Glasilo Općine Barban · 2017. 5. 8. · ravnatelja Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile Pazin, "Crkve na području naselja Prnjani", te Darka Komšo, ravnatelja Arheološkog

G l a s i l o O p ć i n e B a r b a n w w w . b a r b a n . h r

BES

PLAT

NO

Barban, travanj 2017. • Broj: 47 • Godina XVI.

Barbanski glasnikBarbanski glasnik

ISSN 1333 - 4468 * Izlazi 3 puta godišnje * Broj 47 * Izdavač: Općina Barban * www.barban. hr Za izdavača: Denis Kontošić, mag. educ. * Urednik: Denis Kontošić, mag. educ. * Fotografije: arhiv izdavača, Grafika Režanci * Grafička priprema: Grafika Režanci * Tisak: Grafika Režanci * Naklada: 1250 primjeraka * Naslovnica: Poduzetnička zona BARBAN (foto: Lovro Barbalić, zračni dron snimak)

i m p r e s u m

2

IZGRADNJA DJEČJEG VRTIĆA I JASLICA U BARBANU

Općina Barban odlučila je u Barbanu izgraditi novi Dječji vrtić i jaslice za 100 djece, koja bi bi-la smještena u 5 skupina, 4 vrtićke i 1 jaslička, kandidiranjem za EU bespovratna sredstva u okviru Programa ruralnog razvoja RH 2014-2020, mjera 7, podmjera 7.4, tip ope racije 7.4.1. Ulaganje u pokre-tanje, poboljšanje ili proširenje lo-kalnih temeljnih usluga za rural-no stanovništvo, uključujući slo-bodno vrijeme i kulturne aktivnos-ti te povezanu infrastrukturu. Maksimalna vrijednost projekta za kandidiranje je bila 1 milijun EUR,

a može se dobiti 80% bespovrat-nih sredstava. Ako projekt bude prihvaćen za EU financiranje, tada je obveza Općine Barban financirati 20% investicije i PDV. To bi značilo da od ukupno 9 milijuna kuna vri-jednosti investicije, sa uključenim PDV-om, obveza Općine Barban bi bi-la 3 milijuna kuna, a dobili bi 6 mili-juna kuna EU sredstava. Novi Dječji vrtić imao bi i svoju kuhinju, čime bi se rasteretila današnja zajednička kuhinja Osnovne škole Jure Filipovića i Dječjeg vrtića. Vrtić bi se izgradio na općinskoj parceli na-kon nove osnovne škole, uz sportske

terene, u smjeru Vodnjana. Za ra-zliku od dosadašnjih vrlo tije snih uvjeta za dječju igru, uz sportsku dvoranu osnovne škole, novi bi Dječji vrtić imao veliki vanjski prostor sa dječjim igralištima. Izgradnjom no-vog Dječjeg vrtića i jaslica, djeca bi u Barbanu konačno bila smještena na jednoj lokaciji. Općina Barban bi time oslobodila zgradu nekadašnjeg Ažila za nove namjene, te pros-tor sadašnjeg vrtića uz Osnovnu školu prepustila na korištenje našoj Osnovnoj školi.

PROŠIRENJE SPORTSKE DVORANE OSNOVNE ŠKOLE

U pripremi je i idejni pro-jekt za proširenje sportske dvorane Osnovne škole Jure Filipovića u Barbanu. Naime, unatoč zahtjevi-ma za promjenu projekta, 2003. i 2004. god., prigodom izgradnje nove Osnovne škole u Barbanu, ka-da se tražilo veću sportsku dvora-nu, tada se od strane Republike Hrvatske, kao investitora, nije dobi-

lo za to odobrenje. Sportskoj dvora-ni nedostaju tribine za gledatelje, a novim projektom bi se upravo to izgradilo. Zgrada sportske dvorane je konstruktivno izvedena na stu-povima i moguće je zid prema unu-tarnjem dvorištu odmaknuti za širinu novih tribina, a sve bi to nat-krilio i ankes pripadajućeg dijela kro-va. Proširenjem sadašnje sportske

dvorane, Barban bi konačno dobio modernu dvoranu koja bi omogućila kvalitetnije održavanje sportskih i kulturnih programa. Projekt proširenja sportske dvorane kan-didirao bi se za EU sredstva, jer se takvi projekti uobičajeno podržavaju iz EU fondova.

vijesti

Prostorni prikaz dječjeg vrtića

Barbanski glasnikBarbanski glasnik3

vijesti

UREĐENJE PODUZETNIČKOG INKUBATORA ŠAJINI

Općina Barban kandidirala je EU projekt uređenja Poduzetničkog inkubatora Šajini u staroj šajinskoj školi. Projekt je kandidiran u EU programu Razvoj poslovne infra-strukture iz Operativnog pro-grama Konkurentnost i kohezi-ja 2014.-2020., a njegova vrijed-nost je 1,5 milijuna kuna. Projekt je već prošao prvu fazu provjere, najsloženiju, i ušao je u narednu drugu fazu verifikacije. Dobivanje tih sredstava omogućilo bi kom-pletno uređenje zgrade stare škole: izgradio bi se novi krov, izgradile nove međukatne konstrukcije, ure-dila vanjska fasada i stolarija, te ure-dilo 12 ma njih ureda sa potrebnom opremom. Uređenje Poduzetničkog inkubatora omogućilo bi smještaj

mladih poduzetnika koji mogu na računalima obavljati svoju djelatnost (računovodstvo, projektiranje, dizajn, planiranje, programiranje...), a nji-hovo inkubiranje, u posebno povo-ljnim uvjetima, trajalo bi 3 godine. U

prvoj bio godini bili oslobođeni svih troškova (stanarina, struja, internet), a u narednim bi godinama plaćali simbolične iznose. Na projektu će također biti zaposlena jedna osoba 3 godine iz EU fondova.

NAPREDAK IZGRADNJE PODUZETNIČKE ZONE BARBAN

U tekućem mandatnom razdoblju izrađeni su i usvojeni Urbanistički planovi uređenja 2. i 3. faze Poduzetničke zone Barban - Krvavci. Planovima je obuhvaćeno 6,72 hektara u drugoj, te 13,92 hekta-ra u trećoj fazi, što s već izgrađenom prvom fazom od 10 hektara čini uk-upno 30,6 hektara poslovne zone. Svoje su hale dosad u zoni izgradili i započeli s radom tvrtke ABS, IZO, Auto Baggio, u pogonu je već 2 go-

dine i Fotonaponska sunčana ele-ktrana, koja proizvodi „zelenu“ električnu energiju, drvoprerađivač Merutim Nova je također započeo raditi početkom svibnja prošle go-dine, a Barbancommerce je otvorio pogon u jeseni prošle godine. U na-vedenim pogonima zaposleno je i svakoga dana dolazi na posao oko 150 ljudi. Autoservis Filipović je u završnoj fazi opremanja izgrađenog pogona. Stolarija i pilana Ratković iz

Varaždinskih Toplica kupila je 6.200 kvadrata, te će na površini od 1.000 kvadrata graditi skladišta drva i zapošljavati pet ljudi u proizvodnji paleta. Tvrtka Miracolo je započela sa izgradnjom hale površine 500 kvadrata, trgovačko-ugostiteljske namjene, a dolaze i novi investitori, neki čak i izvan Hrvatske. Trenutno se pregovara sa jednim slovenskim i jednim njemačkim investitorom.

Miracolo - gradilište Stolarija i pilana Ratković - gradilište

Barbanski glasnikBarbanski glasnikBarbanski glasnikBarbanski glasnik

vijesti

4

IZGRADNJA KAPELICE SV.IVANA KOD HRBOKI

Mjesni odbor Hrboki odlučio je na lokalitetu Sv.Ivan izgraditi kapelicu Sv.Ivana. Njihova je inici-jativa dobila podršku Općine Barban i Župe Barban. Pripreme za izgrad-nju su već započele, a lokalitet će se pripremno urediti do ovogodišnje proslave Sv.Ivana, 24. lipnja. Do ta-da će se na mjestu nekadašnje crkve

Sv.Ivana izgraditi temelji i temeljna ploča buduće kapelice, a na dan pro-slave održat će se na tom mjestu sve-ta misa i prigodno druženje. Inače, crkva Sv. Ivana kod Hrboki također je izgrađena u 14. ili 15. stoljeću, a nalazila se na brežuljk u nadomak sela Hrboki. U tu se crkvu išlo misiti na dan Sv. Ivana, 24. lipnja, na dan-

smrti Sv. Ivana Krstitelja, 29. kolovo-za, te na Sv. Ivana Evanđelista, trećeg Božićnog dana. Do 1805. misilo se i na Uskrs. I za ovu se crkvu vezuje is-toimena bratovština. Kamenje crkve se davno iskoristilo za ograđivanje groblja u Barbanu.

UGRAĐENO OKO 200 LED RASVJETNIH TIJELA

Općina Barban je u protekle 4 godine ugradila oko 200 ekoloških i energetski učinkovitih LED rasvjet-nih tijela (20 W LED zamjenjuje 75 W natrija ili 120 W živinih rasvjet-nih tijela – ušteda električne energi-je 3 do 6 puta). Zamjenjuje se najprije najveće potrošače, živina energets-ki neefikasna i neekološka rasvjet-na tijela, i to na glavnim prometni-cama u naseljima. Kada se u nared-nih par godina u potpunosti izbaci iz upotrebe živina rasvjetna tijela, kojih ima još oko 250 kom., tada će se započeti i sa zamjenom natrijevih rasvjetnih tijela, kojih imamo više od 450 kom.

Za podsjetiti je da smo una-trag 15 godina imali oko 400 rasv-jetnih tijela, u potpunosti živinih, a da ih danas imamo oko 950, dak-le više nego dvostruko. Sve što smo ugrađivali do unazad 5 godina, bila je natrijeva ekološka rasvjeta (ravno staklo), njih oko 550 kom. Međutim, neovisno o tome, LED rasvjetna tijela troše 3 puta manje električne en-ergije u odnosu na natrijeva, a to je dovoljan razlog da se i njih zamjeni, čime bi dobili stanje 100% LED javne rasvjete.

Općina Barban nije primije-nila ESCO model za zamjenu kom-pletne javne rasvjete sa LED-om is-tovremeno, kada se ugrađena ras-vjetna tijela otplaćuju iz uštede električne energije, a period povrata investicije iznosi 7-8 godina. Naime, u tom razdoblju Općina bi uvi-jek plaćala gotovo jednako visoki mjesečni iznos za utrošak električne energije i ne bi osjetila nekakve

uštede, osim u stavci održavanja. Nabavkom 50-100 kom. rasvjetnih tijela godišnje iz vlastitih sredstava, efekti uštede se odmah osjete i na utrošku struje i na održavanju, jer ne treba čekati vrijeme povrata inves-ticije, nakon čijeg proteka završavaju i garantni rokovi rasvjetnih tijela, pa je i to razlog više da moderniza-ciju javne rasvjete izvodimo na naš način.

USKRSNA DARIVANJA 200 kn

Općina Barban je, uoči Uskrsa, na isti način kako je to učinila i uoči Božića, a kako čini već duži niz godina, dostavila na 50 adresa potrebitih, prema prijedlogu općinske Komisije za zdravstvo i socijalnu skrb, bonove vrijednos-ti 200 kn. Bon omogućava kupnju namirnica te vrijednosti u narednih mjesec dana, a mali je znak pažnje prema lju-dima koji žive sami, koji su bolesni i nemoćni, kojima je potrebna određena pažnja.


vijesti

IZGRADNJA ISTARSKOG KAŽUNA NA SV.PAVI

Društvo Sv.Pavao dalo je pri-jedlog izgradnje istarskog kažuna na lokalitetu Sv.Pavao, uz put ko-ji se s vrha brda spušta prema Želiskima. Nakon čitavog niza akcija uređenja i izgradnji na Sv.Pavi, kao što je izgradnja Društvenog doma, ali i pokretanje proslave Sv.Pavla,

Društvo Sv.Pavla odlučilo je u istar-skom podneblju izgraditi istarski kažun, kao znak tradicionalne pri-padnosti, kao simbol nekadašnjeg življenja, kada je kažun imao i upo-rabnu vrijednost pri obavljanju ra-dova u polju ili čuvanju stoke na pašnjacima. Njegovom će se izgrad-

njom ukrasiti prostor Sv.Pavla, kao odraz želje za daljnjim uređenjem tog lokaliteta, na kojem svojom lje-potom i položajem dominira, kao središnji objekt, prekrasna crkva Sv.Pavla iz 14. stoljeća, sagrađena poradi vjerskih potreba Hrvata doseljenih iz Dalmacije.

