GLASILO LIS TE ZA RIJEKU

KVARNERSKIINDUSTRIJSKI MANIFEST

STUDENTSKAPODUZETNIČKA

INICIJATIVA100 GODINAKANTRIDE

BR. 2

U nedjelju, 19. svibnja Riječanke i Riječaniimaju priliku okrenuti novu, povijesnu stra-nicu za svoj grad i na izborima izabrati pro-mjene. Lista za Rijeku na gradske izboreizlazi sa sloganom 'Oslobodi svoj grad'.

Zašto? Zato jer zajedno sa svojim sugrađa-nima želimo osloboditi grad od korupcije,nepotizma, stagnacije i loše vlasti. Želimoosloboditi gradske potencijale, ponovnoujediniti Rijeku sa zaleđem, reindustrija-lizirati Rijeku i regiju te živjeti u sredini nulte

stope tolerancije prema političkoj i svakojdrugoj korupciji.

S tim ciljem i u suradnji s Kvarnerskim in-ženjerima, Lista za Rijeku je izradila ambi-ciozan, ali provediv gospodarski programkoji možete pročitati na stranicama posve-ćenim ‘Kvarnerskom industrijskom mani-festu’. Ukoliko ponovno želi biti bogata,Rijeka se mora vratiti proizvodnji i stvaranjunove vrijednosti. Nakon dva desetljećajednostranačkog monopola, Rijeci trebaju

novi demokratski standardi i novi ljudi.

Drage čitateljice i čitatelji, za nekolikodana izlazimo na izbore na kojima ćemoizabrati riječkog gradonačelnika i Gradskovijeće. Pozivam vas da izađete na izbore ipotvrdite vašu spremnost na promjene.Izaberimo zajedno drukčiju politiku i druk-čije političare. Oslobodimo svoj grad!

S poštovanjem,

6

32

6

66

MANIFEST KVARNERSKE INDUSTRIJEU njihovoj viziji nema

mjesta za vasPoštovani sugrađani, kao i svioni koji su na bilo koji načinvezani uz industriju, u glavamaljudi koji već 20 godina vodeovaj grad industrija je davnoizbrisana iz razvojnih planova.U njihovoj viziji nema mjesta zainženjere, tehničare, tokare,glodače, varioce, mehaničare,električare, strojare, montere,šilice te sve ostalo industrijsko-tehničko osoblje.

5

Naša vizija budućnosti Rijekei PGŽ/regije (2013-2028)

•Rijeka -lučki i znanstvenoindustrijskotehnološki centar

•Regija otvorena prema kreativnim ipoduzetnim ljudima

Strategijski ciljeviPGŽ/regije (2013-2028)

•Podizanje BDP-a regije s 11.000€ nanajmanje 20.000€

•Povećanje broja radnih mjesta regijeu realnoj privredi za najmanje 25.000

•Povećanje broja stanovnika za100.000

Regionalizacijai preustroj

•Preustroj PGŽ u9 JLS-e i preustroj21 županije u 4 regije

•Restrukturiranjetrgovačkih ikomunalnih društavate javnih tvrtki

Reindustrijalizacija

•Osnivanje kvarnerskihinvesticijskih fondova

•Profesionalna razvojnaorganizacijskastruktura s RRA na čelu

Novi demokratskistandardi

•Odvajanje politikei struke

•Nulta stopa tolerancijeprema političkojkorupciji

To smo obavezni prema svima onima koji su nekad ovaj grad napravili velikim ali i

prema budućim generacijama.

www.listazarijeku.com

•Praćenje domaćih tvrtki u realizacijinjihovih poslovnih strategija/vizija

•Praćenje stranih tvrtki u realizacijigreenfield investicija

•Razvoj domaćih industrijskihbrandova, tehnologija i proizvoda

•Planski razvoj industrija koje sugeoprivredno kompatibilne

Kvarnerskiinvesticijski

fondovi

PORIN-oveoperativne

grupeTvrtke Znanstvenazajednica

Aktivnimodelirazvoja

Proaktivnimodelirazvoja

Industrijski dignitet

Politika je uništilanaša radna mjesta

Iz tog razloga vas pozivamo daustanemo u obranu industrij-skog digniteta našega grada iregije. Upravo na krilima indu-strije ovaj grad je ispisao svojenajljepše stranice povijestiosiguravajući svim svojim gra-đanima pristojan i sretan život.

