Feministička epistemologija objašnjena djevojčiciFeministička epistemologija objašnjena djevojčici Ženski spoznajni subjekt u epistolarnom romanu Jagode Truhelke U carstvu duše

IzvorničlanakUDK165.1Primljeno21.01.2007.

Slavica Jakobović FribecDukljaninova1,HR-10000Zagreb

[email protected]

Feministička epistemologija objašnjena djevojčici

Ženski spoznajni subjekt u epistolarnom romanu Jagode Truhelke U carstvu duše. Listovi svojoj učenici (Osijek, 1910.)

SažetakIz perspektive suvremene feminističke epistemologije (modela ženskog načina spoznava-nja, feminističke društvene teorije i prevrednovanja znanstvenog kanona), Truhelkin se epi-stolarni roman s početka 20. stoljeća razmatra u tradiciji građanskog feminizma (unutar kojega se žena na putu ljudske emancipacije mora najprije konstituirati ‘kao žena’, odno-sno kao građanka). U tekstu se pokazuje da su žene, kroz proces subjektivacije, koristeći strategije pisanja, konstituirale sebe kao subjekte spoznavanja, a kroz obrazovanje i kao subjekte znanja. Takva se povijesna promjena nije dogodila samo kroz diskurs spisateljice (kao proizvodnje značenja) već i kroz diskurs učiteljice (u transferu znanja), a zbiva se i danas u diskursu znanstvenice kao promjena novovjekovne (epistemologijske i znanstvene) paradigme.

Ključne riječiepistemologija, feminizam, povijest filozofije, kultura, znanost, spoznaja, sloboda, rod ižanr

Diskurs znanja: u koju svrhu (cui bono)?1

Imajući u vidu tek objavljeno znanstveno istraživanje o rodnim odnosimareprezentiranimu jednomod domaćih kataloga znanja (usp.Kodrnja /ur./,2006.),gdjeseprekoindikatoraozastupljenostivlastitihimenaukazujenarodnuasimetričnost,odnosnonadominacijumuškog(92,9posto),amargi-nalizacijuženskogroda(7,1posto),spravomsemožemozapitatiokarakteruivrstitogznanjakojeseunašojkulturijošuvijekposredujeiprihvaćaneu-pitno.Izrezultatasenedvojbenomožeiščitatidaileksikografijakaoznan-stvenadisciplina,krozprividnuneutralnostakademskogpristupa,prikrivenoproizvodi‘zaslugevelikana’ljudskogroda(vrijednihkolektivnogpamćenja)ovjeravajući muškoiskustvo,percepcijuikonstrukcijudruštvenestvarnostikaopovijesnoljudskoiskustvoiznanje.2Možemolijošuvijektakvoznanjeu

1

Nadanizlaganjaovogreferata,nasimpoziju»Filozofijaipsiha«(23–24.studenog2006.)izašlajeiztiskaSuvinovaknjigaGdje smo? Kuda idemo? Za političku epistemologiju spasa, koja umnogome korespondira s mo-jim pristupom. Kontekst citiranog pitanjaglasi:»Imperativnamjeshvatitida–kaoštosushvatilefeministkinje–epistemologijanefunkcionira bez postavljanja političkog pi-

tanja, ‘u koju svrhu?’, ili cui bono.Ne radisesamootomedanemakorisnepolitikebezjasne percepcije – mnogo dublje: interesi ivrijednosti odlučnouobličuju svaku percep-ciju.«(Suvin,2006:48)

2

Zanimljive su u tom smislu interpretacijeistraživačica o načinu kvalifikacija i atribu-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 105God.27(2007)Sv.1(83–94)

S. Jakobović Fribec, Feministička episte-mologijaobjašnjenadjevojčici84

cjelinismatratiobjektivnimiuniverzalnim,umjestorodnoobilježenim,sek-sističkim i andro/antropocentričkim (Veljak, 2005: 12), a postulate kojimase perpetuira simboličkadominacija rodnemoći znanstvenoutemeljenim ivrijednosnoneutralnim?Tojeisredišnjepitanještogapostavljasuvremenafeminističkaepistemolo-gija.Ista,sjednestrane,empirijskiistražujeikaoepistemuvrednujepovije-snonereprezentiranoženskoiskustvosvakodneviceinačineženskogspozna-vanja(usp.FieldBelenkyet.al.,1998.)asdruge,krozfeminističkiteorijskiiaktivističkidiskursi»epistemologijskasavezništva«(ženski,rodni,posko-lonijalni…kulturalnistudiji)izgrađujekritičkuiemancipatorskudruštvenuteoriju, nosivu za političke promjene (usp. Harding, 1999; Barilar et. al.,2001;Kašić,2005).Aliuzmainstreamfeminizmakaodruštvenogipolitič-kog projekta,premaslovenskojfilozofkinjiEviBahovec,feminizamshvaćenkaoepistemologijskiprojekt,usmjerenjepropitivanjuznačenjskihkoncepatamisaonihtradicija,učemusenastavljanapostmodernističkekritikeklasič-neepisteme(»kritikaepistemičkogsubjekta,kritikaepistemičkogobjekta ikritikamodernogkonceptaznaka«,usp.Benhabib,1999),kao»opozicijsko,potencijalno(subverzivno)znanjekojesesuprotstavljavladajućimidejama,preispitujeliterarni,filozofijskiipovijesnikanonipreoblikujezvanično zna-nje« (Bahovec,2002:23).PromatrajućiTruhelkin3epistolarni romanspo-četka20.stoljeća(Truhelka,1910)4utradicijigrađanskog feminizma(gdjeseženanaputuljudskeemancipacijeprvomorakonstituirati‘kaožena’,od-nosnokao građanka),5 akoristećinavedeneaspektesuvremenefeminističkeepistemologije (modele ženskognačina spoznavanja, feminističkukritiku iprevrednovanjeznanstvenogkanona),pokazatćudasuženekrozstrategijepisanjaiobrazovanjakonstituiralesebeikaosubjekte znanja.Takvasepovi-jesnapromjenanijedogodilasamokrozdiskurs spisateljice (kaoproizvodnjeznačenja)većikrozdiskurs učiteljice(utransferuznanja),azbivaseidanasudiskursu znanstvenicekaopropitivanjeznačenjacjelokupnogljudskogznanjaispoznaje.Timenitipribližnonijeiscrpljenopitanje»ukojusvrhu?«,jersudoneslućenihrazmjerapreobraženesve‘građanskevrijednosti’izraženepoj-movimaModerne.No,Truhelkajeusvojevrijemeizreklavjernudijagnozu,da»ljudstvo,pa iononapredno,poredsvegakulturnognapretkajošvazdajednomnogomstojiposredbarbarstva…isurovesile«.Vođenaidealomhu-manizacijeodnosaizmeđuspolova,nesamodaježenu(u)budućnostividjelaizjednačenusmuškarcem(»dajednakobudeprocijenjennjenrad«),većiuaktivnojuloziakterapovijesti.

