slaæu dadoza danas popularnog luteina, koji bla-gotvorno djeluje na oËi, ne bi smjelaiznositi manje od 6 miligrama dnevno.U tom preparatu ima ga u svakoj tabletisamo 0,25 miligrama. To znaËi da bitrebalo progutati 24 tablete dnevno æe-limo li tim preparatom oËuvati vid. Isto-vremeno bismo progutali puno drugihsastojaka koje bismo na taj naËin predo-zirali i naπtetili organizmu. Paradoks jeπto se taj preparat u Americi reklamirakao idealan za oËuvanje vida. Mnogikoji ga uzimaju uljuljkaju se u laænusigurnost, misleÊi kako su s jednom ta-bletom dnevno njihove oËi zaπtiÊene.Nisu!

»etvrto pitanje - πto ako svitaminima pretjeramo

»uvajte se preparata gdje je veÊinasastojaka 100% preporuËene dnevnedoze. To bi znaËilo da, osim vitamin-skih tableta, ne bi trebalo niπta drugojesti. Zaπto? Zato πto, uz uobiËajenu pre-hranu, takvih sastojaka tada unosimopreviπe. Dobro je πto se viπak nekih vi-tamina izluËuje mokrenjem (tad samobacamo novac), ali je loπe πto viπak ne-kih vitamina ostaje u tijelu i izaziva go-milanje (tad se trujemo).

Postoji simpatiËan naËin da zapam-timo koji se vitamini u tijelu taloæe:D.E.K.A. Te vitamine ne smijemo pre-dozirati. Tope se i taloæe u naπem ma-snom tkivu, a odatle izazivaju uËinkesuprotne od æeljenih.

Samo kad vam laboratorijske pre-trage dokaæu manjak nekog sastojka,npr. æeljeza dopuπteno je neko vrijemeuzimati ga u 100% dozi, uz hranu ko-jom ga takoer vjerojatno unosite. Na-kon nekog perioda, o kojem se trebaposavjetovati sa svojim lijeËnikom, tre-balo bi prijeÊi na neki drugi multivita-

minski preparat, u kojem je dotiËni sa-stojak zastupljen u manjem postotku.Mnogi su vitamini umjetno sintetizira-ni. Naπem tijelu najbolje odgovaraju oniprirodni, izvuËeni iz biljaka, tzv. biofla-vonoidi. Dobro nam poznati vitamin Cmoæe biti sintetiËka askorbinska kiseli-na ili pak citrus-bioflavonoid, kao ek-strakt acerola-treπnje. Ja glasam za todrugo. Kad god je moguÊe, izabrat Êumultivitaminski preparat sa πto viπe pri-rodnih sastojaka naznaËenih na dekla-raciji.

Peto pitanje - da li se sviprogutani sastojci iskoriste

Ne, ali je teπko reÊi πto Êe se resorbi-rati, a πto neÊe. To ovisi o osobi i prepa-ratu. Ima nekih istraæivanja koja kaæuda je u starijih ljudi oteæano otapanjetvrdih vitaminskih tableta u probavnomsustavu. Koliko Êe uzimanje takvogoblika vitamina biti djelotvorno, znat Êese najbolje nakon 4-6 tjedana uzimanja.Ako promjene na bolje nema, trebalo birazmotriti promjenu oblika multivita-minskog preparata od tvrdih tableta zagutanje u npr. tablete za ævakanje iliπumeÊe tablete.

Neki preparati kalcija dolaze u obli-ku «kredefl koja se u organizmu ne veæeza proteine u krvi, nego samo prolazi,filtrira se u bubrezima i, ako ne pijemodovoljno tekuÊine, moæe izazvati talo-æenje u obliku bubreænih kamenaca.Ako je preparat kelatiran, tada Êe se mo-Êi vezati za proteine u krvi i ugraditi ukosti.

Vratimo se oËima

Nije moguÊe u jednom Ëlanku obu-hvatiti sva stanja, razliËite uzraste, po-jedine vitamine i minerale i svima datipravu preporuku. Zato sam na Internetunaπla stranicu na kojoj svatko moæe pro-naÊi dodatne podatke:

http://www.i-care.net/eyeresearch.html

PronaÊi Êete usporednu tablicu za 6najËeπÊih ameriËkih preparata koje nji-hovi okulisti preporuËuju za oËuvanjezdravlja oËiju. Nema ih u naπim ljekar-nama. Ne treba ih ni biti jer se u nasmogu pronaÊi zamjenski preparati sistim sastojcima. Trebate samo malotruda da proËitate na deklaraciji raznih

preparata πto i u kojoj dozi sadræavaju.Ako veÊ uzimate multivitaminski

preparat kojim ste zadovoljni, nadopu-nite zalihu vitamina i minerala onim Ëe-ga u njemu nema do pune dnevne doze.Na primjer, ako u vaπem multivitaminunema luteina, tada poËnite uzimati do-punski preparat u kojem Êete ga unijetibarem 6 miligrama na dan. Pritom pazi-te na vitamin E. On se ne bi smio predo-zirati (sjeÊate se D.E.K.A.). »esto idezajedno s luteinom. Ako vaπ multivita-min veÊ sadræi 100% dozu E vitamina,

oprez! Tada potraæite multivitamin gd-je ga je manje, a da u zbroju ne iznosiviπe od 100% dnevne doze.

Komplicirano, zar ne? Moæda i nije.Najteæe je u poËetku. Kad ustanoviteπto vam najbolje odgovara, kasnije stal-no ponavljajte isto. Ipak, sloæit Êete sesa mnom da je to cijela nauka, i to nami-jenjena oËuvanju vaπeg zdravlja na pu-no duæe staze od vijeka vaπeg automo-bila. Nikako nije igrarija koju moæemoprimjenjivati olako, gledajuÊi televizijui reklame.

Zato pitajte svoj lijeËnika πto misli opreparatu koji imate namjeru kupiti.Ako je vama komplicirano prouËiti de-klaraciju, zamolite njega da on to uËiniumjesto vas. Moæda veÊ poznaje nekipreparat u slobodnoj prodaji koji vammoæe preporuËiti. Moæda ga je sam is-probao. Tada je to najsigurnija preporu-ka.

Mr. sc. Inge BoπkoviÊ DragiËeviÊ,dr. med.


Sluπanje - put do povjerenja

Sjetite se neke vama vaæne osobe,koju cijenite iako ne spada u vaπ prvikrug. Neka to bude neki vama vaæanstranac. A onda se upitajte kako SLU-©ATE takve vaæne strance kad vamgovore. Vjerujem paæljivo, koncentri-rano, strpljivo, prisutno, ne prekida-mo ih, ne ulijeÊemo u reËenice, nezavrπavamo njihove reËenice, ne ska-Ëemo s teme na temu. A kad su u pita-nju naπi najbliæi? OËekujemo bliskost,ali zato πto su naπi i neÊe nam zamjeri-ti, dopustimo si i ono πto si s vaænimstrancima ne bismo. A tko viπe od na-πih najbliæih zasluæuje paænju, prisut-nost, strpljenje?

Kako znate da vas netko stvarnosluπa? Daje vam znakove svoje prisut-nosti, izraæava Ëuenje ili zanimanje,smije se ili kima glavom, ali dopuπtada svoju misao do kraja oblikujete.Kako se osjeÊate kad vas netko paælji-vo sluπa? Kao da iz kaosa misli i osje-Êaja stvaramo odreene strukture. I za-to je potrebno uloæiti energiju i vjeæ-bati sluπanje.

sama uËiniti. Æene su puno viπe odmuπkaraca sklone prepriËavanjemrazrijeπiti svoju napetost. I zato pruæi-mo svojim najbliæima ono πto imstvarno treba: SASLU©AJMO ih s is-krenim zanimanjem, bez prekidanja.Tako razvijamo POVJERENJE.

