GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI 2016. - gkd.hrgkd.hr/wp-content/uploads/2016/04/gkd_crncic_160414.pdf · bakropis, tanki podlijepljeni papir, 474 x 575 mm, 629 x 710 mm Crnčić je porijeklom

Men

ci C

lem

ent

Crn

čić

(186

5. —

19

30.)

retr

osp

ekti

va

MU

ZE

JSK

O –

ED

UK

AT

IVN

A K

NJI

ŽIC

AG

ALE

RIJ

A K

LOV

IĆE

VI D

VO

RI

2016

.

Pedagoška djelatnost Galerije Klovićevi dvori16. veljače — 8. svibnja 2016.

Menci Clement Crnčić (1865. — 1930.)Retrospektiva

liljana velkovski viša muzejska pedagoginja GKD

Knjižicu pitanja uz retrospektivnu izložbu Menci Clement Crnčić (1865. — 1930.) pripremili smo za vas, učenike od V. do VIII. razreda osnovne škole i za srednjoškolce, omogućujući vam da proširite svoja znanja o slikaru i prvom školovanom grafičaru u osvitu moderne, pedagogu i ravnatelju Strossmayerove galerije. Uz pomoć stručnoga vodstva pažljivo promotrite izložena djela i nakon toga riješite postavljena pitanja.

Knjižica je otisnuta i povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja 2016. s temom Muzeji i kulturni krajolik, u sklopu zajedničke akcije KLIK koja će u organizaciji Hrvatskoga muzejskog društva, Sekcije za muzejsku pedagogiju, trajati od 18. travnja do 18. svibnja 2016.

Želimo vam puno uspjeha u rješavanju postavljenih pitanja!

Menci Clement Crnčić, Autoportret, 1911. vl. obitelj Crnčić

Slavonac runi kukuruz, 1891 ulje na platnu, 109 x 108 cm

Koja je tema ovih slika?

a. pejzaž

b. žanr scena

c. mrtva priroda

Menci Clement Crnčić slikar, grafičar, pedagog, ravnatelj

Od časnika do slikara!

Menci Clement Crnčić rođen je u Brucku na Muri 3. travnja 1865. godine u staroj graničarskoj obitelji. Otac mu se zvao Gašpar, a majka Marija Klementina Mayer. Nakon osnovne škole u Beču, četiri godine niže vojne gimnazije i tri godine više u gornjoaustrijskom St. Pöltenu i moravskim Hranicama (1876. — 1882.) odlučio se za studij slikarstva. Upisao se na bečku akademiju, a 1889. godine upisuje se na akademiju u Münchenu

u klasu Grka Nikolaosa Gysisa. Iz tog razdoblja značajne su dvije slike: “Slavonac runi kukuruz” i “Djevojčica“.

Slika Slavonac runi kukuruz ističe se kao djelo kojim započinju likovna zbivanja koja zovemo hrvatskom modernom, iako se ova slika, kao i cjelokupan Crnčićev opus, i dalje u interpretacijama navodi kao nebitna za progresivne promjene koje su unesene likovnom modernom zagrebačke šarene škole1. Međutim, Crnčićeva djela, te zanimljivost njegova opusa, leži upravo u korijenu njegove kvalifikacije kao prvoga krajobraznog slikara, koji je shvatio potencijal

Nikola Mašić (1852 — 1902), Ličanin, 1881. ulje na platnu, 46 x 33 cm, Moderna galerija, Zagreb

01

domaćeg krajolika, što ujedno upućuje na suptilnu liniju modernog stilskog shvaćanja krajolika2.

Realizam muškarca s nožem i kruhom u ličkoj narodnoj nošnji (Ličanin, 1881.) nalik je Crnčićevom Slavoncu, a slike su nastale u razmaku od deset godina. U trenutku kada prije Mašića gotovo da nije bilo – osim Karasa – domaćeg autora koji je izlagao i kada se bidermajersko slikarstvo proteže duboko u drugu polovicu 19. stoljeća, ta dva djela i temom i stilom pripadaju europskom realizmu. Možemo ih uvrstiti u početke modernističkih kretanja u hrvatskoj likovnoj umjetnosti.

4 — 5 izložba retrospektiva menci clement crnčić (1865. — 1930.)

U kojoj se ustanovi čuva ovaj bakropis?

a. Moderna galerija, Zagreb

b. Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

c. Kabinet grafike HAZU, Zagreb

03

Djevojčica je prikazana u poluprofilu, blago pognutih leđa, skupljene kose pričvršćene plavom vrpcom, spuštene košulje i plavog ogrtača do bokova, inovativna u pozi i kompoziciji što čini ovaj portret jednim od najmodernijih prikaza u osvitu razdoblja koje zovemo modernom. Tamnost pozadine u sivim i sivo-modrim partijama nosi sve oznake münchenskoga promišljanja koje je otvorilo novu stranicu na putu prema modernosti.

