Financije poduzea

CILJEVI I ZADACI FINANCIRANJA

1. CILJEVI FINANCIRANJA

- maksimalizacija profita nasuprot stvaranja vrijednosti

- menadment nasuprot dioniaru

- normativni cilj

FINANCIJE se bave investiranjem sredstava u imovinu to sa svoje strane odreuje veliinu poduzee, njegovu profitabilnost, poslovni rizik i likvidnost

obuhvaaju postizavanje najbolje kombinacije financiranja i dividendi, to odreuje financijska optereenja i financijski rizik

se mogu definirati kao vjetina i znanost upravljanja novcem

FINANCIJSKI SUSTAV moemo shvatiti kao i kolekciju trita, osoba i investicija, zakona, reguliranja i tehnika preko kojih su obveznice, dionice i drugi vrijednosni papiri treni, a kamatne stope odreene. Nemogue je odvojiti ekonomski sustav i njegovo financiranje od financijskog sustava

CILJ PODUZEA je da se stjee imovina iji oekivani povrat nadmauje njezine trokove, da se financira onim instrumentima u kojima postoji odreena prednost, porezna ili neka druga, i da se za dioniara provodi smislena politika dividendi

CILJ PODUZEA = maksimiziranje bogatstva dioniara

TRI OSNOVNA ORGANIZACIJSKA OBLIKA POSLOVNIH FINANCIJA SU :

1. Poslovne firme koje imaju samo jednog vlasnika (Sole Proprietirship) ili inkosna poduzea

2. Poslovne firme koje djeluju kao partnerstva (Partnership)

3. Korporacije, prema emu se poslovne financije u njima nazivaju korporacijske financije

FUNKCIJE FINANCIRANJA obuhvaaju tri glavne vrste odluka koje poduzee treba donijeti, a to su :

1. Odluke o investiranju

2. Odluke o financiranju i

3. Odluke o dividendi

OBRTNA SREDSTVA U POLITICI LIKVIDNOSTI PODUZEA

Politika likvidnosti ima u pogledu formiranja likvidnih sredstava sljedee zadatke:

Limitiranje pojedinih novanih izdataka, tako da ne prekorae raspoloiva likvidna sredstva poduzea

Raspoloiva likvidna sredstva poduzea

Testiranje utjecaja investicionih programa na likvidna sredstva poduzea

Formiranje takvog stanja raspoloivih sredstava koje omoguuje udovoljavanje oekivanim i neoekivanim obavezama

Predvianje izvora i oblika financiranja

Ocijenjivati politiku raspodjele dobitka sa stajalita likvidnosti

IZRAUNAVANJE KOEFICIJENTA OBRTAJA OBRTNIH SREDSTAVA

1) Koeficijent obrtaja obrtnih sredstava na nivou poduzaa. On je definiran kao odnos ukupnog prihoda (P) prema prosjeno koritenim obrtnim sredstvima (S) u jednoj poslovnoj godini k = P/S

2) Koeficijent obrtaja obrtnih sredstava po pojavnim oblicima

a) Knjigovodstvena metoda

K = osnova obrtaja/prosjeno stanje

Prosjene zalihe izraunavaju se na temelju zbroja njihovih vrijednosti na poetku godine i krajem svakog mjeseca podijeljen sa 13

b) Metoda trajanja obrtaja D = S*360/T

D = dani trajanja obrtaja

S = prosjeno stanje

T = osnova obrtaja

Koeficijent obrtaja = 360/D

Nakon toga dani trajanja obrtaja se izraunavaju D = 360/k

MJERENJE LIKVIDNOSTI

Moemo je mjeriti :

a) Raspoloiva koliina novca + novani primici novani izdaci = 0

b) Raspoloiva koliina novca + novana primanja/novana izdavanja = 1

c) Raspoloiva koliina novca + novana primanja/novana izdavanja * 100 = %

Kop = 100/100 - % rizika

Kop > 1 oznaava kolika su obrtna sredstva po svakoj novanoj jedinici obaveze

PITANJA POLITIKE LIKVIDNOSTI

Pitanja koja treba rijeiti :

a) Odnos likvidnosti i rentabilnosti

b) Odnos likvidnosti i rizika

c) Da li je uope nuno voditi politiku likvidnosti

d) Obrtna sredstva za pokrie nedovrene proizvodnje

e) Obrtna sredstva za pokrie zaliha gotovih proizvoda

f) Obrtna sredstva za pokrie potrivanja iz poslovnih odnosa

Utvrivanje ukupne realne (neto) potrebe u obrtnim sredstvima

Ukupna potreba u obrtnim sredstvima iznosi : I = Ib U

METODA UTVRIVANJA POVREMENIH OBRTNIH SREDSTAVA

1. Metoda presjeka bilance

Shema bilance

AKTIVA PASIVA

Konto Naziv konta iznos ukupno

Konto Naziv konta iznos ukupno

Presjek bilance se u pravilu sastoji od 6 podbilanci :

Podbilanca 1 : osnovna sredstva i plasmani i njihovi izvori

Podbilanca 2 : osnovna sredstva u funkciji i njihovi izvori

FINANCIJSKI SUSTAV PODUZEA

Financije (novac) su presudne za:

1. Osnutak poduzea

2. Tekue poduzee

3. Razvoj poduzea

Financijski koncept poduzea: sve poslovne i razvojne odluke koje su i ostvarene imaju financijske implikacije na:Bilancu (aktivu i pasivu) ; Raun dobiti i gubitka (prihode, rashode i financijski rezultat) ; Raun novanih tijekova (cash flow)

FINANCIJSKI CILJEVI PODUZAA

Glavni cilj poduzea je maksimalizacija dobitka (profita) vlasnika kapitala i opstanak poduzea

Meuovisnost odluka:

1. Odluka o ulaganju (investiranju) u materijalnu, financijsku ili drugu imovinu i njena realizacija

2. Odluka o financiranju

3. Odluka o dividendi i zadranom dobitku

Pomoni financijski ciljevi:

1) Maksimalizacija neto dobitka u dugom roku (dividendni dobitak, zadraani dobitak, priuvni dobitak). Zarada po dionici je bolji kriterij i mjera profitabilnosti nego ukupni profit

2) Jaanje financijske snage:

a) Kvantitetu financijske snage predstavlja obujam i vrijednost imovine

b) Kvalitetu financijske snage

3) Suprotnost interesa i ciljeva u dionikom drutvu (cilj vlasnika-dioniara, menadera, djelatnika, drave)

to ini kvantitetu financijske snage:

1. Trajna sposobnost plaanja svih obveza u roku

2. Trajna sposobnost kratkoronog financiranja tekueg poslovanja i dugoronog financiranja razvoja

3. Trajna sposobnost profitabilnog ulaganja u materijalnu i drugu imovinu

4. Ouvanje imovine vlasnika

5. Poveanje imovine vlasnika ostvarenjem i zadravanjem neto dobitka

6. Trajna sposobnodt zadovoljenja financijskih potreba djelatnika, menadera i fiskusa (drave)

Kvalitetu financijske snage uvjetuje:

Mogunost poslovanja i zbog toga je primaran s obzirom na kvantitetu i bez obzira na kvantitetu

Ako nema kvalitetne sposobnosti plaanja, investiranje i slino nema mogunosti dobrog poslovanja i opstanka poslovanja

POJAM FINANCIRANJA

U irem smislu se pod financirenjem podrazumijeva dinamian proces:

1. Pribavljanje novca (kapitala) za tekue i razvojne potrebe poduzea

2. Ulaganje novca u materijalnu, financijsku i drugu imovinu

3. Vraanje novca kapital se oslobaa

4. Dinamian proces usklaivanja izvora financiranja s ulaganjima po obujmu i roku

VRSTE FINANCIRANJA

1. Prema roku raspoloivosti izvora:

a) Kratkorono financiranje

b) Srednjerono financiranje

c) Dugorono financiranje (prema ronim i neronim izvorima)

2. Prema porijeklu izvora

a) Unutarnji (interni) izvori (amortizacija, zadrana dobit, priuve)

b) Vanjski (eksterni) izvori

3. Prema vlasnitvu

a) Vlastiti (neroni) izvori (dioniki kapital, partnerski ulozi, kapital inoksnog vlasnitva)

b) Tui (roni) izvori (sve vrste kratkoronih i dugoronih obveza, dugovi)

FINANCIRANJE DUGOM

1. Kratkotrajni dug osigurava jeftinije financiranje zbog kraeg razdoblja plaanja kamata i u pravilu nie kamatne stope (cijene)

2. Financiranje dugoronim dugom je skuplje zbog dueg razdoblja plaanja kamata i u pravilu vee kamatne stope (cijene)

NAELA FINANCIRANJA

1. Naelo sigurnosti financiranja = financiraju se oni poslovni pothvati iz kojih e se uloeni novac sigurno vratiti stupanj rizika je najmanji (Sigurnost poduzea, Sigurnost vjerovnika)

2. Naelo stabilnosti financiranja = sposobnost stabilnog (postojanog) financiranja poduzea tj. da ono iz vlastitih izvora i pozajmljenih financija financira poslovni proces

Koef.stabilnosti poduzea = dugotrajna imovina/dugoroni izvori < 1

3. Naelo likvidnosti

a) U irem smislu : sposobnost pretvaranja dijelova imovine iz jednog oblika u drugi. Sposobnost cirkuliranja imovine

Koef.teenja (obrtanja) kratkorone imovine = financ.uinak kratk.imovine/kratkotrajna imovinaBroj dana vezivanja (trajanja) kratk.imovine = 365/koef.teenja (obrtanja)

b) U uem smislu : sposobnost nenovane imovine da se pretvori (transformira) u novac (gotovinu). Unovivost, utrivost imovine. Stupanj likvidnosti (I.,II. i III.stupnja)

4. Naelo solventnosti = solventnost je sposobnost plaanja svih obveza u roku njihova dospijea. Insolventnost je nesposobnost plaanja obveza u roku dospijea

Koef.solventnosti = raspoloivi novac/dospjele obveze

5. Naelo rentabilnosti = potrebno je ostvariti to vei financijski rezultat (dobitak) sa to manjim ulaganjima.

Mjerenje rentabilnosti :

Stopa prinosa vlastitog kapitala = neto fin.rezultat(neto dobitak)/vlastiti kapital x 100

Omjer pokazuje rentabilnost vlastitog (temeljnog) kapitala

Stopa prinosa ukupnog kapitala = bruto fin.rezultat(bruto dobitak)/ukupni kapital x100

Omjer pokazuje rentabilnost ukupnog (vlastitog i tueg) kapitala

6. Naelo prilagodbe financiranja

a) Sposobnost pribavljanja dodatnog novca iz vlastitih i tuih izvora financiranja

b) Sposobnost prijevremene otplate dugova

7. Naelo rizika financiranja

a) Rizik vjerovnika da nee naplatiti svoja potraivanja

b) Rizik od negativnog financijskog rezultata

8. Naelo povoljne slike financiranja = sliku financiranja nam daje bilanca

Bilancaje sustavni pregled imovine, kapitala i obveza na odreeni datum. Sastoji se od dva sastavna dijela,aktiveipasive.

Bilanca je jedan od pet financijskih izvjetaja koje obvezno godinje sastavljaju trgovaka drutva. Bilanca pokazuje financijski poloaj drutva, imovinu kojom rapolae drutvo, obveze drutva i vlasniku glavnicu.

Osnovno pravilo bilance je ujednaenost aktive i pasive i to tako da aktiva prikazuje imovinu po njenim vrstama i likvidnosti (unovivosti), a pasiva prikazuje izvore, po njihovim vrstama i ronosti, tj. pasiva odgovara na pitanje iz kojih izvora je steena ukupna imovina drutva, iz vlastitih ili tuih izvora i koliko su trajni ti izvori.