Diskurs spisateljice: ženska epistemologija pisanja i autorstvo vlastitoga glasa

PremaFieldBelenkyiautoricama,petmodelailinačinaženskogspoznavanjaobuhvaćajušutnju,primljenoznanje,subjektivno,proceduralnoikonstruk-tivističkoznanje.Njihovaosnovnametaforaza razdjelnicu jestartikulacijaženskogaglasa (utišanglas,glasdrugih,unutarnjiglas,glas razuma,obje-dinjavanjeglasova).Šutnja seopisujekaostavkojimženesebedoživljavajukaobićabezvlastitepametiibezvlastitogglasaiizloženehiruizvanjskogautoriteta.Primljeno znanje kao slušanje glas(ov)a drugih, gdje žene sebevidesposobnimazaprimanjeireproduciranjeznanjakojedolaziodsveznaju-ćegvanjskogautoriteta,alinesposobnimadagasamestvaraju,asubjektivno,kaounutarnjiglaskojivodiupotraguzavlastitošću,gdjeseistinaiznanjepoimaju kao osobno i privatno, subjektivno znano ili intuirano.Umodelu



proceduralnog znanja,ženeslušajuglassvograzumaiposvećujuseprocesuučenjateprimjeniobjektivnihproceduraustjecanjuiprenošenjuznanja,aukonstruktivističkom modelu,svisuglasoviobjedinjeniiženesveznanjevidekaokontekstualno,asebedoživljavajukaostvarateljiceznanjaipodjednakocijeneisubjetivneiobjektivnestrategijespoznavanja.Premaovimmodeli-ma,polazećivećodnaslovaTruhelkinaromanaU carstvu duše. Listovi svojoj učenici,vidljivojedaseističutriaspektaspoznavanja:vrijednostsebstvailijastva(duša)iliunutarnjiglas;psihičkiprostoriprocessaznavanja(‘ucarstvuduše’)iliunutarnjiglasupotrazizavlastitošću,teoblikinačin(djelatnost)uposredovanjusamo/spoznaje(pisanjemiupućivanjempisamaučenici),odno-snoobjedinjavanježenskihglasova.Jasnonamjedajeriječodinamičkomiinteraktivnommodeluspoznavanjakojiisključuješutnjuipasivnost.Natajbinačin,krozsadržajnuanalizu,svakakobilozanimljivoopisatiTruhelkinopo-imanje‘duše’,sebstvaiženskesamo/spoznajepremanavedenimmodelima,tevidjetikakosekodnjesubjektivnimodelpretačeuproceduralni,aovajukonstruktivistički.No,tozasadostavljampostrani,jermevišeodopisiva-njazanimajurazlozioduzimanja legitimetetaženskomautorstvu(autorstvuvlastitogaglasa),bilopodpritiskomstvarnogilimetafizičkogautoriteta,kojinjezinuspoznajuiliriječpretvarajuušutnjuiprimljeno znanje.Atosedoga-đaondakadjeautoricaprisiljenaobjavljivatipodmuškimimenomilipseudo-nimomkojiprikrivaspolnostautoraiautoričinu spolnost,štodakakonisusi-nonimi.Kadženubitnoobilježavaspolnost kaodruštveniidentitet,govorimoopatrijarhatu,očemunamponuđenimodelinenudezadovoljavajućeuvide,afeminističkakritikamorapotražitidrugealate.ITruhelkaje,kaoivećinaautoricakojesupisalenaprijelazu19.u20.stoljeće,isprvaobjavljivalapodpseudonimom,podnametnutomšutnjom ipotisnutim glasom.No,dabiserazumjelapromjenakojavodidopunogautorstvaženskogaglasa,kakopoka-zujufeminističkeanalize(usp.,JakobovićFribec,2005ii)potrebnojeuzetiuobzirvišeznačajnihpokazatelja.Koristećidruštvenukritičkuteoriju(koja

cijapripisanihpovijesno‘zaslužnima’:histo-rijskimmuškarcimasukcesivnosegomilajuprofesionalneatribucijeipripisujudruštvenovrijedneuloge,aženamaseteatribucijesu-stavnoreducirajuikontekstualizirajunapri-vatnost. Potonje se podjednako odnosi i nahistorijskežene,zapamćenezbogrodbinskihvezas‘važnimmuškarcima’,aliinafiktivneheroinekaoutjelovljenjamitskogimaginari-ja ili društveno konstruiranih (ne)poželjnihosobina,kulturnihsimbolailialegorija.

3

Jagoda Truhelka (1864.–1957.), hrvatskaknjiževnica, učiteljica i pedagoginja, međuprvimnastavnicamaŽenskog liceja (ženskeučiteljskeškoleutemeljeneuZagrebu1895.);sMarijom Jambrišak osnivačica i urednicačasopisa Domaće ognjište (1900.-1914.),glasilaKlubaučiteljicapriHrvatskompeda-goškomzboru; sCamilomLucernommeđuprvimizvanrednimpolaznicamastudijafilo-zofije(Markovićeva»estetičkogstudija«)nazagrebačkomSveučilištupočetkom20. sto-ljeća.Danaszapamćenauglavnomkaodječji pisac po autobiografskoj proziZlatni danci (1918).

4

U romanuU carstvu duše, temeljenom nadugogodišnjoj korespodenciji sa svojombivšom osječkom »nezaboravnom učitelji-com«MagdalenomŠrepel,kojojgaiposve-ćuje »u zahvalni spomen«,Truhelka iznosiobrazovnimodel ipedagoški idealženskogobrazovanja(građanskogdjevojačkogodgo-ja) zasnovanogna filozofskoj spoznaji, od-nosnonasamospoznajiirazvijanjuženskogsubjektiviteta kao preduvjeta za cjelovitindividualni (psihofizički) razvoj žene kaoslobodnogljudskogbića.Sadržajknjigečini27 pisama što ih učiteljica upućuje svojojučenici kao odgovor na njezina implicitnopostavljena pitanja o smislu života. U timsu odgovorima/pismima, na svjež i nepo-sredannačin,umjetničkimaneznanstvenimjezikom sustavno predočeni i obrazloženitemeljni filozofski pojmovi i znanstveno-kulturološkipojmovisrodnihdisciplina,kaoiliberalnigrađanskisvjetonazorouloziženeujavnosti.

