H a G e Z eGLASILO HRVATSKOGA GLAZBENOG ZAVODA

GODIŠTE XIX. BROJ 1 ISSN 1332-1129 LISTOPAD 2015.

Uz izložbu DRUŽINA MLADIH – »SAN NA JAVI«, SCENSKE PRIREDBE U HRVATSKOM GLAZBENOM ZAVODU 1940.–1946.

Djelovanje Družine mladih i danas je nedovoljno poznato javnosti, a radi se o iznimnoj pojavi apsolutno neovisnog teatra, grupi koju je osnovao Vlado Habunek kao Compagnie des Jeunes u okviru Francuskog instituta 1939. godine. Vodio ju je u intenzivnoj kreativnoj suradnji s Radovanom Ivšićem kao Družinu mladih do kraja, uz predano i strastveno sudjelovanje umjetnika i intelektualaca, mladića i djevojaka s kojima su »krenuli u potragu za sjenama koje su našu mladost održa-vale iznad ništavila« (R. Ivšić). Družinu mladih se, međutim, spominjalo tek kao spontani iskorak, mladenačku avanturu, a ne etapu na putu osvajanja umjetničke, ljudske slobode. U svijesti sredine ostala je gotovo samo kao ekscentričnost, a Habunek je govorio o zavjeri šutnje, što je i razumljivo nakon politički uvjeto-vanog prestanka rada i postojanja.

Družinari su na sceni Hrvatskoga glazbenog zavoda gotovo u cijelosti pred-stavili svoju scensku aktivnost. Lucidnim, modernim likovnim intervencijama i originalnim teatarskim idejama koje su izvirale iz istraživanja govora te odgovarajući na suptilne impulse iz najraznovrsnijih kulturnih i umjetničkih sfera, Družina mladih je preobražavala Veliku dvoranu HGZ-a od 1940. do 1946. u funkcionalni i poetski teatarski prostor. Stoga HGZ, nastavljajući liniju dosadašnjih napora u prenošenju, poticanju i pomaganju značajnih povijesnih ideja i prakse u svojoj sredini, želi ovom izložbom ukazati na povijesno razdoblje u kojem se individualni dometi amalgamiraju u ostvarenjima koja ne samo da najavljuju nego i ostvaruju iznimne trenutke modernog hrvatskog teatra kreirajući neočekivane i dalekosežne umjetničke sinteze. Zagreb se tih godina našao na pragu čuda, kazao je jednom Ivšić iz povjesne i geografske daljine, a Velika dvorana HGZ-a, u toj neosvijetljenoj i još zamagljenoj prošlosti, čini se kao orahova ljuska na velikom listu koji s Andersenovom Palčicom plovi, nadam se, ne u nepovrat nego u nedogled.

Seadeta Midžić

HGZ-ova izložba svojevrsni je kontrapunkt izložbi Nepokorena šuma i Radovan Ivšić, koji doprinosi ideji i smislu gotovo povijesnog poduhvata u Muzeju suvremene umjetnosti, a obje su u okviru Festivala Francuske u Hrvatskoj Rendez-vous. Izložbu su osmislile i postavile Seadeta Midžić i Nada Bezić, a može se pogledati do kraja listopada, u pravilu za vrijeme koncerata. Zahvaljujemo Annie Le Brun i Aleksandri Spaić za likovne materijale koje objavljujemo uz tekstove o izložbi.

Annie Le Brun: Družina mladih i Radovan Ivšić

Da bi govorila o »nepokorenoj šumi« Radovana Ivšića, s njenim listanjem, korijenjem, bojama, njenim šumovima i posebnoj svjetlosti, dakle o njegovom svijetu, morala sam potražiti najrazličitije puteve koji su ga vodili iz Zagreba u Pariz – od Sljemena do u srce moderniteta. Bilo je dovoljno što se želio udaljiti od trijumfirajućeg socijalitičkog realizma i povući u lugarnicu, da bi ga vrtoglavi slijed slučaja odveo do Andréa Bretona, mada nije tražio da ga sretne.

Tijekom posljednjih godina upravo me je to neobično putovanje unatrag koje sam poduzela, upućivalo naravno na njegove tekstove, povezivalo me je sa slikama i predmetima koje je Radovan volio, a oslanjala sam se također i na dojmove, na uspomene koje mi je prenio.