Koliko se stvarno razumijemo

No, paæljivo sluπati joπ ne znaËi iRAZUMJETI. Kad su nama vaænistranci u pitanju, imamo potrebu pro-vjeriti jesmo li ih dobro razumjeli. Ka-ko to radimo? NajËeπÊe parafraziramoono πto su nam rekli. Kaæemo: “Akosam dobro razumio” ... i ponovimoosnovne informacije. Sugovornik Êeih tada potvrditi, moæda dopuniti ilidemantirati, ali Êemo pouzdano znatida li smo se razumjeli. Ili pitamo onoπto nam nije jasno.

A kad su naπi najbliæi u pitanju,pretpostavljamo da znamo πto misle iosjeÊaju jer ih “dobro poznajemo”. E,to “dobro poznavanje” velika je zam-ka. Vidjeli smo da ni sami sebe baπtako dobro ne poznajemo. ReÊi za ne-koga da ga “dobro poznajemo” znaËikonzervirati Ëovjeka i ne dopustiti mupromjenu. Uvijek se sjetim jedne pri-Ëe: sreli se dvojica πkolskih kolega iraspituju se za ostale iz razreda. I zajednog se jedan od njih sjetio da jepostao guverner banke, a drugi s ne-vjericom izusti: “Ma daj, pa on je imaokolac iz razlomaka.” U mnogim od-raslim ljudima mi i danas vidimo klin-ce koje smo nekad poznavali ili osobeod prije deset ili pet godina. To nijerealno.

Osim toga, naπa paænja neprestanoskaËe s predmeta na predmet. MoædaÊe nas jedna sugovornikova rijeË aso-

Emocionalna inteligencija (II)

KAKO POSTATI BLIÆI SNAJBLIÆIMA

cirati na neπto posve drugo, moæda Êenam paænju odvuÊi neki vanjski pod-raæaj ili osobna emocija. Tada viπe ne-Êemo primati informacije iako ÊemofiziËki biti uz sugovornika. A onda na-stupa naπ um. Podatke koji mu nedo-staju on Êe izvuÊi iz svoje arhive. Pre-mostit Êe rupe u percepciji ranijimznanjima i iskustvima. RekonstruiratÊe cjelinu. Mi najËeπÊe nismo svjesnida je ono πto smo doæivjeli mjeπavina

U mnogim napetim i konfliktnimsituacijama osoba koju iskreno sluπa-te sama i ukaæe na problem, i elaboriraga, iznae rjeπenje. Samo ako joj topaæljivim sluπanjem dopustite, sve Êe

stvarnih opaæaja i naπih pretpostavki.To se dogaa svakome od nas. Kadato znamo, teπko Êemo staviti ruku uvatru i tvrditi da smo sve informacijeprecizno percipirali. Ako tome doda-mo joπ i slabosti samih osjetila, naπslab vid, loπ sluh, otupjela osjetila, tkomoæe tvrditi da je neπto bilo baπ takokako se nama uËinilo? Zato na sudurazliËiti svjedoci razliËito opisuju istidogaaj.

Zapamtimo, naπi doæivljaji posvesu SUBJEKTIVNI. Umjesto da troπi-mo vrijeme u dokazivanju tko je πtotoËno Ëuo i vidio, dopustimo da sumoguÊe razlike i da je naπ doæivljajsamo jedan od moguÊih.

A kad bismo i posve toËno percipi-rali, svi primljeni podaci prolaze krozosobne, vrlo specifiËne filtre vjerova-nja, oËekivanja, znanja, predrasuda,


strahova, htijenja. U skladu s njimaDE©IFRIRAMO primljene poruke.Ono πto ne prepoznamo, Ëesto Êemoposve propustiti ili proglasiti nevaæ-nim, Ëak i glupim. Ono πto se uklapa unaπu sliku o nama samima, drugima isvijetu, podcrtat Êemo, markirati iistaknuti. To Êe biti naπa SUBJEK-TIVNA ISTINA. Nekad to πto smo mirazumjeli, nakon svih naπih obrada,nije ni na tragu onog πto je sugovornikhtio reÊi.

Kada su naπi najbliæi u pitanju, pu-no Êemo ËeπÊe bez provjere proglasitisvoju istinu apsolutnom. Umjesto daparafraziranjem provjerimo jesmo lidobro razumjeli, mi puno ËeπÊe uvje-ravamo svog sugovornika da je misliobaπ ono πto smo mi iskonstruirali. Npr.Ëovjek kaæe: “Umoran sam, æelim semalo odmoriti”, a mi Ëujemo: “Ne æelibiti sa mnom!” ili “Ne æeli uËiniti ne-πto za mene!” Ili sugovornik kaæe:“Nisam raspoloæen”, a mi Ëujemo:“Ljuti se na mene!”.

RAZUMIJEVANJE je siguran ko-rak prema bliskosti. Osigurat Êemo gaako paæljivo sluπamo svog sugovorni-ka i provjeravamo da li smo njegovuporuku toËno deπifrirali.

NaËini na koje reagiramo

A onda dolazimo do razmjene po-ruka. Jedan te isti sadræaj moæemo iz-raziti na mnogo razliËitih naËina. »aki “Dobar dan!” moæe zvuËati sasvimrazliËito ako ga izgovorimo grubo ilinjeæno, kao uËitelj ili briæna teta, kaoveselo dijete ili mali buntovnik, kaoπalterski radnik ili prestraπeno dijete.Svaka Êe poruka imati drugo znaËenjeiako je izgovoren isti tekst.

Nekad pak govorimo dvosmisle-no. Ako rugajuÊi se kaæemo: “Al' sipametan!”, naËin na koji smo to reklipotpuno Êe poniπtiti sadræaj rijeËi. Da-kle, naËin na koji neπto kaæemo pre-tvorit Êe naπu poruku u poziv na bli-skost ili u poziv na nekonstruktivnost.

Ako nama vaæan stranac radi neπtoπto po nama nije u redu, npr. zaboravidio vaænog dogovora, kako Êemo rea-girati? Provjerit Êemo zaπto je to tako,

podsjetiti ga i obrazloæiti zaπto ga pod-sjeÊamo. A ako to uËine naπi najbliæi?Reagirat Êemo na prvu loptu. NekadÊemo optuæiti prije provjere, nekadkritizirati, nekad generalizirati. ReËe-nicu: “Pa ti uvijek neπto zabrljaπ!” ni-kad neÊemo reÊi vaænom strancu, nonekom svom bliskom hoÊemo.

Zaπto ljudi kritiziraju svoje najbli-æe iako ih vole? Vjeruju da Êe oni takopostati joπ bolji, da Êe im ukazivanjemna pogreπke osvijestiti moguÊnostpromjene.

va jeste li se toplo obukli, jeste li jeliili vam govori πto trebate uËiniti? To unama izazove prepuπtanje u kojemprestajemo misliti ili bunt kojim æeli-mo pokazati da nismo maloumni.

Buntovno ponaπanje obiËno ne po-kazujemo pred vaænim strancima. Pri-je Êemo se ohladiti, promisliti i oda-brati neku konstruktivniju varijantu.No, pred najbliæima Êe nam izletjeti:“©to te briga! Ne zanima me! To jetvoj problem!” i sliËne rafalne paljbe.

A kad nama netko tako odbrusi,kako reagiramo? ObiËno vratimo lop-ticu i eto svae. Tako sigurno neÊemorazrijeπiti ni jedan konflikt.