MEMORIJAL I ZNANSTVENI SKUP PETRA STANKOVIĆA

Ovogodišnji, 7. Memorijal i znanstveni skup Petra Stankovića "Barban u srcu", u barbanskoj Osnovnoj školi Jure Filipovića, donio je niz zanimljivih stručnih pre-davanja. Načelnik Denis Kontošić govorio je na temu "Povijesne okol-nosti življenja Barbanca Petra Stankovića". U svome se izlaga-nju osvrnuo na povijesne, soci-jalne i gospodarske prilike u Istri za života Petra Stankovića, a is-taknuo je da je Stanković rođen i umro u Barbanu, kao i njegovu povezanost sa zavičajem. Dr. Sandro Cergna, s pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile, imao je kao temu izlaganja "Nella cantina del canonico: note sul Nuovo metodo economico-pratico di fare e conservare il vino di Pietro Stancovich" (Iz podruma kanoni-ka: Bilješke o novim ekonomsko-praktičnim metodama pravljenja i očuvanja vina Petra Stankovića). Prof. dr. Slaven Bertoša imao je izla-ganje "Petar Stanković i Barban u Kandlerovom listu L'Istria", dok je Iva Kolić imala izlaganje "Iz ruko-

pisne ostavštine Petra Stankovića: Izbor pisma". Drugoga dana uslijedila su izlaganja koja su održali: Gordan Andrić iz Pule "Stankovićeva eno i el-eokultura kroz antičku prizmu", Tara Pavlović (Pula) "O Stankovićevim Trima Emonama", a potom su na ra-sporedu bila izlaganja dr. Vesne Pešić iz Rijeke i dr. Eduarda Pavlovića iz Opatije "Moguća uloga šireg zavičaja u Stankovićevu poimanju života Sv. Jeronima: eventualna pot-krjepa Zrenja kao mogućeg mjes-ta svečeva rođenja", Josipa Šiklića, ravnatelja Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile Pazin, "Crkve na području naselja Prnjani", te Darka Komšo, ravnatelja Arheološkog muzeja Istre i Milene Joksimović "Barban u izvješću o apostolskoj vizitaciji biskupa Agostina Valiera 1580.". Zatim su tu bili doprinosi Branka Benčića s Katoličko bogo-slovnog fakulteta u Zagrebu "Josip Antun Batel, Dokumenti za povijest kaštela Barbana", Barban, 1860 (ru-kopisni prijepisi), Marka Jelenića iz Osnovne škole Petra Studenca

Kanfanar i OŠ Savičenta "Roditi se i krstiti na Barbanštini između 1880. i 1890.", Samante Paronić "Zabilješke o obiteljskoj struktu-ri u Župi Barban uvidom u Status Animarum (1882.)", prof. dr. Roberta Matijašića i dr. Deana Krmaca "Poginuli vojnici s Barbanštine pre-ma službenom Popisu gubitaka c.k. Ministarstva rata (1914.-1918.)", dr. Stipana Trogrlića, znanstvenog sav-jetnika iz područnog centra Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", Zagreb, "Politička situacija u Općini Barban od 1919. do 1921.", a prof. dr. Lenko Uravić i Roberta Kontošić s Fakulteta ekonomije i turizma "dr. Mijo Mirković" govorili su na temu "Agroturizam - istarska raz-vojna šansa". Ovogodišnji radovi bit će predstavljeni u zborniku radova naredne godine, kao što su ove go-dine, u zborniku Barbanski zapisi, sv.5., predstavljeni radovi lanjskoga znanstvenog skupa. Organizator skupa je Općina Barban, a suorgani-zatori TZ Barban i OŠ Jure Filipovića Barban.

NOVA ASFALTIRANJA U PLANU

Općina Barban planira u no-vom mandatnom razdoblju 2017.-2021. započeti sa sanacijom naj-starijeg asfalta u našim naseljima. Na uobičajeni način, kako je to izve-deno u mandatnom razdoblju 2009.-2013., popisale bi se potrebe u svih

9 Mjesnih odbora. Tada se za asfalti-ranja utrošilo oko 2,2 milijuna kuna, a očekuje se da bi toliko ulaganje bi-lo i sada. Nakon popisanih potreba, rasporedilo bi se predviđena sred-stva po Mjesnim odborima, te po-tom započelo sa izvođenjem radova.

Najveći problemi sa postojećim as-faltom su u naseljima gdje je on naj-stariji ili je asfaltiranje izvedeno sa-mo u jednom sloju, pa su i oštećenja najveća, odnosno ima najviše površina za sanaciju.


vijesti

ZELENI OTOCI I OGRADE ZA KONTEJNERE

U želji da naše građane uve-demo u selektivno prikupljanje ot-pada (odvajanje papira, plastike i metala od ostalog otpada i smeća), kako bi se navikli na ono što će nam u budućnosti uslijediti, postavili smo u svaki Mjesni odbor po jedan Zeleni otok. Zeleni su otoci tako postavljeni na slijedećim pozicijama:

• MO BARBAN - kod Ambulante Barban

• MO HRBOKI - kod Društvenog doma

• MO MANJADVORCI - kod Društvenog doma

• MO ŠAJINI - kod Društvenog doma

• MO PETEHI - kod bivše škole Petehi

• MO PRNJANI - kod trgovine• MO GRANDIĆI - u selu Pavlići• MO PUNTERA - kod autobusne

čekaonice, ulaz u selo

• MO SUTIVANAC - kod Društvenog doma

NOVE AUTOBUSNE ČEKAONICE

Temeljem zahtjeva Mjesnih odbora, u pro-tekle 4 godine, izgrađene su i montirane nove auto-busne čekaonice u Šajinima, Prhatima, Vadrešu i Golešovu, a proširena je autobusna čekaonica u Hrbokima. Na Punteri je obnovljen krov zi-dane autobusne čekaonice, a u Manjadvorcima je uklo-njena stara, zidana autobus-na čekaonica na državnoj ces-ti. Ovisno o ukazanim potre-bama, nastavit će se i dalje sa postavljanjem potrebnih auto-busnih čekaonica.

IZRADA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM 2017.-2020.

Početkom ove godine stupio je na snagu novi Plan gospodarenja ot-padom Republike Hrvatske, sa kojim jedinice lokalne samouprave moraju uskladiti svoje postojeće Planove gos-podarenja otpadom. Preporuka je bi-

la izraditi novi općinski Plan gospo-darenja otpadom Općine Barban, po-radi velikog broja promjena. Općina Barban je odmah izabrala izrađivača, pulsku tvrtku Eko-Adria, koja je od-mah i izradila novi barbanski Plan

gospodarenja otpadom. Na kraju ovog mandatnog razdoblja Plan je već bio na Javnoj raspravi, a usvojit će se u novom mandatnom razdoblju.

Šajini

Autobusna čekaonica u Šajini


vijesti

IZRADA 2. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA

Unatrag godinu dana započela je izrada 2. Izmjena i do-puna Prostornog plana uređenja Općine Barban. Izrađivač je tvrtka URBIS iz Pule. Cilj 2. Izmjena i do-puna je bio uređenje granice između Općine Barban i Općine Marčana u naselju Manjadvorci i na Stanciji Palijon, popravak pogrešaka iz 1.

Izmjena i dopuna PPUO, te rješavanje novih zahtjeva za uvrštenje u zonu građenja. Iznenadio je veliki broj novih zahtjeva za „urbanizaci-ju“, pa će općinska Komisija za iz-radu PPUO u novom mandatnom razdoblju provjeriti sve zahtjeve. Naime, izrađivač je sve već pri-premio grafički, a slijedi završna

faza komisijske analize svih zahtje-va, kada će se ustanoviti da li će biti potrebna deurbanizacija, kako bi se udovoljilo svim opravdanim zahtjevi-ma za uvrštenje u zonu građenja. Potom će se 2. Izmjene i dopune PPUO predstaviti u svim Mjesnim odborima, pa slijedi usvajanje i donošenje na Općinskom vijeću.

IZRADA STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA 2017.-2022. I RAZVOJCJELOGODIŠNJEG TURIZMA - BARBAN 365

Nakon što je krajem ovog mandatnog razdoblja izrađen i do-nesen Program ukupnog razvoja Općine Barban za razdoblje 2016.-2020., u kojem su naznačene glavne strateške odrednice razvoja Općine Barban, slijedi izrada Strategije raz-voja turizma Općine Barban za raz-

doblje 2017.- 2022. Nakon faze vrlo intenzivnog razvoja seoskog turi-zma u zadnjih 15 godina, kada se došlo na stanje 1500 turističkih kre-veta u 250 turističkih objekata, slije-di faza planiranog djelovanja za raz-voj cjelogodišnjeg seoskog turizma na području Općine Barban (projekt

Barban 365). Kako bi razvoj bio or-ganiziran unutar barbanske desti-nacije na ispravan način, potrebno je imati strateški dokument u kojem će odrednice, postupci i metode razvoja biti detaljno razrađeni u koracima.

POLIVALENTNA SPORTSKA I DJEČJA IGRALIŠTA

U protekle 4 godine izgradi-lo se i uredilo više polivalentnih sportskih igrališta (mali nogomet, košarka, odbojka, boćališta), ali i veći broj malih dječjih igrališta (ljuljačka, njihaljka, tobogan). U Barbanu je stavljeno u funkciju malonogomet-no igralište na Mrzlici i postavlje-na je rasvjeta reflektorima. Na ve-likom nogometnom igralištu mon-tiran je sustav navodnjavanja vrijed-nosti 150 tisuća kuna. Polivalentno asfaltno igralište je izgrađeno u Prhatima, za mali nogomet, odboj-ku i košarku, a u svom sastavu ima i malo boćalište. U Rebićima se sportski teren proširio i ogra-dio novom ogradom. U Grandićima se izgradilo asfaltno polivalentno igralište, koje treba još osvijetliti. U završnoj je fazi ograđivanje novo-ga travnatog igrališta u Želiskima. Dječja igrališta (dječji kutak: ljuljačka, njihaljka, tobogan) se mon-tiralo u Barbanu (crkveno dvorište),

Rebićima, Manjadvorcima, Šajinima, Grandićima, Prhatima i Glavanima.

U novom mandatnom raz-doblju nastavit će se sa montažom dječjih igrališta u ostalim naseljima na području Općine Barban, a u pla-

nu je završiti izgradnju igrališta u Manjadvorcima, izgraditi igralište u Hrbokima, kao i u Rojnićima, gdje bi izgradnju pomogli vlasnici turističkih objekata u Rajkima.

Grandići


vijesti

BARBANCI NA PLACE2GO U ZAGREBU

Barbanci su se ove godine sredinom ožujka predstavili na Međunarodnom sajmu turizma u Zagrebu pod nazivom „Place2Go“. Predstavili su se Istra Adventure, Glavani park, Ranch Barba Tone i Konoba Vorichi. Glavni cilj sudjelovanja na Sajmu bio je pred-staviti bogate programe za povećanje vrijednosti destinacije dodatnim sadržajima te razne gastronom-

ske, kulturne i sportske sadržaje na području Barbanštine, prezen-tiranje Barbanštine kao VIKEND DESTINACIJE te ujedno i pozicioni-ranje naše ponude na suvremenom turističkom tržištu, sa željom razvoja cjelogodišnjeg turizma na području čitave Općine Barban, a što je ve-liki iskorak od prijašnje želje samo za produljenje turističke sezone na predsezonu i postsezonu. Suvremeni

turisti su sve zahtjevniji, educira-niji, imaju znatno veći pristup in-formacijama na temelju kojih mogu vršiti komparaciju turističkih desti-nacija i dodatnih sadržaja, koji se u određenoj destinaciji nude. Barbanci su se, uz potporu Općine Barban, predstavili u Zagrebu na svom štandu, imali su veliku posjećenost, a po povratku u Istru, uslijedio je ve-liki broj upita za njihove usluge.

REKORDNI TURISTIČKI REZULTATI 2016. GODINE

Već smo navikli, svake godine objelodaniti rekordne rezultate svake turističke sezone. Uglavnom, u zad-njih par godina bilježimo svake go-dine oko 10 tisuća noćenja više, a 2016. godine zabilježili smo čak 15 tisuća noćenja više. Naime, do kra-

ja 2016. god. ostvareno je 9.694 dol-azaka, odnosno 23% više nego 2015., i 84.257 noćenja, odnosno 21% više nego 2015. Ovi nas rezultati radu-ju, iako smo svijesni da su ostvareni svakako sa većim turističkim kapa-citetom u odnosu na prijašnju go-

dinu. Naime, u odnosu na 2015. go-dinu povećan je i broj iznajmljivača sa 157 na 178 (rast od 13,4 posto), kao i broj smještajnih jedinica, s 219 na 245 (plus 12 posto).

STUDENTSKE STIPENDIJE 2016./2017.

Općina Barban u zadnjih nekoliko godina ima između 10 i 15 studenata-stipendista. Unatrag 15 godina Općina Barban je imala oko 5 stipendista, pa je povećalo njihov broj na 10, odnosno u godinama pri-je krize na čak 15 stipendista ili više.

