Fontes05 8 Ocjene i Prikazi Cepulic

5/26/2018 Fontes05 8 Ocjene i Prikazi Cepulic

1/4

Ocjene i prikui

tiko-privredne situacije Jugoslavijeod 1945. do 1953. godine, kada se

ukida Privredni savet. lako autor u

predgovoru napominje kako je na-

stojao izbjei svako subjektivno in-

terpretiranje dogaaja, ipak se ne

moe ne primijetiti njegova subjek-

tivna ocjena L l svezi sa sukobom IB-a

i Jugoslavije. Prema njegovu sudu,

koji je zamjetan i kod drugih autora

koji su popratili ostala izdanja u seriji

"Izvori za istoriju Jugoslavije", cjelo-

kupna jugoslavenska privreda odno-

sno tvornika postrojenja iz Srbije,

zbog mogueg su napada zemalja

lB-a na Jugoslaviju, dislocirani u dru-

ge republike, pri emu autor pose-

bno apostrofira Sloveniju i Hrvatsku.

Time se zapravo sugerira itatelju ka-

ko je Srbija odmah na poetku po-stojanja druge Jugoslavije doi\'jela

osiromaenje svojih privrednih po-

tencijala. Nadalje, autor se osvre na

znaaj objavljenih dokumenata, po-

sebno istiui kako se radi o doku-

mentima najutjecajnijeg organa Fe-

deracije u oblasti privrede. Na kraju

predgovora autor nas upuuje i na

ostale fondove koji su koriteni prili-kom pripreme ovog izdanja. Rije je

o fondovima dravnih tijela iznimno

bliskih Privrednom savetu, kao to

su Savezna planska komisija, zatim

osobni arhivski fond Borisa Kidria i

fond CK SKJ - Komisija za privredu.

Privredni savet Vlade FNRJ djelovao

je preko sjednica, konferencija i sa-

stanaka, pa su tako zapisnici u ovomizdanju izuzetno vrijedan izvor za hi-

storiografiju, tim vie, to zapisnici

sjednica Vlade FNRJ za razdoblje

1946-1953. nisu sauvani. Zbog toga

su dokumenti Privrednog saveta je-dino svjedoanstvo o gospodarskoj

povijesti Jugoslavije u tom razdoblju.

Zapisnici su objavljeni kronolokim

redom, bez obzira da Ji je rije o sje-

dnicama, konferencijama ili sastanci-

ma. Prireiva je time htio istraiva-

ima omoguiti lake praenje prom-

jena. Uz tekst se donose i krae bilje-

ke. U posebnom prilogu doneseni

su propisi kojima je izvrena reorga-

nizacija organa uprave federacije,

kao i oni kojima je utvrdena nadle-

nost i sastav Prinednog saveta. Na

kraju knjige donosi se kazalo osoba i

mjesta.

Kao zakljuak svakako treba rei da

ovaj zbornik zasluuje pozornost

kao vrijedan prilog upoznavanju gos-podarske povijesti druge JugosJa\"ije.

On je izvor za prouavanje drut\"C-

ne organizacije i uprave u Narodnoj

Republici Jugoslaviji.

./111a flo/jelJac T/lkol'll

Tomislav Markus, KORES-

PONDENCIJA BANA JELA-IA I BANSKOGA VIJEA1848.-1850. Hrvatski institut zapovijest, Dom i svijet, Zagreb1998, 626 str.

Nije potrebno isticati znaenje doga-

claja 1848. i 1849. godine za hrvatsku

povijest, kao niti njihovo dosadanjemjesto u historiografiji. Upravo zbog

te velike vanosti vrlo je vrijedna po-

java knjige Tomislava Markusa, Ko-respondencija bana .Ie/a!la iBal1skoga l!'~


2/4

je a 1848.-1850.,

koja je izila u bibli-oteci Hrvatska pOl!/e.rntt a .Hrvatskoga

instituta za povijest. Ona je povjesni-

arima i javnosti openito pribliila

ova) vani izvor za upoznavanje na-

vedenoga razdoblja, koji je do sada u

historiografiji bio vrlo malo koriten.

Sredinji dio ovoga izdanja ine 703

pisma iz navedene korespondenci-

je, sauvana bilo u istopisu, bilo ukonceptu. Prvo pismo od 19. svibnja

1848. sadri prijedloge o unutarnjoj

organizaciji Banskoga vijea i imeno-

vanju lanova pojedinih odsjeka.

Prema tom prvom prijedlogu Vijee

se trebalo sastojati od Odjela za unu-

tarnje poslove, za poslove koji se ti-

u odnosa s drugim dravama u Mo-

narhiji, za financije i trgovinu, za pra-

vosue, te za prosvjetu i vjeru. Ka-

snije, u rujnu 1848. Bansko vijee

dobiva svoj konani oblik s Unutar-

njim, Vojnim, Financijskim, Pravo-

sudnim i Prosvjetnim odsjekom. Za-

dnje sauvano pismo nosi nadnevak

26. lipnja 1850, devet dana nakon

rasputanja Vijea. U ime Banskoga

vijea pisma Jelaiu potpisivao je

njegov predsjednik i banski namje-snik Mirko Lentulaj, asastavljana su,

prema napomeni prireivaa, u poje-

dinim odsjecima Banskoga vijea.