Često sam razgovarala sa Seadetom Midžić o tom istraživanju u noći poznatih i nepoznatih stvari, u kojoj su povijesne okolnosti ponekad otvarale vrata nepredvidivim perspektivama. I kakovo je bilo naše čuđenje kada smo

otkrili da bi na izvjestan način Hrvatski glazbeni zavod mogao biti shvaćen kao dio »nepokorene šume« Radovana Ivšića.I zaista bi se Hrvatski glazbeni zavod, budući da je bio mjesto i prostor u kojem su snovi iz početaka Družine mladih zadobivali

oblik, mogao smatrati od 1940. do 1946. živim izvorom svega što se, usprkos užasima vremena, okupilo tada u Zagrebu, a posjedovalo je umjetničku invenciju i imaginaciju.

H a G e Z e2

Antonija Bogner-Šaban: Družina mladih, Zagreb 1940–1946*

Potpisi na poleđini programa prve

predstave, 1940.Među članovima su, uz Vladu Habuneka,

bili:Kosta Angeli Radovani, Berislav

Brajković, Radovan Ivšić, Edo Kovačević, Mladen Raukar, Milo Cipra, Zdenko Šenoa, Kosta Spaić, Branko

Širola i Mladen Škiljan.

Tako su se Radovanu i Vladi Habuneku, koji su bili pokretači, pridružili među ostalima Berislav Brajković, Mira Košutić, Ivo Malec, Ljenočka Nurenberg, Mladen Raukar, Kosta Spaić, Stella Šaban, Alka Škiljan, Mladen Škiljan, Vera Šram-Nagy i Ivo Tomu-lić. Suradnici su im bili također slikari i kipari poput Ede Kovačevića i Ivana Kožarića ili arhitekti poput Zdenka Strižića. Ta lepeza talenata odgovara obnovi repertoara, jer Družina mladih igra Molièrea i Marivauxa, postavljaju se i neobjavljeni prijevodi Ruzzantea, Maeterlincka, Mèrimèea, Villona, Hugoa i Čehova, a čak prvi put na hrvatskom i japanski No teatar.

Osnovni cilj im je bio da pronađu bit teatra kako u klasičnoj igri tako i putem marioneta, a nadasve zborskom recitacijom. Radovan će, 40 godina kasnije, reći i razlog: »Kor je postao ono što je nesvjesno povezalo sve Družinare. A povezalo ih je međusobom zato što su osjećali da u tom koru nešto počinje živjeti, bujati, da se pred njima otvaraju ponori poezije i bogatstva sna, dočarani njihovim glasom, njihovim disanjem, bilom njihova srca. Napokon je tajna teatra bila ovdje, pred nama, u nama, medu nama, na raskršću gdje se prožima individualno i kolektivno, gdje jedinka uranja u jato jedinki da bi, na drugoj obali, izronila načas, u punom sjaju, u punom jadu, kao ličnost« (Radovan Ivšić, U nepovrat, Zagreb 1990, 125).

Ništa nije bilo suprotnije ideološkom pritisku u trenutku kada se on upravo uspostavljao. Da bi se shvatilo što je zaista bilo u igri, vrijeme je da se prekine sa zavjerom šutnje koja je tada započela.

Književnica Annie Le Brun, životna suputnica Radovana Ivšića, autorica je izložbe Nepokorena šuma i Radovan Ivšić u Muzeju suvremene umjetnosti.

Družina mladih koju je utemeljio Vlado Habunek u Zagrebu ujesen 1939, svojevrsni je umjetnički začetak danas već standardiziranih off-kazališta. Vrativši se iz Pariza, Vlado Habunek uposlio se u Francuskom institutu, a njegov ravnatelj Jean Dayre omogućuje mu okupljanje kazališne grupe. U početku nazivaju se La Compa-gnie des Jeunes, prema uzoru na suvremene francuske kazališne družine. Prvu javnu produkciju imaju u dvorani HGZ-a, izvodeći na francuskom Scapinove spletke, 27. travnja 1940. U kazališnom smislu, Habunekova postava Scapinovih spletki bila je novinom, jer je igrana na posebno izrađenoj, čistoj, jutom presvučenoj kvadratičnoj pozornici, za koju je Habunek žrtvovao središnja sjedala prvih osam redova u dvorani.

