Upload
others
View
8
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
2. 3. 2017. u 17.00 sati, 2. katStručno vodstvo po izložbi – dr. sc. Irena Kraševac, autorica izložbeVodstvo će biti koncentrirano na uvodnu dionicu izložbe: Veze Zagreba i Beča na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće
te na opus Ivana Meštrovića u kontekstu bečke moderne.
7. 3. 2017. u 19.00 sati, 2. kat APEL ZA SPAS – Joško Zaninović i Antonia TomićMeštrovićevo Vrelo života nekad u Palači Wittgenstein u Beču danas u Gradskom muzeju, Drniš
Pedesetih se godina prošlog stoljeća rušila ratnim bombardiranjima oštećena Wittgensteinova palača, a
nasljednici su rasprodavali dio umjetnina. Tako je Meštrovićevo Vrelo života dospjelo na dražbu kod nekoga
bečkog antikvara, a vijest o tome Meštrovićev je poznanik Rudolf Sieber javio umjetniku u Sjedinjene
Američke Države. Nakon niza dogovora i pregovora oko sudbine reljefa koji je, uzidan u zid predvorja palače,
bio pošteđen ratnih devastacija, Meštrović ga je odlučio otkupiti u vlastitom trošku za 2000 dolara i pokloniti
zavičajnom Drnišu, uz uvjet da općina Drniš materijalno potpomaže njegova sina Tvrtka. Vrelo života svečano
je otkriveno u Drnišu 25. kolovoza 1957. kao javni spomenik. O današnjem stanju i načinima devastacije i
sanacije govorit će ravnatelj Gradskog muzeja Drniš, Joško Zaninović i kustosica Antonia Tomić.
9. 3. 2017. u 17.00 sati, 2. katStručno vodstvo po izložbi – Petra Vugrinec, autorica izložbeVodstvo će biti koncentrirano na slikarstvo te formalne i sadržajne poveznice i razlike Hrvatskog salona i bečke
Secession.
IZAZOV MODERNE: ZAGREB–BECoko 1900.
˜
POPRATNA DOGAĐANJA
UZ IZLOŽBU
Galerija Klovićevi dvori,
Jezuitski trg 4, Zagreb
16. 3. 2017. u 17.00 sati, 2. katStručno vodstvo po izložbi – Darija Alujević, autorica izložbeVodstvo će biti koncentrirano na hrvatske kipare i umjetnice koji su se formirali u Beču na prijelazu iz 19. u
20. stoljeće te ostvarili vrijedne opuse i zapažene karijere u Zagrebu i Beču.
23. 3. 2017. u 17.00 sati, 2. katStručno vodstvo po izložbi – dr. sc. Marina Bagarić, autorica izložbeVodstvo će biti koncentrirano na protagoniste i naručitelje novoga stila što se manifestirao u arhitekturi i
primijenjenoj umjetnosti Zagreba na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Bit će riječi o stilskim podudarnostima u
stvaralaštvu bečkih i zagrebačkih arhitekata.
28. 3. 2017. u 19.00 sati, 2. katMali K&K razgovori – Milana Vuković Runjić i Daniel RafaelićRazgovori na temu bečkih fenomena – književnost.
1. 4. 2017. u 12.00 sati, predavaona /atrijŠPICA – Zagrebačke kavane oko 1900.*Iako ih više gotovo i nema, o kavanama se često govori vjerojatno stoga što su jedan od simbola modernih
vremena, razdoblja koji je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće obilježilo europsku kulturu kao i našu suvremenost.
Vratiti se u to vrijeme moderne i njenih izazova, prije svega zagrebačke ali i bečke, promatrati je iz kavanskog
kuta, tema je predavanja Zagrebačke kavane oko 1900.
Ines Sabotič je povjesničarka, stekla je zvanje izvanredne profesorice na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gdje trenutno
obnaša i dužnost prorektorice za nastavu. Napisala je doktorsku disertaciju na temu zagrebačkih kavana i krčmi oko 1900.
koju je obranila na sveučilištu Paris I – Panthéon-Sorbonne.
*posjetitelji predavanja moći će kušati kavu i Sacher tortu.
