AGENCIJA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA U BiH GENDER CENTAR FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE GENDER CENTAR REPUBLIKE SRPSKE

GENDER OSJETLJIVI BUDETI MOGUNOST ZA SMANJENJE SIROMATVA U BOSNI I HERCEGOVINI

Projekat Gender jednakost i ravnopravnost u BiH (GEEP) je me udravni projekat Finske i Bosne i Hercegovine, koji vode Agencija za ravnopravnost spolova BiH (pri Ministarstvu za ljudska prava BiH), Gender centar Federacije BiH www.fgenderc.com.ba i Gender centar Republike Srpske www.gc.vladars.net , a izvrna agencija je IBHI-BiH www.ibhibih.org Opti cilj projekta je postizanje okolnosti u kojoj postoje uvjeti za gender jednakost i ravnopravnost, a koji predstavljaju preduslove za demokratiju i dobru upravu. Svrha projekta je razvoj gender mainstreaminga kao strategije i razvoj metoda i sredstava za postizanje gender jednakosti u BiH kontekstu. Projekat je poeo 2000. godine pilot fazom, a nastavljen je drugom fazom koja traje do kraja 2005. godine.

1

Sadraj

UVOD

1. Gender osjetljivi budeti 1.2 Me unarodni, pravni i institucionalni okviri za gender osjetljive budete 1.3 Gender osjetljivi budeti u kontekstu Europskih integracija 1.4 ta sve dobivamo sa gender osjetljivim budetima?

2. Gender analiza budeta u Bosni i Hercegovini 2.1 Defiinirani koraci 2.2 Priprema rada Radne grupe 2.3 Pregled gender institucionalnih mehanizama i drugih gender instrumenata u Bosni I Hercegovini 2.4 Da li su budeti i koliko gender osjetljivi u BiH?

3. Nauene lekcije 3.1 Instumenti koji se koriste 3.2 Metodologija koja se koristi i pitanja koja se postavljaju 3.3 Primjeri

4. Globalne preporuke na osnovu bh iskustva

5. Pregled koraka za gender analizu budeta

2

Gender Agencija GOB GC RS GC F BiH EU EC GEEP F BiH RS

Agencija za ravnopravnost spolova BiH Gender osjetljivi budeti Gender centar Republike Srpske Gender Centar Federacije BiH Euvropska unija Europska komisija Gender jednakost i ravnopravnost projekat BiH Federacija Bosna i Hercegovina Republika Srpska

3

PREDGOVOR Srednjorona razvojna strategija Bosne i Hercegovine (SRS/PRSP) je kljuna makroekonomska i razvojna politika u BiH. Ona je i glavni "alat", uz Dravni plan akcije za gender Bosne i Hercegovine (SPAG), za mainstreaming gendera u rad razliitih ministarstava. Poetkom 2005. godine Agencija za ravnopravnost spolova BiH je, zajedno sa EPPU-PIMU zapoela razvijanje radnog plana o mainstreamingu gender jednakosti, tj. kako integrisati gender u procese implementacije i praenja SRS/PRSP. U sklopu ove saradnji, uspostavljena je Radna grupa za gender jednakost pri EPPU-PIMU, koja je ravnopravna s ostale 22 radne grupe. Da bi se integrisao gender u postojee programe/projekte ministarstava, razvit e se moduli u sklopu projekta implementacije Zakona o ravnopravnosti spolova, kojeg podrava UNDP, za razne sektore koji e se koristiti za razvoj kapaciteta osoblja ministarstava. Na osnovu modula i ope obuke svakog ministarstva, sprovest e se obuka na radnom mjestu u svakom ministarstvu kako bi se integrisao gender u njihove postojee programe, ukljuujui razvoj indikatora. Obuka e ukljuiti Sekretara ministarstva i nominovanu osobu za gender. Kao polazna taka, razvit e se upitnik i prikupiti podaci o njihovim trenutnim aktivnostima (projektima, resursima) da bi se identifikovao program i projekti koje ministarstva vode. Ovo e se sprovesti, ukoliko je mogue, prateenjem modela Procjene sistema javne administracije BiH, koju je implementirao ECO a finansirala Evropska unija (ili kao dio toga i/ili finansiranje razvoja gender upitnika) da bi se identifikovali postojei ljudski i drugi resursi koji se mogu koristiti za gender mainstreaming i implementaciju SPAG-a. Postojei programi e se koristiti kao studije sluaja za integrisanje gendera u programe ministarstava. GA/GC-i e ih ujediniti kao godinji izvjetaj za praenje SPAG-a. Izvjetaj e biti popraen medijskom kampanjom. Razvijanje gender odgovornih budeta je jedna od osnovnih mjera integrisanja gender pitanja u SRS/PRSP. GEEP projekat je podrao aktivnosti GC tokom 2004. godine u okviru gender budetiranja. Cilj GEEP projekta je postizanje situacije u kojoj postoje uslovi za gender jednakost i ravnopravnost i preduslovi su za demokratiju i dobru upravu. Intervencije GEEP-a ne mogu same garantovati materijalizaciju sveukupnog cilja. U kontekstu projekta, cjelokupni cilj podrazumijeva doprinos u osiguravanju institucionalne i finansijske odrivosti gender mainstreaminga; socijalnu prihvatljivost i relevantnost u tretiranju stratekih i praktinih gender potreba; i razvoj odrivog pravnog i politikog okvira. Ovo je posluilo kao indikatori u procjeni nivoa uspjenosti. Oekuje se da e na kraju GEEP Faze II, promocija gender jednakosti i ravnopravnosti biti u potpunosti priznata kao preduslov za demokratiju i dobru upravu i uspsotavljena kao norma sa minimalnom vanjskom tehnikom (i finansijskom) pomoi. Oekuje se da su intervencije zapoete u okviru GEEP-a finansijski odrive (aktivnosti su ili zavrene ili se finansiraju iz drugih izvora). Tako er se oekuje da e gender biti u potpunosti integrisan u postojei pravni i politiki okviri, a integrisanje gendera u nove okvire bit e postavljeno kao norma.

4

UVOD 1. Gender osjetljivi budeti Nain na koji vlade obezbje uju sredstva za budet i na koji alociraju sredstva utie na ope dobro pojedinaca, mukaraca i ena, kao i na razvoj drave u cijelosti. Budet reflektira prioritete i komitment vlade , ukljuujui njihovu posveenost postignuima na polju ravnopravnosti spolova. iri ciljevi gender osjetljivih budeta su, kao prvo , da osiguraju da su u procesu pripreme budeta ukljueni glasovi i ena i mukaraca na svim nivoima, i , drugo, da osiguraju da sadraj budeta reflektira ciljeve ravnopravnosti spolova na nain na koji su fondovi alocirani i prihodi generirani. Inicijativa za gender osjetljivim budetima moe biti pokrenuta na dravnom nivou, na nivou vlade, ministarstva, odijeljnja, institucije ili na lokalnom nivou. Inicijative na dravnom nivou su krucialne u smislu demokratizacije makroekonsmkih politika i kao analiza aktualne politike vlade i njene stvarne posveenosti ravnopravnosti spolova. Prema dosadanjim iskustvima eksperata , pokazalo se da je u praksi veoma teko uraditi ovu analizu na dravnom nivou. U mnogim zemljama (na primejr u Australiji, Junoj Africi) gender osjetljivo budetiranje je implementirano na nivou ministarstava, gdje je od ministarstava traeno da izvjetavaju o alokaciji fondova i prikupljanju prihoda. Ovo izvjetavanje je trebalo da se bazira na izvjetavanju o programima i trokovima posebno za ene i posebno za mukarce; programi i trokovi su namijenjeni postizanju ravnopravnosti spolova; gender uticaj generalnih trokova; i porezi prema poreskoj osnovi podijeljenoj prema spolu. Budetske incijative na lokalnom nivou su posebno korisne u kontekstu decentralizacije za uvo enje transparentosti i odgovornosti u decentralizirane trokove i procese prikupljanja prihoda. Podaci koji su podijeljeni na osnovu spola i drugi tipovi kvalitativnih inforamcija o enama i mukarcima su esencialni za analizu gender osjetljivih budeta.

1.2 Me unarodni, pravni i institucionalni okviri za gender osjetljive budete

Bosna i Hercegovina, pa tako i njeni entiteti, obavezala se da po pristupanju Vijeu Europe uini odre ene korake kako bi se unaprijedili i promovirali principi ravnopravnosti spolova i osigurala zatita od diskriminacije na spolnoj osnovi. Tako se krenulo u proces uskla ivanja domaeg pravnog i institucionalnog okvira sa standardima me unarodne zajednice u cilju eliminiranja postojee diskriminacije me u spolovima.

Vijee Europe je definiralo strategiju ravnopravnosti spolova kao reorganizaciju, razvoj i evoluciju politikih procesa, tako da se gender inkorporira u politiku na svim nivoima i u svim etapam.Pratei ovu definiciju neophoidno je preduzeti slijedee korake:

5

-

Preduzeti ciljanu politiku o pitanju ravnopravnosti spolova ( legislativa i mehanizmi ) Uspostaviti institucionalne i operativne mehanizme za integraciju gender pitanja u Vladinom sistemu

U setu me unarodnih dokumenata koji obvezuju Bosnu i Hercegovinu je i Pekinka deklaracija sa platformom za akciju, koju je Vlada usvojila i potpisala zajedno sa jo 189 vlada svijeta na etvrtoj svjetskoj konferenciji o enama, odranoj u Pekingu 1995.g. Pekinka deklaracija1 sa platformom za akciju izme u ostalog navodi da uspjeh politike i mjera kojima je svrha podrka ili jaanje unapre enja ravnopravnosti spolova i unapre enje statusa ena, trebao bi biti utemeljen na integraciji spolne perspektive u opu politiku, koja je u vezi sa svim oblastima drutva, kao i sa provo enjem pozitivnih mjera uz odgovarajuu institucionalnu i finansijsku podrku na svim nivoima U poglavlju VI- FINANSIJSKI ARANMANI, u takama 345/346 stoji: Za potpuno i uspjeno provo enje Platforme za akciju trebat e politika odlunost kako bi se osigurali ljudski i finansijski resursi za osnaivanje poloaja ena. U vezi s tim bie potrebna integracija perspektive u pogledu spolova u budetske odluke o politikama i programima, kao i adekvatno finansiranje konkretnih programa za osiguranje jednakosti izme u mukaraca i ena. Primarnu odgovornost za provo enje stratekih ciljeva Platforme za akciju imaju v l a d e. Da bi se ciljevi postigli vlade bi trebale raditi na sistematinom razmatranju kako ene imaju koristi od izdataka za javni sektor, prilagoditi budete tako da se osigura jednakost pristupa izdacima za javni sektor i sa svrhom unapre enja produktivnih kapaciteta i sa svrhom ispunjavanja drutvenih potreba, te da ostvare ono to je obeano u vezi sa odnosima me u spolovima na drugim samitima i konferencijama Ujedinjenih nacija. Da bi uspjeno razradile strategije provo enja Platforme za akciju na dravnim nivoima v l a d e bi trebale izdvajati dovoljno resursa, ukljuujui i resurse za provo enje spolno orijentirane analize. V l a d e bi, tako e, trebale podsticati nevladine organizacije, te institucije iz privatnog sektora i druge institucije da mobiliziraju dodatne resurse. Navedeni citati , kao i druge odredbe Platforme za akciju, daju obavezu vl adama na svim nivoima u BIH da u procedure pripremanja, predlaganja, usvajanja i izvravanja budeta ukljue i njihovo analiziranje sa gender aspekta. Ustav BiH, Ustav F BiH, Ustav Republike Srpske, kao i ustavi kantona ukljuuju osnovne odredbe za osiguranje ljudskih prava i temeljnih sloboda, osiguranja tih prava i zatita linih sloboda, ljudskog integriteta, dostojanstva i drugih prava i sloboda u oblasti ljudskih prava, ukljuujui zabranu diskriminacije po osnovu spola, na direktan i indirektan nain. Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH ( Slubeni glasnik BiH 16/03 ) ure uje, promovira i titi ravnopravnost spolova, te garantira jednake mogunosti svim1

Pekinka deklaracija, 1995

6

gra anima, kako u javnoj tako i u privatnoj sferi ivota. Na ovaj nain podie se standard zatite garancije ljudskih prava ,posebno ena , koje su najee rtve primjene duplih standarda i diskriminacije po osnovu spola. Zakon ,izme u ostalog, obavezuje vlasti u BiH na izradu programa mjera radi postizanja jednakosti spolova u svim oblastima i na svim nivoima vlasti , to naravno mora rezultirati i gender pristupom pri planiranju i troenju potrebnih finansijskih sredstava. Agencija za ravnopravnost spolova BiH i Gender centri Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srpske su strune slube vlada, zaduene za podrku svim institucijama sistema za uvo enje principa jednakosti i ravnopravnosti spolova u sve programe, politike i oblasti ivota i rada. Cilj osnivanja ovih slubi, u okviru izvrnih vlasti, je uvo enje gender ravnopravnosti kao i provo enje principa gender ravnopravnosti propisanih me unarodnim konvencijama i sporazumima ratifikovanim od nae drave, a nakon stupanja na snagu Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH i njegova provedba. U skladu sa organizacijom dravne strukture, Gender centri su radili i na proirivanju cijele mree koordinacionih odbora i komisija, na svim nivoima u sistemu izvrne i zakonodavne vlasti. Pored nalenih institucija sistema, i gender mehanizmi, kao stuna tijela imaju svoju ulogu u procesu planiranja, predlaganja, usvajanja i izvravanja budeta, s ciljem uvo enja gender osjetljivih budeta.