Traganje za posvemašnjom prožetošću kazalištem u umjet-ničkomu, interpretacijskom ali i teorijskom smislu, navodi čla-nove Družine mladih da poslije prve praizvedbe napuste Zagreb na nekoliko ljetnih mjeseci, te da živeći zajednički u iznajmljenoj kući u okolici grada podrobno razrade svoje poglede i odrede budući smjer djelovanja. Uvježbavaju marljivo nove komade, posvećuju se govornim vježbama, plesu i tjelovježbi. Povrh toga proučava se stranu literaturu, a o engleskom kazalištu predaje im Josip Torbarina. U tom razdoblju postavljene su i program-ske odrednice Družine mladih. Govor je središnje područje istraživanja književnoga i scenskog, i to u korskoj verziji koja u modernom pristupu teži klasičnom, posebice grčkom izvoru.

Poseban odvjetak djelovanja bili su radio-nastupi. Izvode ja-pansku No dramu Svileni bubanj u Ivšićevu prijevodu i Mörikeov Mozartov put u Prag. Pošto se djelovanje Družine poklopilo s početkom, a zatim i razbuktavanjem ratnih zbivanja, te zato što su svoje poglede na umjetnost držali izvanpolitičkim, visokoe-stetiziranim činom neovisnim o društvenim okolnostima, članovi Družine mladih povlače se iz javnosti u stan Vlade Habuneka na Ribnjak, gdje uvježbavaju nove korske predstave, eksperimenti-raju s lutkom, a gledatelji su njihovi poklonici i prijatelji.

Nakon nekoliko godina Družina mladih ponovno nastupa u HGZ-u, ali su sada predstave na hrvatskom jeziku. Program se temelji na korskim cjelinama i komedijama koje svojom »faktu-rom« iskazuju interpretativno umijeće glumaca.

U klimi poslijeratnih političkih previranja Družina mladih oštro je kritizirana, a poglavito je negirana estetiziranost i ekspe-

rimentalnost njihovih uprizorenja. I u takvim okolnostima, me-đutim, Družina mladih uspijeva zakupiti dvoranu HGZ-a, te prvi put nastupa s lutkarskom predstavom, Čehovljevom jednočinkom Prosidba, 6. studenoga 1945. u Habunekovoj režiji. Ta predstava vrhunac je njihova nastojanja u tehnici ginjola, koja dotada nije bila zastupljena u hrvatskomu lutkarstvu.

Odjel za kulturu i umjetnost Ministarstva prosvjete dopustio je Družini mladih 11. travnja 1946. osnutak Kazališta lutaka kao privatne umjetničke udruge.

Družina mladih bila je, i ostala, bitnom sastavnicom hrvat-skoga kazališta, napose lutkarstva, te je u povijesti nacionalnoga kazališta valja tretirati kao izdvojenu umjetničku cjelinu, nezao-bilaznu po svojim idejama i domašajima.

* ulomci iz teksta objavljenog u Repertoaru hrvatskih kazališta, knj. 3, Zagreb, 2002.

H a G e Z e 3

IZVJEŠTAJ SA SKUPŠTINE

U subotu, 26. rujna 2015. održana je redovna godišnja skupština članova Hrvatskoga glazbenog zavoda za 2014. godinu. Skupštini je prisustvovalo 53 članova, a predsjedavao je prof. Ljubomir Gašparović. Predsjednik HGZ-a prof. Marcel Bačić na početku je pozdravio skupštinu prigodnim riječima i ukratko se osvrnuo na razdoblje između dviju skupština te zahvalio djelatnicima HGZ-a, suradnicima i institucijama koje su financijski pomogle rad HGZ-a.

Članovima je podnijeto izvješće Ravnateljstva o radu u 2014. zajedno s financijskim izvješćem i izvješće o radu u prvoj polovici 2015. godine, kao i izvješće Nadzornog odbora. Skupština je prihvatila sva izvješća. Budući da je članica Nadzornog odbora Višnja Brce preminula u ožujku ove godine, za novu je članicu izabrana Višnja Mažuran.