Od 2010. god. uobičajeno imamo između 10 i 15 stipendista. Trenutno imamo 9 stipendista, unatoč raspi-sanom natječaju i namjeri davanja 12 stipendija. Studentsku stipendi-ju u akademskoj godini 2016./2017. dobivaju: TEA PRHAT iz Prnjani,

MARINO PEREŠA iz Šajini, ELENA ROCE iz Sutivanca (Gorica), ANA BARIŠA iz Rebići, MAURO BULIĆ iz Glavani, TAMARA BATEL iz Bateli kod Želiski, NIKOLINA DOBRAN iz Dobrani, HANI KOROMAN iz Prhati i IVANA BRUNJAK iz Rebići.

E-BIKE PUNIONICA U BARBANU

U tijeku je montaža E-bike stanice-punionice za električne bicikle pored zgrade Turističke stanice u Barbanu. Riječ je o punionici električnih bicikli, njih 4 istovremeno, a koja će imati i mogućnost popravaka bicikli sa osnovnim alatima, kao i pametnu klupu na kojoj se može gost odmoriti i napuniti svoj mobitel. Uz navedeno, sadržavati će nadstrešnicu s info-panelom ko-ji reproducira audio i video informacije na jednom 27- inčnom ekranu osjetljivom na dodir. Time će osiguravati posjetiteljima sve informacije o Općini Barban, njezinim znamenitostima, događanjima, atrakcijama, aktivnosti-ma i ostalo. U narednoj fazi, uredit će se uz punionicu i odmorište sa stolom i klupama, kao i stalcima za parki-ranje bicikli.


vijesti

10. SMOTRA VINA OPĆINE BARBAN

Ovogodišnja 10. Smotra vi-na općine Barban održava se sa 3 prethodne predsmotre u Mjesnim odborima, tijekom travnja, a po-tom središnjom Smotrom vi-na u Barbanu, sredinom svibnja. 08. travnja je u Barbanu održana Smotra vina Mjesnih odbora Barban, Puntera i Hrboki u Barbanu. 22. travnja je u Šajinima održana Smotra vina Mjesnih odbora Šajini,

Manjadvorci i Petehi, a 29. travnja je na Prnjanima održana Smotra vina Mjesnih odbora Prnjani, Sutivanac i Grandići. Najbolja izabrana vina sa svake predsmotre u Mjesnim od-borima, 3 najbolja bijela i 3 najbo-lja crna vina na svakoj predsmotri, odnosno 6 nagrađenih sa svake predsmotre, odnosno njih ukupno 18 nagrađenih, mogu se kandidira-ti na središnju Smotru 13. svibnja u

Barbanu, gdje će biti izabrana naj-bolja 3 bijela i 3 crna vina Općine Barban. Organizatori jubilarne 10. Smotre vina Općine Barban, na ko-joj uobičajeno nastupaju barbans-ki harmonikaši, su Općina Barban i Turistička zajednica Općine Barban, a pokrovitelj Općina Barban. Pohvale za harmonikašku pratnju ove go-dine zaslužuju Leonardo Rojnić iz Barbana i Ivan Licul iz Želiski

SPOMEN NA ŠAJINSKE ŽRTAVE

Kao i svake godine, i ove je, početkom siječnja, u Šajinima održana komemoracija za poginule u spaljivanju sela 1944. godine. Te je noći između 8. i 9. siječnja stradalo 56 nedužnih civila, među kojima je bilo staraca i djece, dok je dvostruko toliko djece ostalo bez jednog ili oba roditelja. Svjedočanstva preživjelih

Šajinaca i njihovih potomaka izložena su na zidovima Spomen-sobe u mjesnom Društvenom domu. Na tom je mjestu i započela kome-moracija, a nastavila se polaganjem vijenaca na spomenik palim bor-cima i mještanima, što su učinile delegacije Mjesnog odbora Šajini, Općine Barban i Svetvinčenat,

Udruge antifašističkih boraca Barbana, Saveza antifašističkih bo-raca Istarske županije i Grada Pule, Općine Matulji, mještani sela Lipa te predstavnici Udruge antifašista Liburnije, nakon čega je održan pri-godan program u Društvenom domu.

NAJAVA DOGAĐANJA DO KRAJA 2017.

• 13.05. – 10. Smotra vina Općine Barban u Barbanu (središnja smotra)

• 13.5. – Teći, isti, piti – Glavani run

• 20.05. – 3. Mala smotra folklora Istarske Županije, Barban

• 28.05. – Majnica u Šajini

• 02.06. – 7. Susret barbanskih pjesnika Beside u jatu (tiskanje 7. Zajedničke zbirke)

• 17.6. - 6. Dan sela Draguzeti

• 20.6. - 14. Vilija Ivanje, Grabri

• 24.6. - Proslava Sv.Pavla, Želiski

• 01.07. - 51. Smotra narodne glazbe i plesa Puljštine

• 08.07. - 8. Regata Barbanske rivijere

• 15.7. - 19. Dan sela Orihi (Mototrka na prstenac, Old timer’s day, Old fićo day)

• 22.7. - 16. susret harmonikaša Zasvirimo u Barbanu

• 01.08. - 7. Barban classical music night

• 05.08. - 19. Dan sela Puntera

• 12.8. - 16. Dan sela Hrboki

• 18.-20.8. - 42. Trka na prstenac i 22. Trka za viticu

• 02.09. – Sutivanjica

• 15.-16.9. - 9. BOS (Barbanski obrtnički sajam)

• 16.9. - 12. FESS (Fešta smokve i smokvenjaka)

• 16.9. - Jug na 2 kotača

• 22.10. - Izložba gljiva Draguzeti

• 11.11. – Martinja u Bičići – Pkešačenje stazom Sv.Martina

• 17.11. - 10. Susret Kantajmo i svirimo po staroj užanci

• 25.11. - 9. Smotra maslinovih ulja

• 06.12. - Dan Općine Barban


razgovor s općinskin načelnikom

DENIS KONTOŠIĆ, mag. educ., načelnik Općine Barban u razdoblju 2001.-2017.god. (4 mandata)

ZA NAS I NAŠU DICUDenis Kontošić, iz Orihi, rođen u Puli 13.6.1959. god., po zanimanju inženjer strojarstva i profesor proizvodno tehničkog obra-

zovanja, nekadašnji Uljanikov menadžer i predavač strojarske grupe predmeta, općinski je načelnik već 4 mandata, od 2001. godine do danas. Porazgovarali smo sa njime o još uvijek tekućem mandatu 2013.-2017., kao i o njegovim planovima za novo mandatno raz-doblje 2017.-2021.

Na kraju ste Vašeg 4. mandata? Kakav je on bio za Vas, a kakav za Općinu Barban?

Podsjetit ću ukratko da je na lokalnim izborima 2013. go-dine SDP dobio 6 vijećnika za Općinsko vijeće, HSS je dobio 3 vijećnika, HDZ i IDS po 2 vijećnika. Barbansko Općinsko vijeće, inače, sačinjava 13 vijećnika, a SDP je unatoč najvećem broju os-vojenih mjesta trebao koalirati za stabilnost obnašanja vlasti. Opredijelili smo se za suradnju sa IDS-om, računajući da jedni i drugi pripadamo lijevome bloku i da će to jamčiti miran i raz-vojan rad u mandatnom razdoblju 2013.-2017. Dali smo IDS-u mjesto predsjednika Općinskog vijeća, a on je počeo okupljati sve ostale protiv SDP-a i to je tako potrajalo čitav mandat. Naša je pogreška što koalicija SDP-a i IDS-a nije bila potpisana, ali vje-rovali smo na riječ, na besidu, a i dali smo si naše barbanske ruke.

Potom je uslijedio žestoki napad na mene i moje surad-nike, a i time i na mir moje obitelji. Naime, ne znam kome sve u državi nismo prijavljeni, od državnog odvjetništva, Ministarstva uprave do Povjerenstva za sukob interesa. Ja sam trebao biti pri-kazan najvećim neradnikom i lopovom. A zanemarilo se da sam 23 godine radio u Uljaniku, da sam 16 godina bio Uljanikov menadžer, da sam 25 godina bio predavač na sveučilištima i privatnim školama, da sam svoju imovinu gradio svojim rukama i na svojim žuljevima. Nisam neradnik i nisam krao, što je i doka-zano u inat svim optužbama i njihovim vlasnicima.

Sve su prijave mene, mojih suradnika i Općine Barban išle, nažalost, i na štetu Općine Barban. Nepravedno i neopravdano smo prijavljivani, da bi potom gubili energiju na obranu, odlazili na policiju i na sudove braniti se i dokazivati svoju nevinost. To Barbanština i Općina Barban ne pamte, da se takve štete svjes-no čine svojim građanima. Naime, uspjeli su nam svojim lošim i zlonamjernim ponašanjem otjerati i više kvalitetnih investitora s kojima smo već imali potpisana Pisma namjere za izgradnje pogo-na u Poduzetničkoj zoni Barban.

Naravno, sve ovo nisam smio niti mogao govoriti do da-nas u Barbanskome glasniku, koji je čitavo vrijeme imao cenzuru. Ovaj broj Barbanskoga glasnika izlazi nakon raspuštanja barban-skog Općinskog vijeća i komisije koja ga pregledavala 4 godine. I opet, primijetit ćete da nije zlonamjerno niti zločesto uređen, da bi nekoga ocrnio niti da uznemirava nekoga ili mu narušava mir, njega ili njegove obitelji. Ovaj Barbanski glasnik donosi pregled onoga što se, unatoč nemiru, uspjelo ipak napraviti, uz ulaganje značajno većih napora i energije. Ovaj Barbanski glasnik je uređen na način kako bi i inače bio uređen na kraju mandat-nog razdoblja, jedino što u ovih par redaka donosi moju istinu, a koja opet nikoga ne želi uvrijediti. Željom pojedinaca, Općina Barban je trebala do 2017. godine stagnirati ili još bolje nazadova-ti. Samo velikim trudom i zalaganjem, to se nije dogodilo, Općina Barban se i u ovom mandatnom razdoblju RAZVIJALA, gradilo se i radilo na komunalnoj infrastrukturi, došli su nam novi inves-titori i dolaze nam svakoga dana, općinski proračun se povećao sa 5,5 na 8,5 milijuna kuna i došao je na razinu vremena prije gospodarske krize. Iako nam se proračun željelo rušiti 3 godine za redom i željelo se i Općinu Barban staviti na listu hrvatskih općina sa prijevremenim izborima, to se nije dogodilo. Mi smo

pobijedili i pobijedila je Općina Barban u korist SVIH NJEZINIH STANOVNIKA, bilo kojega uvjerenja, dobi, spola, što mi je uvijek i bilo u cilju, osigurati još bolju, sretniju budućnost svih nas i naše dice.

Izbori su pred nama. Da li ćete se kandidirati za Vaš 5. mandat?

Naravno da hoću. Učinio sam to prvi puta prije 16 godi-na, 2001. godine, učinit ću to i ove 2017. godine, peti puta. Imam jasnu viziju daljnjeg razvoja, koja je vrlo snažna, čista, bistroum-na i ide svima u korist. Naročito mladima, koji nikada više neće napuštati naše prostore, jer nemaju za to razloga. Presretan sam kada se pogleda slika Općine Barban 2001. i 2017. godine. Razlike su očigledne. Namjerno nisam u ovome broju Barbanskoga glasnika htio opet ponavljati što se sve napravilo u ovih 16 go-dina, jer vjerujem da svi to već jako dobro znaju. Izgradnja nove osnovne škole sa sportskom dvoranom, proširenja dva groblja, izgrađene tri mrtvačnice, asfaltiranja važnih prometnih prava-ca i sanacija po naseljima, uređenja svih društvenih domova i izgradnja novih domova, izgradnja sportskih terena, sanacija i proširenja javne rasvjete, od par stotina rasvjetnih tijela, došli smo danas na gotovo tisuću rasvjetnih tijela energetski učinkovite i ekološke javne rasvjete, podrška radu svih naših 9 Mjesnih od-bora, ravnomjeran razvoj svakoga od naših 74 sela i zaseoka…

Postavili smo temelje gospodarskog razvoja izgradnjom Poduzetničke zone Barban u koju već danas svakodnevno dolazi na posao oko 150 ljudi, u kojoj imamo 12 ubilježenih investici-ja, već aktivnih 6 pogona, a ostalih je 6 investicija u tijeku grad-


uskrsna čestitka

USKRSNA ČESTITKA: mr.sc. BERNARD JURJEVIĆ, župnik Župe Sv.Nikole biskupa, Barban

SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS!Dragi župljani!Uskrs je! Slavimo veliko otajstvo Isusove pob-

jede nad smrću, nad zlom, nad grijehom, nad beznađem. Slaveći Kristovo uskrsnuće, spominjemo se starozavjetne Pashe, kad je Bog svojom snagom izbavio izraelski narod iz egipatskog ropstva. Ta starozavjetna Pasha simbol je kršćanskog Vazma, simbol Kristove Pashe, ostvarena u pravom žrtvenom Jaganjcu, koji odnosi i oduzima grije-he svijeta. Uskrsnuli Isus uvijek je živ ovdje među nama i čini nas dionicima svoje pobjede nad grijehom, nad smrću, nad zlom i združuje nas u svoju pobjedu, daruje nam svoj božanski život: omogućuje nam da učinimo svoju osobnu Pashu, izlazak, prijelaz svakoga od nas iz grijeha u mi-lost, iz zla u dobro, iz smrti u život. Zato je Uskrs blagdan života. Onog života koji počinje u majčinoj utrobi, a nas-tavlja se u vječnosti u zajedništvu s Kristom uskrslim.

