Fonogram rasprave - SDLSN

Hvala poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, poštovane saborske zastupnice i saborskizastupnici, uvažene dame i gospodo.Danas predstavljamo prijedlog Zakona o državnom inspektoratu kojim će se urediti inspekcijski poslovi izdjelokruga državnog inspektorata, njegovo ustrojstvo i upravljanje, uvjeti za obavljanje inspekcijskihposlova, dužnosti i ovlasti inspektora u svrhu zaštite javnog interesa i javno zdravstvenog interesa uprovedbi propisa iz djelokruga državnog inspektorata te prekršajna odgovornost.U pogledu djelokruga državnog inspektorata predloženim zakonom se uređuju inspekcijski poslovi koji sepreuzimaju iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva rada i mirovinskog sustava,Ministarstva turizma, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva poljoprivrede izuzev ribarskeinspekcije, Ministarstva zdravstva, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja izuzev nadzoragrađevina državnog značaja te dio poslova carinske uprave Ministarstva financija koji su bili prije ukidanjadržavnog inspektorata u djelokrugu istoga.Konkretno radi se o preuzimanju inspekcijskih poslova iz djelokruga 17 inspekcija koje su ustrojene unutarnavedenih 8 ministarstava, odnosno napušta se organizacija, inspekcija prema resorima. Takvaorganizacija je u proteklim godinama pokazala manjkavosti, kako u organizacijskom, tako i ufunkcionalnom smislu.Stoga se predloženi zakon temelji na funkcionalnom načelu organizacije inspekcija kroz obavljanjeinspekcijskih poslova unutar jedinstvenog središnjeg državnog ureda, organizacijski neovisnog od drugihsredišnjih tijela državne uprave. Pravni okvir za obavljanje inspekcijskih poslova trenutno je uređen nizomzakona, Zakonom o inspekcijama u gospodarstvu, Zakonom o turističkoj inspekciji, Zakonom oinspektoratu rada, Zakonom o carinskoj službi, Zakonom o sanitarnoj inspekciji, Zakonom o građevinskojinspekciji te nizom drugih zakona kojima su uređena pojedina upravna područja, uključujući obavljanjeinspekcijskih poslova u tim područjima.Upravo prisutna segmentiranost inspekcija traži nove pristupe u uređenju djelovanja inspekcija te se ovimprijedlogom zakona postavlja pravni okvir za učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova iz djelokrugabudućeg državnog inspektorata.U pogledu unutarnjeg ustrojstva ovim se prijedlogom na jedinstven način uređuje unutarnje ustrojstvoinspekcija kroz ustrojavanje središnjeg ureda, područnih ureda i ispostava područnih ureda kao i uvjeti zasva inspekcijska radna mjesta na koja će biti raspoređeni inspektori državnoga inspektorata.U funkcionalnom pogledu, prijedlogom zakona postavljaju se zajednička pravila i načela u postupanjuinspektora jer kroz obavljanje inspekcijskih poslova unutar jedinstvenog tijela postići će se odgovarajućakoordinacija te ujednačavanje postupanja inspekcija prema subjektima nadzora te usklađivanje spropisima kojih se subjekti u ovom radu, u svom radu i djelovanju moraju pridržavati.Sa aspekta upravnih područja koja su obuhvaćena ovim prijedlogom zakona objedinjavaju se inspekcijskiposlovi nad primjenom propisa kojima se uređuje obavljanje djelatnosti trgovine, ugostiteljske djelatnosti,pružanje usluga u turizmu te drugih uslužnih djelatnosti.U području nadzora propisa o hrani i hrani za životinje, djelokrug državnog inspektorata obuhvaćaslužbene kontrole koje provode inspekcije ministarstava nadležnog za poljoprivredu, dakle veterinarska igranična veterinarska inspekcija te poljoprivredna inspekcija i Ministarstvo zdravstva, sanitarna i graničnasanitarna inspekcija.Uz područje službenih kontrola hrane i hrane za životinje prijedlogom se objedinjavaju i nadzori sigurnostipotrošačkih neprehrambenih proizvoda zaštita ekonomskih interesa potrošača a s ciljem jačanja zaštitezdravlja, sigurnosti te ekonomskih interesa potrošača na prostoru RH.Također u upravnom području gradnje objedinjavanjem građevinske inspekcije ojačati će se nadzorzakonitosti gradnje i uporabe građevina kao i u konačnici građevinskoj inspekciji komplementarniinspekcijski poslovi zaštite okoliša, prirode, vodnog gospodarstva te područja rudarstva, energetike,opreme pod tlakom i kemikalija.Objedinjavanje inspekcijskih poslova dovesti će i do učinkovitijeg suzbijanja sive ekonomije, dakle

Horvat, Darko(HDZ)

Fonogram raspraveSaziv: IX

24.10.2018.

Sjednica: 9

Prijedlog zakona o Državnom inspektoratu, prvo čitanje, P.Z. br. 459

82

Možemo krenuti na prvu točku današnje rasprave, prvu točku dnevnog reda, a to je

-Prijedlog Zakona o državnom inspektoratu, prvo čitanje, P.Z. br. 459

Predlagatelj je Vlada RH na temelju članka 85 Ustava RH i članka 172 Poslovnika Hrvatskog sabora.Prigodom rasprave o ovoj točki dnevnog reda primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na prvočitanje zakona.Raspravu su proveli Odbor za zakonodavstvo, Odbor za gospodarstvo, Odbor za Ustav, Poslovnik ipolitički sustav. S nama je i predstavnik predlagatelja ministar gospodarstva, poduzetništva i obrtagospodin Darko Horvat koji će u ime predlagatelja uvodno.Izvolite gospodine Horvat.

Hajdaš Dončić,Siniša (SDP)

1/42Stranicarpts 18

14. studenog 2019.Hrvatski sabor - Infomacijsko-dokumentacijska služba, istraživanje i mrežne informacije

e-Doc baza podataka

neregistriranog obavljanja djelatnosti i neprijavljenog rada radnika. I time pri donošenju jednakog tržišnognatjecanja za sve gospodarske subjekte.Naime suzbijanje sive ekonomije dakle nadzor legaliteta obavljanja djelatnosti i rada radnika je područjekoje zahtjeva koordinirani i cjeloviti pristup inspekcija kako bi se postigli uvjeti jednakog tržišnog natjecanjaza sve poslovne subjekte što zbog trenutne podjele nadležnosti i različitih inspekcija u području nadzoralegaliteta obavljanja djelatnosti također ne daje dovoljno učinkovite rezultate.U tom području upravo kako bi se ojačala učinkovitost i kapaciteti inspekcijskih službi predloženim se dajuovlasti svim inspektorima za prikupljanje podataka koji se odnose na utvrđivanje identiteta osoba kojepodliježu nadzoru i svih osoba zatečenih na mjestu nadzora te obavješćivanje inspektora rada radiprovedbe potrebnih nadzora.Istovremeno inspektori rada pri provedbi nadzora imaju ovlasti zatražiti dokumentaciju i podatke koji seodnose na nadzor općih uvjeta obavljanja djelatnosti te u slučaju sumnje u neke nezakonitosti o timpodacima obavijestiti nadležnog inspektora Državnog inspektorata.Općenito u pogledu koordinacije predloženim donošenjem godišnjih programa rada nameće se i obvezadonošenja programa koordiniranih nadzora između inspekcija koje su nadležne u određenim upravnimpodručjima te će se na taj način adekvatnim planiranjem nadzora producirati postupno smanjenje brojanadzora kojima su gospodarski subjekti trenutno izloženi zbog fragmentiranosti procesa nadzora.U pogledu smanjenja stupnja represije prema gospodarskim subjektima bitno je istaknuti da predloženizakon uvodi značajne promjene u postupanju inspektora prema gospodarskim subjektima a vezano zaprekršajni postupak.Prijedlogom zakona uz već prisutno načelo oportunuiteta iz Prekršajnog zakona u radu inspektoraMinistarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta isto načelo uvodi se u postupanje inspekcija Državnoginspektorata.Primjenom navedenog načela inspektor neće pokrenuti prekršajni postupak radi počinjenja lakšihprekršaja ako nadzirana pravna ili fizička osoba otkloni nepravilnosti i nedostatke tijekom inspekcijskognadzora odnosno do donošenja rješenja te ako je za utvrđenu nepravilnost donijeti rješenje i nadziranaosoba je postupila po rješenju inspektora.Isto bi se odnosilo i na slučajeve kada nadzirana osoba očitovanjem na zapisnik preuzme obvezu da uodređenom roku otkloni nepravilnost i nedostatke utvrđene u inspekcijskom nadzoru.Međutim, od primjene navedenog načela izuzeti su teži prekršaji kojima se ugrožava život, sigurnost izdravlje ljudi, imovina veće vrijednosti, okoliš, slučajevi kada je propisana upravna mjera zabrane te povratu počinjenju istog prekršaja od strane nadzirane osobe u roku od godine dana.Jasnim uređenjem slučajeva u kojima inspektor kao ovlašteni tužitelj neće pokrenuti prekršajni postupakizbjegava se diskreciona ocjena inspektora da samostalno odlučuje o primjeni novih instituta te sa na tajnačin uspostavljaju i određeni kontrolni mehanizmi u primjeni istih od strane inspektora.Zaključno, predlagatelj smatra da će se ovim zakonom omogućiti efikasnije obavljanje inspekcijskihposlova s ciljem poticanja gospodarskih subjekata na poštivanje propisa te posljedično tome, mogućnostnesankcioniranja ukoliko otklone nepravilnosti u svom poslovanju a koje su utvrđene u inspekcijskomnadzoru.Primarni cilj inspekcijskog nadzora je poštivanje propisa a ne sankcioniranje pa ukoliko gospodarskisubjekt ne ponavlja iste prekršaje kroz ponovljene nadzore, na taj način postići će se i preventivna ulogainspekcijskog nadzora.Temeljem svega ovdje izrečenog i navedenog, predlažemo da Hrvatski sabor donese ovaj zakon obziromda se istim omogućuje učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova i koherentnije djelovanje inspekcija unadzoru primjene propisa te smanjenje represije prema gospodarskim subjektima ukoliko oni otklonenepravilnosti u svom poslovanju.Slijedom svega navedenog, molim da Hrvatski sabor usvoji predmetni zakon, hvala lijepo.

Hvala.Na vaše izlaganje imamo 14 replika.Prvi je kolega Žagar, drugi je kolega Klisović.Izvolite, kolega Žagar.


Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.Uvaženi ministre, u raspravi ću reći nešto više vezano uz ovaj zakon ali sad jedna stvar me izrazito muči avjerujem da muči i građane RH.Imali smo slučaj sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu, vi ovdje u članku 56. navodite da građevinskiinspektor može ući u dom, pazite, vi govorite da može bez ikakvog naloga.Prema članku 34. Ustava, dom je nepovrediv. U članku 100. ste dodali još prema Zakonu o građevinskojinspekciji (stan i poslovne prostore), dakle ovim zakonom se vrijeđa ili povrjeđuje se dom kao jedna odnajvažnijih ustavnih kategorija.Ja vas molim, obrišite taj članak, maknite taj članak jer može se dogoditi da čovjek danas zamiješa malogipsa, da popuni rupe koje je jučer napravio jer krivu je sliku objesio, susjed ga prijavi, doći će drugi daninspektor, ući će bez naloga u njegov dom. To nije u redu.

Žagar, Tomislav(Nezavisni)

Hvala.Kolega Klisović, nakon njega kolega Tušek.


2/42Stranicarpts 18


e-Doc baza podataka

Hvala lijepo potpredsjedniče Sabora, poštovani gospodine ministre.Vi ste rekli da je smisao ovog zakona poštivanje propisa a ne sankcioniranje, ja se s time naravno,slažem, to je temelj pravne države, da poštujemo propise koje smo donijeli.No osnivanje samo tijela neće dovesti do toga da se bolje poštivaju propisi. Standard rada, najbolje prakseu određenom području su te na kojima treba inzistirati ako hoćemo kvalitetno odraditi posao.E sad, o tome želim razgovarati. U percepciji građana vrlo često je da su upravo inspekcijske službe leglokorupcije u zemlji i da svojim radom inspektori, ne svi naravno, ali dobar dio njih, upravo pogoduju tojkoruptivnoj percepciji o d strane građana. Naplaćuju kazne kad ne treba a može se dogovoriti s njimakada to dopuste.Mene zanima na koji način ovaj zakon želi obračunati upravo sa takvim lošim praksama rada hrvatskihinspektora? Na koji način ovaj zakon doprinosi tome da poboljšamo percepciju hrvatskih inspektora međuhrvatskim građanima?

Klisović, Joško(SDP)

Hvala, slijedeći je kolega Tušek, nakon njega kolega Križanić.Hajdaš Dončić,Siniša (SDP)

Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče.Gospodine ministre, biti ću koncizan, prije svega pohvaljujem prijedlog zakona takav kakav jest, naravno uprvom čitanju, biti će tu još i neke druge sugestije i nadamo se da će se one uvažiti.Sam zakon kao takav može biti refleksnog karaktera, aktualna segmentiranost inspekcija bila je užasnološa pogotovo za gospodarstvenike, obrtnike i poduzetnike koji su se više bavili sakupljanjem papirologijeza različite nekoordinirane inspekcijske nadzore nego su se bavili svojim poslom, treba pokušati ako jeikako moguće sve inspekcije staviti pod istu kapu, prije svega tu mislim na onaj dio koji se odnosi nagrađevinsku inspekciju.Treba inspektorat ustrojiti na način da on uistinu bude partner gospodarstvu, to se već i sada na neki načinčini, ono što je najvažnije, treba naći načina da se ljudi koji tako osjetljive i tako kompleksne poslove rade,uistinu plati.Nemoguće je očekivati da će ljudi koji rade tako kompleksne stvari i koji su u doticaju sa takvomosjetljivom materijom biti motivirani, stručni i kompetentni ako .../Govornik se ne razumije./...…/Upadica Hajdaš Dončić: Hvala vam kolega Tušek./…Hvala vam lijepa.

Tušek, Žarko (HDZ)

Slijedeći kolega Križanić, nakon njega kolega Bulj.Hajdaš Dončić,Siniša (SDP)

…/Govornik nije uključen./…Zakon o Državnom inspektoratu zbog objedinjenog planiranom smanjenog i represivnog djelovanja unačelu podržavam, međutim htio bi vas pitati vezano uz sigurnost hrane koja je do sada spadala uingerenciju sanitarne i veterinarske inspekcije, do sada one nikad nisu bile u inspektoratu.Svi u ovom Saboru se zalažemo za maksimalnu sljedivost hrane od polja do stola kao i nadzor uvozahrane u RH bilo iz EU ili trećih zemalja. E sad šta mene zanima.Zanima me kako je ovim zakonom regulirano subordinacija, dakle sustav zapovijedanja u kriznimsituacijama između ministarstva poljoprivrede i zdravstva s jedne strane koji pišu provedbene akte i sdruge strane inspektorat te tko će biti nadležno tijelo za hranu.Da li će to biti ministarstvo ili inspektorat? Ne navija za nikoga ali me zanima, to se mora točno odrediti.Hvala.

Križanić, Josip(HDZ)

Hvala.Slijedeći je kolega Bulj, nakon njega Luc-Polanc Marta.


Hvala lijepo.Ministre, 2014. g. inspektorat je imao 786 djelatnika, kažite nam koliko sada planirate da će biti djelatnikadok je bilo svi zajedno, koliko će sad biti djelatnika i kažite mi, isto šta i kolega Križanić, sigurnost hrane.Kak ćete vi kad spojite van tj. Ministarstva poljoprivrede kontrolirati, koja će biti subordinacija, što je rekaokolega kontrole hrane životinjskog porijekla, uvoza GMO proizvoda, uvoza štetne hrane koja dolazi nanaše tržište, koja ograničava razvoj naših domaćih proizvođača, na koji će to način kontrolirati i tko će tubiti nadležan?Da li će biti netko nadležan koji je stručan, kompetentan iz Ministarstva poljoprivrede ili neki lobistinspektor kojega ćete imenovati za šefa inspektorata?Hvala.

Bulj, Miro (MOST)

Hvala.Slijedeća je kolega Luc-Polanc a nakon nje, kolegica Čikotić.


3/42Stranicarpts 18


e-Doc baza podataka

Zahvaljujem.Poštovani ministre, vi ste u svom uvodnom izlaganju nama iznijeli i prezentirali ovaj zakon, kaoobjedinjavanje inspekcije, stvaranje jednoga tijela koji će tehnički i organizacijski stvoriti strukturu za bolji ikvalitetni rad inspektora.Ja tu ideju kao takvu mogu prihvatiti. Međutim, kada pročitam ovaj zakone i to ću u svojoj pojedinačnojraspravi iznijeti neke nelogičnosti. Ja vas pitam, na koji način smatrate to osigurati, a prije svega osiguratida bi imali kvalitetu rada, to je samostalnost inspektora u njegovom radu.Već vidim i u vašem uvodnom izlaganju riječi u smislu da će inspektor biti kao savjetodavno ili preventivnotijelo. Međutim, mi moramo shvatiti da su inspektori represivno tijelo, znači oni su ti koji kontrolirajuprovedbu zakona.A upravo se bojim da ovaj inspektorat kako ste ga vi osmislili, upravo se bojim koliko će on datisamostalnost inspektorima, jer vi na rukovodećim tijela postavljate ljude bez, sa manjim uvjetima, negouvjetima koje trebaju ispunjavati osobe za inspekciju.

Luc-Polanc, Marta(SDP)

Hvala kolegice.Sljedeća je kolegica Čikotić, nakon nje, kolegica Mrak Taritaš.


Poštovani ministre, zanima me na koji način se planira poboljšanje zaštite radnika kroz kvalitetnijuinspekciju rada jer smo suočeni, imamo uvid i kroz medije, a i kroz javnu raspravu je bilo istaknuto, da uresoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava, je deficit ljudskih resursa a isto se referira na negativnopotapanje u ovakvim slučajevima zaštite prava radnika.Hvala.

Čikotić, Sonja(Nezavisni)

Hvala.Sljedeća je kolegica Mrak Taritaš, a nakon nje, Bačić Branko.


Hvala lijepo potpredsjedniče Sabora, uvaženi ministre, iako ste odlučili ne odgovarati na replike, uuvodnom izlaganju ste govorili o tome, da između ostalog, razlog osnivanje državnog inspektorata, zbogobjedinjena, objedinjena nekih stvari.Pa me zanima, zašto to niste proveli do kraja? Kada je riječ o građevinskoj inspekciji, građevinskainspekcija će biti podijeljena na 2 dijela, jedan će biti u državnom inspektoratu, a drugi će ostati uMinistarstvu graditeljstva i prostornog uređenja i ono će nadzirati dozvole koje baš radi to ministarstvo.Pa u upravnom postupku će to naići sigurno na problem, ali me zanima, jedna druga stvar, ostale suinspekcije u ministarstvu, koje je zaduženo za zaštitu kulturne baštine i ministarstvu, koje je zaduženo zakontrolu pomorskog dobra.Dakle, ako ste htjeli dosljedno provesti sve, onda su i te dvije inspekcije trebale ići u državni inspektorat,jer na kulturnom dobru, kada netko radi, građevinska inspekcija, ne može postupati bez ove inspekcije, ainspekcija vezano uz pomorstvo, jednako tako bez građevinske.

Mrak-Taritaš, Anka(GLAS)

Hvala kolegice.Sljedeći je kolega Branko Bačić, nakon njega kolega Mikulić.


Zahvaljujem potpredsjedniče, poštovani gospodine ministre, apsolutno podržavamo osnivanje državnoginspektorata, gdje bi se u jednom državnom tijelu objedinili poslovi različitih vrsta gospodarskih inspekcija.U tom smislu taj kriterij je dobro postavljen, ali bi se dijelom i složio s gospođom Taritaš, da je nužnouspostaviti jedinstvenost građevinske inspekcije ili u inspektoratu ili ju ostaviti, kao što je bio slučaj, kada jepostoje i ranije državni inspektorat u okviru ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.Naime, građevinska inspekcija nije gospodarska inspekcija, ona je stručna inspekcija, koja prati poslove uprostornom uređenju i graditeljstvu od izrade prostornih planova, pa do realizacije i provedbe tih istihplanova, odnosno, donošenja izgradnje objekata i praćenje i nadzor izgradnje tih objekata.Inače kada gospođo Taritaš prebacuje da se dijeli na 2 dijela, ja bi rekao da je to već ranije upravo unjenom mandatu podijeljen na građevinske inspekcije, jer je dio građevinskih poslova, propuštenkomunalnim redarima.

Bačić, Branko(HDZ)

Hvala kolega, sljedeći je kolega Mikulić, nakon njega Saša Đujić.Hajdaš Dončić,Siniša (SDP)

Poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi ministre sa suradnicima, apsolutno pozdravljamovaj prijedlog, mislim da neke stvari u prijedlogu treba promijeniti. Ne znam zašto niste predvidjeli dazakon definira provođenje inspekcijskog nadzora unutar djelatnosti Ministarstva obrane i Ministarstvaunutarnjih poslova. To je i po postojećeg Zakonu o inspekciji danas, predviđeno, ne znam zašto se to nijepo novom prijedlogu predvidj4elo, da sada ne elaboriram obzirom na vrijeme.Druga stvar, ovo što su prethodnici govorili, imamo situaciju, da jedan dio inspekcije građevinske ostaje usustavu ministarstva, a jedan dio u, državni inspektorat se predviđa da ide.Dakle iz ovog je razvidno da nadzor državne gradnje ne provodi inspektorat iz čega se razumno postavljapitanje, da li za državnu gradnju možda vrijede neki drugi zakoni i za te inspektore.A isti su inspektori. To vam je otprilike, netko kontrolira od ribarskih inspektora tunu, a netko srdelu.Hvala lijepo.

Mikulić, Andrija(HDZ)

Sljedeći kolega Saša Đujić, nakon njega kolega Vlaović.Hajdaš Dončić,Siniša (SDP)

4/42Stranicarpts 18


e-Doc baza podataka

Poštovani ministre, poštovane kolegice i kolege.Danas ćemo raspravljati o Zakonu o državnom inspektoratu. Inspekcijski nadzor je glavni instrumentpravilne primjene zakona i sredstvo je neposrednog nadzora nad stanjem u pojedinom upravnompodručju.Prijedlogom zakona uređuju se inspekcijski poslovi koji se preuzimaju iz djelokruga drugih ministarstava, akako je bilo slično uređeno prema inspekcijskom državnom inspektoratu od 2014. godine, isti su bili podingerencijom nadležnih ministarstava.


Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče, gospodine ministre.Ja ću u zakonu detaljnije govoriti u svojoj pojedinačnoj raspravi. Ali, zašto sam se javio za ovu repliku,dakle, u ovom zakonu, kojem je pun rupa i kojem se puno stvari rješava uredbama, mi je zapela za okojedan detalj, a to je glavni državni inspektor.Dakle, za gl. državnog inspektora, gospodine ministre, ja bi volio da slušate, gospodine ministre, volio bida slušate, a s gospodinom Bukaricom, možete vani razgovarati.Hvala lijepo. Dakle, za gl. državnog inspektora nema niti jednog jedinog kriterija, tko je ta osoba i koji sukriteriji da bi ta osoba to mogla biti. Dok se za niže razine je to strogo propisano.Mene zanima, da li je to zbog toga što se već godinu dana bruji o tome, da će gl. državni inspektor postatijedan istaknuti HDZ-ov saborski zastupnik i da li zbog toga nema ni jednog kriterija unutra. I zanima mezašto gl. državnog inspektora bira Vlada, a ne Sabor, s obzirom da gl. državni inspektor pod sobom imainspektorat koji kontrolira i određene…/Upadica Hajdaš Dončić: Hvala kolega./… samo malo potpredsjedniče, izgubio sam vrijeme što ste vitrebali upozoriti gospodina Bukaricu da ne ometa ministra, htio sam njegovu pažnju, jer je ovo važnopitanje.…/Upadica Hajdaš Dončić: Dobro, ok, hvala./… Dajte mi da završim, samo 3 riječi. Dakle, inspektoratkontrolira određena ministarstva i određena javna poduzeća koja su pod vladom, a imenuje ga Vlada, da lije to sukob interesa ili bi inspektora trebao imenovati Hrvatski sabor.

Đujić, Saša (SDP)

Hvala. Malo ste previše vremena uzeli …/Govornik se ne razumije./… molim vas. Sljedeći kolega Vlaović,nakon njega kolegica Martinčev.Izvolite.


Hvala potpredsjedniče, uvaženi ministre, većina primjedbi s terena je bilo da ovakav sustav inspekcija nijedobar pogotovo od malih poduzetnika i obrtnika da su svaki dan dolazili nekakvi inspektori po sličnim iliistim pitanjima i bunili su se praktički bi morali imat poseban odjel koji bi se samo bavio inspekcijom, takoda je ovo dobar prijedlog da se inspekcije objedine inspektorat. Međutim sljedeća je primjedba nanejednako postupanje, da su pojedini inspektori u određenim područjima išli odmah s kaznom, drugi sukod sličnog problema kod drugog poduzetnika išli sa nekakvom opomenom.Kako mislite riješit taj ujedinačeni kriterij rada inspektora na terenu, a pogotovo kad je riječ o Slavoniji iDalmaciji, često primjedbe u Slavoniji da su inspektori puno rigorozniji i da svaki dan nešto traže, da seodmah kažnjava, a da recimo u Dalmaciji pogotovo u turističkoj sezoni nije takav slučaj. Pa evo to suprimjedbe s terena, kako ćete taj nadzor ustrojiti da inspekcije rade svoj posao?I drugo pitanje naravno nedostaje ljudi, niske su plaće, kako mislite taj standard inspektora dić da buduneovisni i da mogu kvalitetno radit?Hvala.

Vlaović, Davor(HSS)

Hvala.Sljedeća je kolegica Martinčev i onda je kolega Šuker.


Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre Horvat.Rekli ste i zaista ovaj zakon će doprinijeti znatnoj učinkovitosti inspekcijskih službi. Ja bih samo o jednomsegmentu turističke inspekcije, naime dolazim iz šibensko-kninske županije gdje imamo brojku od preko 6i pol milijuna noćenja, gotovo milijun dolazaka godišnje i to se svede na ona dva, tri ljetna mjeseca, aimamo sve dva turistička inspektora. Ako će ispomoć dolaziti samo iz unutrašnjosti u brojci od jedno, dvainspektora, a ne bude pomoć tržišnih inspektora i drugih, mislim da nećemo doprinijeti učinkovitosti paovom prilikom apel da se poveća i brojka inspektora na terenu i naravno ono što zakon o ugostiteljskojdjelatnosti propisuje, da oni budu i edukativnog karaktera.

Juričev-Martinčev,Branka (HDZ)

Hvala.Kolega Šuker, izvolite.


Hvala lijepo.Gospodine ministre predvidjeli ste da ovaj zakon stupi na snagu od 1. siječnja. S obzirom na veliki brojzakona koji će se nakon ovog donošenja zakona morat promijeniti, mene zanima da li je operativnomoguće da on s 1. siječnja stupi na snagu? Da nam se ne dogodi nekakav vakuum i onda možemo imatproblema na terenu.

Šuker, Ivan (HDZ)

Time smo završili sa replikama. Žele li izvjestitelji odbora uzeti riječ? Kolegice Jelkovac, kolega Kosor ikolega Reiner? Ako ne, onda otvaram raspravu.Prva je rasprava u ime Kluba zastupnika MOST-a nezavisnih lista, podijelit će kolegice Čikotić i kolegaBulj.Prva će biti kolegica Čikotić, izvolite kolegice.


5/42Stranicarpts 18


e-Doc baza podataka

Prije tog vremena inspekcijski poslovi su bili pod državnim inspektoratom, sličnog djelokruga i načinadjelovanja kao ovo rješenje koje se sada nudi. Državni inspektorat je, kroz ranijih 15 godina, prije nego jebio znači razmontiran, izvršio 7 i pol milijuna kontrola primjene propisa i svoje nadležnosti te su odgovorilina preko 8000 upita iz područja postupanja. Ogroman je to, glomazni, birokratski aparat, koliko je topostupaka i nužan je zaokret u postupanju.Mjere koje zakon predlaže jesu učinkovitije obavljanje inspekcijskih poslova radi pravne sigurnosti inadziranih osoba, građana, poduzetnika i ostalih. Isto tako ističe se da objedinjavanje inspekcijskihposlova pod jednim tijelom će doprinijeti boljoj koordinaciji i većoj učinkovitosti, što je svakako za očekivati,te suzbijanjem sive ekonomije i uspostave jednakosti na tržištu.U pogledu poduzimanja prekršajnih mjera provodit će se primjena načela .../Govornik se ne razumije./... izprekršajnog zakona da inspektor ne poduzima propisane prekršaje radi počinjenja lakših prekršaja akonadzirana pravna ili fizička osoba otkloni nepravilnost i nedostatak tijekom inspekcijskog nadzora.Ukidanje državnog inspektorata 2014. godine pristupilo se stihijski, bez prethodnih analiza, obezvrijedilose dugogodišnju praksu objedinjenih inspekcija te se taj eksperiment nedvojbeno pokazao neuspješnim ineučinkovitim. Isto je dovelo do cijelog niza operativnih nelogičnosti i problema u koordinaciji različitihinspekcija pa se tako događalo da poduzetnik u jednom danu ima preko 3 inspekcije u svom poslovnomprostoru jer one međusobno nisu koordinirane.Isto tako poduzetnik se, iako je pod nadzorom u poslovanju više inspekcija, za određene nejasnoće moraoobraćati točno nadležnoj inspekciji za područje, iako recimo bi rješenje koje bi poduzetnik zahtijevao bi biloono međuresorno. Na ovakva pojašnjenja mišljenje bi se dugo čekalo i obuhvaćalo bi više područja te bisvi bili izloženi riziku od nepravilnog postupanja kroz duži period, dok ne bi zapravo se zaprimilo mišljenjesvih nadležnih inspekcija.MOST se kroz svoj program zalagao za jedinstveno mjesto na kojem bi poduzetnik mogao dobitiinformacije vezano uz svoje poslovanje. Jedna od tih informacija zasigurno jest zakonito poslovanje uskladu s propisima. Korak prema naprijed predstavlja ponovno uspostavlja državnog inspektorata.Međutim predloženo rješenje je rješenje 20. st. bez jasne vizije i dodatne vrijednosti za podizanje globalnekonkurentnosti i olakšavanja poslovanja u 21.st.Naime potrebno je uspostaviti kroz platformu e poslovanje, e uslugu u svrhu podizanja zakonskogposlovanja. Zakonski propisi mijenjaju se često, a stalno neke nove obveze i izmjene obveznicima je teškopratiti. Potrebno je osigurati adekvatan mehanizam da informacija dođe do obveznika, krajnje je vrijeme dase napravi iskorak i na otklanjanje nezakonitih radnji koje se treba utjecati pravovremeno i adekvatno nanačin da se usmjere dotok informacija prema onima koji posluju u Hrvatskoj.Ovoj izmjeni pristupa se ad hock i pitanje hoće li zaživjeti sa siječnjem 2019. godine.Ona nije dio šire izmjene sustava i zasigurno njeno funkcioniranje će biti popraćeno nekoliko godinauspostavljanjem i .../Govornik se ne razumije./... optimalnog modela funkcioniranja. Pojednostavljenje iracionalizacija što u ovom koraku predstavlja dio je na tragu reforme javne uprave koja mora bitisveobuhvatna. A kad govorimo o konkurentnosti ona je nužna kako bi se ostvarila poduzetnička pozitivnaklima.Kroz akcijski plan razvoja javne uprave i e-Hrvatska predviđena je digitalizacija postupka, umrežavanjejavnih registara te postavljanje i pokretanje sustava e-poslovanja. Projekt e-poslovanja ostavljen je uMinistarstvu uprave, vrijedan je 45 milijuna kuna i upravo i inspekcija bi mogla znači vršiti određene uslugeprema poduzetnicima da bi oni zakonito poslovali na način da se ta platforma napokon uspostavi.Kod uvođenja jednog tijela moglo bi se reći da se ide prema racionalizaciji ali ujedno i prema akumulacijimoći za koju je nužno osigurati da bude vođena prema načelu jednakosti u postupanju, prema strankamau postupku. Nužno je doraditi odredbe koje bi se odnosile na transparentnost i javnost rada s ciljemujednačenosti u postupanju u sličnim prekršajima od strane različitih prekršitelja.Stoga je nužno pristupiti izgradnji transparentnog i objektivnog sustava. O sustavu i njegovoj izgradnji pomjeri zadovoljenja parametara na ljestvici globalne konkurentnosti ovdje nema ni riječi. Potrebno jeosigurati da Državni inspektorat izuzev osnovnih nadležnosti ima i edukativnu funkciju odnosno obvezu zapoduzetnike i druge gospodarske subjekte prema popisu svih obveza koje se odnose na njih.Jasno ih se klasificira prema pretežitoj djelatnosti uz obvezu izvještavanja. Cilj Državnog inspektoratatreba biti usmjeren na osiguranje zakonitosti poslovanja, orjentiranost isključivo a ne o isključivoorijentiranost prema penalizaciji.Primjer Austrije, u državna tijela na dan osnivanja poslovnog subjekta sve njegove obveze koje je dužanispuniti sažmu na A4 papir te sve što nije na popisu ne obvezuje ga a o svakoj promjeni su ga dužniizvijestiti u roku od 30 dana. Sve o čemu nije obaviješten i na što nije upozoren ne obvezuje ga i zato nesnosi sankciju za prekršaj.Obzirom na koncentraciju ovlasti nužno je osigurati transparentnost postupanja kroz stvaranja ujednačeneprakse stoga predlažemo da Ministarstvo gospodarstva zajedno sa Ministarstvom uprave pokrene projektodnosno e-poslovanja, platforme za poduzetnike koji je trebao biti ugovoren još u trećem kvartalu 2017.godine i da se razviju e-usluge koji će onima koji koriste i trebaju zakonito postupati u RH slati seobavijesti o izmjenama, edukativni materijali, da se dostavljaju mišljenja o postupanjima u različitimstvarima, da mišljenja budu javno objavljena i da se komunikacija obavlja elektronski.Smatramo da je potrebno dodatno urediti sam zakon u predviđanju e-usluga koje se namjeravaju razvijatina platformi e- poslovanja te da je već u ovom proračunu potrebno osigurati sredstva za razvoj istih.Zamislite digitalizirani sustav u kojem inspektori unose prekršaj koji je propisan zakonom te predviđenukaznu za isti i sada jedan inspektor će za određeni prekršaj predvidjeti kaznu 3 tisuće kuna a dok će drugiza isti taj prekršaj u nekom drugom mjestu predvidjeti nižu ili višu kaznu.