02

Nedjelja u Lovranu, 1896. bakropis, tanki podlijepljeni papir, 474 x 575 mm, 629 x 710 mm

Crnčić je porijeklom Slavonac. Prvi realistični pejzaži – romantične ruine slavonskih predjela, vode, močvare, gore potekli su iz škole Hötzendorfa i Waldingera3, a iz te škole je potekao i Kršnjavi4, mentor pri Crnčićevu formiranju u pejzažista i grafičara. Novoimenovanog predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade, dr. Izidora Kršnjavog, Crnčić upoznaje nakon povratka sa studija, što je presudno utjecalo na daljnji tijek Crnčićeva razvoja. Kršnjavi je uočio vještinu Crnčićeva crteža, ali ne i kolorita pa ga je poslao kod Williama Ungera u Beč na studij grafike.

Crnčić i Unger odlaze u Lovran 1894. godine i tamo ga Unger upoznaje s umjetnicima koji su imali svoje kolonije u Opatiji te pobuđuje u njemu interes za more.

Pronađi u prostoru sliku Djevojčica i napiši što je odjenula?

a. bjeličastu košulju

b. crvenu haljinicu

c. zeleni kaputić

Djevojčica, 1890. (detalj) ulje na platnu, 66 x 53 cm

Kršnjaviju se ta škola u prirodi baš i nije svidjela, no dozvolio mu je da ode jer Kršnjavi, pripadnik „stare škole“, tvrdi da umjetnina mora biti na temelju tradicije izrađena i traži od Crnčića da izradi album historijskih gradina i gradova Austro-Ugarske Monarhije. On to odbija i gubi stipendiju.

Crnčićeva sloboda i neovisnost formirala ga je u dosljednog pejzažista što slika u prirodi i iz prirode.

Prvi Crnčićevi bakropisi odlikuju se iznimnom vještinom te posebnim osjećajem za svjetlo i tonske prijelaze. Posebna je odlika otiska komponiranje kroz nekoliko planova kojima se svjetlost nježno kreće varirajući svijetlo-tamne intenzitete.


04 05

Kada je o ranoj grafici riječ, treba spomenuti da je često prati komentar autora u obliku mikrografičke vinjete. Jedna takva nalazi se ispod prizora Medveja.

Iznenadna pitanja prolaznosti života potaknuta su razvitkom antropologije, psihoanalize i ostalih introspektivnih znanosti u drugoj polovici 19. stoljeća. Univerzalnu temu Crnčić lokalizira, smještajući aktere svojih prizora u predjele naše sredine. Tema samoće isključivo je naslijeđe poetike simbolizma koji je posebno bio zaokupljen temom odumiranja obitelji. Česti motivi su opustjeli otoci i obale, iseljeni i raseljeni stanovnici koji u potrazi za boljim životom odlaze u novi svijet, u daleku Ameriku.

Upravo je Böcklinov Otok mrtvih iz 1880. jedna je od najpoznatijih slika koja je ostavila snažan trag na umjetnike simbolizma pa i na samoga Crnčića.

Što prikazuje mikrografička vinjeta?

a. barku koja tone

b. let galebova

c. ribare koji veslaju u suton za bonace

Koji bi bio “zajednički nazivnik” ovim grafikama?

a. radost življenja

b. potraga za blagom

c. samoća, prolaznost života

Medveja, 1898. bakropis, tanki podlijepljeni papir, 207 x 616 mm, 430 x 691 mm, 590 x 827 mm

Večernji zvon oko 1900., bakropis, tanki podlijepljeni papir; 327 x 617 mm, 432 x 693 mm, 622 x 891 mm

Osamljena bakropis, papir; 340 x 638 mm, 400 x 685 mm, 478 x 752 mm

Arnold Böcklin, Otok mrtvih, izvor: Wikimedia


06

Crnčić izlaže na izložbama Društva hrvatskih umjetnika koje je formirano 1897. godine (umjetnici okupljeni oko Bukovca).

Prvu samostalnu izložbu imao je 1900. — 1901. godine u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Među tim prvim nastupima sa zagrebačkom šarenom školom ostvario je jedan žanr-prizor koji se temom, izvedbom i kvalitetom izdvaja iz cjelokupnog opusa, novootkriveno djelo Djevojčica pod pergolom iz 1901. godine.

Djevojčica pod pergolom, 1901. ulje na platnu, 44 x 53 cm

Kako bismo okarakterizirali lik ove djevojke?

a. ushićena djevojka

b. sjetno zamišljena djevojka

c. ponosna djevojka

Pronađi je i zaokruži točan naziv:

a. Nina, 1905.

b. Odmor modela

c. Čitačica

07

bakropis u boji

Zanimljivo je i zbog toga jer baca posve novo svjetlo na autora kojem su prigovarali odsutnost invencije kad je ljudski lik posrijedi. U toj maloj žanr-sceni Crnčić pokazuje svu širinu svoga talenta.