Uskrs je! Čestitamo jedni drugima činjenicu što je Isus uskrsnuo iz groba. Čestitamo i zato što vjeru-jemo da ćemo i mi s Njim suuskrsnuti iz groba našeg beznađa jer u uskrsnuću Isusa Krista „nam je dana na-da, pouzdana nada, zahvaljujući kojoj se možemo lakše nositi sa sadašnjošću“ (Spe Salvi 1). Uskrs se stoga ne može čestitati ako ta uskrsna nada nije vidljiva u našim životima, ako se ne vidi da smo suuskrsnuli s Kristom, da težimo za onim što je gore, a ne za zemaljskim. U tom

su slučaju naše uskrsne čestitke tek običaj, a nisu iskrena želja da se i onima koje susrećemo i kojima čestitamo do-godi Uskrs, da i oni iziđu iz beznađa svojih grobova, sus-retnu se s Kristom uskrslim i zajedno s nama pronađu nadu koja će ih potaknuti da teže za onim što je gore, gdje Krist sjedi s desna Bogu, a ne za zemaljskim.

Uskrs je poziv da onu ljubav koju navješćujemo i koja je imala svoj vrhunac u vazmenom otajstvu muke, smrti i uskrsnuća, djelatnom ljubavlju radosno posvjedočimo onima kojima čestitamo, ali i svima drugi-ma, osobito onima kojima je potrebna naša ljubav, oni-ma koji se, premda se dogodio Uskrs, i dalje muče pod križem nepravde, neimaštine, nezaposlenost, odbačenosti, zaboravljenosti, obespravljenosti, neshvaćanja, bolesti, beznađa… Tad će naše uskrsne čestitke prestati biti tek lijep običaj, a postat će iskrena želja da Onoga kojega smo upoznali i susreli i otajstvo s kojim smo se sami upoznali i u koje smo povjerovali, radosno podijelimo s drugima, ka-ko bi i oni povjerovali u Isusa Krista i njegovo uskrsnuće, ali i našu ljudsku mogućnost da suuskrsnemo zajedno s njime i, zajedno s nama, mogli postati, riječima i životom, svjedoci te istine. Sa željom da naše uskrsno čestitanje zaista bude slavlje vjere koja je po djelatnoj ljubavi vidljiva u našim kršćanskim životima, svima želim sretan i blago-slovljen Uskrs!

ŽUPNIK mr. sc. Bernard Jurjević

nje ili početka gradnje, a neki već i pod krovom. Svakoga dana razgovaramo sa novim investitorima, a ovih dana pregovaramo vrlo intenzivno za preseljenje velike praonice rublja iz Slovenije u Barban, koja zimi zapošljava 70 ljudi, a ljeti 100-120, pretežito žena. Borimo se za nova radna mjesta, za ostanak mladih ljudi na Barbanštini i Sutivanštini, borimo se za bolji život svih naših građana. Ako uspijemo dobiti europski novac, gradit ćemo novi veliki Dječji vrtić i jaslice u Barbanu, površine gotovo 1.200 m2 za 100 djece, čime će se značajno podignutu kvaliteta smještaja naših najmlađih. Već smo prošli i prvu stepenicu u ocjeni našeg EU projekta za uređenje Poduzetničkog inkubatora Šajini u staroj šajinskoj školi, u kojem će se smjestiti mladi poduzetnici. Prvu stepenicu ocjenjivanja prošao je i projekt UNLOCK, prijavljen na prekograničnu suradnju Slovenija-Hrvatska, kojim će se renovi-rati kula u Barbanu.

U zadnjih 15 godina razvili smo seoski turizam do današnje razine od gotovo 1500 turističkih kreveta u 250 ob-jekata, pretežito kuća za odmor. Seoski turizam je dobra dopun-ska djelatnost našeg stanovništva, te ga stoga podržavamo na sve moguće načine. Imamo jako puno manifestacija, bogat ljet-ni program, smotriramo naša vina i maslinova ulja, odlazimo na turističke sajmove, organiziramo edukacije i učenja stranih jezi-ka za naše iznajmljivače. Imamo jasno viziju kako se seoski turi-zam mora dalje razvijati, jer ovo nije kraj priče. Želimo razviti cjelogodišnji turizam na području čitave Općine Barban. Projekt „Barban 365“ za ostvarenje cjelogodišnjeg turizma je naša real-nost, jer imamo infrastrukturu za tako nešto. Na turističkom sa-

jmu Place2go u Zagrebu, sredinom ožujka ove godine, predstav-ljeni su naši aduti koji će to omogućiti: adrenalinski park, konjički rančevi, ponuda quadova, bagija, kajaka i ostalih zanimljivosti za strane i domaće goste, ali prvenstveno i povoljni klimatski uvjeti i antistresna pitomost našega kraja… Ne smijemo zaboraviti da su nam i Zagreb i Ljubljana jako blizu, a to je pravo tržište za takve programe, te da smo tijekom čitave zime zanimljivi za vikend bo-ravke, realizaciju grupnih team-buildinga ili obiteljske boravke, u našim objektima sa grijanjem. Osim toga i naši ugostitelji su podi-gli kvalitetu svojih usluga i pripremili se za takav prihvat gostiju, sa domaćom hranom, kvalitetnim vinima i maslinovim uljima, sa ugodnim, domaćinskim ambijentom. Entuzijazam i motiviranost svih dionika naše turističke ponude izvanredni su, što nam je sa-mo dokaz da smo zaorali pravu brazdu.

Općina Barban je smještena na 92 kvadratna kilo-metra zlatne zemlje. Imamo izvanredno povoljan zemljopis-ni prometni položaj, blizinu velike Pule, blizinu zračne i mor-ske luke, imamo par kilometara svojega mora, imamo mir i zele-nilo, oaza smo divnoga istarskog življenja, ugodni smo za život, rad i boravak, privlačni smo strancima, za odmor, ali i za posao. Važno je takvu vrijednost, planiranim održivim razvojem, znati sačuvati. Nikada ne smijemo uništiti tu ljepotu našega življenja na ovome prostoru, a vrijednim ćemo rukama svakoga dana činiti ga ljepšim. AŠ BARBANCI SU TAKOVI, ZNAJU ZASUKAT RUKAVE, TEŽAKI SU, KAPACI SU DELO NAČINIT I NE BIŽE UD NJEGA. PORADI NJIH I GREN NAPRID Z DELON, AŠ ZASLUŽE DA NJIN BUDE DOBRO.

Barbanski glasnikBarbanski glasnikBarbanski glasnikBarbanski glasnik

osnovna škola i znanost

12

BARBANSKA STEM REVOLUCIJASTEM je akronim engleskih riječi Science, Technology, Engeneering, Mathematics, što znači znanost, tehnologija, inženjerstvo,

matematika. Pojam koji potječe iz SAD-a vezan je uz osnovna znanja potrebna za praćenje i sudjelovanje u tehnološkom razvoju. Znanja iz STEM područja potrebna su za razvoj na tehnologiji baziranog gospodarstva, ali i za razumijevanje svijeta u kojem su-vremene tehnologije imaju sve veću ulogu.U zadnje se vrijeme puno priča o robotima i STEM revoluciji u našem obrazovnom sustavu, pa valja reći da i Barban ima, na određeni način, ovuvrlo korisnu revoluciju. Da je tome tako, Barban može zahvaliti svojoj Osnovnoj školi „Jure Filipovića“. Nekoliko je projekata zaslužno za to, pa je red da ih upoznamo.

5. ROBOTRKA NA PRSTENAC 2017.

Ove će se godine u Barbanu, uz poznatu konjičku 42. Trku na prstenac, održati već 5. Robotrka na prstenac. Za to je zaslužno Društvo za robotiku Istra, koje brine o ovom takmičenju i organizira ga. 5. Robotrku na prste-nac čine 3 takmičenja: prvo 29.4. u Puli, drugo 27.5. u Čavlima, te završno 19.8. u Barbanu, uz Trku na prstenac. Završno natjecanje u Barbanu je uvi-jek u organizaciji Društva za robo-tiku Istra, Općine Barban i OŠ Jure Filipovića, Barban.

Natjecatelji sa sobom donose unaprijed izrađene robote i računala s pripremljenim osnovnim programima za upravljanje. Kopljem pričvršćenim na malene robote, računalnim ili pak daljinskim upravljanjem (uz pomoć senzora svjetlosti za praćenje crte na podlozi, teleupravljača ili pak kamere) natjecatelji nastoje u zadanom vre-menu pogoditi prstenac i osvojiti čim više bodova. Gađa se u 3 discipline, koje se razlikuju prema načinu up-ravljanja robotima: ručno upravljano, ručno upravljano sa kamerom i polu-automatskim upravljanjem.

Roboti kojima se natjecatelji ko-riste, s računalom mogu biti povezani žično ili bežično, a upravljanje se obav-lja preko tipkovnice, miša i grafičkog sučelja ili pak pomoću izrađene palice za upravljanje (joysticka).

Cilj ovog natjecanja, odnosno odlično osmišljenog edukacijsko-za-bavnog natjecanja, jest popularizaci-ja robotike i poticanje mladih na bav-ljenje tehnikom. Zahvaljujući Robotrci na prstenac, hrvatski učenici već neko vrijeme prilično često osvajaju na-grade i priznanja u svijetu robotike, a ova ih zanimljiva igra motivira i potiče na učenje novih vještina i svladavanje novih znanja.

OPĆINA DAROVALA PAMETNU PLOČU

Krajem veljače ove godine u Barbanu se održao 7. Memorijal Petra Stankovića „Barban u srcu“, u sklopu kojeg se uobičajeno održao Znanstveni skup, ali se i predstavilo Barbanske zapise, sv.5., zbornik radova prošlogodišnjeg Znanstvenog skupa. Skup se održao u barbanskoj Osnovnoj školi „Jure Filipovića“ Barban, kojoj je tom prigodom darovana interaktiv-na, takozvana pametna ploča, veličine 77“ (dijagonala 196 cm), vrijednosti 20 tisuća kuna, kojoj su se jako obradovali barbanski osnovnoškolci.

Pametna ploča pretvara tradi-cionalnu školsku ploču u interakti-van uređaj za podučavanje i prezen-taciju. Radi se o visokoj tehnologiji prilagođenoj svakodnevnom korištenju djece i odraslih. Ploča u svom sastavu ima računalo i projektor. Pomoću elektroničke olovke kontrolira se i edi-tira sliku na ploči. Olovka omogućuje pisanje po zaslonu, kontrolu miša na računalu te kontrolu samog računala i svih aplikacija. Interaktivna ploča je po cijeloj površini osjetljiva na dodir i omogućava istovremeni rad 4 učenika, olovkama ili prstima. Projiciranu sli-ku možemo kasnije pohraniti na računalo ili promijeniti pišući neke dodatne bilješke. Svojim karakteristi-kama ploča može unaprijediti nastavu, odnosno omogućava lakše svladavanje težeg gradiva. Raznim animacijama i primjerima podiže se kvaliteta i razno-likost nastavnog predmeta, ali i nas-tavnog procesa. Prikaz gradiva putem takve ploče znatno je poboljšan te se

automatski povećava zainteresiranost i motivacija učenika za određeni pred-met (pogotovo matematiku i fiziku).Ploča daje mogućnost crtanja, pisan-ja i prezentacija, što pogoduje inter-aktivnoj nastavi. Pametne ploče pret-varaju suhoparne prezentacije u inter-aktivne događaje, potičući stvaralaštvo kroz stalnu razmjenu ideja.

„LUČE“ DAROVALO HOLOGRAMNa 7. Znanstvenom skupu Petra

Stankovića, pametna ploča nije bila je-dini dar koji je dobila Osnovna škola Jure Filipovića, Barban. Barbanska Udruga za promicanje znanosti među mladima LUČE, čija je predsjedni-ca Larisa Kontošić iz Orihi, poklonila je školi opremu za hologramski pri-kaz, vrijednosti oko 10 tisuća kuna. Na hologramskom se prikazu tijekom Znanstvenog skupa prikazivalo pul-ski amfiteatar sa velarijem (Arena djelomičmo pokrivena platnenim za-storom), a nakon skupa za učenike je pripremljen i čitav niz ostalih zanim-ljivih hologramskih prikaza. Namjera Udruge Luče je bila potaknuti bar-banske učenike na proučavanje novih tehnologija i aktivno uključivanje, uz pomoć njihovih nastavnika, u takve informatičko-tehnološke tijekove.

