Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

261

kulturu slicno Wierzbickom a oboje polaze odBarthova teorijskog modela. To je kultura po-sebnog drustvenog sloja. Njezini simbolj sluzeza identifikaciju clanovima grupe a prema dru-gim grupama odriavaju granicu. Kljucna je pritome teza da su odredenja seljaeke kulturenestalna a ne jednom zauvijek odredena u ma-terijalnim artefaktima, jeziku i religiji. Ona suuvjetovana mjcstom se/jaka u cjelokupnomdrustvu u odredenom vremcnu. Hofcr osobitonaglasava vaznost kultumih elemenata uobjasnjavanju ponasanja seljaka i subjektivnustranu odredivanja granica naeije. Hofernaeinje i temu drugog dijela zbomika, naime daproucavanja i vrednovanja seljaeke kultureovise 0 drustvenim interesima, te 0 politickim iideoloskim pitanjima.

Prilog Kutrzeba-Pojnarowe (Utje-caj povijesti seljastva na model tradicion-alne seljacke kulture i mehanizmi njegovihpreobrazbi). kao i prilozi V. Erlich i Hofera,kriticki analizira mit 0 homogenoj seljaekojkulturi.

Cianci skupljcni u drugom d ijeluzbomika (Simbolicko ponasanje: ruralni iurbani odnosi) kritieki prikazuju modeleseljacke kulture nastale u gradskoj srcdini.Autori priloga, lingvisti i knjizevni teoreticari,prikazuju gradske koncepcije seljacke kullure injihove simbolicke izraze u litcraturi i socijal-noj filozofiji u 19. i 20. stoJjeeu u Poljskoj(Mayenowa, Pomian, Petcrkiewicz). Madar-skoj (Bojtar iNyiro) i Albaniji (Pipa). Slijcditck kraci prikaz tih clanaka jcr nisu dio uzegpredmeta ctnologije.

Pomian (Poljski sclj(lk u literalurii ideoJogiji) tvrdi da iako razlicito vrcdnlljllseljastvo, romantiz.am i naturalizam, ta dvaprevladavajuca pogleda na svijet devctnacsto-ga stoJjeca, imaju zajcdniCku podlogu u nostal-giji za izgubljenim rajcm sela. Za razliku odvelikog Pomiana koji nalazi da seJjak nijc ecstatema literature i filozofije u Poljskoj u 19.stoljeeu, Bojtar (Fol.klornielementi u .~uvre-menoj iSlocno-evropskoj litera/uri) opisujesituaciju u Mactarskoj slicniju onoj 1I Hrvatskoj.Nairne, cesta tcma knjizevnosti je scljacka kul-tura. Tu tematsku odrcdenost autor tumacivezanoseu istocno-evropske knjizcvnosti 19.stoljeca za razvoj knjizevnog jezika. Poectak

19. stoljeca obiljez.en je prosvjetiteljstvom iidealom nacionalne nezavisnosti koji seprozimaju u pokretu zajezicnu obnovu.

Nyiro (/ntegracija seljaka u ma-aarsku knjiievnost na pocetku 20. stoJjeca)i Pipa (Seljak u suvremenoj albanskoj knji-ievnosti) donose priloge 0 knjizevnosti 20.stoljeea. Seljacka situacija postaje glavno pi-tanje programa drustvenog napretka u Madar-skoj pocetkom stoljeca. To se odrazava ubogatoj sociografskoj literaturi.

Pipa govori 0 "socijalnom neoro-mantizmu" u albanskoj knjizevnosti. Ta knji-zevnost je socijalna po podrsci koju pruz.aradikalnim drustvenim promjenama a romao-ticarska po isticanju heroizma albanskognaroda.

Svejkovsky (Seljak u srednjevje-kovnoj slavenskoj knjizevnosti: problemknjizevne teorije) analizira modele seljastva usrednjem vijeku na Zapadu.

Dva posljcdnja clanka razmatrajuodnos pisane i usmcne knjizcvnosti. U nckevrsti "ontoloskom pristupu" (cf. Matejka)Dolez.cl (Usmena i pisana knjiZevnOSl: leo-rijske implikacije proiza.sle iz srpske epike)zastupa monistieku tezu 0 jedinstvenosti prav-ila naracije usmene i pisane knjiz.evnosti. Nasu-prot tome Matejka (DivergentIle srpsko-hr-vatske tradicije usmcne i pisane govorneumjelnosli) izlaze argumente za temeljno raz-likovanjc tih dviju knjizevnosti.