Ova slika djevojčice pod pergolom na pragu djevojaštva stavom nagoviješta poznatu grafiku u boji iz 1905. godine koja se nalazi na izložbi (isti položaj tijela sa skupljenim rukama koje obgrljuju prekrižene noge).


08Crnčićeve teme određivala su putovanja na koja je rado odlazio. Bio je strastveni putnik, s uvijek spremnim pokretnim stalkom i bojama, vrećom za spavanje i pješačkim štapom. Slikao je izravno u prirodi, bilježeći poput francuskog impresionista Eugènea Boudina (1824. — 1898.) smjer vjetra i točne vrijednosti boje, najprije na crtežu, a zatim transponirajući na platno. Rana djela dok putuje Istrom, Učkom, Krkom, Lošinjem, Rabom najljepše su Crnčićeve impresije.

Od 1900. godine Crnčić kontinuirano radi vedute jednog grada. Obično se nazire zakonitost komponiranja po načelu zlatnog reza, a da bi postigao dubinu, po uzoru na tradicionalne zakonitosti komponiranja pejzaža (Claude Lorrain, Nicolas Poussin), uvodi dijagonalu.

Kolorizam koji je prisutan posljedica je rasvjetljavanja palete koja će se dogoditi osobito u djelima koja su izložena nakon 1901. i koja su nastala pod utjecajem Bukovčeve palete i zagrebačke šarene škole.

Uz pomoć ponuđenih slika odredi koji je to grad na moru:

a. Novi Vinodolski

b. Rab

c. Lovran


09

Najdosljednije provedeniimpresionizam vidljiv je u novootkrivenoj slici za koju autorica pretpostavlja da nosi naziv Izgled s Bellaviste, a to je prva slika domaće inačice impresionizma u formi i sadržaju. Oštar kontrast vertikala i grubih stijena prema horizontalnoj dispoziciji morske površine naročito su slikali impresionisti (francuski slikari Monet, Boudin i Courbet slikali su klifove i stijene Etretata u Normandiji).

Izgled s Bellaviste, 1901. — 1902. ulje na platnu, 42,5 x 56 cm

Koji dijelovi slike nisu obojeni?

a. sredina slike

b. gornji lijevi kut slike

c. donji lijevi i desni kut slike

Koji se termin koristi za slikanje na otvorenom, direktno u prirodi s brzim prilagođavanjem atmosferskim i svjetlosnim promjenama?

Claude Monet, The Manneporte near Étretat, 1886. izvor: Wikimedia

10

Crnčić je također slikao svoje impresije: kišu, maglu, potkraj života i snijeg. Osobito ga je fascinirala morska prašina, turnerovski, delikatne maglice boje. Kroz čitav opus interesiralo ga je kako naslikati vlagu, toplinu mora, hladnoću jezerske vode, probijanje zraka sunca kroz oblake, ljeskanje sunca po moru i njegova refleksija, …

Impresionizam je slikarski pravac koji je nastao u Francuskoj između 1867. i 1880., a zasniva se na prikazivanju impresija ili osjetilnog dojma svjetlosnog događaja te prizora ispred slikarevog oka. Impresionisti se zalažu za direktno slikanje u prirodnom predjelu izvan ateljea, jer krajolik nije statičan i nepromjenjiv, već je u stalnoj mijeni. To je neprekidno promjenjiva panorama svjetla i sjene, oblaka koji plove nebom i odraza u vodi. Slikari su te mijene morali uhvatiti brzim potezima, prenoseći impresije svjetla i pokreta.


11

Godine 1902. Crnčić izlaže u Opatiji i u Salonu Eugena Artina u Beču. Izložio je djela koja je slikao za putovanja po cijeloj Hrvatskoj. Putuje s Csikosem i Krizmanom, obilazi Plitvička jezera 1902., a preko Gorskog kotara putuje do Boke kotorske 1903.

Krajolik s juga iznimno je uspjelo djelo u maniri pelješkoga kroničara Medovića, a opet nekako crnčićevski – točno, uz majstorsku perspektivu, bez naglih kretnji, nema drame, tek spokoj i mir.

Rastoke, oko 1905. ulje na platnu, 39,5 x 54 cm

Krajolik s juga, 1902 — 1905. ulje na platnu, 80 x 100 cm

Promatranje ovih slika zasigurno u vama budi neke osjećaje ili želje. Koja od njih budi u vama želju za beskrajnom šetnjom po sunčanoj strani?

a. Krajolik s juga

b. Rastoke

Napiši naziv senjske utvrde koja je služila kao vojna utvrda uskocima za obranu grada Senja od Turaka i Mletaka.

Senj, oko 1913. tuš, pero, laviranje kistom na papiru, 13,3 x 23,8 cm

12U listopadu 1903. Crnčić i Csikos osnivaju privatni „tečaj za slikanje i risanje“ koji će postaviti temelje Akademije likovnih umjetnosti.

