Geodezija PRst

8/18/2019 Geodezija PRst

1/38

•GEODEZIJA ILI ZEMLJOMJERSTVO

•Grčke riječi γη = Zemlja δαιω = dijeliti•DEFINICIJE GEODEZIJE:

-Znanost o izmjeri Zemljine površine, promjenama te površine i njezinomprikazivanju u popisima i bazama podataka, na kartama i planovima.

-Friedrich Robert Helmert, njemački znanstvenik, 1. stolje!e "1##$%#&'()*eodezija je znanost o izmjeri i prikazivanju Zemljine površine+

-lavko acarol( )*eodezija je nauka koja se bavi stvaranjem planova i karataZemlje putem njeno premjeravanja+.

-/e0nicija novije datuma( )*eodezija je znanost koja se bavi izmjerom ikartiranjem zemljine površine, promatranjem njeno ravitacijsko polja i

eodinamičkih pojava kao( ibanjem polova, plimom i osekom, te ibanjemzemljine kore u trodimenzionalnom prostoru kroz vrijeme+.

ZADAĆA GEODEZIJE

- prošlosti je isključiva zada!a eodezije bila izmjera zemljišta radi utvr2ivanjaranica i površina posjeda.

-/anas eodezija obuhva!a(

34dre2ivanje veličine i oblika Zemlje, te prikupljanje i obradu podataka koji su

neophodni za odre2ivanje Zemljino polja sile te5e kao i polo5aja, veličine, oblikai površine bilo koje njeno dijela6

3tvr2ivanje polo5aja Zemlje u svemiru, utvr2ivanje njene ra2e, nadzor nadnjenim prostornim promjenama i promjenama ra2evinskih objekata6

34dre2ivanje polo5aja dr5avnih i druih administrativnih ranica, te ranica javnih i privatnih čestica zemljišta, uključujudi uknji5bu tih čestica kod nadle5nihuprava6

37stra5ivanja prirodno i društveno okoliša6

3potreba dobivenih podataka u op!inskim, radskim, kantonalnim, entitetskim idr5avnim društvenim i prostornim planovima razvoja6

KATASTAR

89opis istovrsnih stvari, a obuhva!a i skup postupaka što ih treba obaviti da bi sepodaci prikupili i obradili na odovaraju!i način.

8:atastar zemljišta ;slu5beni popis koji slu5i u porezne, tehničke, privredne istatističke svrhe te za izradu zemljišnih knjia.

8:atastar je od posebno društveno interesa i reuliran je Zakonom o premjeru ikatastru nekretnina.


2/38

8


3/38

9rimjena *7-a -u povezivanju prostornih eometrijskih podataka s tekstualnimodnosno atributnim podacima i na temelju toa izvoditi potrebne analize.

KARTOGRAFIJA

8/isciplina koja se bavi zasnivanjem, izradom i proučavanjem karata.

8:>R ;kodirana slika eora=ske stvarnosti koja prikazuje odabrane objekte ilisvojstva.

8*?4/? :>RF7@> ;bavi se preslikavanjem dijelova Zemljine plohe zapotrebe dr5avne i detaljne izmjere.

8/7*7AB> :>RF7@> ;razvila se primjenom računalne tehnoloije ukartora0ji.

VIŠA GEODEZIJA I FIZIKALNA GEODEZIJA

8Cavi se problemima na dr5avnoj i reionalnoj razini, a razvijala se u dva pravca(

->


4/38

@?R7 ? /E7B> R?ZA< @?R?B@> /A@7B>

@?R?B@? /A@7B> ;s obzirom na princip i 0zikalnu osnovu

-mehaničko

-optičko

-elektroničko

JEDINICE ZA DULJINU

8?R ;jedinica za duljinu, oznaka m

8va eodetska mjerenja duljina izra5avaju se u metarskom sistemu odnosno umetrima i dijelovima metra

8>B@? @?/7B7G?(

-/ecimetar dm1$ -1m

-Gentimetar cm1$ -m

-ilimetar mm1$-I m

-ikrometar Jm1$-K m

L?M? @?/7B7G?(

-:ilometar km1$ Im

JEDINICE ZA DULJINU - HL>


5/38

-1 km"kvadratni kilometar'1$$ ha1$$$$$$m

MEHANIČKO MJERENJE DULJINA

:oristi se vrpca ili pantljika, 5ica ili letva odre2ene duljine.

etoda je ovisna o kon0uraciji terena, a problemi se javljaju kod mjerenjazarašteno terena, močvarno područja, vodotoka i prometnica.