6/42Stranicarpts 18


e-Doc baza podataka

Zamislite sustav u kojem na kraju godine imate podatak o prijestupima, broju prekršaja koji se opetovanočine i broju prekršitelja. I imate informaciju o nesrazmjeru određivanju kazni koliko je koji inspektor izašaoputa na teren, uz posebnu ocjenu rukovodećeg kadra koji upravo treba brinuti o tom jednakom postupanju.Upravo korištenjem objektivnog IT alata i uspostavom metodologije postići će se objektivno mišljenje zaprimjenom zakonskog propisa. Dodatno izražavamo zabrinutost za ad hoc rješenjima koja ne pratedodatne informativne aktivnosti na terenu i pokretanje glomaznog sustava koji će zasigurno biti zahtjevanproces.Recimo samo zadnja godina rada Državnog inspektorata prije nego što je ukinut on je proveo 83 tisuće957 inspekcijskih nadzora od kojih je 41 inspekcijski nadzor utvrđena povreda određenog prava propisanad kojim inspektorat je obavljao nadzor.Ističemo kako se nije razmišljalo i o novim inovativnim rješenjima te se nije promišljalo niti specijalnoregulirao način rada i pristupa inspektora u budućnosti. Npr. educiranje za izvršavanje savjetodavnihfunkcija, podizanje socijalne inteligencije kroz edukaciju a sve u svrhu zaštite i jednakog pristupa premasvim nadziranim subjektima.MOST nezavisnih lista smatra kako je potreban novi Zakon o Državnom inspektoratu no ovaj predloženi jepotrebno značajno unaprijediti i otvoriti još jednom raspravu sa stručnjacima ali i građanima koji posluju uRH.

Kolega Bulj.Izvolite.


Hvala lijepo.Spajanje inspektorata jednostavno će u jednom dijelu biti centralizirana moć u rukama jednog čovjeka.Činjenica da ovdje kod, u zakonu ne govorite koji će biti uvjeti potrebni za glavnog inspektora, vrlo bi bitnobilo navesti i uvjete tko će biti ili će biti dovoljno samo stranačka iskaznica što ne bi bilo dobro.Ovo je vrlo bitan resor, bitan je resor zbog toga, iz moga iskustva osobnoga, ja mogu kazati što se tičerudarstva i eksploatacijskih polja i borbe sa tim ljudima koji su radili nezakonito i dizali novac gdje jepogodovao inspektorat u nemilo gdje se otpad odlagala, gdje se dizao ogroman novac gdje i okoliš seonečišćavao u mom Cetinskom kraju kao i brojne dozvole slične u rudarstvu ali očekujem da moć togčovjeka mora biti u nekakvoj subordinaciji, koordinaciji poglavito što se tiče sigurnosti hrane.Ja zaista postavljam pitanje ministru po pitanju sigurnosti hrane na koji način će biti subordinacijainspekcije veterinarske jer je vrlo bitno, poglavito životinjska hrana, hrana za životinje, meso i ti proizvodida li određena koordinacija, subordinacija ili na koji način će to funkcionirati jer ipak to je najosjetljivijepodručje što se tiče zdravlja.Drugo, inspekcija ne smije biti samo tijelo koje će kažnjavati one koji u svojim npr. ugostiteljstvu, kafićimanemaju neku naljepnicu pa bez upozorenja ih se naplati, ogromne kazne ili ih se zatvori a dok ovi drugikoriste bez ikakvih koncesijskih dozvola plaže ili nezakonitih dozvola, pomorsko dobro.Prema tome, treba biti ujednačen a ne političko tijelo, tijelo koje će biti isključivo da odradi stranačkuinfrastrukturu da pogoduje ljudima kao što se radilo jer znamo kako se im se pokušalo na Bolu, uZlatnome ratu i da te strukture ne bi slučajno preuzele ovaj inspektorat.Samo na pomorskome dobru, zbog nerada, nemara u koncesijama, inspekcija je milijarda Hrvatska gubi,ja govorim za svoju županiju i u tom sam uvjeren, betoniziraju, rade što žele a dok ugostitelji koji imajuračune, izdaju eto inspekcija, nemate dovoljno visok šank, 5 cm je kazna, zatvara se i naravno nemakonkurencije jer konkurenciju za te kako bih ja nazvao, te sponzore stranačke i lokalne i državne iregionalne, treba pogodovati.Zlatni rat je bio najadekvatniji ali tako je i u Makarskome primorju, tako je u trogirskom zaleđu, znači utrogirskom djelu, u splitskom bazenu, jednostavno čak i koalicije, imate Bene plažu, koalicija se stala zbogtoga da HDZ da svom koalicijskom partneru, da sin od jednoga tu, da da plažu kao koncesiju a apsolutnose ne održava u skladu sa zakonom.Prema tome, inspekcija mora biti jedno neovisno tijelo, tijelo koje će poslužiti u konkurentnost, služiti zakonkurentnost, javnost, transparentnost postupaka i nezakonitosti a poglavito da bude tijelo koje će bitisavjetodavno, ja mislim da ovim zakonom treba ciljati, ovo je prvo čitanje, očekujem da ćemo naći modelda to tijelo bude ne samo tijelo koje će kažnjavati i brati harač od nepodobnih ljudi koji iz političkih razlogane odgovaraju na terenu nego da će biti tijelo koje će raditi u interesu svih građana, poduzetnika,poljoprivrednika i ostalih.Znači, dva pitanja vam postavljam, ministre. Prvo, koji su uvjeti za glavnog inspektora, hoće biti isključivostranačka iskaznica kao što je bilo do sada ili će biti tijelo neovisno, čovjek koji će voditi to djelo isubordinacija i koordinacija sa ovim ključnim ministarstvima, u biti ljudima koji vode ta tijela.Evo hvala lijepa.

Bulj, Miro (MOST)

Hvala.Nastavljamo u ime Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a i RI, kolega Giovanni Sponza, izvolite.


7/42Stranicarpts 18


e-Doc baza podataka

Poštovani gospodine potpredsjedniče Sabora.Poštovani gospodine ministre, poštovane i cijenjene kolegice i kolege. Na prijedlog zakona istaknuti ću tričinjenice.Prvu, da državna tijela koja po propisima imaju ingerencije za provedbu mjera u ovih 27 g. nisu bilaefikasna. Druga, da se provedba propisa od strane državnih tijela na jednak način ne primjenjuju za svapodručja u RH, u pojedinom područjima izraziti ću se slikovito, nekima je dopušteno da čine gotovo sve isvašta a druge se kažnjava i penalizira pa i za najmanji propust. To stvara kod građana jako loši osjećaj ato ni u kom slučaju nikako nije dobro i sa tom praksom definitivno treba prestati.Propisi koje donosimo trebaju biti jasni, trebaju biti nedvosmisleni a njihova primjena i njihova provedbaprema svim građanima RH ista. U suprotnom, donosimo zakon a ostavljamo neuređen sustav. Treće, ovimprijedlogom zakona dolazi do objedinjavanja više inspekcija a među njima i građevinska inspekcija.Ako ustvrdimo da je u ovih 27 g. podnijeto više od 800 000 zahtjeva za legalizaciju bespravno sagrađenihobjekata, ako ustvrdimo da je nadležno za kontrolu gradnje bespravnih objekata bila na državnim tijelima,tada postavljam pitanje, po čemu ovaj prijedlog zakon nudi garanciju da će od sada građevinska inspekcijabiti i efikasna i učinkovita.To ističem i naglašavam jer se nakon legalizacije objekata i dalje bespravno gradi i to osobito u priobalnompodručju uništava se prostor i to trajno, uništava se priroda i to trajno, uništavaju se vrijedne kulture i totrajno, stoga kao rješenje predlažem slijedeće i to kroz konkretan primjer na području Istarske županije.Prije nekoliko godina, izdavanje građevinskih dozvola bilo je u ingerenciji državne uprave. U državnomtijelu uza izdavanje akata bilo je više od 10 000 neriješenih predmeta. U cilju rješavanja problema stvorenje okvir kojim se omogućio prijenos ovlasti sa državne uprave ili sa državnom ureda na županiju. Isto takoomogućeno je da županija sporazumom prenese ovlasti na gradove što je u Istri i učinjeno.U svega godinu i pol dana riješeno je više od 10 000 zaostalih neriješenih predmeta dok se istovremeno iparalelno rješavali su se i novopristigli predmeti.Dakle sa istim ljudima koji su radili u Uredu državne uprave, koji su prešli u urede gradskih uprava,isključivo iz razloga što je prenijeta nadležnost na gradove, riješeno je ponavljam, u godinu i pol dana višeod 10 000 neriješenih predmeta.Dakle do drugog čitanja, poštovani gospodine ministre vrijedi razmišljati da se ovlasti prenesu poprethodnom navedenom modelu.Biti ću slikovit, požar u priobalju se ne može gasiti iz Zagreba i ne može čekati odluku iz Zagreba kao štose ni preventivne mjere rješavaju direktno na lokalitetu i terenu.Osim navedenog, držim da bi vrijedilo razmišljati iz razloga što sve jedinice lokalne samouprave imali suobavezu izraditi strategiju razvoja gospodarstva iz razloga što u priobalnom području velika većina donosimaster planove razvoja turizma, da se sa jedne strane prostor kontrolira a procesi usmjeravaju, osimgrađevinske inspekcije, vrijedilo bi razmisliti da se ovlasti prenesu na lokalnu zajednicu i štose tičegospodarske inspekcije i što se tiče sanitarne inspekcije.Zahvaljujem.

Sponza, Giovanni(IDS)

Hvala.Prije nastavka u ime klubova, sada intervencija, ministar, izvolite, gospodine Horvat.


8/42Stranicarpts 18


e-Doc baza podataka

Hvala poštovani potpredsjedniče.Pa evo pomno slušajući i bilježeći sve ove nazovimo to uočene sa vaše strane nedostatke ovoga zakona,ja mogu reći da smo kontigent tih primjedbi u biti mogli svesti na tri ključne.Dakle, svi smo se do sada barem a siguran sam da će biti tako i do kraja rasprave, složili s time datrebamo jedinstveno upravno tijelo i da ovu šumu inspektora treba svesti pod jednu vertikalu bez obzira dali to zvali centralizacijom ali jedinim uređenim sustavom unaprijed planiranim, mislim da za poduzetnikeprvenstveno na terenu prvenstveno kroz organizaciju dakle područnih ureda i njihovih ispostava, ne bitisavjetodavno tijelo već omogućiti poduzetnicima da one nenamjerne greške koje se događaju a događajuse iz dana u dan, ne tretiramo kao namjerni prekršaj, na njih ne provodimo represivne mjere već damopriliku kod tzv. lakših prekršaja da se oni poprave ili u trenutku samog inspekcijskog nadzora ili izdavanjemrješenja u ruku u koje je to rješenje izdato.Druga velika zamjerka bila građevinska inspekcija. Zbog čega građevinska inspekcija u ovom trenutkudoživljava dvije vertikale, dvije ingerencije i zbog čega se dijeli. Dakle mi smo mišljenja i zakonskimprijedlogom smo to i predložili, da samo one građevine za koje je država odnosno ministarstvo izdalograđevinsku dozvolu, ostane u ingerenciji i provedbi inspekcijskog nadzora samog ministarstva. Izrijekomili brojkom, to su samo danas 4 inspektora.Kolega saborski zastupnik odnosno uvaženi saborski zastupnik uvidio je jednu stvar za koju ja mogu rećimožda u samom zakonu i nije objašnjena na način da bude kristalno jasna, dakle ulazak u poslovniprostor kod inspekcijskog nadzora da, ali ne kada se taj prostor tretira kao dom već kad se tretira kaogradilište. Ne dati priliku da inspektor bez bilokakvog naloga uđe na gradilište ili obavi svu potrebnudokumentaciju i izvrši uvid u monitoring radne snage koja se tamo događaju i aktivnosti koje se na tomgradilištu događaju, mislim da bi uvelike spriječile inspektore u inspekcijskom nadzoru.Treća možda i ključna i vrlo bitna stvar, hrana. Ingerencija nad definiranjem zakonodavnog okvira za kojiovaj zakon smatra da treba ostati u rukama ministarstava jer ministarstva su ingerencija stvaranjazakonodavnog okvira a inspekcijski nadzor provođenje onoga što se kroz taj zakonodavni okvir traži.Ne mogu se složiti sa ovdje izrečenim problemima vezanim za inspekcijskim nazor nad koncesijama jerkoncesije nisu predmet ni ingerencija ovog zakona, Zakon o koncesijama i registar tretira koncesije jednimdrugačijim modalitetom i inspektoru u prostoru i na prostoru koncesijskog prostora neće imati ingerencije.Kako ćemo mi uspjeti plaćama ili jednim drugim materijalnim pravima osigurati da nam inspektori ne budukoruptivni, da nam inspektoru ne budu na različite načine provodili isti zakonodavni okvir, dakle krozustrojstvo Središnjeg državnog ureda temeljem zakonodavnog okvira na prostoru RH, inspektorat postajesredišnje upravno tijelo, njega će voditi netko tko će imati ingerencije i prava i danas paritet državnogatajnika, sve državne tajnike do sada imenovala je Vlada RH pa će tako i voditelja Državnog inspektorata anjemu 4 pomoćnika birati će se na javnom natječaju i ti će ljudi morati zakonom opisano zadovoljiti vrlostroge kriterije, možda malo i prestroge danas da bismo onda i kroz formiranje centrale, područnih uredaispostava područnih ureda jedno i fleksibilno ali u istom trenutku i učinkovitu organizaciju koja će imatipiramidu i gdje će se znati tko donosi planove a tko iste planove provodi.

Horvat, Darko(HDZ)

Hvala vam.Na vaše izlaganje imamo 4 replike ali prije replika pozdravljamo učenike Ekonomske i upravne škole izOsijeka koji su nam se pridružili na galeriji. Dobrodošli i lijep pozdrav. /Pljesak./Prva replika, kolegica Luc-Polanc.


Zahvaljujem.Poštovani ministre, ja i dalje se ne mogu složiti sa vama kad vi govorite da inspektori odnosno djelatnostiinspektora trebaju biti edukativna, savjetodavna i preventivna prije nego prije nego represivna, i tunavodite nekakve blaže prekršaje gdje se onda upozoravaju klijenti i stranke. Pa bilo bi dobro da sejednom razjasni koji su to blaži ili tzv. neki, čak koriste naziv bagatelni prekršaji, jer kada ostavljate previšesubjektivnost i mogućnosti diskrecijalnih ocjena, onda su i velike zlouporabe u sustavu.A morate shvatiti da inspekcijski nadzor, inspekcijski posao, vrlo odgovoran, tu se radi o ljudskimsudbinama i tim ljudima nije jednostavno raditi, ako oni nemaju jasne kriterije i jasne uvjete po kojima ćeraditi.Zahvaljujem.


Odgovor, izvolite.Hajdaš Dončić,Siniša (SDP)

Hvala vam poštovana saborska zastupnica na ovim primjedbama. Dakle, ovu edukativnu komponentu, janikako ne bi tretirao kao edukativnu, dakle, nisu inspektori ti koji će na terenu provoditi edukaciju.Ali, dođe li do uočavanja lakšeg prekršaja, ja smatram i mi u ovom trenutku koji smo radili na prijedloguovoga zakona, imali smo do sada situaciju gdje inspektori nisu znači što napraviti u ovom trenutku.Dakle, ova odredba ulazi kao zakonski članak i jasno sugerira i jasno nalaže svakom inspektoru da zalakšu povredu ima mogućnost opomenuti izreći mjeru koja nije represivna. Ponavljali se ili je ta pogreškaučestala smatrati će se kao namjera i nakon toga će se rješenjem doći do one represivne mjere.

Horvat, Darko(HDZ)

Sljedeća kolegica Anka Mrak Taritaš,izvolite.Hajdaš Dončić,Siniša (SDP)

9/42Stranicarpts 18


e-Doc baza podataka

Hvala lijepo potpredsjedniče Sabora, drago mi je da je uvaženi ministar odlučio odgovarati na našereplike, jer sam imala osjećaj u onom prvom psi laju karavane prolaze, ali dobro. Vezano uz građevinskuinspekciju, dakle, razmislite, to jednostavno nije dobro, vi nered ne možete rješavati novim neredom, timviše što u ovom zakonu ima odredba kada prebaci ministarstvo, izdavanje dozvole na lokalnu razinu, amože, jer ministarstvo izdaje dozvolu, za recimo trasu vodovoda, ako ide preko 2 županije i to nijenadležnost države, na tome ima postupanja građevinska inspekcija koja će biti u ovom inspektoratu.Nemojte to raditi, nemojte to činiti, ili neka sva inspekcija, bude ako ste se odlučili u državnom inspektoratuili ju vratite u ministarstvo. Tim više što tu još ima drugih inspekcija, pogledajte postupanje na kulturnomdobru. Izaći će inspektor van, pa će obavijestiti inspektora u ministarstvu, pa će on obavijestit inspektora uMinistarstvu koje je zaduženo za zaštitu kulturne baštine, nemojte nered rješavati novim neredom.


Hvala vam.Odgovor izvolite.


Hvala poštovana saborske zastupnice i dok sam imao prilike sjediti u ovom Visokom domu apcetirao samkao struku vaše svako mišljenje i promišljanje, tako ćemo i ovo.Napomenuo sam danas da smatramo i zakonski prijedlog u ingerenciji ministarstva, ostavili smo onegrađevine koje ima građevinsku dozvolu izdaje ministarstvo, ali upravo i s tom namjenom nam je želja bila,bez obzira na sve ove prijepore i sumnje da ovaj zakonodavni okvir, može saživiti sa 1.1 željeli smo i natome smo inzistirali da izbjegnemo hitnu saborsku proceduru.Kroz ovo prvo čitanje, kroz ovakvu jednu konstruktivnu raspravu, ja sam siguran da će biti i više od jednogkonstruktivnog prijedloga, koji će onda polučiti određene posege u zakon i do drugog čitanja, koji će sesiguran sam, dogoditi unutar mjesec dana, siguran sam da neki od ovih prijedloga će biti i sastava ikonstrukt zakona temeljem njegovog drugog čitanja.

Horvat, Darko(HDZ)

Hvala.Kolega Klisović izvolite.


Hvala lijepo.Ministre, ne znam da li namjerno ili slučajno, ali niste nam odgovorili na 2 važna pitanja koja smo uraspravi postavili, jedno je što zakon čini da spriječi raširenu korupciju među inspektorima i percepcijugrađana da je to leglo korupcije, a drugo je, zašto ste predložili da glavnog inspektora imenuje vlada i daodgovara vladi, kada on ustvari sa inspektoratom kontrolira rad tijela Vlade.Da li time, ustvari, dovodite do situacije, gdje će vlada kontrolirati državni inspektorat i time onemogućiti dainstitucije rade svoj posao kako to obično kažemo.Zašto niste predložili da Sabor imenuje glavnog državnog inspektora i da odgovara ovdje nama u Saboru,kao recimo i državni odvjetnik?Hvala.


Hvala, odgovor izvolite.Hajdaš Dončić,Siniša (SDP)

Hvala vam poštovani saborski zastupniče, ja mislim da sam u ovom jednom zajedničkom odgovoru, se u 2navrata dotaknuo i odgovorio na vaše pitanje. Čime ćemo spriječiti leglo korupcije, za koje poduzetnicismatraju da je unutar inspektorata.Ja ne mislim, niti želim bilo kakvim zakonodavnim okvirom, polučiti bilo kakvo razmišljanje oko stvaranjekorupcije.Upravo suprotno, ovakvim modalitetom, funkcioniranjem inspektorata, taj postotak, ako ga uopće imakorupcije želimo svesti na minimum. Da li ćemo u jednom trenutku, kada inspektorat saživi u punom svomvolumenu, imati prilike, da sva ona sistematizirana radna mjesta, a koja tek očekuje donošenjem uredbe ounutarnjem ustroju ministarstva uspjeti kapacitirati sa dobrim i kvalitetnim ljudima, da li ćemo krozproračun, as ve će to biti državni službenici, osigurati adekvatne plaće da nam se sva ta radna mjestapopune, upravo s namjerom i radimo ovaj zakon, da se to dogodi.Da na samom terenu, u organizacijskoj strukturi dobimo kvalitetne i pouzdane ljude za koje smo sigurni,da će kroz poduzetnika, ne napraviti ovaj suprotni efekt, već polučiti ono zbog čega se sav ovaj zakondonosi.

Horvat, Darko(HDZ)

Hvala.I posljednja replika, kolegica Čikotić, izvolite.


Poštovani ministre, ja vas moram pitati u ime svih poduzetnik koji posluju u RH, bilježimo ne tako dobramjesta na listama globalne konkurentnosti.Jedna od tih razloga je sigurno administrativni teret s kojima se susreću poduzetnici i u vidu ovoga imalismo, evo i kod kolega, primjedbe vezano za korupciju i nejednako postupanje u određenim slučajevima,hoćete li vi, pokrenuti međuresorno suradnju s Ministarstvom uprave i pokrenuti projekt e-platforme, značie-poslovanja u vrijednosti od 45 milijuna kn kako bi se osigurala platforma na kojoj će se razvijat e usluge ikroz taj način biti u digitalnom obliku omogućena komunikacija s poduzetnicima, smanjivanjeadministrativnih procedura i objedinjavanje određenih rješenja, znači preko centra dijeljenih usluga na kojiznači i inspektor onda, ali i poduzetnik će imati uvid. Poduzetnici to od vas očekuju.


Hvala vam.Odgovor, izvolite.


10/42Stranicarpts 18


e-Doc baza podataka

Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče Hrvatskog sabora, gospodine ministre sa suradnicima, kolegice ikolege.Mi danas raspravljamo o jednom zakonu koji regulira rad jednog izuzetno represivnog tijela i kadpogledate članak 3. onda ćete vidjeti da to represivno, ovoga to tijelo itekako svakodnevno djeluje nakvalitetu načina našeg života. I kad bi to gledali na takav način, a ne od situacije do situacije, onda bimožda i drugačije govorili o državnom inspektoratu i drugačije govorili o ovom zakonu.Dakle što je ključ toga tijela? Ključ je da kontrolira primjenu zakona koju mi donesemo u ovom visokomDomu. To bi bila najjednostavnija definicija onoga što oni trebaju radit. Isto tako da itekako kontrolira, bezobzira na zakon o koncesiji korištenje prirodnih bogatstava RH, jer na kraju ako pogledate rudarskuinspekciju onda ćete vidjeti da je ona tu itekako bitna. I kad bi mi na takav način raspravljali onda bivjerojatno naša rasprava išla i vjerojatno u drugačijem smjeru jer tu u ovom Domu ima puno ljudi koji izsvog profesionalnog života itekako su upućeni u neke poslove i sa svojim iskustvom mogu čak ikvalitativno doprinijeti raspravi o ovom zakonu.Međutim ja naprosto ne mogu da u ime kluba HDZ-a na početku ne kažem neke stvari i volio bih rado damožemo preslušati rasprave iz kraja 2013. kad se ukidao državni inspektorat. I volio bih danas da je uovom prijedlogu zakona napravljena jedna ocjena zašto se ide na osnivanje državnog inspektorata, azašto? Isključivo da nam to bude .../Govornik se ne razumije./... u budućnosti da ne ukidamo jednuupravnu instituciju samo zbog toga što je to napravio netko prije nas, međutim ja sam to tada za ovomsaborskom govornicom rekao i opet ću reći, naprosto svaki ministar je htio biti gazda u svom resoru i zatoje povukao inspekciju sebi i to je ono što je nelogično. I odmah ću se osvrnut na ono što je već i kolegicaMrak Taritaš i kolega Bačić kao nekad čelni ljudi Ministarstva graditeljstva rekli, nelogično je da segrađevinska inspekcija reže. Reći da će oni kontrolirati samo one građevinske dozvole koje je donijelo iliizdalo ili kako god hoćete Ministarstvo graditeljstva je praktički čisti sukob interesa. Pa bilo bi logičnije dato kontrolira neko tijelo izvana.Dakle tijelo je neko ukinuo, osnovana su praktički, samo su ti ljudi prevedeni u ministarstva i danas imamonakon 5 godina situaciju kakvu imamo. Bilo bi logično da mi ovo tijelo nadograđujemo i da mi danas kadgovorimo o ovom zakonu govorimo o nečemu što je po meni daleko bitnije. A to je zbog stalne promjenezakonodavstva, zbog usklađivanja sa direktivom EU, zbog velike educiranosti onih koji provode ovezakone, koji oni kontroliraju, dakle mi bi danas trebali govorit o tome i kad se bude donosio državniproračun o educiranosti i opremljenosti tih ljudi koji rade taj posao. To je ključ njihove uspješnosti, to jeključ njihove neovisnosti, to je ključ njihove i odvojenosti od korupcije ili bilo čega, to je ključ njihovogkvalitetnog rada s kojim će biti zadovoljni građani RH.Danas je jedan kolega tu rekao je inspekcija može uć u neki dom, a da ovdje raspravljamo o turističkojdjelatnosti onda bi bilo niz onih koji kažu je inspekcije ne mogu doći kontrolirati onoga tko nemaregistriranu djelatnost. Vidite koliko smo kontradiktorni sami sebi.Zato kažem članak 3. je možda najbitniji kad govorimo o državnom inspektoratu. On nam govori što ti ljuditrebaju radit. I vidjet ćete danas odete u trgovinu pa ćete vidjeti koliko tog posla oni trebaju raditi, krećetese po svom mjestu, vidjet ćete koliko su oni tog posla trebali napraviti. I na takav način ako raspravljamo oovoj inspekciji, ako ne bude svaki ministar kao što je to bilo 2013. težio tome da napravi svoje carstvo i daon tu bude gazda, onda ćemo donesti jedan dobar zakon koji će vjerojatno zbog svih silnih promjena trpitodređene izmjene i promjene.I zato mi je, po meni uz ove tehničke odredbe, što treba koji inspektor raditi i zadovoljavati, meni su dvačlanka vrlo bitna.Jedan sam već spomenuo, a to je članak 25. stavak 1. koji regulira tu građevinsku inspekciju, kažem, menije nejasno zašto je tako, a članak 29. ja to moram reći da bi Ministarstvo moralo razmisliti o ustrojstvu, odefiniciji područnih ureda, jer nekada je područni ured Zagreb, praktički objedinjavao rad inspektora koji supokrivali ovih pet, šest, sedam županija oko grada Zagreba, pa negdje dalje je područni ured pokrivaojednu ili dvije županije, i mislim da bi to naprosto trebalo definirati ovim zakonom o ustroju državnoginspektorata. To mora biti zakonski definirano.Naprosto u zakonu napisano, ne nikakvim pravilnikom, ne nikakvom uredbom. Zašto? Pa zato što svatkood vas ovdje dolazi sa određenog područja i logično, evo, kolegica Juričev je u svojoj replici govorila o

Šuker, Ivan (HDZ)

Poštovana saborska zastupnice, hvala vam na ovom pitanju.Dakle ako me saborski zastupnici po ičemu pamte u ovih zadnjih 2 mjeseca, to je po uvođenju emodaliteta u razno razne sfere, a prvenstveno u ovaj gospodarski sektor. Poznato vam je da smo prednekoliko tjedana u drugom čitanju prošli kroz Zakon o obvezi zaprimanja i izdavanja e računa, u ovomtrenutku umrežavamo 6 institucija sa željom da pokrenemo poslovanje, dakle ne formiramo, odnosnonapravimo poslovni .../Govornik se ne razumije./... nego pokrenemo poslovanje, dakle otvorimo i poslovniračun u poslovnoj banci samo isključivo popunjavanjem jednog elektroničkog obrasca.Isto tako 2019. godinu najavljujemo kao godinu digitalne transformacije, a jedan od segmenata onogatrenutka kad zaživi inspektora siguran sam da će se kao i usluga pojaviti e usluga unutar koje neće bitisamo isključivo komunikacije prema poduzetnicima jer takvu komunikaciju kroz obadva komorska sustava,odnosno druge gospodarske asocijacije kao priliku već imamo, ali priča oko toga da će se moći i krozžalbeni postupak u sustavu javne nabave i .../Govornik se ne razumije./... druge servise poduzetnik kroz eposlovanje uključiti u taj jedan veliki cloud koji zovemo digitalizacija, to nam je svima skupa želja.