Među poznatijim i kasnije afirmiranim imenima privatne škole treba istaknuti Vladimira Becića, kasnije i Ljubu Babića. Od samog osnutka Akademije, već na prvom slikarskom tečaju 1907., Crnčić je predavao glavne predmete: „risanje akta i glave kod rasvjete“, tzv. večernji akt, a modeli su uglavnom bili muškarci, te „risanje po naravi“ akta i glave. Već od 1910. Crnčić počinje predavati i bakropis, a paralelno kao svojevrstan izborni predmet uvodi i krajobraz. Godina 1913. posebno je značajna za budući grafički odsjek. Naime, u svibnju te godine nabavljen je stroj za bakropis

od tvrtke Gutenberg, koji je i danas na Akademiji. Stroj za kamenotisak (litografija) nabavljen je 1919. godine. Kao što smo već napomenuli, veliku pažnju posvećuje slikanju u prirodi, te je na Akademiji organizirao studijska putovanja, odnosno izlete u Dalmaciju ili Primorje, osobito u Novi Vinodolski od 1913., otkako ondje ima kuću.

Oko 1910. nastaju crteži i grafike primorskih gradova Senja, Bakra, Crikvenice, a kasnije i Povila. U skladu s Kršnjavijevim pojmom istinitosti predstavljenog, to su jasni, uravnoteženi i zanatski iznimno vješto izvedeni prikazi. Pripadaju Crnčićevu korpusu realističnih zahvata u tkivo krajolika čija točnost graniči s točnošću geografskog dokumenta.


13

Crteži su lavirani kistom na papiru. Tehnički postupci i efekti koji se njima postižu dovode nas u područje slikarstva. Stoga možemo reći da lavirani crteži povezuju crtanje i slikanje, a uz to još posjeduju akvarelsku prozračnost i svježinu.

U posljednjoj fazi Crnčićeva grafičkoga stvaralaštva nastaju veličanstveni krajolici starih gradina i njihovih ruševina: Bribir Vinodolski, Stara Ledenica i Belgrad u Vinodolu. Kneževi Frankopani izgradili su na području nekadašnje Vinodolske knežije devet kaštela, čiji su predstavnici bili potpisnici Vinodolskog zakonika iz 1288. godine. Na području današnjeg Vinodola nalaze se tri od devet kaštela – Bribir, Grižane i Drivenik.

Te su vedute točno prenesene iz prirode s dalekim horizontima i lijepo raspoređenim planovima, kao i velikim nebom. Posebno su zanimljivi oblaci koje Crnčić izvodi kombinirajući tehnike dubokoga tiska na jednoj ploči.

Crikvenica, 1910. — 1915. tuš, pero, laviranje kistom na papiru, 19,6 x 25 cm

Belgrad u Vinodolu, 1919. bakropis, 460 x 560 mm

Kako se zove crtež laviran crnim tušem?

a. sepija

b. grisaille**grisaj

Odredite koje su tehnike dubokog tiska6?

a. bakrorez

b. litografija

c. bakropis

d. drvorez

e. suha igla

14


15 16

Prikazan je Bribir u srednjovjekovnoj morfologiji kaštela s istaknutim zvonikom tornja župne crkve sv. Petra i Pavla s jedne strane i srednjovjekovna kula s druge.

U spoju plenerizma i polikromatike ranog razdoblja te realizma u duhu sjevernjačkih slikara Turnera i Constablea nastaje Crnčićevo remek-djelo Bonazza iz 1906. godine.

More i nebo stopili su se u jedinstvenu površinu različitu tek promjenom fakture (način nanošenja boje kistom na podlogu). Motiv je boja i svjetlo. U središtu slike su dva jedrenjaka sa široko raskriljenim latinskim jedrima čija bijela jedra upijaju sve nijanse okoline.

Sasvim oprečnoga sadržaja, ali jednake snage slika je koja prikazuje ribare u oluji. Teške i tmurne boje bogatog impasta u velikom formatu slike naglašavaju svu grubost događaja. Ne vidimo patnju na ljudskim licima, to je za Crnčića efemerno, samo silu mora koja se igra s brodom kao orahovom ljuskom.

Bribir Vinodolski, oko 1920., ugljen na papiru, 49,4 x 58,2 cm

Bonazza, 1906. ulje na platnu, 94,6 x 140,7 cm

Ribari u oluji, 1905. — 1910. ulje naplatnu, 80 x 120 cm

Na izložbi ćete vidjet još jedan rad pod nazivom Bribir Vinodolski. Kojom je tehnikom rađen?

a. bakrorez

b. bakropis

c. suha igla

Priroda na slici Ribari u oluji je kao i na Bonazzi božanska, ali kod Ribara u oluji je ona drugačije doživljena. Odaberi odgovor!

a. naglašena je nemoć čovjeka u usporedbi sa snagom prirode

b. prikazana je mirnoća ribara

c. prikazano je stišavanje oluje


17

Vratit ćemo se pomalo na kontinent i izdvojiti pojavu novih tema Kaptola i Zagreba te Velebita i Paklenice, koja opet spadaju u prvorazredna umjetnička ostvarenja.