Inače, hologram je trodimenzi-onalna (3D) slika kreirana interferen-cijom laserskih zraka ili nekog drugog koherentnog svjetlosnog izvora unutar holografskog materijala. Za razliku od fotografije, hologram se sastoji od ni-za podataka o veličini, obliku, svjet-losti i kontrastu oblika koji se nastoji prikazati, pohranjenih u mikroskop-skim, kompleksnim te isprepletenim uzorcima.Za prikaz holograma, laser se pokazao kao idealan izvor svjetlosti, jer za prikazivanje cijelog uzorka, sv-jetlost mora biti jednobojna i snažno usmjerena, odnosno koherentna.Kad se na hologram usmjeri svjetlost, po-daci, koji su pohranjeni kao ispreplete-ni uzorak, oblikuju originalni prikaz određenog objekta, što oči i mozak promatrača doživljavaju kao stvaran objekt. Obzirom da se radi o svjetlu,

Osim ove robotičke inačice poznate konjičke Trke na prste-nac, na području Općine Barban postoje još 2 njezine inačice: Mototrka na prstenac u Orihima i Morska trka na prstenac u Uvali Blaz. U Orihima će se ove godine, uz 19. Dan sela Orihi, održati već 17. Mototrka na prstenac (dvoje ljudi na motoru: vozač i suvozač-kopljanik), a u Uvali Blaz, uz 8. Regatu Barbanske rivijere, održat će se 7. Morska trka na prstenac (dvoje ljudi u gumenjaku na vesla: veslač i kopljanik).


turizam

13

a svjetlo karakterizira mala gustoća, kroz holografsku formu moguće je prošetati te promatrati iz svih kutova. Postoji nekoliko vrsta holograma te samim time svaki zahtijeva zasebnu tehnologiju prikaza. Za neke je potre-ban laser, no neke je moguće prikaza-ti koristeći i klasične izvore svjetlosti, primjerice hologramski display, kako je to na barbanskome hologramu. Neki su u mogućnosti prikazivati objekt u pokretu, dok drugi izmjenjuju statične slike te mogu biti u cijelom spektru bo-ja ili ih izmjenjivati.

PRIPREMA UVOĐENJA E-DNEVNIKA

Ono što još nedostaje Osnovnoj školi „Jure Filipovića“ u Barbanu, je svakako e-Dnevnik, kako bi se na taj način pridružila redu istarskih škola koje već koriste takav suvremeni ICT sustav. Općina Barban će pomoći Osnovnoj školi sufinanciranjem

nabavke opreme koja je potrebna za e-Dnevnik, čija je ukupna vrijednost oko 40 tisuća kuna.

e-Dnevnik je web aplikaci-ja za vođenje razredne knjige u elektroničkom obliku, koji je početkom školske godine 2011/12. uveden kao pilot projekt u tri srednje škole: XV. Gimnaziji u Zagrebu, Gimnaziji Požega i u Medicinskoj školi Ante Kuzmanića u Zadru. Od tada se u tri prva razre-da svake škole službena evidencija vo-di u e-Dnevniku, a 70 nastavnika je u ove razrede ulazilo s tablet računalima putem kojih su pristupali e-Dnevni-ku u koji su upisivali nastavne sate, izostanke i ocjene.Aplikaciju je izra-dio CARNet te ona ima sve funkciona-lnosti postojeće razredne knjige, uz do-datne funkcionalnosti koje omogućava uporaba informacijsko-komunikaci-jskih tehnologija (ICT).

Uz postojeće funkcionalnosti koje sada ima razredna knjiga u papir-natom obliku, aplikacija ima i dodanu

vrijednost kroz sustav izvještaja koji omogućavaju analize pri pedagoškom praćenju i izradi izvještaja koji se pri-premaju za sjednice nastavničkog vijeća. Na brz, jednostavan i pouz-dan način razrednicima, nastavni-cima i ravnateljima na ovaj se način omogućuje izrada različitih izvještaja o ocjenama i izostancima. Dodatna pred-nost je suzbijanje neovlaštenog uno-sa, ali i slučajeva krađe i nehotičnog ili namjernog uništavanja raz-redne knjige koji se ponekad javlja-ju u školama.Uspostavljen je i sustav obavještavanja roditelja o izostancima djece, tako da roditelji čije je dijete izos-talo prethodnog dana, dobiju e-mail s informacijom s kojeg sata je dijete izos-talo te zamolbu da se jave razredniku u terminu za informacije.Izrađena je i aplikacija e-Dnevnik za učenike koja omogućava učenicima pregled ocjena, bilješki, izostanaka, lektira te raspored pisanih zadaća, koje su upisali nas-tavnici u e-Dnevnik sustav.

TURISTIČKA ZAJEDNICA BARBAN: MATEA BURIĆ (23 god.) iz Rebići, stručna suradnica u Turističkom uredu TZ Barban, prvostupnica Kulture i turizma, uskoro magistra, zaljubljenica u glazbu, tradiciju, ples i kulturu

DESTINACIJA VELIKOG POTENCIJALAMlada Matea Burić (23), iz Rebići, od listopada prošle godine nova je djelatnica u barbanskoj Turističkoj zajednici, gdje je za-

poslena kao stručna suradnica. Od srednje škole želja joj je bila upisati fakultet koji ima smjer turizam. Oduvijek je voljela putovati, istraživati, biti okružena ljudima, sudjelovati na raznim eventima, pa ju je privukla mogućnost njihove organizacije. Veli da ju je ovom poslu najviše privukla ljubav prema svom zavičaju, želja za stvaranjem i razvijanjem turističkih sadržaja na području Općine Barban, koja ima jako veliki potencijal.

- Što si po struci i kako doživljavaš Općinu Barban kao turističku destinaciju?

- Po struci sam prvostupnik Kulture i turizma, a za koji mje-sec biti ću magistra. Trenutno sam u fazi pisanja diplomskog rada na temu „Događanja i destinacijs-ki menadžment“ u kojem je Trka na prstenac događaj na kojem ću provesti istraživanje. Barban je malo naselje bo-gato kulturnom i prirodnom baštinom. Općina Bartban je atraktivna desti-nacija koja privlači turiste iz raznih ze-malja, ne samo zbog svog položaja, već zbog svoje ponude koja zadovoljava nji-hove potrebe u potpunosti. Sve više ide u smjeru razvoja aktivnog i outdoor turizma.

- Koje su prednosti Barbanštine koje ti osobno vidiš i koje bi u daljnjem razvoju turizma trebalo razvijati?

- Danas su suvremeni turisti oni koji donose odluke o izboru turističke destinacije ovisno o tome zadovolja-va li ponuda njihove potrebe, odnosno pruža li im nezaboravan doživljaj. Oni žele destinacije koje im omogućavaju bavljenje različitim aktivnostima, koje njeguju tradiciju i prilagođavaju ponu-du interesima. Upravo Općina Barban ide u tom smjeru. Sve više se pažnja posvećuje i cikloturizmu. Izgradnjom, uređenjem i razvojem tematskih sta-za omogućilo bi turistima, ali i lokal-nom stanovništvu upoznavanje krajo-lika destinacije, te svih antropogenih i prirodnih čimbenika koje Barbanština i Sutivanština imaju.

- Što je dosad napravljeno dobro i u čemu od toga treba posebno ustra-jati?

- Barbanski turizam se znatno razvio u zadnjih 10 godina. Povećali su


turizam

14

se smještajni kapaciteti, izgradile broj-ne kuće za odmor i apartmani s ba-zenima, izgradio se i hotel na odličnoj poziciji na Punteri. Prošle godine je os-tvareno preko 84.000 noćenja, 21 pos-to više nego godinu prije, a prije toga je svake godine broj noćenja bio za 10 tisuća veći, što je pravi pokazatelj raz-voja turizma na ovom području. Treba svakako nastaviti stvarati nove zanim-ljive sadržaje za goste, ali i razvijati već postojeće. Gost mora otići zadovo-ljan i sa sobom doma ponijeti doživljaj. Zamjetno je da su gosti sve više zain-teresirani za upoznavanje lokalnih vri-jednosti, tradicija i običaja područja u kojem borave. Cilj je stvoriti kreativne sadržaje koji će rezultirati jačanjem konkurentnosti destinacije, a poseban naglasak mora biti na produljenje pred i postsezone.

- Koji su planovi TZ-a za 2017. godinu u pogledu turističke infrastruk-ture i organizacije manifestacija?

- Plan je i da se osigura proces turističkog uređenja naselja, uzimajući u obzir uređenje i čistoća mjesta, prometna signalizacija, javni kul-turni sadržaji, ali i uređenje šetnica, staza i plaža u Uvali Blaz. Turistička zajednica će i ove godine postaviti turističku signalizaciju za šest naselja na području Općine Barban. Cilj pos-tavljanja pregledne turističke signa-lizacije je lakše i bolje snalaženja među brojnim smještajnim objektima unutar

jednog naselja. Dosad je turističkom signalizacijom označeno šest naselja, odnosno preko 70-tak objekata privat-nog smještaja, a i ove godine slijedi označavanje još šest naselja. Tijekom godine održavaju se razne manifestaci-je koje svake godine unaprjeđujemo stvarajući nove kreativne sadržaje koji uzdižu iste na veći nivo. Promocija je jako važna, te se stoga dobro pripremi-mo prije same manifestacija, od promo-tivnih letaka, web oglašavanja i ostalih načina promocije.

- Uskoro se planira izgraditi e-bike stanica u Barbanu. Možeš li nam reći nešto više o tom projektu?

- Krajem prošle godine krenu-li smo u realizaciju e-bike stanice za električne bicikle u Barbanu s ciljem poticanja održivog i odgovornog razvo-ja turizma, uzimajući u obzir da bicikl, pa tako i električni bicikl, postaje sve popularnije prijevozno sredstvo. Poradi toga idemo smjerom razvijanja cik-loturizma na području naše destinaci-je, tako da svojim gostima omogućimo servis punjenja električnom energijom. Bike point se sastoji od Go2bike stal-ka za popravak bicikla, E-bike stanice-punionice sa stalkom za četiri bicikle s nadstrešnicom. Osim navedenog ima pametnu eKlupu s mogućnošću punje-nja mobilnog uređaja. Kraj klupe post-aviti ćemo i ekran veličine 27'' s touch-screenom, koji će sadržavati sve infor-macije o Općini Barban. Smjestiti ćemo ga kraj ureda TZ Barban i opremiti ga led rasvjetom kako bi bio funkcionalan

u bilo koje doba dana.

- Kakvu sezonu može očekivati Općina Barban ove godine? Koliko će rasti promet, a koliko broj smještajnih jedinica i kakvo je to povećanje u odno-su na lani?

- Svake godine sve više raste broj noćenja i time se izuzetno pono-simo. Očekujemo još više noćenja i dola zaka, te svakako i ove godine nove rekorde, kao i svake godine do sada. Broj smještajnih jedinica se stalno povećava, a i ulažu se stalni napori za produljenje turističke sezone. Općina Barban trenutno broji 1456 ležajava i 245 smještajnih objekata. Ovime se po-kazuje konstantan razvoj turizma na području Općine Barban za kojeg ne sumnjam da će i u budućnosti nasta-viti rasti. Međutim, ove ćemo godine izraditi i Strategiju razvoja turizma za razdoblje 2017.-2020., a koja nam mora dati prave smjernice daljnjeg razvoja

- Čime se baviš u slobodno vri-jeme?

- Veliki sam zaljubljenik u glaz-bu, ples i kulturu. Sviram orgulje i klavir, od sedme godine sam pohađala školu sviranja u „Malom princu“ u Barbanu, a kasnije sam završila i Glazbenu školu u Puli. Za veliku ljubav prema istarskoj glazbi i plesu zaslužan je moj dido Slavko Celija, istarski svirač reoženica, koji je prenio tradiciju na mene, pa tako već 14 godina redovito plešem u folklornom društvu.