1.3 Gender osjetljivi budeti u kontekstu Europskih integracija Nekoliko inicijativa je bilo poduzeto da bi se promovirali gender osjetljivi budeti u okviru Evropske komisije. U oktobru 2001. godine Komisija (DG EMPL) u suradnji sa Belgijskim predsjednitvom, organizirala je tehniki seminar o gender budetiranju2. Savjetodavni komitet o jednakim mogunostima za mukarce i ene usvojio je Stav o gender budetiranju u maju 2003. godine i prepporuio da bi EC trebala prezentirati studiju vidljivosti baziranoj na gender analizi europskih strukturalnih fondova, obezbje ujui analizu gender uticaja svih dijelova EC budetskih procesa. Informacije o ovom Stavu se mogu nai na web stranici Europske unije. U januaru 2003 godine Komitet enskim pravima i jednakim mogunostima Europskog parlamenta, vodio je javnu raspravu o gender budetiranju. Cilj ove javne rasprave je bio da se razmjene informacije i na u pravi naini razvoja efektnih instrumenata i mehanizama koji e osigurati da se EU budetski izvori troe na gender- ravnomjeran nain. Na osnovu ove javne rasprave, Europski parlament je usvojio Rezoluciju gender budetiranje: kreiranje javnih budeta sa gender perspektiva( A50214/2003) pozivajui Europsku komisiju da obezbjedi gender budetiranje u praksi, da iskomunicira miljenje Savjtodavnoe komisije veoma iroko, da uspostavi komunikaciju o gender budetiranju u okviru dvije godine, i da ukljui politike gender budetiranja u ciljeve, instrumente i mehanizme u Strategijski okvir za gender ravnopravnost. Sve zemlje lanice EU kao i zemlje koje su u pripremi za ulazak u EU trebaju imati informacije o ovim aktivnostima i ukljuiti se u procese na vrijeme. Ovaj vodi je prilog Gender mehanizama Bosne i Hercegovine u procesu Europskih integracija.2

Toolkit on mainstreaming gender equality in EC development cooperation, EC Relex Familz Gender Help Desk 2004

7

1.4 ta sve dobivamo sa gender osjetljivim budetima? Budet je najvaniji vladin instrument, jer se bez finansijskih sredstava ne mogu uspjeno implementirati politike. Promatrajui jedan budet moete bez problema procijeniti koliko je vlada sama po sebi demokratina, koliko su joj vani principi osnovnoh ljudskih prava, koji su joj prioriteti, to smatra osnovom za razvoj, kako podrava razvoj i pored mnogih drugih elelmentat moete saznati i koliko je valda gender osjetljiva, to jest koliko dri do principa ravnopravnosti spolova. Analizirajui vlade, kroz proteklih 15 godina, koje su uvele gender osjetljive budete mogu se navesti prednosti koje su same vlade prepoznale a koje se mogu aplicirati i na Bosnu i Hercegovinu: - Uvo enjem gender komponente, kao jednog od stubova samoodrivog razvoja, u budete vladinih institucija, , direktno se utie na njegovu kvalitetu - Gender osjetljivi budeti osiguravaju uzimanje u obzir potreba i interesa pojedinaca iz razliitih socijalnih grupa - Uvode gender svjesnost u politike i budete svih institucija - Na takve budete mogu uticati svi zainteresirani gra ani - Takav budet u potpunosti implementira zakone i politike koji su usaglaeni sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, odnosno, sve Programe i mjere koje iz njega proizilaze, kao i Planovi i akcije po preuzetim konvencijama i deklaracijama koje su sastavni dio naih ustava, a koje se odnose na gender jednakost i ravnopravnost - To je budet u ijoj pripremi i realizaciji ravnopravno i jednakopravno uestvuju i ene i mukarci - To je budet koji je svojom realizacijom obezbijedio oekivane efekte - Ovakav budet poveava efikasnost osiguranjem sredstava za one koji to najvie trebaju - Poboljanje praenja realizacije budeta imajui informaciju kome direktno odlaze sredstva - Vea mogunost praenja implementacije i kroz to smanjenje korupcije - Poboljanje transparentnosti i odgovornosti 2.Gender analiza budeta u Bosni i Hercegovini 2.1 Defiinirani koraci U Bosni i Hercegovini budeti se kreiraju prema Zakonu o budetu i imaju svoj zakonom definiran vremenski okvir pripreme, usvajanja i implementacije. U svim analizamna koje su dosada napravljene, a vezane su za anlizu pripreme, donoenja i implementacije budeta, konstatovano je da je veliki problem to u BiH ne postoje gender osjetljivi razvojni programi koji su bazirani na gender osjetljivom socioekonomskom analizom. Drugi vidljiv problem je to se na mjestima donoenja odluka po pitanju pripreme, donoenja i implementacije budeta ne nalaze ravnomjerno zastupljene ene i mukarci. Dakle, nema se stvarna slika o stvarnim potrebama na terenu, bazirana na jednakim mogunostima. U Bosni i Hercegovini su prvi koraci u gender analizi budeta otpoeli 2004. godine, kada je od strane Gender centara Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, uspostavljena Radna grupa za gender senzitivne budete.Radna grupa se sastojala od strunjaka i strunjakinja iz polja ekonomije, finansija, budeta, razvojnih strategija i gendera. Pri uspostavi sastava Radne grupe, veoma se razmiljalo i o

8

ueu predstavnika i predstavnica sa razliitih nivoa vlasti, od opina do vlada entiteta. Radna grupa je prola pripreme i treninge najboljih svetskih praksi, uporedila ih sa uvijetima i organizacijom u Bosni i Hercegovini i odluila se za pilot projekat, da kroz analiziranje budeta na tri nivoa organiziranja vlasti sagleda i definira koji su to osnove u Bosni i Hercegovini za gender analize budeta, instrumente i korake analize, nosioce aktivnosti i odgovornosti na razliitim nivoima pripreme i implementacije budeta. Bitan dio ove analize je i odre ivanje metodologije koja e pomoi u daljnjem razvijanju BiH prakse, ukljuujui sve specifinosti dravne organizacije, podjele nadlenosti i zateenog stanja u zakonodavstvu i oblastima koje tretira. Proces analize, uz dodatne konsultacije I treninge je trajao deset mjeseci. Radna grupa je napravila prijedloge I preporuke na nivou politika kao I konkretnih praktinih koraka, uradila sektorsku analizu budeta na entiteskom, kantonalnom I opinskom/optinskom nivou, pripremila prijedlog koraka za gender anlizu na svakom nivou pripreme, donoenja I izvrenja budeta, na osnovu gender analiza pripremila prijedloge mogueg poboljanja cijelokupnog procesa budeta, da bi bio prilago en starnim potrebama gra ana I gra anki Bosne I Hercegovine. Pet osnovnih koraka za analizu budeta sa gender aspekta: opisati situaciju ena i mukaraca, djevojica i djeaka ( i drugih razliitih podgrupa ) u sektoru provjeriti da li je gender senzitivna politika ( zakoni, podzakonski akti, ... i njihova uskla enost sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH ) provjeriti da li je dovoljno sredstava odvojeno u budetu kako bi se implementirala gender senzitivna politika provjeriti da li su sredstva i potroena kako je planirano istraiti uticaj politika i trokova ( analiza efekata )

Instrumenati za provo enje gender analize budeta: procjena gender senzitivne politike ( kvalitativne i kvantitativne politike) analiza korisnika ( uti glas gra anina, postojei i potencijalni korisnici ) analiza pojave na osnovu gender razdvojenih javnih trokova ( kotanje pojedine usluge x broj datih usluga za i m ) analiza uticaja budeta u odnosu na vremensku distancu okvir za gender svjesne srednjorone ekonomske politike izjava o gender senzitivnom budetu

2.2 Priprema rada Radne grupe U toku 2004.god. Radna grupa je uspostavaljena na osnovu opsenih analiza koje su provedene u protekle etiri godine na podruju Bosne i Hercegovine, od strane timova gender centara, i koje su pokazale da postoji potreba studioznijih analiza u ovom podruju rada. U drugoj polovini 2004. godine Radna grupa je izvrila pripremu shematskih prikaza budetskog procesa na opinskom/optinskom nivou i entiteskim nivoima. Poetkom 2005. godine, Radnoj grupi su se prikljuili novi strunjaci i strunjakinje iz polja budetiranja, kao i strunjakinja iz podruja gender osjetljivog budetiranja

9

Radna grupa je pripremila listu dokumenata i propisanih obrazaca koji se odnose na proces pripreme budeta kao i naizvjetavanje o troenju budetskih sredstava, koje je trebalo izanalizirati sa gender toke gledita. lanovi i lanice radne grupe su rasporedili materijale i dokumente i dogovorili se da svaki preuzme odgovornost za gender analizu pojedinog dokumenta, kao i globalno sagledavanje g 2.3 Pregled gender institucionalnih mehanizama i drugih gender isntrumenata u Bosni I Hercegovini U Bosni i Hercegovini je u posljednjih pet godina, uz direktnu podrku Finske vlade kroz GEEP projekat podrana uspostava institucionalnih mehanizama za gender ravnopravnost , shema br. 1 Kao prvi gender meahnizmi uspostavljeni su gender centri u okviru entiteskih vlada. Ovi gneder centri su bili i ostali glavni pokretai svih aktivnosti na entiteskom nivou po pitanju ravnopravnsoti spolova. Dakle, od 2000. godine kada je uspostavljen gender centar Federacije Bosne i Hercegovine pa do 2005. godine kada je uspostavljena Agencija za ravnopravnost spolova na BH nivou, preduzete su mnoge aktivnosti na integriranju gender koncepta u sve segmente vladinih politika. Pored velikog broja aktivnosti neophodno je podvui vanost donoenja Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, pripremu CEDAW izvjetaja, pripremu dravnog plana akcije na osnovu Pekinke deklaracije kao i aktivnosti na implementaciji Zakona o ravnopravnosti spolova. Annex 1 - Shema institucionalnih mehanizama 2.4 Da li su budeti i koliko gender osjetljivi u BiH?

Na osnovu prezentiranog Radna grupa je dola do zakljuka da su Vlade na svim nivoima u Bosni i Hercegovini uinile prve korake ka gender senzitivnom budetiranju samom injenicom da su osnovale Agenciju za ravnopravnsot spolova i Gender centre iji se rad finansira iz njihovih budeta. Isto se odnosi na kompletan sistem institucionalnih mehanizama za gender pitanja u zakonodavnoj i izvrnoj vlasti Bosne i Hercegovine (shema 1). injenica je i da posao oko implementacije prvog Dravnog plana akcije po Pekinkoj deklaraciji treba da otpone po njegovim usvajanju, te po okonanju predvi ene procedure za njegovo stupanje na snagu e sigurno biti postavljeni zadaci pred institucije vlasti Bosne i Hercegovine koji e morati rezultirati gender senzitivnijim budetiranjem. injenica da je osnovana Agencija za ravnopravnost spolova BiH, i da se radi ubrzano, u suradnji sa Gender centrima, na impementaciji Projekta za implementaciju Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, tako e je rezultirala, izme u ostalog, donoenjem programa mjera radi postizanja jednakosti spolova u svim oblastima i na svim nivoima vlast, ija e realizacija zahtijevati i odre ena finansijska sredstva. No, sve to nije ni dovoljno niti odraava stvarne potrebe gra ana i gra anki, niti stvara stvarne uvijete da budet podri bri i svrsishodniji razvoj. 3 Nauene lekcije

Radna grupa je, da bi na praktinom primjeru pokazala to znai stvarni gender pristup pripremi, usvajanju i izvrenju budeta , kakvi su nedostaci zateenog stanja i da bi se dolo do poetnog saznanja ta bi trebalo raditi na modelu koji je provodiv u Bosni i Hercegovini, uradila analizu budeta na tri novoa vlasti u Federaciji BiH, u

