17
1 Fourierov spektar signala 2/100 /100 Fourierov red Složeni periodički signal : može se aproksimirati trigonometrijskim polinomom: odnosno sumom eksponencijala. Za realni kompleksne amplitude su konjugirane. ) ( ~ t x ), ( ~ ) ( ~ nT t x t x + = Z Z n , ) ( ~ 1 nt j N N n e a t x ω = Z Z n sinteza: 3/100 /100 Fourierov red (nastavak) n n j n n j n n n n e A a e A a a a ϕ ϕ = = = * * , ; Odatle izlazi Fourierov koeficient a n ) ( ) ( ~ 1 1 nt j j nt j j n n e e e e A t x n n ω ϕ ω ϕ + = ) cos( 2 ) ( ~ 1 n n n nt A t x ϕ + ω = Koeficijenti a n Fourierovog reda obično se određuju tako da se gornji red pomnoži s i integrira u osnovnom periodu T. t jn e 1 ω ] [ ) ( ~ 1 2 / 2 / 1 n X dt e t x T a T T t jn n = = ω analiza: 4/100 /100 Svojstva Fourierovog Reda ω = t jn e n X t x 0 ] [ ) ( ~ ] [ ) ( ~ n X t x ) ( ) ( ~ 0 ω n X t x T π = ω 2 0 ) ( ) ( ) ( ~ ) ( ~ 0 0 ω + ω + n bV n aU t v b t u a ] [ ] [ ) ( ~ ) ( ~ n bV n aU t v b t u a + + 0 ( ) [] jn xt Xne ω τ τ + ] [ ) ( 0 m n X e t x t jm + ω 5/100 /100 Svojstva Fourierovog Reda (nastavak) cirkularna konvolucija ] [ ] [ ) ( ~ * ) ( ~ 1 ) ( ~ n G n F t g t f T t y = ) ( ~ ) ( ~ ] [ * ] [ ] [ t g t f n G n F n Y = v u d t v t u T t y T T ~ * ~ ) ( ~ ) ( ~ 1 ) ( ~ 2 / 2 / τ τ = ) ( ~ ) ( ~ ] [ * ] [ ] [ t v t u n V n U n Y = + −∞ = = = n T T n X dt t x T P 2 2 / 2 / 2 ] [ ) ( ~ 1 6/100 /100 ω ω = = 2 / 2 / , 0 , 1 1 T T t jm t jn n m n m T dt e e Napisano općenito za vremenski kontinuirane i diskretne signale /2 * /2 , () () 0, T n m T T m n t t dt m n ϕ ϕ = = Elementarni signali u Fourierovom redu su ekspo- nencijale, koje zadovoljavaju uvjet ortogonalnosti Poopćenje Fourierovog reda = = ϕ ϕ n m n m K k k n K m n , 0 , ) ( ) ( 1 0 *

Fourierov spektar signala - ts.zesoi.fer.hrts.zesoi.fer.hr/materijali/FourierTransform2007-2.pdf · Vremenski diskretna Fourierova transformacija (nastavak) 29/100 Slika prikazuje

  • Upload
    others

  • View
    11

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • 1

    Fourierov spektar signala

    22/100/100

    Fourierov red

    Složeni periodički signal :

    može se aproksimirati trigonometrijskim polinomom:

    odnosno sumom eksponencijala.Za realni kompleksne amplitude su konjugirane.

    )(~ tx

    ),(~)(~ nTtxtx += ZZ∈n

    ,)(~ 1ntjN

    Nneatx

    ω

    −∑= ZZ∈nsinteza:

    33/100/100

    Fourierov red (nastavak)

    nn jnn

    jnnnn eAaeAaaa

    ϕ−ϕ− ===

    ** , ;

    Odatle izlazi Fourierov koeficient an

    )()(~ 11 ntjjntjjnn eeeeAtx nnω−ϕ−ωϕ +=

    )cos(2)(~ 1 nnn ntAtx ϕ+ω=

    Koeficijenti an Fourierovog reda obično se određuju tako da se gornji red pomnoži s

    i integrira u osnovnom periodu T.tjne 1ω−

    ][)(~12/

    2/

    1 nXdtetxT

    aT

    T

    tjnn == ∫

    ω−analiza:

    44/100/100

    Svojstva Fourierovog Reda

    ∑ ω= tjnenXtx 0][)(~

    ][)(~ nXtx ↔ )()(~ 0ω↔ nXtx Tπ

    =ω2

    0

    )()()(~)(~ 00 ω+ω↔+ nbVnaUtvbtua

    ][][)(~)(~ nbVnaUtvbtua +↔+0( ) [ ] jnx t X n e ω ττ+ ↔

    ][)( 0 mnXetx tjm +↔ω

    55/100/100

    Svojstva Fourierovog Reda (nastavak)

    cirkularna konvolucija

    ][][)(~*)(~1)(~ nGnFtgtfT

    ty ⋅↔=

    )(~)(~][*][][ tgtfnGnFnY ⋅↔=

    vudtvtuT

    tyT

    T

    ~*~)(~)(~1)(~2/

    2/

    ↔ττ−⋅= ∫−

    )(~)(~][*][][ tvtunVnUnY ⋅↔=

    ∑∫∞+

    −∞=−

    ==n

    T

    T

    nXdttxT

    P 22/

    2/

    2 ][)(~1

    66/100/100

    ∫−

    ω−ω

    ⎩⎨⎧

    ≠=

    =2/

    2/ ,0 ,

    11

    T

    T

    tjmtjn

    nmnmT

    dtee

    Napisano općenito za vremenski kontinuirane i diskretne signale / 2

    *

    / 2

    , ( ) ( )

    0,

    T

    n mT

    T m nt t dt

    m nϕ ϕ

    =⎧= ⎨ ≠⎩

    Elementarni signali u Fourierovom redu su ekspo-nencijale, koje zadovoljavaju uvjet ortogonalnosti

    Poopćenje Fourierovog reda

    ⎩⎨⎧

    ≠=

    =ϕϕ∑−

    nmnmK

    kk nK

    mn ,0 ,

    )()(1

    0

    *

  • 2

    77/100/100

    Pri predstavljanju složenih signala linearnom kombinacijom elementarnih signala, često se upotrebljavaju ortogonalne funkcije.

    ∑=

    ϕ=N

    nnn tatx

    0

    )(~)( ∑=

    ϕ=N

    nnn kakx

    0

    ][~][ili

    Koeficijenti an mogu se odrediti na temelju minimalne greške aproksimacije. Pogodna karakterizacija greške je integral ili suma kvadrata greške u danom intervalu.

    ∑ ⎥⎦⎤

    ⎢⎣⎡ ∑ ϕ−

    −=ε

    =

    2

    1

    2

    121

    ][][1k

    k

    N

    nnn kakxkk

    Poopćenje Fourierovog reda (nastavak)88/100/100

    Nađimo optimalne koeficijente a1 i a2 traženjem minimuma greške

    0 ,021

    =∂ε∂=

    ∂ε∂

    aa[ ]{

    [ ] }222112211

    2

    ][][

    ][][][2][

    kaka

    kakakxkxk

    ϕ+ϕ+

    +ϕ+ϕ−=ε ∑

    Pri kvadriranju sumacije otpadaju miješani članovi zbog ortogonalnosti, tako da izlaze uvjeti ekstrema:

    Poopćenje Fourierovog reda (nastavak)