Regata Barbanske rivijere u Uvali Blaz


mladi harmonikaši

15

BARBANSKI HARMONIKAŠI: LUKA BRGIĆ (21) iz Pule, porijeklom iz Manjadvorci, državni i dvostruki europski prvak u harmonici, bivši klavijaturista i harmonikaš Koktelsa, zastupnik Rutar harmonika za Hrvatsku, mladi poduzetnik, osnivač i vlasnik moderne glazbene škole harmonike u Puli, gdje podučava i 15-tak Barbanaca, među kojima se posebno ističu LEONARDO ROJNIĆ (14) iz Barbana, na dijatonskoj harmonici, i IVAN LICUL (17) iz Želiski, na klavirskoj harmonici

HARMONIKA LEŽI BARBANCIMAKada su ga vidjeli kako svira po gažama, mladi Leonard Rojnić (Barban) i Ivan Licul (Želiski) odmah su poželjeli da ih upravo on

podučava svirci na harmonici, ali na drugačiji način nego su to učili u glazbenoj školi. Dvadesetjednogodišnji Luka Brgić iz Pule, pori-jeklom iz Manjadvorci (Prdaci), dvostruki europski prvak u harmonici, postao im je tako uzor i učitelj. A on je osnovao glazbenu školu u Puli na Vidikovcu, gdje svoje učenike, u dobi od 5 do 72 godine, podučava kako svirati harmoniku te ih uči glazbi koju neće čuti u glaz-benoj školi – onoj zabavnoj, gdje se harmonika i najviše čuje. Inače, Brgić, novopečeni tata, isključivo se bavi glazbom u životu, a naj-bolje iskustvo ispekao je u popularnom bendu Koktelsi.

- Sva ljubav prema glazbi je krenula genetski od mog oca Dragana, koji je isto tako cijeli život svirao har-moniku u bendovima, kao što sam i ja. Naime, četiri sam godine pro-veo u Koktelsima kao klavijaturist i harmonikaš. U bendu nisam već osam mjeseci, jer mi je priča oko glazbene škole počela prejako da bih se mogao „zafrkavati“ u supermenovim odijeli-ma po koncertima. Počeo sam prefe-rirati neku drugu glazbu, a prekretni-ca je bila prije godinu dana, kada sam postao zastupnik za Rutar harmoni-ke za Hrvatsku. Riječ je o austrijskom proizvođaču harmonika, kaže nam Brgić.

S podučavanjem je počeo pri-je dvije i pol godine, a prvi učenik mu je bio upravo Leonardo Rojnić.

Brgić je otvorio tvrtku kao mladi po-duzetnik i dobio poticaje te se usmjerio na taj dio svoje karijere. Škola se zove B.Music&Production i zasad ju pohađa više od 50 učenika iz cijele Istre i sus-jedne Primorsko-goranske županije. To je, kaže Brgić, moderna glazbena škola.

- Počeo sam se time baviti pri-je dvije i pol godine, kada su me mla-di nadobudni dečki poput Leonarda, počeli pitati za privatne satove. I tada je tih dečki bilo sve više, a moji susje-di u zgradi su imali sve manje razumi-jevanja (smijeh). A i tada su bili aktu-alni poticaji za mlade poduzetnike do 30 godina za samozapošljavanje. Tako sam odlučio otvoriti tvrtku i urediti si prostor. Otvorio sam školu i studio za produkciju. Tada se u čitavu priču uključila i moja supruga Eleonora s

pjevanjem i sada se širimo na klavi-jature i dolazi nam još jedan profe-sor za harmoniku, buduću da raste broj učenika, kaže Brgić koji je završio srednju glazbenu školu nakon čega se počeo baviti audio-produkcijom.

Veli da njega nije interesirao nastup na velikoj bini i tisuću gledate-lja u prvom red koji slušaju glazbu dok piju, nego profilirana publika na kul-turnim eventima.

- Interesira me nastup gdje do-laze ljudi koji su došli slušati kvalitet-nu glazbu, ne gdje dolaze ljudi piti, a muzika je nešto što će ih zabavljati dok piju. Nastupi s Koktelsima su za mene bili super životna edukacija. To je bio moj životni fakultet koji me naučio do-brome i lošemu, veli nam Brgić.


mladi harmonikaši

16

S Barbanštine ima 15 učenika. Leonardo Rojnić (14) i Ivan Licul (17), uz glazbenu osnovnu školu, odlučili su se za dodatne satove kod Brgića.

- Glazbena škola se bavi klasičnom glazbom, za koju bih rekao da nije za harmoniku. Harmonika kao instrument je tradicionalno glazba-lo rasprostranjeno po cijelom svijetu i njegova primarna funkcija je tradicio-nalna glazba. To je jedan od najkom-pletnijih instrumenata, jer možeš svi-rati pratnje, melodije. Klasika je za orgulje, harfe, klavire, simfonijske orkestre. Tu ne spada harmonika, a ona se na taj način uči u glazbenoj školi za-to jer su ostali na starim programima. Harmoniku podučavam na način da bude pristupačna svakome i da ljude, koji ju drže u ormaru već 20 godina, motiviram da uživaju u njoj. S druge strane, želim motivirati mlade ljude da započnu glazbenu karijeru, veli Brgić. Dodaje da su Licul i Rojnić njegovi najjači učenici. Leonardo po pitanju di-jatonske harmonike, a Ivan po pitanju klavirske.

- Očito je Barban dobro i plodno tlo za harmonikaše. Nama harmonika leži, veli Brgić.

Leonardo Rojnić iz Barbana ve-

li da svira harmoniku već šest godina, klavirsku od početka, a dijatonsku od kada je počeo odlaziti na satove kod Luke.

- Sa harmonikom sam počeo ka-da mi je moj zrman Milan Rojnić donio harmoniku od 40 basova. Najprije sam svirao sam kod kuće i onda sam

počeo s glazbenom školom. Dosad sam najviše svirao po svim smotrama u Istri poput Roča, Zrenja, Marčenegle, Pasjaka, Svetog Duha, a nedavno smo ja i Luka zajedno svirali u Lisinskom u Zagrebu na festivalu harmonika. Harmonika me interesira, jer diže raspoloženje, veli nam Leonardo, koji namjerava pohađati i srednju glazbenu školu uz gimnaziju te nastaviti se bavi-ti glazbom. Luku je najprije vidio kako nastupa na televiziji, a stupili su u kon-takta preko Facebooka.

- Luka se od standardne škole razlikuje u programu, tu učim za-bavnu glazbu, oberkrajn, jazz, veli on.

Ivan Licul iz Želiski, učenik pul-ske Tehničke škole, počeo je pohađati satove kod Luke prije godinu dana, ali harmoniku doživljava kao lijep hobi.

- Harmoniku sam počeo svira-ti prije šest godina, a povod je bio ka-da sam na jednoj fešti čuo kako svi-ra Romano Baćac. I onda sam odlučio svirati harmoniku. Upisao sam os-novnu glazbenu školu i tako krenuo. Glazbena karijera me interesira, ali još se nisam odlučio hoću li se time baviti, zaključuje Ivan.

U životu je najvažnije raditi ono što voliš a kada to postigneš, onda si uspješan u onom što činiš. To dokazuje i 21-godišnji Luka Brgić, državni i europski pr-vak u harmonici, koji je svoj život posvetio glazbi od koje danas, unatoč tome što ima tek 21 go-dinu, živi. Ovaj školovani glazbe-nik iz Pule, porijeklom Barbanac iz Manjadvorci, uz brojne instru-mente koje svira, ipak je svoje znanje usmjerio prema harmoni-ci koju svira od svoje četvrte go-dine. Brgić je svoj talent i znanje usavršavao kod priznatog slov-enskog kralja harmonike Denisa Novata, čime je doslovno učio od najboljih. Svoje je znanje odlučio prenijeti na druge, time što je u Puli otvorio školu harmonike.

Gostiona PRSTENAC

vl. Suzana ŽufićBarban 60, BARBAN; telefon: 052 / 567 019

* ISTARSKA KUHINJA* Tople marende od 9 do 12 h

PODUZETNIČKA ZONA - BARBANtel./fax: 052 /580 420, mob: 098 665 435

e-mail: [email protected]

vl. Draženko Bariša

AUTOLIMARSKI I LAKIRERSKI OBRT TRGOVINA AUTODIJELOVIMA ZA VLASTITE POTREBE


antifašizam

ANTIFAŠISTIČKI BORCI I ANTIFAŠISTI: MIRKO BULIĆ (68 god.) iz Šajini, novi predsjednik barbanske podružnice Udruge antifašističkih boraca i antifašista

FUNDAMENTI NAŠE POVIJESTIUmirovljenik Mirko Bulić (68) iz Šajini, nakon ovogodišnjeg obilježavanja fašističkog zločina nad nevinim žrtvama u Šajini, 9.

siječnja, odučio je preuzeti vođenje i oživljavanje rada barbanske podružnice Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Pule.

- Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Pule, kao i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Istarske županije, zamolili su me da revitaliziram ponovno tu aktivnost na Barbanštini, nakon smrti posljed-njeg predsjednika Martina Bulića iz Trlji. Onda sam se odlučio angažirati i pomoći da ta udruga nastavi s ra-dom. Dakle, sada ponovno postavlja-mo udrugu na noge te formiramo or-ganizaciju po Općini Barban i gledamo kako djelovati. Sada se organiziramo po Mjesnim odborima Općine Barban. Već smo dogovorili tko će biti pred-stavnici članova sa svakog područja, kaže nam Bulić.

Inače, u Općini Barban postoje dvije podružnice Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Pule. Podružnica koju vodi Bulić zadužena je za područje Općine Barban, za 8 od ukupno 9 Mjesnih od-bora, dok na području Mjesnog odbo-ra Sutivanac postoji druga podružnica, koju vodi Frane Frančula.

- U rad naše podružnice uključeno je 46 članova, a one sutivan-ske njih 48. Takve udruge u današnje vrijeme imaju smisla, jer drugi svjetski rat i antifašistička borba su bliža po-vijest iz kojih događaja i žrtava treba-

mo izvući pouke te su još prisutni u našim životima. Smisao te borbe je bila sloboda čovjeka, da svatko bude svoj na svojem, da govori materinjim jezikom. Na kraju krajeva, Istra se pripojila ma-tici zemlji, Hrvatskoj. I to je uvijek bila težnja istarskog naroda. To je sve smi-sao postojanja takvih udruga, veli nam Bulić. Dodaje da ovakve udruge evo-ciraju uspomene na te događaje iz po-vijesti.

Bitno je to i za odgoj i obra-zovanje mladih koje je povijest odvo-

jila od tih događaja. Danas ih na to podsjećaju 23 spomenika palim žrtvama na Barbanštini i udžbenici iz povijesti.

- Na tim spomenicima nisu pa-role, nego su zapisana imena boraca i žrtava fašističkog terora. To su naša uža rodbina, naši prijatelji, djedovi, pra djedovi i očevi. To ne smijemo zabo-raviti. To su fundamenti naše bliže povijesti. Kroz udrugu evociramo te događaje kroz njihovo obilježavanje i komemoracije, održavanjem spomen-obilježja, ali i kroz zavičajnu nastavu te suradnju sa školama i izložbe. Jedna od njih bi trebala biti uskoro postav-ljena u Barbanu, a govori o žrtvama na Barbanštini i južnoj Istri koju bi također trebali posjetiti školarci, ističe Bulić.

U Šajinima se uspomena na tragične događaje, koji su se dogodi-li u tom selu, održava kroz godišnju komemoraciju 9. siječnja svake godine, ali i Spomen-sobu, sa svjedočanstvima preživjelih. Spomen soba Šajini je uređena do početka 2014. god., u Društvenom domu, zalaganjem Općine Barban, uz 70. obljetnicu tragičnih stradavanja, kada je Šajine posjetio i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.

Šajini


Poduzetnička zona Barban, 1. faza - foto reportaža

Solarna elektrana Barban (600 kW)

IZO d.o.o.

Auto Baggio

Meritum Nova d.o.o.

Autoservis Filipović

ABS

Barbancommerce d.o.o.

Rojnić prijevoz


Poduzetnička zona Barban, 1. faza - foto reportaža

BarbanBarban

OrihiOrihi

Novootvoreni marketiJEDINSTVO d.o.o. - Labin

Sretan Uskrs!

* AUTOPLIN* Plinske boce od 7,5 kg, 10 kg i 35 kg * Plinske boce TF (tekuća faza) od 10 kg* Regulatori, brtve, brage, guma za plin, ključevi

ŽMINJ

PLINARAGALANTI

LAGINJI

PLINARAGALANTI

Radno vrijeme:Pon - Pet: 7:00 - 20:00Sub: 8:00 - 20:00Ned: 8:00 - 13:00

Mob.: 099 280 2440

Zračni snimak (dron) - Poduzetnička zona Barban, 1. faza


maslinarstvo

20

ZLATNI MASLINARI: BRANKO ŠUGAR (64 god.) iz Sutivanca, dipl.ing. elektro-tehnike, umirovljeni Uljanikovac i dugogodišnji direktor Uljanik-TESU Agregati

IDEALNA KLIMA SUTIVANCABranko Šugar iz Sutivanca dobio je zlatnu medalju za svoje ekstra djevičansko ulje na lanjskoj 8. Smotri maslinovih ulja u

Barbanu. Radi se o miješanom ulju raznih sorti, a od čega je 80 posto leccino, a ostatak orkula (oblica) i bjelica. Riječ je o ulju iz maslinika u Sutivancu na padinama prema Raškom zaljevu. Kako nam kaže ovaj maslinar, klima za uzgoj maslina na ovom području je idealna.