Danas kada je politika uništilanaša radna mjesta ta ista poli-

tika dolazi sa svojim novim “fe-nomenalnim” planovima po koji-ma bi mi trebali jesti mrvice snjihovog stola.Te njihove planove mi bismotrebali platiti novim kreditima, aveć unaprijed znamo da nijeproblem u novcu nego u poli-tičkim poduzetnicima. Političkaelita koja je ovu državu napravilatako skupom sa svojih 500općina, 21 županijom i ogro-mnim državnim aparatom, kojiapsolutno nigdje ne funkcionira,ponovo nam baca pijesak u oči.

Raditi za male plaćePostavlja se pitanje jesmo lispremni raditi samo za maleplaće u radno-intezivnoj indu-striji stranih vlasnika ili želimobiti dio industrijskog “svijeta” ibiti sami stvaraoci bolje budu-ćnosti kao što su to bili našipreci?Ako ne krenemo tim smjeromtko će plaćati naše učitelje iprofesore? Tko će plaćati našedoktore i zdrastvene radnike.Tko će plaćati policajce i sveostale državne službenike?

Povratak industrijskim

korijenimaMi nemamo drugoga izbora.Ovaj grad i regija moraju sevratiti svojim industrijskimkorijenima ma kako to teško inemoguće izgledalo u ovomtrenutku. Nemoguće postojisamo u glavama ljudi, posebnoonih koji sada vode ovaj grad ižupaniju.Mi više nemamo vremena čekatida nam izgrade tehnološkeparkove, sveučilište i kampus te

da onda počnu “transferirati”znanje, jer to se “znanje” višenikome neće moći transferirati.Mi trebamo djelovati odmah ipočeti spašavati znanja i vješti-ne koji su u ljudima i koje ćemoizgubiti ako takvim ljudima neponudimo novu nadu.

Zato vas pozivamo da kaodruštvo počnemo ulagati u našaradna mjesta. Naš plan tražikordinaciju politike i struke, aunutar struke kordinaciju izmedurazličitih profila stručnjaka od

Ulagati u naša radnamjesta

ekonomista, pravnika, financij-skih stručnjaka, inženjera,operativaca, gospodarstvenika,obrtnika... Naš gospodarskiprogram nudi prelazak na akti-vnu i proaktivnu gospodarskupolitiku u kojoj fokus leži nanovoj profesionalnoj razvojnojorganizacijskoj strukturi.

Mi moramo početi vjerovati usebe i naše mogućnosti te pre-kinuti kompleks manje vrijedno-sti koji nam je nalijepila političkaelita. Samim time vratit ćemo

Vjera u sebe i

naše mogućnosti

sebi “nadu”, a to je onda poče-tak početaka. Bolja budućnostpočinje vizijom onoga što želimoi ciljevima koje želimo ostvariti. Izato vas pozivamo da podijelimotu viziju i ciljeve. Što više ljudidijeli ovu viziju i što više ljudibude odlučno u ostvarenju ovihciljeva, to ćemo ih prije ostvariti.Mi više nemamo pravo na novineuspjeh.

S poštovanjemkvarnerski inženjeri

Moramo ponovo krenuti iz početka, ali moramo se usuditi misliti na velika dostignuća.

Odlučni u borbi

protiv

POLITIČKE

KORUPCIJE

Politička korupcija je rak-ranaovog društva, ona je uništilaintelektualne i financijske kapa-citete grada i županije i stvoriladruštvo u kojem je kriterij po-dobnosti ispred kriterija sposo-bnosti.SDP-ov model po kojem je vlastcilj, a politička korupcijasredstvo, ili model gdje se izbo-rna pobjeda kupuje foteljamapredizbornim koalicijama, grad ižupaniju doveli su na rubprovalije.Politička korupcija se stvara ustrankama, zatim preko pred-izbornih koalicija ulazi u izvršnuvlast, a nakon toga metastazirau sve pore društva.