5

»U slobodi na djelu, u političkoj državi,građanske feministkinje pokreću problememancipacije – oslobađanje od pojma ‘čo-



istražujedijalektikumaterijalnihidruštvenihodnosa)ipsihoanalizu(kojasebavispolnošćuikonstituiranjemspolnihrazlika)JulietMitchellpokazalajedasužene,ugrađanskomkapitalizmu(18.i19.stoljeća)kojisetemeljinaspolnojekonomiji,pisanjemromana(kaograđanskomumjetničkomformom)stvaralesebekaodruštvenesubjekteipercipiralese‘kaožene’,odnosnokaograđanke.6Početkom20.stoljeća(uTruhelkinovrijeme)diskurs spisateljice unavedenomznačenjuvećje‘gotovčin’usprkosliterarnojkanonizacijikojagainadaljesprječavaiograničava(usp.JakobovićFribec,2005i.).Otomućeseraspravljatipost festumcijelostoljeće,kadpisanježenapostanemasov-nijapojavaiozbiljnijeugroziekonomskuisimboličkumoćmuškogautorstva(usp.Vukajlović,2006.)No,krozdijalektikuposredovanjaizmeđuženskogpisanjaičitanja,spoznajeiusvajanjaznanja,otvaraseprostorsloženomdis-kursu učiteljice.

Diskurs učiteljice: ‘kultura duše’ i žena kao rod u kulturi

Suprotnoraširenomstereotipu,učiteljicauTruhelkinovrijemenijesamofi-lantropska figurascrtamabrižnosti,skrbizadruge ilimajčinstva(koje jojje u stvarnosti zakonskim celibatombilo oduzeto).7Ona je u platoničkomsmislubitnakarikauposredovanju(vrline)znanjakaodobrobitizajednice.IakojeodPlatonovadobasampojamzajedniceprošaopovijesneipolitičkemodifikacijesrazličitokonotiranimpoimanjemdobrakaovrijednostikoju(itkoto)odgajanjemtrebaprenositi,opedagogijiusuvremenomsmislu(kakounjojparticipiraTruhelka)možemogovorititekupojmovima sekulariziraneModerne:individualnostiiobrazovanosti(kulture).Utomjesmisludiskurs učiteljice pomakodautodidaktičneprosvijećenostiiliindividualnogšegrto-vanja malobrojnihprivilegiranihžena(usp.Kolešnik,2006.)kaznanstvenommodeluobrazovanjaikulturneprosvjećenostizavećinugrađanskihžena(usp.Gross/Szabo,1992).Okulturi,razlikujućijeodcivilizacije,Truhelkapiše:

»Spoznajustjecamoiskustvomirazmišljanjem.Uzgojemseinastavombudeirazvijajunašeumnesile,našaduševnost,pokojojsedižemoizstanjaživotinjskogakstanjutočišćegaivišegačovještva.Ovosenastojanjezove kulturom.Kulturniseradočitujeuproučavanjuisvladavanjusurovesile.Tajesilasamapriroda,prirodaizvannasiprirodaunama.Kulturnonastojanjeokospoljašnjeprirodematerijalnajekulturailicivilizacija;tičelisenašeduše,kulturajeduševna.Civilizacijajedakletehničkavlastčovjekovanadprirodom,dokjekulturauprvomsvomzna-čenjuvlastčovjekovanadvlastitomprirodom.Kojičovjekmoževišedapodložisvojuprirodu,svojesklonostiiželjepodgospodstvoživotnihsila,štovežuljudstvouduševnuzajednicu,tomujekulturaveća.Riječkulturu,kadsegovorizačovjeka,običnozamjenjujemoriječjuobra-zovanost(…)Tajposaokultivisanjasamogasebe,svojihduševnihsila,moraobibitinajprečiposaosvakogmisaonogčovjeka.Jersamopokulturiduše,poobrazovanostibivamosposobni,dasudjelujemouduševnomživotunarodaičovječanstva,daispunimopravosvojeodređenje.«(Str.12–13)

Truhelkakulturupoimadvojako:kaosam(civilizirajući)proces individua-cijeikaocivilizirajućuljudsku djelatnost.Kaoprocesindividuacije,»kultu-raduše«odnosisenaizdiferenciranostpsiheukojojjekultiviranjenagona(sličnoFreudovupotiskivanju)tekuvjetza»duševnost«ilipuniindividualnipsihofizičkirazvoj(»različitesilenašeduše…radeneprestanceuduši,onespoznavaju istinu,onećute iosjećaju,onehoće i teže,doksenapokonneizjaveizvandušekaodjeloičin«).Udrugomsmislu,»kulturaduše«ukazujenacjelokupnumoć individualnepsihe(»svijetnašegduhaiživotduše«)kojadjelovanjemutječenanekikolektivitet(»duševnuzajednicu«).Tusnagupsi-he(emocionalnihikognitivnihsposobnostiili»duševnihsila«)objedinjenusnagom(imaginacije)uma(»duhnammožedazamišljaiono,čegausvijetu



nema,nitijebilo,nitimožedabude«)Truhelkanaziva»carstvomduše«.Tugraničnu metaforu protežnosti (suprotnu ‘skučenosti’, ‘provincijalnosti’ ili‘rubnosti’),onakoristikaoprostornumetaforuizaprocessubjektivacijeizaprocesspoznavanja.Procesomsubjektivacije sebstva (»čuvstvovanjem,mi-šljenjemihtijenjem«),subjekt(jastvo,Ja)umnospoznaje(1.)svojsubjektivni(psihički),‘unutrašnji’svijet(to»preogromnopoljeistotakorazličitoibogatopojavama,kaoštojeispoljašnjisvijet«)i(2.)‘vanjski’,objektivnisvijetili»knjiguprirodeisvijeta«.Usvijesti togJaepistemičkiobjektinisusuprot-stavljeni,nitirazdvojeni,nitinespoznatljivinegopredstavljenikaocjelina:

»ValjauprvomredudapoznašsvojJa,svojudušuisubjektivnost,jeritvojomdušomvladajujednakizakonikaoisdušomostalihljudi,dadušomčitavogabivstva.«(Str.9–20).