Takozvano zlatno pravilo financiranja upuuje da imovinu dugog roka upotrebe (primjerice nekretnine i opremu) treba financirati izvorima isto tako dugog roka dospijea. Financiranje suprotno ovom pravilu dovodi do nemogunosti izmirivanja obveza o njihovu roku tj. dovodi do insolventnosti drutva

9. Naelo neovisnosti financiranja = neovisnost poduzea o tritu novca i kapitala, o vjerovnicima (dobavljaima, kreditorima i sl.)

PRAVILA FINANCIRANJA = za osiguranje zdravijeg financiranja poduzea

1) Horizontalna pravila financiranja = odnos pojedinih dijelova aktive (imovine) i pojedinih dijelova pasive (izvora) da bi se postigla i odravala solventnost i rentabilnost poduzea

2) Vertikalna pravila financiranja = omjer pojedinih dijelova pasive, izvora financiranja po porijeklu (vlastiti i tui), po raspoloivosti izvora (kratkoroni i dugoroni)

a) omjerom vlastitih i tuih izvora financiranja (1:1) osiguravamo :

- sigurnost povrata kapitala vjerovnicima

(A) (P)

IMOVINA VLASTITI IZVORI

100kn(100%) 50kn 50%

TUI IZVORI

50kn 50%

- prihvatljivi trokovi financiranja

- neovisnost poduzea u voenju poslovne politike

- financijska prilagodljivost

b) omjer vlastitog i priuvnog kapitala vei priuvni kapital prua veu sigurnost vlastitog kapitala

Ostala pravila financiranja :

3. Pravilo financiranja 2:1 / current ration, bankers-ratio = omjer kratkorone (likvidne) imovine poduzea i kratkoronih izvora financiranja (dugova) treba biti 2:1

Omjer ope likvidnosti = kratkotrajna imovina/kratkoroni izvori

To je sluaj kada se pojavljuje radni kapital

4. Pravilo financiranja 1:1 = suma novca, kratkoronih vrijednosnih papira i kratkoronih potraivanja treba biti jednaka sumi kratkoronih izvora financiranja:

Novac + kratkoroni vrij.papiri + kratkorona potraivanja = kratkoroni izvori (obveze)

5. Pravilo o omjeru novca i kratkoronih izvora = pokuava normirati minimalnu svotu novca (gotovine) u odnosu na kratkorone izvore financiranja (dugove) koja bi osigurala solventnost poduzea. (20% (12%) gotovine od vrijednosti kratkoronih obveza)

=novac/kratkoroni izvori (dugovi) x 100

Prvi dio gradiva zavren = prvo pitanje na ispitu

PREDNOSTI (legalni organizacijski oblik)

POJEDINANE

PARTNER

KORPORACIJE

-vlasnik dobija sve profite, ali i sve gubitke

-niska razina trokova organizacije

-porez na dohodak kao osobni porez vlasnika

-tajnost

-lak nestanak

-moe vie poveati kapital nego pojedinana firma

-posuivaka snaga je poveana zbog vie vlasnika

-vee koristi od menaderske sposobnosti

-moe dobiti dobre slubenike

-dobitak se oporezuje kao osobni prihod partnera

-vlasnici imaju ogranienu odgovornost kojom garantiraju da ne mogu vie izgubiti nego investirati

-mogu postii veliki iznos udjela u trenju dionica

-vlasnik je lako transveribilan

-dug ivot firme

-ne prestaje smru vlasnika

-moe unajmiti profesionalne menadere

-moe lake rirti udjele za pristup tritu kapitala

-ima odreene porezne prednosti

NEDOSTACI

-vlasnik ima ogranienu sposobnost

-ukupno bogatstvo se moe uzeti za podmirenje duga

-ogranieni fond za razvoj

-vlasnik je akter svih odnosa

-nastaju tekoe zaposlenima u smislu dugorone karijere

-gubi se kontinuitet smru vlasnika

-vlasnici imaju ogranienu sposobnost i mogu pokrivati financijski manje sposobne partnere

-smru partnera nestaje firma

-potekoe isplate ili transfera vlasnika

-potekoe poduzimanja iroke skale operacija

-porezi su vei poto je korporacijski prihod oporezovan i dividende isplaene radnicima su ponovo oporezovane

-skuplje je organizirati korporacije nego druge poslovne oblike

-subjekti su veih vladinih regulacija

-zaposlenima esto nedostaje vlastiti interes u firmi

-gubi se tajnost poto dioniari dobivaju financijska izvjea

PROBLEMATIKAFINANCIRANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEA

1. POETNO FINANCIRANJE

1.1. POETNI TEMELJNI KAPITAL ZA OSNUTAK PODUZEA

Temelj financiranja i financijske stabilnosti

Struktura ovisi o tome kakvo se poduzee osniva :

a) inoksno poduzee - nije potrebno pravno povezivanje s partnerima i dioniarima ; poduzetnik sam osigurava potreban kapital, upravlja poduzeem i snosi rizik poslovanja

b) partnersko poduzee dva ili vie suvlasnika (partnera) upravljaju poduzeem, snose rizik, dijele odgovornost, odluuju o dobiti ; poetni temeljni kapital formira se iz trajnih uloga partnera

-moe biti ope ili limitirano partnerstvo ; prednosti su da lake osiguraju kapital

-kod opeg partnerstva svi partneri za poslovanje poduzee odgovaraju solidarno, ukupno svojom poslovnom i osobnom imovinom, a kod limitiranog partnerstva jedan ili vie opih partnera odgovaraju za dugove i gubitke ukupno svojom imovinom dok ostali partneri imaju ogranienu odgovornost do veliine svoga uloga

c) dioniko drutvo temeljni kapital osiguravaju dioniari kupnjom dionica ; odgovornost suvlasnika limitirana do veliine uloenog kapitala