Crnčić poput feljtonista Zagreba slika trenutak prolaznosti na uljima zagrebačkih veduta. Već 1904. nastaje monumentalno platno Katedrala s Bakačevom kulom7. Svijet se skupio ispred crkve na sunčanom danu i sva raskoš kolorita s akcentima crvene šestinske boje odražava nestalan i živ dojam, specifičnu atmosferu iskričave stvarnosti. Na ovoj je slici (lijevo) naslikan žamor gradskog trga. Sajam pod bijelim suncobranima, crvene marame i damski šeširi, narodne nošnje i otmjene haljine.

Oko 1910. nastaju paralelno s uljima i slikoviti grafički prizori Splavnice i Dolca.

U tehnici bakropisa ostvario je i pandane štafelajnim slikama Kaptola, Bakačeve kule i Trga bana Josipa Jelačića. Na tim je djelima postignut dinamičan, živ dojam ostvaren više slikarskim nego grafičkim pristupom. Impresionističkom atmosferskom slikanju svjetla pridonosi inovativan tehnički pristup. Crnčić je često kombinirao tehnike dubokog tiska na jednoj ploči: suhu iglu za duboke tonove, akvatintu za svijetlo-tamnu igru svjetlosti te mezzotintu za titravu, iskričavu atmosferu. Na zagrebačkim prizorima sve je podređeno dojmu cjeline, detalji mu nisu bili bitni.

Šarena odjeća piljarica koje prodaju jaja i sireve omiljen je Crnčićev motiv.

Ekvivalent zagrebačkim žanr-temama splitski su Drvari, bakropis iznimno složene kompozicije koja kroz više slojeva obrazlaže živopisni ugođaj splitske luke.

Promatrajući ova tri bakropisa sigurno ćete uočiti bitnu razliku, osim što su zagrebački motivi u boji. Očito je da je tip dalmatinskog čovjeka (muškarac s lulom na magarcu zagledan u more…) drugačiji od užurbane zagrebačke atmosfere.

1911. ulje na platnu, 73 x 92,7 cm

Katedrala s Bakačevom kulom, Zagreb, 1904. ulje na platnu, 103 x 150 cm

Dolac, oko 1910. bakropis u boji, tanki podlijepljeni papir, 437 x 333 mm, 445 x 329 mm, 462 x 350 mm

Splavnica, oko 1910. bakropis u boji, papir Butten, 479 x 277 mm, 570 x 355 mm

Split – Drvari, 1911. bakropis, papir 295 x 397 mm, 412 x 479 mm

Kako se zove trg koji je naslikan na gornjoj slici?

a. Sveučilišni trg**od 1946. Trg maršala Tita

b. Jelačićev trg

c. Akademički trg**od 1928. Trg J. J. Strossmayera

Kakvu je Crnčić atmosferu dočarao ovom grafikom?

a. veselu atmosferu

b. usporenu, mirnu atmosferu

c. užurbanu atmosferu

18


19

Slikajući Velebit pod dojmom putovanja, mijenja se i Crnčićeva paleta; od šarolike game u nijansama toplih tonova što se miješaju s dubokim plavetnilom, azurnim bojama zraka te tirkiznim dubinama, Crnčić prelazi na hladnu gamu okera, bijelih i sivkastih

Velebit, 1911. ulje na platnu, 38,5 x 63,5 cm

Velebit / Paklenica, 1911. ulje na platnu, 120 x 190 cm

Crnčić je crtao Velebit i ugljenom. Vaš je zadatak da skicirate olovkom konture Velebita prema slikama (lijevo) u ulju.

boja koje suprotstavlja također hladnim kobaltnim nijansama.

Na Velikoj Paklenici krajolik se bori između poetike pustog pejzaža i preciznog geografskog dokumenta. Određeni slikarsko-znanstveni princip

ujedinjen je na slici. Zanimljivo je pisao Matoš u katalogu o Crnčićevoj izložbi 1911.: „Nemir mora i okamenjeni mir tragične klisure, očajna pustoš najbjednijeg ličkog primorja s kršnim stanovnicima najkršnijeg soja Europe, prvim vojnicima Monarkije. Crnčić

je otkrio Primorje“, piše dalje Matoš: „hrvatsko i istarsko sa žilavim i bretonjskom ribaru sličnim Primorcima, a iza čakavskog pejzaža prvi je među slikarima umjetnički prikazao onaj kraj ispod Senja, najsiromašniji i najhrvatskiji – Liku i Velebit, zemlju vuka i hajduka“.


20

Utjecaj i poznavanje Moneta na slici Školj sv. Marka ovdje su možda najvidljiviji, posebice u koloristički rastvorenom školju što podsjeća na Rouen i druge motive francuskih impresionista. Koliko god nam se u divizionizmu iskričavih poteza otkrivao impresionist, Crnčić je ipak promišljeni realist, što je na slici i vidljivo.