Takokonstituiranosebstvo/jastvo,pokretanosnagomhtijenjailivolje(kojanedjeluje»slijepo«poputnagonaveć»upovodumisliičuvstava«)izvorjesamosvijestii‘osjećaja’subjektiviteta,jerseostvarujekrozintersubjektivneodnosesdrugima.OvdjejevidljivutjecajSchopenhauerananju(čijuknji-guSvijet kao volja i predstavanavodiupopisu»upotrebljenihdjela«),8aliiočitodaspoznajnisubjektnesmatramonadomnitispoznajniobjekt‘iluzi-jom’.Usprkostomu,nijeliopisanoepistemičkosebstvoipakkartezijanskakoncepcijasubjekta,kaoštotvrdipostmodernističkakritikareprezentacijskeepisteme?(Usp.Benhabib,1999:98–100).Natopitanjeodgovoritćuposred-no,nezapličućiseupostmodernističkimetadiskurs,alikoristećifeminističkeargumenteopostmodernojlegitimacijispoznaje:tajelegitimacijaimanentnana razini prakse, što će reći da su ‘praktičarke odgovorne za legitimiranjesvojeprakse’.Upravotakvom(velikom)praktičarkomvidimiTruhelkukroznjezinuvlastitudiskurzivnost(umjetničkupraksupisanja),ukojojjemanjevažnohoćemolinjezin‘konceptžene’smatratikonstruktomštoproizlaziizspoznaje(ženine)drugostii(spolne)razlikeilinajobičnijomljudskomželjomdasesmatraibudesmatranačovjekom.

vjek’… Emancipacija – oslobađanje, mislisekaooslobađanjeodspolnihrazlikaspramspoznate ideje slobodeupojmu ‘građanin’ i‘čovjek’.«(Bl.Despot,2004:196)

6

Danassedruštvenikonstrukt‘žene’(kaopri-rodnog spola) dovodi u pitanje, a i ‘rodni’jekonstrukt (ženakao rodukulturi)u veli-koj nevolji. Je li to simptom temeljitonovihdruštvenihpromjena?Jelidostatnoopisivatiih fenomenomglobalizacije,gdjesevišeneraspoznaju središnji društveni subjekti (nitisubjektipolitičkihpromjena),već samo ras-pršeni odnosimoći i dominacije, pa se činida su kategorije ‘žene’, ‘muškarci’ i ‘rod’nedostatne u opisivanju društvenog položa-jastvarnihžena imuškaraca,akritičkikon-strukti ‘fa/logo/centrizma’ i sami žrtve pos-tmodernističke‘ukletologijecentriz(a)ma’ tojest ‘zastarjeli’ u analizi fenomenamoći?Otomubiglobalni feminizamzasigurnoponu-dioitekakozanimljiveodgovoreilibioetika,ilinovedruštvene kritičke teorijekojesebavestrukturalnimizvorimanejednakostiipitanji-mapravde.

7

Zakonski celibat za učiteljice u Kraljevina-maHrvatskoj iSlavonijiuveden je1888., aukinut1918.godinepolitičkimslomomAu-strougarske. U godinama pred Prvi svjetskiratborbazaženskapravauHrvatskoj ticalaseiostvarivanjapravanaučiteljskuprofesijuuzmajčinstvo,jersuzaposleneučiteljiceuda-jomgubileposao.ČasopisDomaće ognjište u godištimapredugasnuće (1913/14) redovitodonosistenogramesasaborskihsjednicapo-svećenih tompitanju.Učiteljica J. S. saželaje problem riječima: »Gorkomi je, što samhrvatska učiteljica, žena, koja je pred zako-nomdorasla,davršisvojeteškozvanje,kojuprematomezakonnedržimalodobnom,kojojneodređujeskrbnika,aipak–upitanju,kojenajdublje zasijecaunjeno čovjekovopravo,onašuti imjestonjegovoreoni,kojihse tomožetekposrednoticati.«(VidiotomeŠilo-vić-Karić,2004:184)

8

Tekbiclose readingtekstualnaanalizauisti-nupokazalaTruhelkiniskorakizfilozofijskoggovoraukojemjesvijetpredstavljenkao»sa-movoljaipredrasuda«subjektakojifilozofira(usp.Jurić,2005).



Stogaću,nadalje,koncept»kultureduše«povezatisgrađanskimpokretomzaemancipacijužene,uposrednojvezisFreudom.TruhelkaFreudaizrijekomnigdjenespominje,alivjerojatnojojjebilopoznatoondašnje‘spektakularno’terapijsko liječenje ženskehisterije (ne hladnomvodom i elektrošokovimanego) javnim nastupima pacijentica koje su se govorenjem pod hipnozomoslobađale potisnutih simptoma, uzrokovanih emocionalnom represijom.OblikpsihoterapijekaojavneseanseuveojeFreudovprethodnikJeanChar-cot,aslušanjepotisnutihsadržajapacijent/ičinesvijestiJosefBreuer.Termin,‘liječenjegovorenjem’(Redekur),kakonavodiWilliamJohnston(1993:247),prviseputuobličiozavrijemeBreurovihseansispacijenticomBerthomPap-penheim(poznatijomkaoAnnaO.),bečkomžidovskomintelektualkomkojajesamasvojeverbalnoiznošenjesimptoma(Aussprechen)nazvalaizrazom»talkingout«,odbijajućigovoritinjemački(nakonizliječenja,tajepoliglotki-njaprevodilaTalmudiobjavilaputopisoBalkanu,Palestini,GalicijiiRusiji).NeulazećiovdjeukasnijefeminističkekritikeFreudovepsihoanalize(otomeMatijašević,2005),posebnonjegovetvrdnjeo»anatomijiženekaonjezinojsudbini«(usp.JakobovićFribec,2005ii)negoostajućikodTruhelkinakon-cepta,morampovezatiženskuhisterijusaženskomemancipacijom.Tako iJohnston,pišući intelektualnupovijest ‘austrijskogduha’,povezujeFreudasasredišnjimznačenjemspolnostizabečkumodernu(»onjekristaliziraotuzaokupljenostseksom«)kaoposljedicom,nesamoženskeemancipacijeveći»kontrolerađanja,kampanjaprotivveneričnihbolesti,proučavanjaseksual-nogsimbolizmaufolkloruikritikehipokritskogmorala«(oFreuduu:John-ston,1993:232–237).Akohisterijukao‘društvenuženskubolest19.stoljeća’opišemokaotjelesnumanifestacijunastaluuslijedspriječenosti iskazivanjavlastitih(potisnutih)emocijainezadovoljstvazbog»podređenostižena«(J.S.Mill)jasnijinamjekontekstTruhelkinainsistiranjana»potrebamamoder-nežene«vođene»interesomsrcaiuma«koja

»…tražijošneštoudanašnjidan.Iunjekaoiumuškarcaimaidejalnihpotreba,kojimavaljadasezadovolji.«(Str.324)