1.2. Poetni pozajmljeni kapital za osnutak poduzea a) financijski problemi bankarski krediti

b) franizing uspostava dugorone poslovne suradnje s velikim poduzeima

c) najam (leasing)-dugoroni dug koji se vraa nakon odreenog vremena

2. TEKUE FINANCIRANJE

financiranje stalne (fiksne) i promijenjive (varijabilne) komponente kratkotrajne imovine

nemaju pristup tritu novca kao velika poduzea

nedospjele obveze prema dobavljaima (beskamatni kredit)

vremenska razgranienja, plae i porezi

faktoring

3. RAZVOJNO FINANCIRANJE

Prednost malih i srednjih poduzea prilagodljivost (fleksibilnost) tehnolokim i trinim i drugim promjenama ;

Potrebno osigurati :

a) Dodatni vlastiti kapital za financiranje razvoja = Inoksno poduzee iz financijskog rezultata ; Partnersko i dioniko akumuliranjem zadranog dobitka i privlaanjem novih uloga ; Amortizacija;Najam;Franizing

b) Dodatni pozajmljeni kapital za financiranje razvoja

FINANCIRANJE OSNUTKA MALOG I SREDNJEG PODUZEA

Kako i iz kojih izvora pribaviti potreban novac?

1) VLASTITI IZVORI NOVCA

a) vlastiti novac poduzetnika (uteeni novac poduzetnika ili novac od prodaje imovine)

b) vlastiti novac ulagatelja (uteeni novac lanova obitelji/prijatelja ; ulozi privatnih ulagatelja ; ulozi tvrtki poduzetnikog kapitala ; ulozi drutava za ulaganje u mala poduzea ; ulozi velikih poduzee, banaka...)

2) TUI IZVORI NOVCA

a) krediti lanova obitelji, prijatelja, privatnih kreditora

b) krediti banaka i tedionice

c) krediti nebankarskih financijskih institucija

3) STRUKTURA POETNOG FINANCIRANJA

3.1. Omjer vlastitog novca i tueg kapitala (pravilo financiranja 1:1)

- vlastiti novac + novac ulagatelja = vlastiti, trajni kapital (equity capital)

- novac kreditora = tui kapital (debt capital) (dug)

- sigurnije zapoeti veim udjelom vlastitog kapitala

3.2. dugorono i kratkorono kreditiranje

- dugorono kreditiranje omoguuje poduzetniku stvaranje vlastite imovine tijekom viegodinje otplate kredita

(> 5godina)

- kratkorono kreditiranje zadovoljava kratkorone potrebe poduzetnika samolikvidirajui krediti

- ulaganja u kratkotrajnu imovinu treba financirati iz kratkoronih izvora, a ulaganja u dugotrajnu imovinu iz vlastitih dugoronih pozajmljenih izvora

FINANCIJSKE I DRUGE PRETPOSTAVKE RAZVOJA MALIH I SREDNJIH PODUZEA

1) PRAVNE PRETPOSTAVKE zakonski propisi o reguliranju osnutka, registracije i likvidacije i o financiranju, raunovodstvu i reviziji malih i srednjih poduzea

2) FINANCIJSKE PRETPOSTAVKE

a) Financijske institucije za financiranje malih i srednjih poduzea (HR kreditna banka za obnovu, HR garancijska agencija, male i srednje banke i tedionice)

b) Dugoroni krediti

c) Strani kapital (IBRD, EBRD, HPOR, HGA...)

d) Porezi, carine i druga davanja

3) OBRAZOVNE PRETPOSTAVKE srednje kole, visoke i vie kole, ostale institucije

4) ZNANSTVENE PRETPOSTAVKE sveuilita, fakulteti, znanstveno-istraivaki instituti, znanstveni parkovi)

5) SAVJETODAVNE PRETPOSTAVKE savjetnitvo za osnutak i registraciju ; investicijsko ; financijsko ; savjetnitvo za tekue poslovanje i razvoj malih i srednjih poduzea ; savjetnitvo za likvidaciju malih i srednjih poduzea

6) SERVISNE PRETPOSTAVKE raunovodstvene, financijske, marketinke, revizorske tvrtke

7) OSTALE PRETPOSTAVKE poduzetniki inkubatori ; poduzetnike agencije ; slobodne zone ; udruge poduzetnika

FINANCIRANJE I SOLVENTNOST

SOLVENTNOST (lat. Solvens, solvere = platiti, rijeiti se duga) je sposobnost plaanja svih obveza u roku. Poduzee je solventno kada je sposobno podmiriti sve obveze u roku dospijea

INSOLVENTNOST je nesposobnost plaanja. Poduzee je insolventno kada ne moe raspoloivim novcem platiti u roku dospjele obveze

STUPANJ POKRIA DOSPJELIH OBVEZA = RASPOLOIVI NOVAC/DOSPJELE OBVEZE PLAANJA x 100

UZROCI INSOLVENTNOSTI PODUZEA

A) UNUTARNJIUZROCI INSOLVENTNOSTI PODUZEA

1) FINANCIJSKA NERAVNOTEA U BILANCI

a)kratkorona i dugorona financijska neravnotea -> insolventnost moe uzrokovati neuravnoteenost pojedinih dijelova aktive i pasive, po obujmu i roku

OBRTNA SREDSTVA

KRATKORONE OBVEZE

DUGOTRAJNO VEZANA IMOVINA

DUGORONE OBVEZE

Dugorona financijska ravnotea u bilanci je ravnotea izmeu dugoronih izvora financiranja i dugotrajno vezane imovine ; Kratkorona financijska ravnotea u bilanci je ravnotea izmeu kratkoronih izvora financiranja i kratkotrajno vezane imovine ; Financijska ravnotea u raunu dobitka i gubitka je ravnotea izmeu prihoda i rashoda ; Financijska ravnotea u raunu novanih tijekova je ravnotea izmeu novanih primitaka i novanih izdataka

b) Financiranje dugoronih ulaganja u materijalnu imovinu -> dugorona ulaganja u materijalnu imovinu (zemljita, zgrade...)dugorono vezuju novana sredstva pa ih je potrebno financirati iz dugoronih izvora

c) Financiranje dugoronih ulaganja u financijsku imovinu -> ulaganja u dionice (financirati iz dugoronih izvora financiranja, posebno iz vlastitih) ; ulaganja u obveznice