    99/100/100

    Odakle izlaze optimalni koeficijenti a1 i a2

    2

    222

    22

    1

    121

    11

    ][][][

    ][][][

    Kkkkx

    a

    Kkkkx

    a

    α=ϕϕ

    =

    α=

    ϕϕ

    =

    ∑∑∑∑

    0][2][][2

    0][2][][22222

    2111

    =ϕ+ϕ−

    =ϕ+ϕ−

    kakkx

    kakkx

    Poopćenje Fourierovog reda (nastavak)1010/100/100

    Kvadratna greška aproksimacije konačnom sumom do N

    ⎥⎦

    ⎤⎢⎣

    ⎡α−+

    −=

    =⎥⎦⎤

    ⎢⎣⎡ ϕ−ϕ+

    −=

    =⎥⎦⎤

    ⎢⎣⎡ ϕ−

    −=ε

    ∑∑∑

    ∑ ∑∑

    ∑ ∑=

    nnn

    nnn

    k

    k

    k

    k nnn

    nnn

    k

    k

    N

    nnn

    aKakxkk

    kaxakxkk

    kakxkk

    2][1

    ][2][1

    ][][1

    22

    12

    222

    12

    2

    112

    2

    1

    2

    1

    2

    1

    Poopćenje Fourierovog reda (nastavak)

    1111/100/100

    ako nadopunimo desne članove s

    n

    n

    n

    nnnn KK

    aKa22

    22 2 α−⎟

    ⎞⎜⎝

    ⎛ α+α−

    n

    n

    K

    2α+

    funkcija kvadrat

    n

    n

    n

    nnn KK

    Ka22 α

    −⎟⎟⎠

    ⎞⎜⎜⎝

    ⎛ α−izlazi

    Poopćenje Fourierovog reda (nastavak)1212/100/100

    ∑∑ α−=εn n

    n

    k Kkx

    22 ][

    odnosno zbog

    ∑∑ −=εN

    nn

    k

    k

    Kakx1

    222

    1

    ][

    kako su sumandi nenegativni može se zaključiti da s većim N greške aproksimacije su sve manje.

    Poopćenje Fourierovog reda (nastavak)

    nnnn KaK22 / =α

    Budući da za optimalne koeficijente vrijedinajmanja greška je dana snnn Ka /α=

  • 3

    1313/100/100

    ∑k

    kx ][2Kad N raste bez granica suma ()

    konvergira sumi

    ∑n

    nn Ka2

    što predstavlja

    U tom slučaju vrijedi

    ∑∑ ==

    N

    nn

    K

    k

    Kakx1

    2

    1

    2 ][

    što je generalizirani oblik Parsevalove relacije.

    Poopćenje Fourierovog reda (nastavak)

    energiju signala.

    1414/100/100

    Ako vrijedi za neki niz x[k] kaže se da suma

    ∑ ϕn

    nn ka ][ u prosjeku konvergira nizu x[k].

    Poopćenje Fourierovog reda (nastavak)

    1515/100/100

    Vremenski diskretni Fourierov red (DFT)

    Uzmimo periodičan niz za koji vrijedi

    Kao kod kontinuiranog periodičnog signala može se razložiti na sumu periodičkih sinusoida ili eksponencijala frekvencija koje su cjelobrojni višekratnici osnovne 2π/N

    ],[~][~ Nrkxkx += ZZ∈r

    2 2 [ ][ ] [ ]

    nj kn j k rNN N

    n ng k e e g k rNπ π

    += = = +

    1616/100/100

    Vremenski diskretni Fourierov red (DFT) (nastavak)

    Budući da su eksponencijale diskretne najviša frekvencija koja se može jednoznačno predstaviti je s n=N-1. Sve ostale n≥N mogu se naći među onima iz intervala [0, N-1]. Među svim eksponencijalama perioda N mogu se dakle naći samo N različitih

    110 ,,, −Nggg K

    K ],[][],[][:jer 110 kgkgkgkg NN +==

    1717/100/100

    Periodičan niz ][~ kx dakle se može predstavitis N diskretnih eksponencijala

    ∑−

    =

    π

    =1

    0

    2

    ][~N

    n

    nkN

    j

    neakx

    Optimalni koeficijenti koji osiguravaju minimum sume kvadrata greške mogu se dobiti iz općeg izraza za razlaganje signala na ortogonalne nizove.