Bliskost ne podnosi ni neprestanoslaganje i bezinicijativnost, pretjera-nu adaptaciju na tue zahtjeve, oprav-davanje i povlaËenje. Posluπnost bezosobnog stava upravo je iritantna.

Umjesto kritiziranja, prezaπtiÊiva-nja, buntovnog ponaπanja i pretjeraneposluπnosti, moæemo iskazati realnukritiku i podrπku, izraziti svoje emoci-je bez okrivljavanja drugih za naπe do-æivljaje i razmijeniti informacije a daih ne mijeπamo s emocijama i procje-nama. Takvi konstruktivni oblici raz-mjene postupno Êe istisnuti potrebu za“psiholoπkim igrama” i manipulaci-jom. UËinit Êe naπe odnose bliæima,otvorit nas pred dragim osobama i ot-kriti puninu meuljudskih odnosa.

Naravno, sve navedeno moguÊe jenauËiti i u odrasloj dobi. Ako do sadanismo imali priliku spontano upiti ilirazviti te repertoare ponaπanja, joπ ni-je kasno uloæiti energiju. Za uËenje ipromjenu ponaπanja posebno smospremni i motivirani kad volimo i kadnam je stalo do kvalitete odnosa s vo-ljenom osobom. No, ako nije tako, na-πi Êe nas skriveni motivi hendikepiratina svakom koraku. Zato je nuæno naj-prije sebe iskreno zapitati: “Da li mi jedo onih koje sam proglasio najbliæimastvarno stalo?” Ako nije, bliskost Êe-mo nesvjesno izbjegavati, kao i svioni koji je se boje zbog svojih vjero-vanja.

Vesna ©palj, prof.

A kako vi reagirate kad vas kritizi-raju? Ako se bojite osobe koja kritizi-ra, povuÊi Êete se i paziti da isto neponovite, ne zato πto to æelite i prihva-Êate da je promjena neπto dobro, veÊda izbjegnete kaznu. Ako pak nemastraha, pokuπat Êemo obraniti svojupoziciju iako baπ i nismo sigurni da jeispravna. BraneÊi je, uvjerit Êemo unju i sami sebe. Tako kritiziranje prijekonzervira poËetno stanje nego πto gamijenja na bolje.

Ako vaæan stranac uËini neπto do-bro i lijepo, izrazit Êemo svoje divlje-nje komplimentom koji ima mjeru ikoji je realan. Kad su pak u pitanjunaπi najbliæi, znamo se prenemagati,davati grandiozne pohvale koje viπenemaju nikakvog smisla. Npr.: “Nitkone zna ili ne moæe bolje od tebe!« »e-sto izmiπljamo i nevjerojatna pokriÊaza ono πto uËine naπi najbliæi. Tadapostajemo nekonstruktivni iako æeli-mo biti podrπka. A iskrena podrπka injegovanje su puno viπe u bodrenju ihrabrenju ljudi da nauËe sami Ëinitipotrebno i brinuti o sebi nego u tomeda Ëinimo za njih.

Kako vi reagirate kad vas netkoprezaπtiÊuje kao da ste beba, provjera-


Ljubomora se ne dovodi bezrazloga u vezu s ljubavlju. »o-vjek zaista moæe biti ljubomoran

samo na osobu za koju neπto osjeÊa. No,taj osjeÊaj ne mora uvijek biti ljubav, barne ljubav u punom smislu te rijeËi. Tomoæe biti samo snaæna spolna poæuda ilipak ljubav niæeg stupnja, koja je joπ pre-teæno nagon, a manje teænja i za psihiË-kim podavanjem. A katkad ona nema ni-kakve veze s ljubavlju, veÊ je plod mraË-nih i teπko protumaËivih zbivanja u po-remeÊenoj ljudskoj psihi.

Ima, dakle, viπe vrsta spolne ljubo-more:

1. opravdana ili realna ljubomora,2. neopravdana ili neurotiËna ljubo-mora,3. psihotiËna ljubomora.

Strah od gubitka

Koliko god se pojedine vrste ljubo-more meusobno razlikovale po svojimuzrocima i motivima, ipak su im zajed-niËke osnovne karakteristike. Bit je togaosjeÊaja strah da Êe se izgubiti voljena ilibarem spolno privlaËna osoba. Tu se lju-bav i seksualna æelja mijeπaju s mrænjomprema istoj liËnosti. Mrænja moæe bititoliko jaka da se pretvara u grubost, agre-sivnost i zlostavljanje, sve do ubojstva.

Ljubomoran Ëovjek joπ voli u osobina koju je ljubomoran ono πto smatrasvojim posjedom, a u isto je vrijeme mr-zi kao moguÊnost ili stvarno vlasniπtvodrugog Ëovjeka. On tu, dakle, mrzi svojgubitak ili pak samo strah pred takvimdogaajem. U ljubomori se ljubavniosjeÊaji javljaju u negativnom obliku,«uniπtavaju ljubavfl, ako je ona uopÊepostojala. Ona nije nuæno popratna poja-va ljubavi, nego bolesna izraslina na nje-zinu tijelu, koja nagriza ljubav.

Opravdanom ljubomorom naziva sei zavist i duπevna bol koja se javlja kadËovjek osjeÊa da ga voljena osoba napu-

πta, odnosno da mu je netko drugi otima.Takva ljubomora ima opravdan razlogjer je posljedica stvarnog gubitka i pri-rodna je reakcija svakog Ëovjeka, pa idrugih æivih biÊa. To je Ëovjeku priroe-no svojstvo, koje se opaæa veÊ u djetinj-stvu, a Ëesto ga ima i kod æivotinja. Real-na ljubomora proizlazi iz ljubavi. Ona Êebiti to jaËa πto viπe u ljubavi prevladavasebiËna komponenta.

Ljubomora se moæe pojaviti uvijekjer se Ëovjek svoje sebiËnosti neÊe nikadpotpuno osloboditi, ali je ipak velikarazlika izmeu strastvene i manje st-rastvene ljubomore, koja je odraz veÊegili manjeg seksualnog egoizma. Ipak jerazliËito ako Ëovjek kojega muËi ljubo-mora tiho trpi bol, nastojeÊi da preæalisvoj gubitak, nego ako nastoji silomzadræati naklonost liËnosti koja ga napu-πta, ili zbog toga Ëak postaje nasilan,osvetljiv i agresivan. NeurotiËna je lju-bomora izraz bojazni da bi se voljenogËovjeka moglo izgubiti, odnosno da biga netko drugi mogao osvojiti. Takva jeljubomora znak neurotiËne, dakle osje-Êajno nezrele osobe i neprirodnog stavaprema vlastitoj spolnosti i drugom spo-lu. Na neurotiËan naËin ljubomoran Ëo-vjek progoni svog partnera muËnim ispi-tivanjima, pravim istragama o njegovuponaπanju. On zahtijeva od njega oprav-danje za svako zakaπnjenje, za svako iz-bivanje od kuÊe.

Moglo bi se dogoditi…

Kad bi moglo biti sve onako kako toæeli neurotiËno ljubomorna osoba, nje-zin partner ne bi smio ni s kim drugimzaplesati, ne bi smio nikad biti u druπtvus osobama suprotnog spola, pa ni uljud-no ih pozdravljati. Jednom rijeËi, moraobi s ostalim svijetom prekinuti svakunormalnu emocionalnu vezu i zaËahuritise u iskljuËivu pripadnost svom tiran-skom seksualnom partneru. Njemu bi

morao pripadati ne samo po svojim osje-Êajima, nego i po svim svojim mislima.Neurotik je ljubomoran i na proπlostsvog odabranika, osobito na njegovo ra-nije spolno iskustvo.

NeurotiËna ljubomora ne zahvaÊa to-liko sadaπnjost koliko buduÊnost; ona seviπe temelji na onom πto bi moglo bitinego na onome πto jest.

