GLASNIK SAVEZA DRUŠTAVA BIVŠIH STUDENATA SVEUČILIŠTA U …

G L A S N I K S AV E Z A D RU Š TAVA B I V Š I H S T U D E N ATA S V E U Č I L I Š TA U Z AG R E B U

Zagreb, prosinac 2017.

ISSN 1334-1081

Broj 20 (24)

25Broj 25(30)

uvodnik

Dragi alumni,čitatelji Glasnika,

pred vama je dvadeset i peti broj Glasnika. Prvi je to Glasnik koji smo vam pripremili otkako je izabrano novo Predsjedništvo Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu. Želja nam je, ali i obveza, zadržati sve dosad stečene vrijednosti vezane za objavu Glasnika te vam pružiti što više informacija i aktualnosti o alumni aktivnostima.U ovome broju Glasnika možete pročitati Izvještaj o održanoj Izbornoj skupštini Saveza, zajedno s osvrtom na izlet u Istru na kojem smo se družili dan nakon održane Skupštine. Vaš Mario Šafran

Slijedi kratko predstavljanje članova novoizabranoga Predsjedništva i još važnije, Plan rada Predsjedništva za prvu mandatnu godinu (akademsku 2017./2018. godinu). Vjerujemo da ćemo uz vašu pomoć uspješno realizirati objektivan Plan rada koji smo si zadali. Kao prvi korak ka ispunjenju Plana, održan je sastanak predsjednika Saveza sa rektorom Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damirom Borasom, a o mogućnostima poboljšanja alumni aktivnosti te zajedničkim idejama i djelovanju Rektorata i Saveza možete pročitati na stranicama koje slijede.U Glasniku potom donosimo vijesti iz naših alumni društava i udruga iz zemlje i iz svijeta, pa tako možete saznati što je novoga u radu AMA-FBF-a, AMAC-UFZG-a, AMACIZ-a, AMC-FSC-a, AMCA-ERF-a, AMAC Paris, AMAC-UK-a i AMAC Toronta. Rubrika In memoriam podsjeća nas na ulogu i značaj dvaju velikih znanstvenika, bivšeg rektora Sveučilišta u Zagrebu akademika Vladimira Stipetića i akademika Milana Moguša. Na kraju vam donosimo pregled vijesti sa Sveučilišta, počevši od obilježavanja Dana Sveučilišta u Zagrebu do ostalih značajnih vijesti iz svakodnevnoga rada Sveučilišta u Zagrebu.Uz naše želje i nadu da ćete u Glasniku pronaći vama interesantno štivo ili informaciju, zadovoljstvo nam je najaviti predavanje o alumni aktivnostima pod naslovom Kako pronaći i povezati alumne sa njihovim sveučilištem koje će se održati 8. veljače 2018. godine u Auli Sveučilišta u Zagrebu.Sve za dobrobit Sveučilišta te njegovih alumna i prijatelja,

impressumsadržaj

osnivač i nakladnik:UREDNIŠTVO

glavni urednik:izvršni urednici:

grafičko oblikovanje i prijelom:

adresa:

tel:e-mail:

url:tisak:

naklada:

Sveučilište u Zagrebu

Mario ŠafranKrunoslav Kovačević, Paula Pavletić

Ante KulušićAlumni ured Sveučilišta u ZagrebuKralja Zvonimira 8, 10000 Zagreb+385 1 4698 [email protected]čilišna Tiskara, Zagreb800

Glasnik se objavljuje i na mrežnoj stranici:http://www.unizg.hr/suradnja/alumni-i-zaklada-sveucilista/alumni/alumni-unizg-glasnik

skupština saveza alumni unizgprilozi alumni udruga

in memoriamzaslužni alumni

vijesti sa sveučilišta

19212224

Naslovnica: sudionici Skupštine na izletu - Motovun

1ALUMNI UNIZGBroj 25(30), Zagreb, prosinac 2017.

skupština saveza alumni unizg

Održana Izborna skupština Saveza ALUMNI UNIZG

NAJAVA PREDAVANJA

Kako pronaći i privući bivše studente u alumni organizacije? (Uloga digitalizacije fakultetskih arhiva u unapređenju funkcioniranja udruga bivših studenata)