Horvat, Darko(HDZ)

Hvala vam.Nastavljamo u ime kluba zastupnika, sljedeći je kolega Ivan Šuker u ime Kluba zastupnika HDZ-a.Izvolite.




e-Doc baza podataka

problemima tržišne inspekcije, i logično će kolege iz onog primorskog dijela govoriti o ovom segmentu kojihoćete-nećete, bode oči. Ima puno onih koji ilegalno iznajmljuju. Njima ne može doći ni inspekcija, nemože doći ni ovaj ni onaj i logična stvar da ih zanima kako će biti ustrojen taj inspektorat i gdje će biti tajpodručni ured, gdje će se ti građani moći požaliti. Jer nekada, ako se ne varamo u starom Zakonu održavnom inspektoratu, mislim je to definirano odmah bilo na početku Zakona, mislim da je to bio članak 8.ili članak 9. kojim je bilo definirano ustrojstvo.Kad definiramo ustrojstvo onda ćemo lako definirati druge stvari. Još jedna stvar iz tog članka 29. mi sečini nelogična, a to je da se glavni državni inspektor imenuje na 5 godina, a njegov zamjenik na 4 godine.To mi je nelogično. Zašto? Ako on predlaže, imenuje svog zamjenika, onda je logično da njegov mandattraje 4 godine, a zašto 5 godina? Pa mislim da smo se mi ovdje svi, manje-više složili da je pet godinanešto što lagano eliminira tu političku određenost, ovoga, da netko bude imenovan po političkom ključu, jerako imamo 4 godine mandat jednog saziva Sabora, ili jedne Vlade, ako nekoga imenujete na 5 godina,onda je logično da on već zadire i u mandat druge Vlade. Ja se iskreno nadam da se neće dogoditi, ako tonapravimo, kao što se dogodilo 2012. kad je rečeno, mi smo preuzeli odgovornost, pa su svi ravnateljipometeni lagano sa metlom, kao da gledate čovjeka da čisti cestu poslije nekakve fešte.Ono što ovim Zakonom Vlada želi postići je samostalnost i neovisnost i profesionalnost državnih tijela. I toje ono što vjerojatno svatko od nas u ovoj Sabornici u dubini duše želi, jednu visokoprofesionaliziranu ikvalitetnu državnu upravu, neovisno o političkim trenucima. I mislim da ovaj državni inspektorat i ovajZakon ide upravo ka tome. I kad govorim o ovom Zakonu o samostalnosti, o neovisnosti oprofesionalnosti, onda naprosto treba se staviti u kožu ljudi koji će, koja ovaj Zakon definira što će i kakoće raditi i ljudi koji će kontrolirati sve ove zakone koje mi ovdje donesemo, donosimo ili usvajamo u ovomvisokom domu, a to su inspektori Državnog inspektorata.Dakle, nemojmo podljeti vrlo često atmosferi kad inspektori utvrde određene nepravilnosti onda netko imamoć pa plasira da je njega netko maltretirao ovako i onako, naprosto državna tijela rade svoj posao i njimase mora omogućiti ta neovisnost, ali isto tako mora se sankcionirati i nekakva zlouporaba položaja. To sudvije stvari koje jedna bez druge ne idu.Dakle, kolegice i kolege, Državni inspektorat je nešto što je ustrojeno u ovoj državi prije 19 godina, pa jeonda ukinuto iz ovog ili onog razloga, sad ga ponovno ustrojavamo, ja se nadam iskreno sa željom daustrojavamo jedno tijelo koje će raditi prije svega na dobrobit hrvatskih građana i na dobrobit poduzetnika iono što, kad govorimo o represivnosti ovoga tijela treba reći, da ova tijela moraju biti itekako edukativna.Nažalost, puno naših poduzetnika još uvijek nije toliko elektronički opismenjeno, a isto tako punoinformacija nažalost ne dolazi do njih, inspektori temeljem svojeg iskustva mogu ocijeniti, procijeniti kad jenetko nešto napravio sa namjerom da prevari, da iskoristi nešto, a kad je netko nešto napravio,jednostavno iz nepoznavanja zakona. I tu je ta edukativna obveza inspektora koju oni moraju raditi.Oni naprosto moraju to prepoznati na terenu i na takav način će najviše podići svoj ugled. Najlakše kaznit,najlakše doći na teren, utvrdit to, nije po tom i tom članku zakona, puf tolika mandatna kazna i doviđenja.To je najlakše napravit. Ali ako hoćemo postići kvalitetu, onda moramo se baviti edukacijom. A ako ćemose baviti edukacijom onda moramo digitalizirati upravu, a onda se mora početi u konačnici primjenjivatiOIB, u onom svom izvornom obliku, kao što je donešen, jer putem OIB-a državni inspektorat po točnopropisanom protokolu može povući sve informacije o poduzetniku kojega kontrolira i dobiti točno jasnusliku o njemu kad dolazi na teren, gdje dolazi i što dolazi kontrolirati.Jer daleko bolji i kvalitetniji je inspekcijski nadzor kada inspektor dođe na teren, pripremljen i educirankome dolazi na teren. Onda je to kvalitetan nadzor, onda se tu mogu napraviti prave stvari, a isto tako, akonemate nikakvih informacija u kompletnom sustavu državne uprave Hrvatske, a dođete kod nekog ukontrolu, vidite da se tamo odvija nekakva djelatnost, pa to vam je jasan signal da je to zona siveekonomije. I tu se ne trebamo pametovati, mudrovat, i reći ovaj je došao meni, napravi mi ovo i ono. Ako uporeznoj upravi, ako u Uredu za graditeljstvo, ako šta ja znam u državnoj, ovome, gdje su koncesije, daklene postoji nikakva informacija o tome on se bavi nekakvom djelatnošću koja je vezana za to, onda jelogična stvar da je u sivoj zoni.I to je ono što represivni aparat mora koristiti. Na kraju krajeva zbog toga je OIB i uveden da sve institucijeRH prije svega koje su na terenu dobiju informaciju kod koga i zašto idu u kontrolu.Dakle gospodine ministre uz neke primjedbe koje smo i mi u ime kluba HDZ-a u replikama rekli i što surekli neke druge kolege u svojim raspravama mislim da ovaj zakon se treba naći čim prije u drugom čitanjujer nije nam puno ostalo do 15.12. jer mi uz ovu izmjenu zakona morati ćemo promijeniti još 60-ak zakonagdje ćemo morati ugraditi u jednu rečenicu ili dvije riječi da te poslove obavlja Državni inspektorat jer tonaprosto ne možemo napraviti dok se ne donese ovaj zakon.Ja se nadam da ćete do tada donesti i kada donesemo taj zakon kada Vlada imenuje čelnika on moradonesti niz akata, pravilnika i uredbi da bi Državni inspektorat mogao funkcionirati. Međutim, ono što je pomeni vrlo bitno gospodine ministre a to je da Vlada definira zakonom gdje će biti ti područni uredi i koja onipodručja pokrivaju.Jer ako mi to zakonom ne definiramo, ako to bude ministar, zapravo čelnik područnog ureda određivaonekakvim uredbama i nekakvim pravilnicima ta priča će se razvući i mi ćemo imati jedan vakumm prostorod 3, 4 mjeseca a ne daj Bože i više a Državni inspektorat ako hoće dobro odraditi prije svega turističkusezonu onda se itekako već ljudi moraju pripremati u prvom, drugom mjesecu.Dakle Klub HDZ-a uz neke ove primjedbe će podržati ovaj prijedlog zakona u prvom čitanju.Hvala lijepo.



e-Doc baza podataka

Hvala lijepo potpredsjedniče Sabora, uvaženi ministre sa suradnicima, kolegice i kolege.Ja ću tradicionalno početi ovu raspravu o Zakonu o Državnom inspektoratu u prvom čitanju. Dakle minemamo u Saboru baš često prilike da nam dolaze ministri pa evo ministar Horvat je tu i dobro je da je tujer time pokazuje da nekako stoji iza ovog zakona.Kada dolazi ovakav jedan zakon onda uvijek mora, nekako ja razmišljam bez obzira da li ću se ja s timesložiti i mi u klubu GLAS-a i HSU-a što je smisao i što je cilj.Ja sam u svom radnom vijeku, recimo u jednom periodu, to je bio period od 6 godina sjedila sam u istojsobi, radila sam isti posao, imala sam tada radnu knjižicu kojeg više nema, imala sam u radnoj knjižici tripromjene jer se u tih 6 godina tri puta promijenio naziv ministarstva, promijenio se naziv mog radnogmjesta, ja sam sjedila u istoj sobi.Što vam zapravo hoću reći? Ova izmjena je s jedne strane izmjena sa željom da imamo Državniinspektorat ali s druge strane samo donošenje ovog zakona je samo vrh. Iza toga treba se donijeti nizzakona da bi inspektori mogli raditi, ponovo će se desiti promjene, ne samo table, ne samo papiri sazaglavljem nego će i biti nova radna mjesta i nove stvari i na to morate biti spremni. To je jedan ozbiljanposao ako želimo da inspekcija radi.Dakle, imali smo Državni inspektorat onda smo te inspektore, inspektorat podijelili pa su oni išli uministarstva i sada se ponovno vraćamo u Državni inspektorat. To je ja mislim 58 zakona ako sam ih jadobro sve pobrojala koje treba promijeniti i morate biti spremni na niz, niz stvari od ljudi, od onih auti jer tiauti su najvažniji, od mjesta i od svega ostalog. Dakle iz ovog zakona ide jedan ozbiljan posao.E sad kada je riječ o poslu. Moramo znati što hoćemo. Ako hoćemo imati na jednom mjestu inspekcije kojesu vezane uz jednu temu, pa to bez obzira na sve ostalo u konačnici ima smisla. Ako na jednom mjestuhoćemo imati inspekcije koje su vezane uz trgovinu, koje su vezane uz ugostiteljstvo i turizam, koji suvezani uz usluge, koji su vezani uz zdravlje potrošača to tako ima smisla i može biti.Inspekciju svi doživljavamo kao nekog tko izađe van i kažnjava. To jednostavno nije dobro. To je drugi ilitreći korak. U prvom koraku inspekcije moraju doći, imaju mogućnost upozoravanja. To vam je daklesvatko ima mogućnosti i pogriješiti. Bez obzira netko pogriješi svjesno, netko pogriješi jer nije uopće imaopojma o nečemu da je pogriješio.Dakle ono što je važnost, moramo znati što želimo s tom inspekcijom. Ja moram reći, ja tu uvijek dajemprimjere iz svog vlastitog života, ja sam bila mlada inženjerka, tek sam počela raditi, bila sam u tom, najednom velikom gradilištu i došao je građevinski inspektor, oni koji duže pamet znaju tko je bio građevinskiinspektor koji je bio strah i trepet na ovim prostorima, on je došao, dakle tema da li se radi sukladnodozvoli ili ne radi, nije bila temelj, nije padalo na pamet da netko radi protivno dozvoli, on je prekontrolirao.../Govornik se ne razumije./... i kontrolirao je kvalitetu radova.I iza toga je napisao zapisnik, rekao što se napravi i rekao je kad bilo što trebate zovite. Danas, kada bilotko bilo šta treba ne zove inspektora niti slučajno. Mi inspekciju trebamo pretvoriti u to. Trebamo pretvoritiinspekciju u nekog tko prati propise, tko zna propise, koji može savjetodavno djelovati, koji može kadaizlazi na teren zaista i tako u tom načinu i postupati. I da netko kad recimo treba nešto napraviti ide zvatiinspektora i pita, čujte meni su rekli da bi to tako, da li je to sukladno nečemu. E onda će ta inspekcijaimati smisla. Ovako inspekciju svi doživljavaju represivno i kažu nemoj.S druge strane se otvorilo već tu u raspravi, ja to moram spomenuti u zemlji u kojoj ovoliko ljudi odlazi izzemlje, koji ni ne pokušavaju raditi u toj zemlji, ministre i vi i mi svi zajedno smo svjesni da ćemo vrlo teškodobiti kvalitetne ljude da obavljaju posao jer posao inspektora u ovoj zemlji, ja zaista, mi tu često vežemoinspekciju uz korupciju, vežemo inspekciju uz nešto što nije, ja to s ove govornice zaista neću izgovoriti.Biti inspektor nije jednostavno. Biti inspektor kao prvo morate imati veliki i široko znanje, ne samo u onomsvom malom segmentu, nego i u svemu drugom, to je prva stvar.Dakle morate imati i stručno znanje, morate imati i upravno znanje, to je prva stvar, druga stvar, kada bilogdje dođete, svatko će od vas okrenuti glavu. I kao treća stvar, definitivno se morate nekom zamjeriti,nema druge.Prema tome, to je nešto o čemu treba voditi računa. I neke druge zemlje, mislim uvijek pitate nekoga tko jebolji od vas. Pitajte nekoga tko je to prošao i onda oni jednako tako ne mogu svoje inspektore adekvatnoplatiti, ali daju neke druge benefite, u smislu rješavanja stambenih pitanja, u smislu kada je riječ ozdravstvenom osiguranju, onda tu imaju nekakve druge benefite, dakle to se da riješiti i to se da napraviti.Dakle ja moram priznati da u jednom dijelu gdje vi ste sve inspektore koji se vežete zato sam namjernogovorila o ova 4 odnosno, 5 poglavlja ima smisla i tu je tih 17 inspekcija.No međutim, copy paste je vrlo nezgodna stvar. Kada radite to mi nekad, kad smo u moje doba radiliprojekte onda ste imali selotejp i škarice, izrezivali ste, pa ste kopirali, danas je to copy paste. Pa vaslijepo molim, ja ću vas upozoriti na 2-3 stvari.Jedna stvar je kada je riječ o području nadzora nad ugljikovodicima i termalnim vodama. Pogledajte čl. 17.čl. 19. i čl.21. Sud pišu da ti inspektori imaju nadzor nad tim vodama, a zapravo, ima samo 1, dakle, dajtemalo to pročitajte i malo to sve zajedno vidite.I posebno upozoravam na čl. 68. odnosno, 69. to vam je upravni postupak, ja vam govorim nešto što smomi iz iskustva prošli. Dakle, inspekcija, građevinska, je još uvijek i bila je u ministarstvu graditeljstva, kakoće biti, to ćemo vidjeti za drugo čitanje i onda vam oni imaju, dakle, inspekcija ima i prvostupanjski idrugostupanjski postupak.


Hvala vam.Sljedeća zastupnica u ime Kluba zastupnika GLAS-a i HSU-a je kolegica Anka Mrak Taritaš.Izvolite.




e-Doc baza podataka

U prvom stupnju donosi rješenje, kojem netko nešto nalaže i u drugom stupanju, jednako tako, je donosilarješenje, to je bio užasno veliki problem, vezano za upravni postupak, morali smo objašnjavati posebno,kako jedno tijelo donosi rješenje i u prvom i u drugom stupnju, posebno se je moralo obrazlagati. Vi sada,cijelu inspekciju, tako imate definirate kroz čl. 68. 69. lijepo vas, evo najdobronamjernije upozoravam da toposložite na način da to funkcionira, da ne ispadne da će vam na Upravnom kada dođe do upravnogspora, sve padati zbog različitog postupaka koji je, to je bio problem, probajte ga riješiti.I sada ću naravno, ovdje za kraj, a onda ću to u pojedinačnoj raspravi, kada je riječ o građevinskojinspekciji. Jedna zemlja, koja želi biti sređena zemlja i kada je riječ o zgradama ili građevinama mora seodlučiti na slijedeći način. Prvo, …/Govornik se ne razumije./… odlučiti vezano za dozvole, za dio poslovatreba proceduru poslova dozvola smanjiti na najjednostavniji mogući način, da ljudi mogu dobiti dozvoluodmah.Danas imate pravilnik o jednostavnim građevinama i jednostavnim radovima, gdje morate imati glavniprojekt, prijaviti početak radova iza toga ishoditi upravnu dozvolu, dakle, najjednostavniji mogući način.Mora imati građevinsku inspekciju koja izlazi na teren. Ja moram reći, u mom radnom vijeku, u jednojdrugoj državi, bili su izvidnici to je bila srednja stručna sprema, oni su obišli teren, na kraju dana su došli irekli, u ulici toj i toj, tu i tu, smo vidjeli cement, šljunak i sve ostalo. Dal oni imaju dozvolu, imaju dozvolu,dakle, tu ne idemo van, ovi nemaju dozvolu, drugi dan je građevinski inspektor izašao van, rekao je, daorok u kojem mora netko ishoditi dozvolu i obustavio rad …/Govornik se ne razumije./…Dakle, u suvisloj zemlji morate imati dozvole koje možete brzo dobiti i morate imati inspekciju koja izlazivan, jer jedanput kada je napravljena kuća, ona je kao prvo devastirala prostor, kao drugo, vi idete rušitikuću u kojem su ljudi već unutra, u kojem oni to već koristi.Dakle, to je slika, koja je kriva slika zemlje, posla i sveg ostalog. Stoga ako već i želite veliki državniinspektorat mi u Klubu GLAS-a i HSU-a, nećemo u prvom čitanju podržati ovaj zakon jer nam nijeprihvatljiv na ovaj način na koji je, ali ako želite jedan veliki inspektorat onda morate definirati koji su toposlovi.Ako želite građevinsku inspekciju, u tom velikom inspektoratu, onda mora biti sva građevinska inspekcija iako želite vezati poslove, onda vam tu mora biti inspekcija zaštite okoliša i inspekcija koja je nadležno zapomorsko dobro, ali ne u odnosu na koncesije, nego u odnosu na izgradnju u pomorskom dobru.Velika količina bespravne izgradnje u ovom trenutku u Hrvatskoj koja je na pomorskom dobru. Svi koji stenačelnici ili ste bili gradonačelnici uz područja općina i gradova uz more, znate da su svi oni molovi, da susvi oni vezovi, da je to sve bespravno, bespravne su nam marine.Dakle, mi imamo marine, koje još uvijek nemaju potrebna odobrenja. Građevinski inspektor je tu u smisluodobrenja, ali je tu i inspektor iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, u smislu nekakvih drugihstvari.Što vam ja zapravo želim reći, imate Sabor, na zgradi Sabora, koji je zaštićeni objekt, netko se je sjetio, neiz Sabora, nego netko dograditi nešto malo gore, tamo u atriju na 4 katu.Vi ćete pozvati koju inspekciju, građevinsku? Možda bi to moglo biti neki objekt od važnosti za državu.Nije. Pozvati ćete državni inspektorat.Onda će on reći, gle ja tu nemam ići što, prvo neka ide inspektor za zaštite kulturne baštine, onda će onnazvati Ministarstvo graditeljstva tamo onih 4 ili 5 iako ih nije 4 ili 5, to ću se u pojedinačnoj raspravidotaknuti, onda će on nazvat onog onda će taj nazvat inspektora u ministarstvu koje je je zaduženo zazaštitu kulturne baštine, onda će jedan dan ići jedan, drugi dan drugi, treći dan treći a oni tamo koji pušeće gledati kako nešto raste i čudit će se, to nije smisao inspekcije.Dakle želite građevinsku inspekciju u tom velim inspektoratu, onda moraju biti sve inspekcije koje suzadužene za i koje su u postupku građenja ili ako ste ostavili inspekciju zaštite kulturne baštine, ako steostavili inspekciju pomorstva, prometa, infrastrukture onda ostavite i inspekciju koja je zadužena odnosnoinspekciju graditeljstva u Ministarstvu graditeljstva.Tim više, pogledajte odredbu, ja mislim daj e članak 199., dobro vidjet ćete sad tu, nisam baš zapisala dokraja, dakle ono što sam i u replici rekla, vi imate objekte koje izdaje ministarstvo, dozvole su ako ide spodručje dvije ili više županija.I možete imati najobičniji svjetlovodni kabel koji ide na području Zagrebačke županije i grada Zagreba, javam moram reći da takvih slučajeva je strašno puno jer je Zagrebačka županija, okružuje je grad Zagreb iteško je tu razdijeliti, nadležnost je ministarstva.Ministarstvo nadležnost prebaci na grad Zagreb da izda dozvolu za svoj dio, Zagrebačku županiju za svojdio i nekom po dvorištu ode kabel i taj zove inspekciju van. On će zvat inspekciju ministarstva, onda ćeinspekcija iz ministarstva zvati u Državni inspektorat.Ako vam je bila misao vodilja kao što vam je bila za trgovinu, kao što vam je bila za ugostiteljstvo i turizam,da na istom mjestu bude inspekcije koje su zadužene za taj resor, onda vam misao vodilja mora biti i zagraditeljstvo da vam bude na istom mjestu i sve ono što je vezano uz to inače to nema smisla.Vjerujte mi, nema smisla, nered koji se dešava je građevinskih inspektora premalo, ne možete ih ni dobiti,ja sam dala primjer vašem pomoćniku na odboru i rekla sam recimo u Međimurskoj županiji, za cijeluMeđimursku županiju, imate slovom i brojkom jednog inspektora, nećete polučiti rezultat ja moram priznatida će onaj koji će biti na čelu Državnog inspektorata će vam nekoliko puta reći zašto sete posustali idopustili da građevinska inspekcija bude tu, to je zaista jedan ozbiljan problem, problem koji se rješavagodinama. A odnos između pojedinih inspekcija i komunalnih inspektora ili redara ću u pojedinačnoj i upojedinačnoj ću još malo o građevinskoj inspekciji.Dakle, ono što je apel, ako ste se odlučili imati u inspektoratu uz sve ovo i sav problem vezan uzgraditeljstvo, onda imajte sve na istom mjestu.



e-Doc baza podataka

Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.Poštovani ministre sa suradnicima.Naš klub HDS, HSLS, HDSSB će podržati ovaj zakon u prvom čitanju ali naravno da imamo i mi nekihprimjedbi i prijedloga na predloženi zakon.Prvo i osnovno, smatramo da je apsolutno potrebno sve inspekcijske službe staviti pod jednu kapu, ujednu piramidu, tako bi te inspekcije surađivale kako bi zajedno djelovale po istim metodama, po istimnačinima, po istim postupcima i to u svim dijelovima Hrvatske.Jer često puta razgovarajući sa ljudima, znači obrtnicima, poduzetnicima, onima koji su izloženiinspekcijama, čujemo različita iskustva i stvarno se stvara jedan dojam da Hrvatska nije ista država, da sezakoni ne primjenjuju isto u svim dijelovima RH a dobrim dijelom za to je zaslužan i ustroj samihinspekcija.Ono što je napravljeno, o čemu je već ovdje dosta govoreno pred par godina kada je ukinut inspektorat,kad se započelo sa ovakvim ustrojem i kada su inspekcije vraćene svakom ministarstvu njegovainspekcija, unazadilo je ovaj proces i napravilo velik nered u Hrvatskoj.Ja često puta znam razgovarati sa ljudima i razmišljat o tome kasnije i stvarno mi nije to normalno, mi uHrvatskoj imamo situaciju da kad netko registrira obrt ili trgovačko društvo, istog trenutka mu se navale naleđa inspekcije.Ni sam ne zna koje sve. One dolaze nemilice. Svaka za sebe, svaka po sebi. Ja se bojim kad dođem ufrizerski salon ako je slučajno taj dan bila inspekcija da mi frizerska ne odreže uho jer se strese poslijetoga.Smiješno mi je bilo situacija kad građevinski inspektor prolazi ispod elevatora za skidanje crijepa sa krovakoji skida traktorsku prikolicu, pored toga, 20 m dalje je tabla gdje obrtnik radi na jednom drugomgrađevinskom objektu, znate kome dolazi inspektor? Ne onome koji nema tablu vani, ne onome koji nijeregistriran, dolazi ovome koji je registriran i njemu piše prijavu.To se u Hrvatskoj stalno događa. Ti ljudi kažu pa veli, meni je bolje da ugasim obrt, da ugasim poduzeće iradim na crno jer me onda nitko ne dira.Imao sam situaciju kad je čovjek otvorio restoran, svi ti ljudi su bili na otvaranju tehničkih izdavanja itehničkih uvjeta, za 3 dan mu je došla inspekcija, kaznila ga sa 2000 kn zato što nije imao naljepnicu da jeu kuhinji zabranjeno pušiti. A imao je naljepnice po cijelom restoranu, da se ne puši unutra. A pred tri dana,četiri je ista ta osoba bila u tom restoranu. To je naš ustroj inspekcije, tako to funkcionira. Pitao sam nekidan u frizerskom salonu koliko inspekcija dolazi u taj salon. Rekla mi je gospođa četiri, pet. Čak i carinskadolazi. U frizerski salon, gdje radi jedna osoba, samozaposlena je.Sada se ovdje govori da je intencija ovog Zakona da se smanji takva represija, takav pritisak, da se smanjikažnjavanje, da se jednostavno ljude upućuje, da ih se opomene da im se ukaže na nepravilnosti i mora tobiti u Zakonu i to pozdravljam. Jer danas mali poduzetnik, obrtnik, pa ne može čitati sve zakone koje midonosimo da bi mogao uopće pratiti zakon, on uopće nije kriv. Jer ne može pratiti to, on mora imati pravnuslužbu koja će to pratiti, iščitavati da bi mogao pratiti koje su to izmjene u zakonima. I očekujem oddržavnog inspektorata da se u toj jednoj piramidi upravo tako poslože stvari, da se pročiste stvari, da sepočne funkcionirat na jedan normalan način, kao ljudi ne bi živjeli u tom strahu u kojem su definitivnoizloženi svakodnevno. Posebno mali. Jer oni veliki, oni se snađu.Imao sam situaciju sa građevinskom inspekcijom, gdje sam kao čelnik lokalne samouprave imao pritužbegrađana da se grade objekti uz državnu cestu, da nema table, da nema registriranog izvođača radova,zašto inspekcija ne funkcionira. Uputili smo kao lokalna samouprava dopis inspekciji. Znate koji samodgovor dobio? Da neka damo kućni broj i adresu gdje se to događa. Nema gradilište kućnog broja, a jošnajbolja stvar, inspektorica se svakodnevno vozila pored tog, s posao i na posao. To su naše inspekcije, aistovremeno dođe onom malom i njega zgazi. I njega zgazi. Iskažnjava ga, izmasakrira ga i ovaj odustane.Ljudi naravno gube volju, zatvore radnju, zatvore obrt, zatvore poduzeće, spakiraju kofere i odu. I to je jošjedan od onih segmenata zašto nam ljudi odlaze. I to je jedan mali segmentić svega toga. Zašto nemapoduzetničke klime, zašto ljudi ne otvaraju? Pa neće, s čim otvore, evo njih. Oni se pojavljuju tu. ZnačiDržavni inspektorat će morati najprije napraviti jednu dobru edukaciju, obuku svih inspektora i naučiti ihkako se trebaju ponašati, naučiti ih da su tu da ukažu ljudima na problem, ako netko krši Zakonkontinuirano, ako ne poštuje Zakon, ako radi na crno da nije registriran, ajmo to kaznit, ajmo to kaznit, alinemojmo ubijat one koji su se registrirali.Pomozimo im, pomozimo im, jer ponavljam, donosimo toliko Zakona da to ljudi ne mogu pratiti.Jednostavno ne mogu. Ne smije biti ni jedne inspekcije izvan sustava Državnog inspektorata. Ako jeDržavni inspektorat onda neka bude inspektorat i neka u njemu budu sve inspekcijske službe, bez ikakvihsvetih krava. Ne treba nama ovdje svetih krava, ustrojimo taj sustav kako treba i neka počne funkcionirati,znat ćemo tko je odgovoran, znat ćemo koga trebamo pitati ako se inspektori ne ponašaju kako treba naterenu, ako se ne ponašaju kako treba prema onima koje trebaju nadzirati, pa ćemo pitati glavnogdržavnog inspektora, a on će rješavati te stvari. A ovako kako je sada, vi ni ne znate koga što trebate pitati,tko je kome n nadležan, tko je kome odgovoran, to nitko ne zna u Hrvatskoj. Naravno da se izgubiš.Nemaš se čak ni kome žaliti. Tako da mislim da se te stvari, o tome je već bilo govora u prethodnimraspravama i replikama, svakako treba ta izmjena napraviti i da ne smije biti nikakvih iznimaka. Akoradimo Državni inspektorat, neka bude Državni inspektorat, neka sve inspekcijske službe budu u njemu. I

Hrg, Branko (HDS)

Hvala vam.Nastavljamo s raspravom u ime klubova.Slijedeći u ime Klubova zastupnika HDS-a, HSLS-a i HDSSB-a, kolega Branko Hrg, izvolite, kolega.




e-Doc baza podataka

neka funkcioniraju po istom modelu, po istom principu.U ovom Zakonu uvijek treba gledati, i u svakom zakonu treba gledati ravnomjerni razvoj u Hrvatskoj.Članak 29. Određuje ustroj inspekcije. Tu se spominju ispostave i podružnice. Ja bih volio da možda uZakonu bude to vrlo jasno navedeno, da znamo kompletan ustroj, da i to vidimo, da vidimo da je jednapolitika ravnomjernog razvoja prisutna ovdje i u ovom segmentu. Da se zna gdje će biti podružnice, gdjeće biti ispostave, da to imamo jasno i glasno navedeno, ovako uvijek ostaje mogućnost, znate kako to ide,neka politička opcija je na vlasti, pa onda tamo negdje na lokalnoj razini nije takva politička opcija, pa davidiš ukidanja.Evo gledam ovdje kolegu Lackovića iz svoje županije iz Đurđevca, ja sam iz Križevaca, mi smo dva bilisvjedoci jednog vremena kada su se u tim gradovima nemilice ukidale službe i selile se u druge gradove,bez ikakvih argumenata i razloga. Jer nismo valjda bili podobni u tom trenutku politički, garnituri koja je bilana nacionalnoj razini. To se može izbjeći ako se takve stvari vrlo jasne stave u Zakon, ako se to Zakonomjasno definira, onda imamo vrlo jasnu kompletnu sliku. Ne kažem da tražim, da na tome inzistiram, ali evoto je čisto jedna sugestija, jedan prijedlog da bi možda bilo dobro i takvo nešto napraviti i vrlo jasno poslatijednu takvu poruku, napraviti jednu takvu sliku jednu takvu šemu.Dakle nemam što drugo reći, na kraju uz ovo što sam naveo u te probleme s kojima se susrećemo daočekujemo da zakon još bude poboljšan do drugog čitanja, da se u njemu definiraju stvarno sveinspekcijske službe, da se stvar posloži jednako, da bude jednako za ugostitelja u mojim Križevcima i zaugostitelje u Dubrovniku.I sada to tako nije. To jednostavno tako nije, ne radi se na isti način, da bude jednako za onog maloggrađevinskog obrtnika i za veliku građevinsku tvrtku jer ni sada i to tako nije. Naravno ovim većima jelakše, oni imaju pravne službe, imaju struku, imaju ljude koji prate zakone. Ponavljam, često puta ljudijednostavno ne mogu iščitati sve ono što mi ovdje izglasamo i ulaze u problem, ulaze u prekršaj ne zatošto su ga htjeli napraviti, ne zato što su imali namjeru nego zato što jednostavno nisu uspjeli to pratiti, nisuuspjeli pratiti izmjene zakona, donošenje zakona i iščitati sve ono što im ti zakoni nalažu. Posebno u ovomdijelu kada dolazi hrpa inspektora, hrpa inspekcija koje dolaze svaka za sebe.Očekujem da kada se ustroji opet Državni inspektorat da će te inspekcije koordinirati međusobno pa daneće dolaziti svaki tjedan ili svaki mjesec jedna inspekcija nego da će jedanput u godinu, dvije, tri, petgodina doći to nekom malom poduzetniku, pročešljati ga, pa ako je radio prekršaj, ako je ne znam nekevelike stvari radio neka ga onda kazne. A pobogu što trebaju svaki dan dolaziti k njemu i svaki mjesec, petputa godišnje? Čemu? Čemu da dolaze stalno? Ne vidim razloga. Doći jedanput pa neka to bude i u 3, 4,5 godina, posebno onima koji su započeli raditi, posebno koji su tek otvorili neku firmu ili obrt. Pa pustimoih par godina da rade. Pustimo ih par godina da rade pa onda idemo k njima, onda idemo vidjeti što sunapravili i kako su napravili.Dakle uz ove određene sugestije i ono što je već govoreno i od drugih klubova, mi ćemo kao klub glasatiza prijedlog ovog zakona ali očekujemo poboljšanja i stavljanje svih inspekcija pod istu kapu.Hvala lijepo.