10

oblastima rada, osnovne socijalne zatite i zatite obitelji sa djecom, zatite civilnih rtava rata i problematike raseljenih osoba i izbjeglica i gneder analizu cijelog budeta u jednoj optini.. 3.1 Instrumenti koji se koriste Zakon o ravnopravnosti spolova Zakon o proraunima / budetima Planovi i mjere izvrnih vlasti Gender mehanizmi Komisije u parlamentima/gender i resorne 3.2 Metodologija koja se koristi i pitanja koja se postavljaju Koritenjem instrumenata a prema datoj metodologiji putem nekoliko koraka porebno je proi kroz provjeru traei odgovore na pitanja: a. Analiza propisa Da li je politika gender senzitivna? (Istraujemo da li odgovorne slube, institucije i pojedinci imaju saznanja o Zakonu o ravnopravnosti spolova i da li je otpoela primjena?Da li su propisi koji ure uju odre ena prava usaglaeni sa odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova?) b. Analiza faktikog stanja odre enih oblasti -Da li su statistike i evidencije razvrstane po polovima, kako se vode? (Provjeravamo na bazi kojih evidencija organi uprave utvr uju potrebe za finansiranjem odre enih zakonskih prava, dali postoje odvojene statistike sa utvr enim specifinim potrebama za ene i mukarce) c. Analiza budeta Ima li dovoljno sredstava za realizaciju zakonskih prava i da li se namjenski troe? ( Da li planovi budeta sadre finansijska sredstva u dovoljnom obimu; da li ja plan zasnovan na strukturalnim podacima gender senzitivnim; da li planirana sredstva imaju posebne pozicije za programe koji popravljaju stanje gender ravnotee, kakva su obrazloenja kod predlaganja budeta?) Kako utiu politike i trokovi me usobno? ( Ovdje je bitno prepoznati poslovnu politiku budetskog korisnika, strikturu trokova uprave i stvarnih trokova vezano za aktivnosti i projekte prema krajnjim korisnicima, prioritete u izvravanju budeta, koliko je budet usmjeren na stvaranje balansa izme u zakonskih rjeenja, ekonomske moi , te da li gra ani- korisnici odre enog prava imaju mogunost utjecati na procese) d. Analiza izvjetaja o izvrenju budeta Da li postoji priblian trend izvrenja po svim planiranim pozicijama? (Ovdje posmatramo procente izvrenja i dinamiku u okviru budetske godine i prepoznajemo prioritetnu poslovnu politiku, a na osnovu trendova cijelog budeta) e. Analiza efekata izvravanja zakona i drugih akata

11

Da li se vre analize efekata zakona njihovom primjenom kroz budet ? (Ovdje se fokusiramo na kvalitativne analize, koji su indikatori za ocjenu mjerljivih efekata, koliko korisnici zakonskih prava imaju koristi u kom obimu, strukturi i 3. dinamici u namjeri da se ova analiza tipizira kao obavezna uz izvjetaje o radu i izvjetaje o izvrenju budeta). f. Analiza korisnika zakonskih prava (Provjeravamo da li se uopte vri analiza korisnika na koji nain se utvr uju specifine potrebe, za koje kategorije, istraivanje, koliko se usaglaavaju planovi i mjere organa uprave u odnosu na takve podatke o potrebama korisnika) Nakon ovakve analize mogue je utvrditi preporuke za usaglaavanje propisa, za specifine postupke i radnje koje e organ uprave, odnosno vlasti provoditi kod izvravanja zakona, koja su mjesta , kada i ko moe djelovati da bi se otpoelo sa praksom gender senzitivnih budeta, transparentnih budeta donesenih u partnerstvu vlasti i gra ana. 3.3 Primjeri Primjer br. 1 Analiza jendog segmenta na jednom nivou vlasti Ostvarivanje prava raseljenih osoba, prognanika, izbeglica, povratnika u FBiH u budetskoj godini 2004. 1. Propisi koji reguliu prava: 1.1 Zakon o raseljenim osobama, prognanicima i izbjeglicama, povratnicima u BiH i Izmjene i dopune (Sl. novine F BiH, br. 19/00, 42/00 i 27/00). 1.2 Zakon o raseljenim osobama, prognanicima i izbjeglicama, povratnicima u Kantonu Sarajevo (Sl.novine kantona Sarajevo, br.15/2001) Ovi propisi reguliu osnovna prava na smjetaj, prehranu, socijalnu i psiholoku podrku, zdravstvenu skrb, naobrazbu djece i omladine, podmirivanje drugih nunih ivotnih potreba. a. Analiza propisa Ne sadre direktnu diskriminaciju po spolovima. lan 21. Zakona o ravnopravnosti spolova nije ispotovan a vezano za planove, programe i mjere Propisi su tekstualno u mukom rodu, nisu neutralni Nema definisane obaveze kod formiranja komisija vezano za polnu zastupljenost

PREPORUKA: Propise treba usaglasiti sa odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova, jer je evidentno da je globalna politika gender senzitivna, ali da prilino sporo ide stvarno zaivljavanje Zakona o ravnopravnosti spolova. Potrebno stalno, kontinuirano informisanje, edukacija i promocija o vanim dostignuima, strunim zakljucima i unapre enje javnog mnijenja uopte po pitanjima aktivne primjene Zakona.

12

Primjer br. 2 Analiza jednog segmenta na vie nivoa vlasti Analiza stanja u oblasti izbjeglih i raseljenih osoba Stanje u BiH Oslanjajui se na podatke iz PRSP Strategije stanje je citiram: U odnosu na ukupan broj od 2,1 milion izbjeglih i raseljenih lica, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice procjenjuje da u F BiH jo uvijek boravi oko 283.900 raseljenih lica (35% sa teritorije F BiH i 65% iz RS). U RS boravi oko 248.300 raseljenih lica, a u Brko Distriktu BiH oko 23.500 raseljenih lica. Procjenjuje se da u inostranstvu ivi oko pola miliona izbjeglica iz BiH, me u kojima je oko 100.000. onih iji status nije trajno rijeen, pa je neophodno predvidjeti mogunost njihovog povratka. Prema UNHCR-u, jo uvijek postoji 29 kolektivnih centara, u kojima ivi 1.997. lica. U F BiH se nalazi 16 centara sa oko 1.219 lica, a u RS je u 13 centara smjeteno 778 lica /IZVOR: UNHCR program 2003./. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i UNHCR-a, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma do 30. septembra 2003. godine registrovano je ukupno 976.810 povrataka izbjeglica i raseljenih lica u BiH, od ega 436.883 izbjeglica i 539.927 raseljenih lica. Na podruje FBiH vratilo se 713.261 ili 73,o2% lica, na podruje RS 242.598 lica, odnosno 24,84 %, a u Brko Distrikt 20.951 ili 2,14 % izbjeglih ili raseljenih lica. Sa stanovita manjinskih povrataka, 2002.godina bila je najuspjenija od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, jer je od 107.909 registrovanih povrataka njih 102.111, a to je blizu 95%, kategorisano kao manjinski povraci. Povratak pripadnika manjinskih naroda u toku 2002. godine nadmaio je rezultate postignute u svim prethodnim godinama povratka. Baze podataka nisu dovoljno uvezane, sinhronizovane, razmjena informacija je nedovoljna pa je teko utv ivati realne prioritete za rjeavanje problema ove populacije. Nizak je stepen odrivog povratka, a povratnici imaju velike probleme osim zaposlenja u koritenju javnih usluga (kole, ambulante, penzije, socijalna pomo.) Broj devastiranih objekata i dinamika obnove su na nezadovoljavajuem nivou. Tu se dodaju problemi opadanja donacija, te potrebe za obnovom drugih jako skupih infrastrukturnih objekata Stanje u Kantonu Sarajevo Stanje utv uje Vlada i Skuptina na prijedlog Ministarstva za rad,socijalnu politiku, izbjegla i raseljena lica dokumentom Plan povratka u Kantom Sarajevo sa projekcijom povratka raseljenih lica iz Kantona Sarajevo na ostale prostore BiH za 2004.godinu i izvjetaj o realizaciji plana povratka u 2003.god. U ovom dokumentu prije svega se obra uju pitanja povratka u prijeratni dom, odnosno implementacija Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Poslovna aktivnost je usmjerena na vo enje statistika o povratku, obnovi oteenih stambenih jedinica, te interresornom radu na obezbje enju finansijskih sredstava za rjeavanje pitanja povratka.Prema podacima koji se vode u 2003. zakljuno sa 31.12. u Kantonu Sarajevo registrovano je 39.527 lica sa priznatim statusom raseljenog lica.. od ega 31.618 raseljenih lica- prognanika

-

-

-

-

-

-

-

13

-

iz BiH entiteta RS, 952 raseljenih lica iz drugih kantona FBIH, 136 iz Brko Distrikta BiH i 6821 interno raseljenih lica.. Podaci su razvrstani po opinama trenutnog boravka., te po prijavama za povratak na predratno prebivalite. Iz Kantona Sarajevo u 2003. god na ostale prostore BiH registrovan je povratak ukupno 2.338 porodica. Komparativni podaci se upore uju po godinama i lokalitetima povratka, te po nacionalnoj pripadnosti. .Od pomenutog broja 2.193 porodice su evidentirane kao povratnici u RS to je 73 % od plana za tekuu godinu. Generalno gledajui plan povratka u 2003. godini je imao dobru realizaciju jer je od 8.000 porodica vratilo se 7.665 ili 95,8%. Stanje u Opini Centar Sarajevo Prema podacima nedlene opinske slube sa stanjem 31.12.2003.: Na podruje opine je vraeno 7.310 lica iz kategorije izbjeglih i raseljenih o Dejtonskog mirovnog sporazumaevidentirano je 2.140 prijava za dobrovoljni povratak 4.043 lica su evidentirana na bazi rjeenja o priznatom statusu izbjeglog i raseljenog lica sa boravitem na podruju Opine Centar U toku 2003. godine pomo iz bu eta je bila usmjerena ka obnovi domova interno raseljenih lica, manjinskim povracima, alternativni smjetaj i pomoi porodicama u stanju socijalne potrebe. Za 139 porodica iz kategorije izbjeglih i raseljenih je dobilo donacije opine za kuu ili stan, a 465 porodica je rijeilo pravo na povrat imovine primjenom imovinskih zakona. Na bazi ovog stanja planirana su sredstva za 2004.god. Analiza budeta

-

-

-

-

-

-

Odgovor vlasti u planovima budeta vezano za zakonske obaveze postoji kod svih nivoa vlasti. Od 6 utvr enih prava uglavnom se obezbje uje implementacija prava na dom i sporadino pravo na dodatnu prehranu i zdravstvenu zatitu. Na nivou F BiH u budetu za 2004. godinu planirano je ukupno 29.152.000., i to za ukop-Srebrenica u povodu godinjice stradanja 220.000, 750.000.KM za pomo povratku u Srebrenicu i 28.182.000 KM za transfere za raseljena lica i izbjeglice koji se usmjeravaju prema kantonima,.Detaljniji planovi rasporeda nisu dostupni kroz objavljeni budet, ali se mogu provjeriti kod nadlenog federalnog ministarstva.Ukupan budet FBiH je 1.250.000.000 KM. Na drugim srodnim pozicijama postoje predvi ena sredstva dodatna za ugroene porodice 500.000 KM, planirana su znaajna sredstva za uee u projektima obnove infrastrukture sa me unarodnim organizacijama (9.900.000 KM). Za realizaciju odluka Doma za ljudska prava planirano je 1.000.000 KM. Ova sredstva su direktno ili indirektno vezana za rjeavanje prava na dom i prava na povratak. Na nivou Kantona Sarajevo za ostvarivanje zakonskih prava u budetu za 2004. godinu planirano je3.200.000. KM za raseljena lica i izbjeglice Posebno je izdvojen plan 200.000. KM za rekonstrukciju zapoetih objekata i 100.000 KM za pomo povratnicima u Sarajevo sa podruja grada. Ovaj plan je zasnovan na dokumentu Plan povratka..., kao i tekuim problemima rjeavanja rekonstrukcije, alternativnog smjetaja, paketa za prehranu, za odrvi povratak i cijeli spektar razliitih vidova pomoi prema stratekim podrujima povratka. Ukupan budet Kantona Sarajevo je za 2004. godinu 489.505.014 KM a od tog iznosa za sve potrebe Ministarstva za rad i socijalnu politiku, izbjegla i raseljena lica 61.296.000 KM.