(Ironičnoje,ipak,štose,natragunevidljiveFreudovemizoginije,inadalježene,kaosubjekte,javnodiskvalificira,dodušekolokvijalnimžargonom(kao‘histeričnebabe’),alinemanjealudirajućina‘znanstvenost’argumentapro-tivnjih.Ali,obrazlažedaljeTruhelka:

»Nelaćaseonaknjigeinaukesamoporadikruha…naukajeizanjupostalapitanjemživotnesrećeiodređenja…Modernojježeniidjevojciprijesvegadotoga,daionapoputmuškarcastečeonumnožinuspoznaja,kojajepotrebita,dajojsepovisikulturasrcaiumauonojmjeriidoonogstepena,kojijojjemogućedosećiprirođenimsvojimsposobnostima.Ispramtihsvojihsposobnostionaćesebidaosvojidoličnomjestoiuredovima,gdjesudosadadjelovalisamomuževiokoizgradnjenašekulture.«(Str.324)

Vođenu»kulturomduše«irazborom,tuženskuambicijuzavlastitimkultur-nimradomdoistanebimogliopisatiFreudovimterminomnelagode u kultu-ri.Naprotiv.Tekparticipirajućiukulturi,građanskažena,kaosubjektsvla-stitomvoljomisposobnošćurasuđivanja,prepoznajesebeikaoženskirod.Uvrijemenastankaromana,povećanosudjelovanježenauhrvatskomdruštvuikulturiipostavljanjepitanjaoženskojemancipaciji,bilojezaoštrenojavnompolemikomoodnosuizmeđuspolova.Biojeto,ustvari,sukobudokazivanjuili pobijanju samorazumljivo ‘muške superiornosti’ i ‘ženske inferiornosti’izmeđuAntunaGustavaMatošai‘kolanaprednjača’–ZofkeKveder,MarijeJurićZagorkeiMireKočonda(usp.JakobovićFribec,2006i,ii).Usvjetlutepolemike,Truhelkinroman(posebicepismoo»ženinupozvanju«)moglibi iščitatiikao‘završnuriječ’kojomježenamaponuđenakulturalna alternati-



va.9Matoševumizoginiju(svođenježenena‘kuhinjuispavaćusobu’)istrahsvojihsuvremenikaod‘feminističkihnovotarija’i‘sufrađetki’kojebimogle‘pokvaritiženskumladež’(kaoštobiihgrubiposlovimoglilišiti‘ženstveno-sti’),Truhelkajenazvala

»…poneštovećanahronističkim tvrdnjamakoje ježivot sjajnopobio idanomice ihpobija,kakoženasasvevećimuspjehomistupagotovovećusvimgranamačovječegaradanatječućisesmuškarcemnapoljuimaterijalnihiumnihtekovina,adazatonimaloneprijetipogibao,dabinestalomajkiidomaćica«(str.322–323).

Poprviputsudjelujućiujavnomživotu,natržišturadaiugrađanskojkulturi,nanačinnezamislivsamostoljećeranije,građanskaženapočetkom20.stolje-ćadoistaneosjećanelagodu–onavjerujeunapredakivjerujeuznanost.

Diskurs znanstvenice: s vjerom Moderne u preobrazbu zbilje

Dasamuanalizi romanaprvokrenulaodartefakta (tiskaneknjige), svibiizvanknjiževnielementitakođerukazivalinavećspomenutediskurse(spisate-ljiceiučiteljice):likovnaopremausecesijskomstilu,nakladničkilogo»Pro-svjetom(ROB)kslobodi«(gdjebise‘rob’mogloiščitatiikaoimenakladnikaRadoslavaBačićaizOsijeka),bilješkaotomudaseautoricaodričešestpostohonoraraukoristzakladeženskoglicejauZagrebu(zbogpotporesiromašnimučenicama)iautorskaposvetastvarnojhistorijskojosobi,učiteljiciMagda-leniŠrepel.Čakiriječi‘duša’i‘carstvo’otisnuteunaslovuukazivalebinasentimentalni roman (kao ‘ženski’ žanr).Međutim, neuobičajena upotrebaznanstvene bibliografije i predmetnog kazala(kaoeks/centričnomjestouro-manu),indikatorjetrećegdiskursaili diskursa znanstvenice.Naime,ufikciji‘sentimentalnih’podvrsta(pismima,dnevnicima,auto/biografijama)takvisuelementisuvišnijerprivatni sadržaj(intimnisvijet)unjimanetrebavanjskuovjeru, većmu jedostatnavlastita (subjektivna).Svakoženskopresezanjeukanoniziraniobrazac(usmisludakanonizacijaunaprijedjamči‘objektiv-nost’putemimplicitnopostavljenogizvanjskog,‘neutralnog’autoriteta),ženijebilonedopustivo.No,upravoto i tako,učinilajeTruhelka,legitimirajući(potisnuti)privatnisvijetženskogakao(ženin) javni interes.10Uznanstve-nojuniverzalizaciji ljudskogaznanjaona jevidjela legitimnostperspektivei ženskoga roda.Taj odlučni stav ouključenosti bio je tada radikalno novpristup,jerjeisključivanježenebilovišenegoočito.Tojevrlovažnouočiti,uzimajućiuobzirdanašnjefeminističkeargumenteo»ograničenostiznanostikojajepogrešnouniverzaliziralanatemeljuograničenihperspektiva«(Nic-holson,1999).Alipitajući–zašto jeTruhelkaizabralaznanost, i filozofijukao ‘kraljicu znanosti’, za ženskog (svog) saveznika, saznajemo i razloge.Prvo,prirodneznanostitakođer nudedovoljnouvidaotijeluipsihi,kojisemogu upotrijebiti kao javni argument protiv ‘ženske inferiornosti’.Drugo,filozofijakao organonmišljenjaikritičkogprosuđivanja,smatraona,također jedostupnaženi, timvišeakoseprepozna ikaonačinžudnje ivrstužitka (usp.Čačinovič,2000.).Asvetouzetozajedno,tekjepreduvjetzaslobodni

9

O tome svjedoči bogata recepcija romana u1920-ima,avećdesetljećekasnije,upromi-jenjenim političkim okolnostima, roman jepostaotekreferentnomtočkomzadijagnosti-ciranjenastalihpromjena.