Nastavljamo sa izlaganjem u ime kluba zastupnika.Sljedeći je kolega Kažimir Varda u ime Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Reformista inezavisnih zastupnika. I on će i podijeliti svoje izlaganje.Hvala.




e-Doc baza podataka

Hvala potpredsjedniče.Kolegice i kolege, poštovani ministre sa suradnicima, što se tiče prijedloga zakona, puno je bilo rečeno inačelno manje-više mislim da je suglasje u samom reorganiziranju, da tako kažem objedinjavanju podjednom kapom državnog inspektorata osim izuzetaka koje vjerujem da je Vlada procijenila, za što i mislimda u tom dijelu mi nećemo imati nekih primjedaba.Naime, ono što ugl. je se moglo iščitati kao afirmativna kritika u ovom zakonu, to je ona praksa kojiinspektori ili smo podijelili pojedinci određena iskustva temeljem načina postupanja i funkcioniranjainspektorata i inspektora na terenu.Ono što svakako je za pohvaliti, govorim iz praske, da ovaj dio što se odnosi u pogledu poduzimanja,određenih mjera, da li su prekršajne, prije svega, odnosi se na prekršajne i primjena načela oportuniteta, usmislu da se ne ide odmah na penalizaciju, nego da se pokuša i edukativno, da tako kažem, utjecati naprekršitelje, osim ako se radi o …/Govornik se ne razumije./…No prije nego bi krenuo o nekim detaljima, htio bi samo uvodno, znači, tko je, tko su inspektori državnog,budućeg inspektorata. Pa evo, ima jedan članak, ja ću ga samo pročitati, koji je izvađen iz jedne analize,mislim da se radi o ministarstvu rada, inspektora rada i kažu Zagrebu, znači inspektor područje radnihodnosa, zaštite na radu, ako je samac i živi u Zagrebu radi za plaću od 5500 kn neto.Prosječna plaća u Hrvatskoj, svijež podatak neto 6206 kn. E sada, krenuti ću na onom dijelu gdje seopisuju pojedini uvidjeti koje inspektor mora zadovoljavati i da li se radi neovisno o rangiranom da li opočetnom inspektoru koji ima tih 5500 neto plaću. Znači visoka stručna sprema, položen državni ispit zainspektora, poznavanje niza propisa da bi uopće mogao položiti prijem, da bude primljen, znači od poznajeUstava, iscrtavanja, niza zakona koje donosimo mi ovdje u Saboru.Pa konkretno i nekih drugih stvari, drugih zakona, zakonodavnog okvira, koji na neki način tangirapodručje njegovog djelovanja na terenu.Tako da prije svega, moramo, htio bi na taj način zašto sam krenuo sa time, skrenuo pozornost o čemugovorimo, jer smo u mnogo puta kritični, na postupanje međutim, nismo, mislim nisam nikoga primijetio nitičuo, da je govorio o potplaćenosti apsolutno potplaćenosti inspektorskog nadzora.A oni su ti na terenu, htjeli mi to sebi priznati ili ne, koji su odgovorni za provođenje velikog broja zakona,koje donosi Sabor. Oni su na neki način prvo lice države naspram svojih građana, u zaštiti njihovih prava,ne samo poštovanje zakona.Ali i poštivanje zakona i prava građana. Kolegice i kolege prosječna plaća u RH 6200 kn neto, prosječnaplaća inspektora, početnika sa godinu, dvije staža 5500 kn. Ja bi molio odgovor na to pitanje da li netko od

Batinić, Milorad(HNS)

Hvala lijepo.Poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnicima, kolegice i kolege.Nastojati ću biti kratak da se ne ponavljam. I onaj dio iz obrazloženja radi potrebe donošenja zakona a i dane ponavljam raspravu kolege Šukera pa i veliki dio rasprave kolegice Anke Mrak Taritaš, nema potrebe,zapravo smo se tu usuglasili.Prvo smo se usuglasili da je ova prisutna fragmentiranost inspekcijskih službi u zadnjih 5 godina otkadasmo kolegu Jordana smijenili s mjesta glavnog državnog inspektora dovela do ove situacije da moramopreispitati postojeći zakonski okvir i ako je potrebno da i naglasim dovesti sve inspekcijske službe podjednu kapu, sve inspekcijske službe pod jednu kapu.A posebno bih se samo osvrnuo jednim malim dijelom na članak 25. vezano za građevinsku inspekciju, mićemo kao klub u svakom slučaju podržati donošenje ovog zakona u prvom čitanju ali mislim da moratedebelo razmisliti da ta građevinska inspekcija ide pod jednu kapu jer ona mora, inspekcija mora kontroliratiprimjenu zakona. Zakone priprema ministarstvo, Vlada predlaže Saboru, mi ih usvajamo. Onda, akoministarstvo samo kontrolira sebe kako se primjenjuje zakon onda je kolega Šuker potpuno u pravu kadakaže vrlo jasno sukob interesa. To jeste sukob interesa. Ali zbog tih sukoba interesa ne samo ugrađevinskoj, u ovih zadnjih godina smo i došli u ovu situaciju da moramo promijeniti pravni okvir jer je bilopreklapanja, jer se više nije znalo tko je zašto nadležan. I onda smo doveli normalno, pogotovo pravnegospodarske subjekte u pitanje o kojima je evo govorio i kolega Hrg.Ono što mene posebno zanima, govorimo o sanitarnoj inspekciji, o graničnoj inspekciji, govorimo ovinarskoj inspekciji i ja sam i na odboru to pitanje postavio, nisam dobio odgovor. Ja znam da je vinoprehrambeni proizvod, to mi je jasno ali ne znam baš, nisam siguran da je hrana.A onda imamo u graničnoj inspekciji kaže da kontrolira uvoz hrane i kontrolira uvoz vode za ljudskepotrebe. Dakle vode, drugih pića ne znam. Kod vinarske inspekcije imamo zapravo ono što kontrolira jabih rekao na domaćem tržištu u skladu sa Zakonom o vinu. A mene zanima zbog čega samo voda ako nemogu dobiti jednoznačan odgovor da se kod granične inspekcije to kada se govori o hrani odnosi i naprehrambeni proizvod vino. Ja tražim decidiran odgovor jer nam svi podaci o uvozu vina, vinarskojproizvodnji u Hrvatskoj i količini hektara po vinogradima govore nešto sasvim drugo, da dolazi donekontroliranog uvoza, da smo uvezli preko 30 milijuna litara vina a da smo prepolovili svoju proizvodnju.Ja bih molio decidiran odgovor da li se pod hranom, dakle kada granična inspekcija kontrolira uvoz hranea posebno se napominje uvoz vode, da li se pod time podrazumijeva i uvoz svih ostalih pića a posebnovina.Dakle kao što sam rekao Klub će podržati ovo u prvom čitanju sa ovim primjedbama koji će imati sigurnovelikog utjecaja na naš konačni stav kod donošenja konačnog prijedloga zakona.Hvala lijepa.

Varda, Kažimir(Stranka rada isolidarnosti)

Hvala i vama. Nastavljamo u ime Kluba zastupnika HNS-a kolega Milorad Batinić, izvolite kolega.Hajdaš Dončić,Siniša (SDP)



e-Doc baza podataka

vas zna i naime, članak dalje ide, podaci, ne možemo popuniti radna mjesta inspektora, nitko se nećeželjeti javiti na natječaj, pogotovo sada u ovoj eri, ovo što se je dogodilo u zadnjih godinu i pol dana, neodlazak, nego naprosto gospodarstvo treba kvalitetne visoko obrazovane kadrove.I naravno …/Govornik se ne razumije./… otišli su raditi tamo za veću plaću. Poštovani ministre to je jedinaprimjedba koju imam naravno to zakon ne može regulirati, to su drugi zakoni, ali vjerujem da ćete prenijetiovu raspravu što se tiče ovoga dijela i volio bi da se to istakne i na vladi kada se budu donesli ipodzakonski akti, pravilnici, koeficijenti itd., itd.Naravno, mnogi će sada to oponirati i kazati treba reforma javne uprave, naravno da treba. Da li su, ja ćuponoviti, ne samo inspektori, nego veliki broj javnih službenika je potplaćen, ne od jučer, unatrag niza g. aočekujemo efikasnost i veću učinkovitost, što bi trebao biti cilj.No krenuti ću malo i sadržajno, kada se govori o unutarnjem ustrojstvu i upravljanju, naravno morašpostaviti piramidu da bi morao vidjeti. Odakle počinješ i gdje u konačnici priča završava. Područni uredi,znači središnji ured, područni uredi ispostave nedostaje ministre, po nama, u HNS-u iako piše kako će seto regulirati, po nama bi bilo dobro da točno znamo gdje će to biti, područni upravi, područni uredi, ajednako tako i ispostave za određena područja, tako da se može sagledati nadležnost.Nadalje, bilo je tu dosta upita, možda i nerazumijevanje ili i ciljano, glavnog inspektora imenuje vlada. Viste vrlo dobro odgovorili rang državnog tajnika po logici stvari, ali je državni inspektor odgovoran vladi,jednako tako kao i njegov zamjenik i tu ne vidim prijepora zašto to ne bi bila Vlada.Jednako tako u djelu, opisnom djelu kad se govori, bilo je kritika o građevinsku inspekciju vezano vrlojasno je napisano o kojem djelu građevinske inspekcije zadržava se u Ministarstvu graditeljstva, mislim dasu još neki resori bili pobrojani.Znači o onim građevinskim objektima gdje dozvolu izdaje isključivo ministarstvo. Tu ne vidim zašto bi bilosukoba, nego upravo pretpostavljam da Vlada kad je dala taj prijedlog, da je imala vrlo valjanog razlogazašto to predlaže. A mi se pokušajmo sjetiti i Zakona o građenju kad se govori o izdavanju građevinskihdozvola, koje dozvole za koje objekte, projekte izdaje Ministarstvo graditeljstva. Mislim da onda će nam bitisvima manje-više sve jasno.Kada govorimo o djelokrugu, tu ću se kratko osvrnuti na funkcioniranje određenih ministarstava pa voliobih evo čisto jedno kratko pojašnjenje, samo dozvolite, naime radi se o lovnoj i šumarskoj inspekciji,područje koje proveo sam dosta dugo godina svog poslovnog vijeka pa volio bih čisto pojašnjenje, evopoglavlje šumarski inspektor, članak 39. znači viši šumarski inspektor pa onda imamo poslove višegšumarskog itd. mora imati, nabraja uvjete, znači državni ispit za šumarskog inspektora, međutim točka 3poslove šumarskog inspektora, osim svih ovih uvjeta nešto manje godina staža, kaže položen državni ispitza lovnog inspektora. Dok viši inspektor pod točkom 1 i 2 ne trebaju to imat. Pa čisto mi je pitanje zaštoviše rangirani ne trebaju imat, a niže rangirani inspektor, koji će vjerojatno biti u, da li ne područno, negočak i u ispostavi mora imati i za lovnog inspektora?Da li je možda slučajno ispušteno ili je u ovome slučajno nešto dodano? Po meni nije slučajno dodano.Naime iz kojeg razloga? Jer na šumarstvu imamo kolegij lovstvo i ovlašteni smo i niz kolega do sada kojisu diplomirani inžinjeri šumarstva ili magistri šumarstva su i lovni inspektori, uz šumarskog inspektora. Pavelim evo, čisto primjedba da sad ne ulazim u razloge, da li je propušteno, ali po meni bi trebala i podtočkom 1 i 2 imati državni ispit za lovnog inspektora jer mogu obavljat istovremeno i nadzor kao šumarskiinspektor i kao nadzor lovni inspektor. Neovisno da li se radi o nadzoru u privatnim šumama ili da li se radio nadzoru u državnim šumama koje gospodari javno poduzeće. Jer nemojmo zanemarit jednu stvar utome djelu, teško je to sve opisat i napisat, ali praksa govori, osim integralnog gospodarenja sa čitavimeko sustavom, ne možemo odvojit šumu od divljači ili divljač od šume. Velim evo, čisto kao ono što mi jepoznato i iz niza inspekcijskih nadzora kojima sam bio od početaka rada u šumarstvu pa do funkcijeupravitelja šumarije podložan i naravno iskustveno.Ima još jedna stvar, što je možda i teško ostvarivo sada, a vezano je isključivo, vjerujte mi, vezano je naono prvo što sam rekao kad sam govorio o plaćama, o potplaćenosti inspektora. Vrlo teško je kontrolirati,kazat ću primjer iz svoje prakse, uzmite inspektora pod točkom 3, znači šumarskog inspektora koji imaplaću 5500 kuna da kontrolira revirnika isto kolegu diplomiranog inžinjera šumarstva koji ima višu plaću odnjega. Da ne kažem upravitelja šumarije, upravitelja uprave šuma ili da dođe u nadzor generalnomdirektoru Hrvatskih šuma, odnosno predsjedniku uprave koji ima plaću ne znam koliku.Pokušajte se staviti u taj odnos, iako ne mora to biti mjerilo za postupanje i ne smije biti, ali u kojempoložaju se nalazi taj državni inspektor koji dolazi u nadzor? A vjerujem da je slično, i u svim ostalimbranšama, pogotovo kad se radi o javnom sektoru, privatni sektor je nešto drugo. Pa velim, pokušajte utom djelu na neki način ajmo reći to anulirati, ali svakako ukoliko želimo ove zakone koje Hrvatski sabordonosi, mi smo ti, ukoliko želimo i nadzor nad njihovim provođenjem, ti svi zakoni su u funkciji građanaRH, u zaštiti građana RH da ne nabrajam niza zakona, ukoliko želimo spriječiti nepravilnosti, ukolikoželimo funkcioniranje pravne države, ajmo onda naći modele, naći način, znači ili magistre znanosti,magistre ili diplomirane inžinjere, visoko obrazovani kadar sa minimalno 3 do 5, 6 godina staža, propisujemu se da može biti do 30 dana preseljeni 100 kilometara dalje i na uvjete rada, na onu izloženostneugodnostima koju inspektori u svom nadzoru ili su doživjeli, koji nisu ti će doživjeti. Ajmo kroz plaćumakar da bude neka satisfakcija, da bude im poticaj da se prihvate tog vrlo odgovornog posla koji nijejednostavno za radit.Evo ministre, ovo je ukratko, klub HNS-a će podržati u prvom čitanju i vjerujem da, iako je bilo dosta ikvalitetnih rasprava, dosta prijedloga, ovo je tehnički zakon i mislim da tu ne bi trebalo biti nekih većihdilema oko toga da ga ne bi i drugi prihvatili.Hvala lijepo.



e-Doc baza podataka

Hvala poštovani potpredsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani kolegice i kolege zastupnici, poštovaniministre sa suradnicima. U svom izlaganju ću pokušat biti dakle kritičan, ali konstruktivno kritičan i najvišeusmjeren ne toliko na rad inspektora, koliko zapravo na sam sustav kako je postavljen i u biti temeljemčega se zapravo na koji način on funkcionira. Jer građani, bez obzira na organizaciju inspekcija, da li tobilo jedno tijelo rasuto u nekim drugim tijelima, građani to ne prepoznaju, građani uglavnom nažalostdoživljavaju inspekcije kao jedno represivno tijelo i ne tako davno, čitao sam u novinama jedan kratki,jedan mali naslov, komentar jednog poduzetnika na inspekcije, koji je rekao, otkad sam otvorio pogon,osjećam se kao mafijaš, stalno mi dolaze neke inspekcije, čini mi se da svako Ministarstvo ima neku svojuinspekciju i da nije ni jedna povezana s onom drugom. Ja se tu pridružujem kolegama u apelu dainspekcije moraju biti prvenstveno user-friendly i mislim i vjerujem da ministar razmišlja isto tako u tomsmjeru, da inspekcije prvenstveno moraju biti edukativne, user-friendly, upozoravajuće a tek ondazapravo, represivne.Inspekcija je važna jer ona provodi nadzor nad tim kako se zakoni provode, jer što nam vrijeme i najboljazakonska rješenja ako se ona u praksi ne provode, a za provedbu je nužan efikasan nadzor. Miprijedlogom ovog Zakona stvarano jedno novo, odnosno zapravo obnavljamo jedno staro tijelo nakon petgodina koje preuzima djelokrug iz čak osam ministarstva i objedinjava čak 17 inspekcija. To je u biti višeinspekcija nego što je imao stari Državni inspektorat koji je rasformiran prije pet godina.U ocjeni stanji ovog zakonskog teksta se konstatira da je prisutna fragmentiranost u obavljaju inspekcijskihposlova što je dovelo zapravo do potrebe preispitivanja postojećeg zakonskog modela i do potrebezapravo za novom regulacijom.Ja bi se složio s tom konstatacijom, ali nije samo inspekcija fragmentirana, niti mislim da će se ovimzakonom ta fragementiranost riješiti. U jednom trenutku sam imao točne brojke, sad ih više nema, al dakleu jednom trenutku samo zapravo pokušavam slikovito prezentirati fragmentiranost državnih tijela, daklesredišnja tijela državne uprave, Ministarstva, središnji državni uredi, državne upravne organizacije suimale na terenu hiljadu tristo osamdeset i devet područnih jedinica i ispostava, središnjih tijela državnihuprava, dakle 1389. Od toga je nekih 90 bilo u Zagrebu, a ostala su bile van Zagreba. Kad tome pribrojimourede državne uprave koja su prvostupanjska tijela državne uprave uredi državne uprave su imali još 89ispostava, plus preko 300 matičnih ureda i sad osnivamo novo središnje tijelo državne uprave, Državniinspektorat koji će također imati zasad neodređen broj područnih jedinica i ispostava.To je za građane zbunjujuće i to stvara tu fragmentiranost, jer mislim da bi trebali ići na to da središnjatijela državne uprave uopće nemaju ispostave odnosno područne jedinice i ispostave. To zbunjuje građanejer vrlo često na zgradama institucija se zapravo se mijenjaju ploče ili se uglavnom ploče dodaju.Ploče se mijenjaju, nazivi institucija se mijenjaju, nadodavaju se ploče, mislio sam vam donijeti jednufotografiju, čisto ilustrativno da vidimo koliki je broj u biti ploča na nekim zgradama. To sve zapravo stvara ikod poduzetnika zabunu i kod građana, a i pojedine institucije se ne snalaze. Netko je prije u raspravirekao da ministri žele biti gazde u svom resoru, i to je istina, ali po meni je to i prirodno i zato su ministri iMinistarstva i preuzeli i prigrabili inspekcije rasformiranog državnog inspektorata i to je bio problem kad jedržavni inspektorat prije pet godina rasformiran, šta ta reforma nije dovedena do kraja, što nisu inspekcijeprebačene u prvostupanjske u urede državne uprave, jer uredi državne uprave su prvostupanjska tijeladržavne uprave koja rješavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju i koja zapravo i obavljaju inspekcije uprvom stupnju. To je temeljno načelo koje je definirano Zakonom o sustavu državne uprave odpamtivijeka, a mi imamo situaciju zapravo u jednom trenutku, sad nemam točne podatke, ali mislim da senije puno promijenilo, da su samo dvije inspekcije tako organizirane a skoro 60 inspekcija drugih kojepostoje su ugniježđene, usidrene u središnjim tijelima državne uprave.Dakle, imamo pravilo koje se ne poštuje, koje predviđa iznimku, a zapravo ta iznimka je pregazila topravilo. I to tako funkcionira godinama. Na konto toga bi apostrofirao jednu odredbu u ovom Zakonu, zakoji molim ministra da ju razmotri i netko je to i prije od mene u raspravi rekao da to rješenje možda nijenajbolje a odnosi se na rješavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju, odnosno državne inspektore, kojiu područnim jedinicama će rješavati u prvom stupnju, izdavati rješenja, žalbe na ta rješenja, žalbe na tarješenja će rješavati ustrojena jedinica u sjedištu, u središnjem tijelu, ovdje u sjedištu, zapravo, kad seizvana gleda, zapravo isto tijelo rješava i u prvom stupnju i po žalbi.To se u svim Ministarstvima, pa i ovim inspekcijama koje se preuzimaju pokušalo izbjeći na način daministar imenuje povjerenstva, smatram da ni to nije dobro rješenje, to je trebalo biti jedno privremenorješenje koje nažalost u brojnim institucijama postalo trajno rješenje i zato mislim iz razlogadvostupanjskog rješavanja da je jedino zapravo trajno rješenje prebacivanje prvostupanjskih inspekcija uurede državne uprave ali kažem to zahvaća jednu dublju reformu koju bi trebalo obaviti zapravo svasredišnja tijela državne uprave, sva ministarstva ali mi zapravo nikako da se odlučimo na taj korak jeronda bi imali pravu reformu javne uprave a to je da jasno definiramo nadležnosti ministarstava, središnjihdržavnih ureda i državnih upravnih organizacija, da oni obavljaju core biznis, da se oni ne bave sporednimposlovima, da te prvostupanjske poslove na terenu preuzme netko drugi, da te poslove dekoncentriramona lokalnu razinu.Ali u svakom slučaju ovaj iskorak formiranja Državnog inspektorata ja podržavam iako sam svjestan danisu sve inspekcije preuzete, da nisu nažalost i one inspekcije koje su preuzete, nisu u potpunostipreuzete. A trebalo bi ih preuzeti, trebalo bi maknuti inspekciju iz brojnih ministarstava jer nije posao

Milošević, Boris(SDSS)

Hvala vam.Nastavljamo s raspravom u ime kluba zastupnika.Sljedeći je kolega Boris Milošević u ime Kluba zastupnika SDSS-a, izvolite kolega Milošević.




e-Doc baza podataka

Hvala lijepa potpredsjedniče Sabora.Uvažene kolegice i kolege.Danas govorimo o Zakonu o Državnom inspektoratu i prije svega se trebamo zapitati kako je do sadaizgledala inspekcija, kako se ona provodila i ona se dakle provodila po ministarstvima gdje je bilo petrazina nadzora, od ministra, pomoćnika ministra, glavnog tajnika, državnog tajnika i načelnika sektora.Sada se sve to ukida i kompletni inspekcijski nadzor prebacuje se na jedno, centralizirano tijelo koje ćedakle, obavljati sve te poslove. Na čelu tog jednog tijela Državnog inspektorata stajati će jedna jedinaosoba koja se zove glavni inspektor, glavni državni inspektor, kojega imenuje Vlada i koji će defacto dobitirang državnoga tajnika, a možda čak i još malo veći. Jer naime, jednom čovjeku se daje u ruke čak 17inspekcija, znači on će nadzirati zaštitu na radu, radne odnose, tržišnu inspekciju, turističku, šumarsku,lovnu, otrovne kemikalije, građevinsku inspekciju, rudarsku, elektroenergetsku, opreme pod tlakom, zaštituprirode, zaštitu okoliša, vodopravnu inspekciju, sanitarnu, veterinarsku, fitosanitarnu i poljoprivrednu.U svom radu državni inspektor imati će 7 pomoćnika koje će si sam imenovati i otprilike između 1000 i2000 zaposlenika, odnosno djelatnika pod sobom. Prvi i osnovni problem, nema nikoga tko bi ovogačovjeka kontrolirao i očito glavni državni inspektor dobiva u svoje ruke preveliku moć, jer on će defactonadzirati cijelo gospodarstvo i na neki način će biti skoro pa zamjenik premijera. Pri tome se onda moramzapitati koja je svrha ovoga Zakona, u stvari da li je uopće predsjednik Vlade zna što se, koje će bitiposljedice donošenja ovoga Zakona.Čini se da tu postoji ozbiljna sumnja da će ustvari ovom centralizacijom koja je tipična monopolizacija,tipična za HDZ-ove strukture nastati još jedan poligon, još jedna platforma za HDZ-ovu zloporabuinstitucija, bolje rečeno određenih frakcija u HDZ-u koja će podobnima dozvoljavati da posluju anepodobne će terorizirati tako dugo dok ne pristanu plaćati reket, odnosno provizije, ili jednostavno neodustanu od posla i odu u inozemstvo kao i stotine tisuća drugih poštenih ljudi koji su vidjeli da ovdje nemogu normalno živjeti.Naravno da pritom vladajuća većina, odnosno većina iz HDZ-a nastoji prikriti pravi smisao cijeloga ovogazakona pa onda oni recimo kažu evo mi uvodimo načelo da će biti prva kazna oproštena, a onda će se

Bunjac, Branimir(Živi zid)

primjerice Ministarstva zdravstva da ima u okviru svog djelokruga i dakle svog sastava sanitarnuinspekciju, kad pogledate unutrašnji ustroj, Ministarstvo zdravstva, 1/3 Ministarstva zdravstva činisanitarna inspekcija, a ja mislim da nije posao ministra zdravstva da šalje inspekcije po kafićima nego dase bavi reformom zdravstvenog sustava i kako osigurati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu za sve građane.Što bi još htio reći? Htio bi još reći par konkretnih stvari, mislim da ovaj zakonski tekst je dosta opterećennekim stvarima koje po meni ne bi trebale biti u zakonu, primjerice u zakonu se nabraja unutarnja strukturaDržavnog inspektorata, mislim da to ne bi trebalo biti predmet zakonskog teksta.Ako imamo Uredbom o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave koja vrijedi za sve, pa akose na temelju te uredbe i donijet će za ubuduće formirani Državni inspektorat uredba o unutarnjem ustrojuDržavnog inspektorata, gdje će se jasno pobrojati zapravo unutrašnja struktura, koliko će biti sektora,koliko će biti službi, koliko će biti odjela, tko time rukovodi, dakle to je već sve jasno definirano, mislim dato onda ne treba stajati i u ovom zakonu, da je to jedan višak, dakle to kažem vrlo dobronamjerno. S druge strane, jako veliki broj imamo članaka u prijedlogu zakona koji se bave uvjetima za obavljanjeinspekcijskih poslova. Mislim da to isto nije dobro, da to treba maknuti jer imamo i Uredbu o klasifikacijiradnih mjesta u državnoj službi kojom se utvrđuju radna mjesta u državnoj službi, imamo i Uredbu onazivima radnih mjesta i o koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi kojima se točno propisujejedinstveni naziv radnih mjesta i stručnu uvjeti za obavljanje poslova na tim radnim mjestima.I na temelju tih uredbi, sutra će glavni državni inspektor donijeti Pravilnik o unutarnjem redu koji će u bititočno onda propisati uvjete za te poslove. Ako bude trebati dodati nekakav stručni uvjet, neki novi nazivonda će se to promijeniti Pravilnikom o unutarnjem redu. Ovako ako se potreba za tim pokažem moratćemo mijenjati zakon. A mislim dodavanje tih nekih sitnih stručnih uvjeta da onda prolazi cijelu zakonskuproceduru, da je to po meni bespotrebno i molim ministra i suradnike da razmotre da li je nužno imatidakle, ovdje sam čuo, sad se referiram, mislim da je to kolega Batinić rekao, upravo što se tiče unutrašnjeorganizacije koje sam prethodno naveo da opterećuje zakonski tekst, evo zastupnici traže da točnodefiniramo gradove i općine gdje ćemo imati područne jedinice. Kažem, mislim da to nije i ne bi trebalokao i ovi stručni uvjeti biti predmet zakona nego podzakonskih akata.Donošenje zakona podržavam, ali molim ministra stvarno da razmotri sa suradnicima primjedbe za ovodrugo čitanje, da ne bi ponavljali boljke starog Državnog inspektorata koji je postojao, koji je rasformiranprije 5 g., da ne bi ponavljali boljke inspekcija po ministarstvima koje su dakle sad razasute poministarstvima jer inspektori mijenjaju institucije u kojima rade, mijenjaju zapravo samo ploče na ulazu uzgrade gdje rade ali oni ne mijenjaju svoje urede, oni zapravo ostaju sjediti u istim uredima, u istimfoteljama, ovdje je sad samo pitanje koordinacije, horizontalne i vertikalne i tko će im osigurati logistiku,tko je taj koji će im osigurati auto za rad, telefon, platiti račune za struju, ne znam za grijanje, telefonskeračune, tko će osigurati računala, papir jer oni svoj dakle djelokrug posla neće promijeniti sa ovim, oni svojveliki broj njih pogotovo koji su rasuti van Zagreba, ostat će sjediti u istim zgradama ali ovdje je sad ondaznači pitanje koordinacije, organizacije posla i logistike a to je ono što bi novo tijelo trebalo napravitiiskorak u tom smjeru.Evo toliko, hvala.

Hvala lijepa.Sada bismo prešli na pojedinačnu raspravu i prvi će govoriti poštovani zastupnik Branimir Bunjac, izvolite.Kolega Bunjac, pojedinačna rasprava.

Reiner, Željko(HDZ)



e-Doc baza podataka

davati drugi puta, međutim kad malo bolje razmislimo znamo kome će se taj prvi puta opraštati, a kome seneće. A isto tako čuli smo jučer na Odboru od gospodina državnog tajnika da ustvari cilj upravo povećanjeizricanja kazni, povećanje kažnjavanja a ne njegovo smanjivanje.Također, ono što budi sumnju u cijelom ovom postupku je brzina kojom se glavni državni inspektorat uvodi.Znači danas je 24. listopada, mi imamo prvo čitanje, Zakon bi još trebao proći drugo čitanje, nakon togaide ona procedura kada treba biti usvojen u Narodnim novinama i tako dalje, i državni inspektorat počinjeraditi 1. 1. 2019. Znači, odmah 1.1.19. će biti vozni park riješen, sjedišta, infrastruktura, hijerarhija i takodalje. Je li to realno moguće? Što je recimo sa postupcima koji su tijeku, čemu tolika silna žurba? Da li jeopet u pozadini svega neka interesna skupina, da li se opet želi nešto prikriti, zašto tako preko noći seuvodi jedan takav dakle važan čimbenik, kao što je Hrvatski državni inspektorat.Ponavljam još jednom, još jedna bitna stvar. Glavni državni inspektor će odgovarati Vladi, mi smatramo dabi glavni državni inspektor trebao odgovarati Saboru, da bi ga Sabor trebao imenovati, a ne Vlada. Zašto?Pa evo recimo u Poljskoj je takvo pravilo. Tamo inspektorat odgovara dakle Saboru. I što se onda dešavakada se uspostavi ovakva monopolizacija kakvu sam sad spominjao od strane HDZ-a? E onda se dakledešava to, upravo kao što imamo u ovom slučaju da par ljudi odlučuje u svemu u Hrvatskoj. Imate recimo,primjere ne znam, u Zagrebu, morate ići ako imate autoškolu za kamione u jednu točno određenuautoškolu, da bi prošli vozački ispit, jer ako ne idete u tu točno određenu autoškolu onda ćete ga pastibarem 10 puta.Imate onda recimo situaciju u Hrvatskim šumama, gdje sve mora ići preko, ne znam, jedne osobe, dvije uMinistarstvu u preko fantomske udruge nekakvih udruga drvoprerađivača, gdje je naravno ministrov kum,slučajno. I onda ako idete preko njih možete dobiti koliko god hoćete drva, stotine tisuća kubika, e ako neidete preko njih nećete dobiti ništa i još će vam doći inspekcija da vas maltretiraju i uzmu vam ono malošto imate, nećete dobiti ne samo da poslujete, nećete dobiti čak ni drvo za ogrjev, jer to vidimo da je slučajčak i u Gorskom Kotaru koji obiluje tim drvetom.Ili recimo što će se dogoditi ako želite poslovati u rudarstvu? Ako želite dobiti koncesiju u rudarstvu moratenapraviti natječajnu dokumentaciju, projektnu dokumentaciju ili elaborate preko tvrtke Rudist. Slučajno,tom tvrtkom Rudist vodi gospođa Ozana Krasić a onda povjerenstvo za rudarske poslove tamopovjerenstvo vodi njezin muž. I slučajno su oni baš u kumstvu sa Andrijom Mikulićem. Ako slučajno nenapravite elaborate preko te tvrtke, budite sigurni da neće dobiti koncesiju. A koncesije su inače zarudarstvo vrlo dobre, to su šljunčare, .../Govornik se ne razumije./... rudnici boksita. Znate koliko iznosikoncesija? 2% prihoda. Izvozna naknada 1%. Netko bi rekao super, idemo se svi baviti rudarstvom, pa toje najbiznis u Hrvatskoj ali nećete dobiti sigurno koncesiju. I onda slučajno baš taj isti Andrija Mikulićpostaje inspektor uprave za rudarstvo i sada se još gura da bude glavni državni inspektor. Malo bi bilopreočitao pa će onda naći zamjensku osobu s kojom će moći manipulirati.Ali u svakom slučaju i ta rudarska inspekcija je uključena u ovaj glavni Državni inspektorat i sasvim jejasno da dakle glavni državni inspektor neće imati zadatak štiti poslovanje u RH nego će imati zadatak štitihobotnicu HDZ-ovu koja se raširila po ministarstvu.I zato vas ja molim ministre gospodarstva, poslao sam vam zastupničko pitanje da nam odgovorite napitanje koliko je od ukupnog broja elaborata i projekata u rudarstvu napravila tvrtka Rudist i kolike suhonorare dobili članovi povjerenstva pri vašemu ministarstvu za odobravanje tih elaborata i projekata.Ono što želim dakle reći da postoji vrlo ozbiljna sumnja za namjere osnivanja ovakve institucije a da bi bilonajbolje zadržati postojeće nadzorne inspekcije. Koordinacija između tih inspekcija samo treba bitipoboljšana u okviru postojećega sustava a također treba informirati građane o njihovim pravima kaopotrošačima.Za sada dok se ove neke okolnosti ne razjasne do kraja Živi zid neće podržati Zakon o Državnominspektoratu.Hvala lijepo.