Prihvaćen je novi statut usklađen sa Zakonom o udrugama. Najznačajnije su promjene smanjenje broja članova ravnateljstva s 13 na 11, osnivanje Knjižničnog odbora te imenovanje likvidatora u slučaju prestanka rada udruge. Budući da su u 2015. dvije članice Ravnateljstva – mr. Naima Balić i Sanda Božić – dale ostavku, prema novom statutu Ravnateljstvo nastavlja rad s 11 dosadašnjih članova: prof. Marcel Bačić, akademik Nedjeljko Fabrio, prof. Ljubomir Gašparović, prof. Mladen Janjanin, dr.sc. Snješka Knežević, Seadeta Midžić, prof.Tonko Ninić, dr. sc. Stjepan Plavec, prof. dr. sc. Eva Sedak, mr. Josip Šaban i prof. dr. sc. Božena Šarčević.

Skupština je pod točkom razno odlučila da se visina godišnje članarine ne mijenja, te članarina za 2016. iznosi 100,00 kn za za-poslene, a za umirovljenike i studente 50,00.

STOTINU GODINA OD POSJETE FRANJE JOSIPA I. HGZ-U

Dana 14. listopada navršit će se jedno stoljeće od boravka Franje Josipa u HGZ-u i otkrivanja mramorne spomen-ploče na svečanom stubištu, o čemu smo već pisali u našem glasilu (Kako smo okrenuli spomen-ploču, N.B., studeni 2001, V/2). Bogata dokumentacija u našem arhivu poslužila je i povjesničaru F. Š. Šegviću za istraživanje, pa iz njegove knjige objavljujemo dva odlomka.

Slično kao i na Sveučilištu ili u Hrvatskom narodnom kazalištu, pripreme su se pa-ralelno odvijale i u ostalim institucijama koje su programom uključene u svečanosti. Tako je održano nekoliko redovnih i jedna izvanredna skupština Glazbenog zavoda na kojima se govorilo o organizacijskim poje-dinostima, troškovima različitih priprema i same gradnje odnosno nadogradnje zgrade itd. Na prijedlog Vjekoslava Klaića dogo-voreno je da se na dan svečane predstave u kazalištu (prvi dan posjeta) u Glazbenom zavodu održi vokalni koncert, koji je na kraju – zbog interesa građanstva za glavno gradsko događanje – bio slabo posjećen. Pod vodstvom Ivana Zajca održane su i pripremne vježbe različitih pjevačkih i tamburaških zborova koji su, ponekad i u više navrata, prema programu nastupali. Pritom je Glazbeni zavod pomogao druš-tvima kao što je Hrvatski sokol dodatnim osobljem i posudbom instrumenata. U Zavodu su se, kao i u drugim školama i gimnazijama, provodile vježbe stupanja za predviđeni defile školaraca pred kraljem. Sama je zavodska zgrada posebno uređena i pripremljena za svečanosti. Josip Peklar angažiran je da dekorira stubište, galerija i dvorana pripremljeni su za više stotina uzvanika, članova Zavoda koji su, dakako uz pozivnicu, mogli prisustvovati sveča-nom trenutku kraljeva dolaska, kod »Kast-ner & Öhlera« je kupljen svečani barjak, a

pribavljena je i bista Franje Josipa. Bijelu mramornu ploču, po kojoj je Franjo Josip posebnim kladivcem udario tri puta završni zlatni čavao, izradio je poznati zagrebački klesarski majstor Luigi Pierotti. Glavna je zvijezda relativno kratkog glazbenog pro-grama bio dakako Ivan Zajc, koji je upravo slavio okruglu 40. godišnjicu umjetničkog djelovanja, a prigodom svečanosti je ravnao učiteljskim zborom te napisao ne-koliko inspiriranih himni koje su izvodili pjevački i tamburaški zborovi tijekom ra-znih manifestacija. Pripremljene su i kratke orkestralne kompozicije učenika glazbene škole, a za kraj svečanosti u Glazbenom zavodu su učenici pod Viteszlavom Ro-

manom Moserom izveli »Poljački narodni ples” Philippa Scharwenke. (...)