d) Financiranje kratkoronih ulaganja u materijalnu imovinu -> RIZIK: mogunost nepretvaranja ulaganja u novac u odreenom roku

e) Financiranje kratkoronih ulaganja u financijsku imovinu

e.1. ulaganja u potraivanja naplata potraivanja ovisi o solventnosti kupaca, financijskoj disciplini i moguim sankcijama

e.2. ulaganja u kratkorone vrijednosne papire poduzea ulau viak svojih likvidnih sredstava u kratkorone vrijednosne papire i tako ostvaruju novani prinos. RIZICI: kod financijskih ulaganja: rizik unovenja ulaganja u roku dospijea i rizik manjeg unovenja kod prodaje prije roka dospijea

f) Struktura likvidne imovine likvidna imovina poduzea se transformira, pretvara u novac najkasnije u roku jedne godine. LIKVIDNOST (lat. Liquidius = tekui, koji tee) protonost, sposobnost nenovanih dijelova da se transformiraju u novac (gotovinu), unovivost

g) Ispala imovina iz upotrebe financiranje zamjene osnovnih sredstava ispalih iz uporabe treba provoditi iz sredstava amortizacije i dugoronih izvora (vlastiti ili tui)

2) FINANCIJSKA NERAVNOTEA U RAUNU DOBITKA I GUBITKA

a) neuravnoteenost prihoda i rashoda

1. negativan financijski rezultat ili gubitak smanjenje vrijednosti imovine i kapitala 2. neutralan financijski rezultat ako se prihodi sporo naplauju ili se ne mogu naplatiti, a rashodi se bre isplauju vjerovnicima 3. pozitivni financijski rezultat ili dobitak - prihod > rashodab) raspodjela financijskog rezultata poduzee ostvaruje bruto financijski rezultat (bruto dobitak) ; nakon isplate svih trokova (kamata, porez) ostaje neto dobitak koji se raspodijeljuje na dividendu, zadranu dobit i priuve ; isplata dividendi odljev novca isplate velikih dividendi mogu uzrokovati insolventnost poduzeac) negativan financijski rezultat nepokriven gubitak utjee na solventnost izravno smanjuje kratkotrajnu imovinu i poveava obveze prema vjerovnicima ; gubitak nee uzrokovati insolventnost ako je gubitak manji od razlike dugoronih izvora financiranja i dugotrajno vezane imovine ; tada nije naruena dugorona financijska ravnotea ; gubitak moe neskriven i skriven ; skriven gubitak nastaje zbog precjenjivanja aktive (zalihe) i podcjenjivanja pasive (obveza prema dobavljaima) moe uzrokovati insolventnost

3) FINANCIJSKA NERAVNOTEA U RAUNU NOVANIH TIJEKOVA

- naplata prihoda (proizvodi novane primitke) i isplata rashoda (proizvodi novane izdatke) proizvodi raun novanih tijekova (cash flow) koji je od velike vanosti za solventnost

- novani primici poveavaju stanje raspoloivog novca i omoguuju plaanje dospjelih obveza

- novani izdaci smanjuju stanje raspoloivog novca i slabe sposobnosti plaanja obveza

- insolventnost je uzrokovana dinaminom neusklaenou po obujmu i roku, izmeu novanih primitaka i novanih izdataka koja onemoguuje da se raspoloivim novcem podmire sve dspjele obveze plaanja u roku

B) VANJSKI UZROCI INSOLVENTNOSTI PODUZEA

- vanjski uzroci insolventnosti djeluju izvan poduzea, tj. Okruenja i pogaaju sve gospodarske i negospodarske subjekte

1. MONETARNA POLITIKA SREDINJE BANKE primarni zadatak sredinje emisione banke je stalno usklaivanje koliine novca u opticaju s potrebama gospodarskih i negospodarskih subjekata novcem. Novana masa nee uzrokovati insolventnost, ako rast novane mase u odreenom razdoblju odgovara rastu bruto drutvenog proizvoda (raspored novane mase na gospodarske i negospodarske subjekte i struktura novane mase ostaju nepromijenjeni)

2. KREDITNA POLITIKA POSLOVNIH BANAKA primarni zadatak im je da mobiliziraju slobodna novana sredstva svojim komitentima i da ga plasiraju kao kredite onima kojima je potreban (ukljuujui i meubankarsko kreditiranje)

3. PLATNI PROMET brzina prijenosa novca od dunika do vjerovnika pozitivno utjee na brze novane priljeve. U Hrvatskoj mali broj oblika i instrumenata plaanja te izostaju sankcije za nepravovremeno plaanje dovodi do irenja insolventnosti.

4. PRIMARNA I SEKUNDARNA RASPODJELA NOVCA

a) PRIMARNA na tritu se provodi posredstvom prodajnih i nabavnih cijena. Disparitet cijena dovodi do problema s insolventnou

b) SEKUNDARNA provodi se posredstvom fiskalne politike (preko plaanja poreza i doprinosa)

5. DRAVNI PRORAUN I DRUGI PRORAUNI vea porezna i druga presija negativno djeluje na solventnost poduzea

6. ZAKONODAVNA I SUDBENA VLAST zakonodavna vlast (kvalitetni zakonski propisi) ; izvrna i sudbena vlast (primjena propisa i sankcija u praksi)

7. INFLACIJA pad kupovne moi novane jedinice i opi porast cijena roba i usluga. Ako poduzee u inflaciji ima bri rast cijena robnih ulaza (nabavnih cijena) od rasta cijena robnih izlaza (prodajnih cijena) ostvaruje gubitak i postaje insolventno

8. OSTALI VANJSKI UZROCI INSOLVENTNOSTI nepovoljna opa kretanja u gospodarstvu: stagnacija i recesija gospodarstva; spor tehnoloki razvitak; nerazvijenost trita novca i kapitala; spora cirkulacija novca i kapitala; nizak ivotni standard; elementarne nepogode; ratni sukobi