Hvala.Sljedeća pojedinačna rasprava je poštovane zastupnice Branke Juričev Martinčev.Izvolite.




e-Doc baza podataka

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnicima, kolegice i kolege.Pa naime ovaj Zakon o Državnom inspektoratu će zasigurno donijeti boljoj i učinkovitijoj, obavljanjuinspekcijskih poslova i njenoj funkcionalnosti. Iako će naši obrtnici, naši poduzetnici sigurno da im se, reklabih, diže kosa na glavi na riječ inspekcija, inspekcijski poslovi ali i treba tu podcrtati i nešto što jetendencija ove Vlade, vašeg ministarstva pa i ovog zakona.A i danas smo čuli iz oporbenih redova da to kritiziraju odredbu u kojoj upravo je dana mogućnostovlaštenom inspektoru da usprkos utvrđenim, dostatnom stupnju sumnja u počinjeni prekršaj odluči daneće pokrenuti postupak. Što znači da ako se otklone nepravilnosti u određenom roku da mogu proći bezsankcioniranja naravno ukoliko isti prekršaj nije počinio u roku godine dana.Mislim da je pohvalno i da to će svi naši obrtnici i poduzetnici pohvaliti da se neće pokrenuti prekršajnipostupak ako se određene nepravilnosti otklone do donošenja rješenja ili ako je čak i doneseno rješenjeali je stranka postupila prije nego što je postalo izvršno ili čak na samom očitovanju na zapisnik da će,obveže se da će otkloniti te nepravilnosti i nedostatke.Naravno ako je ugrožen život, sigurnost ili zdravlje ljudi, imovina veće vrijednosti i okoliš da takva odredbaneće moći biti primijenjena i da će se stranka će morati to otkloniti bez odgađanja. Ne smijemo zaboravitida imamo brojne male obrtnike kao što su frizeri, krojaći, autolimari, to su ljudi koji naravno nisu nieducirani niti u svojim timovima, u svojim obrtima imaju pravnike koji mogu pratiti izmjenu naših propisa.Znamo da svaki petak izglasavamo po desetke novih zakona koji se naravno dijelom odnose i na njihovoposlovanje. I brojni od njih ne žele biti prekršitelji ali jednostavno iz neznanja to stjecajem okolnosti ipostanu.Kazne i prekršajne odredbe kod pojedinih zakona su zaista toliko velike da dolaze u pitanje njihovo daljnjeposlovanje. Kako dolazim iz Priobalja, iz Šibensko-kninske županije, grada Vodica koji ima najveći brojsmještaja i ležajeva u privatnom smještaju moram se osvrnuti i na one osobe koje pružaju ugostiteljskeusluge iznajmljivanja soba i apartmana. Znamo da se radi uglavnom o ljudima starije životne dobi. Reklabih brojni od njih su i skromnijeg obrazovanja. I zaista i Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti a sad vidimo iZakon o državnom inspektoratu predviđaju da se u prvom postupku ako neka stranka nije bila prekršiteljmože prije svega upozoriti.Evo, ovom prilikom bi apelirala i na Ministarstvo gospodarstva, ne znam da li znate da netko kad ideotvoriti bilo koju vrstu obrta, npr. građevinski obrt koji kontrolira, evo tu smo mogli vidjeti u ovom prijedloguzakona, znači iz upravnog područja gradnje provode građevinski inspektori, inspektori zaštite okoliša rada,sanitarni inspektori, tržišni inspektori te je stoga i u tom području potrebno dodatno ojačati koordinaciju,provedbu propisa. Da npr. netko kao što sam rekla kada ide otvoriti građevinski obrt nema institucije,nema ureda u koji može doći i informirati se šta im je sve potrebno da bi radili u skladu sa zakonom. Negoonda morate sami surfati i tražiti propise. I naravno kad dođe jedno od ovih inspektora tek tada saznate ilida je došlo do promjene propisa i slično.Pa onda bilo bi dobro da to bude ne znam da li gospodarska komora, obrtnička komora, ili u ovom slučajuupravo taj novoformirani državni inspektora koji bi mogao upozoriti određenog tog obrtnika što je sve unjegovom poslovanju potrebno imati od akata, neovisno koji od inspektora dolazi.U replici sam rekla par rečenica, sad ću ponoviti, tu stoji da će posljedice koje će proisteći iz donošenjaZakona je objedinjavanje inspekcijskih poslova u području trgovine usluga, neregistriranog obavljanjadjelatnosti, ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga, pružanja usluga u turizmu, boravišnepristojbe i tako dalje. Kroz sve ove predložene članke nisam vidjela, vidim da ponovno se odvaja u cijelostituristički inspektori od tržišnih, mada i jedni i drugi imaju iste uvijete, znači da biste postali turističkiinspektor dovoljno je da imate sveučilišni studij, ili specijalistički diplomski stručni studij iz područjadruštvenih znanosti, polja ekonomije i prava. Isto to možete imati i postati tržišni inspektor, osim što i jedi idrugi imaju posebna područja iz kojih polažu stručni ispit.Ako znamo da, evo u mojoj Šibensko-kninskoj županiji ima preko 6,5 milijuna noćenja, gotovo milijundolazaka, sve se to svodi na par ljetnih mjeseci, onda je nezamislivo da to mogu obavljati svega dvaturistička inspektora koja sad imamo na području Šibensko-kninske županije, i bez obzira što će to sve bitipod kapom državnog inspektorata i što će ponovno iz unutrašnjosti najvjerojatnije dolaziti jedan ili dvainspektora ja bih apelirala da se i u ovaj Zakon a i naravno kasnije u provedbi regulira način na koji evobar tržišni inspektori mogu uskočiti u tim ljetnim mjesecima turističkim inspektorima i ja bi se pridružilakolegama koji su govorili o potplaćenosti inspektora jer zaista način na koji oni rade, što se od njih svezahtijeva zaslužuje daleko, daleko više nego što oni sad imaju. Mislim da svima nama treba biti cilj ne štoviše, veći broj kazni i sve veći broj prekršitelja nego što veći broj urednih poduzetnika, pa onda evo onda iapel državnom inspektoratu da oni budu ti koji će davati bar početnu, prvu informaciju što je sve potrebnoda poduzetnik radi u skladu sa svim zakonskim propisima iz svoje domene.Hvala


Hvala lijepa, imamo dvije replike, prva je poštovanog zastupnika Giovannia Sponze.Reiner, Željko(HDZ)



e-Doc baza podataka

Hvala lijepo poštovani potpredsjedniče Sabora, uvaženi državni tajniče sa suradnicima. Dakle, kao štosam, kad sam raspravljala u ime Kluba rekla da ću nešto malo detaljnije o građevinskoj inspekciji upojedinačnoj raspravi.Naravno, život nikad ni ne počinje s nama ni završava s nama, to je bilo znatno prije.Nekad je, i moramo se vratiti u povijest, kad je u Hrvatskoj bilo 101 općina, odnosno Grad Zagreb je bio14, bilo je 115 jedinica, građevinske inspekcije su bile na razini jedinica lokalne samouprave, odnosnoopćina i gradova.Jednako tako su građevinske inspekcije ostale i od kad je Hrvatska država na razini lokalne samouprave. Itamo negdje 2000-tih je građevinska inspekcija došla pod okrilje Ministarstva. Ja se sa kolegom Šukeromčesto ne slažem, ali se u nekim stvarima i slažem, on je u pojedinačno, odnosno u ime Kluba kad jeraspravljao rekao da su to želja za ministra da budu moćni ministri. Ja inače mislim da je moćan ministaronaj koji ima Ministarstvo s jasnim procedurama koji ne mora imati puno ljudi, ali iza njega mora bitirezultat.Jednako tako kad je krenula legalizacija bespravno izgrađenih objekata, odnosno priprema zakona,nekoliko članaka sam ja čak i osobno pisala, što su, zašto ima toliko puno bespravne gradnje u Hrvatskoj.Razlozi su bili nepostojanje, odnosno prostorni planovi koji nisu odgovarali situaciji, duge procedure, iodgovornost između ostalog, bili su i gospodarski i socijalni i ako to je pitanje, gradite bespravno ili negradite bespravno, košta vas isto kuća, samo vam je u konačni bespravna, ne legalna. I između ostalog jepuno ljudi reklo, vi ste, država je kriva. Zašto? Zato što nije postupala, zato što nam je dopustila danapravimo kuću, nije nas na vrijeme upozorila. To kao kad vozite auto, pa ga vozite cijelo vrijeme, vozitega bez vozačke dozvole i kažete vi ste krivi jer me niste zaustavili, ali dobro. Teško je to usporedivo.I onda je građevinska inspekcija došla pod okrilje države. Iza toga je zaista uvijek bila želja jedinica lokalne


Hvala gospodine potpredsjedniče, cijenjena kolegice, na samome početku vašeg izlaganja rekli ste da ćeovaj Zakon biti učinkovit, ili učinkovitiji. Dakle, ljubazno bi vas molio da produbimo samo jedno pitanje očemu sam govorio u ime Kluba, naime, građevinska inspekcija bila je u ingerenciji države i prema ovomPrijedlogu zakona također ostaje ingerencija i dio državnog tijela.Imali smo preko 800 000 zahtjeva za legalizaciju, to konkretno znači da inspekcija nije odradila posaoonako kako se od nje očekivalo, pa s obzirom da se i dalje gradi, osobito u priobalnim dijelovima, da seuništava priroda, da se u ništava okoliš i to trajno, da se uništava visokovrijedno zemljište, na temelju čegami možemo dobiti garanciju da će temeljem ovoga Prijedloga zakona doista se stati na kraj građevinskojbespravnoj gradnji.Hvala vam.

Sponza, Giovanni(IDS)

Odgovor poštovane zastupnice Juričev-Martinčev.Reiner, Željko(HDZ)

Hvala lijepo. Kolega Sponza nisam se osvrnula na građevinsku inspekciju, slažem se da bi ona trebala bitiobjedinjena, ne razdvojena u dva dijela. Što se tiče bespravne gradnje, nje ima, nešto manje nego što jebila ranijih godina, ali još uvijek je ima. Mislim, kao što sam rekla da je inspekcija potplaćena, isto takosam govorila kako je malo turističkih inspektora, isto mislim i za građevinske inspektore, da ih je malo, aposebno onaj dio o kojem je govorila i kolegica Anka Mrak-Taritaš kad se govori o gradnji na pomorskomdobru na našem priobalju, to bi trebalo što brže, što hitnije bez nikakvih mogućnosti, ne znam, žalbi narješenje i slično, što sve odgađa izvršenje rješenja djelovati.


Sljedeća replika, poštovane zastupnice Marije Jelkovac.Reiner, Željko(HDZ)

Hvala lijepa. Poštovana kolegice, sami ste rekli da će ovaj Prijedlog zakona kada zaživi sigurno dovesti doučinkovitije i efikasnije, efikasnijeg djelovanja same inspekcije u odnosu na sadašnje rješenje. Slažem se svama, a mislim da u prilog onome što ste govorili o preventivnom djelovanju inspekcije, i u cilju da našipoduzetnici i obrtnici ne trebaju uvijek doživjeti samo to na represivan način ide i činjenica da će premaovom Prijedlogu zakona, a obzirom da ćemo sad imati Državni inspektorat kao posebno tijelo, uvodi seponovno mogućnost podnošenja žalbe na rješenje, što u ovom slučaju do sada nije bilo moguće jer ne bimoglo Ministarstvo odlučivati u drugom stupnju o žalbama jer se radi u biti o istom tijelu. Tako da mezanima vaš komentar i u vezi toga.Hvala.

Jelkovac, Marija(HDZ)

Odgovor poštovane zastupnice Juričev-Martinčev.Reiner, Željko(HDZ)

Hvala lijepo, pa kolegice Jelkovac upravo sam i pohvalila rad ove Vlade i predlagatelja, sve ono što imamoi kroz prethodne zakone, vi ste govorili o tim segmentima još možemo nabrojiti Zakon o ugostiteljskojdjelatnosti, ne znam, Zakon o zaštiti na radu, koji predviđa poseban tretman za one male, uz kad je upitanju Zakon o zaštiti na radu, znači, oni koji su mali neće imati iste obveze kao i oni veći, to je po prviput. Kad se govori o Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti znači, oni koji prvi puta se susreću sa nekominformacijom također neće biti kažnjeni, kao i ove odredbe o kojima ste vi govorili sigurno da idu na rukupoduzetnika i našim posebno malih obrtnika.


Hvala, sljedeća pojedinačna rasprava biti će ona poštovane zastupnice Anke Mrak-Taritaš.Reiner, Željko(HDZ)



e-Doc baza podataka

samouprave, općina, odnosno načelnika i gradonačelnika, dajte nam da nešto, da nešto od te inspekcijeimamo mi, zašto? Zato što smo na terenu. Zato što možemo reagirati odmah, zato što imamo za područje,recimo, Primorsko-goranske županije 6 inspektora, oni kad sjednu na trajekt, pa odu na otok, ili zapodručje Splitsko-dalmatinske županije koja ima brdo otoka nije funkcionalna. Dakle, ono što je bitno,bitno je da je inspekcija funkcionalna. Mi smo donošenjem Zakona o građevinskoj inspekciji krajem 2013.dali dio nadležnosti Komunalnim redarima. Kad napravite odmak od tri, četiri godine onda znate da steneke stvari napravili loše, neke stvari bi drugačije, ja sam i dalje mišljenja da u postupku građenja morateimati dio radova koji su jednostavne procedure, za koje mogu biti brzi i ekspeditivni i može zaista u smislupostupanja i biti netko da, dakle, tamo je građevinska dozvola, građevinski inspektor, tamo gdje je glavniprojekt temeljem kojeg možete raditi Komunalni redar. Riječ je o ogradama, riječ je o pomoćnim objektima,riječ je o nekakvim drugim stvarima.No, međutim, građevinska inspekcija je stručna inspekcija i ako želite u inspektoratu pokriti oblastgrađenja, onda kao što pokrivate oblast prehrambenih proizvoda, oblast zdravlja, oblast ugostiteljstva iturizma, pokrite na jednom mjestu onda cijeli oblast građenja, odlučite se. Ili na jednom mjestu pokriti cijeluoblast građenja ili ostaviti građevinsku inspekciju u Ministarstvu kako je i danas. Nemojte cijepatigrađevinsku inspekciju, jer na taj način, nered rješavamo neredom. To znači, sami građani neće znati nigdje ni što. Moram se ovdje dotaknuti nešto što nije tema zakona, ali su ja mislim i drugi saborskizastupnici dobili pismo, Ministarstvo je reklo, mi ostavljamo građevinske inspektore sa nadležnostigrađevina od važnosti za državu da to nadziru, no međutim, kad malo vidite popis ljudi, niti jednoginspektora koji se danas bavi izvršenjem, vi niste dobili u popisu ljudi.Dakle, 4 ili 5 mjesta je u Ministarstvu, a 25 ljudi je Ministarstvo probralo i ostavilo sebi. To je zapravo odnosvas i vašeg koalicijskog partnera, ja tu koaliciju vrlo rijetko komentiram, pa neću ni sad, a još najmanje ukontekstu građevinske inspekcije.Jednako tako, ono što treba napraviti je treba napraviti iskorak, jer ako ne napravimo iskorak, mi ćemo zaopet par godina će se netko čuditi broju bespravnih objekata. Smisao, kad je riječ o građevinskoj, dakle,kad je riječ o nekim drugim inspekcijama, vi dođete i možete iza toga reagirati. Kad je riječ o građevinskojinspekciji, smisao građevinske inspekcije je reakcija u temeljima zgrade, kad se počinje radit, kad je kućagotova, kad je kuća useljena to je, da vi sad krenete tamo nešto rušit, to apsolutno ostavlja krivu priču.Dakle, smisao je da se reagira odmah. E sad. To je jednako tako u vremenu u kojem živimo moguće,jedna od ideja je bila, naravno, kad radite nekakav svoj program, onda imate i neke ideje što hoćete,smisao jedne od ideja je bila, e inspekcija.Dakle, danas kad vam je satelit, sad vidi tko raspravlja u ovoj sabornici, u realnom vremenu reagira. Bili suvrlo mali iznos koji je trebalo platiti da se uključite na jednu od tih i da dobijete konstantno, vi imate snimkuHrvatske u jednom trenutku, imate snimku, dakle, stanje sa zgradarstvom, i vi isti čas vidite promjene kojejesu, dakle, više se ne mora ići na teren kao što sam ja rekla, kad sam ja počela raditi nekad davno uopćini Trnje, bila je u općini Trnje građevinska inspekcija, bili su građevinski izvidnici koji su imali srednjustručnu spremu, njihov zadatak je bio obići teren i na kraju radnog dana, odnosno ujutro, na kolegiju reći,tu je vani cigla, vapno ili bilo šta, provjerilo se što ima dozvolu, to se nije išlo kontrolirati osim kvaliteteradova, a ono gdje je netko radova, došao, obustavio si mu radova i dao rok od 15 dana ili mjesec danada ishodi dozvolu i tako se je funkcioniralo.Danas treba funkcionirati drugačije. Dakle, imate satelitske snimke, po satelitskim snimkama isti čas vividite šta vam se je desilo u prostoru u zadnjih 15 dana, ali ono što treba imati mogućnost, je mogućnostpromptne reakcije.Između ostalog imate tu, vidjeti ćete ono cijelo poglavlje, način funkcioniranja izdavanja rješenja vezano uzgrađevinsku inspekciju. Pa onda imate tamo članak 100, .../Govornik se ne razumije./... 136 i kaže neprimjenjuje se Zakon o građevinskoj inspekciji vezano uz ovu građevinsku inspekciju. To trebatepromijeniti, ne možete to tako staviti ali bi apsolutno bilo dobro razmišljati u kontekstu sljedećem.Kao što su vam druge inspekcije takve da izađu van, da su savjetodavne da kažu pogriješio si. Kodgrađevinske inspekcije ako gradiš kuću tamo gdje nije moguće teško da, dakle nema tu drugačijeg načina.Ali ono što je zapravo smisao je energija da se funkcionira kada se kuća počinje graditi, dakle da jereakcija u temeljima. Tad nešto možete spasiti, najmanja šteta je za tog investitora jer je najmanje uložiodo tad.Ja sam u smislu legalizacije, zaista smo mi u Ministarstvu, ja sam osobno jer me je to zanimalo pa sam sepotrudila pa sam radila analize i nekih drugih zemalja i što je i kako je. To drugim riječima znači nakonlegalizacije trebala je biti promptna reakcija da nemamo iza toga daljnju bespravnu gradnju a mi i daljeimamo neku daljnju bespravnu gradnju.Smisao građevinske inspekcije je da bespravna gradnja se sankcionira u korijenima a da vi zapravo kaošto vezano uz neke druge proizvode, uz prehrambene proizvode vodite računa o kvaliteti, da se vodiračuna o kvaliteti gradnje. To je zapravo, dakle to je ta priča. I nemojte cijepati građevinsku inspekciju izjednostavnog razloga što jedan nered koji imamo rješavamo drugim neredom. To s građevinskominspekcijom nije jednostavno, da je jednostavno ne bismo toliko raspravljali o njoj, da bilo tko ima nekakvorješenje bilo bi, ne bi toliko energije trošili na to.No međutim, danas dobiti građevinskog inspektora je apsolutno nemoguće. Jedino što je moguće,moguće je eventualno s mladim ljudima da ih zaposlite kao pripravnike, da se oni educiraju, da seeduciraju na način da dobijete kvalitetan kadar koji tu može ostati.Danas kada je .../Govornik se ne razumije./... za građevinskim inženjerima, za arhitektima za svimtehničkim strukama, kada oni na terenu dobivaju 2 do 3 tisuće eura ma neće vam nitko doći u inspekciju.Dakle ono što je koristite alate i predvidite alate koji jesu u realnom vremenu vi možete vidjeti što se radi,



e-Doc baza podataka

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, poštovani državni tajniče sa suradnicima.Kolega Šuker je jutros u raspravi u ime kluba iznio stavove kluba po pitanju donošenja Zakona oDržavnom inspektoratu pa bih se ja samo osvrnuo na nekoliko po meni bitnih odredaba koje je važno zaistaknuti.Naime, ja podržavam dakle da se Zakonom o Državnom inspektoratu objedini 17 inspekcija u okviruDržavnog inspektorata a na tragu onoga što je i bilo već ranije formirano kada je egzistirao unutar sustavadržavne uprave Državni inspektorat i po meni se to pokazalo bilo jako dobrim.I mi smo kao klub HDZ-a tada u oporbi osporavali i protivili se ukidanju inspektorata i vraćanju pojedineinspekcije u odgovarajuća ministarstva. Mislili smo da to nije dobro i stoga i podržavamo ovakav prijedlogzakona koji je u prvom čitanju ali mislimo da do drugog čitanja bi trebalo napraviti još određene preinake,određene promjene koje bi popravile, poboljšale sam tekst zakona.Ono što ja držim da je važno rješavati ovim zakonom a što će proisteći kasnije iz izmjene Zakona oustrojstvu središnjih državnih tijela a to je definiranje uredbe kojom će se propisati područni uredi na raziniRH.Ja tu vučem paralelu moram reći sa drugim tijelima državne uprave koji imaju u svom sastavu određeneposlove, djelatnike koji vrše nadzor na nekim drugim, u nekim drugim djelatnostima kao što su porezniinspektori, kao što su policijski inspektori itd., itd.Zašto to govorim? To govorim iz razloga što sam ja pobornik da se državni inspektorat, kad bude definiraosvoju uredbu o unutarnjem ustrojstvu propiše svoje područne urede na razini županija, kao što je tonapravila Porezna uprava, kao što je napravila uostalom, kao što je policijska uprava i čini mi se to naodređeni način ima jedan logički slijed i da bi bilo dobro da se o tome vodi računa, dakle da ne idemo naregionalne područne urede nego da se područni uredi osnivaju sukladno sjedištima županija u RepubliciHrvatskoj, na taj način, čini mi se olakšavamo posao inspekcijama jer one itekako vrlo blisko surađuju sjednom i drugom središnjom državnom organizacijom kao što je porezna, kažem kao što je policijskauprava i tako dalje, a i drugdje su, brojna druga središnja tijela su svoje organizacije rasporedile sukladnosjedištima županija, što nije slučaj recimo sa Carinskom upravom s čime se ne slažem. Ja mislim da je iCarinska uprava bila, trebala biti, odnosno trebala biti organizirana na način da njeni područni uredi budusmješteni u sjedištima županija u Republici Hrvatskoj.Druga stvar koju sam htio posebno istaknuti to je organizacija građevinske inspekcije. Naime, 2013.godine smo doživjeli, rekao bih, kroz donošenje u Hrvatskome saboru tri zakona, Zakona o prostornomuređenju, Zakona o gradnji i Zakona o građevinskoj inspekciji smo tada već imali značajnu raspravu uHrvatskom saboru o položaju i značaju Građevinske inspekcije, kojim smo Zakonom o građevinskojinspekciji određene poslove, jednostavno, ako tako mogu reći, poslove građevinskih inspektora prepustilikomunalnim redarima u jedinicama lokalne samouprave, čime smo na određeni način te policijskeodnosno komunalne redare napravili malom građevinskom policijom, ako tako mogu reći u onimjednostavnim odlukama postupanjima za koje nije trebalo posjedovati znanja koja inače u Hrvatskoj su


to je zaista o tome govorila sam i u ime kluba i u pojedinačnoj, razmislite još jedanput o rješenju.

Imamo jednu repliku poštovanog zastupnika Ivana Šukera.Reiner, Željko(HDZ)

Kolegice Mrak Taritaš dotaknuli ste se ukidanja državnog inspektorata. Iskreno govoreći meni tada nije bilojasno koji je bio razlog zašto se to napravilo.Jer kada tražite određene promjene onda jasno deklarirate svoj cilj što želite s tim postići. Ja sam zatorekao da je jedini razlog zašto se ukida Državni inspektorat je da ministri misle da će biti moćni. Ista pričabi vam bila sa financijskom policijom. Ukinete dva puta financijsku policiju i onda osnujete nekakav uskokporezni koji u principu ima daleko manje ovlasti, daleko manje operativaca od financijske policije.Dakle kada mijenjamo upravna tijela s obzirom na sve one promjene koje slijede, administrativne odštambilja pa nadalje, do samog zaglavlja, onda naprosto trebamo znati što želimo.Dakle ta promjena koja se dogodila 2013. nije postigla rezultat. E sada budimo pametni, nemojmo sevračati opet na staro, donesimo u zakonu nešto što je dobro pa na tragu i ovoga što se tiče građevinskeinspekcije.

Šuker, Ivan (HDZ)

Hvala.Odgovor poštovane zastupnice Mrak Taritaš.


E kolega Šuker, kada bi meni bilo sve jasno bilo bi mi lakše.Ja sam bila u toj Vladi koja se je odlučila za taj način i nisam bila od onih koja je baš zdušno topodržavala. A pri tome nisam imala nikakve argumente. U građevinskoj inspekciji se nikada nije razmišljaloo tome da bi išla, dakle ona nije bila u tom velikom inspektoratu.Danas da sam u toj situaciji imala bi apsolutno jasne argumente zašto ta inspekcija treba ostati uministarstvu. Ali kada bi bila odluka da ona više nije u ministarstvu onda bih inzistirala na ovom što samovdje govorila.Dakle ako imamo, ako je želja da u Inspektoratu bude sve na jednom mjestu vezano uz određeni proces iliuz određenu temu onda to tako treba biti i dosljedno i zato sam i govorila o nekim drugim stvarima.Ja sam inače, moja želja je recimo bila da ministarstvo uopće ne izdaje dozvole, jer ministarstvo ne trebaizdavati dozvole, treba izdavati netko drugi, ministarstvo se treba nečim drugim baviti.


Hvala.Sljedeća pojedinačna rasprava je poštovanog zastupnika Branka Bačića.




e-Doc baza podataka

obvezna, nužna za postupanje građevinske inspekcije.Ono što ja držim da građevinsku inspekciju čini drugačijom od ovih preostalih 16 inspekcija koje supredviđene, čije je objedinjavanje predviđeno u okviru državnoga inspektorata, to je činjenica da ona nijegospodarska inspekcija, dakle, građevinska inspekcija ima vrlo široki, jedan dugi niz praćenjaodgovarajućih poslova koji se prelamaju i odvijaju u okviru Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja,a koje pak onda ima nadzor nad kao Ministarstvo svoj nadzor ima i nad radom županija i nad radomopćina i nad radom jedinica lokalne samouprave, dakle i općina i gradova. A taj nadzor, to praćenje počinjekroz donošenje prostorno planske dokumentacije koju prati onaj dio urbaničke inspekcije u okviruMinistarstva prostornog uređenja i graditeljstva.Prema tome, kroz donošenje prostornih planova njihovu usklađenost sa zakonom, njihovo postupanje saZakonom o prostornom uređenju i drugim zakonima koji definiraju donošenje prostornih planova već tadapostupa inspekcija Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i kroz druge inspekcije, građevinskuinspekciju, kasnije prati realizaciju tih prostornih planova nakon što pojedini objekt dobije ili građevinskidozvolu, potvrdu glavnog projekta ili akt za građenje kojeg se onda prati.Dakle, ona po meni nije u klasičnom smislu gospodarska inspekcija i to je bio razlog, temeljni razlog zašto2004., 5. godine kad je formiran, sad sam zaboravio točno kad je formiran državni inspektorat nije ušlagrađevinska inspekcija u državni inspektorat već je i tada bila izdvojena. S jedne strane, a s druge stranesu poslove građevinske inspekcije, primjerice na praćenju objekata kapitalne, prometne infrastrukture,iznimno stručni i povezuju se u potpunosti sa radom Ministarstva, i teško je tu odvojiti one inspekcijskeposlove od poslova praćenja, poslova nadzora, svega onoga što se odvija kroz izgradnju pojedinihobjekata i iz tog razloga je i tada građevinska inspekcija bila izdvojena i nije išla u sastav državnogainspektorata, jer mislim, kažem, mislim da je ona na određeni način priprema posao kasnije oviminspekcijama koje su gospodarske inspekcije i koje se organizirane u okviru samoga državnogainspektorata, pa bi ja evo stoga je moj prijedlog da se do drugog čitanja doista razmisli o uključenostigrađevinske inspekcije u državni inspektorat. Neovisno o tome kako će Vlada riješiti, dakle, hoće li Vladaostati pri ovom rješenju da i građevinska inspekcija bude sastavni dio državnog inspektorata ili će poslovegrađevinske inspekcije i dalje biti u sastavu Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva ovo rješenjenije dobro. Dakle, ovo ja nisam nikako za ovo rješenje, a to je da se oni poslovi građevinske inspekcije kojise odnose na praćenje i nadzor objekata za koje građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo bude uMinistarstvu, a da drugi dio recimo, jednostavnijih poslova, praćenje jednostavnijih objekata bude usastavu državnog inspektorata, to nije dobro niti zbog ujednačenosti postupanja, niti zbog donošenjaodgovarajućih zakonskih rješenja, akata, projekata, planova o radu građevinske inspekcije gdje bi seodređeni planovi donosili u Ministarstvu a drugi u državnom inspektoratu, a odnosili bi se i gotova bipostupanja bili gotovo identična u mnogim projektima u mnogim, u velikom broju nadzora nije dobrorješenje.Dakle, nisam za rješenje da bude odvojeno, jedan dio u inspektoratu, drugi dio u Ministarstvu, već sam dato bude na jednom mjestu, ili u inspektoratu ili u Ministarstvu, a ja osobno sam za to da poslovigrađevinske inspekcije ostaju u okviru Ministarstva prostornog uređenje i graditeljstva, kao što je to bioslučaj i prije, kažem iz razloga što ona odudara u svojoj strukturi u svojoj arhitekturi u odnosu na drugeinspekcije. Svoju specifičnost smo dali i pomorskom inspekciji, dakle pomorskim inspektorima koji djeluju usustavu uprave za sigurnost plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.Dakle nismo Državnim inspektoratom ušli niti u te, u objedinjavanje tih poslova, poslova pomorskeinspekcije jer smo svjesni da i oni imaju određenu specifičnost da oni nisu, da oni imaju određene razlogekoje ih ne čine sastavni dio državnog inspektorata, postupaju po brojnim međunarodnim konvencijama,provode te međunarodne konvencije, prate i strane brodove kad uplovljavaju u hrvatske luke, pratepostupanje pomoraca, posada itd., itd.. Već samim time smo pokazali da postoji određena specifičnost pripostupanju određenog broja i vrste inspektora koji nisu uključeni među ovih 17 inspekcija.Iz tog razloga vidim i crpim ja to svoje razmišljanje da bi bilo dobro da se, da ostane inspekcija uMinistarstvu graditeljstva i prostornog uređenja a ako to nije onda nema po meni razloga da se cijepa nadvije inspekcije, jedna malo ajmo reći kompliciranijih poslova u inspektoratu a druga jednostavnijih poslovau ministarstvu.