14

-

-

Na nivou Opine Centar Sarajevo u budetu za 2004. godinu od ukupnog budeta u visini od 25.346.170 KM (kasnije rebalansiran) predvi eno je 957.798 KM za obnovu i rekonstrukciju kua i stanova ( posebno za interno raseljena lica, povratnike manjinske, a za alternativni smjetaj 20.000 KM, kao i 50.000 KM za porodice u stanju soc. potrebe. Evidentno je da svi nivoi vlasti planiraju sredstva u budetima za implementaciju prava na osnovu Zakona koji se tiu izbjeglih i raseljenih lica .Me utim obzirom da svi planiraju na bazi statistika koje nisu gender senzitivne, tako je nemogue suditi o gender senzibilnosti budeta. Analiza izvrenja budeta

-

-

-

-

-

Stepen izvrenja je razliit. Na nivou F BiH je nii stepen od ostalih pozicija ak tri puta. Tako je izvrenje budeta za prvih 10 mjeseci 2004. god jeste 949.097.000 KMili 75 %, a za kategorije izbjeglih i raseljenih je izvreno ukupno 7.424.685 KM ili 4 puta manje od plana. Na nivou Kantona Sarajevo je vrlo nisko (16,18 %) za period I-VI mjesec 2004. godine pored injenice da je uglavnom dobra realizcija Budeta, ure enog trezorskog poslovanja Izvrenje cijelog budeta za prvih 6 mjeseci 2004. godine je bilo 232.283.022 KM. Izvrenje plana za izbjegla i raseljena lica 517.715. KM ili 16,18 % od plana ove pozicije.. Ne postoje specifina istraivanja i specifini gender senzibilni projekti od strane institucija. Izuzetak je u Kantonu Sarajevo gdje se vri odvojeno planiranje smjetaja samohranih majki, te ima naznaka o posebnom pristupu pomoi enama raseljenim licima u rekonstrukciji vlastitog doma, te partnerstvo u projektima borbe protiv nasilja nad enama. U Izvjetaju o ostvarenju Plana povratka u Kanton Sarjaevo izbjeglih i raseljenih lica statistike nisu gender senzibilne, Baze podataka se odnose na ukupnu populaciju. Nizak je nivo gender senzibilnosti izvrnih organa vlasti.. Nedostaju programi i mjere pretpostavljeni Zakonom o ravnopravnosti spolova. Analiza efekata izvravanja zakona i drugih akata Vre se analize kvantitativnih efekata sa aspekta smanjivanja kapaciteta i obima izdvajanja drave za populaciju izbjeglih i raseljenih lica i u smislu provedbe Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma. Naroito su vane analize u Kantonu Sarajevo koje za potrebe Vlade radi nadleno ministarsto- /vidi Plan povratka sa izvjetajem/ Me utim i ovdje nema gender senzitivnih analiza. Analiza korisnika zakonskih prava Nema podataka o strukturalnim analizama korisnika i to jeste najvei problem za primjenu Zakona o ravnopravnosti polova u svakoj pa i u ovoj oblasti. Preporuke 1. Ukljuivanje komisija za ravnopravnost spolova u izradu budeta paralelno sa komisijom za budet. 2. Ukljuivanje gender radnih tijela pri izvrnim organima (ministarstva, slube) u svi fazama izrade budeta. 3. Izrada uputstva Ministra finansija sa oficijelnim smjernicama budetskim korisnicima vezano za implementaciju Zakona o

15

ravnopravnosti spolova i konkretno djelovanje odgovarajueg budetskog korisnika u vezi Plana i Izvjetaja. posebnih programa. 4. Obezbijediti odvojene evidencije korisnika u Ministarstvima i Slubama po spolnoj strukturi. 5. Obezbijediti izjavu o gender senzibilnom budetu 6. Usaglasiti sve srodne propise vezano Za Zakon o ravnopravnosti spolova,te preistiti tekstove akata da jeziki budu gender neutralni. 7. Istraivati i koristiti rezultate istraivanja specifinih potreba korisnika prava po spolnoj strukturi. 8. Uiniti vie na transparentnosti donoenja i izvravanja budeta svake institucije uz dalju promociju i informisanje o znaaju Zakona o ravnopravnosti spolova. Annex 2: Pregled podataka za analizu

Primjer br. 3 Gender analiza budeta i zakonskih propisa u Federaciji BiH, kantonu Sarajevo i opini Centar u dijelu koji se odnosi na oblast socijalne zatite i zatite porodica sa djecom Pregled stanja Zakon o ravnopravnosti spolova utvr uje definiciju diskriminacije po osnovu spola kao svako pravno ili faktiko, direktno ili indirektno razlikovanje, privilegiranje, iskljuivanje ili ograniavanje zasnovano na spolu zbog kojeg se pojedinkama-pojedincima oteava, negira priznanje, uivanje ili ostvarivanje ljudskih prava i sloboda u politikom, obrazovnom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, sportskom, gra anskom i svakom drugom podruju javnog ivota. Diskriminacija moe biti direktna i indirektna. Direktna diskriminacija po osnovu spola postoji kada je osoba tretirana nepovoljnije u odnosu na drugu osobu, u istoj ili slinoj situaciji, a na osnovu spola. Indirektna diskriminacija po osnovu spola postoji kada prividno neutralna pravna norma, kriteij ili praksa jednaka za sve, dovede u nepovoljan poloaj osobu jednog spola u pore enju sa osobama drugog spola. (lan 3. Zakona o ravnopravnosti spolova). Gender analiza i planiranje identifikuju razlike i neravnopravan poloaj izme u ena i mukaraca i to su sredstva za identificiranje razliitih uloga i potreba ena i mukaraca koja se koriste pri izradi i implementaciji konkretnih mjera za promoviranje jednakih mogunosti i prava i za mukarce i za ene. Planiranje i procjena budeta su esto ogranieni sa ve preuzetim obavezama i postojeim aktivnostima to ima znaajan utjecaj na smanjenje mogunosti za promjene. Pregled i evaluacija moraju biti povratna informacija za bolju pripremu i planiranje budeta za naredni period. Veze izme u razliitih faza ciklus budeta su esto slabe a budeti mogu biti povezani sa viegodinjim planiranjem potronje. Socijalna zatita je organizovana djelatnost u Federaciji, usmjerena na osiguranje socijalne sigurnosti njenih gra ana i njihovih porodica u stanju socijalne potrebe.

16

Socijalnom potrebom smatra se trajno ili privremeno stanje u kome se nalazi gra anin ili porodica. Strategija socijalnog razvoja modernih drava zasniva se na kontrolisanim mogunostima politikog, ekonomskog i socijalnog razvoja. Strategija razvoja socijalne sigurnosti u Federaciji koja obuhvata dijelove socijalne politike kao to su (socijalna zatita, zatita porodice sa djecom i dr.) koje imaju cilj obezbje enje ivotnih uslova za dostojanstven i sveobuhvatan razvoj linosti. Bosna i Hercegovina a posebno Federacija troi manje za socijalno zbrinjavanje ugroenog stanovnitva nego ijedna zemlja u regionu to je teko opravdati u zemlji sa takvim nivoom socijalnih potreba. Tako npr. prema podacima svjetske banke izdvajanje za socijalnu i djeju zatitu iz bruto domaeg proizvoda u Federaciji je 0,7%, u RS 1,1%, u Hrvatskoj 1,9 % itd. Osnovne karakteristike socijalne zatite su: Materijalna ugroenost veine stanovnitva i stalno pogoranje socijalnih problema, odnosno poveanje broja ljudi koji trae socijalnu pomo; neostvarivanje zakonom utvr enih socijalnih prava, kao i slaba uvezanost nosilaca socijalne zatite na optinskim i kantonalnim nivoima; Mogunost federalnih vlasti da pomognu kantonima u ovoj oblasti su ograniene jer je nadlenost za provo enje socijalne i djeje zatite u iskljuivoj nadlenosti kantona, odnosno optinskih organa; Nedostatak evidencije i praenja, to bi omoguilo pravovremeno otkrivanje potreba stanovnitva i pruanje zatite. Neuskla enosti propisa iz ove oblasti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH.

-

-

-

-

ANALIZA PRAVNIH IZVORA Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite obitelji sa djecom objavljen je u Slubenim novinama Federacije BiH, broj 36/99. Zakon o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom objavljen je u Slubenim novinama Kantona Sarajevo, broj 16/02 i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom objavljen u Slubenim novinama Kantona Sarajevo, broj 8/03 Uredbom o visini koeficijenta za obraun prosjene neto plae ostvarene u Kantonu Sarajevo u prethodnoj kalendarskoj godini koja slui kao osnov za utvr ivanje novanih i drugih materijalnih davanja po Zakonu o socijalnoj

17

zatiti, civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj 10/03) Naredbom o iznosima po Zakonu o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom, Slubene novine Kantona Sarajevo, broj 12/03 i Naredbom o izmjeni Naredbe o iznosima po Zakonu o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom, Slubene novine Kantona Sarajevo, broj 14/04, Uputstvo o primjeni Zakona o socijalnoj zatiti, zatiti civilnih rtava rata i zatiti porodice sa djecom, Slubene novine Kantona Sarajevo, broj 16/02,8/03 i 12/03 Uredbom o subvencioniranju trokova boravka djece u predkolskim ustanovama na podruju Kantona Sarajevo, Slubene novine Kantona Sarajevo, broj 16/01, Odluka o davanju saglasnosti upravnom odboru Javne ustanove za predkolsko vaspitanje i obrazovanje Djeca Sarajeva na visinu cijene za cjelodnevni boravak djece, Slubene novine Kantona Sarajevo, broj 14/04 Analizirajui tekst navedenih zakona F BiH i Kantona Sarajevo,kao i odluka i uredbi sa Gender aspekta moe se konstatovati slijedee: Zakoni nisu definisali vo enje evidencija, podataka razvrstanih po spolovima; U oblasti socijalne zatite i zatite porodice sa djecom kroz navedene zakone moe se konstatovati da nema direktne diskriminacije na spolnoj osnovi, kao ni da je u definisanju iste posebno vo eno rauna o uspostavljanju Gender politike u ovoj oblasti; Sve razmatrane zakone potrebno je u potpunosti uskladiti sa odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, a nain izraavanja u zakonima prilagoditi Gender jednakosti.

-

Napomena: Krovni zakonski propisi moraju biti u skladu sa odredbama lana 11,15 i 21 Zakona o ravnopravnosti spolova,tj. osigurati da akti koje donose i mehanizmi koji se odnose na pristup i koritenje socijalne zatite nisu diskriminirajui na temelju spola bilo izravno ili neposredno.

OSTVARIVANJE PRAVA SOCIJALNE POMOI I ZATITE PORODICE SA DJECOM U FEDERACIJI BIH BUDETSKA 2004. GODINA

PROPIS Zakon o osnovama socijalne zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom (Slubene novine F BiH, broj 36/99) Budet Federacije BiH za 2004. godinu (Slubene novine F BiH, 17/04)

18

Prava iz socijalne zatite su: novana i druga materijalna pomo; osposobljavanje za ivot i rad; smjetaj u drugu porodicu; smjetaj u ustanove socijalne zatite; i kuna njega i pomo u kui.

Prava zatite porodice sa djecom su: dodatak za djecu; naknada umjesto plae eni-majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoe, poro aja i njege djeteta; novana naknada za vrijeme trudnoe i poro aja ene-majke koja nije u radnom odnosu; jednokratna naknada za opremu novoro enog djeteta; naknada u prehrani djeteta do est mjeseci i dodatna ishrana za majke dojilje; i smjetaj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama predkolskog odgoja.

BUDETSKA SREDSTVA Budet Federacije za 2004. godinu iznosi 1.250.000,000,00 KM. Ukupno ostvareni prihodi, primici i financiranja federalnog Budeta za prvih deset mjeseci iznose 949.097.216,88 KM. Ukupni obraunati rashodi za deset mjeseci ove godine iznose 881,5 milijuna KM. Ukupno plaeni rashodi iznose 843,0 milijuna KM, od toga za Socijalnu skrb i blagostanje izdvojeno je 220.966.757,85 KM (uz napomenu da ova stavka nije detaljno razra ena ve je iznos dat generalno). NAPOMENA: Ovim Zakonom, za finansiranje socijalne zatite i zatite porodice sa djecom predvi eno su sredstva iz Budeta kantona i Budeta opina. Mogunost federalnih vlasti da pomognu kantonima u ovoj oblasti su ograniene jer je nadlenost za provo enje socijalne i djeije zatite u iskljuivoj nadlenosti kantona, odnosno opinskih organa. OSTVARIVANJE PRAVA SOCIJALNE BUDETSKA 2004. GODINA ZATITE U KANTONU SARAJEVO-

Federalnim zakonom o socijalnoj zatiti i zatiti porodice sa djecom (Sl. novine F BiH, broj 36/99) propisano je da se iznosi se iznosi novanih i drugih davanja, uvjeti i postupak za ostvarivanje tih prava i njihovo koritenje (l. 19) utvr uju propisima Kantona a u skladu sa raspoloivim budetskim sredstvima.

Zakon o socijalnoj zatiti i zatiti porodice sa djecom (Slubene novine Kantona, broj 16/02 i 8/03).

19

Prava iz socijalne zatite su: stalna novana pomo; novana naknada za pomo i njegu od strane druge osobe; druge materijalne pomoi; osposobljavanje za ivot i rad; smjetaj u drugu porodicu; smjetaj u ustanovu socijalne zatite; i kuna njega i pomo u kui.