- Moj pokojni otac je prve masline posadio prije dvadesetak go-dina. Posadio je dvadesetak stabala, a svi smo bili skeptični hoće li one uspi-jevati, jer se prije masline nisu sadile u Sutivancu. Bilo je samo par maslina u mjestu, ali koje su služile tome da se sa njih uzme par grančica za Uličnicu, priča nam ovaj maslinar.

Onda je obitelj posadila još sta-bala, pa su ih posadili još. Danas ima-ju 130 stabala u rodu. Godišnja proiz-vodnja ovisi o tome kakve su klimatske okolnosti.

- Negdje od 100 do 250 lita-ra proizvedemo. Lani je bilo poseb-no dobro, i proizveli smo 300 litara. Koristimo za naše potrebe oko 40-tak litara, a ostatak prodamo na kućnom pragu. Imamo stalne kupce. Naše ulje

je srednje pikantno, jer ovisi o sezoni i kada se beru masline. Također, ima poseban voćni miris i okus. Masline beremo nešto kasnije, iako smo proba-li ranu berbu. Ali ulje nam je tada bi-lo prepikantno, veli Šugar. Masline su preradili ove godine u Vodnjanu u ulja-ri San Antonio, a inače prerađuju i u drugima. Šugar kažu da su sve dobre, jer imaju hladno prešanje. Što se tiče ove godine, također se nada dobroj se-zoni.

- Iako se na par stabala vidi da su pretrpile zimu. Suho im je lišće i ono će otpasti, ali će izrasti novo. Međutim, manje će roditi. Ostale su u dobroj kondiciji. Ipak, godina je duga i svašta se još može dogoditi, zaključuje Šugar kojemu u masliniku pomaže obitelj.

ZLATNI MASLINARI: EDI RADOLA (50 god.) iz Grandići, o maslinarstvu i turističkim atrakcijama na Barbanštini, o projektu „100 posto made in Grandići“, o eko-muzeju u „kući od Johana i Matije“

100 POSTO MADE IN GRANDIĆIPedesetogodišnji Edi Radola iz Grandići, jedan je od zlatnih maslinara Smotre maslinovih ulja Općine Barban. Lani je na 8.

Smotri maslinova ulja u Barbanu zaslužio tu nagradu za svoje ulje koje proizvodi na dvije lokacije – na Punteri i u Šušnjevici. Ima 200 stabala maslina, te godišnje proizvode 120 litara ulja od plominke, buže i talijanskih sorti. Time se OPG Brig, u kojem su on, Stanko Ružić i Deniza Šverko, bavi već 12 godina, a ulje, osim u Barbanu, izlaže i u Vodnjanu, centru ekstra djevičanskog maslinovog ulja Istre.

- Riječ je o kupaži ulja iz Šušnjevice i Barbanštine koje je iz-njedrilo pobjedničko ulje. Inače, u Barbanu su sva ulja na smotri bila ekstra djevičanska, međutim nisu svi dovoljno educirani i ne znaju kada tre-ba brati masline. Sam Bog nam je dao tu mogućnost, da je Barbanština svo-jim geografskim položajem savršena za proizvodnju maslinova ulja. Imamo „mercedes“, ali ljudi još to ne znaju prezentirati. Sva ulja na Barbanštini su vrhunska, tvrdi nam Radola. Dodaje da je Barbanština, suprotno uvriježenom mišljenu da je teško uzga-jati masline dalje od mora, idealna za maslinarstvo. Dokaz tome je sve veći broj nasada koji se podižu sve do Sutivanca, ali i nekoliko inicijativa za otvaranjem uljara.

Njihov OPG proizvodi i ocat,

domaće vino – teran i malvaziju s područja Grandići, stvaraju uporabne predmete od masline. Velika je novost da će pred ovu turističku sezonu otvo-riti i privatni muzej vina u Grandićima u jednoj staroj kamenoj kući, ko-ju mještani zovu „kuća od Johana i Matije“. po uzoru na eko-muzej u Vodnjanu. Inače, Johan i Matija su prije pedesetak godina u Grandićima proiz-vodili oko 6 tisuća litara vina, a sada je ta kuća napuštena. Ona bi se sačuvala takva kakva je, a u prostoru bi se izložili svi lokalni proizvodi. Opremila bi se starinskim predmetima iz sela.

- Već tri godine u Grandićima provodimo projekt „100 posto made in Grandići“. Na moj prijed-log u Općinskom vijeću, a projekt vo-di naša Turistička zajednica, prvi u Istri umrežit ćemo i označiti sve naše


maslinarstvo

OPG-ove na području Općine Barban. Napravit ćemo staze OPG-ova i označit ćemo ih. Budući da na Barbanštini ljetuje oko 1500 turista, kojima ne smije biti dosadno, a došli su na selo i žele u njemu i uživati, pružit ćemo im nešto više i prodavat ćemo im naše proizvode. Dakle, mi na Barbanštini imamo odlično ulje, vino, česan, sir, krumpir… Turisti će moći šetati po toj stazi i odmah si kupiti što im tre-ba i posjetiti domaćinstva. Jedini uv-jet je da taj OPG ima neku konobu ili lišijeru s policom. To je jedni uvjet koji netko mora zadovoljavati za prodaju s kućnog praga, veli nam Radola.

A muzej će u čitavoj toj priči biti jedna vrsta prezentacija, ali će također

pružati mogućnost prodaje proizvoda s kućnog praga. Ujedno, turistima, ko-jih će i ove godine biti u Grandićima dosta, planira se pokazati i stari zanat tradicionalnog zidanja s blatom, ko-ji se održava svake subote do špice se-zone, a revitalizirat će se, u suradnji s Vodoprivredom i Naturom Histricom, lokva Gustovac, stanište strogo zaštićene kornjače čančare, odnosno žabe pokrovate.

- Vodoprivreda je vlasnik svih lokvi u Istri, a po uzoru na slovenski dio Krasa i mi bismo obnovili svoje. Ona će se očistiti te će se dovesti glina. Ta je lokva puna u proljeće i na jesen, ali kada krene suša ljeti, onda presuši, što nije dobro za kornjače, veli nam

Radola.

Također, u sklopu projekta „100 posto made in Grandići“ zajedno s Naturom Histricom stvarali bi i svo-jevrsni tematski park oko Križice.

- Prostor na Križici je pose-ban. Tu se nalazi jedna pećina koja bi se stavila u funkciju, a čitav prostor krcat je kaduljom, smiljem i smrikvom. Zamisao je da se obilježi prostor s pločom na tri jezika. Kako je tamo pu-no razrušenih suhozida, zamisao je da svaki turist koji tamo šeće ili trči, podigne pet kamena. Time bi se ujed-no obnavljali i ti suhozidi, zaključuje Radola.

ZLATNI MASLINARI: MLADEN i NENAD (34 god.) FILIPOVIĆ, otac i sin, iz Frkeči, najveći proizvođači maslinovog ulja u Općini Barban, imaju 1.300, a žele imati 1.500 stabala, lani proizveli 800 litara ulja, planiraju otvoriti uljaru

ŽELIMO 1.500 MASLINA I ULJARUDa Barbanština može bi-

ti savršeno mjesto za uzgoj masline, naši stari nisu znali. Maslinama je jednostavno bilo mjesto uz more - u okolici Vodnjana, Fažane, Peroja, Medulina. Pa ipak, prije dvadesetak godina, kada je krenula prava rene-sansa u maslinarstvu u Istri, one su se počele saditi i na mjestima gdje to nije bio ranije slučaj. Danas je Općina Barban puna maslinika koji daju izvrs-na ekstra djevičanska maslinova ulja, a najveći proizvođač je obitelj Filipović iz Frkeči. Mladen i Nenad Filipović (34), otac i sin, koji su poznatiji kao vlas-nici pogrebnog poduzeća i cvjećarne Fermal, odlučili su se upustiti u te vode te su na svom zemljištu u okoli-ci Barbana posadili čak 1.300 staba-la maslina. Velika je to brojka za ovaj kraj. Prošle godine osvojili su zlatnu medalju na 8. Smotri maslinovih ul-ja Općine Barban. Ujedno, planiraju u 2018. godini otvoriti i svoju uljaru u Frkeči. To će biti prva uljara na ovom području. Projekt je u izradi, i u njega su dosad uložili oko 50 tisuća eura. U ishodovanju su dozvole, a u konačnici uljara će koštati oko 250 tisuća eura. Kapacitet će joj biti oko 900 kilograma na sat, tehnologija Pieralisi, dakle hlad-no prešanje s filtracijom. Od koštica će također, ali u drugoj fazi, raditi pelete.

- Odlučili smo se na to, jer se ove godine povećao broj maslinara i nismo mogli u momentu samljeti sav

urod, što je kod prerade maslina ja-ko bitno. Naša je ideja bila i prije 5- 6 godina napraviti uljaru na području općine, ali u planu je bila jedna dru-ga. Međutim, projekt se nije reali-zirao. Želio bih da ju otvorimo ove go-dine, ali nisam siguran da ćemo usp-jeti, jer imamo naznake da se papir-ologija čeka i do godinu dana. Ali ako ne bude u ovoj godini, onda će biti u idućoj. Svakako nastojat ćemo da bude ove. Sada beremo oko 8 tona, a u rodu je između 350 i 400 stabala. Svake go-dine bit će sve više, kaže nam Mladen.

Njegov sin Nenad pojašnjava da su na lanjskoj barbanskoj 8. Smotri maslinovih ulja dobili nagradu za dvije sorte ulja – za leccino i miješano ulje.

- Maslinarstvom se bavimo već

20 godina, a sve je počelo amaterski. Sad je to postao ozbiljan posao kojim se želimo baviti u budućnosti profe-sionalno. Kod našeg ulja pazimo na sva svojstva. Svake godine testira-mo ga u Zavodu za javno zdravstvo i konstantno dobivamo oznaku ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Dosada smo radili pomiješano ulje svih sor-ti. Ovo je bila prva godina da smo napravili dva različita ulja, a od ove godine ćemo raditi monosortna ulja, i to od leccina, pendolina, buže, istarske bjelice, karbonace, žižolere, zatim od sorte leccio del corno, ascolane, frantoi-je, rozinjole, veli nam Filipović mlađi. Maslinike imaju na šest raznih pozici-ja, a najmlađi je zasađen lani. Svake godine se sadilo pomalo pa se kroz 20 godina došlo na ovu za Barbanštinu impozantnu brojku.

- Zasad masline na Barbanštini odlično uspijevaju. Nešto ih se zaledi-lo kada je bila ona jača zima, ali to ni-je bilo ništa strašno. Govorilo se da na Barbanštini masline neće rasti, ali mi dokazujemo suprotno. Preklani smo napravili 600 litara ulja, a lani 800 litara. Zasad se snalazimo s radnom snagom, a u budućnosti ćemo se mora-ti i time pozabaviti. Ulje zasad proda-jemo na kućnom pragu, kaže Nenad. Maslinik će vjerojatno i dalje širiti, jer je želja imati 1500 stabala maslina, a poznavajući ovu obitelj, tu sigurno neće stati.


umirovljenici

22

DUB - DRUŠTVO UMIROVLJENIKA BARBANŠTINE: ANTON ANTOLOVIĆ (70 god.) iz Šajini, predsjed-nik Društva umirovljenika Barbanštine

IMAMO PREKO 300 ČLANOVAVeć deset godina Šajinac Anton

Antolović (70) potpredsjednik je Društva umirovljenika Barbanštine, a nakon smrti predsjednika udruge Zlatka Trošta iz Puntere, početkom ove godine, preuzeo je vođenje ove udruge. Riječ je o velikoj umirovljeničkoj udru-zi koja okuplja 318 članova i time spa-da među najbrojnije u Općini Barban.I ove se godine uključilo 10 novih članova.

-Izabran sam na mandat na četiri godine. Godišnja članarina je 40 kuna,a od članarine godišnje ima-mo 12.500 kuna. Rad naše udruge su-financira Općina Barban godišnje sa 20 tisuća kuna, tako da imamo dovolj-no novaca za naše redovne aktivnosti. Dva puta godišnje organiziramo fešte sa druženjem. To je za Dan žena te za Novu godinu, veli Antolović. Također, svake godine naši umirovljenici odlaze na izlete. Krajem ožujka bili su tako na jednodnevnom izletu u Opatiji.