Hvala.Imamo nekoliko replika, prva je poštovanog zastupnika Ivana Šukera.


Hvala lijepo.Kolega Bačiću, dobro ste se dotaknuli ovih područnih ureda. Zašto? Zato kao što je nekom palo na pametda ukine Državni inspektorat bez jasnog razloga tako je netko državnu upravu počeo formirati u petpodručnih ureda.I tu smo tražili u raspravama ne jedanput da nam se objasni koji je smisao toga. I meni bi bilo logično kadgovorimo o turističkoj inspekciji da ona najveću snagu ima na moru. Ali isto tako mora imati u Zagrebu i unekim drugim .../Govornik se ne razumije./... mjestima da definitivno postoji to. Da li ćemo mi pratitigranice regionalne i lokalne samouprave što bi bilo pametno pa čak i da više jedinica lokalne i regionalnesamouprave bude u jednom područnom uredu kao što je to nekad bilo ali bi bilo dobro da to bude uzakonu definirano da se točno u zakonu zna što to je, što mi želimo postići. I mi onda šaljemo jasnuporuku. A ovako ako to nemamo u zakonu onda šaljemo maglu.

Šuker, Ivan (HDZ)

Odgovor poštovanog zastupnika Bačića.Reiner, Željko(HDZ)



e-Doc baza podataka

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.Kolega Šuker, apsolutno ste u pravu. I ja bih bio sklon da se člankom 29.-tim kojim je definirano unutarnjeustrojstvo odnosno nagovješteno, bolje reći nego definirano unutarnje ustrojstvo Državnog inspektorataprije izjasni o tome da će se ono, svoje područne urede imati u sjedištima županija.Bilo je lutanja kod određenih ministarstava kada se pokušalo organizirati područni ured jedan na razininekih regionalnih središta međutim kasnije se vratilo kažem na tom županijskom ustroju RH gdje su tatijela ipak na kraju zadržana u sjedištima županija i mislim da bi to bilo dobro da tako postupi i Državniinspektorat.


Sljedeća replika je poštovanog zastupnika Ivice Mišića.Reiner, Željko(HDZ)

Hvala potpredsjedniče.Kolega Bačiću, da, inspekcije, ja sam ih kao poduzetnik dosta puta imao. Percepcija poduzetnika je bilabar u ona vremena da pojedini poduzetnici imaju utjecaj i ustvari stranke imaju utjecaj na inspekcije takoda pojedini poduzetnici nisu bili zadovoljni iz razloga što su neki kontrolirani, neki nisu.Pa znamo i sami gledajući kako je proteklo vrijeme prošlo da su neki, nisu plaćali porez i obaveze u ovojdržavi ali se ništa do sada još nije desilo. Naravno da inspekcije trebaju, naravno da trebaju poduzeti sveda se radi po nekom pravilu. Međutim, više se treba pokloniti pažnja onima koji rade bez registracije, bez,znači koji nisu, koji ne plaćaju obaveze poreza kako kažu kod nas na crno.Ja se u potpunosti slažem i mislim da je ovo dobro što se radi danas da se centralizira na jedno mjesto ida se zna poduzetnik i obratiti nekome ukoliko nije zadovoljan sa inspekcijom.

Mišić, Ivica(Nezavisni)

Hvala.Odgovor poštovanog zastupnika Bačića.


Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče.Slažem se kolega Mišić, dobro je da se ovih 16 ili 17 inspekcija objedini na jednom mjestu. Rad inspekcijepo meni nije kampanjski nego kontinuiran i stalan. Prema tome nisam sklon sad nekakvim spektakularnimakcijama inspekcije u kojemu će se u određenom trenutku, određenog dana, mjeseca obavljati određenispecijalni poslovi već da to bude kontinuirani rad.Ali se s vama slažem, ne bi posao inspekcije trebao biti samo kontrolirane sive nego i crne zone. Ovo štoste vi rekli. Dakle, da ne stradavaju oni koji su se registrirali a oni koji rade na crno i nisu registriraniprolaze ispod radara inspekcije.Prema tome, tu ste u pravu, slažem se s vama da bi inspekcija itekako trebala nadzirati tu crnu zonu kojaje puno, često puta prolazi ispod radara a stradavaju oni koji su prijavljeni i koji možda ne ispunjavaju 100% sva ona pravila koja su propisana zakonom.


Sljedeća replika je poštovane zastupnice Anke Mrak Taritaš.Reiner, Željko(HDZ)

Hvala lijepo uvaženi potpredsjedniče Sabora.Kolega Bačić, mi se kad je riječ o oblasti graditeljstva i prostornog uređenja često slažemo bez obzira nakojoj strani ove sabornice sjedili.Kada govorimo o građevinskoj inspekciji jedna je tema rad građevinske inspekcije, jedna tema je radkomunalnih redara, jedna tema je to ali druga tema je da ta građevinska inspekcija bude. Da bi bila dobra,da bi bila učinkovita. Mi moramo učiniti sve da ona bude učinkovita a ne nered koji imamo danas gdje onanije učinkovita rješavati novim neredom da ne znamo gdje je.Stoga bi nekako moja poruka bila, ja se uzdam u to da će se vaša riječ slušati. Pa nemojte ništa slušationo što sam ja govorila, slušajte kolegu Bačića što je rekao, poslušajte ga, napravite inspekciju na jednommjestu, bilo bi bolje da je u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja ali ako to nikako ne može dajteonda objedinite proces građenja na jedno mjesto i sve što je vezano uz proces građenja.Hvala.


Sljedeća pojedinačna rasprava je poštovanog zastupnika, a ha, pardon, oprostite, odgovor.Odgovor poštovanog zastupnika Bačića.


Zahvaljujem se gospodine potpredsjedniče.Kolegice Mrak Taritaš, vi ste također rekli i iznijeli u svom izlaganju ono s čime se slažem a to je taspecifičnost građevinske inspekcije, njena važnost i potreba da se njen posao učini jednoobraznim i kadase radi o malom stambenom objektu i kada se radi o Pelješkom mostu, dakle, neovisno o tome tko jeizdao dozvolu za gradnju bilo kog objekta, inspekcija mora postupati jednoobrazno, da bi jednoobraznopostupala u smislu vođenje postupka, ona mora biti na jednom mjestu, objedinjena, to mi se čini da jepočetak bilo kakvog razmišljanja o ustrojstvu uspješne inspekcije, u ovom slučaju građevinske.Prema tome, slažemo se, nek bude zajedno i ja mislim da se slažemo da je njoj mjesto tamo gdje je bila ido sada jer da nije to bilo ne bi se to prije 12, 13, 14 godina bila tamo zadržala gdje je i ostala uMinistarstvu.


Hvala lijepa. E sad će sljedeća pojedinačna rasprava biti poštovanog zastupnika Josipa Borića, izvolite.Reiner, Željko(HDZ)



e-Doc baza podataka

Hvala lijepa, uvaženi potpredsjedniče, uvaženi državni tajniče sa suradnicima. Pa evo samo nekoliko riječi,potakla me rasprava gospođe Taritaš koja kaže, jedan narod, jedan nered kojeg smo imali zamjenjujemodrugim neredom, ja sam tada bila protiv, ali sam glasala za, pa imamo, kao ministrica, znači imamonekakve inverzije i neslaganje, očito sa svime samo zato da se ne složimo, ali činjenice su nešto drugo i tose da provjeriti, tako da ne vjerujem da ste kao ministrica na Vladi glasali protiv toga da se ondašnjidržavni inspektorat razbije na nekoliko inspekcija koje su ušle tada u druga ministarstva, jer tome smosvjedočili, znam tada stav Kluba HDZ-a i žestoko smo se tome protivili jer nam nikako nije bilo jasno zaštoministri žele baš imati kod sebe inspekcije kad je to bilo lijepo složeno i neovisno tijelo koje je bilo podkapom cijele države, znači državni inspektorat, jesu li htjeli imati drugačije nekakve utjecaje na teinspekcije ili se htjelo nešto drugo s time postići.Vidimo sami da su zaključili nakon nekoliko godina da je to stvorilo nered. I sada postoji Vlada koja želi toriješiti i onda čujemo i drugu opasku i opet će biti nered, jer imamo prijepor oko jedne inspekcije, da li daona ostane u Ministarstvu graditeljstva cijela, da li da ostane cijela u državnom inspektoratu budućem ili dase to opet podijeli ovako kako je to zakon naložio.Činjenica jest, da ovaj Zakon ukida nekoliko, ja mislim pet drugih zakona, da ide i dira 7 Ministarstva i 17državnih inspekcija, da ima zaista jako dobro složenu strukturu u smislu da točno znamo što bi točnotrebala raditi pojedina od svih ovih inspekcija, od tržišne, sanitarne, veterinarske, poljoprivredne, ne znam,inspekcija stočarstva, hrane i tako dalje, šumarstva, lovstva, da se jasno propisuje tko što radi i na kojinačin se treba postupati.Ono što je svako ovdje jasno se iskazuje što je i na koji način postupa glavni državni inspektor, njegovipomoćnici i nakon toga znači cijela jedna piramida koja mora funkcionirati i koja je funkcionirala do 2013.pa kroz 2014. se to sve rasformiralo u brojna ministarstva. Mislim da o postupanjima inspekcije, bez obzirašto se desilo to 2014. godine, kada vam dođe inspektor, to izaziva poštovanje, bilo koga, i poslodavca iliprivatne fizičke osobe, vi morate na neki način s tim gospodinom ili gospođom surađivati, staviti na stolsvoje papire, dokumente i sve što imate i počinje nekakav postupak.Što smo imali od tih postupaka? Imali smo činjenicu da imamo samo početak u mnogim situacijama, vrlorijetko kraj, završetak takvih postupaka, a posebno u dijelu graditeljstva, znači, krenuli bi, primijetili binelegalno izgrađeni objekt, postupio bi i komunalni redar u ime nekakve općine ili grada, nakon toga bidošao inspektor građevinski koji bi utvrdio da nešto tu ne štima i pokreće se postupak i onda to sve prelaziu jednu drugu sferu, pravosuđa, sudovi, donošenje određenih odluka i na kraju određena rješenja, a neznam u kojim brojevima se to broji, zaista bih volio možda čuti i tu činjenicu kada govorimo o graditeljstvu,koliko imamo rješenja o uklanjanju ili rušenju nedozvoljeno izgrađenih objekata ili dijelova objekata pokojima se ne može postupiti. Znači, činjenica jest, da smo imali legalizaciju bespravno sagrađenihobjekata i da je ta legalizacija postigla dosta velik uspjeh, ali ona ni dan danas nije do kraja završena i to jejedna priča koja će se vjerojatno rješavati i sljedećih nekoliko godina, ali još uvijek, kažem, traju brojniprocesi i postupci u tome da građani ili korisnici vlastitih parcela ili objekata jednostavno dođu do određenerazine pravde.Što će tu napraviti državni inspektorat, kažem, kad ga se ponovno vrati na onaj status koji je imao do2013. godine, nadam se kroz ovakav zakon, kojeg, evo imamo neku dvojbu koja će se vjerojatno riješiti dodrugog čitanja, možemo još bolje propisati, da ne bi bilo prijepora baš u tom dijelu koji je dosta aktivan. Štose tiče samog turizma, turistički inspektori i način njihovog postupanja, mislim da oni kvalitetno i korektnoodrađuju svoj posao u skladu s onim što mogu i s brojem koliko ih jednostavno ima. Moramo priznati danemamo dovoljno ljudi koji mogu jednostavno riješiti određene probleme u turizmu i nije dobro kadadržava sama za sebe zaključi da bez obzira što piše u nekom zakonu nije u stanju iskontrolirati određenapodručja, pa onda mijenjamo zakone da bi to maknuli ili nekakav posao od inspektora maknuli u stranuzato što nismo u stanju ono što smo napisali iskontrolirati pa i uz inspektore i sve ostala tijela.Tako da, evo što se mene tiče podrška ovom zakon, mislim da još ovaj mali prijepor oko toga gdjegrađevinsku inspekciju smjestiti u cijelosti na jednu ili drugu stranu, nije mi ok na pola, pola, tako da tolikood mene za ovu raspravu.

Borić, Josip (HDZ)

Imamo nekoliko replika, prva je poštovanog zastupnika Joška Klisovića.Reiner, Željko(HDZ)

Hvala potpredsjedniče Sabora, gospodine Borić, kao veliki stručnjak za tumačenje tuđih misli pokušali stena objasniti šta je gospođa Anka Taritaš-Mrak mislila ili nije mislila. No pustimo to sa strane, mislim da steto bezuspješno pokušavali. Recite vi nama što vi mislite o recimo, članku 30. ovog Zakona, koji kaže da biVlada trebala imenovati glavnog državnog inspektora i da on odgovara Vladi. Toj istoj Vladi čija bi tijelatrebao kontrolirati u svome radu. Ne čini li se vama to da je to jedan pokušaj kontrole Vlade nad jednim ustvari, neovisnom tijelom koje bi trebalo na jedan neovisan način odraditi svoj posao i ovom Saboruprezentirati takvo mišljenje, kao što radi recimo, državni odvjetnik. Da li mislite da ovaj članak 30 djeluje nakarakter neovisnosti državnog inspektorata, jer ako nije neovisan bolje da ga niti nema.


Odgovor poštovanog zastupnika Borića.Reiner, Željko(HDZ)



e-Doc baza podataka

Hvala lijepo. Kolega Klisović, činjenica jest da od strane oporbe mi stalno imamo pokušaje unošenjaodređenih sumnji u to da li su neke institucije dobre ili nisu dovoljno neovisne ili nisu. Vi ste to riješili nanačin na koji ste smatrali da tu neovisnost treba prepustiti ministrima, pa ste raspodijelili taj državniinspektorat i dali svakom ministru ponaosob da valjda na isti način na kakav vi nama sada predbacujeterješavaju pitanje određenih inspekcijskih nadzora. Ne vidim velike razlike u tome da je inspektorat koji jerazdijeljen u 7 ili 6 ministarstava tada kroz određene službe koje su bile ispod ministra bio puno neovisnijinego što će sada biti državni odvjetnik u smislu Vlade. Mislim da ta vaša sumnja da li je netko dovoljnoneovisan se može primijeniti onda i na agencije i na sva ostala tijela koja smo osnivali, govoreći o tome daimaju pravo provoditi svoje zakonske ovlasti, na način na koji oni smatraju da zakonom i određenom. A štogospođa Mrak misli ili ne misli, sama je rekla.

Borić, Josip (HDZ)

Poštovani zastupnik Ivica Mišić ima sljedeću repliku.Reiner, Željko(HDZ)

Hvala potpredsjedniče. Kolega Boriću, sada se priča o inspekcijama koje će upozoravati u određenomvremenu i to je dobro. Ispričat ću vam samo jednu priču kratku što sam sam doživio, gdje nisam svogaradnika prijavio jedan dan. Inspektorica je došla, gdje me poslala sucu za prekršaje, naravno platio samkaznu, a platio sam sve ono što je trebalo u tom mjesecu, to je apsurd, gdje mi je sutkinja rekla, paoprostite meni je žao, ali ja vas moram kazniti. A znate kad dođe poslodavac da sud onda to sramota ikažu kriv ste i lopov ste, ovako onako. Smatram da takve stvari, smješno je da platite za radnika čitavmjesec, jedan dan ga niste radi interneta koji nije radio, to je bio petak, u ponedjeljak se prijavio, i to jenajuža, moja kćer je u pitanju bila, nije u pitanju netko sa strane. Evo neki dan sam prijavljivao radnika, pami je trebalo 11 dana da dođem kako da ga do kraja prijavim, a to o administraciji govori šta poduzetnicidoživljavaju sve.Inspektor u redu, slažemo se u potpunosti, ali da bude upozorenje, ne samo kazna.


Odgovor poštovanog zastupnika Borića.Reiner, Željko(HDZ)

Hvala lijepa, kolega Mišić slažem se da je dobra stvar koja piše, tj. ovaj članak kojim se govori o načeluoportuniteta u postupanju. Mislim da u mnogim situacijama će ono biti moguće, u nekim situacijama toganeće biti moguće, jer ako ste bespravno nešto počeli graditi, vi ste određeni prekršaj, ili ste već i završili,učinili i tu teško da ćemo moći nekakvih upozorenjima reći, stani ili nemoj nešto napraviti.Ali, u mnogim drugim situacijama gdje se radi o uslugama, pogotovo u trgovini, u turizmu i tako dalje, usmislu nekih nedostataka koji su lakše naravi mislim da primjenjujući načelo oportuniteta i upozorenja dabi nešto trebalo ispraviti je dobro došlo i mislim da ćemo na taj način, kao što se već pokušalo i ove godinekroz brojna postupanja, pa se to opet ovdje od strane oporbe prikazivalo na sasvim jedan neprimjerennačin sa banalnim primjerima, pokazati da želimo brinuti o poduzetnicima, obrtnicima i ako dolazi dogrešaka da se iste mogu ispraviti i da ne mora uvijek biti kazna i prekršaj taj koji to rješava.

Borić, Josip (HDZ)

Repliku ima i poštovani zastupnik Josip Križanić.Reiner, Željko(HDZ)

Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, gospodine Borić, vi ste govorili isto o specifičnostima i svi stalnogovorimo o specifičnostima građevinske inspekcije, da bi trebalo ostati u Ministarstvu graditeljstva. Istastvar je i ponovno ponavlja, po 15-ti put, je vezano uz specifičnosti veterinarske i sanitarne inspekcije kaoinspekcije sigurnosti hrane. Teško će biti koordinirati rad ove inspekcije u slučaju kriznih situacija, pojavezaraznih bolesti, ne znamo koje je nadležno tijelo, da li će to biti Ministarstvo koje piše propise iliinspektorat koji ih provodi. U slučaju da treba reagirati promptno, sigurno je bolje da takva, da je nadležnotijelo u jednom tijelu, dakle ili kod Ministarstva poljoprivrede kao što je bilo do sada i napominjem danikada do sada veterinarska i sanitarna inspekcije nisu bile pod inspektoratom i kad se radi o postupanjusigurno nije isto da li je netko trebao postupati kod zarazne bolesti ili rušiti kuću za tjedan ili dva. Dakle,smatram da ili sve treba biti u inspektoratu ili treba omogućiti da sigurnost hrane bude specifična podMinistarstvom.

Križanić, Josip(HDZ)

Hvala. Evo odgovor poštovanog zastupnika Borića.Reiner, Željko(HDZ)

Hvala lijepo, kolega Križanić, samo kratko, znači, zato jesmo u dva čitanja, nadam se, evo državni tajniksa suradnicima pažljivo sluša što mi mislimo da bi možda trebalo popraviti između dva čitanja i nadam seda će uvažavati ove naše primjedbe, jer ako postoji zaista razlog kao što ste i vi to naveli, mislim da tutreba naći razumijevanja i Ministarstvo koje predlaže ovaj Zakon da se te stvari usklade.

Borić, Josip (HDZ)

Sljedeća replika je poštovanog zastupnika Saše Đujića.Reiner, Željko(HDZ)



e-Doc baza podataka

Zahvaljujem, potpredsjedniče Sabora.Pa evo svi govornici do danas su se manje-više suglasili i složili oko toga da trebamo vratiti taj Državniinspektorat i neki su priznali grešku, neki nisu itd..Međutim, što je zanimljivo? Zanimljivo je da mi sad ispred sebe imamo Zakon o državnom inspektoratukoji je dio nacionalnog programa reformi za 2018. Znači to je nešto što smo mi dugo iščekivali jer u ovoj2018. nismo imali puno primjera reformi osim evo mirovinske koja sutra dolazi. I dakle mi nešto staro štovraćamo nazivamo reformom ove godine i onda pred nas dolazi zakon koji je pun praznina a ustvariustrojavamo tijelo koje smo nekad imali.Znači ako smo mi Državni inspektorat nekad imali, ako je on funkcionirao kao takav već su se nakonnekog niza godina mogle uočiti prednosti i nedostaci rada takvog inspektorata i onda današnji zakonnikako ne bi mogao biti ovakva gruba radna verzija puna praznina i nedostataka.Ja ću probati u ovoj svojoj raspravi navesti neke koje smatram da su stvarno velike, velike rupe, prazninepa ću moliti predlagatelja da pojasni zbog čega je to tako ostalo.Naime, vi ovim zakonom povezujete 17 inspekcija iz 8 ministarstava. I tu je u članku 4. točno navedeno nakoje se to inspekcije odnosi. E sad što meni ostaje nejasno, zbog čega vi unutar te inspekcije a radi se ogospodarskoj inspekciji, člankom 3. je naveden djelokrug Državnog inspektorata, zbog čega vi unutar teinspekcije nemate recimo prometne inspektore? Zbog čega nemate ribarske inspekcije a imate inspektorehrane i poljoprivrednu i veterinarsku inspekciju? Onda ako tu polemiziramo građevinsku inspekciju i zbogčega tu nemate katastarske inspekcije?Tako da, očito je da je ovo kao reforma rađeno navrat na nos i da je nama došao jedan vrlo šturi inedorađeni oblik zakona. Pa bih molila predlagatelja da se očituje jasno zbog čega navedene inspekcijenisu u zakonu.Nadalje, kolege s desne strane hvale kako je u ovom zakonu strogo navedeno nadležnost svake pojedineinspekcije, kako je tu jasno raščlanjeno tko će šta raditi. Međutim, tu su samo nadležnosti prepisane iztemeljnih zakona, tu nije ništa novo, znači u onim temeljnim zakonima šta je bila nadležnost inspektora jesad sve skupljeno u jedan jedinstveni zakon jer vi i dalje imate stručne inspekcije ne postoji tu sad jedanjedinstven način postupanja.E sada kada sam ja malo, letimično sam gledala te nadležnosti inspektora i ono što me zbunilo a to jenadležnost inspekcije zaštite okoliša. Naime, u članku 26. stavak 2. vi navodite da inspektor zaštite okolišase obvezuje dostavljati izvješća o praćenom stanju okoliša da o istom mora voditi očevidnike i da tepropise na očevidnike dostavlja nadležnim upravnim tijelima i Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu.Ja smatram da je to na neki način ponižavanje djelatnosti inspektora. Inspektor, ja sam već navela i usvojim replikama jer mi njega ipak moramo gledati kao jedno represivno tijelo, on je taj koji kontrolirazakone. Ne znam zbog čega bi od inspektora zaštite okoliša tražili da on prikuplja evidencije o stanjuokoliša, vodi evidencije, prikuplja, sastavlja očevidnike, nosi ih nadležnim upravnim tijelima i što da onionda rade? I onda će u upravnom tijelu neki službenik te očevidnike ubaciti u tablice i prikazati kao svojustatistiku tog mjeseca.Mislim da to nije logično i da ove ovlasti koje ste stavili inspekciji zaštite okoliša da je to u biti posaoHrvatske agencije za okoliš i prirodu a onda inspektor taj koji će kontrolirati da li agencija to valjano radi,da li vodi očevidnike, da li ima kakvih odstupanja itd..Sada bih se malo osvrnula na ustrojstvo tijela državnog inspektorata. Naime, vi ste osmislili da Državniinspektorat bude formiran kao središnji jedan državni ured gdje onda imate znači središnji ured, nateritorijalnoj razini ćete imati područne urede, ispostave područnih ureda, pa tu će sada biti nekakvisektori, u područnim uredima će biti službe, odjeli itd..Ono što nije jasno zbog čega je to u ovom zakonu tako a to je već isticano tijekom rasprave, zbog čega viza rukovodeća radna mjesta ne navodite kriterije i uvjete koje te osobe moraju ispunjavati da bi postalivoditelji službi, odjela, sektora pa glavni državni inspektor, on uopće ne mora nikakav kriterij ispunjavati.


Hvala potpredsjedničke, kolega Borić vi ste rekli da smo do 2013. godine imali jedan neovisni sustavdržavnog inspektorata i da se ovim zakonom vračamo na tu 2013. godinu kada će to biti neovisno kao štoje bilo do tada. Ja se ne bi s vama složio, naime, do tada, do 2013. godine glavnog državnog inspektoratakođer je birala Vlada, kao što vi to sada predlažete, samo je bilo propisano da taj državni, glavni državniinspektor mora biti iz kuće, da ima određene uvijete, da mora imati 20 godina iskustva rada u struci, bili supropisani određeni kriteriji, dok u ovom prijedlogu zakona nema niti jednog jedinog kriterija. Ja mogu bitisutra glavni državni inspektor, a znamo zašto to je tako i zato su naše sumnje opravdane, zato što svi miznamo tko će biti glavni državni inspektor sutra. I vi to rješavate svoje unutarnje odnose u HDZ-u. To ćebiti jedan vaš kolega iz stranke koji onda će svako malo drmat premijera, i reći će, gledaj, budeš li miuskraćivao moju neovisnost ili ovisnost ja ću se vratiti u Sabor pa ću te rušiti. Naša sumnja, da liopravdana ili ne, vidjet ćemo kad on bude imenovan i tko će biti imenovan. Evo, hvala lijepo.


Hvala, odgovor poštovanog zastupnika Borića.Reiner, Željko(HDZ)

Hvala lijepo kolega Đujić, iako je to kako vi kažete bilo dobro, vi ste to ukinuli. Jel tako? Znači sad mipredlažemo nešto novo i vi kažete neće biti neovisno i već znate tko će biti, evo ja ne znam. Te vašeinsinuacije, jednostavno iz dana u dan postaju već zaista teret i za ovu Sabornicu i za javnost, tako da,osobno evo, ne znam, a vi sigurno nećete biti, to bi mogao potvrditi.

Borić, Josip (HDZ)

Sljedeća pojedinačna rasprava, poštovane zastupnice Marte Luc-Polanc, izvolite.Reiner, Željko(HDZ)



e-Doc baza podataka

Evo recimo npr. što je nejasno u zakonu. Vi navodite da bi netko bio načelnik sektora, on mora raditinajmanje 4 godine na najsloženijim poslovima inspekcijskog nadzora.Evo ja bih htjela da se predlagatelj očituje koji su to najsloženiji inspekcijski nadzori. Ako vi imate RHpodijeljenu po nekim teritorijalnim jedinicama i ako imate inspektora poljoprivrednog koji ima svoj dio kojiobilazi, znači on ima određeno područje zemljišta koje obilazi, on ima godišnji plan obilazaka i kontrolaodređenih faza rada na zemlji.Nije jasno koji je sad složeniji posao tog inspektora. Svaki predmet je specifičan po sebi, svaki predmetovisi o nizu okolnosti. Pa me sad zanima gdje ćete vi to propisati i koji će to biti složeniji ili manje složeniinspekcijski poslovi. Bojim se da će to dovesti do toga da ćete inspektora sa 2, 3 godine radnog staža,ovdje 4 staviti na rukovodeće radno mjesto da bude rukovoditelj inspektoru sa 20 godina radnog stažasamo zato što ste neke poslove izmislili i pripisali složenijima.Mislim da to treba biti puno transparentnije i jasnije navedeno da onaj tko želi napredovati u sustavu dazna po kojim kriterijima želi napredovati.I evo, vidim, nemam puno vremena. I još što sam posebno željela istaknuti zbunjuje me u članku 32.stavak 2. inspektor u središnjem uredu. Zanima me šta će raditi inspektor u središnjem uredu. Ovdje stojida bi on po potrebi mogao obavljati poslove na cjelokupnom području RH.Ako je inspektor samostalan u svom poslu, ako je on visokostručan, jer vi kada gledate kriterije za radnomjesto inspektora su vam veći, žešći, brojniji i teži nego za načelnika sektora itd.Znači inspektor je jedna stručna osoba, koja je samostalan u svom radu. I sada, on će u središnjem uredu,imati inspektora koji će šta raditi? Mislim da će tu se raditi samo o osobi koja ima veći koeficijent koji nemora ništa raditi, jer to danas imate u ministarstvima, da dolje inspektori koji dade na terenu, svojeizvješće o radu šalju inspektorima u ministarstvu, koji onda ta izvješća prikazuju kao svoju statistiku.Mislim da središnji ured treba imati stručne osobe, koje će biti podloga za rad inspektorima na terenu, alioni se ne mogu zvati inspektori, jer oni ne idu na teren, oni ne obavljaju taj inspektorski posao.Tako, da evo, ja bi samo zaključila, zakon ima puno nedostataka i to nije logično, obzirom da mi značivraćamo tijelo koje smo imali. Mi smo sada taj zakon trebali dobiti u puno kvalitetnijem obliku, jr znamo iprednosti i nedostatke prijašnjeg sustava koji je bio.Osim toga, u inspekciji, tu je u raspravi istaknuto, vlada jedna percepcija da su inspektori korumpirani. Paupravo ovakvo loši zakoni nedorečeni propisi, ja sam i ministru replicirala, znači bezvrijedni prekršaji kojise navode, da se tu inspektor neće kažnjavati.Znate, propisi moraju biti jasni, ne može se ništa ostavljati diskrecionalnoj ocjeni, kada su propisi jasni,onda je po njima jednostavno i lako postupati i samo takvi propisi mogu otkloniti bilo kakvu percepcijulošeg rada, nerada, percepciju korupcije itd.Zahvaljujem, toliko.

Hvala lijepo.Imamo nekoliko replika, prva je poštovanog zastupnika Zdravka Ronka.


…/Govornik naknadno uključen./… djelokrug i način rada, inspekcije, pa ste između ostaloga rekli i kakonema nekih posebnih novina. Međutim, po meni, ima novina, a jedna od njih je, da je do jučer se koristiloobavještavanje onoga kog se nadzire, samo je to bilo tada nelegalno.A sada imamo u čl. 59. legalizaciju, obavještavanja onoga koga će se nadzirati. Interesira me, kakogledate na to kada ste već načeli temu i drugo, obzirom da ste spominjali i korupciju u ekom smislu, meneinteresira kako gledate i na recimo razmišljanja, da inspektori podliježu imovinskim karticama, jer kadausporedite njih i zastupnike, zastupnici su sitna riba, pa me interesira vaš stav.