10

Drugivalfeminizmatoćezaoštritikrilaticom‘privatno je javno’,krozkonceptkućnog,ne-plaćenogženskograda,kojiuključujeodgojiskrbodrugima,pasenemožerazumjetiukate-gorijamazadovoljstvazbognadnice(kao‘muš-koiskustvorada’)uadministraciji,ekonomijiivojnimaktivnostima(Harding,1999:86).



razvojljudskogaduha(kojinemanimetafizičkinitispolni,negopovijesniimaterijalnikarakter):11

»Čovjekumujeirazmišljaostvarima,kojenimalonestojeusvezisnjegovimtjelesnimpotre-bama(upasusuprije:zarazlikuodživotinje,op.a.).Okomuseradujegledajućioblikeiboje,uhouživaslušajućiskladnezvukoveiglasove.Najposlije,umuživarazmišljajućiirazmatrajućiostvarimaspoznaje,oljudima,osvijetuovomionom,osvrsičovjeka.Točisto,bezinteresnoudovoljenjeurazmišljanjuvrelojefilozofiji.Filozofbavisespoznajamacjelokupnespoznaje;onihnajprijepromatrakakovesu,ondaispitujeuzroke,zaštosuupravotakoveinaj-poslijeustanovljujesvrhu,kojaimjenamijenjena.«(Str.14)

»Popisupotrebljenihdjela«,odnosnonepotpunuznanstvenubibliografijuod14knjiga,12većinomnavedenihnanjemačkom(kao‘linguafranca’uAustro-ugarskoj),aponekenafrancuskomiengleskomjeziku,osimknjigehrvatskogfilozofaFranjeMarkovića,trebalobitekistražiti.Svakakobibilozanimljivosaznati u kojojmjeriTruhelkaprihvaća ili kroz ‘ženski interes’modificiraznanstveneifilozofskespoznajeautorakojenavodiuliteraturi,kaovećspo-menutogSchopenhauera.U‘predmetnomkazalu’(stvarnomsadržaju),pisma suobrađenakaopoglav-ljaizudžbenika,svakosnatuknicamaizvlastitogtematskogpodručja.Pri-mjerice:

3. Pismo. Pitanja.Spoznaja.Duša;umiduh.Iskustvoirazmišljanje.Dušev-nakultura,obrazovanost.Filozofija.Znanjeisuđenje.Obrazova-nostuširemsmislu.Obrazovnirad.Spoznajasamogasebe.Prvot-nepojaveduše.Osjet,zamjedba,čuvsto,misao,volja....9–20

17. Pismo. Etičkačuvstva.Dobro i zlo.Učincidobra i zladjela. Interes idužnost.Grizodušje.Savjest.Slobodnavolja.Moralnačuvstva.Platonovaidejaodobru.Čuvstvapotporadužnosti...171–177

Radiuvidaupisma,ukratkoćuizložitinjihovsadržaj,kojiseformalnopo-dudaraspregledomfilozofijskihdisciplinaubilokojemudžbenikuilipriruč-niku.No,prijetogaosvrnutćusenaprvadvapisma(uvodizahvalu)kojasmatramprogramatskimimanifestnim.Uuvodnompismu,prožetomautobiografskimcrtama,opisanajesreća dje-tinjstva kao harmoničan odnos (primarne) ljudske zajednice s prirodom, snamjernom reminiscencijomna zlatno doba čovječanstva.Udječja jeusta(svojavlastita)postavljeno izvornoSokratovopitanje:»kakobismo trebaliživjeti?«Platonovodgovor(očev)ovrliniljepoteidobrotekaoonoj‘sretnojformuli’uživotupojedincainadobrobitzajednice,prepoznatjekaoutopijskizahtjeviidealnisan(isamneiscrpan,kaoifilozofijskigovor).Udrugom,takođerautobiografskompismu(označenomkaoSpomen-listak),iznosisedrugiPlatonovideal,građansko prijateljstvo (kaopolitički temeljljudskezajednice,usp.Brunkhorst,2005)kojejesnagomautoričineimagi-nacije transponiranonaženski rod(isključen iz togapojma), transgresijomodnosa učitelj/ica – učenik/ca. Pokušat ću opisati snagu tog subverzivnog prijenosa.RomansetemeljinahistorijskojčinjenicidajeJagodaTruhelka,kaoautoricaromana,bilanegdašnjaMagdaleninaučenica,samapostalauči-teljicom,aumeđuvremenuobjesuseprivatnodopisivale kaoprijateljice.Utomjeopisuprisutnonekolikoženskihidentitetaivišerelacija:autorica/spi-sateljica/prijateljica; učiteljica/učenica i djevojčica/djevojka/odrasla žena. IJagodaiMagdalenahistorijski prolazekrozsveidentitete,alizauzimajurazli-čitepozicijeudinamicisvojih(privatnihiprofesionalnih)odnosa.Međutim,uromanusvisetielementi(identitetiirelacijeprivatno/javno)umrežujukaokvalitativnonovaprojekcija(fikcija,konstrukcija,umjetničkatranspozicija)



njihovazajedničkogiskustva:objepletu,pišućiipoučavajući(radoznalošćuiznanjem)genealoškivijenac,prenosećigadalje.Namjernimumnažanjemiispreplitanjemženskihidentiteta,Truhelkajekreiralanovidruštveni(rodni)identitet.Metaforaovijencuzasluživalabiposebnupozornost,manjeuišči-tavanju simbolikečina kojim se (post festum) vrednuje neko individualnopostignuće(lovorov,svadbeni,trnovvijenac),avišekrozsimbolikuprocesaživoga tkanja.TomjesimbolikomTruhelkaizrazilavitalističkuidejuo‘po-mlađivanju’, kod nje doslovce o pomlađivanju čovječanstva kroz naraštaj.Međutim,taidejaimaneštodrukčijeznačenjeuetici mladosti(1908.)njezinasuvremenikaMoritzaSchlicka(filozofaipokretačaBečkogakrugaantimeta/fizičara).Slavljenje‘pomlađivanja’(Verjüngung)kaosredišnjaidejateetike,»izvedenajeizNietzschea,JohnaRuskina13iJean-MarieGuyaua«,anjomseizražava(univerzalni)»duhmladosti«(»jerjeonsmisaoživota«)genija14 koji»uvijekpulsiradječjimduhom(Kindlichkeit),kaoisvakopravoodušev-ljenje«(Johnston,1993:201).Uobajeslučajavidljivrodni aspekt etike(usp.Kodrnja,2005),stimdaSchlickovuniverzalnipristupimplicitnoisključuježenu,aTruhelkinobuhvaća oba roda:

»Učenicemoja!Moždaćekogoddoćipaćereći,datiuistinuinepostojiš,dajatebetekza-mišljamsebi,dasistvormojemašte,kojimiupravotreba,damuupravimovapisma.Tanassumnjanimalonesmijedasmeta,nitebe,nimene;mi,t.j.tiija,znamo,datiuistinupostojiš,dasiživadušomitijelom,dajesi,dasibilaidaćešbiti.Ijošviše:menećenestati,atićešostatiidalježivjetiinikadanećešprestatidabitišeš,doklegodbudemladežiimednjomsitnihdjevojčica,kojehoćedabudučitaviljudi.«(Str.5)