Budet Kantona za 2004. godinu iznosi 489.505.014 KM. Za prvih est mjeseci utroeno je 222.383.868 KM to iznosi 45,43%. Kantonalno ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice u 2004. godini raspolae 61.254.000 KM. Za prvih est mjeseci utroeno je 28.455.195 KM to iznosi 46,45%, a za oblast socijalne zatite planirana sredstva iznose 15.510.000 KM. Za est mjeseci utroeno je 7.373.955 KM to iznosi 47,85%.

20

ANALIZA KORISNIKA SARAJEVO

IZ

OBLASTI

SOCIJALNE

ZATITE

NA

KANTONU

Pregled materijalnih davanja za period od 01.01.2004. do 30.06.2004. godine SPOL OBLICI POMOI BROJ KORISNIKA 716 ISPLAENA SREDSTVA 742.285 KM 3,623.941 KM M / / / /

Stalna novana pomo

Naknada za pomo i njegu od 120 strane drugog lica Druga pomo (jednokratna 2.631 novana pomo i izuzetna novana pomo) Osposobljavanje za ivot i rad Smjetaj u drugu porodicu 373 70

247.527 KM

/

/

252.510 KM 144.155 KM 2,042.462 KM

/ / /

/ / /

Smjetaj u ustanovu socijalne djeca- 240 zatite odrasli-505 UKUPNO: 4.655

7,052.88

U evidenciji korisnika iz oblasti socijalne zatite na Kantonu Sarajevo nedostaje broj primljenih zahtjeva i klasifikacija prema spolu tako da se ne moe ni konstatovati da li su izdvojena sredstva dovoljna za sve oblike pomoi (posebne potrebe za ene,odnosno za mukarce) i korisnike koji su podnijeli zahtjev.

M

UKUPNO

Materijalno neobezbije ena i za rad nesposobna lica 651 1043 1694 Lica sa drutveno negativnim ponaanjem 115 9 124

Iz slubene evidencije nije se moglo konstatovati koliko je izdvojeno sredstava za ove dvije kategorije korisnika pomoi, kao ni to, koliko je ukupno primljeno zahtjeva sa terena. Potrebno je uspostaviti bazu podataka za praenje broja korisnika kao i utvr ivanje stvarnog stanja kako bi se mogla planirati sredstva prema tano utvr enom broju lica (posebne potrebe za ene kao i mukarce) kojima je potrebna pomo i eventualno otvaranje ustanova za smjetaj ovih lica.

21

OSTVARENA PRAVA INVALIDITETOM

IZ

SOCIJALNE

ZATITE

ODRASLIH

LICA

SA

SPOL OBLICI POMOI Stalna novana pomo M 10 13 394

SREDSTVA M

KM

1.140 55.233

1.368 55.627

Novane naknade za pomo i 381 njegu od strane drugog lica Jednokratna novana pomo Povremena novana pomo Druge materijalne pomoi / / 193

2 / 156 8

/ / 22.002 3.150

228 / 17.784 1.200

Osposobljavanje za ivot i 12 rad Smjetaj u drugu porodicu Smjetaj u socijalne zatite /

/ 64

/ 30.177

/ 30.171

ustanove 63

Kuna njega i pomo u kui UKUPNO:

/ 659

/ 637

/ 111.702

/ 106.378

Nedostaje evidencija o ukupnom broju primljenih zahtjeva kako bi se mogao utvrditi taan broj odraslih lica sa invaliditetom i prema tome planirati sredstva za ove oblike pomoi,vodei rauna o specifinim potrebama za ene invalide,odnosno mukarce invalide.

PREGLED NASILJA U PORODICI OBLICI NASILJA FIZIKO NASILJE EMOCIONALNO NASILJE SEKSUALNO NASILJE DRUGI OBLICI NASILJA UKUPNO: SPOL M 26 57 0 4 87 SPOL 123 144 5 19 291 UKUPNO 149 201 5 23 378

Nedostaje broj primljenih zahtjeva kao i materijalna sredstva izdvojena za spreavanje ovih oblika nasilja i eventualno otvaranje ustanova za smjetaj lica koja ispoljavaju nasilniko ponaanje. PREGLED DJECE BEZ RODITELJSKOG STARANJA DJECA BEZ RODITELJSKOG STARANJA DJECA BEZ OBA RODITELJA SPOL M 87 SPOL 58 UKUPNO 145

22

DJECA BEZ RODITELJSKOG STARANJA DJECA NEPOZNATIH RODITELJA NAPUTENI OD STRANE RODITELJA RODITELJI LIENI RODITELJSKIH PRAVA RODITELJI SPRIJEENI DA VRE RODITELJSKU DUNOST UKUPNO:

SPOL M 6 67 6 41 207

SPOL 4 64 1 34 161

UKUPNO 10 131 7 75 368

U evidenciji nedostaje broj primljenih zahtjeva kao i ukupna sredstva koja su izdvojena za pomo ovoj kategoriji lica. PREGLED ODGOJNO ZANEMARENE I ZAPUTENE DJECE I DJECE IJI JE RAZVOJ OMETEN PORODINIM PRILIKAMA DJECA IJI JE RAZVOJ OMETEN PORODINIM PRILIKAMA ODGOJNO ZANEMARENA DJECA ODGOJNO ZAPUTENA DJECA DJECA OMETENA U RAZVOJU ZBOG NESRE ENIH ODNOSA DJECA OMETENA U RAZVOJU ZBOG MATERIJALNIH I DRUGIH RAZLOGA UKUPNO: SPOL M 82 209 138 105 534 SPOL 54 27 108 82 271 UKUPNO 136 236 246 187 805

Nedostaje evidencija primljenih zahtjeva kao i materijalna sredstva koja su izdvojena za ovu kategoriju djece.

PREGLED OSTVARENIH INVALIDITETOM

PRAVA

IZ

SOCIJALNE

ZATITE

DJECE

SA

SPOL OBLICI POMOI Stalna novana pomo Druge materijalne pomoi Osposobljavanje za ivot i rad Smjetaj u drugu porodicu M 83 87 / / 15 23 / / 14 Smjetaj u ustanove socijalne 32 zatite / Kuna njega i pomo u kui UKUPNO: / 112 142

SREDSTVA M 12.825 / 3.450 / 14.849

KM 14.093 / 2.250 / 6.706

/ 31.124

/ 23.049

23

Potrebno je upotpuniti evidenciju sa brojem primljenih zahtjeva i ukupnim materijalnim sredstvima koja su izdvojena za ove oblike pomoi. Tako er je potrebno uspostaviti bazu podataka s ciljem utvr ivanja stvarnog stanja na prostoru Kantona Sarajevo radi identifikacije ukupnog broja djece sa invaliditetom. PREGLED ODRASLIH KORISNIKA SOCIJALNE ZATITE Od 1.378 starih lica bez porodinog staranja, 922 su osobe enskog spola a 456 su osobe mukog spola. U evidenciji nedostaju podaci o ukupnom broju podnesenih zahtjeva kao i izdvojenim sredstvima za ovu kategoriju ugroenih lica. Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH, u poglavlju VI Socijalna zatita u lanu 11. propisano je da svi imaju jednaka prava na socijalnu zatitu bez obzira na spol. Zabranjena je diskriminacija na osnovu spola u uivanju svih oblika socijalnih prava utvr enih vaeim zakonima, a posebno u sluajevima: - podnoenja zahtjeva za ostvarivaje bilo kojeg prava iz oblasti socijalne zatite; - postupka utvr ivanja i naina koritenja socijalnih prava i utvr enih beneficija; - prestanka uivanja utvr enih prava. A u lanu 12. istog poglavlja propisano je da nadlene vlasti e osigurati da zakoni i drugi akti, te mehanizmi koji se odnose na pristup i koritenje socijalne zatite nisu diskriminirajui po osnovu spola, bilo direktno ili indirektno. Istim Zakonom, u poglavlju XII Statistike evidencije u lanu 18. propisuje da svi statistiki podaci i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obra uju u dravnim organima na svim nivoima, javnim slubama i ustanovama, dravnim i privatnim preduzeima i ostalim subjektima moraju biti prikazani po spolu. Statistiki podaci i informacije, koji se prikupljaju, evidentiraju i obra uju, u skladu sa stavom 1. ovog lana moraju biti sastavni dio statistike evidencije i dostupni javnosti. Odredbama lana 21, poglavlje XV Obaveze vlasti utvr eno je da nadleni organi vlasti e na svim nivoima preduzeti sve odgovarajue i potrebne mjere radi provo enja odredbi propisanih ovim Zakonom po oblastima, ukljuujui, ali ne ograniavajui se na: - donoenje programa mjera radi postizanja jednakosti spolova u svim oblastima i na svim nivoima vlasti; - donoenje novih, ili izmjenu postojeih zakona radi uskla ivanja s odredbama ovog Zakona; - osigurati sudsku zatitu, kako gra ansku, tako i krivinu, u svim sluajevima povrede odredbi ovog Zakona; - osigurati vo enje statistikih podataka razvrstanih po spolu u svim privrednim subjektima, privatnim i dravnim preduzeima, dravnim i javnim organizacijama i institucijama kao i pristup ovim informacijama.

24

U cilju ujednaavanja i djelotvornije mree socijalne sigurnosti za najsiromanije i najugroenije potrebno je donijeti odluku o minimalnom jedinstvenom iznosu materijalne pomoi u Federaciji sa kriterijima za dodjelu. Jaanje statistike u ovoj oblasti mogue je postii usvajanjem Pravilnika o sadraju, obavezi i nainu vo enja jedinstvene matine evidencije korisnika prava socijalne zatite u Federaciji. U sistemu socijalne zatite potrebno je jaanje lokalnih zajednica putem Centara za socijalni rad, veim ulaganjem u razvoj lokalnih slubi, edukacijom kadrova, usvajanjem normativa i standarda u radu, vrenjem stalne revizije korisnika u saradnji sa lokalnom zajednicom. Reformisati organizaciju ustanova socijalne zatite i razvijati alternativne oblike zbrinjavanja u cilju efikasnijeg i aktivnijeg djelovanja institucija socijalne zatite. Uspostaviti novu bazu podataka za praenje korisnika socijalne zatite sa ciljem utvr ivanja stvarnog stanja socijalne ugroenosti stanovnitva i uspostave nove socioekonomske statistike na prostoru Federacije u cilju racinalizacije i vee efikasnosti sistema socijalne zatite. Osigurati da informacije o korisnicima budu dostupne na jednom mjestu to e ojaati statistiku i sposobnost definisanja odgovarajuih politika. Kontinuirano vriti reviziju postojeih korisnika socijalne zatite ime bi se postigla vea efikasnost i racionalizacija funkcionisanja sistema. Uspostaviti veu uvezanost socijalne zatite sa zdravstvenom zatitom, obrazovanjem, pravosu em, lokalnom policijom i finansijskim sektorom u cilju efikasnijeg djelovanja. Potrebno je obezbijediti socijalne i djeje zatite poboljanje materijalnog poloaja korisnika

OSTVARIVANJE PRAVA ZATITE PORODICE SARAJEVO-BUDETSKA 2004. GODINA

SA

DJECOM

U

KANTONU

Federalnim zakonom o socijalnoj zatiti i zatiti porodice sa djecom (Sl. novine F BiH, broj 36/99) propisano je da se iznosi novanih i drugih davanja, uvjeti i postupak za ostvarivanje tih prava i njihovo koritenje (l. 19) utvr uju propisima Kantona a u skladu sa raspoloivim budetskim sredstvima.

Zakon o socijalnoj zatiti i zatiti porodice sa djecom (Slubene novine Kantona, broj 16/02 i 8/03). Prava zatite porodice sa djecom su: dodatak za djecu;

25

-

naknada umjesto plae eni-majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoe, poro aja i njege djeteta; novana naknada za vrijeme trudnoe i poro aja ene-majke koja nije u radnom odnosu; jednokratna naknada za opremu novoro enog djeteta; naknada u prehrani djeteta do est mjeseci i dodatna ishrana za majke dojilje; i smjetaj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama predkolskog odgoja.

Budet Kantona za 2004. godinu iznosi 489.505.014 KM. Za prvih est mjeseci utroeno je 222.383.868 KM to iznosi 45,43%. Kantonalno ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice u 2004. godini raspolae 61.254.000 KM. Za prvih est mjeseci utroeno je 28.455.195 KM to iznosi 46,45%, a za oblast zatite porodice sa djecom planirana sredstva iznose 25.650 KM. Za est mjeseci utroeno je 12.217.942 KM to iznosi 47,63 %.

ANALIZA KORISNIKA IZ OBLASTI ZATITE PORODICE SA DJECOM NA KANTONU SARAJEVO PREGLED GODINE BROJA KORISNIKA ZA PERIOD OD 01.01.2004.-30.06.2004.