Ronko, Zdravko(Nezavisni)

Hvala.Odgovor poštovane zastupnice Luc Polanc.


Ja se kolega s vama potpuno slažem. Ovaj zakon, ot je isto jedan od nedostataka, koji ste vi vrlo dobroprimijetili i drago mi je što ste na njega upozorili točno. Ovaj zakon sada omogućuje da inspektor, akosmatra da je potrebno obavijestiti stranku, da će doći na teren. I to je navedeno paušalno.Znači nije navedeno, za koju se vrstu nadzora to odnosa, nego paušalno, to je procjena inspektora. Jamislim da je to tolika mogućnost zloupotrebe toga članka, da se svaka valjana akcija može provaliti.Znači ako ste vi šef područnog ureda i ako idete u kontrolu radnog vremena, lokala, vama ž jedaninspektor javiti, vlasnicima lokala, da dolaze na teren. Vi ako doznate da je on to javio, šta? On će sepozvati na članak, kojemu zakonu daje tu mogućnost, jer je on tako to procijenio.Znači, nema logike da se inspektori najavljuju strankama. Postoji nekakav program po kojem oni rade izna se kako obilaze teren, pa i stranke već otprilike znaju u koje doba se šta kontrolira.


Hvala.Sljedeća replika poštovanog zastupnika Gorana Aleksića.




e-Doc baza podataka

Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče, kolegice i kolege. Dakle, ovo je jedan važan Zakon, Zakon okojem reformski zakon, po meni možda čak jedini reformski zakon ove godine jer ovo sve do sada što subile reforme, ja to tako ne bi nazvao, ovo je istinska reforma koja mijenja jedan dosadašnji sustav u jedankompletno novi sustav i ovo je Zakon o kojem se priča jedno godinu i pol dana da bi trebalo doći do ovogai s obzirom koliko dugo se pričalo o ovom Zakonu i koliko ga se najavljivalo, ovo što je došlo pred nasmislim da je puno rupa i da je puno otvorenih pitanja. Dakle, ono što sam ja očekivao je to da mi iza sebeimamo iskustvo dva sustava različita, dakle imali smo sustav koji se sada predlaže objedinjenog državnoginspektorata i imali smo sustav tzv. decentraliziranog državnog inspektorata, gdje je ovih 17 inspekcijakoje sada idu pod jednu kapu bilo rašireno po različitim ministarstvima i mislim da sa odmakom vremenaiza sebe možemo točno vidjeti što je dobro kod jednog sustava, šta je dobro kod drugog, šta nije i natemelju toga smo trebali dobiti prijedlog zakona. Međutim, ovdje je puno stvari koje su otvorene, punostvari općenito i ja želim istaknuti neke koje smatram da nisu dobre.Dakle, puno toga će se regulirati naknadno uredbama Vlade. Mislim da te stvari koje ste predvidjeli daćete ih regulirati uredbama bi trebale pisati konkretno u zakonu, jer ako znamo isto da je ovo prvo čitanje


Zahvaljujem.Kolegice Polanc problem inspekcija je između ostalog u nedjelotvornosti, što će biti sada ponovno držaniinspektorat možda i nije loša. Međutim, nedjelotvornost je problematična i ja ću reći jedan primjer. Mi smoprijavljivali, u smislu zaštite potrošača banke državnom odvjetništvu, Hrvatskoj narodnoj banci,Ministarstvu financija, nitko nije reagirao na njihovo nezakonito ponašanje, u smislu određivanje kamatnihmarži, koje nisu ugovorene, a trebale su biti ugovorene.Svi su taj vrući krumpir micali od sebe, nitko nije pokrenuo nikakav postupak, samo su građani, samipokrenuli 700 postupaka, privatno, znači samostalno kao oštećenici i na kraju Visoki prekršajni sudproglasu zastaru.Dakle, država je imala šansu pokupiti nekoliko milijardi kuna kazni, a država nije učinila po tom pitanjuništa. Kako gledate na tu situaciju, gdje se male kažnjava, a velike se uopće ne procesuira.

Aleksić, Goran(SNAGA)

Odgovor poštovane zastupnice Luc Polanc.Reiner, Željko(HDZ)

To je upravo onaj problem nedorečenih i nejasnih propisa o kojima sam ja i govorila o svojoj raspravi.Znači problem je na terenu rada inspektora, ja vjerujem i ta činjenica, da im nije jasno definirano i kada imse daje uputa, da ne kažnjavaju određene osobe za lakše prekršaje, oni ne znaju o kojim se to lakšimprekršaja rade, pa onda se uvijek ide linijom manjeg otpora, radije ću manje raditi, nego više raditi i višegriješiti.Jer upravo ta nedorečenost tome doprinosi. A što se tiče ovog Državnog inspektorata, ja se nadam da ćeovaj rad biti učinkovit, jer dosadašnji Državni inspektorat vam je imao rad po načelu, da su imali korigiraneakcije, znači ovaj tjedan kontroliramo samo mrkvu u Kauflandu i ništa drugo ne radimo.Nažalost, inspektori su linijom manjeg otpora to prihvatili jer je sustav bio takav da je kao borili se protivsustava u kojem znaju unaprijed da će izgubiti. I jednostavnog linijom manjeg otpora su prihvatili takavposao.


Hvala. Sljedeća replika je poštovanog zastupnika Tomislava Žagara.Reiner, Željko(HDZ)

Hvala potpredsjedniče, uvažene kolegice Luc Polanc, zanimljivo mi je bilo kada ste spomenuli, kakva toiskustava moraju imati inspektori na visokom složenim poslovima.Eto dođe ministar poljoprivrede, dođe na njivu i vidi da tamo evidentno po prijavi došao, vidio evidentno,ne obrađuje čovjek koji ima u zakup jer ovaj uzima poticaj, ovaj drugi im obrađuje pa su se oni dogovorili itaj inspektor to sve lijepo napiše, međutim kad dođe do državnog odvjetnika nema dokaza da, jednostavnonitko vam neće sklopiti ugovor o podzakupu, takvi su naši zakoni. Ili inspektor poljoprivrede vam ide podojavi da susjedove zmije ulaze u dvorište, e to su vam visokosloženi poslovi. Ja se bojim da ovimnačinom nećemo podići mi razinu ni rada ovih naših inspektora, a njihov statusi njihovu ulogu u društvu.Bojim se da će oni i dalje biti bogeci koji će s Fiatom Temprom doći ispitivati čovjeka koji, čiji sin palinovčanicu, s novčanicom cigaretu u iznosu njihove mjesečne plače.


Odgovor poštovana zastupnica Luc-Polanc.Reiner, Željko(HDZ)

Ja se slažem s vama kolega, upravo je to ono što sam navela da se bojim da će inspektorat raditi ponalogu iz Zagreba i onda linijom manjeg otpora ovaj tjedan kontroliramo mrkvu u Kauflandu a nećemoraditi onaj svoj redovni posao.Dakle, dok se god ne bude shvatilo da su inspektori samostalni u svom radu, i dok ih se ne bude cijenilo urangu sudaca, državnih odvjetnika, jer to je isto jedan represivan aparat, to je jedan odgovoran posao, ali sdruge strane ne postoje složeniji i jednostavni poslovi. Sve je to posao unutar pravila struke, svakiinspektor radi svoju djelatnost, pa evo ja sam još jednom pozivam predlagatelje, ja bi htjela da nam senabroji koji inspekcijski posao je složeniji, a koji jednostavniji pa da onda se zna i da ljudi u sustavu znajukoji su im uvjetima i pod kojim uvjetima će moći napredovati. Hvala.


Sljedeća rasprava biti će ona poštovanog zastupnika Saše Đujića.Reiner, Željko(HDZ)



e-Doc baza podataka

ovog Zakona, drugo možemo očekivati, ne znam do kada, do kraja godine, a kada ćete vi onda donositiuredbe? A praktički bi novi ustroj trebao stupiti na snagu već s 1.1. iduće godine, a vi još nisam siguran daćete tom brzinom uspjeti donijeti uredbe kojima ćete propisati one najvažnije stvari u ovome Zakonu. A toje broj radnih mjesta, broj ispostava, do koje razine će biti struktura organiziranosti u državnominspektoratu, plaće, koeficijente za plaće itd. Dakle, sva ta pitanja ostaju otvorena i navedena su u ovomzakonu da će se regulirati uredbama.Ona rečenica koja mene muči je da za provedbu ovog Zakona nisu potrebna dodatna novčana sredstva. Esad, ako znamo da će doći do povećanja broja radnih mjesta, jer će doći do novih rukovodećih kadrova sobzirom da se ovo spaja, spajate 17 inspekcija, trebat će biti šefova, novih ispostava, novih podružnicaitd., onda je nemoguće da neće doći do povećanja financijskih sredstava. S druge strane, ako znamo dagrađevinski inspektori imaju prosječnu plaću znatno veću od ostalih kolega inspektora, ja očekujem da sete plaće sada kada će sve biti pod jednom kapom izjednače i da se svi dovedi pod istu razinu.E sad, rečenica, ako ovaj zakon ne zahtjeva nova novčana sredstva, onda mene navodi na to da ćetegrađevinske inspektore spustiti na prosječnu razinu ostalih kolega, što mislim da nije dobro, jer su ostalikolege potplaćeni u odnosno na ono na što bi trebali biti, jer govorimo da se ovaj zakon donosi u cilju boljeefikasnosti državnog inspektorata, a kakva je motivacija za potplaćene radnike, za radnike koji dobivajuplaću ispod one razine za koju bi trebali biti i samim time se utječe i na njihovu neovisnost.S druge strane, u zakonu se uvodi jedna novina, a to je uniformiranost inspektora. Znači oni će od sadasvi biti u uniformama, tako piše u Zakonu, a to su opet neka dodatna nova sredstva koja bi trebala koštati.Tako da nisam siguran koliko ste uopće napravili pravu analizu troškova i koliko su ove stvari donesenepaušalno.Druga stvar, jedan od problema koji se nameće, a koji se ne vidi iz ovog zakona je dislociranost inspekcija.Dakle, danas se te inspekcije nalaze po razno raznim ministarstvima, a logika bi bila da ako je to sadjedno tijelo, jedinstveni državni inspektorat, da oni svi budu na istome mjestu. E sad, da li ste vi u stanjuosigurati to da budući državni inspektorat svi budu u istom objektu, na isto lokaciji, na istom mjestu ugradu Zagrebu, svih tih 17 inspekcija koje ulaze u jednu priču. A to također uzrokuje neke nove troškove,ako to nije tako, ako će oni i dalje ostati dislocirani, onda mislim da bi moglo biti puno problema u njihovojefikasnosti i njihovom radu.Dakle, s druge strane, uredbama ste također odlučili propisati, dakle, broj pomoćnika glavnog državnogodvjetnika, voditelja službi ispostava, ja bih volio da to piše u Zakonu, da znamo do koje razine će teispostave ići. Da li ćemo imati ispostave na razini Rijeka-Zagreb-Osijek-Split-Pula, znači gradovi sjedištežupanija ili ćemo ići do onih nižih razina, tipa ne znam, Delnice, Senj, Otočac, Crikvenica, znači nekerazine bivših općina do 93., kao što je to nekada bilo. To bi bilo jako dobro da se vidi iz ovog zakona,međutim, to je i dalje jedna velika nepoznanica, ja bi vas molio da do drugog čitanja to razradite i dakrenemo u tom pravcu. I jedan moj prijedlog koji bi, da je ovo konačni prijedlog zakona, onda bi pisaoamandman, ali molim vas da razmislite o tome da eventualno do drugog čitanja ga uvojite a to članak 79.stavak 2. koji propisuje da u slučaju uvođenja kaznenog postupka protiv nekog inspektora koju pokrećeprivatni tužitelj a odnosi se na njegovo obavljanje poslova i ono na šta je on radio, da u tim varijantama,glavni državni inspektor ako procijeni, može donesti odluku da troškove toga postupka snosi Državniinspektorat, ja bi vam predložio da razmislite o tome da se to uvede kao obaveza, da glavni državniinspektor mora odobriti financiranje obrane inspektora ukoliko se pokaže kasnije da je on kriv, dainspektorat to onda od njega naplati ali da inspektori znaju da imaju podršku u svom inspektoratu i u državida će stajati iza njih financijski da ih brani jer onda se tu isto doprinosi njihovoj neovisnosti jer u ovomslučaju ako oni nemaju to zaleđe, postoje neke bogate tvrtke i kompanije, firme koje će namjerno tužitiinspektore pa kad ako oni vide da su nezaštićeni i da to moraju sami plaćat, pitanje je dal' će htjeti drugiput uopće postupat i raditi nešto ako znaju da nemaju zaštite.Evo ja mislim da je to jedan korektan prijedlog da ga možete prihvatiti, evo očekujem do drugog čitanja dao tome malo razmilite.I drugo za kolege iz HDZ-a koji ne znaju, dakle već godinu dana se priča da je slijedeći državni inspektorčlan HDZ-a, saborski zastupnik koji ne dolazi iz struje bliske Andreju Plenkoviću i visoko je pozicioniran uHDZ-u grada Zagreba.E sad, vidjet ćemo da li će te sumnje se ostvariti, da li će to biti tako i tko će biti budući državni inspektor,ako to ne bude tako onda ćete osujetit naše sumnje, ako to bude tako, onda je to još jedna potvrda da sezakoni donose radi rješavanja unutarstranačkih odnosa i sukoba u HDZ-u, da se još jedna ruka iz Saborakoja nije baš poslušna, makne što dalje odavde i da se onda drži tamo u toplini Državnog inspektorata.Evo, nadam se da ćete nas možda razuvjeriti.Hvala lijepo.

Hvala.Imamo repliku poštovanog zastupnika Davora Vlaovića.




e-Doc baza podataka

Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora, uvaženi državni tajniče sa suradnicima, kolegice i kolege.Nastojat ću u ovoj raspravi dati općeniti prikaz mog viđenja inspekcijskih poslova u RH i prije svega odnostih poslova prema razvoju poduzetništva, mislim da je to iznimno važno i onda ću u drugom djelu datinekakve konkretne primjedbe na ovaj prijedlog zakona.Naime kad govorimo o inspekcijskom nadzoru i ako pogledamo malo uzor razvijene zemlje onda možemoreći da u Hrvatskoj ipak je naglasak kad govorimo o inspekcija na represiji. To nije dobra poruka i to sepokazalo u nizu slučajeva a ono što ne možemo izdvojiti ovaj zakonski prijedlog iz okvira društvene klimeu kojoj se nalazimo.Danas ljudi ne vjeruju institucijama ove države i svatko ako razgovarate s poduzetnicima, kad su predmetiinspekcijskog nadzora u pravilu kažu da govorimo o malim i srednjim poduzetnicima, da, nas se napada,nama se šalju inspekcije a ovi veliki rade šta hoće i prolaze redovito nekažnjeno ne uzimaju samo u obzirposlovanje tih velikih …/Govornik se ne razumije./… nego uzimaju u obzir općenito stanje u sudstvu ikažem kompletnu klimu u društvu.Naime, kada se govori povijest, kada se vraćamo na …/Govornik se ne razumije./… Državnoginspektorata sjećam se onda pisanje o medijima i natpisa, bilo je nekakvih konkretnih primjera, gdje suljudi s pravom se žalili, da se u onom trenutku, ako ne podrže određenu političku opciju, u tom slučaju, toje bio HDZ jer je bio najjača politička opcija, jer je bio na vlasti, tada im se šalje inspekcija, to je bilapercepcija ljudi.Kasnije se to razvuklo na ministarstva i sada imamo ovo što imamo, želimo vratiti čak, povećati obimdržavnog inspektorata. Znači sada se obim povećava i zbog toga ovaj zakonski prijedlog nije toliko velik


Hvala potpredsjedniče.Kolega Đujić, dobro ste uočili da ne možeš očekivat od djelatnika inspektorata da bude zadovoljan i daradi i da kvalitetno radi ako je on manje plaćen u odnosu na drugog kolegu i ne može se isto napraviti bezjačeg financijskog izdvajanja iz reda državnog proračuna i ne bi bilo dobro da pojedini inspektori imajuveću plaću, drugi manju a u istom su državnom tijelu.Ali zašto sam se javio vama za repliku za repliku, rekli ste da bi to trebalo biti na jednom mjestu, ja seslažem da kao državno tijelo trebalo imati neko svoje sjedište ali zašto bi to moralo biti u Zagrebu? Kažuda će tu biti negdje 170, 180 u centrali, zašto mora biti u Zagrebu, jel' to zato što gospodin Bandić traži iliće možda Čačić tražiti da bude u Varaždinu? A ja bi volio da bude u Slavoniji jer bi to bilo 180 novih radnihmjesta u Slavoniji.Hvala.

Vlaović, Davor(HSS)

Odgovor poštovanog zastupnika Đujića.Reiner, Željko(HDZ)

Kolega Vlaović, pa Središnji državni ured se nalazi u Zagrebu, u Zagrebu su sva ministarstva i u Zagrebujednostavno zbog praktičnosti, zato bi trebalo biti sjedište u Zagrebu jer onda oni lakše mogu obavljatisvoje djelatnosti ali zato imamo ispostave i područne urede.Ja mislim da jedno središnje državno tijelo koje obuhvaća 17 inspekcija koje sada idu od graditeljstva,financija, turizma i poljoprivrede, ne možete biti dislocirano, ono baš mora biti u Zagrebu.Ali ispostave jer to je ova priča što sam rekao, da bi volio da u zakonu piše do koje razine ćemo ići nalokalnoj razini, dakle da li su to samo gradovi sjedišta županija ili ćemo ići do bivših općina, do ustroja '93.a mislim da bi tako trebalo biti, da imamo što nižu mrežu, jedino tu postoji onda opasnost jer svaka taispostava zahtjeva jednog voditelja pa da ne bi na kraju imali možda više šefova nego djelatnika, e to jerecimo opasnost s kojom se možemo susrest. Ali zato bi volio da nam gospoda iz ministarstva do drugogčitanja daju odgovore upravo na ta pitanja.


Slijedeća replika je poštovanog zastupnika Miranda Mrsića.Reiner, Željko(HDZ)

Hvala lijepo.Uvaženi kolega Vlaović, džaba je vam molba da ide inspektorat izvan Zagreba jer u Zagrebu trebaosigurati mjesto za gospodina Andriju Mikulića koji je novi državni inspektor i to je jedini razlog zašto seovo sada sve radi i opet s druge strane je problem što u ovaj Državni inspektorat neće opet sve inspekcijenego će ući samo onih ministara koji nisu dovoljno snažni da se odupru onda onome što predviđaMinistarstvo gospodarstva.Državni inspektorat sa ovim neće postati učinkovitiji, i dalje će biti leglo korupcije kao što je bio i prije ineće biti učinkovit jer jednostavno ovako kako je koncipiran ne vrši svoju funkciju.

Mrsić, Mirando(Nezavisni)

Odgovor poštovanog zastupnika Đujića.Reiner, Željko(HDZ)

Hvala lijepo potpredsjedniče.Kolega Mrsić, replicirali ste kolegi Vlaoviću pa se ja neću referirati na taj dio, ali rekli ste za koga sepriprema ovo mjesto a ja sam rekao malo više zagonetnu tu priču i ima još visokopozicioniranih zastupnikaiz HDZ-a u gradu Zagrebu osim kolege Mikulića pa ćemo vidjeti da li su u igri dva ili tri ili je samo onmožda u igri.


Slijedeća rasprava biti će ona poštovanog zastupnika Tomislava Žagara.Reiner, Željko(HDZ)



e-Doc baza podataka

po broju članka, ali je opsežan po svemu onome što on predviđa. Dakle, ovo što su kolege govorile, odsame vertikalne organizacije, od glavnog državnog inspektora, njegovog zamjenika, pomoćnika, načelnikasektora, onda dolazimo do te horizontalne raspodjele i na kraju imamo teritorijalno od područnih ureda,voditelja službe, voditelja odjela od na kraju ispostava.Dakle, jedan vrlo, vrlo opsežno područje na koje se ovaj zakon odnosi i koji ovaj zakon nastoji obuhvatiti.Ja bi volio da ovaj zakon, zakonski prijedlog da u praksi pokaže bolje riješena nego do sada, ali se bojimda to neće biti jednostavno, na to je upozorio i kolega Đujić, jer nije mi jasno, kako ako nisu potrebnasredstva, pa gdje će ti ljudi biti, valjda će biti negdje biti smješteni.Ili će, ili ja do sada nisam dobro pratio, ako su oni bili do sada u ministarstvima, možda će ostati u istimuredima u kojima su bili, možda da pojasnite to na kraju, gdje će ljudi, ako govorimo o područnim uredima,gdje će biti smješteni, gdje će, jel će to biti u postojećim uredima državne uprave, ili ćemo negdje naći nanjih druga mjesta. Istina je da su se oni žalili onog trenutka kada su raspoređeni po ministarstvima, da suostali praktički bez svoji radnih mjesta.A sada da krenem na konkretne primjedbe. Ja sam u uvodnom djelu u replici to rekao, nisam do krajamalo je bilo vremena, sada ću to pojasniti, a ni ministar nije dao zadovoljavajući odgovor.Naime, čl. 56. stavak 4. građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora, osobne i druge podatkemože prikupljati i u domu osobe bez prethodnog pristanka ukoliko je dom gradilište.Prema Zakonu o gradnji članku 3. gradilište je zemljište i ili građevina uključivo i privremenoj zauzetepovršine na kojima se izvodi građenje ili radovi potrebni za primjenu odgovarajuće tehnologije i građenjezašto, gradilište i građenjem, e sada definira se što je to građenje.Građenje je izvedba građevinskih i drugih radova. Pazite, pripravni, zemljani, konstruktorki, instalaterski,završni te ugradnja građevnih proizvoda, oprema ili postrojenja, kojima se gradi nova građevina,rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.Kako ja vidim ovaj zakon, ako sutra netko kreći svoj dom, susjed ga prijavi, inspekcija ide po prijavi,inspekcija može čovjeku ući u dom, u kuću bez naloga, i obaviti nadzor. Mislim da je to neprihvatljivo iPučka pravobraniteljica je dala primjedbu na čl. 56. stavak 4.Mislim da ovaj dio, da o tome trebate dobro razmisliti, jer u čl. 60. isto u stavku 2. se govori da se iposlovni prostori u smislu ovog zakona, smatraju stambeni i drugi prostor u građevini.Mi govorimo ovdje o malim obrtima i o malim poduzetnicima, pa i OPG-ima. U čl. 100. je prepisan stavak,članak 10. iz Zakona o gradnji i onda je dodano u zagradi iza riječi zgrade, dodano je posebno još uzagradi stanove. Stanove je dodano.Dakle, nije ovo dobro, pazite ovo nije dobro rješenje, ovo se protivi čl. 34. Ustava RH, dom je nepovrediv isamo sud može donesti svojom odlukom da se može unutra ući.Kada govorimo još jedna stvar koja zapada u oči, istina, možda nije dovoljno jasno definirana, ali bi trebalao tome razmisliti, to su inspektori, …/Govornik se ne razumije./… pod tlakom, jedno u davnih davnihgodina, je izdvojeno, iz državnog inspektorata, osnovana je agencija za posude pod tlakom, kasnije zbogprimjedbi stručne javnosti, rečeno je da bi ta agencija mogla prerasti u trgovačko društvo, jer možeostvariti znatne prihode na tržištu, spominjalo se je prihoda godišnje preko 10 milijuna eura, iz raznihperiodičnih pregleda posuda pod tlakom.I sada mi ponovno vraćamo inspektora u Državni inspektorat, ne vidim da je to loše, ali što će sada biti sapravnim društvom oprema pod tlakom d.o.o. Hoće li oni dalje nastaviti raditi u kom obimu i što će inspektoru odnosu na njih, kakva že biti njihov odnos.I na kraju, možda ono što je najvažnije, kada govorimo o državi, represiji, za pozdraviti je svakako, da seprvi, prvi ti nedostaci, ako nisu ozbiljne prirode da se ne kažnjavaju. Možda bi trebalo uvesti, kao što vamje to recimo, kad preventivnih tehničkih pregleda vozila ili nešto, d poduzetnik može zatražiti odinspektorata da obavi kod njega inspekciju, preventivnu inspekciju.Jer poduzetnici, mi kada govorimo o našem poduzetniku, govorimo o malome i srednjem. Znate nisu kodnas kao u razvijenim zemljama, ljudi došli na ideju, pa su tu ideju malo studirali, pa su onda razvilipoduzetništvo.Ljudi su ušli u poduzetništvo iz očaja. Oni više nisu mogli raditi na radnim mjestima gdje su do sada radili ibili su prisiljeni se samo zaposliti, a ot tome zapravo govori, pa i ministarstvo gospodarstva daje poticaj,mislim da Ministarstvo gospodarstva, za samozapošljavanje.Ne može mala beba jesti šnicl, treba prvo malo jesti kašice zato u tom smislu, građani ove zemlje morajushvatiti da država nije ničija maćeha, da ova država je tu zbog njih, njima na usluzi.I zato pozdravljam ovaj dio, ali još da bude poticajniji i da inspektori idu na teren i da ljude upozoravaju štosve moraju imati, jer doista nekad, evo, ja sam pročitao, žale se, nije dovoljno objesiti aparat za gašenjena zid, nego treba napisati da je to aparat za gašenje.Ako nema kukicu za objesiti kaput platiti će veliku kaznu. S jedne strane nama iskaču, evo vidite danas ilijučer drugi put u Vrbovcu vlak iskočio, a s druge strane dođe inspektor i gleda, aha, tu za šankom, nemaštu za leđa nasloniti se. Jer kao da smo svi pijani pa ćemo svi popadati ako toga nema. Razumijete, nekestvari i zbog toga ljudi gube povjerenje, treba razlikovati bitne stvari od ovoga, manje bitnih i u tom smislutu je uloga i budućeg državnog inspektora da inspektore ne tjera da samo prave normu na taj način da bizadovoljili formu. Eto, najljepša hvala.

Hvala lijepa. Imamo repliku poštovanog zastupnika Podolnjaka.Reiner, Željko(HDZ)



e-Doc baza podataka

Zahvaljujem uvažene kolegice i kolege, ja bih malo govorio o djelotvornosti inspekcija i ostalih koji se bavesličnim poslovima. Naše inspekcije su nedjelotvorne. One kažnjavaju ugostitelje zbog 10 kuna više ilimanje u blagajni, ali kada su u pitanju veliki igrači, velike korporacije, onda kazni nema. Nema nitiprocesuiranja. Moram ponoviti jedan slučaj koji se događao zadnje 3 godine, 4, koji je završio u biti jakološe, a mogao je završiti jako dobro. U državni proračun moglo se sliti nekoliko milijardi kuna, međutimzbog nedjelotvornosti svih onih koji se bave i zaštitom potrošača i inspekcijskim poslovima i regulacijomrada banaka, izostala je ta kazna koja je trebala biti u ukupnom iznosu otprilike oko 10 milijardi kunanaplaćena svim bankama koje su nezakonito poslovale u području određivanja kamatnih stopa.Udruga Franak je prijavila HNB-u kao regulatoru, prijavila je DORH-u kao ovlaštenom tužitelju, prijavila jeMinistarstvu financija u čijoj nadležnosti su inspekcije, stvari vezane za neugovaranje fiksnih kamatnihmarži u preko stotinu tisuća kredita. Za neugovaranje fiksne kamatne marže predviđena je kazna poZakonu o potrošačkom kreditiranju od 80 000 do 200 000 kuna za banku, odnosno kreditnu instituciju i od10 000 do 50 000 kuna za odgovorene osobe u kreditnoj instituciji.Budući da država nije htjela pokrenuti ništa, pokrenulo je nekoliko ljudi, ajmo reći nekoliko, radi se o 700prekršajnih postupaka koji su pokrenuti, koje su pokrenuli oštećenici, ovlašteni tužitelji i koji su neslavnozavršili zastarama na Visokom prekršajnom sudu. Zbog dugotrajnih postupaka, zbog toga što država nijepoduzela ništa, sve je to završilo u zastari, dapače, Visoki prekršajni sud je tvrdio kako banke ne morajuugovarati nikakve marže. Da je država pokrenula te postupke, možda bi stav Visokog prekršajnog sudabio drugačiji, jer države bi vjerojatno malo drugačije formulirala prekršajne prijave i malo drugačijepokretala te postupke.Međutim, mi smo dobili moralnu satisfakciju za ono što smo pokrenuli putem tih privatnih postupaka. Nisuprivatni, ali su od strane fizičkih osoba. Naime, ove godine u ožujku, točnije 20. ožujka 2018. Vrhovni sudRepublike Hrvatske potvrdio je da smo mi u pravu. Potvrdio je da su banke morale ugovarati fiksne marže.U jednoj reviziji povodom prijave Zagrebačke banke Vrhovnom sudu, koja je bila nezadovoljna jednomprivatnom presudom.Povodom te revizije odlučivalo se između ostalog o zastarama potraživanja za preplaćene kamate. O timzastarama je odlučeno pozitivno. Vrhovni sud je rekao da nema zastare potraživanja. Međutim u okviru terevizije zatraženo je isto tako i da se odluči o tome jesu li banke nakon 2012. godine nakon što je stupiona snagu Zakon o Izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim je regulirano da bankemoraju ugovarati fiksne kamatne marže, jesu li nakon toga banke uskladile svoje poslovanje sa zakonomu postojećim kreditima.I Vrhovni sud je vrlo jednostavno utvrdio ono što mi govorimo već 5 godina da banke nisu uskladile svojeposlovanje sa zakonom. Jer da bi ga uskladile one su morale fiksne kamatne marže ugovoriti a nedefinirati i samo poslati obavijest običnom poštom dužnicima.


Zahvaljujem gospodine potpredsjedniče, poštovani ministre sa suradnicima, uvaženi kolega htio bih seosvrnuti na dio u kojem ste govorili o povredi doma i posebno ukazali već drugi puta dana na tu po menitakođer vrlo spornu odredbu u zakonu koji razmatramo. Dajem vam apsolutno za pravo. Činjenica je dasmo mi sličnu odredbu imali i u prijedlogu zakona o komunalnom gospodarstvu, gdje se komunalnimredarima također željela dati ovlast da mogu ulaziti u domove i poslovne prostore građana i na kraju jepredlagatelj sam odustao od te odredbe uvidjevši da je ona doista protivna Ustavu, stoga bih apelirao daozbiljno razmotrite ovaj prigovor i da je doista riječ o odredbi koja je protivna članku 34. Ustava RepublikeHrvatske. Hvala

Podolnjak, Robert(MOST)

Hvala. Odgovor poštovanog zastupnika Žagara.Reiner, Željko(HDZ)

Ma evo vrlo kratko, dakle, hvala profesoru Podolnjaku kao ustavno pravnom stručnjaku što je podržao ovuprimjedbu, nadam se da će je Ministarstvo razmotriti.


Sljedeća je replika poštovanog zastupnika Zdravka Ronka.Reiner, Željko(HDZ)

Hvala lijepo, kolega Žagar, to točno već dva puta ste danas spominjali kako bi trebalo onemogućiti ovajčlanak 56. stavak 4. mislim da ste rekli i tu ste spominjali razloge kao farbanje. Ja se slažem s vama, ali izdrugih razloga, ja plediram opet zbog podmazivanja, ne zbog farbanja. Pa zato predlažem da evo topokušate riješiti na način da idete s amandmanom, da ne bi ostala praznina tog 4. stavka, pa da se recimougradi kroz amandman da im se izričito zabrani ulazak u domove.Hvala lijepo.