    Vremenski diskretni Fourierov red (DFT) (nastavak)

    1818/100/100

    Optimalni koeficijenti su:

    21 1*

    0 01

    *

    0

    [ ] [ ] [ ][ ]

    [ ] [ ]

    nkN N jN

    n

    n N

    n n

    x n k x k ea X n

    Nk k

    π

    ϕ

    ϕ ϕ

    − − −

    −= = =∑ ∑

    ∑%

    Vremenski diskretni Fourierov red (DFT) (nastavak)

  • 4

    1919/100/100

    Kako se vidi niz koeficijenata an je također periodičan niz tj.s periodom N:

    ][~ nXaa Nnn == +2 / 2 / 2 / .j kn N j krN N j kn Ne e eπ π π⋅ =

    Vremenski diskretni Fourierov red (DFT) (nastavak)

    Koeficijent 1/N se nekad pridružuje izrazu za .

    čine par izraza koji se nazivaju diskretnom Fourierovom transformacijom (DFT)

    ∑−

    =

    π

    =1

    0

    2

    ][~][~N

    n

    nkN

    jenXkx

    21

    0

    1[ ] [ ] ;nkN j

    NX n x k eN

    π− −= ∑% %

    DFT povezuje N uzoraka jednog perioda periodičkog signala s N uzoraka periodičkog spektra.

    ][~ kx

    2020/100/100

    Suma kvadrata greški VDFR-a ili DTFT-a se može dobiti iz općeg izraza () i

    ⎩⎨⎧

    ≠=

    =∑−

    =

    −π

    mnmnN

    eN

    k

    mnkN

    j

    ,0 ,1

    0

    )(2

    .0][1

    0

    21

    0

    2 ∑∑−

    =

    =

    =−=εN

    nn

    N

    kNakx

    Vremenski diskretni Fourierov red (DFT) (nastavak)

    NKn =

    Pogreška aproksimacije

    2121/100/100

    ∑∑−

    =

    =

    π−==

    1

    0

    1

    0

    2

    ][][][N

    k

    nkN

    k

    Nnkj

    WkxekxnX

    21 1

    0 0

    [ ] [ ] [ ]nkN Nj nkN

    n n

    x k X n e X n Wπ− −

    = =

    = =∑ ∑

    .2N

    jeW

    π−=

    Vremenski diskretni Fourierov red (DFT) (nastavak)

    2222/100/100

    Izvan područja n∈[0, N-1] se nizovi signala i spektra ponavljaju.Izraz [k-i]modN znači da [k-i] treba dijeliti s N i sačuvati samo ostatak.Da bi se preko cirkularne konvolucije stiglo na linearnu trebat će nadopuniti impulsima oba niza tako da period bude jednak dužini linearnekonvolucije.Za slučaj dužine sekvencije M i N linearnakonvolucija će biti dužine M+N-1.

    Periodičnost niza i periodičnost spektra

    2323/100/100

    Odziv sustava kao linearna konvolucija traži više multiplikacija nego pretvorba u spektar oba signala pobude i odziva na uzorak množenjem spektara i inverzijom.

    Periodičnost niza i periodičnost spektra (nastavak)2424/100/100

    Linearnost

    Svojstva DTFS (DFT)

    Nkij

    enXNikxπ−

    ↔−2

    ][~}mod][~{Posmak

    ][~][~]}[~][~{DTFS nVbnUakvbkua +=+

    Konvolucija cirkularna

    ][~][~][~mod][~1

    0

    nVnUivNikuN

    i

    ⋅↔−∑−

    =

    ∑∑−

    =

    =

    =1

    0

    21

    0

    2 ][~][~N

    n

    N

    k

    nXkx

    Parseval

  • 5

    2525/100/100

    Vremenski diskretna Fourierovatransformacija

    Jednostavan prijelaz iz Fourierovih redova u transformaciju može se dobiti prikazom aperiodičkog signala kao graničnog slučaja periodičkog signala kad period ponavljanja teži u beskonačnost.

    2626/100/100

    Vremenski diskretna Fourierova transformacija (nastavak)

    ⎩⎨⎧

    ≤≤=

    KkKkKkx

    kx ,0

    - ],[~][

    Pretpostavimo da je aperiodički signal dan jed-nim periodom signala , koji je periodičan s N.