PORODICE KORISNICI DJEIJEG DODATKA- 18.320 KORISNIKA DJECA KORISNIKA DJEIJEG DODATKA U IZNOSU OD 28 KM- 19.013 DJECA KORISNIKA UVEANOG DJEIJEG DODATKA U IZNOSU OD 42 KM13.205

UKUPAN BROJ DJECE KORISNIKA DJEIJEG DODATKA -32.218 KORISNICI ZDRAVSTVENE ZATITE ZA DJECU KOJA PRIMAJU DJEIJI DODATAK U IZNOSU OD 20 KM- 240 KORISNICI NAKNADE PLAE ENI-MAJCI U RADNOM ODNOSU U IZNOSU OD 342 KM 1.035 KORISNICE NOVAANE POMOI ENI-MAJCI KOJA NIJE U RADNOM ODNOSU U IZNOSU OD 114 KM 1.817 JEDNOKRATNU POMO ZA OPREMU NOVORO ENOG DJETETA- 90 KORISNIKA KORISNICI DODATNE ISHRANE ZA MEJKE ILI PREHRANA ZA DIJETE U IZNOSU OD 46 KM 484 KORISNIKA KORISNICI SUBVENCIJE TROKOVA BORAVKA DJECE U PREDKOLSKIM USTANOVAMA 350

26

PREGLED REALIZOVANIH SREDSTAVA PO OSNOVU ZATITE PORODICE SA DJECOM ZA PERIOD 01.01.2004. DO 30.06.2004. GODINE

REALIZOVANA SREDSTVA ZA ZATITU PORODICE SA DJECOM-2,030.791 KM. OD TOGA ZA POMO MAJKAMA ILI DODATNA HRANA-24.001 KM SUBVENCIJA OBDANITA-34.397 KM. OSNOVNI DJEIJI DODATAK U IZNOSU OD 28 KM IZNOSI 537.110 KM. UVEANI DJEIJI DODATAK U IZNOSU OD 42 KM IZNOSI 559.986 KM. REALIZOVANA SREDSTVA ZA DJEIJI DODATAK-1.097.096 REALIZOVANA SREDSTVA ZA ZDAVSTVENU ZATITU-6.940 KM REALIZOVANA SREDSTVA ZA NAKNADU PLAE ENI-MAJCI U RADNOM ODNOSU 661.429 REALIZOVANA SREDSTVA ZA NOVANU POMO ENI-MAJCI KOJA RADNOM ODNOSU 228.681 REALIZOVANA SREDSTVA ZA NOVORO ENOG DJETETA 18.308 JEDNOKRATNU POMO ZA NIJE U

OPREMU

U evidenciji koja se vodi u oblasti zatite porodice sa djecom nedostaje broj primljenih zahtjeva, ukupan broj korisnika i broj korisnika prema spolu. Potrebno je uspostaviti bazu podataka za praenje korisnika djeje zatite kao i stalno praenje stvarnog stanja ugroenosti porodice i djece. Napomena: Polazei od velikog znaaja porodice i vaspitanja djece jedan od ciljeva strategije jeste uspostavljanje, dalje razvijanje i unapre ivanje sistema zatite porodice sa djecom. Ovaj cilj treba se postii obezbje enjem realno ostvarivih oblika zatite, odnosno osnovnih prava porodice sa djecom. Najznaajniji oblici zatite porodice sa djecom u F BiH utvr eni su federalnim i kantonalnim zakonskim propisima: - Dodatak na djecu-ostvaruje se samo na podruju Kantona Sarajevo, ostali Kantoni ne isplauju sredstva za dodatak na djecu; - Naknada umjesto plate eni-majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi njege djeteta, i novana naknada eni-majci koja nije u radnom odnosu.

Preporuke U ovoj oblasti potrebno je : - razvijati i snano podravati alternativne oblike zbrinjavanja, prije svega smjetaj u hraniteljske porodice, dnevne i poludnevne centre, kao humaniji i jeftiniji oblik zbrinjavanja djece bez roditeljskog

27

staranja i djece sa posebnim potrebama u odnosu na institucionalno zbrinjavanje; u F BiH, u vezi sa poboljanjem zatite djeteta nuno je izmijeniti slijedee zakone: Zakon o izmjenama i dopunama Krivinog zakona F BiH, izvriti izmjenu Zakona o pripadnosti javnih prihoda i finansiranju Federacije BiH, izvriti izmjene federalnog i kantonalnih zakona o unutranjim poslovima, kako bi se uspostavio sistem adekvatne socijalne zatite djece i definisao status djeije zatite u razliitim sektorima, osiguralo finansiranje sistema, unaprijedio kazneni sistem za krenje prava djeteta i porodice, kao i omoguilo kolovanje i zdravstveno zbrinjavanje invalidne djece; uspostaviti bazu podataka za praenje korisnika djeije zatite u F BiH, prema evropskim standardima uz stalno praenje ugroenosti porodice i djece ime bi se postigla racionalizacija i vea efikasnost sistema djeije zatite i dostupnost informacija o korisnicima na jednom mjestu, to jaa statistiku i kapacitet za definisanje odgovarajuih politika; definisati porodinu politiku da se unaprijedi kvalitet ivota u porodici kao osnovnoj jedinici drutva, a najznaajnije mjere su djeiji dodatak, poreske olakice, plaeni porodiljski i roditeljski dopusti i porodine usluge u cilju afirmacije porodice kao primarnog nosioca djeije zatite;

-

-

OSTVARIVANJE PRAVA SOCIJALNE ZATITE U OPINI CENTAR SARAJEVOBUDETSKA 2004. GODINA U Budetu Opine Centar za 2004. godinu za oblast socijalne zatite izdvojeno je 180.000 KM. Od toga za uine uenika osnovnih kola u statusu socijalne potrebe planirano je 100.000 KM. Za period od 01.01. do 30.06.2004. godine utroeno je 50.473 KM to ini 50,47 %, i to za svih 845 djece za koje je kola podnijela zahtjeve. Od ovih 845 djece, 396 je enskog spola a 449 mukog spola. Za jednokratnu novanu pomo u Budetu je planirano 60.000 KM. Za prvih est mjeseci utroeno je 36.003 KM to ini 60% za 173 osobe, od kojih su 66 mukog spola a 107 enskog spola. Za trokove smjetaja socijalno ugroenih lica Budetom je planirano 20.000 KM. Za prvih est mjeseci utroeno je 6.400 KM to ini 32%, za 21 lice, i to 10 mukog spola i 11 enskog spola. Evidenciju Opine Centar Sarajevo iz oblasti ostvarivanja prava socijalne zatite potrebno je upotpuniti sa brojem ukupno primljenih zahtjeva.

28

SLUBENE EVIDENCIJE Slubena evidencija Centra za socijalni rad sredstvima, iz oblasti socijalne zatite. o broju korisnika i realizovanim

Slubena evidencija Ministarstva za rad, socijalna pitanja, izbjegla i raseljena lica Kantona Sarajevo o broju korisnika i realizovanim sredstvima iz oblasti zatite porodice sa djecom. Slubena evidencija Opinske Slube za upravu za rad, zdravstvo, socijalna pitanja, izbjegla i raseljena lica o broju korisnika i realizovanim sredstvima iz oblasti socijalne zatite.

Primjer br. 3 GENDER ANALIZA BUDETA FEDERACIJE BIH, BUDETA SARAJEVO I BUDETA OPINE CENTAR SARAJEVO / u dijelu koji se odnosi na oblast rada i zapoljavanja/ KANTONA

U ovom dijelu e se, sa g e n d e r a s p e k t a, analizirati politika u oblasti rada i zapoljavanja kao i socijalne sigurnosti nezaposlenih u budetima Federacije BIH i Kantona Sarajevo, kao i opine Centar Sarajevo. S obzirom na BIH specifinosti da se dio javnih prihoda - u ovom sluaju doprinos za zadovoljavanje potreba iz oblasti zapoljavanja prikupljen u Federaciji BIH - ne uplauje u budete ve Federalnom zavodu i kantonalnim slubama za zapoljavanje to su ovom analizom, pored budeta, obuhvaene i finansijski planovi i aktivnosti Federalnog zavoda za zapoljavanje i Slube za zapoljavanje Kantona Sarajevo preko kojih se, najveim dijelom, realizuje politika u ovoj oblasti. I PRAVO NA RAD Ustavom BIH utvr eno je da e Bosna i Hercegovina i oba entiteta osigurati najvii nivo me unarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. -U Ustavu BIH stoji: Uivanje prava i sloboda predvi enih u me unarodnim sporazumima osigurano je svim licima u BIH bez diskriminacije po bilo kom osnovu kao to je spol,rasa,boja,jezik, vjera,politiko i drugo miljenje,nacionalno ili socijalno porijeklo,povezanost sa nacionalnom manjinom,imovina,ro enje ili drugi status. -Pravo na rad garantovano je Opom deklaracijom o ljudskim pravima koja u lanu 23. kae: 1.Svako ima pravo na rad,na slobodan izbor zaposlenja,na pravine i povoljne uslove rada i zatitu od nezaposlenosti. 2.Svako,bez razlike,ima pravo na jednaku plau za isti rad. 3.Svako ko radi ima pravo na pravinu i povoljnu naplatu koja njemu i njegovoj porodici osigurava egzistenciju koja prilii ljudskom dostojanstvu i koja se ,po potrebi,dopunjuje drugim sredstvima socijalne zatite. 4.Svako ima pravo da radi zatite svojih interesa obrazuje sindikate i da stupa u njih.

29

-Pravo na rad normirano je i Me unarodnim paktom o ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima koji u lanovima 6. i 7. govori o pravu na rad koje ima svako lice,na mogunost zara ivanja kroz slobodno izabran ili prihvaen rad kao i o pravu na pravinu zaradu i jednaku nagradu za rad iste vrijednosti bez ikakve razlike,a posebno ene moraju da imaju garanciju da uslovi njihovog rada nisu gori od uslova koje koriste mukarci i da primaju istu nagradu kao oni za isti rad. Kako su ove me unarodno prihvaene konvencije integralni dio Ustava BIH sve njihove odredbe trebaju biti pretoene u zakonsku regulativu u skladu sa nadlenostima utvr enim Ustavom BIH,odnosno Ustavom Federacije BIH. USTAVOM FEDERACIJE BIH, u lanu 2 utvr eno je da sve osobe na teritoriji Federacije uivaju pravo slobode na rad. ZAKONOM O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U BIH u lanu 2. utvr eno je da se puna ravnopravnost spolova garantira u svim sferama drutva, a naroito u oblasti obrazovanja,ekonomiji,zapoljavanju i radu,socijalnoj i zdravstvenoj zatiti, sportu,kulturi,javnom ivotu i medijima,bez obzira na brano i porodino stanje. Zakon propisuje ravnopravnost po osnovu spola u procesu zapoljavanja, te da je u suprotnosti sa Zakonom svaka diskriminacija na osnovu spola u procesu ponude zapoljavanja,otvorenog oglasa,postupku popune radnih mjesta,radnog odnosa i otkaza, to je detaljnije razra eno lanovima 8 i 9 Zakona. Zakon propisuje jednaka prava pristupa ekonomskom poslovanju bez obzira na spol, ukljuujui i ene na selu, odnosno jednak tretman u pristupu svim ekonomskim resursima, privatizaciji, pristupu i koritenju kredita i drugih oblika finansijske pomoi, dozvola i registracija za poslovanje kao i uslova za njihovo dobijanje (lan 10. Zakona). OSNOVNI POKAZATELJI STANJA ZAPOSLENOSTI/NEZAPOSLENOSTI Stanje zaposlenosti u Federaciji BIH je nezadovoljavajue.Proces tranzicije vlasnitva iz drutvenog u dravno,odnosno iz dravnog u privatno, uvo enje trinih odnosa u privre ivanje rezultirao je nepovoljnim stanjem u oblasti rada i zapoljavanja. Dosadanji tok privatizacije, uz ratna pustoenja, doveo je do propadanja ili stagniranja velikog broja ranijih firmi u kojima veliki broj radnika ostaje bez posla ili mjesecima,pa i godinama, ne primaju plae niti im se uplauju doprinosi za penziono, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti.Veliki broj radnika naao se na tzv.ekanju posla ili na birou kao nezaposleni. Prosjena stopa nezaposlenosti u novembru 2004.godine iznosi 45,4%. Prema podacima Federalnog zavoda za zapoljavanje od 1,635 miliona radno aktivnih stanovnika u Federaciji BIH u septembru 2004.godine broj zaposlenih iznosio je 389.119 lica od kojih su 143.969 ili 37% ene, to ukazuje na nepovoljniji poloaj ena u zapoljavanju. U oktobru 2004.godine Zavod biljei 323.537 registrovanih nezaposlenih lica od kojih 149.265 su ene ili preko 46%. Na znatno povean nivo nezaposlenosti uticalo je i kontinuirano otputanje znatnog broja zaposlenih u Vojsci Federacije radi njenog smanjenja. Od ukupnog broja nezaposlenih 62.227 su demobilisana vojna lica. Me utim,treba rei da se problem nezaposlenosti donekle ublaava radom na crno ,tj. bez prijavljivanja na penziono i zdravstveno osiguranje i bez uplate doprinosa i poreza na plae, tako da statistiki podaci ne izraavaju stvarno stanje nezaposlenosti