STVARANJE UVJETA ZA ODRAVANJE OPTIMALNE SOLVENTNOSTI PODUZEA

1. POZITIVNA BILANNA RAVNOTEA

AKTIVA PASIVA

KRATKOTRAJNA VEZANA IMOVINA

KRATKORONI IZVORI

DUGORONI IZVORI

DUGOTRAJNA VEZANA IMOVINA

-poeljna za: solventnost, rentabilnost, novane tijekove

2. POZITIVAN FINANCIJSKI REZULTAT

PRIHODI

+FR

RASHODI

+FR pozitivan financijski rezultat; poeljna za: rentabilnost, solventnost

3. POZITIVAN NOVANI TIJEK

NOVANI PRIMICI

+NNT

NOVANI

IZDACI

+ NNT pozitivan neto novani tijek; poeljna za: solventnost, rentabilnost

RACIONALNO UPRAVLJANJE POTRAIVANJIMA I OBVEZAMA kod naplate treba teiti to broj naplati potraivanja, a kod isplate to sporijoj isplati obveza

SIGURNOSNA PRIUVA SOLVENTNOSTI se stvara pomou pozitivne bilanne neravnotee, pozitivnog financijskog rezultata i pozitivnog neto novanog tijeka

OPTIMALNA SOLVENTNOST:

raspoloiva novana sredstva plaanja + minimalna sigurnosna priuva = dospjele obveze plaanja

MJERE POLITIKE SOLVENTNOSTI PODUZEA

A) MJERE ZA SMANJENJE NOVANIH IZDATAKA

-poduzimaju se kod dugoronih i kratkoronih ulaganja, financiranja i razdiobe financijskog rezultata

-poduzimaju se radi smanjenja tih ulaganja, trokova financiranja i novanih izdataka iz financijskog rezultata u vrijeme financijskih tekoa s plaanjima

1. SMANJENJE DUGORONIH ULAGANJA ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu (skraenje vremena ulaganja; preferiranje ulaganja u produktivna/stalna osnovna sredstva; odgoda ulaganja u zamjenu; odgoda novih ulaganja; smanjenje ili odustajanje od planiranih ulaganja), i ulaganja u dugotrajnufinancijsku imovinu (ako je mogue treba odgoditi ii odustati od nekih planiranih ulaganja)

2. SMANJENJE KRATKORONIH ULAGANJA ulaganja u kratkotrajnu materijalnu imovinu (smanjenje ulaganja u zalihe; smanjenje ulaganja u stalnu obrtnu imovinu; smanjenje zaliha nedovrenih i gotovih proizvoda; uvoenje just in time koncepta upravljanja zalihama) i ulaganja u kratkotrajnu financijsku imovinu

3. SMANJENJE NOVANIH IZDATAKA IZ FINANCIJSKOG REZULTATA isplata dividendi, plaanje poreza-to vie koristiti poreznu utedu (kamatni troak i troak amortizacije)

B) MJERE ZA POVEANJE NOVANIH PRIMITAKA

1.MJERE U PROIZVODNJI (poveanje obujma proizvodnje, ubrzanje procesa proizvodnje i promjena proizvodnog programa)

2.MJERE U PRODAJI (poveanje prodaje i naplate potraivanja-marketing, cijena, brza ispostava fakture, skraenje rokova naplate ; minimaliziranje rizika naplate potraivanja-kreditni standardi, bonitet kupaca, ogranieni kredit, instrumenti osiguranja naplate, kamate ; prodaja materijalne imovine ; prodaja financijske imovine)

3.MJERE U FINANCIRANJU (poveanje kratkoronih izvora financiranja-kontokorentni, revolving, akceptni, lombardni krediti, emisija kratkoronih vrijednosnih papira ; poveanje dugoronih izvora financiranja-krediti zadrani dobitak, novane priuve ; ubrzanje amortizacije

C) KRITERIJI ODABIRA MJERA POLITIKE SOLVENTNOSTI

1. mogunost realizacije mjera

2. rizik realizacije mjera

3. vrijeme realizacije mjera 4. financijski uinak realizacije mjera (smanjenje novanih izdataka, poveanje novanih primitaka, financijski rezultat i rentabilnost)

5. neovisnost i kontrola mad poduzeem

Drugi dio gradiva zavren = drugo pitanje na ispitu

FINANCIRANJE, VRIJEDNOST PODUZEA I RENTABILNOST

STRUKTURA KAPITALA I VRIJEDNOST PODUZEA

*STRUKTURA KAPITALA KAO ASPEKT DUGORONE FINANCIJSKE RAVNOTEE

Omjer tueg (dugoronog i kratkoronog) kapitala i vlastitog (temeljnog) kapitala u pasivi poduzea dionikog drutva ini dioniki kapital i zadrani dobitak, kao vlastiti izvori

Kombiniranjem strukture kapitala iz izvora u pasivi uskladiti s poslovnim ulaganjima u aktivi

Koja je optimalna struktura kapitala? :

1) Tradicionalno shvaanje strukture kapitala: promjena strukture kapitala utjee na promjenu trokova financiranja. Trokovi financiranja vlastitim kapitalom vei od trokova financiranja pozajmljenim kapitalom. Optimalna kombinacija tueg i vlastitog kapitala pri kojoj je prosjeni troak kapitala najmanji, a trina vrijednost dionica i drutva najvea

Od koje pretpostavke polazi navedena struktura tradicionalnog shvaanja kapitala? :

Struktura kapitala sastavljena je samo iz vlastitog i tueg kapitala

Porez na dobitak se abstrahira

Struktura kapitala se mijenja tako to se emisija obveznica koristi za povlaenje redovitih dionica, a emisija redovitih dionica za povlaenje obveznica

Neto dobitak se isplauje dionicama kao dividenda

Pretpostavka = oekuje se da neto financijski rezultat ostane nepromijenjen u budunosti

Graf slika 1. Utjecaj poluge financiranja na trokove... (nemam volje crtati) = u toci x omjer izmeu vlastitog i tueg kapitala je optimalan. Prosjean troak financiranja je minimalan, a trina vrijednost dionica je maksimalna