Jedan je od najËeπÊih motiva neuro-tiËne ljubomore osjeÊaj nesigurnosti, ne-povjerenja u samoga sebe. NeurotiËnaljubomora nije neka posebna pojava uduπevnom æivotu, nego je samo jednakomponenta neurotiËne liËnosti. »ovjeknesiguran u sebe Ëesto ne vjeruje da Êemu poÊi za rukom da svog partnera traj-no veæe uza se, da Êe mu se uvijek svia-ti, da Êe zadræati njegovu ljubav, da Êe gamoÊi u spolnom æivotu potpuno zadovo-ljiti. On je veÊ uπao u spolni æivot sastrahom da neÊe uspjeti pa se, kao svakineurotik, pokuπava unaprijed osiguratiod neuspjeha, ne bi li se oslobodio svojihbojazni. Zato nastoji predvidjeti svaku inajmanju opasnost za svoj poloæaj uspolnoj vezi i za svoj ugled pred partne-rom. Neurotik je to viπe sumnjiËav i ne-povjerljiv prema drugome πto se viπe bo-ji za sebe. On u svakoj bezazlenoj sitnicividi zamku, neku spletku protiv sebe,tuu lukavost i pokuπaj prevare.

Nepovjerenje u sebe moæe biti dioopÊe æivotne nesigurnosti nekog Ëovje-ka, njegova straha pred æivotnom stvar-noπÊu, æivotnog pesimizma i maloduπno-sti pred zadacima æivota u ljudskoj za-jednici. NeurotiËnoj ljubomori naginju i

Psihologija ljubomore

NEDOSTATAK SAMOPOUZDANJAU ljubavnom se æivotu Ëesto javlja osjeÊaj ljubomore, na nju se obiËno gleda kao na dokazda postoji ljubav. Jednom me zaËudilo ponaπanje neke djevojke koja je kod svog mladiÊa

sistematski izazivala ljubomoru. Zapitao sam je zaπto to Ëini, a ona mi je rekla: "»inim galjubomornim da vidim voli li me."


ljudi koji iz raznih uzroka trpe od kom-pleksa manje vrijednosti. Tako od neo-pravdane ljubomore Ëesto boluju ljudidefektne vanjπtine, s raznim tjelesnimnedostacima, a osobito nagluhi ili sasvimgluhi ljudi. Ti posljednji i inaËe jako na-ginju sumnjiËavosti jer ne mogu na nor-malan naËin sudjelovati u socijalnomkontaktu, osjeÊaju se nekako izdvojeniiz ljudske zajednice i smatraju se ugro-æenima u emocionalnom smislu. RaznifiziËki defekti postaju razlog neurotiËneljubomore najviπe u onom sluËaju kad jedefektan Ëovjek ujedno i neurotiËna liË-nost. Tada ljubomora nije toliko poslje-dica tjelesnog nedostatka koliko je odrazosjeÊajne nezrelosti. No, upravo fiziËkidefekt moæe biti razlog da se psihiËkirazvoj nije normalno odvijao, nego jeskrenuo u neurotiËnost.

Svi su neprijatelji

Osim nepovjerenja u sebe, neurotiË-noj je ljubomori Ëesto razlog nepovjere-nje u druge ljude. Ta se dva karakternasvojstva obiËno pojavljuju zajedno jer semeusobno uvjetuju. Kad nekoga sma-

tram od sebe jaËim, sposobnijim ili ubilo Ëemu vrednijim, obiËno se tog Ëo-vjeka bojim. Njegova mi nadmoÊ oduzi-ma samopouzdanje, a ujedno me Ëini ne-povjerljivim prema njemu. NeurotiËnoljubomoran Ëovjek u svakom Ëinu svogspolnog partnera vidi neku opasnost zasebe jer u svim ljudima oko sebe gledapotencijalne neprijatelje. U rijeËima idjelima svog sudionika u ljubavi uvijekvidi moguÊnost prevare jer ljude u naËe-lu dræi varalicama. Svom partneru ni uËemu ne vjeruje potpuno jer misli da suljudi po prirodi nepouzdana stvorenja.Takav sumnjiËav stav posljedica je du-gogodiπnjih negativnih iskustva s ljudi-ma koji su toga Ëovjeka odgajali dok jebio dijete. Ako ih se uvijek morao plaπitii neprestano zauzimati prema njimaobrambeni stav, takvo mu je ponaπanjepostalo navikom: Ëovjek se teπko rjeπa-va svoje nepovjerljivosti i uvjerenja damora uvijek braniti svoju sigurnost i vri-jednost svoje liËnosti, bilo pasivno, biloagresivno, pa i onda kad za to viπe nemanikakve potrebe.

Æena katkad i namjerno Ëini muπkar-

ca ljubomornim da bi ga vezala uza se.Muπkarac to rijetko Ëini. Ali treba kazatida samo neurotiËnoj æeni godi i laskamuπka ljubomora jer ona u tome vidisvoju vrijednost i privlaËnost. Duπevnozrelu æenu muπkarËeva ljubomora sme-ta, dosauje joj ili je vrijea. Muπkaracje uglavnom ljubomoran na æeninu tjele-snu pripadnost drugom Ëovjeku. Æenuopet ne smeta toliko muπkarËeva fiziËkanevjera ili samo sumnja na nju, koliko jeæalosti ili ljuti da je nekoj drugoj æenipoklonio svoje osjeÊaje. Za æenu ljubo-mora znaËi osobnu nesreÊu, æivotnorazoËarenje i osjeÊajnu krizu. Za mu-πkarca ona je viπe povreda prestiæa, oπte-Êenje osobnog ugleda i napad na njego-vu seksualnu taπtinu. U odnosu premastvarno ili samo umiπljeno nevjernompartneru, muπkarac je obiËno agresivnijiod æene, koja je ËeπÊe sentimentalna pase sluæi prijekorima, suzama i patetiË-nim prizorima. No, i æena zna biti u lju-bomori napadaËki raspoloæena, i onda jeËesto okrutnija od muπkarca.

Mr. sc. George Salebi, dr. med.

Slika tijela djeluje na vladanje Ëo-vjeka, ona utjeËe na njegovo mi-πljenje i stavove, kao i na njegovu

socijalnu ulogu. Stabilnost i sigurnostjedne osobe, koja se odraæava u njenomsocijalnom statusu, njenom miπljenju istavovima, moæe se izmeu ostalog te-meljiti i na njenom samopouzdanju u «-slici tijelafl. Ta, tijekom razvoja liËnostioblikovana slika o vlastitu tijelu moæeimati veÊi utjecaj na psihiËki æivot Ëo-vjeka nego realna slika o tijelu.

O sebi sve najljepπe

Slika o sebi, kao i slika o tijelu, imasvoj vanjski, druπtveni i unutarnji, pri-vatni aspekt. Ta se dva aspekta ne mora-

viπe ili manje ublaæiti i kako Êe se unu-traπnja vlastita slika o sebi pribliæitistvarnosti. U psihodinamskoj termino-logiji tu infantilnu sliku o sebi nazivamoego-idealom. On se ugrauje u naπu sa-vjest, koja tijekom æivota Ëesto mjeri vri-jednosti naπih postupaka prema tomu ko-liko su se oni pribliæili toj «svemoÊifl iperfekcionizmu za kojim teæi infantilniego-ideal. Odrasle osobe obiËno prepoz-naju da je njihov ego-ideal nestvaran, alisu tada sklone tvrditi da bi one ostvarilemnogo viπe u æivotu da su ga drukËijeorganizirale. To govori o tome da je ego-ideal uvijek dosljedan svom narcizmu.Ego-ideal jedan je od glavnih izvora ne-zadovoljstva æivotom jer su njegovi ci-

Psihijatrija i psihologija

VLASTITA SLIKA O SEBI ILI KOMPLEKSU tijeku razvoja liËnosti formira se u Ëovjeku slika o vlastitu tijelu.