Danko Švorinićkandidat Liste za Rijeku zariječkog gradonačelnika

4

Lokalpatrioti forum

7

Studentska poduzetnička inicijativaU prostorijama Liste za Rijeku održana jepromocija najboljih radova Studentskepoduzetničke inicijative - Rijeke mladihpoduzetnika, natjecanja otvorenog zastudente i mlade koji namjeravaju krenuti upoduzetničke vode nakon vlastitogstudiranja/obrazovanja. Natječaj jepokrenula Lista za Rijeku koja gradu takviminicijativama želi vratiti gradapoduzetnih i kreativnih ljudi.

Za pobjednički rad odabran je rad MateeSudec - Croatian Connection - Poduzeće zarazvoj i primjenu tehnologije koje se bavi

image

razvojem i uvođenjem programskih sustavakoji bi omogućili efikasnije, brže, jednosta-vnije funkcioniranje određenih procedura.

Drugo mjesto su podijelili radovi ValentineMikec - Projekt za bolju, čišću Rijeku kojipredviđa osnivanje centra za recikliranje,biološko procesuiranje i održivost, teAleksandra Stankovića, koji je predstavioideju o izgradnji pogona za proizvodnjušećera.

Na treće mjesto se plasirao rad tima MiaRadovanović, Luka i Marin Ševerdija -

6

19.2.1870. na prijedlogGradskog vijeća Grada Rijeke oizgledu zastave odobrena je18.11. iste godine. Izgled zastaveglasi: trobojnica vodoravnih prugatamni karmin - zagasito zlatno-žuta - ultramarin. Riječani mogubiti ponosni na svoju povijest,riječki grb, identitet grada,velikane riječke povijesti i nasvoju riječku povijesnu zastavu .LPR se zalažu za povratak riječketrobojnice.

Lokalpatrioti Rijeka su i grado-načelniku Obersnelu poznati,barem bi trebali biti. Naime,kako je on slao razglednice izRijeke ministru Kalmeti zboggužvi na riječkoj zaobilaznici,tako su lokalpatrioti slali

LPR su posjetili i gradski toranjgdje „običan“ građanin nemože. Sve su to lijepoforumski dokumentiralislikovno i tekstualno. Zbogvelikog interesa, posjet jeorganiziran u tri navrataodabranima s foruma.

Rijeka u novom sjaju – Ideje i i vizije zaiskorištavanje potencijala Rijeke.

Kako je istaknuo mladi član Savjeta Listeza Rijeku Filip Jakovac, u stranci su ugodnoiznenađeni kvalitetom prijedloga od kojih jesvaki projekt koji se plasirao u najuži izbormogao postati pobjednikom. PredsjednikListe za Rijeku Danko Švorinić je uz zahvalusudionicima natječaja istaknuo i činjenicuprema kojoj je neosporno da u Rijeci imavelik broj kreativnih i sposobnih ljudi, alitreba stvoriti i sustav koji će ih u tomepratiti i podržavati.

mjesto za sve ljubitelje RijekeRiječki lokalpatriotski forumosnovan je 15. lipnja 2009., naDan Sv. Vida – zaštitnika Rijeke.Okuplja istinske zaljubljenike uRijeku i njezinu okolicu. Sredinomprosinca 2012. godine LPR sudobili potpuno nove redizajniranestranice na kojima se može naćipregršt zanimljivih stvari. Neke odnjih su rubrika “Jeste li znali?”,

gdje je trenutno sakupljeno preko50 događaja iz riječkoj povijesti ukojima je Rijeka bila prva, zatimrubrika “Dokumenti”, gdje se moguskinuti sređene teme koje su pisalivrijedni članovi.Besplatno na svoje računalo možeteskinuti fotografije Rijeke, njihukupno 1820, koje su godinamasakupljane i selektirane.

U Hrvatskom pomorskom muze-ju u Splitu (a ne u Rijeci) izloženje najstariji primjerak torpeda nasvijetu, koji datira iz 1866.godine). Sve vrjednije što jemoglo biti upotrijebljeno zamogući muzej iz prostora bivšetvornice Torpedo je odneseno,istrulilo ili pokradeno. Nažalost,Grad Rijeku nije nimalo briga zaočuvanje riječke industrijskebaštine i općenito za našu veliku

povijest, budući da je malo togaiz nje iskorišteno u turističkesvrhe. Što se može vidjeti i naprimjeru oronule riječke lansirnerampe koja će se jednog danasama od sebe srušiti u more.Ove godine se navršava točno150 godina otkad je 1863.Lupis zbog idejnog projektatorpeda proglašen genijem, alicenca za proizvodnju torpedaprodana u 24 države.