Budući da ustanove hrvatskog visokoškolskog sustava uglavnom nemaju tradiciju i procedure kontinu-iranog održavanja kontakata s bivšim studentima, jedan od glavnih izazova udruga bivših studenata je pronaći kontakte bivših studenta kako bi ih se upoznalo s aktivnostima alumni organizacija i motiviralo za obostrano korisno članstvo. Kako su bivši studenti rasprostranjeni po čitavoj zemlji, a veliki broj ih je i u iseljenoj Hrvatskoj, najučinkovitije ih je kontaktirati telekomunikacijskim putem, poput elektroničke pošte, tekstualnih poruka ili društvenih mreža. Tu se javljaju barem tri izazova: prvi je što fakulteti uglav-nom nemaju podatke o svojim bivšim studentima u digitaliziranom i strukturiranom obliku, drugi je što nemaju aktualne kontakte bivših studenata, a treći je zakonska regulativa elektroničkih komunikacija.Jedno od mogućih rješenja prevladavanja ovih izazova i ostvarenja uspješnih kontakata s bivšim studen-tima sastoji se u konceptu uporabe neiskorištenog bogatstva arhivske građe visokoškolskih ustanova radi privlačenja posjetitelja mrežnih odredišta i pribavljanje kontakata i suglasnosti za komunikaciju bivših studenata. U takvom poduhvatu prvi je korak digitalizacija arhiva uz strukturiranje podataka o bivšim studentima. To je inače i sam za sebe vrijedan i potreban korak koji čuva od uništenja arhivske dokumente i omogućuje bolje i brže funkcioniranje relevantnih zadaća ustanove. Sljedeći korak je javno objavljivanje na mrežnom prostoru dijela dokumentacije u skladu sa zakonima o arhivskoj građi i zaštiti osobnih poda-taka, uz potrebnu registraciju posjetitelja te informiranja i anketiranje posjetitelja. Na taj način se mogu prikupiti recentni kontakti bivših studenata uz njihovu suglasnost, uz bitno manje troškove pribavljanja kontakata. Udruživanjem više visokoškolskih ustanova u ovakav poduhvat, moguće je ostvariti sinergij-ski učinak zbog povećanja opsega arhivske građe, koja će privući bivše studente.U ovom izlaganju prikazat će se koncept okupljanja bivših studenata u sklopu projekta Acta Croatica, u koji su se do sada, uz podršku Sveučilišta u Zagrebu, priključili Udruga bivših studenata Filozofskog fa-kulteta u Zagrebu i Fakultet elektrotehnike i računarstva.Predavanje će se održati u četvrtak, 8. veljače 2018. u 15 sati u Auli na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 14, a održati će ga izv. prof. dr. sc. Davor Lauc, tajnik Udruge bivših studenata Filozof-skoga fakulteta koji je zaposlenik istoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu u petak, 30. lipnja 2017. održana je Izborna skupština Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu – ALUMNI UNIZG. Program Skupštine nalazi se u Tablici 1. Skupštini je nazočilo 60-ak alumna, veći-nom predsjednika i predstavnika alumni društava na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu te dekani i prodekani nekih fakulteta. Skup je otvorila pred-sjednica Predsjedništva i Saveza, prof. emer. dr. sc. Helena Jasna Mencer, a u ime rektora prof. dr. sc. Damira Borasa skup je pozdravio prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sve-učilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga koji je posebno istaknuo važnost alumni zajedni-ce za razvoj sveučilišta i njegovu promociju u ze-mlji i svijetu. Skup je u ime udruga u inozemstvu pozdravio predsjednik AMCA-Toronto, Krešimir Mustapić te istaknuo želju da sve alumni udruge pojedinačno, te prema potrebi zajedno, nesebič-no daju svoj doprinos promociji, kako hrvatskih sveučilišta, kulture i jezika, tako i promociji svoje domovine Republike Hrvatske u svakom pogledu.Na početku sjednice profesorica Mencer je dala Izvješće o radu za razdoblje njezinog predsjeda-nja Savezom, od 2009. do 2017. godine, te posebno

zahvalila članovima tijela Saveza, Predsjedništvu, Nadzornome povjerenstvu i Časnome sudu u oba četverogodišnja mandata. Istaknula je kako je Sa-vez od 1990. godine ukupno objavio 29 Glasnika, dok je za vrijeme njezinoga predsjedanja Savezom objavljeno ukupno 14 Glasnika.