4. 4. 2017. u 19.00 sati, 2. katMali K&K razgovori – Milana Vuković Runjić i Daniel RafaelićRazgovori na temu bečkih fenomena – psihoanaliza
11. 4. 2017. u 19.00 sati, 2. katdr. sc. Katarina Nina Simončič – Kultura odijevanja u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće – utjecaji Beča na Zagreb i obrnutoPredavanje će se posvetiti odnosu umjetnosti i mode, uzajamnim utjecajima Zagreba i Beča, u cilju
rekonstrukcije zagrebačke mode na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Bilo je to razdoblje u kojem je ključnu ulogu u
promicanju mode imala žena. Pred kraj 19. stoljeća svojim odjevnim kodom simbolizirala je suprugovu
financijsku moć, dok je kruti korzet odraz njezine političko-društvene sputanosti. U ozračju borbe za
emancipaciju i prava, ženska moda nadahnjuje se novim pristupom, preuzetim iz umjetničkih krugova pod
vodstvom Gustava Klimta i Henryja van der Veldea. Njihova zalaganja pridonijela su oslobođenju i afirmaciji
tijela kroz novi odjevni oblik - reform haljinu. Izlaganjem teme nastojat će se analizirati načini asimilacije
odjevne reforme u zagrebačkoj modi, te ukazati na hrvatski modni doprinos kako bečkoj metropoli tako i
globalnom modnom tržištu.
Dr. sc. Katarina Nina Simončič docentica je na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje kolegije iz
Povijesti mode i odijevanja. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Odsjeku za povijest umjetnosti, doktorirala je s temom
Kultura odijevanja u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Autorica je nekoliko publikacija posvećenih istraživanju kulture
odijevanja i predstavljenih na znanstvenim konferencijama u Firenzi, Bukureštu, Oxfordu, Dubrovniku, Ljubljani, Milanu,
Bihaću, Kopenhagenu, Helsinkiju, Sydneyu i Valenciji.
25. 4. 2017., 19.00 sati, 2. katMali K&K razgovori – Milana Vuković Runjić i Daniel RafaelićRazgovori na temu bečkih fenomena – Žena
2. 5. 2017. u 19.00 sati, 2. kat dr. sc. Nada Bezić – Glazbeni život Zagreba i Beča na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće Blagoje Bersa (1873-1934) najznačajniji je predstavnik glazbene moderne u Hrvatskoj. Nakon školovanja u
Zagrebu odlazi na studij u Beč gdje diplomira 1899. godine. U Beču će živjeti od 1903. do 1919. i tamo stvoriti
ponajbolji dio svojeg opusa, između ostalog i obje opere: Oganj (1911) i Postolar od Delfta (1914) te antologijsku
popijevku Seh duš dan (1918). Bio je suvremenik velikih bečkih glazbenika, Gustava Mahlera i Arnolda
Schönberga, a koncertne dvorane pružale su mu priliku za upoznavanje druge tada suvremene glazbe. Po
povratku u Zagreb dao je značajan doprinos razvoju hrvatske glazbe kao profesor kompozicije i
instrumentacije na Muzičkoj akademiji.
Nada Bezić od 1988. radi u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu kao voditelj knjižnice i urednik izdanja (mjesečno glasilo
HaGeZe, projekt Sabrana djela Blagoja Berse i dr.).
Doktorirala je muzikologiju s temom Glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010. Autorica je nekoliko knjiga, od kojih je
posljednja Glazbene šetnje Zagrebom, i tridesetak znanstvenih te brojnih publicističkih članaka. Povremeni je vanjski suradnik
Hrvatske radiotelevizije, ove godine s ciklusom emisija na Trećem programu Hrvatskog radija. Bila je suradnik međunarodnih
muzikoloških projekata, sudjelovala je na tridesetak znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu. Postavila je više izložbi s
temama iz povijesti hrvatske glazbe. Glavna područja istraživanja: povijest HGZ-a i glazbeni život Zagreba u 19. i 20. stoljeću,
popisi djela hrvatskih skladatelja. Počasni je turistički vodič specijaliziran za glazbeni Zagreb.
infoSTRUČNA VODSTVA PO IZLOŽBIOdržavaju se četvrtkom u 17.00 sati. Za vodstvo se zbog ograničenih grupa i velikog interesa potrebno najaviti.
Vodstvo je besplatno, a prisustvovati možete uz kupljenu ulaznicu.
Prijava na broj: 01 48 51 926 ili e-mail: [email protected]
PREDAVANJA I DISKUSIJEOdržavaju se četvrtkom u 19.00 sati u prostoru izložbe na 2. katu Galerije Klovićevi dvori. Prisustvovati
predavanju može svatko uz predočenje kupljene ulaznice za izložbu.