Bajčeš!e se koriste ručne vrpce izra2ene od čelika ili umjetnih materijala.

9recizne mjerne vrpce izra2uju se od specijalno čelika.

OPTIČKO MJERENJE DULJINA

8etoda se temelji na =unkciji optičkih sistema i primjeni optičkih pojava

8/uljina se mjeri optičkim daljinomjerima.

8Bedostatak( maleni dose i veliki utjecaj atmos=erskih prilika na tačnostmjerenja

ELEKTRONIČKO MJERENJE DULJINA

8uvremena metoda mjerenja duljina kod koje se za mjerenje upotrebljavajuelektromanetski valovi

8Fizikalni princip elektroničko mjerenja duljina osniva se na mjerenju vremenakoje je potrebno elektromanetskom valu za prijelaz mjerene du5ine u oba smjera

8Ba početnu tačku du5ine postavlja se instrument ;primopredajnik, a na krajnjutačku reOektor "prizma'

84snovna jednad5ba za odre2ivanje duljine( 2D = !"

4dnosno( D = #!!" = K!"

dje je t ;vrijeme potrebno mjernom sinalu za prelaz du5ine dva puta-naprijed inatra

K = #! i predstavlja multiplikacijsku konstantu

ELEKTROOPTIČKI DALJINOMJERI

-jere duljinu emisijom vidljive ili nevidljive in=racrvene svjetlosti

-9otrebno je optičko doledanje instrumenta i tačke cilja

-Ba ciljnoj tački se postavlja pasivni reOektor ;9R7Z>

-9rimjenom računalne tehnike u današnje je vrijeme elektrooptičko mjerenjedu5ina automatizirano.


6/38

S$%&'(')* '+',"&."*/,* 01+*)('&

RUČNI LASERSKIDALJNINOMJER -DISTO

-9rimjenjuje se svudje dje se ranije upotrebljavala eodetska mjerna vrpca

-9osebno je poodan za mjerenje prostorija u zradama i druim ra2evinskimobjektima


7/38

KUTNA MJERENJA - J'0*)*' 31 ,$"%'

Leličina kuta mo5e se izraziti u seksaezimalnim stupnjevima, centezimalnimradima ili u lučnoj "analitičkoj' mjeri

>' ?:>*?Z7>AB7 7


8/38

MJERENJE KUTOVA

TEODOLIT

8


9/38

/RC7B ;okre!e se oko horizontalne ili naibne osi, a za mjerenje vertikalnihkutova centriran je na tu os i vertikalni kru s odovrajudim ure2ajem za očitanje

CENTRIRANJE TEODOLITA

8G?BB@?


10/38

. Horizontalna os mora biti okomita na vertikalnu os( HH ┴ LL

I. :olimaciona os mora biti okomita na horizontalnu os teodolita( :: ┴ HH

ODRE4IVANJE VISINA - M'&')' %*5*)5,*6 &13+*,1

8L77B:> R>ZA7:> ;vertikalna udaljenost izme2u dvije tačke odre2ena kaorazlika horizontalnih ravnina postavljenih na tim tačkama

8 eodetskim se mjerenjima za odre2ivanje visinskih razlika primjenjujupostupci(

3 *?4?B

3 R4?B

84dre2ivanje visinskih razlika odnosno visina tačaka izvodi se neposrednoprimjenom eometrijsko nivelmana.

8B7L?A7R ;osnovni instrument za mjerenje visinskih razlika u eometrijskomnivelmanu

8Za odre2ivanje visinskih razlika u ra2evinarstvu se još koriste(

-letve "ravnjača i podravnjača'

-hidrostatski nivelman "umeno crijevo ispunjeno vodom'

-barometrijsko mjerenje visina "aneroid'

APSOLUTNE I RELATIVNE VISINE

8>94A:> ;jesu one koje se odnose na odre2enu usvojenu

nivo-plohu za odre2enu zemlju.

8tabilizirane visinske tačke ;R?9?R7 ;zemaljske nivelmanske mre5e imajuapsolutne kote "visine'.