Njegujući tradiciju uvedenu na prošloj Izbornoj skupštini 2013., Predsjedništvo Saveza je na pri-jedlog svojih članova dodijelio priznanja zasluž-nim alumnima: prof. emer. Heleni Jasni Mencer za obnovu i razvoj alumni djelatnosti na Sveuči-lištu u Zagrebu, prof. emer. Ana Mariji Grancarić za promicanje alumni filozofije na Sveučilištu u

Priznanja „Žarko Dolinar”

2 ALUMNI UNIZG Broj 25(30), Zagreb, prosinac 2017.


Zagrebu te bračnom paru Maji i Damiru Perini-ću za promicanje hrvatske kulture u Francuskoj i obogaćivanje alumni pokreta na Sveučilištu u Za-grebu. Predsjedništvo je odlučilo dodijeliti i po-sebna priznanja članovima Predsjedništva prof. emer. dr. sc. Željku Korlaetu za izniman angažman u procesu izrade novoga Statuta Saveza ALUMNI UNIZG te dugogodišnji doprinos razvoju alumni djelatnosti Saveza te mr. sc. Srećku Seljanu za inici-jativu i izniman angažman pri uvođenju e-adrese s jedinstvenom domenom za alumne Sveučilišta u Zagrebu te za dugogodišnji društveno korisni rad. U radnom dijelu sjednice Skupštine u članstvo Sa-veza primljene su ili je obnovljeno članstvo za sve udruge koje su na vrijeme dostavile potrebnu do-kumentaciju. Potpuni popis članova Saveza nalazi se u Tablici 2. Ovogodišnja Skupština Saveza bila je izborna te su članovi Skupštine izabrali novog predsjednika te članove Predsjedništva Saveza koje posebno pred-

PROGRAMSkupštine Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu

ALUMNI UNIZG

30. lipnja 2017. u 10 satiu auli na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, Trg maršala Tita 14, Zagreb

30. lipnja 2017.od 9:00 Registracija sudionika

10:00 Otvaranje Skupštine i pozdravi gostiju

10:10 Prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer, predsjednica Saveza: Izvješće o radu Predsjedništva Saveza u dva mandata (2009. – 2017.)

10:25 Izvješća Nadzornog povjerenstva i Časnog suda Saveza10:30 Dodjela priznanja „Žarko Dolinar“ i posebnih priznanja predsjednice Saveza10:45 Prihvaćanje Odluke o obnovi članstva u Savezu

Prihvaćanje Odluke o provođenju izbora za tijela Saveza Predstavljanje kandidata za predsjednika SavezaPredstavljanje kandidata za članove Predsjedništva SavezaIzbor članova tijela Saveza

12:00 Pauza za kavu12:20 Predavanje prof. dr. sc. Jasmine Havranek: Uloga alumni aktivnosti u boljem povezivanju

visokog obrazovanja i tržišta rada12:50 Objava rezultata održanih izbora13:00 Rasprava i zaključci13:30 Domjenak

1. srpnja 2017.7:30 IZLET: ISTRA – Motovun, Draguć, Pazin, Beram, Vrsar

Tablica 1. Program Skupštine

stavljamo u tekstu koji slijedi. Za koordinatore pridruženih članova izabrani su Krešimir Musta-pić (AMAC Toronto) i Lamia Barbier Ruzdic (AM-CA-Paris), za članove Nadzornog povjerenstva: izv. prof. dr. sc. Jelena Macan (AMACIZ), doc. dr. sc. Ana Matin (AMAC-Alumni FAZ) i Asja Ostrogo-vić, mag. pharm. (AMA-FBF), a za članove Časnoga suda: Olga Kolobarić, dipl. ing. (AMCA-TTF), prof. dr. sc. Mirela Leskovac (AMACIZ) i dr. sc. Dubravka Pavišić-Strache (AMA-FBF). Nakon provedenih izbora, dotadašnja člani-ca Predsjedništva prof. dr. sc. Jasmina Havranek (AMAC Alumni-FAZ) održala je zanimljivo pre-davanje: Uloga alumni aktivnosti u boljem pove-zivanju visokog obrazovanja i tržišta rada. Nakon predavanja sudionici Skupštine posebno su ra-spravljali o temi predavanja i važnosti alumna za povezivanje studenata sa tržištem rada. Sudionici su zatvorili skupštinu u svečanom tonu zajednički otpjevavši akademsku himnu Gaudeamus igitur.