JASNA CAPO

Podkulture (zbornik tekslova), 1, ISlrazi-vacko-izdavacki cenlar SSO Srbije, Beo-grad 1985,149 sIr.

Jugoslavenski etnolozi i socioloz.izaintcrcsirani za znanstvenu literuturu 0 kulturimladih, kontraku]turama i potkultllrama, 0 njojsc mogu informirati u stranim casopisima ibibliografijama, a moraju je uglavnom naba-vljati u inozemstvu i citati II originalu. U Jugo-slaviji su, uz nekoJiko clan aka u c:asopisima, dodanas prcvcdcnc sarno tri knjige 0 ovoj tcmat.ici(Theodora Roszaka, Dicka Hebdigea i MikeaBrakea). Ljubljanski casopis "Problemi"

262

Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

punku je posvetio tri tematska broja, aRepublicka konferencija SSO Slovenije izdalaje zbomik 0 punku u Sloveniji S opseznom do-kumentacijom 0 pojavi punka i reakcijama nanjega. Osim spomenutih, vrlo je malo radovajugoslavenskih sociologa, a jos manje radovaetnologa 0 potkulturama, kako teorijskih, takoi empirijskih. Relativno je malo radova i 0

kulturi mladih (shvaeenoj kao siri pojam, bezobzira na to kako ga pojedini autori odredivali).Stoga pozdravljamo zbomik Podkulture kaoiznimno znacajan i hvale vrijedan potezIstrazivacko-izdavackog centra SSO Srbijekojijc, bez obzira na moguee zamjerke, sigumorazveselio sve jugoslavenske struenjake na tompolju, te studente etnologije, sociologije, po-litologije i povijesti. (Izdan je u nakladi od 1000primjeraka.)

Dosadasnji pokusaji analize potkul-tura u jugoslavenskom drustvu uglavnom supolazili od metodologije i obrazaca iz sociolo-gije potkultura razvijene na zagadu. Tako je, porijecima Milene Dragicevic-Sesic, dominan-tnom kulturnom modelu najeesec suprotsta-vljan kontrakulturni model, no bcz empirijskihistra~ivanja koja bi potvrdila postojanje i znacajkontrakulturnog pokreta u nas. Ona u raduPokulaj definisanja dominantnih i podkul-turnih modela kullurnog jZivola u Jllgo-slElviji daje metodo!osko-hipolctieki okvir zaistrazivanje potkultura u jugoslavenskom dru-stvu. Smatra da tcmcljne razlike medu ovda-snjim potkulturama vaJja traziti u vrijednosnimsustavima, jer se njihova vanjska obiljdja, kaoi nacini komunikacije, eesto podudaraju. Auto-rica navodi osnovne dominantne i potkulturncmodclc kulturnog zivota u JlIgoslaviji. Odre-dujc slojnu pripadnost nosilaca svakog modela,tc (vcoma uopeeno, a zbog sazetosti cesto inejasno) bitna obiljcz.ja modela sa stano viStavrcdnota i kOl11l1nikacijskih odnosa unutargrupc, prcma dominantnil11 kulturnim vredno-lama i prema okoJini. Pojam potkulture izje-dnaeava s pojmom stila zivota. Na temeljudrustvenog statllsa, vrijednosnih orijcntacija,ponasanja u potrosnji, nacina provodenja slo-bodnog vrcmena i drllstvenosti odrcctuje tri"omladinske" (hippy, rock, punk) i tri "intele-ktualne" potkullure ("pomodne", umjetnicko-slvaralacke i disidentsku umjclnicko-intelcktu-

aInu). Ove bi modele trebalo precizirati i razra-diti u sklopu empirijskih istrazivanja. Jedinotako bi se mogla provjeriti njihova valjanost.