8:od nas se apsolutne visine računaju od nulte nivo-plohe mora, koja le5i I.IN$m ispod normalno repera na molu artorio u :> ;jesu one koje se odnose na stanoviti proizvoljnoodabrani nivo ili neki uvjetni horizont. Relativne visine ne omou!avaju da serezultati radova raznih rupa i na različitim mjestima me2usobno spoje.


11/38

8 projektima se daju kote karakterističnih horizonata u odnosu na stanoviti nultihorizont. odnosu na taj nulti horizont kote se označuju sa plus iznad njea, a saminus ispod njea. :ako se te projektirane kote prenose na ra2evinu metodomeometrijsko nivelmana na osnovu nivelmanskih repera, potrebno je te uvjetnekote ra2evine preračunati u apsolutne.

TRIGONOMETRIJSKI NIVELMAN

-izmjereno(

vertikalni kut

horizontalna duljina d ili kosa duljina dW

Xh d 3 tY d 3 ct z

Xh dW 3 sinY d 3 cos z

7H = 76 8 * 9 +

i ;visina instrumenta l ;visina sinala

R4?ZA7:> ;zasnovano je na mjerenju tlakazraka u pojedinim tačkama uz uvo2enje različitih korekcija

C>R4?


12/38

TAHIMETRI

8H7?


13/38


14/38

ZEMLJINI ELIPSOIDI - ESSELOV ELIPSOID•ESSELOV ELIPSOID

Friedrich \ilhelm Cessel "1U-1#&K' ;njemački astronom, matematičar i eodet.Bjeove dimenzije Zemljina elipsoida iz 1#&1. odine prihva!ene su u mnoimzemljama i kod nas za slu5bena eodetska i kartora=ska računanja.

a K IUU IU,1NN$$ mb K INK $U#,KIN m

ZEMLJINI ELIPSOIDI - OPĆI ZEMLJIN ELIPSOID

849M7 Z?A@7B ?A7947/ ;matematički model Zemlje, i elipsoid kojim se najboljeprikazuje Zemlja kao planet.

94A ^ i

L77B> h iznad ili ispod plohe elipsoida

ZEMLJINI ELIPSOIDI - SVJETSKI GEODETSKI SISTEM ;GS


15/38

GEODETSKE PROJEKCIJE

8@ednoznačna odre2enost polo5aja, oblika i veličine pojedino prostorno objektau ravnini i uzajamnih odnosa svih objekata osiurava se načinom preslikavanja ili:>RF:4 9R4@?:G7@4.

8Zakrivljenu površinu zemlje "aproksimiranu elipsoidom ili kulom' nije moudepreslikati u ravninu bez de=ormacija pa je karta na poznati odre2eni načinde=ormiran prikaz.

8*?4/?GEROVA PROJEKCIJA

:oristi se u mnoim zemljama za potrebe dr5avne izmjere.

*auss-:r_erova projekcija je kom=orna, poprečna, cilindrična projekcija elipsoidau ravninu.

*auss-:r_erova projekcija odre2ena je slijede!im uvjetima(

1.9rojekcija je kom=orna

.rednji meridijan preslikava se u pravoj veličini ili je mjerilo uzdu5 njeakonstantno


16/38

I.4s pravokutno koordinatno sistema poklapa se sa slikom srednjemeridijana područja koje se preslikava. 7shodište se mo5e postaviti u bilo kojojtački, a obično se uzima u presjecištu slike srednje meridijana i ekvatora.

SISTEM GAUSS-KR>GEROVE PROJEKCIJE

-9rimjenom reduciranih koordinata širina područja preslikavanja iznosi 1U kmistočno i zapadno od srednje meridijana, što u stupanjskoj mjeri iznosi 1.NPiličitava širina jedno sistema IP.

-:ako projekcija ekvatora predstavlja os [, to se apscise računaju od ekvatora

-/a bismo izbjeli neativne ordinate svim se ordinatama dodaje N$$ $$$metara, odnosno os [ ima koordinatu [N$$ $$$ metara.

-Croj koordinatno sistema u kojem se dotična tačka nalazi stavlja se isprediznosa ordinate.