Skupština ALUMNI UNIZG

ALUMNI UDRUGE U ČLANSTVU SAVEZA ALUMNI UNIZG

Redoviti članovi:· Agronomski fakultet / AMAC-FAZ· Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet / AMCA-ERF · Ekonomski fakultet / Hrvatska udruga alumnija EFZG · Fakultet elektrotehnike i računarstva / AMAC - Alumni FER · Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije / AMACIZ · Fakultet organizacije i informatike /AMAC-FOI· Fakultet prometnih znanosti / AMAC-FSC · Fakultet strojarstva i brodogradnje /AMAC FSB · Farmaceutsko-biokemijski fakultet /AMA-FBF · Geodetski fakultet /AMCA-Geof · Geotehnički fakultet /AMAC-GFV· Građevinski fakultet / AMCA-FA · Katolički bogoslovni fakultet /DBS-KBF / AMAC-FTC · Medicinski fakultet / AMAMUZ · Rudarsko-geološko-naftni fakultet / AMAC-RGNF · Stomatološki fakultet / AMA SFZG· Tekstilno-tehnološki fakultet / AMCA-TTF · Učiteljski fakultet /AMAC-UF · Veterinarski fakultet / AMAC-VEF

Uvjetno članstvo:· Filozofski fakultet / Alumni Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Pridruženi članovi:· AMCA-Paris / Francuska· AMCA-Toronto / Kanada· AMAC-Quebec / Kanada· AMAC-Deutschland / Njemačka

Uvjetno članstvo:· AMAC-UK / Velika Britanija

Tablica 2. Popis članova Saveza

Paula Pavletić



Sukladno članku 18. Statuta Saveza, Predsjedništvo ima ukupno devet članova, a sastavljeno je od pred-sjednika Saveza, pet članova iz redova redovitih članova Saveza, jednog predstavnika pridruženih članova Saveza kojeg između sebe biraju koordina-tori izabrani na Skupštini, prorektora Sveučilišta u Zagrebu kojeg imenuje rektor te tajnika Saveza koji je zaposlenik Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, a potvrđuje ga Predsjedništvo na konstituirajućoj sjednici. Koordinatori su za člana Predsjedništva odabrali g. Krešimira Mustapića, a rektor Boras je za člana imenovao red. prof. art. Mladena Janjani-na, prorektora za umjetničko područje i međuna-rodni položaj Sveučilišta u Zagrebu. U nastavku predstavljamo članove Predsjedništva.

Prof. dr. sc. Mario Šafran, predsjednik Mario Šafran rođen je 1973. godine u Zagrebu. Re-doviti je profesor pri Fakultetu prometnih znano-sti Sveučilišta u Zagrebu. Znanstveno-nastavna djelatnost vezana mu je za područje logističkih ak-tivnosti, primarno za optimiranje prijevoza robe i upravljanje zalihama. Promicanjem alumni filozo-fije i planiranjem te obavljanjem alumni aktivno-sti počeo se baviti 2002. godine kada je sudjelovao u osnivanju Hrvatske udruge diplomiranih inže-njera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti. Od osnutka Udruge do danas, Mario Šafran obnašao je funkciju predsjednika Udruge u četiri mandata, a trenutno je dopredsjednik Udruge. Organizirao je sustavno promicanje Udruge kroz bilten te kasni-je putem mrežnih stranica Udruge. Bio je inicija-tor i moderator većeg broja stručnih predavanja u funkciji razvoja alumni aktivnosti. Od 2009. godine član je Predsjedništva Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu. Sa ostalim članovima Predsjedništva, kontinuira-no radi na izdavanju Glasnika Saveza, pomaže alu-mni udrugama pri formaliziranju njihovih statusa te sudjeluje u uspostavi unificirane alias alumni adrese elektroničke pošte. Kontinuirano radi na okupljanju alumna Sveučilišta u Zagrebu kroz tek-stove koje piše, javnim nastupima i organiziranjem događanja u skladu s vizijom i misijom provođenja alumni aktivnosti Saveza ALUMNI UNIZG.