Ona predstavlja centralnu reprezentaciju dijelova tijela i tijela u cjelini. Slika tijela nije identiËnas onom slikom tijela koju drugi imaju o nama.

Osoba ugodnog izgleda moæe sebe doæivljavati kao osobu neugledne vanjπtine, i obratno.

ju poklapati. Osoba moæe biti neoËeki-vano ugodno ili neugodno iznenaenakad Ëuje kakvom je smatra njena okoli-na. Slika o sebi je kod veÊine ljudi narci-stiËna. LaiËko zapaæanje da je Ëovjeksklon dobro misliti o sebi potvruje se ianalizom psihodinamike liËnosti. To,prema psihodinamskoj teoriji, proizlaziotuda πto se prava slika o sebi stvara joπu vrijeme kad dijete nije u stanju razgra-niËiti «sebefl od svoje primarne okoline,u prvom redu od roditelja. Slika «sve-moÊifl roditelja, stvorena u djetinjstvu,ugrauje se u naπu sliku o sebi. Teænjada se bude «svemoÊanfl kao roditelj ni-kada ne iπËezava u potpunosti. Ovisi odrazvojne putanje liËnosti da li Êe se ona

▲


ljevi vezani uz krajnje savrπenstvo i ne-dostiænu svemoÊnost, a takve teænjeostaju uvijek neostvarene. Neostvare-nost tih ciljeva moæe dovesti do stalnogpodcjenjivanja samoga sebe. Ego-idealduboko se ugrauje u sliku o sebi. Slikao sebi u depresivne je osobe obojenapodcjenjivanjem sebe. U hipomane oso-be «slika o sebifl obojena je precjenjiva-njem vlastite osobe.

Bolest je kazna

U bolesti, slika o tijelu i slika o sebidoæivljava znatne promjene. Svaka Êebolest dovesti do promjena u vrijednostitih dviju reprezentacija. Bolestan Êe Ëo-vjek doæivjeti svoje tijelo kao manje vri-jedno, isto tako i svoju osobu kao infe-riornu u odnosu na zdrave. Taj je doæiv-ljaj u veÊini sluËajeva jedan od povodadepresivnoj reakciji, ali su moguÊi i dru-gi odgovori. Bolest je u suprotnosti sego-idealom, koji teæi snazi i moÊi a, kaoπto smo veÊ naglasili, upravo je ego-i-deal temelj na kojem se oblikuje slika osebi. MistiËno vjerovanje, odræano joπ uarhaiËkim kulturama, prema kojem jebolest kazna, nije nerazumljivo sa psiho-

VeÊ smo rekli da reakcije mogu iÊi idrugim tijekom. U osoba koje u svojojpremorbidnoj liËnosti imaju paranoidnihcrta, bolest moæe pojaËati njihove pro-jektivne stavove. To su osobe koje su usvojoj premorbidnoj liËnosti bile skloneda sebe precjenjuju i optuæuju druge daih nedovoljno cijene. Ta njihova crta ni-je nikakav moralni minus, nego ostataknepovoljnog razvoja liËnosti. I one su udjetinjstvu teæile da dostignu sliku o svo-jim roditeljima, ali su na tom putu, Ëestou atmosferi prestrogog i sadistiËkog ro-ditelja, bile presjeËene, a njihova djeËjapotreba da budu uvaæene bila je ne samopodcijenjena, nego i grubo odbaËena.Takva je reakcija roditelja dovela do in-tenzivnog straha, vezanog uz agresivneimpulse prema grubom roditelju. Agre-sivni su impulsi podloga razvoju strogesavjesti, koja ne moæe izdræati svoj vla-stiti pritisak pa izvore agresije premjestiu okolinu. Posljedica te projekcije agre-sije izvan svoga «jafl paranoidne su crteu karakteru, koje se odraæavaju u traæe-nju nepravde koju je okolina usmjerilaprema njima.

Ja sam savrπen

Osobe s tim poremeÊajem grando-manskog osjeÊaja vlastite vaænosti redo-vito precjenjuju svoje sposobnosti i na-puhavaju svoja dostignuÊa, Ëesto se Ëi-neÊi hvalisavim i pretencioznima. Onemogu s veseljem pretpostavljati da drugipripisuju jednaku vrijednost njihovima iiznenaditi se kad uvide da neÊe dobitipohvalu koju oËekuju i smatraju da suzasluæili. »esto su zaokupljene fantazi-jama o neograniËenom uspjehu, moÊi,briljantnosti, ljepoti ili idealnoj ljubavi.

Iskompleksirane osobe vjeruju da susuperiorne, posebne ili jedinstvene i oËe-kuju da to i drugi prepoznaju, mogu osje-Êati da ih mogu razumjeti, odnosno datrebaju kontaktirati samo s ljudima kojisu posebni ili imaju visok status, pa mo-gu o ljudima s kojima se druæe govoritida su jedinstveni, savrπeni ili nadareni.Osobe s tim poremeÊajem vjeruju da sunjihove potrebe posebne i izvan moguÊ-nosti shvaÊanja obiËnih ljudi.

Osobe s tim poremeÊajem opÊenitozahtijevaju pretjerano divljenje, njihovosamopoπtovanje gotovo je bez razlike vr-lo krhko. Mogu biti zaokupljene time ka-ko im dobro ide i u kako dobrom svijetlu

ih drugi vide, a to Ëesto poprima oblikstalne potrebe za paænjom i divljenjem.Primjerice: mogu smatrati da ne morajuËekati u redu i da su njihovi prioritetitoliko vaæni da im se drugi moraju poko-riti, pa ih razdraæiti kad drugi odbiju sud-jelovati u njihovom vrlo vaænom poslu.Taj osjeÊaj da imaju posebna prava kom-biniran je s nedostatkom osjetljivostiprema tuim æeljama i potrebama. Naprimjer, te osobe mogu oËekivati velikuposveÊenost poslu kod drugih ljudi i mo-gu ih tjerati da pretjerano rade, bez obzi-ra na utjecaj koji to ima na njihove æivo-te. Sklone su stvaranju prijateljstva ililjubavnih odnosa samo ako im se Ëini dabi druga osoba promicala njihove namje-re ili poticala njihovo samopoπtovanje.»esto prigrabe posebne privilegije ili iz-vor sredstava, vjerujuÊi da to zasluæujujer su tako posebni.

dinamskog stanoviπta, premda je netoË-no s realne toËke glediπta. Stroga i neela-stiËna savjest moæe distorziju u slikamao tijelu i sebi, koja je vezana uz bolest,doæivjeti kao kaznu. U nesvjesnom sedijelu naπe psihe taj proces u veÊoj ilimanjoj mjeri moæe doæivljavati po tomistom arhaiËkom tijeku miπljenja. Njimemoæemo tumaËiti veoma intenzivne re-aktivne depresije, koje ne moraju biti uizravnom odnosu s teæinom ni opasno-πÊu od bolesti. One mogu dovesti i dotakvih afektivnih stanja u kojima bole-snik, u prvom redu onaj koji veÊ u svo-jim premorbidnim crtama pokazuje psi-hiËku neotpornost, izvrπi suicid.