Crnčićevi radovi na kojima je prikazana obala u susretu s morem, nazvani po vjetrovima – Jugo, Bura, Maestral – pojavljuju se od početka stoljeća. Na tim se slikama otkriva Crnčićev realizam u promišljanju morskih motiva.

Školj sv. Marka, oko 1908. ulje na platnu kaširano na karton, 46,5 x 74 cm

Uskomešano more u času južnog vjetra kada veliki bijeli zapjenjeni vrhovi (krijeste) valova naplavljuju žal…

Motiv je i vjetar koji puše podno Raba i Lošinja…

Za jugoistočnog levanta često je more u tirkiznim i zelenim tonovima. Nakupine oblaka su niske, vizija je zamućena.

Gdje se nalazi Školj sv. Marka?

a. između kopna i otoka Krka

b. nedaleko od Senja

c. između Lošinja i Unija

Pozorno pogledajte izložbu te uz slike napišite njihove nazive i godinu nastanka uz pomoć sljedećih detalja.

21


Baš krajem drugog desetljeća okreće se tmurnijim bojama, a ugođaj dočaravaju hlad, vlaga, tmurni oblaci u nijansama od zelene do ultramarina, čak i tamnosivih nijansi.

Za maestrala nebo je vedro, a valovi jaki. More izgleda poput plašta ili kakve koprenaste tkanine s bjeličastim šarama.

Crnčić često slika na ravnim pločastim stijenama koje se pojavljuju i na njegovim slikama. Dojam mokre obale na čijoj se površini ljeska svjetlost sunca posebno je uspio na ovoj slici.

Često se zraka sunca prolama kroz oblake.

Volio je slikati mirno more: bonace u kojima se ogleda priroda. More je poput zrcala što upija sve boje spektra. To je nepresušna površina za Crnčićevu kromatsku igru.


22

Već smo spomenuli golemi Crnčićev pedagoški doprinos kao profesora na Višoj školi, a zatim Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu te rad na mjestu ravnatelja u Strossmayerovoj galeriji starih majstora. Treba istaknuti da je uvijek bio jednako aktivan na svim područjima. Ljetne mjesece provodio je na moru, po nekoliko dana boraveći u prirodi, na Krku, na koji dolazi čamcem iz Novog, a sa sobom je nosio tek vreću za spavanje i štafelaj, mali bijeli suncobran i planinarski

Uz svaku karikaturu napiši koga umjetnik prikazuje.

štap. Crnčić je živio umjetnost radeći kroz nju kao da je riječ o najozbiljnijoj znanosti, što ona i jest. Opus od više stotina štafelajnih slika, možda čak i više od tisuću, pribrojimo li šezdesetak grafičkih ploča, crteže, karikature, javne narudžbe, pokretanje prvog satiričkog izdanja u Hrvatskoj 1900., svjedoči o nepresušnoj energiji. Bio je član nekoliko društava, a najpoznatiji su Herrero i Kvak. Svi su kvakovci nosili nadimak, a njihova stvarna (vulgarna) imena nisu se upotrebljavala. Crnčićevo je kvakačko ime bilo Slikokvak. Članovi kluba bili su samo muškarci iz redova znanstvenika, profesora, liječnika i umjetnika te bankara, odvjetnika i poduzetnika. Klub je promicao prijateljstvo, zabavu i umjetnost.

Osnovan je 1879. godine. Pristup je bio dopušten samo muškarcima, a damama dvaput u godini: na pokladni utorak i Silvestrovo.

Crnčić se zainteresirao za karikaturu vjerojatno još za studija u Beču gdje je razvio ne samo crtačku i grafičku tehniku nego i sposobnost predočavanja karakterističnih osobina portretirane osobe. Karikatura je bila iznimno popularna, ponajprije kao zabavni medij koji je omogućavao, kad god je cenzura dopuštala, snažnu političku i društvenu kritiku. S obzirom na to da je Crnčić imao smisla za humor, 1901. godine započeo je objavljivati karikature u časopisu Čauš, izrazito hrvatske orijentacije. Crnčić je bio likovni suradnik od prvog broja, pod pseudonimom „Tuš“. Nakon šestog broja zabranjuje se izdavati pa onda počinje izlaziti novi časopis pod imenom Satir.

S obzirom na političku orijentaciju, humorističke listove Čauš i Satir može se smatrati i listovima pravaške orijentacije. Ostao nam je sačuvan dio nedatiranih crteža portretnih karikatura (54 karikature) pohranjenih u Grafičkoj zbirci NSK. U sačuvanim karikaturama najviše je portretnih, među kojima je nekoliko autokarikatura. U većem broju sačuvane su karikature slikara i političara.

Snaga Crnčićeve karikature leži u dobrom zahvaćanju karakterističnog držanja karikirane osobe, stanja koje proizlazi više iz izraza lica, a manje iz puke portretne sličnosti, te iz pokreta ruke ili položaja tijela, načina na koji su modeli odjeveni. Njegov brzi uvid u fizičke osobine modela pokazuje mu što i gdje izdužiti, proširiti, povećati ili umanjiti, prožimajući fizičke i karakterne osobine prikazane osobe.