Prof. emer. dr. sc. Nada Čikeš, potpredsjednica Prof. emer. dr. sc. Nada Čikeš studij medicine za-vršila je u Zagrebu 1970. godine, a specijalizaciju iz interne medicine 1976. godine. Od 1991. godine bila je pročelnica Zavoda za kliničku imunologiju i reumatologiju i razvila Zavod u vodeći centar za te bolesti u Hrvatskoj. Također bila je prodekanica Medicinskog fakulteta za poslijediplomsku nasta-vu, a od 2004. do 2009. godine dekanica Medicin-skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Jedna je od najaktivnijih članova Predsjedništva Društva bivših studenata i prijatelja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje trenutno ob-naša dužnost dopredsjednice Društva. Kao člani-ca Dekanskog kolegija zauzimala se i isposlovala stvaranje uvjeta za djelovanje Društva, od prostora i opreme, do suradnje s Upravom fakulteta, pose-bice na evidenciji članstva, ali i na revitalizaciji i jačanju Društva.

Krešimir Mustapić, potpredsjednik Rođen je 1958. u Splitu, gdje je igrao vaterpolo u Jadranu te jedno vrijeme bio kapetan juniorske momčadi. Diplomirao je na Fakultetu građevin-skih znanosti u Zagrebu 1981., a svom je fakultetu u sezoni 1980./1981. s prvenstva Sveučilišta, kao kapetan vaterpolo momčadi, pomogao donijeti zlatnu medalju. Po završetku studija radi u split-skom Konstruktoru, a po dolasku u Toronto 1987. u arhitektontskoj tvrtki Shore Tilbe Irwin and Par-tners, kao projektant konstrukcija. 1992. prelazi na mjesto Regional Manager, Engineering Services u tvrtki Batten Sears & Associats, a 1994. osniva vla-

Predstavljamo nove članove Predsjedništva Saveza ALUMNI UNIZG


stiti ured Kremisco Engineering Inc. u kojem radi i danas. U Torontu je aktivan u hrvatskoj zajednici. Bio je član pjevačkog zbora, a kasnije voditelj Kla-pe Koledo. Pro bono projektira obnovu konstruk-cija zgrada Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ottawi i rezidencije veleposlanika. Od 2012. do 2016. bio je jedan od direktora Kanadsko hrvatske gospodarske komore. Od 2001. do 2013. je aktivan kao dopredsjednik, a od tada predsjednik AMCA-e Toronto. Utemeljitelj i provoditelj je mnogih pro-jekata, poput uspostave dobrotvornih gala večeri, obnove lista Gaudeamus, organizacije predavanja poznatih hrvatskih, kanadskih i američkih inte-lektualaca, a posebno uspostave studija Hrvatskog jezika i kulture za studente s University of Toronto na Sveučilištu u Splitu.

Mr. sc. Anđelka Bedrica Mr. sc. Anđelka Bedrica, magistra kemijskih zna-nosti na Prirodoslovno matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i magistra farmacije na Far-maceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu posjeduje bogato radno iskustvo na poslovima zaštite okoliša u gospodarstvu i držav-noj upravi. Također ima dugogodišnje iskustvo na poslovima zaštite zdravlja, te poslovima sigurnosti i zaštite na radu, kao i na rukovodećim mjestima u državnoj upravi i gospodarstvu. Sudjelovala je i predstavljala Društvo prijatelja Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, AMA-FBF na gotovo svim Saborima ALUMNI UNIZG-a. Članica je Upravnog odbora i tajnik AMA-FBF-a od samih početaka djelovanja udruge, kao i tajnica Društva Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta. Ujedno je bila i članica Nadzornog od-bora Saveza društava bivših studenata i prijatelja Sveučilišta u Zagrebu -ALUMNI UNIZG u pret-hodnom mandatu.

Prof. dr. sc. Hrvoje BrkićProf. dr. sc. Hrvoje Brkić od 2012. godine obnaša dužnost dekana Stomatološkog fakulteta te je u veljači 2013. godine inicirao organiziranje udruge ALUMNI Stomatološkog fakulteta koja je svečano po prvi puta u povijesti fakulteta predstavljena na Danu Stomatološkog fakulteta 9. veljače 2013. go-dine, kada je za predsjednika izabran prof. dr. sc. Ivan Alajbeg, za zamjenicu predsjednika prof. dr.

sc. Jadranka Keros i za tajnika doc. dr. sc. Mihovil Strujić.