- Bila su dva autobusa, razgleda-li smo gradić te otišli na ručak. Išli smo dosad i na Plitvice, u Jastrebarsko, u Čabar. Stalno putujemo i članstvo je jako zainteresirano za takve aktivnos-

ti. Većinom naše članstvo zanimaju jednodnevni izleti, jer ljudi doma ima-ju blago i obveze u poljoprivredi, pa ne mogu izdvojiti više dana, veli on. Uz to, u svibnju odlaze na Plitvička jezera, a u listopadu će napraviti đir po istars-kim konobama.

Osim toga, DUB – Društvo umirovljenika Barbanštine ima u svih devet Mjesnih odbora predsjednika podružnice. Ako netko od članstva u toj podružnici razboli, predsjednik od-lazi u posjetu bolesnika i odnese mu poklon u vrijednosti od 100 kuna. Ako neki član umre, društvo osigurava osmrtnicu, a za novogodišnje praznike najpotrebitijima daje bon od 200 ku-na. Svake godine podijele od 12 do 15 bonova. Surađuju sa Mjesnim odbori-ma i svim udrugama na Barbanštini, te pomažu u organizaciji raznih ma-nifestacija u naseljima na području Općine Barban.

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE: LUCIJAN BENKOVIĆ (74 god.) iz Barbana, predsjednik bar-banskog ogranka Sindikata umirovljenika Hrvatske, nekadašnji direktor barbanske Osnovne škole Jure Filipovića u Barbanu

NIKAD NAM NIJE DOSADNOUmirovljenicima okupljenima u Sindikat umirovljenika Hrvatske nikad nije dosadno, pa tako ni onima u ogranku Barban,

podružnice Pula. Redovito odlaze na jednodnevne i višednevne izlete, organiziraju si fešte, pješačenja, druženja, obilaske gradova, sportske susrete, predavanja o zdravlju. Aktivno će u podružnici biti i ove godine, jer je predsjednik ogranka Lucijan Benković iz Barbana (74) za svoje članove pripremio raznovrstan program. Godišnja članarina je 40 kuna.

- Dio smo velike udruge umirovljenika Hrvatske koji ima svo-je podružnice i ogranke po svim gra-dovima i općinama Hrvatske i broji oko 25 tisuća članova. Mi u Barbanu smo ponosni da smo dio te velike umirovljeničke zajednice, a nas je oko 80 članova. Inače, na Barbanštini djel-uju tri umirovljeničke organizacije, ve-li nam Benković čiji je ogranak za Dan žena donio svoj program rada.

U njemu je definirano da će se na proljeće i jesen organizirati izleti. Na proljeće će tako barbanski penzio-neri u Novu Goricu te na Svetu Goru, pored tog slovenskog grada, gdje će se na jedan dan ići družiti s umirovlje-nicima iz Općine Brdo.

- To je prijateljska općina Općini

Barban. U Svetoj Gori, marijanskom svetištu kraj Nove Gorice, 25. lipnja će biti posebna svečanost i hodočašće, i mi ćemo se pridružiti tom slavlju. Usput ćemo posjetiti talijansku i slov-ensku Goricu, te otići u šoping. Na je-sen još ne znamo gdje ćemo ići, jer smo kroz jednodnevne, dvodnevne i trodnevne izlete gotovo obišli cijelu Hrvatsku u tih 10 godina koliko po-stojimo. Posjetili smo u tom periodu i Budimpeštu, Beč te Sloveniju. Sada nam malo nedostaju ideje, veli nam Benković.

Povodom 1. svibnja, Praznika rada, družit će se sa članovima ogran-ka SUH-a u obližnjoj Savičenti s koji-ma odlično surađuju.

- Jedne godine susret održavamo


invalidi

u Hrbokima, druge u Savičenti. S time smo počeli prije četiri godine. Ove go-dine na redu je Savičenta. U principu riječ je o druženju članova, igramo boće, pikado, briškulu i trešete te orga-niziramo pješačenje. Skuhamo i pasulj, priča nam Benković. Sa Savičentinima i Fažancima će i na sportske igre u Istarske toplice koje su pozvale ove godine umirovljenike iz cijele Istre u svoj objekt. To će se održati u lipnju. Organizirat će se na isti način kao i umirovljeničke sportske igre Istarske županije.

- Nama te igre dobro dođu da lijepo provedemo jedan dan i zato se volimo odazvati. Na jesen ćemo tako i na sportske igre naše udruge na ra-zini županije. Natječemo se u boćanju, šahu, briškuli i trešeti te pikadu. Sudjeluju muške i ženske ekipe. Što

se tiče ženskih članica, u staroj, don-joj, školi u Barbanu organizira se rek-reacija. Dva puta tjedno imaju vježbe pod stručnim vodstvom fizoterapeut-kinje iz Glavani. Odazvalo se tridese-tak žena, veli nam predsjednik ogran-ka SUH-a Barbana.

Ujedno žene u SUH-u odlučile su se družiti i izvan tjednih vježbi u školi, pa tako redovito pješače po pješačkim stazama Barbanštine, obi-laze istarska mjesta i manifestacije, a druže se u Barbanu i jednom mjesečno kada je samanj. Pozivaju i ostale da se pridruže.

- Dogovorile su se i da bi išle u Kršan na Festival samoniklog bilja, pa u Savičentu na Feštu od rožic i u Kanfanar na Jakovlju. Predstoji nam i branje šparoga, što je lijepa rekreacija, a tu spajamo korisno i ugodno. Nakon

toga organiziramo si male feštice, priča nam Benković.

SUH ne zanemaruje pritom ni organizaciju stručnih predavanja o zdravlju.

- U suradnji sa Crvenim križom zakazali smo početkom trav-nja stručno predavanje o dijabete-su, a organiziralo se i mjerenje šećera te krvnog tlaka. Na jesen plani-ramo slično predavanje o krvnom tlaku, što je za nas uvijek interesant-na tema. To nisu predavanja samo za članove našeg ogranka, već i za sve umirovlje nike te ostale zainteresirane, zaključuje Benković. Također, SUH or-ganizira i prigodne fešte članova za blagdane, posjet kazalištu, te posjećuju bolesne i nemoćne i pomažu potrebit-ima.

DRUŠTVO TJELESNIH INVALIDA: ANĐELO FRANČULA (67 god.) iz Sutivanca, predsjednik podružnice Društva tjelesnih invalida Barban od njezina osnivanja 1998. god.

BORBA ZA POTREBE I PRAVAŠezdesetsedmogodišnji Anđelo Frančula iz Sutivanca od osnivanja podružnice Društva tjelesnih invalida Barbana, 1998. godine,

predsjeda tom podružnicom te promiče niz programa koje to društvo provodi. Društvo inače postoji na razini Istre od 1982. godine, a u njegovom djelovanju Frančula je od samog početka. Barbanska podružnica broji 19 članova, od 14 godina na gore, a Društvo se bori za njihove potrebe i prava.

- Kroz naše društvo borimo se da olakšamo život našim članovima koji često ne mogu funkcionirati kao svi ostali u svakodnevnom životu. U Barbanu smo se zalagali da se osigu-raju parkirna mjesta za nas, da se na ulaze u javne prostore postave rampe, posebice u zdravstvenu stanicu i apo-teku. I dok su one postavljene za zdravstvenu stanicu, još uvijek to u apoteci nije napravljeno, vjerojatno poradi uske prometnice između zgra-da, što nam otežava ulaz. Nažalost, ni Općina nam nije dostupna, jer je na ka-tu, kaže nam Frančula. Ističe da im je s druge strane olakšan pristup trgovini u Barbanu, ali da bi za dostupnost svih sadržaja trebalo puno više napraviti.

- U zadnje vrijeme jako se pu-no govori o inkluzivnom turizmu te prilagođavanju smještaja i osta-lih sadržaja osobama s invaliditetom. Sukladno tome i mi smo zatražili da se naši restorani te smještajni kapa-citeti prilagode osobama s posebnim potrebama i da se omogući dostupnost. Također, od Općine Barban zatražili

smo da se na Blazu uredi i dio plaže koju bismo mogli koristiti, veli nam Frančula.

Inače, Društvo osim što se bori

za dostupnost svih sadržaja koje os-obe s invaliditetom teško mogu koristi-ti, jer nisu njima prilagođene, pomaže svojim članovima koliko god može.

- Oduvijek posjećujemo naše članove i njima to puno znači. Dio njih je nažalost vezan za krevet i sva-ka posjeta njima puno znači, jer ih na taj način spašavamo od osamljenosti. Na taj način ne osjećaju se zaborav-ljeni. Ujedno potičemo naše članove na druženje, organiziramo izlete, druženja te posjete sportskim i kul-turnim manifestacijama, veli Frančula. Dodaje da se svake godine članovima šalje anketni listić na kojem oni napišu svoje želje, pa se one pokušavaju uvrstiti u program rada društva. Također, članovi Društva imaju pravo na povlaštenu pristojbu za državnu ra-dioteleviziju, do 80 posto imaju sub-vencionirane vozne karte javnog au-tobusnog prijevoza, imaju popust na telefon te su oslobođeni cestarina. Također, u Društvu mogu dobiti sve korisne informacije vezane za zdravst-venu skrb.


župni zbor

ŽUPNI ZBOR SVETOG NIKOLE: DEAN VISINTIN (43 god.) iz Buja, voditelj zbora, i ELSA CAMLIĆ (63 god.) iz Barbana, članica zbora, o radu zbora, druženjima i putovanjima

TROGLASNA I TROJEZIČNA PJESMA ŽUPNOGA ZBORAOd kada je prije godinu i pol pokrenut Župni zbor Svetog Nikole u Barbanu, živnula je zajednica. Jedan je to novi doprinos

druženju i okupljanju mještana, koje je svojim dolaskom inicirao aktualni barbanski župnik vlč. Bernard Jurjević. Kako je prije vodio župu Sveta Marija na Krasu i Kaštel u okolici Buja, gdje je bio aktivan župni zbor, sa sobom je u Barban doveo svog prijatelja Deana Visintina, koji je preuzeo vođenje župnog zbora. Danas ovaj zbor okuplja 17 članova iz Barbanštine, vježba se dva puta tjedno, pet-kom i subotom popodne, a nedjeljom se pjeva na misi. Većinu čine žene. Također, putuje se i pjeva na gostovanjima u Hrvatskoj, ali i po Europi.

Visintin, inače 43-godišnji ko-nobar iz Buja, kaže da prije aktivi-ranja zbora nikad nije bio u Barbanu, a sada mu je nezamislivo da više ne bi došao. Kako kaže vjerna članica zbora 63-trogodišnja Elsa Camlić iz Barbana, sada ga više ne bi ni pustili.

- On je sa sobom donio neku novu pozitivnu energiju i na tome smo mu jako zahvalni. Nekad je postojao zbor koji je djelovao pri KUD-u Barban, ali se to kasnije ugasilo. Sada smo se svi ponovno počeli okupljati i družiti i stvarno nas je čitava priča pokrenu-la. Inače, dosad župni zbor u Barbanu nikad nije postojao. Ovo je prvi župni zbor Barbana u povijesti. Uvijek smo pjevali i okupljali se pred fešte, ali ni-kad nismo bili formalno okupljeni, kaže ova umirovljenica.

Dean pak ističe da mu je ideja za zbor došla kada je počeo dolaziti u Barban s velečasnim Jurjevićem.

- Dok je velečasni Jurjević bio u Mariji na Krasu i Kaštelu, bio sam jako aktivan u tamošnjoj župi. Promjenom

župnika, došao sam u Barban pomaga-ti Bernardu i odmah sam primijetio da se u crkvi pjeva a cappella. Čuo sam kako pjevaju i bilo je tu lijepih glasova. I tako smo krenuli s tom inicijativom koja je urodila plodom. Jedne nedjelje župnik je pozvao okupljene da tko je voljan neka pristupi zboru. I na prvu je probu došlo 14 ljudi. Ono što me u Barbanu posebno oduševljava je pozi-tivna energija ljudi koji nikad nisu štufi. To me posebno motivira, kazao je Visintin, kojemu je pjevanje preda-vala časna sestra Augusta iz Žminja. Mentori su mu bili i župnici Antun Prodan i Mario Milovan, a pjevanjem se bavi već 24 godine.

Dodaje da je na početku to bilo jednoglasno pjevanje, potom su odmah prešli na dvoglasno pjevanje, a sada znaju pjevati i u troglasju.

- Nakon 40 godina, prvi put za Božić pjevali smo u Barbanu na tali-janskom jeziku, na što su ljudi počeli plakati. Potom smo počeli pjevati i na latinskom. Nije mi bilo jednostavno,

jer kad čovjek ne pozna sredinu, onda ne zna kako će ljudi to prihvatiti. Ali svi su ostali oduševljeni, pa smo uve-li za Uskrs pjevanje na latinskom jezi-ku. Sada pjevamo trojezi

Documents

Glasilo Općine Barban · 2017. 5. 8. · ravnatelja Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile Pazin, "Crkve na području naselja Prnjani", te Darka Komšo, ravnatelja Arheološkog