23

Potkraj života odlazi u Sloveniju na izvor Savice, čija ga konfiguracija podsjeća na Žrnovnicu.

1920. ulje na platnu 52,3 x 21,8 cm

Žrnovnica, ulje na platnu, 58 x 44 cm

U koje se jezero ulijeva rijeka Savica? Ako ne znate ili ste zaboravili, naziv ćete saznati kad pronađete gornju lijevu sliku u izložbenom prostoru.

a. Bledsko jezero

b. Bohinjsko jezero

c. Planinsko jezero

24Crnčić potkraj života, kada zbog slaboga zdravlja ne odlazi na more, slika Zagrebačku goru i dolinu Save kod Podsuseda.

Volio je on slikati i snijeg, te nježne bijele pahuljice koje prekrivahu brda i doline, drveće u gorama, ceste i stazice, odbijajući od sebe sunce kako bi postale sunčeva ogledalca.

Kako je bio opčaran prirodom, posljednje umjetnikove riječi bile su:

„Kako je priroda lijepa, sutra moram opet doći i slikati je“.

Umro je 9. studenog 1930. ispred kuće u Gajevoj ulici u Zagrebu.

Pronađite sliku u izložbenom prostoru i prepišite podatke s natpisa pored slike.Taj se natpis zove legenda.

Autor

Naslov

Godina nastanka

Tehnika

Vlasnik


Na slikama vidimo da umjetnici kad slikaju krajolike, očište ili horizont mogu biti na raznim visinama. To ovisi o poziciji samog umjetnika dok slika, naravno ako slika izravno u prirodi kao što je to činio Crnčić. Gornja slika Pogled na Krk slikana je sigurno s male uzvisine jer horizont (odnosno crta koja spaja kopno i nebo) je na gornjoj trećini slike. Pučina je drugačije slikana, jer joj je horizont na donjoj trećini slike, dobiva se dojam kao da je umjetnik „ležao“ dok je slikao ili sjedio na nekom nižem mjestu.

Jednako tako svijet mogu tumačiti i fotografi ako polazimo od osnovnog svojstva fotografije kao tehničke sposobnosti vjernog prikazivanja svijeta uz dozvolu izražavanja subjektivnih pogleda.

Pogled na Krk, oko 1905 — 1910. ulje na platnu, 63 x 89,15 cm

Pučina (Kiša na moru), 1920 - 1925

Bura na moru, do 1910. ulje na platnu, 36,5 x 54 cm

NIŽE OČIŠTE NORMALNO OČIŠTE POVIŠENO OČIŠTE


25

Panoramskim pogledom na Kvarner s otocima Crnčić sporadično bilježi detalje – krošnju stabla i vrletnog krša u prvom planu i mora u drugom planu slike. Taj panoramski pogled utjecao je i na Crnčićeva učenika Babića, zatim na Krušlina, pa kasnije Šimunovića i Glihu koji je svoje gromače i suhozide sveo do krajnje apstraktnih struktura. To je najmonumentalnije djelo prve polovice dvadesetog stoljeća što je bilo izložbeno u Umjetničkom paviljonu 1910. godine.

Pogled s Plasa, 1909. ulje na platnu, 69 x 105 cm

Odredi na kojoj je poziciji bio umjetnik dok je slikao Pogled s Plasa, je li njegovo očište povišeno, normalno ili niže?

a. povišeno očište

b. normalono očište

c. niže očište


IMPPRESSUM

NakladnikGalerija Klovićevi dvoriJezuitski trg 4, Zagreb

Za nakladnikaAntonio Picukarić

Autorica i urednicaLiljana Velkovski

LekturaKatarina Srdarev

FotografijeGoran Vranić

Oblikovanje i prijelomHamper studio d.o.o.

TisakKerschoffset

Naklada500

CIP Zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000926558.

ISBN978-953-271-094-6

Publikacija je financirana zahvaljujući novčanim potporama Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog ureda za orazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba.

Budući da je ovogodišnja tema Međunarodnog dana muzeja Muzeji i kulturni krajolik, a muzejske edukativne akcije KLIK, odnosno KLIKni na kulturni krajolik, sudionici će trebati pronaći i zabilježiti svojim kamerama ili fotoaparatima dojmljive kulturne krajolike Republike Hrvatske, a najuspješnije će biti nagrađene.

Ako vas zanima fotografiranje krajolika, otiđite u prirodu i fotografirajte sve ono što vam je u tom trenutku interesantno, a pri tom možete i odabrati motiv koji vas je inspirirao na Crnčićevoj izložbi. Sjetite se i ponuđenih očišta (povišeno, normalno, niže). Možete nam poslati i više fotografija. Naš stručni žiri odredit će koje će fotografije ući u uži izbor, a tri najbolje bit će nagrađene.