Od tada do danas, AMA SFZG i Stomatološki fa-kultet dva puta godišnje organiziraju okupljanje generacija svojih kolega i taj je oblik druženja po-stao tradicija u proteklih 5 godina. Na sjednici fa-kultetskog Vijeća u veljači 2016. godine gost je bio primarijus Milenko Lainović dr. stom. kao prvi diplomirani doktor zubne medicine na Sveučili-štu u Zagrebu. Na promocijama doktora dentalne medicine, svake godine u prosincu, daje se mladim kolegama pismo za učlanjenje u Udrugu i moguć-nost otvaranja alias e-mail adrese pomoću koje bi ih se povezivalo s fakultetom i Sveučilištem u Za-grebu. Udruga AMA SFZG i njeni članovi poticaj za svoj rad konstantno dobivaju od svojih starijih kolega, dok one mlađe nastoje educirati o važnosti i bliskosti s matičnim Sveučilištem.

Prof. emer. dr. sc. Mladen FranzProf. emer. dr. sc. Mladen Franz izabran je za pred-sjednika udruge AMAC – FSB na skupštini održa-noj u ožujku 2013. godine te je započeo niz aktiv-nosti s ciljem animiranja članstva i reaktiviranja jedne od najstarijih udruga na Sveučilištu. Na izbornoj skupštini AMAC FSB održanoj 2016. po-novno je izabran za predsjednika Udruge. Za vri-jeme njegovog mandata između ostalog otvoren je FSB klub, sjedište udruge AMAC FSB-a, čijim je uređenjem osobno rukovodio. Od 2013. godine do danas član je Predsjedništva Saveza ALUMNI UNIZG. Tijekom njegovog dugogodišnjeg rada je obavljao niz dužnosti na FSB-u ali i izvan njega. Bio je četiri godine prodekan za znanost te četiri godi-ne dekan Fakulteta (1998. -2002.)


tetu Sveučilišta u Zagrebu. Članica je uredništva znanstvenoga časopisa Napredak, recenzentica znanstvenih radova u časopisu Croatian Journal of Education, suradnica Centra za izdavaštvo Učitelj-skog fakulteta, članica je ispitnoga povjerenstva za polaganje stručnih ispita iz metodike hrvatskoga jezika te članica Udruge autora udžbenika i Hr-vatskoga pedagoško-književnoga zbora. Izabrana je 23. svibnja 2016. godine za predsjednicu Udruge diplomanata i prijatelja Učiteljskog fakulteta u Za-grebu (AMAC-UFZG).

Paula Pavletić, prof.Paula Pavletić diplomirala je francuski i španjolski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveu-čilišta u Zagrebu. Od 2002. godine zaposlena je na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, prvo na mjestu voditelja Ureda rektora, a od početka 2012. godine na mjestu tajnika Saveza društava bivših studena-ta Sveučilišta u Zagrebu i tajnika Rektorskoga zbo-ra Republike Hrvatske.Kao tajnik Saveza daje podršku u radu alumni udrugama osnovanim pri Sveučilištu u Zagrebu i u svijetu, te ostalima zainteresiranima za alumni teme. Aktivna je u procesu izrade Glasnika Saveza, počevši od pripreme članaka i uređivanja do orga-nizacije tiska i same njegove distribucije. Također, uređuje mrežne stranice ALUMNI UNIZG te je zadužena za održavanje baze e-adresa s jedinstve-nom alumni.unizg.hr domenom. U svojem je radu snažno usmjerena na promicanje alumni filozofije te jačanja svijesti o važnosti alumna i alumni dje-latnosti kao područja koje doprinosi razvoju, jača-nju i pozicioniranju kako samoga Sveučilišta, tako i naše domovine u svijetu.


1998. godine izabran je za prvog predsjednika Hr-vatskog DAAD kluba (udruga bivših stipendista te njemačke zaklade). Od 2002. do 2006. godine bio je predsjednik Upravnog vijeća Tehničkog veleuči-lišta u Zagrebu. Profesor Franz izabran je nedavno za predsjednika Matičnog odbora za polja strojar-stva, brodogradnje, tehnologije prometa i tran-sporta, zrakoplovstva, raketne i svemirske tehnike čiju je funkciju obavljao u tri prethodna mandata od 2005. godine.