17/38

-mjesto središnje meridijana bez poreške se preslikavaju dva paralelnapresjeka udaljena 1#$ km od središnje meridijana

- AB7H *?4/?:> ;koju čine osnovne i dopunske mre5e jeskup tačaka postavljenih na površini Zemlje me2usobno povezanih odre2enimpravilima.

894/@?A> *?4/? 4CZ7R4 B> B@7H4L B>@?B(

-94A4E>@B? R?E?

-L77B:? R?E?

-*R>L7? *?4/? 4CZ7R4 B> 4CA7:(- 4R> ;zamišljena je ploha srednje razine mora produ5ene ispodkontinenata, a u eodeziji je još nazivamo nivo-ploha eoida.

8R?/B@> R>Z7B> 4R> ;je nivo ploha koja se odre2uje na temelju višeodišnjihmjerenja razine mora. 94A L77B> H ;neke tačke na Zemljinoj površini vertikalna je udaljenostte tačke od srednje razine mora.

8R?A> L77B> Xh ;neke tačke vertikalna je udaljenost njezina horizonta od

horizonta polazne tačke.


18/38

PODJELA NIVELMANSKIH MREŽA

9rema svrsi nivelman mo5e biti(

-*?B?R>AB7

-/?A@B7

9rema metodama mjerenja(

-*eometrijski

-trionometrijski

-barometrijski

-hidrostatički nivelman

9rema tačnosti koju treba postidi, eneralni nivelman mo5e biti(

-Bivelman visoke tačnosti

-9rcizni nivelman 7. reda

-9recizni nivelman 77. reda

-B 9R4F7A>

8/etaljni nivelman priključuje se na tačke eneralno nivelmana

GEODETSKA IZMJERA ZEMLJIŠTA


19/38

8*?4/? 7Z@?R> Z?A@7] ;podrazumijevamo postupke snimanja, obrade isistematiziranja mjernih i opisnih podataka odre2eno sadr5aja o zemljištu iobjektima na njemu radi izrade planova i karata.

8 ?

-94A>RB> ?

-F4? ?

87zbor metode detaljno snimanja terena i odre2ivanje mjerila plana ili karte ovisio usto!i detalja i tačnosti kojom se 5ele prikazati detalji na planu ili karti,

odnosno o namjeni.

8/etaljem ili kartora=skim elementima plana op!enito se nazivaju svi objekti,vodotoci, komunikacije, me2e vlasništva i kultura, ukratko sve ono što se naterenu snima i što na planu treba da bude kartirano.

ORTOGONALNA METODA SNIMANJA DETALJA

8jere se izravno koordinate pojedinih detaljnih tačaka bilo u kojem relativnom

pravokutnom koordinatnom sistemu, u kojem je početna tačka mjerenja >ishodište koordinatno sistema, a pravac >C os [.

8:oristi se u izra2enim horizontalnim terenima "radovi i naselja u ravnici'

8/anas se malo koristi jer su je potisnuli elektronički tahimetri pa i *9-tehnoloija.


20/38

POLARNA METODA SNIMANJADETALJA

84vom se metodom odre2uju relativne

polarne koordinate pojedinih detaljnihtačaka.

n-kut mjeren od smjera na poznatu tačku C do smjera na detaljnu tačku B

dn -horizontalna udaljenost do detaljne tačke B

Xhn;visinska razlika izme2u poznate tačke i detaljne tačke B

89olarna metoda se najčeš!e koristi za snimanje manjih naseljenih mjesta, zasnimanje bre5uljkastih, brdovitih, planinskih terena te za dopunski premjer.

8etode polarno snimanja detalja su(

tahimetrija, precizna tahimetrija i nivelotahimetrija

•POSTUPAK MJERENJA:

7nstrument se postavi iznad poznate eodetske tačke "npr. 9olionske'6 izmjeri se

visina instrumenta6 instrument se orijentira na dvije )poznate+ eodetske tačke"najmanje na jednu', očitaju se horizontalni i vertikalni kutovi, te duljine6 zatim se


21/38

redom očitaju svi elementi na detaljnim tačkama "horizontalni i vertikalni kutovi,visinske razlike i duljine'

8uvremenim elektroničkim tahimetrima i priborom svi se podaci automatskireistriraju, čime je olakšana daljnja automatska obrada podataka i izrada karata

i planova.