Ronko, Zdravko(Nezavisni)

Odgovor poštovanog zastupnika Žagara.Reiner, Željko(HDZ)

Hvala uvaženi kolega Ronko, dakle evo vidimo, drago mi je da ste vi u toj replici rekli potpuno oprečni stav.Dakle, i takva bi mogućnost bila, evo vrlo kratko, jedan novinar je komentirao vezano za ovaj Zakon okomunalnom gospodarstvu, što je spomenuo profesor Podolnjak, kad je donesen za komunalne redare,ovako je malo, neću reći ironično, ali kako bi to nazvao, rekao je, pa neka proba netko u Texasu nekomeući u kuću.


Hvala. Sljedeća pojedinačna rasprava je trebala biti kolege Joška Klisovića, ali ga nema pa gubi pravo nagovor, pa će sljedeća rasprava biti poštovanog zastupnika Gorana Aleksića, izvolite.




e-Doc baza podataka

Ovih 700 prekršajnih postupaka koje su pokrenuli ljudi, fizičke osobe, zbog zastare je završilo u košu tih700 prekršajnih prijava, optužnih prijedloga da je završilo presudama protiv banaka. Samo na temelju tih700 presuda moglo je recimo u državnom proračunu završiti 700, 70 milijuna kuna. Samo na temelju tih700 postupaka.Međutim, Visoki prekršajni sud je čekao da sve to ode u zastaru. Prekršajni sudovi, ovi niži su dosuđivalikazne ali Visoki prekršajni sud je smatrao da tu nije potrebno kažnjavati, država nije pokretala svojepostupke i sve je to završilo u košu.Ako uzmemo u obzir da je bilo preko stotinu tisuća takvih ugovora u kojima banke nisu ugovarale kamatnemarže, pomnožite to sa 100 tisuća kuna pa ćete vidjeti koji je rezultat, 10 milijardi kuna. 10 milijardi kunamoglo je završiti u državnom proračunu. Mi ne želimo uzeti novac koji leži na cesti. Mi ne želimo kaznitibanke koje pelješe hrvatske građane. Mi ne želimo dapače niti regulirati te kamatne marže u nastavku jersam ja prošle godine predložio da se to regulira međutim niti to nije riješeno. A Vrhovni sud ove godine uožujku meni daje za pravo i svima nama koji to govorimo zašto mi laici koji nismo niti pravni stručnjaciznamo bolje nego HNB, znamo bolje nego Ministarstvo financija, znamo bolje od inspekcija, znamo boljeod Državnog odvjetništva RH što je nezakonito. Kako je to moguće? Pa to je žalosno.Ja znam zašto je to moguće. Moguće je zato što živimo u klijentističkoj državi, u državi u kojoj se namještana način da se ne postavljaju oni ljudi koji bi htjeli raditi svoj posao na takav način da se posao odradimaksimalno, profesionalno i kvalitetno nego postavljamo ljude koji odgovaraju određenoj stranci. Ima tu inepotizma i klijentizma. Svega tu ima. Ništa se neće dogoditi donošenjem ovoga zakona, ništa. I dalje ćeinspekcije biti djelotvorne.I dalje inspekcije neće raditi ono što im je posao. A posao im je prije svega da pronalaze one najvećepropuste u radu koji su često i namjerni. Jer ovo što su banke radile to je bilo namjerno, to se zapadno odRH nije događalo. Zapadno od RH banke nisu ugovarale kamatne stope bez marži. Zapadno od RH nisubanke kasnije kada ne bi ugovorile te marže onda samovoljno odredile te marže i klijente obavijestili otome poštom. Ne, čak niti u Sloveniji to nisu radili a Slovenija je bila zajedno s nama u bivšoj državi. Kakoje moguće da toga u Sloveniji nije bilo a u Hrvatskoj je bilo? Očigledno je Slovenija organiziranija državanego Hrvatska. To je žalosno.Evo, zakon neće pomoći da inspekcije budu djelotvorne, da bi inspekcije bile djelotvorne potrebno je uinspekcije stavljati ljude koji su se dokazali svojim radom, svojim rezultatima koji iza sebe imaju povijestkoja pokazuje da su to ljudi koji rade svoj posao na visokom nivou. Ljudi koji su dopustili a tu mislim na sveinstitucije koje su bitne u tom smislu, koje su dopustili da banke kao prvo ugovaraju nezakonite kamatnestope, kao drugo, nisu spriječili da se to kasnije više ne događa, kao treće nisu kaznili banke zbog toga štose događa takva stvar a imali su građansku inicijativu koja je stalno upozoravala na to i prijavljivala. Takviljudi nisu sposobni raditi niti u inspekcijama niti u drugim tijelima koja se bave takvim poslovima.Zahvaljujem.

Hvala lijepa.Imamo repliku poštovanog zastupnika Ivice Mišića.


Hvala potpredsjedniče Sabora.Kolega Aleksiću ja se u potpunosti s vama slažem da banke moraju imati i obveze i poštivati zakone ijednostavno mora ih se i kažnjavati. Međutim istina je da ovih 20 godina su imali jedno plodno tlo gdje sumogli raditi što su htjeli. I radili su. Naravno i pored svih problema koje imamo krivi su i sami dužnici koji sunaravno uzimali neke kredite a ne znajući šta će im se dešavati.Banke koje transakcije uzimaju našim poduzetnicima i meni osobno i svima to su već malo i bezobrazno.Da ne kažem da svaku transakciju naplate. Primjer jedan bon koji vam isprinta iz vašeg dosjea, izkompjutera uzima 140 kuna. Sat rada jednog radnika je 30, 40 ili 17 kuna, 20, koliko firma plati. Međutimpoduzetnik to plati 140 kuna za nešto što njegov, njegovi podaci i to naravno, to je po mom pljačkanjepoduzetnika i građana.Hvala.


Hvala.Odgovor, poštovanog zastupnika Aleksića.


Zahvaljujem.Kolega Mišiću nakon što 2 godine o tome govorim ovdje u Hrvatskom saboru, nakon što je donesenapresuda u kolektivnom slučaju Franak, nakon što je Vrhovni sud odlučio ovo što sam i govorio u svojojraspravi, vi kažete dužnici su krivi. Dužnici nisu niti malo krivi zbog toga što su banke s njima ugovaralenepoštenu kamatnu stopu i zbog toga što su kasnije protuzakonito tu kamatnu stopu samovoljno, vanugovorno definirale i zbog toga što nitko nije priječio banke da to tako rade. To nisu krivi dužnici, nego smoto krivi svi mi a vi ste više krivi nego ostali jer ste dio vlasti.Dakle vi ste u odnosu na mene krivi a ja nisam kriv jer ja stalno upozoravam da nisam kriv jer ja stalnoupozoravam da to ne valja. Vi ste jedan od krivaca zašto se tako banke ponašaju, upravo vi jer vi kao diovlasti to dopuštate umjesto da se izborite da se to više ne događa.Hvala.


Slijedeća rasprava bit će, a oprostite, slijedeća rasprava bit će ona poštovanog zastupnika MirandaMrsića, izvolite.




e-Doc baza podataka

Hvala lijepo gospodine potpredsjedniče.Ministre Horvat, mi smo, moja bivša stranka je donijela lex Komadina i pogriješila je. vi sada donosite lexMikulić i pogriješit ćete. Poučen iskustvom onoga što smo mi radili, bojim se da na isti način želite i sadanapraviti istu stvar.Zakon o Državnom inspektoratu donosi se samo zato da bi Andrija Mikulić sjeo na mjesto državnoginspektora i zbog ničega drugoga jer nema nikakvih razloga niti rezona da se postojeća strukturainspektorata odnosno inspektora mijenja i da se ponovno vraća Državni inspektorat koji je bio leglokorupcije, nepotizma i mjesto gdje se nije provodio zakon nego gdje su se stvari dogovarale ispod stola.Napominjem da u bivši Državni inspektorat, Državna revizija nikada nije ušla. Nemate niti jedan nalazDržavne revizije unatrag 10 ili 15 g., dakle nije bilo Državne revizije u Državnom inspektoratu.Pa se moglo desiti da je Državni inspektorat svoje mjesto, zgradu u kojem je bio, plaćao 35 eura pokvadratu poslovnog prostora što je 5 puta veće od uobičajene cijene.Također se u Državnom inspektoratu dešavalo d su curile informacije pa tako u onom trenutku kada serasformirao Državni inspektorat i formirali su se inspektorati po ministarstvima, evo jedna pričica kojaoslikava situaciju koja je bila u Državnom inspektoratu prije i to je bio jedan od razloga zašto se Državniinspektorat ovakav kako je zamišljen bio se rasformirao.Inspektori rada su negdje u ljeto krenuli u inspekciju, onda je to bilo 2013. odnosno 2014. u inspekciju uljetnim mjesecima ujutro rano dakle kod poslodavaca u turizmu, dakle negdje u Dalmaciji, okupili su se u 4sata, krenuli su tako da ujutro budu već u 6, dakle tu su bili, cilj inspekcije rada je htjela vidjeti tko radi upekarnama i svim onim drugima koji rade, koji imaju noćnu smjenu. Kad su se vratili, našli svoje stolove, a dijele zajedno s drugim inspektorima, našli su svoje stolove maloraščišćene odnosno očito kolege su tražile spisak poslodavaca kojima inspektori rada odlaze da bi ihobavijestili da im stiže inspekcija i to j nešto što će se opet dešavati sa inspektoratom, ovako kao što jedefinirano.Jedna od primjedbi je bila kada imate jedinstveni inspektorat državni da onda imate sve inspektore najednom mjestu, da ćete moći napraviti puno više izvida itd., pa evo podataka, 2013. bivši Državniinspektorat je napravio 84 000 izvoda i utvrđeno je 35 000 prekršaja.Rasformiranje Državnog inspektorata i objedinjavanje podataka od svih inspekcija 2014. je izvršeno 92000 nadzora i utvrđeno je negdje skoro 50 000 prekršaja, dakle više nego onda kada je bio jedinstveniDržavni inspektorat.I kada se pitalo inspektore i ljudi koji se bave inspekcijskim poslovima što oni misle o tome da se Državniinspektorat rasformirao, onda je bio vrlo jasan stav da se radi kvalitetnije jer inspektori ne svaštare negosu specijalizirani. Također, inspektori su prolazili sigurnosnu provjeru, inspektori imaju obavezuispunjavanja svojih imovinskih kartica.Da napomenem da prije sigurnosne provjere se u Državnom inspektoratu nalazilo i ljudi koji tamo nije immjesto zbog svog rada i djelovanja koji je bi sa one strane zakona.Ovim zakonom vraćate stvari natrag samo zbog jednog čovjeka ali će dovesti do toga da neće situacija bitibilja nego ćete onda vi, očito da u HDZ-u želite bolje kontrolirati poslodavce da bi ih mogli reketariti jerDržavni inspektorat ovako kao što je postavljen će biti mjesto u kojemu će se pod kapom vladajućestranke stvari rješavati drugačije nego što se rješavali danas.I posebno je problem članka 56. ulaska u domove. Dom je zaštićen Ustavom i dom je svetinja. I ne znamzbog čega ne želite nastaviti sa praksom koju imamo sada, gdje je carina dobila ovlaštenje da mogukontrolirati nelegalnu djelatnost jer to je ono što je najvažnije u ovoj trenutku kontrolirati nelegalnudjelatnost i zašto mi sada osnivati toplu vodu, kada u zemljama koje su puno bolje od nas i punoorganiziranije ne postoji državni inspektorat u ovakvom obliku, evo, samo da napominjem Njemačku gdjeona inspektorat rada ima odvojen iz državnog inspektorata i nalazi se pri Ministarstvu rada i mirovinskogsustava. Od svih zemalja Europske unije jedino će Hrvatska imati inspektorat rada u nekom državnominspektoratu, dok sve ostale zemlje to nemaju ili su u nadležnom ministarstvu, Ministarstvu rada, ili senalaze kao u Poljskoj, kao dio Parlamenta. U Poljskoj inspektorat rada biraju, dakle bira Parlament. Isasvim sigurno da sa ovim Zakonom nećete postići ono što bi trebalo, a to je da se nelegalna djelatnost uHrvatskoj suzbije, da se suzbije rad na crno, da se suzbije porezna evazija, nego ćete imati još jedaninspektorat koji će biti nešto što će poslodavcima, ili će poslodavcima ne na ruku nego će očito nekiodređeni poslodavci imati više kontrole nego drugi.I žao mi je što se krenulo ovim pute, a ono što bih molio ministra Horvata da nam onda vrlo jasno kažezbog čega u državni inspektorat ne ulaze sve inspekcije koje se nalaze u Republici Hrvatskoj u svimministarstvima, jer po ovome što vidimo neke inspekcije ostaju dio ministarstava zbog očito nekih drugihrazloga. I to govori da onda ovaj zakon kao takav nije zbog toga da se stvari okrupne i da državniinspektorat bude drugačiji nego da se prvo osigura mjera pritiska ili sustav pritiska na poslodavce, na kojinačin bi ih mogli onda još više pritiskati i s druge strane da se određenim osobama u prvom redu, evogospodin Mikulić je netko tko će sjesti na to radno mjesto da se omogući da eto ima svoj državniinspektorat.Nadam se da ćete ovaj Zakon pametnije napisati, da ćete omogućiti, ako već ide, a vjerojatno ćeteizglasati ovo što ste sada predvidjeli, ali se nadam da ćete koristiti iskustva svjetska i da ćete u drugomčitanju nam dati zakon koji će izgledati puno drugačije nego sada i ono što plediram, koristite iskustvauređenih zemalja koje su vrlo jasno pokazale što, koja je benefit od toga državni inspektorat u ovakvomobliku kao što vi predlažete nije efikasan i neće dovesti do onoga što bi trebao dovesti, a to je dasprječava nelegalnu djelatnost i rad na crno u Hrvatskoj. Hvala lijepo.




e-Doc baza podataka

Hvala poštovani potpredsjedniče. Pa evo, ako krenem od samoga početka, bojim se da oni koji su imaliodređene replike i primjedbe ovdje nema, ali mislim da se kao što sa već u jednom svoj obraćanju izniogro toga svodi na tri ključna detalja.Ali prije nego ih apostrofiram i navedem u kom ćemo smjeru pripremati drugo čitanje želim jasno ovdje i zahrvatsku javnost i za sve skupa reći da je ovo jedan od reformskih zakona i iz tog razloga smo ga iinzistirali da ga provedemo kroz dva čitanja upravo da bismo doživjeli jednu ovakvu konstruktivnu raspravui iz nje eventualno dobili barem nekoliko, a moram priznati da smo ih svega nekoliko dobrih komentaradobili.Ali da u hrvatskoj javnosti, a prvenstveno u poduzetničkom sektoru vlada jako velika polemika, ja sam sebiuzeo za pravo pa 2014. kada je državni inspektorat ukinut reakcije ne samo medijske, nego i javnosti bilesu otprilike ovakve. Citiram: „no s obzirom da su inspektori rasuti u 5 ministarstva to znači da jednogugostitelja posjećuje čak 9 inspektora, jedan kontrolira cijenu, drugi kuhinji, treći ribu, četvrti ostaluprehranu, peti osoblje, šesti blagajne“ i tako dalje i tako dalje.Da bismo takve stvari eliminirali i spriječili želimo ne centraliziranim sustavom, već vertikalno ustrojenimsustavom jasno reći gdje je ribi glava, a gdje je ribi rep, dakle uz jedno pomno planiranje, ali stvaranjezakonodavnog okvira unutar kojeg će se takvo planiranje moći izvesti i dogoditi želimo da pod jednomkapom, pod jednom kućom, pod jednom vertikalom imamo sve ono što na bilo koji način se može tretiratikao gospodarski dio inspekcijskog nadzora i sa željom i voljom da to bude sinkronizirano, a prvenstvenospram poduzetnika, dakle realnog poduzetničkog sektora, takvih inspekcijskih nalaza bude što je manjemoguće, a da oni onda budu što efikasniji.S druge strane jasnu poruku šaljemo člankom zakona kojim definiramo da inspekcijski nadzor nije samo iisključivo represivna mjera. Slažem se poštovani saborski zastupniče sa vašim prijedlogom, razmotritćemo ga pomno, dakle kada važemo između ove edukativne komponente ili bilo koje druge i one krajnje,represivne, dakle rješenje koje na kraju mora polučiti neku kaznu, svrha postojanja inspektorata niještancanje kazni poduzetnicima. Pogotovo ne onim jednostavnim, lakim prekršajima koji se mogu otklonitina licu mjesta, koji se mogu otkloniti do trenutka pisanja rješenja ili koji mogu kao laki otklonjeni nekolikodana nakon provedenog nadzora.Jedina polemika, ovdje danas koja je vođena išla je u smjeru toga da li djelomično razdvojena građevinskainspekcija da ili ne, dakle, mi smo stava da kao što smo u zakonu i obradili onaj dio građevinskog nadzorainspekcijskog koji je u rukama i kojim pravo građenja i građevinske dozvole ili potvrde građevinskihprojekata izdaje država, da i država dobije određeno pravo kontrole odnosno inspekcijskog nadzora. Opetću ponoviti, kada bismo mi vagali postupno, koliki dio inspekcijskog nadzora zadržavamo u ingerencijiMinistarstva graditeljstva, 4 izrijekom, 4 inspektora. Jasno smo objasnili ingerenciju i odgovornost kreiranjazakonodavnog okvira nad vrlo osjetljivim područjem, a to je područje hrane, dakle, ingerencija naMinistarstvu u formiranju zakonodavnog okvira a provedbeni akti, odnosno pravo postupanja inspekcija dotrenutka dok se određeni nedostaci ne evidentiraju.Dvojba, odnosno bojazan, da li u ovom trenutku jesmo spremni odnosno da li ćemo organizacijski bitispremni da s 1.1. u ovakvoj formi inspektorat saživi, dakle, vrlo jasna poruka onima koji se danas po prviputa susreću sa ovom materijom. Cijele ove godine, cijele ove godine traje i javna i stručna rasprava,upravo na ovu temu, javno savjetovanje, elektroničko savjetovanje koje je trajalo 30 dana, set primjedbi

Horvat, Darko(HDZ)

Replicirati će poštovani zastupnik Anton Kliman.Reiner, Željko(HDZ)

Hvala lijepa gospodine potpredsjedniče, kolega Mrsić pa vi ste se uhvatili samo jednog vida inspekcija, ato je ova inspekcija za rad, ali ono što ste napomenuli da nije dobro, ja držim upravo da je dobro da se ušto većem broju inspektora trebaju spustiti ovlasti na razinu, pa primjerice onoga što ste rekli da nijedobro, a to je ono što ima ovlast carina da mogu ulaziti u stanove i kontrolirati razno razne oblike rada nacrno.Između ostaloga, reći ću vam samo primjer u Ministarstvu kojem sam ja bio, dakle prije dvije godine,turistički inspektor koga je recimo, primjerice sada u Istri samo 5 u našoj najturističkijoj regiji, ne mogukontrolirati rad na crno. Sad možete znati kakva je to isfrustriranost inspektora koji dođe kontroliratičovjeka koji ima uredno prijavljenu djelatnost a do njega je susjed koji radi na crno i on ne može doći kodnjega u njegovu nekretninu, pitati ga za zdravlje ono što se kaže, da ga dovede u red, nego mora zvatiinspekciju, dakle Carinu, na neki drugi teren da dođu to utvrditi umjesto njega.

Kliman, Anton(HDZ)

Odgovor poštovanog zastupnika Mrsića.Reiner, Željko(HDZ)

Uvaženi kolega, dom je nepovrediv, on je zapisan u našem Ustavu i ne mogu svi ulaziti u naše domove. Visa ovim Zakonom dopuštate da u naše domove ulaze svi inspektori koji imaju za to ovlasti, to će vam pastina Ustavnom sudu.Prema tome, problem koji vi ističete je problem, ali za to sa inspektorom turizma, turističkim inspektoromide i Carina, prema tome Carina ima vlast da uđe vam u dom i kontrolira i to će vam pasti na Ustavnomsudu. Dom je nepovrediv, ne možete dati svim inspektorima te ovlasti, on ima pravo ući tamo gdje pozakonu je, ali nema pravo ući u moj dom. I to je nešto što će ovaj Zakon, ako ostane ovako, dovesti dotoga da će inspekcije i dalje neće biti efikasne, a da će ovo pasti na Ustavnom sudu.


Hvala lijepa. Sada će u ime predlagatelja govoriti poštovani ministar Darko Horvat. Izvolite.Reiner, Željko(HDZ)



e-Doc baza podataka

koje se unutar tog elektroničkog savjetovanja poslane i odaslane na Ministarstvo gospodarstva, velikakoličina njih koja je apostrofirana i usvojena upravo ide tome da gotovo cijele ove godine se bavimo ovomtematikom upravo sa željom i namjerom da bismo došli, ne do konsenzusa, ali barem blizu konsenzusa danam treba državni inspektorat kao jedna jedinstvena institucija, jasno određenih ingerencija i slažem seovdje s vama oko polemike, da li ustrojstvo treba bili predmet zakona ili konkretno ustrojstvo treba bitipredmet pod zakonskih akata i to će biti predmet analize i zbog toga ćemo si uzeti mjesec dana doponovno pojave popravljenog zakona, ne radikalno u ovim dijelovima oko kojih smo danas raspravljali.Ja moram priznati i drago mi je što ova današnja rasprava je vođena i ovaj Zakon apostrofiran kao tehničkizakon i, ali čast pojedincima koji su iskočili u tu jednu političku čudnu domenu, ja ovdje sa punim pravom,ali i sa punom odgovornošću mogu reći i dati odgovor da ovaj zakon nije leg zakon, ovaj zakon nije pisanza nikoga i ovaj zakon u prvi plan postavlja hrvatskog poduzetnika. Prihvatili smo se izrade ovog zakonada bismo olakšali represiju, da bismo prestali zbrajat i oduzimat broj izvedenih inspekcijskih nadzora većda bismo podvukli i povukli jasnu ogradu i crtu između onih grešaka i pogrešaka koje se događaju nenamjerom, s razlikom onih koji su dio namjere i onima koji su pogriješili i to lakše pogriješili bez bilo kakvenamjere, dati ćemo priliku da bez kazne tu svoju pogrešku poprave.Za one koji pojavom i učestalom pojavom takvih pogrešaka imaju namjeru za njih će slijediti vrlo jasnakazna. I zato vam svima skupa hvala na svim prijedlozima moje kolege gledajući ispisali su 5, 6 stranicapapira, vratit ćemo se na ministarstvo, napraviti još jednu analizu, siguran sam da dio vaših prijedlogaapostrofirati i ugraditi u zakonski okvir i vrlo se brzo ovdje pojaviti sa drugim čitanjem, sa željom inamjerom da paralelno radeći na izmjenama i dopunama drugih zakona, pronalazeći prostor, adekvatniprostor unutar kojeg ćemo formirat centralu Državnog inspektorata, do čekajući izmjene i dopune jednogdrugog zakona koji mora se dogoditi da bi uobličio i u sustav državne uprave unio novo tijelo, novi središnjiured nakon kojeg će onda Vlada moći i imenovati čelnika tog državnog tijela, da koji će biti na razinidržavnog tajnika, da bismo onda podzakonske akte odnosno Uredbu o unutarnjem ustroju, moglizajedničkim snagama raditi uključivo i one ljude koji će biti vertikala i koji će se samim i konkretnimposlovima baviti.S tom željom i namjerom, još vam jednom zahvaljujem i što drugo, pozdravljam, vidjet ćemo se vrlo skorona neke druge teme ali siguran sam i vrlo brzo sa drugim čitanjem ovog zakona.Hvala lijepo.

Hvala lijepa.I vaše izlaganje je ponovno izazvalo nekoliko replika pa prva će biti ona poštovanog zastupnika MirandaMrsića.


Ministre Horvat, dok nema političke volje da se bori protiv korupcije, niti jedan zakon neće pomoć.Drugo, ne govorite dovoljno istinu jer ovaj Zakon o Državnom inspektoratu nema veze s time, ono što sterekli da će on omogućiti da poslodavci ne budu odmah kažnjavani nego da onda najprije bude upozorenjepa nakon toga kazna. To mora biti u zakonima koji reguliraju prekršajne odredbe. To vam je već u Zakonuo radu i u Zakonu o zaštiti na radu, preko 50% prekršajnih odredbi su upozorenje pa tek onda kažnjavanje.Prema tome, neće ništa riješiti jer će inspektori raditi po zakonima koji jesu do sada.I stoga ovo ipak je samo zato da uhljebite svoje kadrove u onoj vertikali koja će nastati u tom novominspektoratu na čelu sa gospodinom Mikulićem.


Slijedeća replika je poštovanog zastupnika Saše Đujića.Reiner, Željko(HDZ)

Hvala lijepo.Poštovani gospodine ministre, ja bi volio samo kratko ako se možete osvrnuti na to da li ćete usklađivanjekoeficijenata plaća inspektora, uskladiti na način da građevinske inspektore koji imaju znatno veće plaćeod ostalih izjednačite na način da ćete ostalim dignuti na razinu građevinskih inspektora ili ćetegrađevinskima spustit budući da smatram da su inspektori znatno potplaćeni u odnosu na posao koji rade iako uzmemo ne znam, suce koji bi mogli reći neku sličnu priču, oni su gotovo duplo više plaćeni negosami inspektori i smatram da bi svi inspektori trebali imati veće plaće nego što imaju danas pa bi samo htioako možete kratko se na to osvrnuti u ovom djelu a moje primjedbe su vjerojatno zapisali vaši suradnici jervas nije bilo pa očekujem do drugog čitanja očitovanje na ostale primjedbe.


Odgovor poštovanog ministar Horvata.Reiner, Željko(HDZ)

Hvala poštovani zastupniče.Točno, opet pogođena tema, jedino što tema nije predmet zakona nego podzakonskih akata ali upravo utom smjeru u kojem ste i dali svoju repliku, razmišljamo i mi jer već nakon što prođe prvo čitanje ovajkoncept, mi prema Ministarstvu financija moramo poslati jedno pismo unutar kojeg ćemo tražiti na kojinačin će se formirati nova glava u proračunu za 2019. g. pa već u sklopu toga ona sredstva koja su danasna raspolaganju u ministarstvima unutar kojih se nalaze inspekcijske službe, mi ćemo tražiti da se tasredstva povećaju upravo s tim razlogom da bi nakon što saživi samostani Državni inspektorat, inspektoriimali adekvatno plaćena radna mjesta.

Horvat, Darko(HDZ)

Hvala.Slijedeća replika je poštovanog zastupnika Tomislava Žagara.




e-Doc baza podataka

Hvala potpredsjedniče Hrvatskog sabora.Uvaženi ministre, dakle, slažem se s vama, vi ste naglasili ponovno da je riječ o tehničkom zakonu.Ono što je bitno naglasiti, ovdje je riječ o iznimno stručnim poslovima, stručnim poslovima koji zahtijevajuvisoku razinu znanja naših inspektora i u tom smjeru ide i nastavak evo kolege Đujića ova replika.Učinite sve i podzakonskim aktima da i plaća tih ljudi bude adekvatna a i da im se omogući stručnousavršavanje, da se to na neki način precizira točno sa tim pravilnicima da ljudi jer se i zakonodavstvoneprestano mijenja i da mogu imati znanja a pogotovo u smislu onome što ste vi naglasili a ja sam u svojojprijašnjoj replici rekao.Inspektori moraju biti u službi razvoj poduzetništva, to ima smisla, drugo sve će biti samo trošak iprodubljivat će i dalje nepovjerenje građana u institucije ove zemlje.Hvala.


Hvala.Slijedeća replika je poštovanog zastupnika Mire Bulja.


Hvala lijepo.Uvaženi ministre, rekli ste da ćete sve primjedbe sagledati u ministarstvu što je pohvalno ali vjerujem daneće pregledavati i neće davati mišljenja oni koji su propustili natječaj za one u Sinju gdje je mijenjan ikriterij bez javnog oglašavanja gdje je odobreno, mijenjani su kriteriji u cijeni, znači gdje je odobreno zbogtoga 10 milijuna kuna skuplja javna nabava.I na to nismo dobili odgovore, ni gradsko vijeće, a i to je loša poruka ako ti pregledavaju ove prijedloge,loša poruka budućim javnim nabavama, gradonačelnicima, načelnicima koji također mogu na taj načinmijenjati kriterije odnosa cijena i referenci i da se namještaju natječaji. Ja mislim da bi trebali puno oštrijiprema ovom.Hvala lijepo.

Bulj, Miro (MOST)

Odgovor poštovanog ministra Horvata.Reiner, Željko(HDZ)

Hvala vam poštovani saborski zastupniče i na ovoj replici, ničim ona nije vezana sa predmetnomtematikom ali ne bi rado da ostane nedorečena.Dakle, dva puta ste me danas ovdje prozvali zbog nečeg što jednostavno nisam učinio.Dakle prozvan da sam dao mišljenje na konačno provedeni sustav javne nabave u gradu Sinju je vaša ilineinformiranost ili netočna informacija. Dakle, predmetna javna nabava u gradu Sinju imala je dva koraka,u jednom donijeto je poništenje natječajnog postupka.Ja sam izrekom napisao i potpisao da u tom dijelu provedbe javne nabave, u postupku nadzora nadpredmetnim postupkom javne nabave nisu uočene nikakve nepravilnosti. Taj je akt bio poslan u grad Sinj.Nakon toga ponovljeni javni natječaj nakon kojega je sklopljen ugovor nije bio predmet nadzoraMinistarstva gospodarstva.Vi ste poštovani saborski zastupniče meni uputili saborsko pitanje i ja ću na njega u nekoliko sljedećihdana i odgovoriti.

Horvat, Darko(HDZ)

Kolega Bulj vi ste digli povredu Poslovnika, jeste sigurni da to želite?Nemojte to zlorabiti, molim vas.Samo, izvolite.


Vi predsjedniče unaprijed znate šta ću ja kazati.Povrijedio je Poslovnik ministar a i vi ste 33. povrijedili jer je on rekao neistinu. Vi ste dali mišljenje zajavnu nabavu ali niste dali mišljenje koje je na tematskoj sjednici gradsko vijeće tražio.Da li su, zbog čega su mijenjani kriteriji i tko ih je mijenjao? Zbog čega? Da je 10 milijuna kuna skupljajavna nabava nabavljena, umjesto 23 milijuna 33 milijuna kuna. I vi podržavate takve javnenetransparentne nabave. Vi s ovim niste odgovorili na ono što je od vas gradsko vijeće tražilo, .../Govornikse ne razumije./... .Hvala.

Bulj, Miro (MOST)

Dakle kolega Bulj, premašili ste vrijeme.Premašili ste vrijeme a naravno to nije bila povreda Poslovnika i ja vam dajem opomenu.Sada ćemo time zaključit raspravu o ovoj točci a glasovati ćemo kada se steknu uvjeti.


Saziv: IX

31.10.2018.

Sjednica: 9

Prijedlog zakona o Državnom inspektoratu, prvo čitanje, P.Z. br. 459

82



e-Doc baza podataka

Prijedlog Zakona o državnom inspektoratu, prvo čitanje PZ br. 459, predlagatelj je Vlada RH.Rasprava je zaključena.Sukladno prijedlogu saborskih radnih tijela, dajem na glasovanje slijedeći zaključak.Prvo, prihvaća se prijedlog Zakona o državnom inspektoratu i drugo, sve primjedbe i prijedlozi dostaviti ćese predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta konačnog prijedloga zakona.Molim glasujmo.Utvrđujem da je većinom glasova, 75 glasova ZA, 31 suzdržani i 7 PROTIV, donijet zaključak kako su gapredložila saborska radna tijela.

Jandroković,Gordan (HDZ)



e-Doc baza podataka

Documents

Fonogram rasprave - SDLSN