Kulturni KrajOliCi

Odabrane fotografije ćemo uvećati i izložiti u foajeu Galerije, a dodjela nagrada bit će na Međunarodni dan muzeja 18.5.2016.

Fotografije od 300 dpi, možete stali na našu mail adresu: [email protected] do 8. svibnja. Imena dobitnika objavit ćemo na našoj web stranici www.gkd.hr 16.05.2016.

nagradni natječaj

1. nagrada

Katalog izložbe Mencija Clementa Crnčića, dva magneta s Crnčićevim motivima i 10 gratis ulaznica za izložbu Nives Kavurić Kurtović - retrospektiva (14.4. - 29.5.2016.)

2. nagrada

Katalog izložbe Mencija Clementa Crnčića, dva magneta s Crnčićevim motivima i 5 gratis ulaznica za izložbu Nives Kavurić Kurtović - retrospektiva (14.4. - 29.5.2016.)

3. nagrada

Katalog izložbe Mencija Clementa Crnčića, dva magneta s Crnčićevim motivima i 3 gratis ulaznice za izložbu Nives Kavurić Kurtović - retrospektiva (14.4. - 29.5.2016.)

RJEŠENJA1.b, 2.a, 3.c, 4.b, 5.c, 6.b, 7.a, 8.b, 9.c, 10. plain air, 11.a, 12. Nehaj utvrda, 13.b, 14.a,c,e, 15.b, 16.a, 17.b, 18.b, 20.a, 21. Lom valova o stijenu, 1906., Maestral (1905. — 1910.), Jugo (oko 1910.), Val (1917. — 1920.), Maestral (1910.), Bonazza (1925.), 7. More i obala (1910. — 1915.), Marina/Kvarner (1915.), 22. Bela Csikos Sesija, Ferdo Kovačević, Autokarikatura, 23.b, 24. Menci Clement Crnčić, Zimski pejzaž, 1918., ulje na platnu, 42 x 59 cm, Moderna galerija, Zagreb, 25.a.

ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE

1. Bukovac je otvorio radionicu, tzv. „zagrebačku šarenu školu“ za koju je karakterističan svjetliji kolorizam te upućuje na važnost slikanja u prirodi.

2. U posljednjem desetljeću 19. stoljeća Medović započinje bilježiti pelješke vizure, naslućuju se Kovačevićevi intimistički savski rukavci te Ivekovićevi vlažni šumoviti krajolici, Vidovićeve jadranske lagune i Csikosevi talijanski pejzaži

3. Hugo Conrad von Hötzendorf (1807. — 1869.), uz mlađeg Adolfa Waldingera (1843. — 1904.), smatra se najznačajnijim osječkim slikarem 19. stoljeća, prvenstveno pejzaża s prikazima starih gradina i razvalina u Slavoniji, te motiva slavonskih šuma. Vodio je Gradsku risarsku školu kroz koju su prošli Iso Kršnjavi i Adolf Waldinger. Waldinger je crtao prizemno bilje, šaš, trstiku, egzaktnošću koja podsjeća na Dürerove crteže travka i busenja.

4. Isidor Iso Kršnjavi (Našice, 1845. — Zagreb, 1927.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, pisac i političar.

5. U književnosti se javljaju isti sadržaji, a roman Posljednji Stipančići Vjenceslava Novaka (objavljen 1896.) najbolji je primjer u hrvatskoj književnosti.

6. Duboki tisak je tehnika u kojoj se crtež urezuje u ploču i otiskuje iz udubljenih mjesta matrice u koju je nanesena tiskarska boja. Matrice se izrađuju na ploči od bakra, mjedi ili cinka. Crtež urezujemo u ploču na dva načina: mehanički i kemijski. U mehanički način obrade klišeja spada bakrorez i suha igla, a u kemijski spada bakropis i akvatinta. Mehaničkim načinom se direktno rukom urezuje crtež u ploču, a kemijskim uz pomoć određene kiseline koja izjeda ploču na mjestima gdje smo označili. To je tzv. jetkanje ploče. Kod dubokog tiska grafika je izražena linijama, tonovima i polutonovima, kojima se postiže iluzija volumena i prostora. Stoga je duboki tisak po svojim karakteristikama od svih grafičkih tehnika najsličniji slikarstvu.

7. Bakačeva kula je bio fortifikacijski objekt u Zagrebu koji je dao podići upravitelj zagrebačke biskupije Toma Bakač. Podigao ju je radi obrane zagrebačke katedrale. Kula je 1906. srušena za Bolléove obnove katedrale nakon potresa, a kamen od kojega je bila sagrađena ugrađen je u nasip na lijevoj savskoj obali.

Documents

GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI 2016. - gkd.hrgkd.hr/wp-content/uploads/2016/04/gkd_crncic_160414.pdf · bakropis, tanki podlijepljeni papir, 474 x 575 mm, 629 x 710 mm Crnčić je porijeklom