FOTOGRAMETRIJSKA METODA

8F4? ;je metoda mjerenja pomodu koje se iz =otora=skih snimakaizvodi oblik, veličina i polo5aj snimljeno predmeta.

8F4? 7Z@?R> ;je metoda izmjere u kojoj se u osnoviupotrebljavaju snimci, bilo snimljeni iz zraka, bilo sa Zemlje, a snimak je slikastvorena djelovanjem svijetla na =otoosjetljivi sloj.

8 obzirom na način izmjere snimka =otorametrija se dijeli na(

->B>A4*B F4?B>A7 F4? -koristi se in=ormacijama sadr5anim na=otora0jama, a izmjera se provodi optičko-mehaničkim ure2ajima

8>B>A7 F4? ;koristi se in=ormacijama sadr5anim na=otora0jama, a cijelokupna izmjera je podr5ana računalom.

8/7*7AB> F4? ;koristi se in=ormacijama sadr5anim na diitalnojslici uz izmjeru podr5anu računalom.

87Z@?R> 94@?/7B>DB7H B7>:> ;jednim se snimkom mo5e rekonstruiratisnimljeni objekat ako je on ravan ili pribli5no ravan "npr. pribli5no horizontalnozemljište', redresiranjem snimka pomo!u redresera

-R?/R?7R>B@? B7:> ;prevo2enje snimka u perspektivu stroo vertikalno

snimka

-R?/R??R ;instrument koji slu5i za redresiranje snimka,

-F4B -plan u =otora=skom obliku koji se dobije na redreseru

87Z@?R> 9>R4L> B7>:> -pri rekonstrukciji prostorno trodimenzionalnopredmeta, npr. brdovito zemljišta otpada okolnost da se sve tačkerekonstruirano predmeta nalaze u jednoj ravnini. /a bi umjesto presječne

ravnine došli do druo eometrijsko mjesta tačaka na kojem se nalazi neka


22/38

mjerna tačka, mora se takav teren ili objekt snimiti sa dva snimališta.


23/38

-7zrada izdavačkih oriinala "za umno5avanje'

GEODETSKI RADOVI U FAZI PROJEKTIRANJA I GRA4ENJA

8*eodetski radovi koji se izvode u toku izrade projektne dokumentacije, radnjete korištenja objekata mou se podijeliti na(

-eodetske radove za izradu ili dopunu ve! postoje!ih podloa pri izradi idejno ililavno projekta6

-postavljanje ili dopunu postoje!e eodetske mre5e na području budu!eradilišta, potrebne za realizaciju projekta6

-odre2ivanje potrebne tačnosti za prenošenje objekta na teren i izradu projektaobilje5avanja "iskolčenja' objekta6

-obilje5avanje "iskolčenje' svih tačaka projektirano objekta na terenu prijepočetka radnje i u toku radnje6

-opa5anje pomaka i de=ormacija nastalih u toku radnje i kasnije u toku korištenjaobjekta.

PRINCIP ISKOLČENJA U GRA4EVINARSTVU

87:4AD?B@? ;9R7@?B4 9R4@?:B7H *R>?L7B> B>


24/38

8/a bi projekt iskolčenja objekta bio tehnički potpun treba sadr5avati(

-način iskolčenaj svake pojedine tačke

-raspored =aza mjerenja i odre2ivanja osnovnih i dopunskih elemenata u tokuradnje

-podatke u vezi s eodetskom osnovom s koje de se obaviti iskolčenje objekta

-podatke o samoj eodetskoj osnovi

84visno o zadanim elementima iskolčenja kao i polo5aju postojede eodetskeosnove prema projektiranom objektu postoje metode iskolčenja(

-:44R/7B> ?(

4RAB> 7 94A>RB>

-? 9R?@?:>( "presjek naprijed, presjek natra, lučni presjek, direktnimpresjekom iskolčenih pravaca i kombinacijom metoda'

89rojektirana ra2evina na teren se prenosi u dvije etape(

-Bajprije se iskolčavaju lavne osi ra2evine i to najčeš!e polaze!i od tačakapostoje!e eodetske osnove. 9reporučljivo je da to bude ista osnova koja jeposlu5ila za izmjeru terena pri izradi eodetske podloe za projektiranje objekta.

- druoj etapi detaljnim iskolčenjem obilje5avaju se sve karakteristične tačkekoje odre2uju projektiranu ra2evinu.