Sljedećihpetpisamaposvećenojeobjektivnojisubjektivnojspoznaji(»knji-ziprirodeisvijetaivlastiteduše«),odnosnopsihologijiilogici.Čakdevetpisama posvećeno je »estetičkim čuvstvima« i estetičkim kategorijama uumjetnosti(slikarstvu,kiparstvu,arhitekturi,glazbiipjesništvu);četiripismaetici,asedampraktičkojfilozofijisopćekulturnimtemama(komuniciranjuiprijateljstvu,modiičitanjuknjiga,ljudskomraduieticikao»mudrostiživo-ta«,te»umnojobrazovanosti«ženeiuloziujavnosti).VećovakoletimičanpregleddajenaslutitidaTruhelkafilozofijipristupazainteresirano,kaoživoj praksi, beznamjereizgrađivanjakonzistentnog(značilitozatvorenog?)filo-zofijskogsustava(štobitakođertrebaloispitati).Usvakomslučajuvažnojeistaknutidavelikimmisaonimtradicijamaiklasičnojliteraturi,15kojuuzPla-

11

Naglašeni materijalizam nije isto što i atei-zam.IakouTruhelkenemanitragareligioznepobožnosti, ona ipak rabi uobičajene fraze:‘blagoslov Onoga’, ‘u ruke tvorca’, ‘bog tidaoljepotu’isl.

12

Rehmke:Die Seele desMenchen, Jodl: Le-hrbuch der Psychologie, Prof.Dr.H. Forel:HygienederNervenunddesGeistes,Scho-penhauer:DieWeltalsWilleundVorstellung,ViktorCousin:Duvrai,dubeauetdubien,Spinoza: Ethik, Paulsen: System der Ethik,Blackie:Self edukation,Carrière:Aesthetik,H. Taine: Philosophie de l’ art, Proels:Ae-sthetik,Knochfuss:AllgemeineKunstgeschi-chte,Ruskin:Vorträge überKunst, Leixner:AesthetischeStudien,Muther:GeschichtederMalerei, Mark Aurel: Selbstbetrachtungen,Smiles:DerCharakter. –DiePflicht,Emer-son:GesellschaftundEinsamkeit,Hilty,Prof.

Dr.: Lesen und Reden, Goerth: EinführungindieDichtkunst,W.Fred.:PsychologiederMode, Benedetto Croce: Aesthetik als Wi-ssenschaft desAusdrucks i Prof. Dr. Fr. pl.Marković:Predavanjaoestetici.

13

Ruskinjejedanodautorasnjezinapopisa.

14

Orodugenija,njegovimmitskimkorjenimaipitanjuzaštose»uzumjetnicenijevezalapre-dodžbabožjeodabranice–ženskoggenija«,višeuKodrnja(2001).

15

U24.pismu,kojejeucijelostiposvećenoiz-borulektireinačinučitanja,većinapredlože-nihklasika(uključujućihrvatskeislavenske,kaoinarodnupoeziju)idanassenalaziuop-ćeobrazovnomškolskomkurikulumu.



tonaiAristotelačestoiobilatocitira,apogotovo»onojmudračkojškoli«(sto-icima),duguje vlastite uvide i nadahnuća.Otudajeirazumljivodanakrajuknjigeučenicisavjetuje(njojjesavjetovalaMagdalena)kakojezanju,poslijezavršeneškole,»najboljivodičnaživotnojstazifilozofija«.Uisticanjufilo-zofijekao»kulturesrcaiuma«,Truhelkajemnogobližaizvornomznačenjuteljubavi k mudrostiodnovovjekovneinstitucije filozofijekojajepotisnulapathosukoristratia.Spajajući»razumi strast« (JaneAusten) filozofija je jednakodostupnaimuškarcimaiženama,tvrdiona.Takvimseshvaćanjemodlučnosuprotstavilaraširenojmizoginijisvojihsuvremenika(posebnoogla-šenojuOttaWeiningera,kojiježenusvodionaseksiprostituciju).Ukazu-jućinapozitivneprimjerevelikih ljudi,revolucionarneOlympedeGouges,autoriceDeklaracije o pravima žene i građanke(1791),giljotiniraneupravozbog svojih stavova (usp. Iveković, 1981: 15), te na suvremenu dobitnicuNobelovenagradezamir (1905.),barunicuBerthuvonSuttner,16Truhelkaženu(u)budućnostividikrozutopijskusliku»savršenoprosvijetljenežene«,kojaćekrozhumanizacijuodnosaizmeđuspolovabitnoutjecatinaizgradnjucivilizacije miranaZemlji:

»Savršenoprosvijetljenažena,kojaćeseputemnaukeumnoizjednačitismužem,znatćesebidasačuvanetaknuteionevrline,štojeodlikovahuidoseleispredmuža…atimćevrlinamasvojimdjelovanjemujavnomživotuizvanju,dablažiljuteoprekeuborbizakruh,da timborbamaoduzmekrutostnasilja,da izmiruje,zbližuje,dapomažepoznavanje i razu-mijevanjeljudi,danesnošljivostsuzbijestrpljivošću,osvetupredusretneoproštenjem,mržnjuljubavlju,uriječdabudemironosnica,kojaćenapokonprivestičovječanstvoknjegovupravomodređenju:čistomečovještvu.«(Str.326)

Navedena djela

Bahovec, Eva (2002) »Feminizam kao epistemologijski projekt«, Zarez, Zagreb (80/2002),str.23.

Barilar,Vesna(ur.2000)Aktivistkinje. Kako »opismeniti« teoriju,Centarzaženskestudije,Zagreb.

Benhabib, Seyla (1999) »Postmodernističke epistemologije: odgovor Jeanu-FrançoisuLyotardu«, u: Linda Nicholson (ur.), Postmodernizam/postfeminizam, Liberata, Ženskistudiji,Zagrebstr.96–116.

Brunkhorst,Hauke(2004)Solidarnost.Od građanskog prijateljstva do globalne pravne zajednice,Beogradskikrug,Beograd/Multimedijalniinstitut,Zagreb.

Čačinovič,Nadežda(2000)U ženskom ključu.Ogledi u teoriji kulture,Centarzaženskestudije,Zagreb.