    ][kx][~ kx

    12 += KN

    2727/100/100

    ][~lim][ kxkxK ∞→

    =

    Kad K raste, razmak između sekcija signala se povećava, te za K→∞ replike se udaljavaju u beskonačnost.

    Vremenski Diskretni Fourierov red periodičkog niza je:][~ kx

    ∑−=

    π

    =K

    Kn

    Nknj

    enXkx2

    ][~][~21[ ] [ ]

    knK jN

    k K

    X n x k eN

    π−

    =−

    = ∑% %

    Vremenski diskretna Fourierova transformacija (nastavak)

    2828/100/100

    2

    2

    1[ ] [ ]

    1 [ ]

    nkK jN

    k K

    nkjN

    k

    X n x k eN

    x k eN

    π

    π

    =−

    ∞ −

    =−∞

    = =

    =

    Budući da je za iza izlazi

    KkK ≤≤−][~][ kxkx =Kk >0][ =kx

    je periodičan s N. Spektralni uzorci su s razmakom

    ][nX0/2 ω=π N

    Vremenski diskretna Fourierova transformacija (nastavak)

    2929/100/100

    Slika prikazuje uzorke spektra i njihovu ovojnicu, koja je periodična s 2π. Za veći N uzorci postaju sve gušći.

    Vremenski diskretna Fourierova transformacija (nastavak)

    3030/100/100

    ∑∞

    −∞=

    ω−ω

    ω=ω

    ω

    =

    =

    k

    kjj

    nj

    ekxeX

    eXN

    nX

    ][)(

    )(1][0

    Zamislimo da tom nizu uzoraka na slici spektra odredimo normiranu ovojnicu kontinuiranu periodičku funkciju, tako da vrijedi

    ∑∞

    −∞=

    ω−

    ω=ω

    ω =k

    kjnn

    j ekxeX 00

    ][)(

    Vremenski diskretna Fourierova transformacija (nastavak)

  • 6

    3131/100/100

    nkjK

    Kn

    nj

    nkjK

    Kn

    nj

    eeXkx

    eeXN

    kx

    00

    00

    )(2

    ][

    )(1][~

    0 ω+

    −=

    ω

    ω+

    −=

    ω

    πω

    =

    =

    Sad se periodički spektar može izraziti s normiranom ovojnicom

    Utjecaj graničnog prijelaza N→∞ je da smanjuje razmak ω0 između komponenti spektra

    Vremenski diskretna Fourierova transformacija (nastavak)

    ./20 Nπ=ω

    3232/100/100

    U sumaciji imamo vrijednosti množene sa širinom . Sumacija je pravokutna aproksimacija integrala.

    kjkj eeX 00 )( ωω ⋅N/20 π=ω

    ∫π

    π−

    ωω ω⋅π

    = deeXkx kjj )(21][

    Kad , a suma prelazi u integral

    00 ,,, ω=ωω=ω∞→ dkKN

    Vremenski diskretna Fourierova transformacija (nastavak)

    3333/100/100

    ∑∞

    −∞=

    ω−ω ⋅=k

    kjj ekxeX ][)(

    pa zajedno sa integralom čini par koji se naziva vremenski diskretnom Fourierovom transfor-macijom VDFT (engl. Discrete Time FourierTransform DTFT).

    Time smo dobili aperiodički niz kao superpoziciju eksponencijala ili sinusoida. Težinska funkcija je spektar

    ][kx

    Vremenski diskretna Fourierova transformacija (nastavak)

    3434/100/100

    Uvjet da aperiodički niz ima DTFT je da njegova sumacija apsolutno konvergira

    .][ ∞

  • 7

    3737/100/100

    Fourierova transformacija

    Upotrebljava se za predstavljanje aperiodskih signala superpozicijom eksponencijala ili sinusoida.Može se izvesti iz Fourierovog reda, tako da se aperiodski signal dobije kao granični slučaj periodičnog signala, čiji period ide u beskonačnost. Slično kao kod DTFT

    ⎩⎨⎧

    >

    ≤≤=

    2/ ,02/2/- ),(~

    )(Tt

    TtTtxtx )(~lim)( txtx

    T ∞→=

    3838/100/100

    Fourierova transformacija (nastavak)