/etaljne tačke se redovito iskolčavaju od ve! obilje5enih lavnih osi ra2evine.

Za druu etapu iskolčenja tra5i se ve!a tačnost jer je umjesto apsolutnosmještaja va5nije sačuvati oblik i dimenzije projektirane ra2evine.

OSNOVNI ELEMENTI ISKOLČENJA

8etode iskolčenja tačke svode se na prijenos osnovnih elemenata(

-H4R7Z4BAB4* *A>

-/E7B?

-L77B?

ISKOLČENJE HORIZONTALNOG UGLA

8Razlikuje se od mjerenja horizontalno ula jer postoje samo dvije tačke > i C, a

prema zadanom ulu treba obilje5iti smjer druo kraka "tačka G'


25/38

ISKOLČENJE DUŽINE

89ostupak iskolčenja du5ine se razlikuje od postupka mjerenja du5ine jer jepotrebno odmjeriti zadanu horizontalnu udaljenost u označenom smjeru, od jedneobilje5ene tačke da bi se obilje5io drui kraj du5ine.

87skolčenje se mo5e izvršiti( LR9G4 7A7


26/38

8Lisinski polo5aj projektirane tačke mo5e se iskolčiti i pomo!u horizontainstrumenta(

kota vizurne ravnine instrumenta(

Hv HR a

/a bi se odredila projektirana kota H9 očitanje na letvi postavljenoj naprojektiranu tačku treba biti(

l HL;H9

letva se podi5e ili spušta dok se ne postine tra5eno očitanje. /no letve odovaraprojektiranoj visini H9

POSTUPCI ISKOLČENJA U GRA4EVINARSTVU

89olo5aj tačke na terenu prikazuje se kooradinatama [, "polo5aj' i H "visina'

8


27/38

-kontrolne tačke visinske i polo5ajne "reperi' na podovima katova višekatnihobjekata6

-osnovne linije za kontrolu radnje prometnica

NANOSNA SKELA ZA ISKOLČENJE

87skolčenje i kontrola radnje jednostavnih konstrukcija mo5e se izvestipostavljanjem nanosnih skela na ulovima objekta, uzdu5 kanala ili iznad prokopaza postavljanje cijevi u ovisnosti od vrste posla.

8Banosne skele su čvrsti okviri izme2u kojih se mo5e razvu!i zidarska vrpca zaporavnanje s temeljima, zidanje cilom i postavljanje cijevi.

8*lavna im je svrha omou!iti radnicima mjerenje od neke osnove bez potrebe za

stalnim eodetskim mjerenjima.

GEODETSKI RADOVI U POJEDINIM GRANAMA GRA4EVINARSTVA

89R4?


28/38

koja se vrsta eodetskih radova, u kojoj =azi i u kojem opseu treba izvesti kako bise što bolje i ekonomičnije realizirao odovaraju!i ra2evinski projekt.

8*ra2evinarstvo je samo jedna od tehničkih disciplina, podijeljena je na višerana pa se u svakoj od njih pojavljuje odovaraju!a vrsta potrebnih eodetskih

radova.

GEODETSKI RADOVI U POJEDINIM GRANAMA GRA4EVINARSTVA

8*eodetski radovi u ra2evinarstvu moli bi se podijeliti na(

-eodetski radovi pri projektiranju i radnji saobra!ajnica6

-eodetski radovi pri projektiranju i radnji tunela6

-eodetski radovi pri projektiranju i radnji mostova6-eodetski radovi u hidrotehnici(

pri projektiranju i radnji brana na hidrocentralama,

pri reulaciji rijeka,

pri melioraciji zemljišta,

kod vodovoda i kanalizacija6

-eodetski radovi pri projektiranju i radnji dalekovoda6-eodetski radovi pri projektiranju i radnji zrada.