Iskompleksirane osobe imaju nedo-statak suosjeÊanja i teπkoÊe s prepozna-vanjem tuih æelja i osjeÊaja. Mogu pret-postavljati da su drugi ljudi potpunozainteresirani za njihovo blagostanje,skloni su raspravljanju o svojim brigamaneprikladno dugo i podrobno, a ne pri-mjeÊuju da drugi takoer imaju osjeÊajei potrebe. »esto su puni prezira i nestrp-ljivi kad drugi razgovaraju o svojim pro-blemima i brigama, npr. zaneseno oba-vjeπtavaju bivπeg partnera da sada «ima-ju vezu svog æivotafl, hvale se zdravljempred nekim tko je bolestan. TipiËno osje-Êaju emocionalnu hladnoÊu i nedostatakinteresa.

Osoba s tim poremeÊajem traæe daim se dive, ali strahuju da Êe se otkritinjihove nesavrπenosti ili mane. Mnogeuspjeπne osobe mogu pokazivati crte liË-nosti koje ukazuju da su iskompleksira-ne. PoremeÊaji liËnosti postoje samo akosu te crte nefleksibilne, neprilagoene,trajne i uzrokuju znaËajno funkcionalnooπteÊenje ili subjektivne smetnje.

Mr. sc. George Salebi, dr. med.


uæitka. Pozitivan transfer nastavljen jepozivanjem zainteresiranih da na po-nueni list papira napiπu kakav oni na-Ëin propagiranja nepuπenja meu nji-ma smatraju najprihvatljivijim. Meuviπe desetaka «miπljenjafl zapaæa se na-glaπena demokratiËnost isticanjemprava svakog pojedinca na izbor svogastila æivljenja i ponaπanja, ali ne na ra-Ëun TU–EG ZDRAVLJA! «Ako net-ko hoÊe biti razbojnik - njegova stvar…fl

Organiziranje druπtva da se zaπtiti ibrani svoje podanike od πtetnog djelo-vanja/ponaπanja pojedinaca i nama jebio prioritet.

Neki su medijski lokalni moÊnici,meutim, nastojali prikazati da se bo-rimo «protiv puπaËafl, a mi i sada, saop-Êavanjem novijih istraæivaËkih rezul-tata, æelimo poduËiti nepuπaËe da nezanemaruju boravak u zadimljenim «-kafiÊimafl i klubovima i da ne plaÊaju«danak u zdravljufl RADI DRUÆE-NJA S ONIMA koji imaju drugaËijiodnos prema vrijednosti zdravlja. Pu-πaËima koji odluËe pokloniti æivotsvom potomku, a ne æele prestati puπi-ti, neka pomognu rezultati jednog beË-kog istraæivanja na 158 djece u dobi od3 do 15 godina, koji su imali 50% viπeslobodnih radikala u krvi ako je jedanroditelj bio stalni puπaË. Kada puπe obaroditelja, taj marker kod njihove djecebez obzira na dob i spol, poveÊan je130%! Ranije se izloæenost pasivnompuπenju mogla objektivizirati dokazi-vanjem kotinina u mokraÊi, kao ras-padnog produkta nikotina. Meutim,djeca su mnogo osjetljivija na izloæe-nost slobodnim radikalima koji uzro-kuju niz krvoæilnih oπteÊenja, kojaprethode aterosklerozi i srËano-æilnim

oboljenjima. Tako se ubrzava processtarenja, koje zapoËinje roenjem.

Nemojte se opeÊi

Slobodni radikali noviji su pojam,a nosioci su kisika koji svuda, pa i uorganizmu, pomaæe sagorijevanje. Za-to se nazivaju oksidansi, a reakcije ukojima sudjeluju agresivne su. Organ-izam se pomoÊu njih grije, a kad su uviπku, moæe se njima i opeÊi (æare ipale!). NaroËito je vaæno oπteÊivanjedezoksiribonukleinske kiseline(DNA), kojom se u kromozomima pre-pisuju nasljedne osobine (pogreπka =mutacija). O tome je prije godinu-dvi-je pisano u Narodnom zdravstvenomlistu pa podsjeÊamo da se aktivnost po-viπenja slobodnih radikala u organiz-mu ublaæava tzv. antioksidansima, pr-venstveno iz biljnih namirnica (zdravaishrana). Zato smo stalno poduËavalipuπaËe koji se ne æele odreÊi svog ne-prirodnog dimnog «uæitkafl, da jedudosta voÊa i povrÊa, odnosno medite-ransku dijetu, za koju je dokazano pro-tektivno djelovanje protiv malignihnovotvorina. PraÊenjem uËestalosti ra-ka na kutinskom podruËju 1976.-1995.g. uoËili smo manji porast nego u su-sjednim opÊinama, uz istovremen po-rast proporcije nepuπaËa i bivπih puπa-Ëa u nas.

Prenoπenje i usvajanje takvih infor-macija sve ËeπÊe se naziva edukacija,valjda zato πto se u edukaciji objedi-njuju poduËavanje i odgoj (usvajanje)zdravstvenih principa, prvenstveno ra-di zaπtite zdravlja. Pa onda - educiraj-mo se!

Prim. dr. Petar KonjeviÊ

Napretkom znanosti i metoda-ma molekularne biologije ibiokemije, danas je spoznato i

kako se to odvija na staniËnoj razini, asaznanja i razumijevanje potpomaæuusvajanju poruka da se izbjegava riziË-no ponaπanje ili prekine s puπenjem.

©irenje znanstvenih saznanja o πtet-nosti puπenja po zdravlje bio je drugiod programskih zadataka kutinskogDruπtva nepuπaËa. Prvi je bio regulira-nje puπenja na javnim mjestima u skla-du s tadaπnjim Zakonom o zaπtiti naradu. Zbog toga su osnovane podruæ-nice Druπtva nepuπaËa u svim osnov-nim i srednjim πkolama i veÊim rad-nim organizacijama. Nakon razdobljapoleta i velike aktivnosti πirenja istinao puπenju, posustajalo se «…jer smoim sve rekli, a i dalje se puπifl. Ipak,duæe se zadræalo obiljeæavanje 31.svibnja kao Svjetskog dana nepuπenja,rasparËavanjem propagandnog materi-jala ili letaka i ponekog predavanja, jernikad nije dovoljno reËeno i objaπnje-no.

Tajac pred istinom

Jedno takvo predavanje u kutin-skom Srednjoπkolskom centru, s pro-jekcijom videofilma iz Osijeka i prika-zom nastavnog paketa zagrebaËke©kole narodnog zdravlja «Andrija©tamparfl i Hrvatske mreæe πkola kojepromiËu zdravlje, odræano je za objesmjene u holu S©C-a. Nakon æagora idobacivanja na poËetku predavanja,ono je zavrπilo u tajcu, remeÊenomprolaskom nekih nastavnika. Tako suuËenici nagradili iskreno nastojanje daih se oboruæa znanjem kako da se odu-pru iskuπenjima probanja hazardnog

O (ne)puπenju

Slobodne radikalepovisuje i pasivno puπenje

Da je puπenje duhana πtetno za mnoge organe i sustave ljudskog organizma, dokazano jeepidemioloπkim istraæivanjem prije pedesetak godina, a svjedoËili su to i uæivaoci duhana ubrzo

po Kolumbovu povratku iz Amerike.


Ako nemamo saznanje o djelovanjudroga i kemijskom sastavu, nemoæemo kombinirati mjeπavine

ljekovitih Ëajeva te se u tom sluËaju najbo-lje odluËiti za pripravak od samo jedne je-dine biljne vrste, ali dobro poznatog djelo-vanja. PronalazaËki duh ljudi uvijek se ra-do bavio time da mijenja oblike i kombina-ciju pripravaka. Zato imamo tinkture s al-koholom, vinom i octom, tvrde i meke ek-strakte, sirupe sa πeÊerom ili medom itd.Ali, πto viπe umnaæamo te oblike u kojimaje i ona “korist” koja nas iskljuËivo zani-ma, to Êemo duæe vremena trebati da iztvari odredimo djelotvornu dozu. Ekstraktje, na primjer, zbog naËina prireivanjauvijek malo nesiguran u svom djelovanjuako koristimo naπe formule.