30

Ako znamo da u Federaciji BIH ene ine oko 60% radno-aktivnog stanovnitva te da od ukupnog broja zaposlenih samo 37% ine ene a da su od ukupnog broja nezaposlenih 46% ene moe se zakljuiti da je u Federaciji BIH g e n d e r j e d n a k o s t u g r o e n a. Slina situacija je i u Kantonu Sarajevo gdje,prema podacima Kantonalne Slube za zapoljavanje od oko 400.000 stanovnika 53,2% ine ene .Radno aktivno stanovnitvo broji 281.467, me utim, zaposlenih je samo 125.624, a nezaposlenih na evidenciji Kantonalne Slube za zapoljavanje 63.425 od kojih veinu od 38.077, odnosno preko 60% ine ene. U opini Centar imamo povoljniju situaciju gdje od 67.993 stanovnika radno aktivnih je 46.500, a zaposlenih 42.666 lica. Stopa nezaposlenosti iznosi 13,8%. Na evidenciji Slube za zapoljavanje je 6.846 nezaposlenih lica, od kojih su 4.253 ili 62% ene. Zaposleni imaju pravo da za svoj rad budu plaeni dovoljno za osiguranje normalnog ivljenja.Za ene treba osigurati jednako plaanje za jednak rad. Prosjena mjesena isplaena neto plaa u Federaciji BIH za septembar iznosi 534,36 KM, a u Kantonu Sarajevo 655,49. Kako nema podataka o isplaenim plaama po spolu to se ne moe ocijeniti da li ima ili nema diskriminacije prema enama. Pojedinani sluajevi razliitog plaanja ena i mukaraca za isti rad govore da je ipak ima. Mnoge firme danas nisu u mogunosti da zaposlenim isplauju adekvatnu plau za njihov rad, ve im se isplauje tzv. minimalna plaa koja iznosi 55% od prosjene plae.

ANALIZA ZAKONSKE REGULATIVE 1. Zakonom o radu (Sl.novine Federacije BIH br.43/99,32/00 i 29/03) su na jednak nain ,bez obzira na spol, tretirana prava i obaveze po osnovu rada: Zaposlenje,odnosno radni odnos, zasniva se na osnovu ugovora o radu koji zakljuuju poslodavac i zaposlenik bez obzira na spol. Lice koje trai zaposlenje,kao i lice koje se zaposli,ne moe biti stavljeno u nepovoljniji poloaj zbog rase,boje koe, spola, jezika,vjere,politikog i drugog miljenja,nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, ro enja ili kakve druge okolnosti, lanstva ili nelanstva u politikoj stranci, lanstva ili nelanstva u sindikatu, tjelesnih i duevnih potekoa u pogledu angairanja,obrazovanja, unapre enja, uslova i zahtjeva rada, otkazivanja ugovora o radu ili drugih pitanja koja proistiu iz radnog odnosa-lan 5. Zakona . - Izuzetno, Zakonom je ena zatiena od rada pod zemljom (u rudnicima ), osim u izuzetnim prilikama koje su utvr ene Zakonom. Zakon zabranjuje zasnivanje radnog odnosa sa licem koje nije navrilo 15 godina,bez obzira na spol..Zakonom su na jedinstven naun zatieni maloljetnici ,odnosno lica izme u 15 i 18 godina. - Otkaz ugovora poslodavac daje po jednakim uslovima, bez obzira na spol. - Pitanje plae,naknade plae,kao i zatite plae i naknade Zakonom je rijeeno na jedinstven nain za oba spola. - Posebno je naglaena zatita materinstva tako da poslodavac ne moe odbiti da zaposli enu zbog njene trudnoe niti joj zbog toga otkazati ugovor o radu, odnosno rasporediti je na druge poslove osim kad je to u njenom interesu i uz njen pristanak.

31

- Za vrijeme trudnoe,poro aja i njege djeteta ena ima pravo na poro ajno odsustvo u trajanju od jedne godine neprekidno uz naknadu plae,u skladu sa kantonalnim propisom,a ena moe da ode na poro ajno odsustvo 28 dana prije oekivanog poro aja. - Ako nakon koritenja poro ajnog odsustva ena radi puno radno vrijeme ima pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno po sat vremena radi dojenja djeteta dok dijete ne navri jednu godinu. - Nakon isteka poro ajnog odsustva ena ima pravo da radi polovinu radnog vremena dok dijete ne navri jednu godinu ,a ako su u pitanju blizanci,trojke ili vie djece ovo pravo se produava dok djeca ne navre dvije godine. - Ovo pravo moe koristiti i zaposlenik-otac ako ena radi puno radno vrijeme. - Ako je djetetu,po nalazu ljekara, potrebna pojaana njega kad dijete navri godinu dana jedan od roditelja ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena dok dijete ne navri tri godine. Za vrijeme rada sa polovinom radnog vremena zaposlenik ima pravo na naknadu plae za polovinu radnog vremena koje ne radi. Naknada plae za period poro ajnog odsustva isplauje se iz kantonalnog Budeta, prema propisima Kantona a poslodavac moe,tako er,isplaivati dio naknade u skladu sa njegovim aktima. - Prestanak radnog odnosa (ugovora o radu) rijeen je,tako er, na jedinstven nain. - Jedan od sluajeva kada prestaje ugovor o radu (to je i uslov za penzionisanje) je kad zaposlenik napuni 65 godina ivota i najmanje 20 godina staa osiguranja,odnosno kad navri 40 godina staa osiguranja ,ako se poslodavac i zaposleni drugaije ne dogovore. Uz ovo treba rei da je Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju omogueno u prelaznom periodu, do kraja 2005.godine, da se zaposlenik ena moe penzionisati sa 55 godina ivota (mukarac sa 60) i 30 godina staa (mukarac 35), uz adekvatno umanjenje penzijske osnove za godine koje im nedostaju do uslova utvr enih za punu penziju. 2. Zakon o posredovanju u zapoljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba u Federaciji BIH (Sl.novine F BIH br.41/2001) kako u mjerama za ostvarivanje i odravanje vie stope zaposlenosti i poboljanje strukture zaposlenih ,tako i u odredbama o osiguranju za sluaj nezaposlenosti i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica,odnosno ostvarivanju prava po osnovu nezaposlenosti,tako er, ne pravi nikakve razlike u odnosu na spol. Zakonom o posredovanju u zapoljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica u Kantonu Sarajevo (Sl.novine Kantona Sarajevo br.4/2004) moglo bi se rei da je prepoznat problem nedovoljnog zapoljavanja ena pa je predvi eno da Godinji program mjera koje se u Kantonu poduzimaju u cilju provo enja pojedinanih,konkretnih vidova podsticanja zapoljavanja,koji donosi Vlada Kantona, u podsticajnim mjerama ,izme u ostalih, sadri i subvencioniranje dijela ili svih obaveza prema javnim prihodima pri zapoljavanju lica sa invaliditetom, ena ,pripravnika,volontera i drugih teko uposlivih kategorija. Inae, sve druge mjere za podsticanje zapoljavanja na jednak nain tretiraju oba pola. 3. Istu situaciju imamo i sa odredbama Zakona o zatiti na radu. Analizom zakonske regulative iz oblasti rada i zapoljavanja u Federaciji BIH moglo bi se zakljuiti da zakonska rjeenja obezbje uju ravnopravnost po osnovu spola,bolje rei da zakonska rjeenja nisu prepreka ostvarivanju ravnopravnosti po spolnoj pripadnosti. Me utim, potpunija analiza primjene zakona pokazala bi stvarno stanje stvari jer se svakodnevno susreemo sa diskriminacijom ena kako pri zasnivanju radnog odnosa

32

i zapoljavanjem na crno ili otkazivanjem ugovora o radu, posebno enama u trudnoi, tako i sa razlikama u vrednovanju i niim vrednovanjem rada ena, sa nemogunosti ostvarivanja naknade plae za vrijeme poro ajnog odsustva u nekim kantonima i sl. Po sagledavanju zakona u oblasti rada i zapoljavanju daju se slijedei prijedlozi: 1. Sve razmatrane zakone potrebno je u potpunosti uskladiti sa odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova u BIH, a nain izraavanja u zakonima prilagoditi gender jednakosti tako da se iz formulacija vidi da se radi o oba spola. 2. Zakonom o radu,ili posebnim zakonom, treba propisati osnivanje posebnog Fonda za zbrinjavanje zaposlenih koji u procesu privatizacije ostaju bez posla me u kojima je i prilian broj ena.Za ovu namjenu treba usmjeriti dio sredstava ostvarenih kroz proces privatizacije. 3. Zakonom o radu treba propisati najniu plau u Federaciji BIH (60% od prosjene neto plae isplaene u Federaciji u posljednja tri mjeseca) kako bi se zagarantovala donja granica egzistencije ugroenih radnika, me u kojima i veliki broj ena,koji ne mogu iz minimalne plae osigurati osnovne potrebe svoje porodice. 4. Cjelovito analizirati ostvarivanje zakonom o radu utvr enog prava na poro ajno odsustvo,s obzirom da neki kantoni nisu propisima uredili ovo pravo ili da prava nisu u potpunosti ure ena u skladu sa Konvencijom br.103, to ima za posljedicu diskriminaciju ena i krenje prava ena na zatitu u toku poro ajnog odsustva;

Primjer br. 4 Razmatranje budeta sa g e n d e r a s p e k t a ima za cilj da sagleda da li su javni rashodi locirani na nain da promoviu g e n d e r j e d n a k o s t. G e n d e r s e n z i t i v n i b u d e t i su vaan instrument na osnovu kojeg vlade pokazuju svoju odgovornost prema ravnopravnosti spolova. BUDET FEDERACIJE BIH ZA 2004.GODINU Budet Federacije za 2004.godinu planiran je u iznosu od 1,250 miliona KM. U Budetu Federacije za 2004.godinu za oblast rada i zapoljavanja iz nadlenosti Federacije, nema posebno namjenjenih sredstava, s obzirom da se ova oblast finansira preko Federalnog Zavoda za zapoljavanje. U tekuim rashodima postoji stavka od 33,10 miliona za otpremnine vika zaposlenih, koja se uglavnom odnosi na isplatu otpremnina za otputene iz Vojske Federacije i Ministarstva odbrane kao i 15,92 miliona za bruto plae u III mjesecu 2004 poto je kasnio proces njihovog otputanja. U tekuim transferima predvi ena je stavka od 150.000 KM za Ekonomskosocijalno vijee ijom aktivnou bi trebalo usaglaavati interese poslodavca i zaposlenika. Me utim,u okviru prilino visokih sredstava od preko 105.538.000 KM namjenjenih za bruto plae i naknade zaposlenih u dravnoj upravi, pravosu u i ostalim korisnicima (osim Vojske Federacije sa Ministarstvom odbrane i Obavjetajno siguronosne slube Federacije BIH) finansira se veliki broj zaposlenih za koje Budet iskazuje samo ukupan broj dok nemamo podatke po spolu ,vjerovatno se i ne prate. Isto tako nemamo ni podatke po spolu za prilian broj rukovodeih radnika u dravnoj slubi. Istina ovo nisu pitanja koja se tiu samo Budeta ali ih je potrebno imati ptilikom donoenja Budeta da bi se znalo u kojoj mjeri Vlada Federacije BIH

33

prilikom pripremanja Budeta i predlaganja Parlamentu na usvajanje obezbje uje da javni rashodi budu jednako dostupni pripadnicima oba spola. BUDET KANTONA SARAJEVO /rebalansiran u novembru 2004. godine/. Budet Kantona Sarajevo za 2004.godinu iznosi 489,5 miliona KM. U Budetu Kantona Sarajevo za 2004.godinu nema sredstava direktno namjenjenih za oblast zapoljavanja. Me utim, sigurno je da Budet doprinosi poveanju zaposlenosti finansiranjem podsticaja razvoja turizma, industrije i energetike, poljoprivrede i stoarstva u ukupnom iznosu od 4,1 miliona KM, te ulaganjima u programe sanacije i hitnih opravki stambenih zgrada u iznosu od oko10,8 miliona, za nabavku stanova za borce i djecu bez oba roditelja 4,1 milion, za rekonstrukciju saobraajnica i ure enje saobraaja preko 6,5 miliona ,za izgradnju i rekonstrukciju javnih zdravstvenih ustanova 3,7 miliona itd, to se odraava na zaposlenost iskazanu kroz podatke o ukupno zaposlenim date u prethodnom dijelu.Svi ovi, veoma korisni programi, nemaju gender pristup ni u sadrini a ni u njihovoj realizaciji. Kao i kod Federacije i ovdje treba rei da se velika sredstva Budeta Kantona Sarajevo od oko 166,6 miliona izdvajaju za bruto plae i naknade zaposlenih, kao i doprinose poslodavca (bez visokog obrazovanja), a da pri tome nema objavljenih podataka o ukupnom broju zaposlenih kod korisnika Budeta,a ni o njihovoj spolnoj strukturi, to se ni ne prati, tako da se ne moe ocijeniti da li je Vlada Kantona omoguila da budetska sredstva budu jednako dostupna pripadnicima oba spola. BUDET OPINE CENTAR SARAJEVO Budet opine Centar Sarajevo za 2004.godinu iznosi 25,346 miliona KM. U Budetu optine Centar Sarajevo nema direktnih ulaganja za zapoljavanje,ali ima posrednih efekata kroz finansiranje rekonstrukcije i investicionog odravanja od oko 1,4 miliona, stambeno kreditiranje mladih i podsticaje razvoju poljoprivrede 300 hiljada itd. Tako er znaajna sredstva od oko 4,5 miliona izdvajaju se za plae i naknade trokova zaposlenih a da nema podataka o njihovoj spolnoj strukturi.