Slika 2. Utjecaj poluge financiranja na trinu vrijednost dionica (poduzea)... = prema tradicionalnom pristupu optimalna struktura kapitala vezane je uz odreeni stupanj koritenja poluge financiranja, aprosjeni troak kapitala poduzea ima oblik krivulje

2. Modigliani Millerovo shvaanje strukture kapitala : teorija beznaajnosti (irelevantnosti) strukture kapitala u uvjetima savrenog trita i racionalnih ulaganja dva identina poduzea koja ostvaruju neto financijske rezultate (neto dobitke), jednake valiine i kvalitete, imaju trinu vrijednost neovisno o stupnju koritenja poluge financiranja

Ukupna trina vrijednost poduzea = trina vrijednost (cijena) dionica + trina vrijednost (cijena) duga

Slika 3. Ovisnost koritenja poluge financiranja i trokova financiranja (Modigliani Millerov pristup)... = prosjeni troak financiranja prikazan u obliku pravca, i dva identina poduzea koja se razlikuju samo po stupnju iskoritenja poluge financiranja imati jednaku trinu vrijednost. Da bi dokazali svoje tvrdnje oni polaze od ovih pretpostavki : trite kapitala savreno ; poduzea se mogu grupirati u razrede sa jednakim povratima i sva poduzea unutar jednog razreda imaju isti stupanj poslovnog rizika ; ne postoje porezi na prihod dionikog drutva ; prosjeno oekivane budue operativne zadae nekog poduzea predstavljene su subjektivnim sluajnim varijablama

3. Suvremena teorija strukture kapitala : dokazano je da se vrijednost poduzea i troak kapitala (financiranja) mijenja s promjenom strukture kapitala, te da postoji optimalna struktura kapitala. Porezi i trokovi steaja najvee su nesavrenosti trita

1.uinak poreznog zakona porezni uinak ima pozitivan utjecaj na vrijednost poduzea

Slika 4. Utjecaj poluge financiranja na vrijednost poduzea uz oporezivanje dobitka i neizvjesnost poreznog zaklona...

Porezna stopa kamatna trina

Sadanja vrijednost na dobitak * stopa * vrijednost

poreznog zaklona = poduzea na dug duga

od duga kamatna stopa na dug

ili

sadanja vrijednost porezna stopa na

poreznog zaklona od duga = dobitak poduzea * trina vrijednost duga

trina vrijednost vrijednost poduzea sadanja vrijednost

poduzea = bez duga + poreznog zaklona duga

trina vrijednost vrijednost poduzea sadanja vrijednost sadanja vrijednost

poduzea = bez koritenja poluge + zaklona duga - gubitka zbog neizvjesnosti

financiranja poreznog zaklona

*UINAK TROKOVA STEAJA negativan utjecaj na vrijednost poduzea. Trokovi steaja : trokovi steajnog postupka i trokovi pada proizvodnosti i neuinkovitog upravljanja od trenutka otvaranja steajnog postupka

Trina vrijednost poduzea sadanja vrijednost sadanja

Vrijednost = bez koritenja poluge + poreznog zaklona - vrijednost trokova

Poduzea financiranja od duga steaja

*UINAK TROKOVA PROMATRANJA to su trokovi promatranja vei, vea je i kamatna stopa na dug i manja vrijednost poduzea

Slika 4. Utjecaj poluge financiranja na vrijednost poduzea uz oporezivanjedobitka, trokove steaja i promatrnja... = optimalna poluga financiranja odnosno struktura kapitala je u toci x koja se nalazi na apscisi prije odgovarajue toke y do koje se dolazi djelovanjem poreza i trokova steaja

STRUKTURA KAPITALA I RENTABILNOST PODUZEA

1) RIZIK OSTVARENJA BRUTO FINANCIJSKOG REZULTATA (BRUTO DOBITKA) neizvijesnost ostvarenja buduih prinosa na ukupno uloeni kapital koji se izraavaju u oekivanim periodinim bruto dobicima prije kamata na dugove i poreza na dobitak.

TROKOVI = FIKSNI (STALNI) + VARIJABILNI (PROMIJENJIVI)

Troak amortizacije postoji bez obzira na stupanj koritenja kapaciteta

a) PRAG RENTABILNOSTI I RIZIK NERENTABILNOSTI prag rentabilnosti je toka u kojoj se izjednauju ukupni prihodi s ukupnim rashodima (financijski rezultat je jednak nuli). Stalni rashodi se u odreenom vremenu ne mijenjaju, zato se bruto financijski rezultat kao prinos na ukupno uloeni kapital bre mijenja od promjena prihoda od prodaje

Koliko e se bruto financijski rezultat poveati ili smanjiti ako se povea ili smanji prihod od prodaje? => to je vei obujam proizvodnje i prodaje to je optereenost stalnim trokovima manja i toliko je financijski rezultat vei i obratno. Relativni odnos intenziteta tih omjera mjeri se faktorom (leverageom) ostvarenja bruto financijskog rezultata. to je faktor (poluga)bruto financijskog rezultata vei to je vei i uinak promjene prihoda od prodaje na bruto financijski rezultat. Na faktor bruto financijskog rezultata djeluju drugi imbenici: mara pokria, stalni rashodi, tekua imovina, trokovi organizacija pojedinih funkcija. Poluga je vana zbog planiranja praga rentabilnosti i optimalnog obujma proizvodnje i prodaje i za utvrivanje strukture kapitala

b) PRAG SOLVENTNOSTI I RIZIK INSOLVENTNOSTI pri odluivanju o strukturi kapitala, stupnju koritenja poluge financiranja vaniji su novani primici i novani izdaci od prihoda i rashoda i utvrenog financijskog rezultata. Svi prihodi se ne unove, a svi rashodi ne uzrokuju novane izdatke. Grafikon solventnosti i prag solventnosti financijski menadment koristi u odluivanju o strukturi kapitala. Taj prag solventnosti je nii od praga rentabilnosti.