Najinteresantnije je prije svega, pa i uetnofarmaciji, Ëemu svaka biljka sluæi i ka-ko djeluje na pojedine organe Ëovjekovogorganizma, te koje se bolesti biljkama mo-gu sprijeËiti, ublaæiti ili izlijeËiti. To Êepitanje Ëovjek najprije postaviti, tek kasni-je Êe pojedinci pitati za kemijske tvari inosioce djelovanja. Za neke biljke ne zna-mo koja je to kemijska tvar u njima πtodjeluje ljekovito. To nije bio sluËaj isklju-Ëivo u narodnom koriπtenju biljaka neka-da, nego se to pitanje donekle provlaËi joπi danas. Kod istraæivanja upotrebe biljakau narodu, u istraæivaËkom i terenskom ra-du zabiljeæena su u primitivnim sredinamaizvjesna lijeËenja za koja na drugim mje-stima istraæivaËi nisu imali prilike Ëuti.»ak je doπlo do zanimljivih spoznaja da seta sirovina manje troπila ondje gdje su lju-di bili bliski prirodi, nego u urbanim i grad-skim sredinama. OpÊenito je razlika izme-u biljke i droge u tome πto je droga osuπe-na biljka ili neki njen dio, a ljekovita biljkaje odreena biljna vrsta sve do momentadok se ona ne ubere i osuπi.

BotaniËke su porodice jedinstvobiljaka s istim sastavom

Tako, na primjer, vrste iz otrovne i lje-kovite porodice pomoÊnice (Solanaceae)

sadræe takve alkaloide koji su i kemijski, is aspekta upotrebe vrlo sliËni, najËeπÊe isti.Ali u tu istu, tako vaænu skupinu ubraja sei paprika, koja ima sasvim drugi alkaloid iima znatnu koliËinu vitamina C i karotina.Dakle, sredstvo je za poticanje funkcijeæeluca, zaËin, hrana i povrÊe. »esti su sliË-ni primjeri odstupanja u biljnoj porodici zasliËne tvari kod biljaka. BuduÊi da su bilj-ne droge veoma raznovrsnog kemijskogsastava i da ih veÊina sadræi i po nekolikodjelotvornih sastojaka, njihovo je djelova-nje viπestruko. Na taj naËin Êe se ime jednete iste biljke pojaviti u njenim raznim dje-lovanjima na zdrave i bolesne organizme,s pravilima za njihovu praktiËnu upotrebu.Ako je neka droga sloæenijeg kemijskogsastava, ËeπÊe Êe se javljati i bit Êe ponav-ljana u veÊem broju grupa kemijskih tvari.»esto se droge opisuju kao droge s viπe-strukim djelovanjem. Vaæan je joπ jedansluËaj: da se u jednoj biljci mogu naÊi itvari koje su, sa stanoviπta djelovanja, jed-na prema drugoj zapravo u suprotnompravcu na isti organ ili imaju suprotno dje-lovanje, ali ne djeluju tako na isti organ.Biljke ponekada i nisu u srodstvu, a imajusliËno djelovanje i upotrebu. Upravo je za-to kao naËelo i nuænost izabrana kemijskapodjela droga, ali s veoma vaænom pot-podjelom koja ipak upuÊuje na djelovanjedroge makar se iz te podjele luËi nedosta-tak, u neistovjetnosti droge i dotiËnog sa-stojka. Tako djelovanje jako vaænog napr-stka, biljke poznate kao digitalis, pa i dru-gih droga, nije identiËno s digitoksinom udrogi, kako je digitalis nosilac djelovanja,pored tog, i drugih alkaloida koji takoerimaju svoja specifiËna djelovanja. Ako seæeli postiÊi iskljuËivo djelovanje digitok-sina, daje se uvijek u Ëistom stanju.

Droge su po okvirnoj podjeli uglav-nom: alkaloidne, glikozidne, saponinske,taninske, eteriËna ulja i ostale. InaËe su dioznanosti o drogama mnoge prirodne or-ganske ljekovite sirovine, biljne i æivotinj-ske. U toj znanosti inaËe se obrazlaæe ibotaniËka podjela biljnih droga, gdje su

botaniËki uz odjel, razred i porodicu na-zoËne vrste i podjela domaÊih droga, s na-rodnim imenima biljaka. Ljekoviti su sa-stojci droga u biljci odreene kemijske tva-ri, ili smjese srodnih, ili razliËitih materija,poznate ili nepoznate kemijske grae.

Lijekovi ili otrovi - ovisno o dozi

Alkaloidi

Jakog djelovanja, gorkog okusa i u vr-lo malim koliËinama otrovni, najsnaænijisu alkaloidi. Djeluju na æivËani sustav, sr-ce i krvotok, diπne, probavne i mokraÊneorgane, protiv reumatskih upala te stimuli-raju imunoloπki sustav. Koriπtenje uz dne-vno potrebnu koliËinu lijekova, kao i us-pjeh pri tome, uvijek nadzire lijeËnik.Glavnije su alkaloidne biljke: raæena glav-nica, velebilje, jediÊ, tatula, bunika, mrazo-vac i druge. BotaniËke su porodice alkalo-ida: makovi (Papaveraceae), æabnjaËe (Ra-nunculaceae), pomoÊnice (Solanaceae),æutike (Berberidaceae), zimzeleni (Apocy-naceae), svilenice (Asclepiadaceae), bro-Êevi (Rubiaceae)… Alkaloidi su posebnou sjemenju, korijenju i kori. Neki su dostasliËni, mada su razliËito kemijski graeni.

Glikozidi ili heterozidi, saponini

U drogama su jako zastupljeni glikozi-di ili heterozidi koji u svom sastavu sadræeredovito i vrstu πeÊera. Te su supstanceËvrste, nehlapljive, manje ili viπe gorke,veÊinom u vodi i alkoholu lako topive ioptiËki aktivne. Njih sadræe porodice: kr-staπica (Brassicaceae - stariji naziv Cruci-ferae), ruæe (Rosaceae), ljiljani (Liliaceae)i druge. Heteroziodne biljke su: naprstak,gorocvijet, goruπica, medvjetka, siriπtara,krkavinka, urica i dr. Od osobite su vaæ-nosti one droge koje djeluju na srce. Poja-Ëavaju rad srca kad on postane nepravilani nedovoljan zbog raznih oboljenja. Djelu-ju i kao lijekovi koji poveÊavaju koliËinuizluËivanja mokraÊe. Vrste glikozida su isaponini, oni sastojci πto ih sadræe i πam-

Ljekovito bilje

BILJNA KEMIJAPojedini su istraæivaËi posvetili æivot farmaciji i bolesnom Ëovjeku, a ostavili su iza sebe

dokaze svoje ljubavi prema biljkama koje su bile nerazdvojni dio njihovih æivota, njihovog rada inade da biljka pruæa lijek za svaku bolest. Mi i danas koristimo izvjesne biljne droge ne

poznavajuÊi im kemiju. Moæda je priroda nadarila biljke ravnoteæom koja se iz nepoznatihrazloga gubi ako se ne upotrijebi cijela biljka?