    Harmonijske komponente postaju guste,pa dobivamo iz sume integral:

    ∫∞

    ∞−

    ω−

    ∞−

    ω

    ⋅=ω

    ω⋅ωπ

    =

    dtetxjX

    dejXtx

    tj

    tj

    )()(

    )(21)(

    3939/100/100

    Fourierov spektar signalaSpektar signala napisan u pravokutnom obliku sa svojim realnim i imaginarnim dijelom

    )()()( ω+ω=ω jjXjXjX ir

    napisan u polarnom obliku sa svojim amplitudnim i faznim spektrom

    )()()( ωϕω=ω jejXjX

    )(sin)()( ,)()()(

    )(cos)()( ),()(

    ωϕω=ωωω

    =ωϕ

    ωϕω=ωω=ω

    AXXXarctg

    AXAjX

    ir

    i

    r

    4040/100/100

    Da bi signal imao Fourierovu transformaciju mora zadovoljavati neke uvjete:

    <=

    2/ za ,02/ za ,1

    )(TtTt

    trC

    =⋅==ω−

    ω−

    ω−∞+

    ∞−

    ω− ∫∫2/

    2/

    2/

    2/

    1)()(T

    T

    tjT

    T

    tjtjCC j

    edtedtetrR

    / 2 / 2 sin( / 2) sinc ( / 2)( / 2)

    j T j Te e TT T Tj T

    ω ω ω ωω ω

    − −= = =

    Fourierov spektar signala (nastavak)

  • 8

    4343/100/100

    Trokutni puls:

    ⎩⎨⎧

    >

    ≤−=

    TtTtTtt

    tur za ,0 za ,/

    )( )2/( sinc)( 2 TTTR ω=ω

    Fourierov spektar signala (nastavak)4444/100/100

    Tada je:

    Simetrija FT među varijablama t i omogućuju lagano određivanje odnosa između signala i spektra.Ako je:

    ω

    ↔ )()( ωjXtx

    ↔ )(2)( ω−πxjtX

    Dokaz slijedi iz izraza za i zamjenom )(tx −∞→t

    Fourierov spektar signala (nastavak)

    4545/100/100

    Kako smo ranije rekli sustav je skup operacija na ulaznom signalu da bi se dobio izlazni signal.Na temelju dosadašnjeg zaključujemo da se integralno vladanje sustava može odrediti iz njegovog odziva na impuls (KS) ili uzorak (DS) ili pak iz frekvencijske karakteristike.Prema tome za linearne sustave imamo jošdva matematička modela.

    Prolaz signala kroz linearan sustav4646/100/100

    Za razliku od mjerenja parametara sustava opisanog diferencijalnim jednadžbama, mjerenje impulsnog odziva ili frekvencijske karakteristike je dosta jednostavno.

    Odziv na impuls ili na sinus pobudu

    4747/100/100

    ⎟⎠⎞

    ⎜⎝⎛ ω=

    aX

    aatx 1)(

    )()( ω↔ Xtx

    )(2)( ω−π↔ xtX)()()()( ω+ω↔+ bVaUtbvtau

    0)()( 0tjeXttx ω−ω↔−

    )()( ω↔ Xtx

    )()( ω↔Hth)()(* ω⋅ω↔ HXhx)(*)( ωω↔⋅ HXhx

    vrem. domena frekv. domena

    linearnost FT

    simetrija

    kompresija expom

    konvolucija u VD

    konvolucija u FD

    vremenski pomak

    Svojstva FT:4848/100/100

    )()( ωω↔ Xjdt

    xd nn

    n

    ωω

    ↔−d

    dXtjtx )()(

    ∫∞+

    ∞−

    ΘΘ↔−

    dXjttx )()(

    )()( 00 ω−ω↔ω Xetx tj

    vrem. domena frekv. domena

    frekvencijski pomak

    vremenska derivacija

    )()0()()( ωδπ+ωω↔ττ∫

    ∞+

    ∞−

    Xj

    Xdxvremenska integracija

    frekvencijska derivacija

    frekvencijska integracija

    )()( ω−↔− Xtxvremenska inverzija

    Svojstva FT (nastavak):