Za Budet Federacije, Budet Kantona Sarajevo i Budet optine Centar Sarajevo za 2005.godinu se predlae: 1. Da se svi programi i aktivnosti koje se finansiraju iz budeta prilikom pripremanja sagledavaju i sa gender aspekta i ugra ujui u njih gender komponentu obezbjedi jednaka dostupnost predvi enih sredstava pripadnicima oba spola. 2. Da se prilikom pripremanja budeta obezbjede podaci o zaposlenim u upravi,pravosu u i ostalim korisnicima sredstava po spolu, ukupno i po pojedinim korisnicima; 3. Da se prilikom izvravanja obaveze o smanjenju broja zaposlenih u tzv.javnim slubama ,na osnovu stvarnih podataka, viak zaposlenih sagledava kroz gender jednakopravnost s obzirom da postoji realna opasnost od diskriminacije ena; 3. Da se prilikom utvr ivanja vika zaposlenih osigura zatita samohranih majki,kao i majki na porodiljskom bolovanju; FINANSIJSKI PLANOVI U OBLASTI ZAPOLJAVANJA U FEDERACIJI ZA 2004.godinu

34

Osnovni prihodi za oblast zapoljavanja u Federaciji BIH potiu iz doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti koji se uplauje prilikom isplata plaa zaposlenim u visini od 2,5% na bruto plae. Sredstva ovog doprinosa dijele se na Federalni zavod za zapoljavanje 30% i kantonalne slube za zapoljavanje 70%. Prema podacima Federalnog Zavoda za zapoljavanje u Federaciji je u septembru 2004.godine bilo 389.119 zaposlenih i 323.537 nezaposlenih osoba. Nedovoljan broj zaposlenih, od kojih prilian dio plau ne prima svaki mjesec,pa ak ni mjesecima, ne moe izdvojiti i uplatiti dovoljno sredstava za rjeavanje osnovnih egzistencijalnih problema armije nezaposlenih. Za 2004.godinu planirana su ukupna sredstva za oblast zapoljavanja u Federaciji BIH u iznosu od 119,5 miliona od ega iz doprinosa 74,4 miliona . Uz ova sredstva na raspolaganju su i kamate i otplate datih kredita, kamate na depozite, takse na izdavanje radnih dozvola stranim dravljanima i prilino visoka prenesena sredstva od 33,5 miliona, neutroena u 2003.godini. Planirano je da se ukupna sredstva koja e se izdvojiti za osiguranje od nezaposlenosti u 2004.godini usmjere na: 1.ostvarivanje materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih lica26,6 miliona i to: - za novanu naknadu za preko 4.000 nezaposlenih lica 15,1 milion; - za zdravstveno osiguranje 177.596 nezaposlenih lica 10,2 milion; - za penziono osiguranje nezaposlenih lica 1,3 miliona. 2. subvencije javnim i privatnim firmama 12,6 miliona. 3. kreditna sredstva za podsticaj zapoljavanja 60,7 niliona. 4. rashodi Fed.zavoda i slubi za zapoljavanje ukupno 17,0 miliona 5. nabavka opreme i poslovnog prostora i sredstva rezerve 2,4 miliona. Na osnovu raspoloivih podataka ne moe se zakljuiti da li su prilikom planiranja sredstava za navedene namjene potrebe sagledane sa gender aspekta,niti da su sredstva planirana na osnovu gender statistike korisnika.Upitno je da li takva statistika i postoji. Izvravanje ovih finansijskih planova odvija se preko Federalnog zavoda i kantonalnih slubi za zapoljavanje,koje u optinama formiraju svoje biroe za zapoljavanje. FINANSIJSKI PLAN FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOLJAVANJE ZA 2004.godinu Federalni Zavod za zapoljavanje,izme u ostalog, ima u nadlenost da prati i predlae mjere za unapre enje zapoljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih lica, kao i da prati i osigurava provo enje utvr ene politike i mjera u oblasti rada i zapoljavanja na teritoriji Federacije i o tome obavjetava nadlena tijela Federacije. Federalni zavod za zapoljavanje svoje funkcije ostvaruje : - obezbje ivanjem dijela sredstava kantonalnim slubama radi ravnomjernog ostvarivanja materijalne i socijalne sigurnosti za vrijeme nezaposlenosti u Federaciji; - mjerama aktivne politike zapoljavanja- finansiranjem programa za trite rada /struna obuka,dokvalifikacija i prekvalifikacija,profesionalna orijentacija itd/; - posredovanjem u zapoljavanju, na koji nain je u 2003.godini u Federaciji zaposleno 24.504 lica ili prosjeno mjeseno 2042 lica; Posebno su znaajni dva projekta koje je Zavod pokrenuo u 2003.godini i to: - Program podsticanja zapoljavanja mladih osoba sa visokom strunom spremom bez radnog iskustva koje su prijavljene na evidenciju Slube za zapoljavanje.Program e trajati tri godine.

35

-

Projekat podsticajnih mjera za zapoljavanje u poljoprivredi na osnovu kojeg e se radno angaovati 460 domainstava. Ni jednom od ovih projekata nije prethodila analiza sa gender aspekta tako da ni sami programi nemaju taj uklon. Federalni zavod za zapoljavanje sara uje sa slubama za zapoljavanje i drugim kantonalnim tijelima nadlenim za rad i zapoljavanje u izradi i realizaciji okvirnih programa zapoljavanja od interesa za Federaciju i mjera za njihovu realizaciju. Polazei od obaveza iz Zakona o ravnopravnosti spolova u BIH-lan 2.sve programe i mjere trebalo bi pripremati i realizovati tako da se omogui jednak pristup sredstvima. Finansijskim planom za 2004.godinu /rebalans/ Federalni Zavod za zapoljavanje je za 2004.godinu planirao sredstva u iznosu od 37,3 miliona od kojih 21,6 miliona ine sredstva 30%-dio doprinosa, a 7,7 su sredstva prenesena iz 2003.godine. Planirana sredstva raspore uju se pretenim dijelom na: - sredstva za programe dokvalifikacije,prekvalifikacije po zahtjevima trita u saradnji sa kantonalnim slubama - 8,9 miliona; - kreditna sredstva za podsticaj zapoljavanja - 7,6 miliona - program poticanja zapoljavanja mladih-subvencije poslodavcima za neto plae 1.200 mladih sa VSS bez radnog iskustva -7,0 miliona; - program zapoljavanja u poljoprivredi-kreditiranjem-2,5 miliona; - program mjera za socijalno zbrinjavanje zaposlenih koji e ostajati bez posla u procesu privatizacije, steaja i likvidacije-uplata nedostajueg doprinosa za zapoljavanje kako bi mogli primati naknadu, uplata doprinosa za PIO u cilju povezivanja radnog staa,isplate otpremnina ili stvaranje uslova za zapoljavanje u drugim firmama- 5,0 miliona; - grantovi kantonalnim slubama koje nemaju dovoljno sredstava za obezbje ivanje materijalne sigurnosti nezaposlenih -1,2 miliona; - sredstva za participaciju zapoljavanja preko vladinih i nevladinih organizacija 0,12 miliona; - rashodi za rad Federalnog zavoda za zapoljavanje ukupno - 3,2 miliona; - nabavka opreme i adaptacija prostora i rezerva - 1,25 miliona itd. Ni u jednoj od planiranih namjena Zavod nije izdiferencirao problematiku po spolu niti se sredstva usmjeravaju na nain da osigura g e n d e r j e d n a k o p r a v n o s t po spolu. Sve ovo ukazuje da Zakon o ravnopravnosti spolova ,jo uvijek, nije shvaen kao obaveza koju sve vlade i nadleni organi trebaju provoditi. Bez ugra ivanja gender komponente u programe i mjere u oblasti zapoljavanja I socijalne sigurnosti nezaposlenih,koje su u nadlenosti Federalnog Zavoda za zapoljavanje Zakon ostaje mrtvo slovo na papiru. Po podnoenju Izvjetaja za 2004.godinu trebalo bi sagledati da li je kroz izvravanje ovog finansijskog plana vo eno rauna o ravnomjernoj zastupljenosti oba spola u koritenju sredstava na osnovu podataka o stvarnom stanju. FINANSIJSKI PLAN SLUBE ZA ZAPOLJAVANJE 2004.godinu KANTONA SARAJEVO ZA

Javna ustanova Sluba za zapoljavanje Kantona Sarajevo osnovana je Odlukom Skuptine Kantona iz 2001.godine.na osnovu federalnog zakona prema kojem su u nadlenosti kantonalnih slubi :

36

-

utvr ivanje prava licima za sluaj nezaposlenosti,u skladu sa zakonom; provo enje programa profesionalne orijentacije,obuke i prekvalifikacije nezaposlenih lica i nnjihovo ponovno zapoljavanje na odgovarajuim poslovima; prikupljane podataka o nezaposlenim licima i dostavljanje istih Federalnom zavodu; izdavanje radnih dozvola stranim dravljanima i licima bez dravljanstva.

Skuptina Kantona Sarajevo je u februaru,2004.godine usvojila Zakon o posredovanju u zapoljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica u Kantonu Sarajejo kojim je nadlenost Kantonalne Slube proirena na: - predlaganje mjera za podsticanje odravanja vie stope zaposlenosti i poboljanja strukture zaposlenih; - provo enje utvr ene politike u oblasti zapoljavanja u Kantonu i kvartalno izvjetavanje Vlade; - praenje,analiziranje i redovno informisanje javnosti o kretanjima u oblasti zapoljavanja; - upravljanje sredstvima za osiguranje materijalne sigurnosti ; - vo enje svih potrebnih evidencija; - redovno izvjetavanje Vlade i Skuptine,itd. Vlada Kantona predloila je,a Skuptina Kantona Sarajevo usvojila Program mjera za podsticanje i odravanje vie stope zaposlenosti i poboljanje strukture zaposlenih u Kantonu Sarajevo za 2004.godinu. Ovim Programom predvi aju se slijedee mjere: kreditranje programa samozapoljavanja,odnosno programa za mikro porodina preduzea; - finansiranje angaovanja pripravnika sa VSS i VS u firmama; - finansiranje ili sufinansiranje prekvalifikacije i dokvalifikacije deficitarnih zanimanja prema potrebama trita rada; - finansiranje i sufinansiranje pokretanja i razvoja preduzea koja zapoljavaju lica sa teim invaliditetom kao i adaptacije prostora i nabavke opreme radi zapoljavanja lica sa teim invaliditetom; - subvencioniranje dijela ili svih obaveza prema javnim prihodima pri zapoljavanju osoba sa invaliditetom; - sufinansiranje programa javnih radova. Moe se uoiti da ovaj Program ne uzima u obzir stvarnu g e n d e r situaciju pa ni u jednom segmentu mjera ne apostrofira problem zapoljavanja, odnosno nezaposlenosti ena, to moe dovesti do diskriminacije po spolu u upotrebi javnih prihoda. Nije,ak,ukljuena ni mjera predvi ena u Zakonu koja govori o subvencioniranju dijela ili svih obaveza prema javnim prihodima pri zapoljavanju ena. Kako u toku pripreme ove analize Program rada sa Finansijskim planom Slube za zapoljavanje za 2004,godine jo nije prihvaen od Vlade Kantona to nam nije bio dostupan pa se nije moglo sagledati u kojoj mjeri taj Program respektuje injenicu da od 63.425 nezaposlenih lica 60% ine ene kao i koje aktivnosti se planirajuda se ovaj problem prevazilazi. Stoga se,na osnovu Izvjetaja Slube za zapoljavanje za 2003.godinu, daje osvrt na strukturu prihoda i rashoda. Sluba za zapoljavanje Kantona Sarajevo raspolagala je u 2003.godini sa 18,6 miliona KM od kojih 17,3 miliona ili 93,0% potiu iz doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti. Ostale prihode ine prihodi od povremenih i privremenih poslova,od radnih dozvola,kamata na kredite i na depozite.

37

Od 18,6 miliona planiranih sredstava u 2003.godin