poni, losioni i sliËna kozmetiËka sredstva.Ako dospiju u krvotok iz pripravaka cikla-me, a donekle i iz divljeg kestena, izaziva-ju raspadanje crvenih krvnih tjeleπaca. Ja-ko su otrovni za æive tvari stanice, na slu-zokoæi izazivaju osjeÊaj draæenja i luËenjatekuÊine, a na osjetljivoj koæi mogu kodpojedinaca izazvati saponizidi alergije.Kako poveÊavaju propustljivost stanica,olakπavaju i pospjeπuju upijanje djelotvor-no aktivnih supstanci, te je u probavnimorganima u prisustvu saponizida upijanjelijekova kroz crijeva mnogo bræe i potpu-nije. Djeluju i kao sastojci koji poveÊavajukoliËinu sluzi u duπniku i duπnicima. »inesluz teËnijom, Ëime potpomaæu njeno iska-πljavanje. Stimuliraju bronhijalnu sekreci-ju. DomaÊe su saponizidne biljke: sapu-njaËa, jaglac, divizma, ljubiËica, sitnica,breza, preslica, zeËji trn i druge. Mnogesaponinske biljke domaÊe æivotinje ne pa-su, a u sijenu ih jedu bez ikakvih πtetnihposljedica. Vjerojatno su tome uzrok pro-mjene koje u drogama nastaju prilikom su-πenja. Na nekim kontinentima upotreblja-vaju te droge za “ËiπÊenje krvi” te je pita-nje saponina joπ uvijek vrlo zanimljivo. Tese droge lako i dobro rastvaraju u vodi ialkoholu, naroËito vrelom. NajËeπÊe su bi-jele, æuÊkaste ili mrke boje, bez mirisa.Vrlo su slatke ili veoma gorke. Pronaenesu u nekih 400 biljaka, a od zastupljenihporodica vaæne su kod nas karanfili (Ca-ryophyllaceae) i ljiljani (Liliaceae). Sapo-nina uglavnom nema u porodicama biljakas eteriËnim uljima niti kod biljaka s mnogotanina.

Tanini, eteriËna ulja, antibiotici(fitoncidi)

Tanini su tvari u drogi oporog okusa,sa svojstvom da uniπtavaju bjelanËevine tekao takve tvari πtave koæu. Hrastova, cero-va, jasenova, orahova i druge kore drveÊa ivoÊa steæu usta, oporog su okusa. Tanini izmuπmula, divljih kruπaka, jabuka i drugogdivljeg voÊa vaæni su kao pomoÊ kod pro-ljeva i za bræe zaraπÊivanje rana, ujeda, zajaËanje i sliËno. Koriste se i ruæin cvijet,opore jabuke, mlada hrastova kora, kori-jen petoprste, koprivin list, nadzemni dije-lovi pljuskavice, orahove ljuske, kora i list,πiπarke s hrasta, plodovi borovnice, kupinei maline, dunja, oskoruπa i razno drugooporo bilje. Tanini neutraliziraju djelova-nje otrova, taloæeÊi bjelanËevine na obo-ljeloj i ozlijeenoj sluznici ili koæi. Bloki-raju razne klice iz crijevne sluzokoæe. Ta-loæe bjelanËevine u sluzokoæi usta pa se

osjeÊa oporost i suhoÊa koæe i sluznice. UsluËaju opekotine, pomoÊu njih se moæestvoriti jedna vrsta zaπtitnog filma. Koli-Ëinski su razliËito zastupljeni u drogama.U hrastovoj kori prisutni su oko 10%, ukorijenu petoprste oko 20%, a u raznimπiπarkama od 50-70% su tanini. Vaæne suporodice Rosaceae, Leguminosae, Myrta-ceae, Rubiaceae… Viπegodiπnje zeljastebiljke sadræe najviπe tanina u podzemnimorganima.

ske i oksalne koja ublaæava crijevne tego-be. Fermenti æitarica mogu pospjeπiti pro-bavu ugljikohidrata. Vitamini su nuæni zarazvitak i odræavanje organizma, a sadræeih ljekovite biljke. U biljnim su drogama iantibiotici i fitoncidi. Sposobni su uniπtitiili sprijeËiti razvoj nekih vrsta mikroorga-nizama bez πtete po organizam, a izmeunjih i antibiotika nema velike razlike. Fi-toncidno djeluju eteriËna ulja, osobito ulukovima i nekim biljkama: dragoljubu,kravljaku, rosiki, vranjemilu…

Metode za izvlaËenje materija iz drogaponekada su razliËite Ëak i za istu tvar izrazliËitih droga. Alkaloidi, glikozidi i sa-ponini smatraju se otrovnim materijama.Celuloza, πkrob i πeÊeri bez neke su naro-Ëite vaænosti, a vrlo su rasprostranjeni udrogama. Naprotiv, vitamini i druge vaænematerije nalaze se samo u jednoj biljci ili uvrlo maloj grupi biljaka. Najidealnije bibilo kada bi se uvijek mogle upotrebljavatisvjeæe ljekovite biljke. Uloga fermenatavelika je pri suπenju jer se zbog njihovogutjecaja dogaaju velike promjene na πtetubiljnih stanica dok su æive. NaroËito suosjetljivi glikozidi i saponini. U æivoj, neo-zlijeenoj biljci, mnogi fermenti su u po-sebnim stanicama, a glikozidi u drugim.Kada se biljka ozlijedi, fermenti se doveduu dodir s glikozidom i nastaje kemijskareakcija u kojoj sudjeluju molekule vode,

U sastavu mirisnih biljaka pohranjenoje mirisno, najËeπÊe slabo obojeno ili æuÊ-kasto eteriËno ulje. Svojstvenog je mirisa iljutog aromatiËnog okusa. Ta su ulja slabotopiva u vodi, a topiva su u alkoholu, ma-snim uljima i eteru. Droga najbogatija ete-riËnim uljima jest cvijet karanfila, s oko20% sadræaja eteriËnog ulja. To ulje za-stupljeno je i u biljci pljuskavici (kanta-rion), borovici, pelinu, majËinoj duπici, ka-milici, metvici, lavandi, ruæi, bijelom bo-ru, Ëubru i drugim biljkama. Mirisne biljkes hlapljivim sastojcima imaju moÊ uniπta-vanja bakterija te je u tome njihovo velikoznaËenje. EteriËna ulja borova i drugog cr-nogoriËnog drveÊa, Ëeπnjaka, luka daju ta-koer hlapljive sastojke koji djeluju anti-bakterijski. Te tvari zastupljene su kod bi-ljaka cvjetnjaËa i porodica: usnaËe (Lamia-ceae) (Labiatae), rutvice (Rutaceae), lovo-ri (Lauraceae), πtitarke (Apiaceae) (Um-belliferae), glavoËike (Asteraceae) (Com-positae)… Gume iz porodica leptirnjaËa(Fabaceae) (Leguminosae) vaæne su jerimaju zaπtitno djelovanje na æeludac i cri-jeva. U svim biljnim vrstama, a posebno ukiselim plodovima i klicama, nalaze sevaæne organske kiseline, od limunske, vin-

a promjene su vidljive. VeÊina saponskihbiljaka, inaËe vrlo otrovnih dok su svjeæe,suπenjem gubi svu ili skoro svu otrovnost,pa tako i ljekovitost. Zato se te vrste bilja-ka ËeπÊe upotrebljavaju samo svjeæe. Sva-kako se mora provjeriti biljku i pomno jeprouËiti iz opisa, uz svaki podatak o njoj.Iz brojnih praktiËnih priruËnika u kojimasu opisane biljke, jasno je da li biljka sadr-æi takve droge koje su jaËeg ili slabijegdjelovanja.

Jadranka GræiniÊ

Documents

NARODNI ZDRAVSTVENI Kretanje unapreðuje LIST zdravlje ... · razine oŁuvanja zdravlja i sprjeŁavanja Łitavog niza bolesti, najvi„e onih srca i krvo¾ilja te organa za kretanje