Posjet vladara Zagrebu tako je uz političku komponentu imao i vrlo važan kulturni značaj. Bit dolaska Franje Josipa bilo je demonstriranje kulturnog napretka i jedinstva Hrvatske, dakle uspjeha kul-turne politike koju su kreirali ban Khuen Héderváry i Kršnjavi. Dekoracija Zagreba, urbanistički i modernizacijski aspekti grada, trebali su vladaru pokazati kako se nalazi u poznatoj “monarhijskoj” okolini, a ne u dalekom i slabo poznatom gradu. Isto su trebale učiniti i brojne priredbe, koje bi prikazale građanski duh Zagreba i njegovu raskošnu elitu. Posebno je važno bilo istaknuti naglasak politike na buduće generacije, dakle na obrazovanje, koje bi samo po sebi značilo daljnji kulturni razvitak zemlje. Ujedno bi to dakako zna-čilo i pobjedu vladara, uspjeh Ausgleicha i Nagodbe, što u sve težim vremenima ne bi predstavljalo malen politički adut. Zbog toga je i zemaljska vlada uložila dodatne napore, kojima se nastojalo urediti sve javno predstavljene instutucije te ih predstaviti na visokoj razini koja je mogla svjedočiti o Zagrebu kao centru Trojedne Kraljevine, ali i brzo razvijajućem gradu u kontekstu čitave Monarhije. Tako se i kod obrazovanog građanstva u mjesecima uoči dolaska Franje Josipa osjetila određena nada u napredak, barem u smislu kulture.

Filip Šimetin Šegvić: Patriotizam i bunt, Franjo Josip I. u Zagrebu 1895. godine, Zagreb, 2014.

VELIKA DVORANA HRVATSKOGA GLAZBENOG ZAVODA

KONCERTNA SEZONACLXXXIX (2015/2016)

LISTOPAD

www.hgz.hr

hgz@hgz.hr

H a G e Z e4

HRVATSKI GLAZBENI ZAVOD I DRUGI ORGANIZATORI ZADRŽAVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

BLAGAJNA: 48 30 822, blagajna@hgz.hrponedjeljak–petak 11–14 i 19–20 satii jedan sat prije početka koncerta

TAJNIŠTVO: 48 30 833, fax: 48 30 701hgz@hgz.hr

KNJIŽNICA: 48 30 824knjiznica@hgz.hrponedjeljak, sri. i pet. 11–14, sri. 16–20 sati

HRVATSKI GLAZBENI ZAVOD10000 Zagreb, Gundulićeva 6

IBAN: HR5723400091110039946

UREDNICE:Nada Bezić

Seadeta Midžić

ZA IZDAVAČA:Marcel Bačić

Četvrtak, 1. X. od 18 do 22 sataRazgledavanje izložbe Družina mladih – »san na javi«, u okviru 2. Relija po galerijama, događanja čiji je cilj umrežavanje galerija u centru Zagreba (www.pikto.hr)ULAZ SLOBODAN

Nedjelja, 4. X. u 11 sati, Mala dvoranaGLAZBENA ŠKOLA PAVLA MARKOVCAKoncert učenika Škole

Nedjelja, 4. X. u 20 sati, Velika dvoranaMuzička akademija u Zagrebu VirtuosoBESPLATNE ULAZNICE ZA ČLANOVE HGZ–A

Utorak, 6. X. u 20 sati, Mala dvoranaUMJETNIČKA ORGANIZACIJA CRISTOFORIUMSvečano otvorenje ciklusa CristoforiumJan Vermeulen, fortepiano (Belgija)SchubertODREĐENI BROJ BESPLATNIH ULAZNICA ZA ČLANOVE HGZ–a

9. – 17. X., 10. Zagrebački međunarodni festival komorne glazbeVidi dolje

Nedjelja, 18. X. u 19 sati, Velika dvorana3. glazbeni memorijal »Adalbert Marković«Tamburaški orkestri: KUD-a »Gaj« (Zagreb), »Ferdo Livadić« (Samobor) i GŠ Alberta Štrige (Križevci); R. Šverko, kontraalt; B. Došen Togonal, alt; M. Živković, bariton; T. Lumezi, flauta; L. Bošković, klarinet; I. Jurinić, marimba; I. Koprić, bračDirigenti: Petra Vojvodić i Krešimir RačićA. Marković, Županović, Prohaska, Kabiljo, Šljivac, A. Dedić