Sredisnji je prilog zbornika prijevoduvodnog poglavlja u nas neprevedene knjigeResistance through Rituals (Rituali kao ob-lici otpora), koju je londonska izdavaeka kueaHutchinson po prvi put objavila 1976. u su-radnji sa Centrom za suvremena istrazivanjakulture (Centre for Contemporary CulturalStudies) u Birminghamu. (Ovo navodimo zatosto redakcija Podkultura nije nasla za shodnonavesti potpun bibliografski podatak 0 izvoruovog prijevoda. Uz to, promaklo im je da je uzStuarta Halla priredivae toga zbomika TonyJefferson, a ne "Tonti Dzekson"!) Radi se 0 teo-rijskom tekstu Johna Clarkea, Stuarta Halla,Tonyja J effersona iBriana Robertsa prevede-nom pod naslovom Podkulture, kulture i kJa-sa. Za svakog zainteresiranog strucnjaka neza-obilazne su ovdje izlozene kritike i originalnedcfinicije pojmova kultura, kultura grupe,kontrakultura, potkultura, omladinska potkul-tura, omladinska kultura. Pojam "omladinskakultura" ovdje je zamijcnjcn pojl11om "potkul-ture", a zatim su teorijskl rckonstruirane i anal-iziranc poslijeratne omladinske potkulture bri-tanskc radnickc i srednje klase. Analiziran jenjihov odnos spram " roditcljske" kulture, tespram borbe izmcdu podredcne i dominantnekulture. Teorijskim modelima potkrcpljcnimodrcdcnim historijskil11 podacima pokazano jekako Sll omladinske potkulture povezane sklasnim odnosima, s podjclom rada i pro-izvodnim odnosima u drustvu, a ujcdno su ob-jasnjene posebnosli njihova sadrzaja i polozaja.

Clanak M ikea Brakea Ncvidljivadevojb. Kullura tenstvenosli proliv mu-icvnosti aut.or nije napisao za zbornik Podk!ll-lUre,kako bi sc mogJo zakljuciti iz ncpostojahjabilo kakvog popralnog pod atka. NavedimozaLoda sc radi 0 petom poglavlju knjige Mi.keaBrakea koja je u nas objavljcna u prijevoduMarjana Ogrinca pod naslovom Sociologijamladinske kuilUre in mladinskih subkultur(Knjiznica rcvolucionarne teorije 15/1983, Rc-publiska konfcrcnca ZSMS, Ljubljana 1984).Citaoci ce moraLi nabaviti slovcnsko iIi origi-nalno iZdanje ako ih zanimaju Brakeovebiljcske i bibliografski podaci na kojc upucuje.

Nar. umjat. 24, 1987, str. 231 - 284, PRIKAZI

263

OVdje ih naime nema!I u Brakeovom tekstuteorijske postavke potkrijepljene su rezulta-tima empirijskih istrazivanja ugIavnom britan-skih autora. "Odsutnost" djevojaka u muskimpotkulturma objasnjena je einjenicom dapostojeee potkulture u pravilu (svaka na svojnacin) istrazuju i slave muskost i kao takve po-tiskuju djevojke. U njima se odrlava seksizamsvijeta koji ih okruzuje, dakle podredeno mje-sto zene u proizvodnji i reprodukciji. Autor,medutim, optimisticki ukazuje i na znakovemoguCih promjena takvih odnosa.

Esej Bojana Jovanovica Antropo-loski pristup istraZivanju podku}ture trebaobi nam kao etnolozima biti najzanimljiviji. Nazalost, uz nekoliko poticajnih, ali ne i origi-nalnih razmisljanja, u njemuje citav niz nepre-ciznosti, nejasnoea i neumjesnih digresija.Ideje nekolicine poznatih antropologa ostale sunerazradene u naslovom obecanom kontekstu.Takoder, ostalo je zagonetno lito autor zapravopOdrazumijeva pod pojmom "podkultura" kojidosljedno upotrebljava u jednini, genera-lizirajuei, eini se, neka (posve proizvoljno in-terpretirana) jugoslavenska iskustva. Na krajukazimo da bi nepostojanje literature i biljezakamozda bilo prihvatJjivo uz naslov koji ne bipretendirao na obrazlaganje antropoloskog,dakle znanstvenog pristupa i to istraiivanjupo!kultura, te kada se Jovanovic ne bi (imenom)pozivao na razne autore, a jednoga cak icitiraobez navodenja izvornika. (Srecom, Hebdige jeu nas preveden, pa ee upueenijem citaocu pa-rijeklo toga citata bitijasno.)