Despot,Blaženka(2004)»Oslobađanježeneizmeđupolitičkeiljudskeemancipacije«,u:GordanaBosanac(ur.),Izabrana djela Blaženke Despot,Institutzadruštvenaistraživanja,Ženskainfoteka,Zagreb,str.194–198.

FieldBelenky,Mary/McVickerClinchy,Blythe/RuleGoldberger,Nancy/MattuckTa-rule,Jill (1998)Ženski načini spoznavanja.Razvoj sebstva, svojeg glasa i svojeg duha,Ženskainfoteka,Zagreb.

Gross,Mirjana/Szabo,Agneza(1992)Prema hrvatskome građanskom društvu.Društveni razvoj u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji šezdesetih i sedamdesetih godina 19. stoljeća,Glo-bus:Zagreb.

Harding,Sandra(1999)»Feminizam,znanostikritikeprosvjetiteljstva«,u:LindaJ.Nic-holson(ur.),Feminizam/postmodernizam,Liberata,Ženskistudiji,Zagreb,str.76–95.

Iveković,Rada(1981)»Studijeoženiiženskipokret«,u:Marksizam u svetu,Beograd,br.(temat»Studijeoženiiženskipokret«,ur.RadaIveković),str.5–48.



JakobovićFribec,Slavica(2005i)»Pisatiunatoč‘dužnostimaženskim’:IvanaBrlićMa-žuranić«,U:Treća,(1–2/2005),Zagreb,str.50–58.

JakobovićFribec,Slavica(2005ii)»Imenovanje,ženskisubjekt/ivitet iorođenočitanjekulture«,u:GordanaBosanac/HrvojeJurić/JasenkaKodrnja(ur.),Filozofija i rod,Hrvat-skofilozofskodruštvo,Zagreb,str.257–278.

JakobovićFribec,Slavica(2006i)»MarijaJurićZagorka:protagonisticanenapisanepovi-jestihrvatskogfeminizma«,Republika,(6/2006),Zagreb,str.14–24.

Jakobović Fribec, Slavica (2006 ii) »Marija Jurić, Zagorka«, »Adela Milčinović«, u:FranciscadeHaan/KrassimiraDaskalova/AnnaLoutfi(ur.),A Biographical Dictionary of Woman’s Movements and Feminisms in Central, Eastern, and South Eastern Europe, 19th and 20th Centuries,CentralEuropeanUniversityPress:Budapest,NewYork, str.195–200,340–344.

Jurić,Hrvoje(2005)»Svijetkaosamovolja ipredrasuda«,u:GordanaBosanac/HrvojeJurić/ JasenkaKodrnja (ur.),Filozofija i rod,Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, str.49–66.

Johnston,WilliamM(1993)Austrijski duh.Intelektualna i društvena povijest 1848–1938.,Globus,Zagreb.

Kašić,Biljana(2005)»Ženskistudiji:feminističkaepistemologijaiepistemologijskasa-vezništva«, u:GordanaBosanac/Hrvoje Jurić/ JasenkaKodrnja (ur.),Filozofija i rod,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb,str.119–132.

Kodrnja,Jasenka(2001)Nimfe,muze,eurinome.Društveni položaj umjetnica u Hrvatskoj,Institutzadruštvenaistraživanja,Zagreb.

Kodrnja,Jasenka(2005)»Rodniaspektietike«,u:GordanaBosanac/HrvojeJurić/Jasen-kaKodrnja(ur.),Filozofija i rod,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb,str.107–118.

Kodrnja,Jasenka,(/ur./2006.)Rodno/spolno obilježavanje prostora i vremena u Hrvat-skoj,Institutzadruštvenaistraživanja,Zagreb.

Kolešnik,Ljiljana (2006)»Likovneumjetnice«,u: JasenkaKodrnja (ur.)Rodno/spolno obilježavanje prostora i vremena u Hrvatskoj,Institutzadruštvenaistraživanja,Zagreb,str.221–246.

Nicholson,Linda(/ur./1999)Feminizam/ postmodernizam,Liberata,Ženskistudiji:Za-greb.

Matijašević,Željka(2005)»Histerijairod«,U:GordanaBosanac/HrvojeJurić/JasenkaKodrnja(ur.),Filozofija i rod,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb,str.213–224.

Suvin,Darko(2006)Gdje smo? Kuda idemo? Za političku epistemologiju spasa.Eseji za orijentaciju i djelovanje u oskudnom vremenu,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb.

Šilović-Karić,Danja(2004)»Domaće ognjište–prviženskilistuHrvatskoj«,u:AndreaFeldman (ur.),Žene u Hrvatskoj.Ženska i kulturna povijest, Institut»VladoGotovac«,Ženskainfoteka:Zagreb,str.181–190.

Truhelka,Jagoda(1910)U carstvu duše. Listovi svojoj učenici,NakladaknjižareRadosla-vaBačića,Osijek.

Veljak,Lino (2005)»Ontologizacija rodnediferencijekaoapstraktna antitezaklasičnojmetafizici«, u:GordanaBosanac/Hrvoje Jurić/ JasenkaKodrnja (ur.),Filozofija i rod,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb,str.7–22.

Vukajlović,Željka(2006)»Književnice«,u:JasenkaKodrnja(ur.),Rodno/spolno obilje-žavanje prostora i vremena u Hrvatskoj, Institut za društvena istraživanja, Zagreb, str.247–264.

16

VišeuJohnston,1993:330–332.



Slavica Jakobović Fribec

Feminist Epistemology Explained to a GirlWoman’s Subject of Knowing in Epistolary Novel of Jagoda Truhelka

In the Empire of a Soul. Letters to My Pupil (Osijek, 1910)

SummaryFrom the perspective of contemporary feminist epistemology (women’s ways of knowing and the politics of feminist criticism), Truhelka’s novel from the beginning of the 20th century is placed in the tradition of the first wave of feminism (in which, a woman, in order to emancipate as a »human« first has to constitute herself as a female citizen). In the paper, it is shown that wo-men, through the process of subjectivity and through the strategies of writing, have constituted themselves as the subjects of knowing, and through the process of education, as the subjects of knowledge. That historical change didn’t happen only through a discourse of women’s writing (as produce of meaning) but also through a discourse of women’s teaching (in the transfer of knowledge) and so it’s happening today in a discourse of women’s knowing as the change in contemporary (epistemological and scientific) paradigm.

Key wordsepistemology,feminism,historyofphilosophy,culture,science,knowing,freedom,genderandgenre

Documents

Feministička epistemologija objašnjena djevojčiciFeministička epistemologija objašnjena djevojčici Ženski spoznajni subjekt u epistolarnom romanu Jagode Truhelke U carstvu duše