Utorak, 20. X. u 20 sati, Velika dvoranaUMJETNIČKA ORGANIZACIJA CRISTOFORIUMSvečano otvorenje ciklusa Pleyel Svetislava StančićaBoris Giltburg, klavir (Izrael)LisztODREĐENI BROJ BESPLATNIH ULAZNICA ZA ČLANOVE HGZ–a

Srijeda, 21. X. u 20 sati, Velika dvoranaZAGREBAČKI SOLISTIVokalni ansambl AntiphonusVivaldi, Bach, Galuppi, HändelODREĐENI BROJ BESPLATNIH ULAZNICA ZA ČLANOVE HGZ–a

Četvrtak, 22. X. u 20 sati, Velika dvoranaHRVATSKO DRUŠTVO GLAZBENIH UMJETNIKA

Petak, 9. X. u 20 satiLa fiesta Wolf, de Falla, Dohnányi, Rota, Castelnuovo Tedesco

Subota 10. X. u 20 satiČista romantika Schumann, Brahms, von Weber, Dvořák

Nedjelja, 11. X. u 11 sati Mozartova matineja

Nedjelja, 11. X. u 20 sati Mozartova soareja

Srijeda, 14. X. u 20 satiQuadro Nuevo

10. Zagrebački međunarodni festival komorne glazbe, 9. – 17. X.Velika dvorana; detaljan program vidi na www.zagreb-festival.org

Sudjeluju:

Guy Braunstein, Boris Brovtsyn, Susanna Yoko Henkel, violina

Roland Glassl, Hrvoje Philips, viola Monika Leskovar, Giovanni Sollima, violončelo

Petrit Çeku, gitaraMilana Chernyavska, Ian Fountain, klavir

Gili Schwarzman, flauta Andreas Ottensamer, klarinet

Johannes Fischer, Hrvoje Rupčić, udaraljkeQuadro Nuevo, tango/jazz kvartet

Gudački kvartet Sebastian Hrvatski barokni ansambl

Zagrebački solistiKrešimir Mikić, pripovjedač

Festivalska blagajna u prizemlju HGZ-a radi od 10 do 14, a u dane Festivala od 10 do 20 sati.

Četvrtak, 15. X. u 11 sati Koncert za djecu

Četvrtak, 15. X.u 18 sati Hrvatski skladatelji Papandopulo, Ruždjak, Tijardović, S. Dedić, Kunc

Četvrtak, 15. X. u 20 sati Contemporary Music Lounge

Petak, 16. X. u 20 satiProtiv šutnje Webern, Eisler, Krása, Schulhoff, Mendelssohn

Subota, 17. X. u 20 satiBarokna večer Corelli, Bach, Vivaldi, van Wassenaer

Zagrebački umjetnici zagrebačkoj publiciVlasta Gyura, klavirBachBESPLATNE ULAZNICE ZA ČLANOVE HDGU–a I HGZ–a

Subota, 24. X. u 20 sati, Velika dvoranaKONCERTNA POSLOVNICA ARTAGENTTrio Amadeus: Leonid Sorokow, violina; Krešimir Lazar, violončelo; Ruben Dalibaltayan, klavirBobić, Beethoven, ŠostakovičODREĐENI BROJ BESPLATNIH ULAZNICA ZA ČLANOVE HGZ–a

Nedjelja, 25. X. u 20 sati, Velika dvoranaHRVATSKI BAROKNI ANSAMBL Il flauto magicoMarcello Gatti, flauta i umjetničko vodstvoMozart, Cimarosa, Galuppi, DothelODREĐENI BROJ BESPLATNIH ULAZNICA ZA ČLANOVE HGZ–a

Ponedjeljak, 26. X. u 20 sati, Velika dvoranaHRVATSKO DRUŠTVO SKLADATELJAAutorski koncert Silvija Foretića povodom 75. rođendanaMartina Gojčeta Silić, mezzosopran; Silvio Foretić i Srebrenka Poljak, klavir; Cantus Ansambl, Ivan Josip Skender i Berislav Šipuš, dirigentiODREĐENI BROJ BESPLATNIH ULAZNICA ZA ČLANOVE HGZ–a