U tekstu Nova /cvica, kontrakul-lura i iSl'ocne religije Vladimir Andelkovierazmatra sklonost kontrakulture nastale nazapadu sezdesetih godina ka "okultnom, magij-skom i egzoticnom rituaIu" kao obiljcZje koje jubitno raz1ikuje. od istodobnih novoljevicarski!lpakreta i tradicionalnih lijevih pokreta.

Rad Gyorgya G. Markusa Ideolo-gija omladinskih podkultura gavari 0 obliko-vanju drustveno-politickih stavova madarskeomladine u osamdesetim godinama ovogstoljeea. Analizira slienost pojedinih omladin-skih polkultura u Madarskoj s kontrakulturnimtez.njama na zapadu sezdesetih godina. Markusje ustanovio tri tipa tak.vih potkultura. Nagla-~ava da ih ne treba razmatrati (sarno) kao

rezultat "razvodnjavajuceg utjecaja" zapadneideologije, vee da treba uocavati i njihove bitnerazlike od izvornog obrasca. Nairne, te suvre-mene potkulture madarske omladine nose ili bimogle nositi sadrZaje koji se suprotstavljajuideologiji socijalizma. Na kraju ukazuje nadrustvena protUIjecja koja su tome uzrok, a kojasu gotovo analogna onima u suvremenoj Jugo-slaviji. Stoga bi ovaj tekst mogao bili osobitozanimljiv domacim eitaocima.

Branimir Stojkovic u napisu Slikamasovne kulture u listu "Student" izvjestavao rezultatima analize sadrzaja 21 od 29 brojcvatoga lista objavljenih tokom 1983. Analiziran jetematski blok "Kultura", a pod pojmom ma-sovne kulture podrazumijevane su sve poruke 0kulturnim sadrzajima posredovane sredstvimamasovnog komuniciranja. Autor zakljucuje daprogramskakoncepcija "Studenta" u 1983. nijeu potpunosti ostvarena jer u listu nedostajeaktivni borbeni stay u artikulaciji i afirmacij i al-ternativnog modela kulture. Ovaj rad shva-camo kao pocetak sustavnog izvje~tavanja 0rezultatima empirijskih istrazivanja domacihautora u narednim brojevima Podkullura.

Nadamo se da ee izdavac uspjetiostvariti namjeru da ovaj zbornik objavljujedva puta gOdisnje. da okupi sto veCi broj jugo-slavenskih autora koji piSu 0 potkulturama, teda prijevodima siri krug citalaca sustavnoobavjestava 0 teorijskim radovima i istrazi-vanjima potkultura u inozemstvu. No, obziromna pionirsku ulogu Podkullura. bilo bi korisnozbomiku dati izrazitiji karakter casopisa. To biprije svega znaCilo uvesti rubriku prikazastrane. a i (nadajmo se, sve opsdnije) dOl11aceliterature. Takoder, eitaoce bi se viSe iii manjciscrpnim prikazima moglo upoznavati S organi-zacijom, radom i istaknutim suradnicima po-jCdinih znanstveno-istrazivackih centara cu-venim po rezultatima istrazivanja kulturemladih. Povremeni intervjui, pisma redakciji iliankete ne bi morali tvoriti rubrike, ali bi sigurnopospijesili komunikaciju redakcije i citalaca ipridonijeti kvaliteti ostvarivanja namjereizdavaea.

Na kraju evo jednog konkretnog, arclativno skromnog zahtjeva sa stanoviSta cita-oca - istraziva6a kulture mladih. Valjalo bi uzborniku Podkullure objaviti i redovito dopu-

264

Nar. umjat. 24,1987, sIr. 231 - 284, PRIKAZI

njavati bibliografiju radova jugoslavenskihautora, kao i inforrnaciju 0 prevodenju knjiga ielanaka na jugoslavenske jezike. Time bi sepouzdano poeel a ostvarivati proklamirana ulo-ga informiranja i okupljanja (u smislu medu-sobnog poznavanja) nasih autora koji pisu 0

kulturi mladih i potkulturama, ne sarnoomladinskim. A to bi zasigurno pridonijelointelektualnoj zivosti posvecenoj ovoj tematiciu nasim prostorima.

MAJA POVRZANOVlC

Punk pod Siovenci (zbornik), Knjiznicaravolucionarne leorije, 17, Univerziletskakonferenca ZSMS, Republiska konferencaZSMS, Ljubljana 1985, 542 str.