SAORAĆAJNICE

89R4@?:B@? >4CR>/>@B7G> ;odvija se u tri etape, a to su(

-7/?@B7 9R4@?:<

-*A>LB7 9R4@?:<-7ZL?/C?B7 9R4@?:< "izvedbeni nacrti'

8 tom smislu odvijaju se u I etape i istra5ni radovi koji se odnose na eodetsko-topora=ske radove(

a'9rethodna istra5ivanja, ispitivanja i studije "Z> 7/?@B7 9R4@?:


29/38

8*eodetski radovi potrebni od ideje do eksploatacije neko saobra!ajno objektatipa ceste, 5eljeznice i slično, su slijede!i(

1.priprema, prikupljanje i dopuna topora=skih podloa sitnije mjerila i raznihdruih mjerenja potrebnih u =azi istra5ivačkih radova6

.prikupljanje svih potrebnih podataka o terenu i topora=skih podloa za izraduidejno projekta u mjerilima od 1($ $$$ do 1(N$$$6

I.eodetski radovi iskolčenja trase, snimanje uzdu5nih i poprečnih pro0la, izradasituaciono plana u krupnijem mjerilu "obično 1(1$$$', kao i posebnih situacija namjestima dje trasu presijecaju razni vodeni tokovi, kanali i drui objekti. 4sim tihradova u ovoj =azi se izvodi i terensko prikupljanje ostalih potrebnih podataka uvezi s projektom6

&.*eodetski radovi na iskolčenju ra2evinskih pro0la ;u procesu rubih zemljanihradova i precizno iskolčenje elemenata trase u polo5ajnom smislu i nivelete uvertikalnom smislu6

N.7zmjera "snimanje' novonastalo stanja "objekt i okoliš' ;


30/38

8> >4CR>M>@B7G? je odre2ena u prostoru, te polo5ajno i visinski de0niranasvojim elementima.

8 94A4E>@B4 7A ;trasa je de0nirana linijom koja se sastoji od pravaca ikrivina.

-9ravci su tanente na krivinama, a njihova produljenja se sijeku u tačkama kojenazivamo @?G7] B*?B>.

-7zme2u pravaca, odnosno tanenti postavljaju se zaobljenja u obliku :REB7HA:4L> i 9R7@?A>ZB7H :R7L7B>.

4snovni dio zaobljenja jest :REB7 A: odre2eno R>/7@>.

/a bi vo5nja bila siurnija, pri prijelazu iz pravolinijsko kretanja "R' u kru5no,sa radijusom krua R, ume!u se prijelazne krivine u obliku :A4R>C4A? i A?B7:>


31/38

8?lementi trase u polo5ajnom smislu, kao i u uzdu5nom pro0lu trase morajuudovoljiti potrebama siurnosti vo5nje i ekonomičnosti izradnje. tom smislu supropisani tehnički uvjeti kojih se pri projektiranju treba pridr5avati, a to su(minimalni radijusi zakrivljenosti i maksimalni naibi, s obzirom na kateorijusaobra!ajnice. lavnom se preporučuje da su radijusi zakrivljenosti dje je to

mou!e što ve!i.

8inimalni radijusi zakrivljenosti za razne kateorije cesta(

Gesta-reda 7 77 777 7L L

Bajmanji radijus "m' K$$ &$$ N$ 1N K$

TRASIRANJE SAORAĆAJNICA

9ri projektiranju trase saobra!ajnice treba nastojati da se linija trase provedenajkra!im putem izme2u zadanih tačaka. 9ri tome se vodi računa da se ne pre2umaksimalno dopušteni naibi.

87R>B@? ;je polaanje trase na karti ili neposredno na terenu, uzimaju!i uobzir sve tehničke uvjete kojima pri tom treba udovoljiti.

8Bajpovoljniji je onaj polo5aj trase dje imamo najmanje troškove ra2enja,odr5avanja i eksploatacije.


32/38

8


33/38

ELEMENTI KRUŽNE KRIVINE

8:REB7 A: ;odre2en je svojim radijusom i dvjema tanentama, odnosnoradijusom i jednim od ulova, vršnim ili centralnim.

4stale veličine mou se izračunati iz eometrijskih odnosa za kru5nu krivinu.

KARAKTERISTIČNE TAČKE KRUŽNOG LUKA:

-početak kru5no luka 9:

-kraj kru5no luka ::

-sredina kru5no luka : "sredina krivine'

-centar kru5nice 4

-tjeme C :

84A? L?A7D7B?(

>-< ;du5ina tanente


34/38

>ko se u tački C postavi tanenta na kru5nicu, ona de sjedi postoje!e tanente utačkama * i H, a iz prethodne slike je vidljivo da postoji odnos(

>* *C CH HG6 FC C? [ v

8Radijus kru5ne krivine redovno je odre2en projektom. koliko se sjecištetanenata iskolčava na terenu prema projektu na planu, vršni uao f mo5e seizračunati, a inače se on nakon iskolčenja tanencijalno poliona mjeri.