Ceste su prekrile trag izvoru iperilu i ništa ne odaje, niti dajenaslutiti da pod tisućama auto-mobila i našim nogama nepre-sušno izvire izvor Brajda, danasjedino sačuvano perilo u Rijeci.Lokalpatrioti su očistili zapušteno

perilo od raslinja, narkomanskihigala te skoro pa začepljenokorito kojim teče voda.Uzorak vode iz korita koju suposlali na analizu, pokazao jevisoko zagađenje zbog ilegalnihobližnjih ispusta.

G. Butkovic - Slava Rijeke, 1905

gradonačelniku svaki tjedanrazglednicu sa slikom riječkogtornja i dvoglavim orlom navrhu, te ispisanim tekstom, tj.zahtjevom da se na vrh tornjavrati dvoglavi orao.

www.lokalpatrioti-rijeka.com

Riječka šećerana

Već desetljećima na riječkompodručju najmanji je udio pro-izvodnje robe za široku potro-šnju. Zapravo, taj je udio vrlonizak s obzirom na gospodarskusnagu područja i količinu potra-žnje u samom gradskom podru-čju, ali i u regiji. Uzevši u obzirstanje u gradu, županiji i državi,gospodarsku situaciju te količinunezaposlenih radno sposobnihljudi, smatram da bi otvaranjepogona za proizvodnju jedne odroba široke potrošnje bilo kvali-tetno riješenje koje bi dalo svojdoprinos u borbi protiv nezapo-slenosti, te protiv konstantnogdeficita u gradskom proračunu,a nekoliko takvih pogona bi kroziduće desetljeće predstavljalopotporne stupove cjelokupnogžupanijskog gospodarstva.

Drugo mjesto

Aleksandar Stanković

Croatian Connection- Poduzeće za razvoji primjenutehnologije

Zamislite da se jednog danaprobudite i unesete u sustavpodatke o tome koje su vašepotrebe za hranom u narednihtjedan ili mjesec dana. Zamisliteda to učine i svi ostali ljudi.Proizvođači se mogu premastatističkim rezultatima odlučitiza količinu proizvodnje te takosmanjiti troškove, gubitke, pove-ćati efikasnost, učinak (kada seradi o domaćoj proizvodnji).Kada se radi o vanjskoj proizvo-dnji i uvozu, ovo je još korisnije,jer se neće uvoziti previše štoonda ne bi bilo iskorišteno.

Pobjednički rad

Matea Sudec

Projekt za bolju,čišću Rijeku

Jeste li se ikada zapitali kolikopozadinskih radnji postoji izavrlo jednostavnih činidbi poputpaljenja svjetla u kupaonicinakon buđenja, uzimanje svojihomiljenih novina u ruke ili vožnjesvojim ljubimcem do radnogmjesta? Jeste li znali dastanovnik Hrvatske prosječnogodišnje proizvede nešto više od371kg otpada? Da je od togareciklirano 8 posto, a tek 1posto pretvoreno u kompost?

Drugo mjesto

Valentina Mikec

Rijeka u novom sjaju

Grad Rijeka ima odličan geo-strateški prometni pložaj, dobruinfrastrukturu te zavidanljudski potencijal. Nažalost,upravo ti potencijali koje imaRijeka nisu dovoljno iskorišteni,stoga Vam predstavljamo 3ideje kako to promijeniti i timesvrstati grad Rijeku u jedno odnajboljih turističkih odredišta uRepublici Hrvatskoj. Mi nismoizabrali samo jednu ideju ilisamo jedan start-up iz razlogajer smo ovim projektom htjeliukazati na silnu količinupotencijala koje nudi grad Rijekai time ukazati mladim ljudima(budućim poslodavcima ipoduzetnicima) da su idejeovdje, samo ih treba realizirati iimati viziju.