2) RIZIK OSTVARENJA FINANCIJSKOG REZULTATA POSLIJE KAMATA, PRIJE POREZA neizvjesnost ostvarenja buduih prinosa koji se izraavaju u oekivanim periodinim dobicima prije poreza. Uvjet za ostvarenje tog prinosa je:

BRUTO FINANCIJSKI REZULTAT (BRUTO DOBITAK) > KAMATNI I DRUGI TROKOVI FINANCIRANJA DUGOM

Rizik da se gornji zahtjev nee zadovoljiti je time vei to su vei kamatni i drugi trokovi financiranja dugom.

faktor (poluga) bruto financijski

financijskog rezultata rezultat

poslije kamata, = ______________________________________

prije poreza (dobitak bruto financijski - kamatni i drugi trokovi

prije poreza) rezultat financiranja dugom

faktor (poluga) postotak poveenja (smanjenja)

financijskog rezultata bruto financijskog rezultata

poslije kamata, = ______________________________________

prije poreza (dobitak postotak poveanja (smanjenja)

prije poreza) financijskog rezultata poslije kamata, prije poreza

Rizik ostvarenja dobitka prije poreza moe se smanjiti poveanjem udjela vlastitog kapitala u ukupnim izvorima financiranja u odnosu na postojei dug

3) RIZIK OSTVARENJA FINANCIJSKOG REZULTATA POSLIJE KAMATA I POREZA - faktor (poluga) financijskog rezultata poslije kamata i poreza (neto dobitak) e biti vei

faktor (poluga) bruto financijski rezultat

financijskog rezultata = _____________________________________________

poslije kamata i poreza bruto fin. _ kamatni i drugi trokovi _ porez na

(neto dobitak) rezultat financiranja dugom dobitak

faktor (poluga) bruto financijski rezultat

financijskog rezultata = __________________________

poslije kamata i poreza neto financijski rezultat

(neto dobitak)

Neto financijski rezultat (neto dobitak) kao prinos na vlastiti kapital se jae mijenja nego bruto financijski rezultat (bruto dobitak) kao prinos na ukupan kapital (to ovisi o faktoru poluzi)

4) UKUPAN RIZIK OSTVARENJA FINANCIJSKOG REZULTATA POSLIJE KAMATA I POREZA faktori (poluge) ostvarenja bruto financijskog rezultata i neto financijskog rezultata zapravo djeluju u istom pravcu udruenom djelovanju na neto dobitak. Ukupni faktor (poluga) ostvarenja neto dobitka prikazuje za koliko e se poveati (smanjiti) neto dobitak tj. Rentabilnost poslovanja

5) UTJECAJ STRUKTURE KAPITALA NA RENTABILNOST PODUZEA

RENTABILNOST VLASTITOG I TUEG KAPITALA naelo rentabilnosti (profitabilnosti) nalae da se sa to manjim ulaganjima kapitala ostvari to vei, po mogunosti maksimalan, financijski rezultat (dobitak). Rentabilno poslovanje uvjetuju sljedei imbenici : ekonominost stalnih (fiksnih) i promjenjivih (varijabilnih) trokova , obujam prodaje i veliina prodajnih cijena , obujam angairanog kapitala i imovine , te obujam i cijena pozajmljenog kapitala

stopa prinosa bruto financijski rezultat (bruto dobitak)

(rentabilnosti) = __________________________________x 100

ukupnog kapitala ukupni kapital (vlastiti i tui)

stopa prinosa neto financijski rezultat (neto dobitak)

(rentabilnosti) = ________________________________ x 100

vlastitog kapitala vlastiti (dioniki) kapital

Ove formule treba znati

Granica zaduenja: poduzee treba poveati financiranje iz pozajmljenog kapitala tj. Treba produivati polugu financiranja sve dok je:

STOPA TROKA FINANCIRANJA < STOPA PRINOSA (RENTABILNOSTI)

POZAJMLJENIM KAPITALOM UKUPNOG KAPITALA

U financiranju treba teiti da troak (cijena) pozajmljenog kapitala bude to manji od stope prinosa na ukupni kapital

TOKA INDIFERENCIJE ona razina poslovanja poduzea na kojoj bruto financijski rezultat osigurava jednaku stopu prinosa na vlastiti kapital, neovisno o kombinaciji strukture financiranja. U toj toci su redoviti dionoari ravnoduni prema neto dobitku kao prinosu na uloeni dioniki kapital, ali nisu ravnoduni prema stupnju rizika pod kojim se taj dobitak moe realizirati.

Slika 8. Toka indiferencije financiranja ...graf...

U toj toci izjednaena je stopa prinosa (rentabilnosti) ukupnog kapitala sa stopom tj.trokom financiranja u pozajmljenom kapitalu. Lijevo od te toke vee stope prinosa na vlastiti kapital imaju strukture kapitala s manjim udjelom duga, a desno od te toke imaju strukture kapitala s veim udjelom duga

Slika 9. Ovisnost koritenja poluge financiranja i kamatne stope, cijene duga ... graf...

Optimalna struktura kapitala (poluga financiranja) je ona kod koje je stopa prinosa vlastitog kapitala najvea. Slika prikazuje kako s porastom duga u strukturi kapitala kamatna stopa kao troak financiranja dugom progresivno raste, te da se progresija s prekomjernom zaduenou naglo ubrzava

Slika 10. Optimalna poluga financiranja ...graf...

Slika prikazuje da stopa prinosa vlastitog kapitala raste s poveanjem stupnja koritenja poluge financiranja zbog pozitivnog utjecaja financiranja dugom, u najvioj toci na vrhu krivulje stopa prinosa vlastitog kapitala je najvea i dosee svoj maksimum.

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI :

NAZIV POKAZATELJA

BROJNIK

NAZIVNIK

Koeficijent trenutne likvidnosti

Novac

Kratkorone obveze

Koeficijent ubrzane likvidnosti (minimalno =1)

Novac + potraivanja

Kratkorone obveze

Koeficijent tekue likvidnosti (mora biti >2)

Kratkotrajna imovina

Kratkorone obveze

Koeficijent financijske likvidnosti (mora biti