Iako u zborniku Punk pod Slov-cncima nalazimo sarno jedart etnoloski rad,smatramo da je nekoliko valjanih razloga zanjegovo prikazivanje u casopisu namijenjenomprvenstveno jugoslavenskim etnolozima i fol-kloristima. Prije svega, do danas etnolozi uJugoslaviji gotovo da i nisu istrazivali omladin-ske potkulturc. Teme s podrueja suvrcmcnckulture mladih tek se prihvacaju (prije svegamedu mladim slovenskim etnolozima) kaoravnopravne drugim etnoloskim Lemama; tekse pocinje uvidati njihov znacaj u razvoju naseznanstvene discipline. Punk pod Slovcncimaje knjiga 0 jednoj suvremenoj potkulturi unasem drustvu koja bi etnolozima i folkloris-tima morala biti zanimljiva. Uz to, vrlo je maloprijevoda inozemne teorijske literature ()potkulturama, pa su utoliko znacajniji ovdjeobjavljeni tcorijski radovi siovenskih autora.lako se radi 0 socioloskim i politoloskim pr-istupima, etnologu je njihovo poznavanjenuzno da bi (bilo koju) potkulturu 1l1ogaorazu-mjeti u cijeiosti. Prilozi nisu podjednakokritieni, no svi pridonose objasnjenju punka uSloveniji.

U lIvodnom tekstll Gregora TOlllcaSporovi i sukobi druge Slovenije eitamo 0

uvjetima i razlozima pojave punka u Slovenijiod 1977,0 putovima i nacinima njegova alter-nativnog djclovanja, 0 njegovim socio-kultur-nim aspcktima. Analiziraju se sukobi punkpok.reta s institucijama na raznim razinama.

Dominantne strukture u Sloveniji punk kaokultumu pojavu nastoje usamiti i odvojiti ilipak asimilirati. Kao drustveni pokret nastoje gaunistiti. Tomc objasnjava posljedice takvogstanja na oblike i sadrzaje slovenskog punka.

Kratkim napisom Reakcija napunk "pokret" u nekim nasim socijalno pra-vnim i kultumo ideoloskim institucijamaRadmila Pavlovic daje polaziste za podrobnijuanalizu uzroka i posljedica posvemasnje nega-tivne i agresivne reakcije u naslovu navedenihinstitucija na punk. Jedan od najvaznijihmehanizama odrzavanja postojecih dru~tvenihodnosa, dakle i mehanizama efikasnog su-protstavljanja punku, ona vidi u medijskomovladavanju kultumo ideoloskim odnosima.

Skraeena seminarska radnja iz1983. Andreje Potokar pod naslovom Pank vLubJan jedini jc ctnoloski prilog u ovom zbor-niku, a ujedno i jedna od rijetkih etnolo~kihanaliza potkulturnih fenomena u Jugoslaviji.Alltorica je na temelju razgovora, promatranjai slIdjelovanja prikazala ponasanje Ijubljanskihpunkera, plesanje, stil njihova odijevanja iukrasavanja, zargon s razlicitih podrueja (glaz-ba, zabava, imenovanje osjecaja i predmeta),parole i napise na zidovima, odnos premaodredenim vrednoLama, te nj ihov nacinprovodenja sloboc1nog vremena (konzlImiranjcodrcc!enih sadrzaja koje nude sredstva maso-Vtlog komunicinmja, tc sastajanje u lokalima,disko klubovima i na koncertima). SlijedcciJ-Tebdigeovu t.ezu 0 stilu kao namjemoj komu-nikaciji, dotakla se pcrcepcije punka "iznutra"i "izvana" kao i reakcije srcdstava masovnogkomuniciranja i milicije na punk u Ljllbljani.Steta sto ovom pri10gu nije posvecen veci pros-tor, jer su ovako i eLnograrski opis i interpre-tacija ostali na razini naznake.

Petcr Barbaric pise 0 glazbi u clankuPOkuSIlj odredenja kriterija vrednovanjapunka. Smatra da proizvode industrije glazbe-ne zabave valja prvo sagledati u njczinomdrustvenom okruzju, pa tek zatim postavljatipitanj a cstetike.

Polazeei od postavke da ideologijavladajueih drustvenih skupina nije vladajucadrustvcna ideologija, Rastko Moenik u prvomdijelu teksta Razum pobjeauje teorijski razma-tra konkretnu ic1eolosko politieku situaciju u