Treće mjesto

,

i

Mia RadovanovićLuka Marin Ševerdija

Udruga Slobodna Država Rijekaove će godine obilježiti 100.godišnjicu stadiona Kantrida,točnije odigravanja utakmicepovodom svečanog otvaranjastadiona 1. lipnja 1913. godine.Taj događaj obilježit će seizdavanjem prigodne markicei kuverte.

100 godina stadiona Kantrida

(1913. – 2013.)Potreba za izgradnjom igrališta pravih dimenzija javila se zbog svevećeg broja klubova koji su u Rijeci nastali početkom 20. stoljeća, akoji su svoje utakmice igrali na improviziranim igralištima i trgovima.Članovi kluba iz Sušaka uzeli su stvari u svoje ruke i saznalida je tadašnji, već napušteni, kamenolom u najmu mađarske tvrtke

, a u vlasništvu Općine Kastav.

Victoria

Schwarz&Gergerson

Uz puno truda i dozu sreće, dogovoreno je ustupanjenavedene površine te se u drugoj polovici 1912. krenulo snjezinim uređenjem. Prva trening-utakmica odigrana je 9.ožujka 1913., a povodom službenog otvaranja stadionaodigrana je utakmica između i zagrebačkog kluba

koja je završila rezultatom 3:0 za domaćina. Tomprigodom na pročelje je postavljena i ploča s natpisom

.

Victorije

Građanski

Igralište Hrvatskog sportskog kluba Victorije

Godine 1926. stadion postajesjedište kluba

, nastalog spajanjemdvaju najznačajnijih riječkihklubova tog vremena -

i . Taj klub1929. postaje član prvetalijanske nogometne lige te naKantridu dolaze klubovi poput

i .Između I. i II. svjetskog ratastadion često mijenja ime pa se

Unione Sportiva

Fiumana

CS

Olimpije CS Glorije

Juventusa, Lazija, Napolija,

Fiorentine Genove

Nakon ulaska u Prvusaveznu nogometnu ligu 1958.godine, dotadašnja šljakazamijenjena je travnatompodlogom, a sredinomšezdesetih godina uz postojećutribinu dograđena je i produženanova betonska tribina u smjeruzapada. Nešto kasnijerekonstruirana je i atletska stazakoja je dobila modernutartansku podlogu.Sedamdesetih godina izgrađenesu polukružne tribine nazapadnoj i istočnoj stranistadiona, čime je stadion dobiodanašnji izgled, a 1975. godine

Rijeke večernju su utakmicu prvi putaosvjetljavali snažni reflektori.Početkom osamdesetih nacentralnu su tribinu postavljenekarakteristične plave stolice kojesu zamijenile dotadašnje drveneklupice.Posljednje veće uređenjestadion je doživio 1999. godine,kada su, zbog zadovoljavanjastandarda odigravanjameđunarodnih utakmica,postavljene plastične stolice nasvim tribinama, čime su svamjesta postala sjedeća, aslužbeni kapacitet stadiona sesmanjio na 10275 mjesta.

tako zvao

i.

Sredinom 30.-ih dolazi dotemeljitog uređenja stadiona:izgrađena je natkrivenacentralna tribina, s obje njenestrane po jedna manja betonskatribina, ugrađena je drenaža tesu uređeni pristupi stadionu sistočne i zapadne strane.

Campo sportivo,

Campo sportivo Borgomarina,

Campo Unione Sportiva

Fiumana Stadio Comunale

dell’ Littorio

Zanimljivo, ali samo par mjeseci prije tog uređenjapostavljen je i rekord u posjeti kada je utakmicu Rijeka -Osijek došlo pogledati oko 25000 gledatelja.

Suvenir-markica Udruge SDR povodom 100. godišnjice stadiona Kantrida

Kantrida danas

Kamenolom mađarske tvrtke Schwarz&Gergerson početkom 20. stoljeća sa

stijenama koje će uskoro ući u legendu

Stadion Kantrida sredinom 30-ih godina prošlog stoljeća, nakon

uređenja pristupnih cesta i natkrivanja centralne tribine

naslovna02str2-3bstr4-5str6-7Cstr8b