Samo je nekoliko pisama u Lentula-

jevoj odsutnosti poslao njegov zam-

jenik Josip Kukovi. Vei dio svojih

pisama Jelai je pisao iz inozemstva,

uglavnom iz Bea, ali i iz drugih

mjesta u Austriji, Maarskoj i Vojvo-dini, ovisno o trenutanom smjetaju

J elaievoga stoera. Pisma Ban-

skoga vijea Jelaiu pisana su u Za-

grebu.

Ocjene ipribzi

Da bi se izbjegle zamke izbora vani-jih i manje vanih dokumenata, autor

se odluio objaviti ukupnu nama po-

znatu sauvan u korespondenciju, da-

kle sva pisma koja je pronaao. Tako

je dobivena i vjernija slika o stvar-

nom opsegu poslova kojima se Vije-

e bavilo. Meutim, prilozi pismima

najee su izostavljeni. Pri objavlji-

vanju pisama zadrana je izvorna

grafija.

Najvei broj pisama sauvan je u Hr-

vatskom dravnom arhivu i to u fon-

du Bansko vijee (serije: Bojni od-

sjek, Prosvjetni odsjek i Unutarnji

odsjek), zatim u fondovima Banska

pisma i Banska vlada. Pojedina pi-

sma pronaena su i u fondovima

Banski povjerenik u Rijeci i Vara-dinska upanija. Za prvi dio pokri-

venoga razdoblja, do prosinca 1848.

godine, vei je broj pisama pronaen

u Ostavtini bana Jelaia u Arhivu

Hrvatske akademije znanosti i umje-

tnosti (Korespondencija Jelai -

Lentulaj), aponeka pisma i u drugim

ustanovama Uelaieva obavijest o

rasputanju Banskoga vijea nalazi se

u ostavtini Eugena Kvaternika u

Muzeju grada Zagreba, apojedina

pisma nalaze se i u Dravnom arhivu

Varadin i .Hrvatskom povijesnom

muzeju).

Pisma su objavljena kronolokim re-

doslijedom. Osim samih pisama,

knjiga sadri i predgovor i uvodnu

studiju, popis kratica, objanjenjemanje poznatih izraza, izbor iz litera-

tUfe i kazalo (osobnih) imena. Obja-

njenja manje poznatih izraza pribli-

it e izvorni tekst veem broju ita-


3/4

Ocjene i prika7.i

telja. Naalost, nema stvarnoga kaza-la, koje bi takoer bilo vrlo korisno u

ovakvom izdanju. Mjestimice se u tu

svrhu koriste napomene, kao npr. za

pitanje pripojenja Meimurja.

Ova je korespondencija prije svega

vrlo vrijedan izvor za upoznavanje

povijesti institucije Banskoga vijea i

njegovoga odnosa s banom J elai-

emo Od samoga poetka djelovanjaVijea, vidljivo je da sve odluke do-

nosi ban, dok je uloga Vijea u

izvravanju tih odluka i davanju mi-

ljenja o pojedinim problemima. Ta-

ko ban postavlja sve lanove Vijea i

odreduje naelnike odsjeka, odluuje

o broju, nazivima i nadlenosti poje-

dinih odsjeka. Pogrean dojam o

odnosu bana i Vijea moe dati na-vod u uvodnoj studiji (na str. 12) i u

regestu/naslovu pisma pod rednim

brojem 7, prema kojem je Jelai po-

lagao zakletvu Banskom vijeu. U

navedenom pismu zapravo se donosi

samo obrazac zakJet\e koju u pisa-

nom obliku trebaju dati osobe "koje

se dosad kano poznati naroda naega

neprijatelji pokazali jesu" (str. 51).Ovakav odnos prema banu Vijee e

samo jednom pokuati dovesti u pi-

tanje, i to u sluaju proglaenja Ok-

troiranog ustava. Jelai je morao

ponoviti svoj zahtjev za njegovo

proglaenje, a tom je prigodom (u pi-

smu pod br. 256, str. 276) jasno Vije-

u dao do znanja da ono njegovu na-

redbu treba izvriti, a nipoto o njoj

vijeati, a jo manje protiviti joj se.