  • 9

    4949/100/100

    )]()([cos 00 ω+ωδ+ω−ωδπ↔ωt

    1)( ↔δ tvrem. domena frekv. domenaTransformacije:

    )(21 ωπδ↔

    )]()([sin 00 ω−ωδ−ω+ωδπ↔ω jt

    π↔

    jt 2sgn

    ω+ωπδ↔

    jtu 1)()(

    ∑∑∞+

    −∞=

    ∞+

    −∞=

    ω ω−ωδπ↔=n

    nn

    tjnn nXeXtx )(2)( 11

    5050/100/100vrem. domena frekv. domena

    )(2 00 ω−ωπδ↔ω tje

    ∑∑ ω−ωδω↔−δnk

    nkTt )()( 00T/20 π=ω

    nn jt )()()( ω↔δ

    22ω

    −↔t

    )(2 )( ωδπ↔ nnn jt

    Transformacije

    (nastavak):

    5151/100/100periodički signal

    ∑∞

    −∞=

    ω=n

    tjnenXtx 0~

    ][)(

    aperiodički signalFourierov red Fourierova transformacija

    ∫ ω−= Ttjn dtetx

    TnX 0

    ~)(1][

    x(t) ima period T Tπ=ω 2~ 0

    VD

    FD

    Vremenski diskretan Fourierov red Vremenski diskretna Fourierovatransformacija

    diskretni spektar kontinuirani spektarVD-vremenska domena FD-frekvencijska domena

    Četiri oblika Fourier-ovog predstavljanja signala

    kont

    inui

    rani

    sig

    nali

    disk

    retn

    i sig

    nali

    aper

    iodičk

    ispe

    ktar

    perio

    dičk

    i spe

    ktar∑

    =

    ω=Nn

    kjnenXkx 0][][

    ∑=

    ω−=Nk

    kjnN ekxnX 0][][ 1

    x(k) i X[n] imaju period N N

    π=ω 20 X(ejω) ima period 2π

    ∫∞

    ∞−

    ω ωωπ

    = ~)~(21)( ~ dejXtx tj

    ∫∞

    ∞−

    ω−=ω dtetxjX tj~)()~(

    ∫π

    π−

    ωω ωπ

    = deeXkx kjj )(21][

    ∑∞

    −∞=

    ω−ω =k

    kjj ekxeX ][)(

    VDFD

    VDFD

    Papoulis

    5353/100/100 5454/100/100

  • 10

    5555/100/100 5656/100/100

    5757/100/100 5858/100/100

    5959/100/100 6060/100/100

  • 11

    6161/100/100

    ( )N

    H21

    ω+

    =

    6262/100/100

    ( ) ( )Na 21log10 ωω +−=

    6363/100/100 6464/100/100

    6565/100/100

    ( )N

    geH2

    ⎟⎟⎠

    ⎞⎜⎜⎝

    ⎛−

    = ωω

    ω

    6666/100/100

    ( )N

    g

    a2

    43,020 ⎟⎟⎠

    ⎞⎜⎜⎝

    ⎛⋅⋅−=ωωω

  • 12

    6767/100/100 6868/100/100

    6969/100/100 7070/100/100

    7171/100/100 7272/100/100

  • 13

    7373/100/100 7474/100/100

    7575/100/100 7676/100/100

    7777/100/100 7878/100/100

  • 14

    7979/100/100 8080/100/100

    8181/100/100 8282/100/100

    8383/100/100 8484/100/100

    -1 -0.5 0 0.5 1-3

    -2

    -1

    0

    1

    2

    gωω

  • 15

    8585/100/100 8686/100/100

    8787/100/100 8888/100/100

    8989/100/100 9090/100/100

  • 16

    9191/100/100 9292/100/100

    9393/100/100 9494/100/100

    9595/100/100 9696/100/100

  • 17

    9797/100/100 9898/100/100

    9999/100/100 100100/100/100