89otrebno je napomenuti pravilo iz planimetrije koje lasi( 4C4/B7 *>4 ;jepolovina središnje ula koji pripada istom luku6 uao koji zatvara tetiva itanenta isto luka polovina je središnje ula dotično luka.

ELEMENTI KRUŽNE KRIVINE

8;je centralni, a f;vršni uao

8


35/38

-7:4AD?B@? *A>LB7H D>:> :REB4* A:>

-7:4AD?B@? /?A@B7H D>:> :REB4* A:>

etode za iskolčenje lavnih tačaka kru5no luka ovise o pristupačnosti sjecištatanenata.

7skolčenje detaljnih tačaka kru5ne krivine ovisi o terenskim uvjetima, zahtijevanojtačnosti i veličini krivine i mo5e se obaviti na više načina. Bajčeš!e se u praksikoriste ove metode(

-4RAB>

-94A>RB>

-94A7*4B:> ?

9ribli5ne metode iskolčenja detaljnih tačaka kru5no luka(-? Z>:7H


36/38

894A>RB> ? 7:4AD?B@> ;danas se često koristi u praksi zbo razvojaeodetskih instrumenata "totalne stanice'. :oriste!i zakon da jednaki lukovi imaju

jednake tetive, na osnovu odabranih du5ina tetiva mou se računati odovaraju!isredišnji ulovi po =ormuli(

METODE ISKOLČENJA KRUŽNE KRIVINE

8zimaju!i za t1$m, ili neku druu veličinu, računa se uao g.

894: 7:4AD?B@> 94A>RB4 ?9:, za zadani radijus R i du5inu tetive npr. 1$mizračuna se veličina ula g.

9očetno čitanje u instrumentu orijentira se u pravcu sjecišta tanenti. /otičnomčitanju doda se uao g. tom pravcu na udaljenosti od t1$m, bit de prva tačkana luku. /odavaju!i uao g i odmjeravaju!i od svake nove iskolčene tačke du5inutetive t1$m, iskolčit de se sukcesivno sve tačke po obodu kru5no luka.

METODE ISKOLČENJA KRUŽNE KRIVINE

894A7*4B:> ? ;koristimo je kad se pri iskolčenju zahtijeva ve!a tačnostili kad je riječ o duačkim kru5nim lukovima i teškim terenskim uvjetima zamjerenje. 4va metoda se tako2er koristi za iskolčenje krivina koje prelaze prekoprepreka, na mostovima i tunelima.


37/38

ELEMENTI PRIJELAZNE KRIVINE

8Zbo sve ve!ih brzina cestovnih i 5eljezničkih vozila, a radi ve!e siurnostivo5nje, izme2u pravaca i kru5no luka ume!u se 9R7@?A>ZB? :R7L7B?.

89R7@?A>ZB> :R7L7B> ;je takva krivulja kod koje se radijus zakrivljenosti od tačkekoja dira pravac smanjuje sve do tačke u kojoj preuzima radijus kru5ne krivine.

8Za prijelazne krivine koriste se krivulje( :A4, :CB> 9>R>C4A> 7A?B7:>.

89o duljini prijelaznice kontinuirano se mijenja i naib poprečno pro0la, a kad jepolumjer mali, kolovoz se ceste proširuje. aobra!ajnice, posebno one sa duljimprijelaznicama, djeluju uskla2enije, što ima estetski i psihološki e=ekt.

ELEMENTI PRIJELAZNE KRIVINE

8:A4 ;krivulja koja najbolje udovoljava uvjetima i zahtijevima siurnostivo5nje, te pru5a velike mou!nosti njeno korištenja za racionalno vo2enje trase iizvedbu saobra!ajnice.

8Za umetanje prijelazne krivine izme2u pravca i kru5no luka, moramo kru5ni lukodmaknuti od tanente za pomak XR.


38/38

•ELEMENTI KLOTOIDE

pscisa tjemena kru5no luka(

4rdinata tjemena kru5no luka(

kupna duljina krivine(

Documents

Geodezija PRst