Sadraj korespondencije u velikoj je

mjeri, dakako, ovisio s jedne strane o

dogaajima u Hrvatskoj, a s druge

strane o trenutacnlm aktivnostimasamoga Jelaia. Tako se nakon po-

etnoga razdoblja osnivanja Vijea i

njegovoga ustrojavanja, kao glavni

problem javljaju pitanja mobilizacije

i novaenja i s njima povezana pita-

nja seljakih nemira. ivieu temama

koje se javljaju u pismima iz razdo-

blja poetka rata zanimljivo je pitanje

pripajanja Medimurja. Nasuprot mi-

ljenju koje pretee u historiografiji,

da ga je Jelai pripojio u rujnu 1848,

u pismu iz toga razdoblja odluku o

tako vanom pitanju on ostavlja za

kasnije vrijeme (pismo pod br. 21 od

18. rujna 1848, str. 63 i uvodna studi-

ja priredivaa, str. 14). Jo neke od

tema koje se provlae kroz kores-

pondenciju su pitanja sekvestracije

dobara emigranata i njihove amnesti-je, zatim pitanja Rijeke (za koju Jela-

i trai osiguranje to vee samo-

stalnosti) i Srijema. Stalne teme su

razna kadrO\'ska pitanja, preporuke i

postavljenja, ali i npr. pitanje moder-

nizacije kola i s time pO\'ezano pita-

nje postavljanja profesora na Zagre-

bakoj akademiji. U razdoblju nakon

okonanja rata, kada Jelai boravi uBeu, oita je njegova sve manja sa-

mostalnost i u tom razdoblju on je

posrednik izmedu austrijskih mini-

starstava i Banskoga vijea. Iz toga

razdoblja su i procesi protiv oporbe-

noga tiska (.\iavenskijt(f!, i Jiirl.r/all!ISche

Zet/unt), koje zahtijeva upravo Jela-

i.

Da zakljuimo, korespondencija iz-meu bana Jelaia i Banskoga vijea

vrlo je vrijedan izvor za upoznavanje

politike, vojne, ekonomske, kultur-

ne i kolske povijesti Hrvatske od


4/4

1848. do 1850. godine. Diktatorskeovlasti koje je ban u tom razdobljuimao davale su mu pravo da o svimovim pitanjima odluuje, a zbog izbi-vanja iz Hrvatske nije mogao osobnonadzirati provoenje svojih odluka,ve je ta zadaa prenesena na Banskovijee, koje ga je sa svoje strane o to-me izvjeivalo. Sigurni smo da eovo izdanje naii na zanimanje onihkojima je namijenjeno, a nadamo seda e potaknuti i daljnje objavljivanjevrijednog izvornog gradiva.

Tomislav CepUll!

ZSIGMONDKORl OKLEV1:1.-

TAR VI. (1417-1418), rukopis

ELEMERA MALYUSZA dopu-nio i priredio IVAN HORSA,

Magyar Orszagos Leve1tar, 1999.

Izdanje Zsigmondkori okleveltir VI.(Arhiv isprava igmundovog doba)esti je svezak niza koji je ElemerMilyusz poeo izdavati jo 1951. go-dine. Svezak nh iziao je 1956, a

n/2 1958. godine. Rukopis za pre-ostale sveske (za razdoblje od 1411.do 1420. godine) autor je 1978. pre-dao Maarskom dravnom arhivu.Tek 35 godina nakon izlaska drugogadijela drugog sveska, 1993. godine,iziao je trei svezak (1411-1412),1994. etvrti (1413-1414), a 1997.

peti svezak (1415-1416).

Glavninu ovoga sveska ini popis,esto s opsenijim regestima doku-menata iz navedenoga razdoblja, da-kle iz 1417. i 1418. godine (ukupno2703 dokumenta na oko 600 strani-

Ocjene i prikazi

ca), a uz krai uvod svezak sadri isljedee priloge: popis kratica iobjavljenih izvora, popis arhivskihfondova u kojima se isprave nalaze,kazalo imena osoba i mjesta i stvar-no kazalo (sve u jednom kazalu), tekazalo signatura DIplomatikai Levcltar(Arhiv isprava Maarskog dravnogarhiva) i Diplomat,kai F1!)kepgyt7jte-IJ/CI!)

(Zbirka fotografija Maarskogdravnog arhiva).

Opseg opisa pojedinih isprava variraod vrlo kratkih regesta na maar-skom jeziku, s napomenom o arhiv-skom fondu u kojem se isprava nala-zi i o objavljivanju isprave, do opse-nijih tekstova koji se sastoje od ma-arskog teksta i prepisanih veih di-

jelova latinskog izvornika, a esto i snapomenom o materijalu i peatu.

Meu ustanovama koje uvaju izvor-no arhivsko gradivo, Hrvatska je za-stupljena prije svega Hrvatskimdravnim arhivom (osobito fondovii zbirke Documenta mediaevalia va-ria, Neoregestrata acta i fondovi pav-linskih samostana) i Arhivom Hrvat-

ske akademije znanosti i umjetnosti,a]j navedeni su i pojedini fondoviDravnih arhiva u Zagrebu, Varadi-nu i Dubrovniku.

Ovo je izdanje vrlo bogat izvor zaprouavanje drutvene, gospodarskei crkvene povijesti s poetka 15. sto-ljea. Nadamo se da e ga i hrvatskipovjesniari, unato manjoj dostu-

pnosti zbog maarskog jezika, moidobro iskoristiti, te oekujemo toskorije zakljuenje niza sveskom za1419. i 1420. godinu.

Tomislazi Cepult!

Documents

Fontes05 8 Ocjene i Prikazi Cepulic