Red. prof. art. Mladen JanjaninRed. prof. art. Mladen Janjanin diplomirao je kla-vir na Royal College of Music u Londonu sa samo 19 godina kao najmlađi diplomant u povijesti ove institucije, a poslijediplomski studij klavira zavr-šio je na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagre-bu. Surađivao je s brojnim istaknutim svjetskim umjetnicima i pedagozima. Bio je prodekan za međunarodnu suradnju i informatiku (od 2001.) te dekan Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu u dva mandata, a od 2014. godine obnaša dužnost prorektora za umjetničko područje i međunarodni položaj Sveučilišta u Zagrebu. Posebno se zalaže za promicanje vrijednosti Sveučilišta u Zagrebu te promovira filantropsko ponašanje. U svo-joj radnoj sredini potiče zajedništvo te je bio inicijato-rom suradnje triju umjetničkih akademija Sveučilišta u Zagrebu, čime je osnažen utjecaj umjetničkog područja na razini Sveučilišta te obogaćen kulturni život Grada Zagreba. Također, svojim je entuzijazmom i velikim an-gažmanom pridonio realizaciji projekta izgradnje nove zgrade Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Dr. sc. Martina Kolar Billege Dr. sc. Martina Kolar Billege na Učiteljskom fa-kultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine stekla je zvanje diplomirane učiteljice razredne nastave. Magistrirala je i doktorirala na Učiteljskom fakul-tetu te je izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u interdisciplinarnom području znano-sti stekla 30. listopada 2015. godine.Radila je od 2003. godine kao učiteljica razredne nastave, a od 2007. godine zaposlena je na Uči-teljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao znanstvena novakinja – asistentica na projektu Jezično-likovni standardi u početnom čitanju i pi-sanju na hrvatskom jeziku na Učiteljskom fakul-


Izlet sudionika Skupštine ALUMNI UNIZG u Istru

Predsjedništvo Saveza ALUMNI UNIZG je donijelo sljedeći

Plan rada Predsjedništva Saveza ALUMNI UNIZG za akademsku godinu 2017./2018.

SJEDNICE· Održavanje sjednica jedanput mjesečno, a dva do tri puta godišnje u prostorijama alumni udruge koja nema svojeg predstavnika među članovima Predsjedništva

GLASNIK SAVEZA ALUMNI UNIZG· Imenovanje novih članova Uredništva Glasnika· Izdavanje Glasnika u prosincu 2017. i lipnju 2018.· Po mogućnosti izdavanje Glasnika u elektroničkom obliku newsletter forme

PREDAVANJA· Organizacija predavanja o alumni aktivnostima (primjer dobre prakse) u 12/2017. ili 2/2018. i 5/ ili 6/2018. (jedno predavanje u organizaciji pridruženih članova ako je moguće)

PROJEKT E-ADRESA S JEDINSTVENOM alumni.unizg.hr DOMENOM· Prezentacija projekta članovima Predsjedništva i po potrebni organizacija radionice za članove koji nisu uključeni u projekt· Nastavak projekta u cilju povećanja broja članova uključenih u projekt· Distribucija važnih informacija putem e-adresa s jedinstvenom domenom

PROMOTIVNE AKTIVNOSTI· Provedba promotivnih aktivnosti usmjerenih na jačanje ugleda i imena Sveučilišta u Zagrebu te širenja svijesti u hrvatskom društvu o alumni ideji i kulturi kao obliku društveno odgovornog ponašanja

MREŽNA STRANICA SAVEZA· Rad na proširenju sadržaja mrežne stranice alumna Sveučilišta u Zagrebu rubrikom „Istaknuti alumni“ i ostalim sadržajima

Drugog dana Skupštine Saveza ALUMNI UNIZG, 1. srpnja 2017. organiziran je poučni izlet u Istru, u posjet starim gradićima i crkvicama posvećenim Sv. Apoloniji. Inicijator i organizator ovog izleta bio je prof. dr. sc. Goran Knežević, bivši dekan Sto-matološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a tema je odabrana, jer je sv. Apolonija zaštitnica zubara i dentalne medicine. Nakon kišne noći, u subotu ujutro je ekipa od bli-zu tridesetak alumna iz svijeta i Zagreba krenula po sunčanom i svježem vremenu put Istre. Unatoč gužvi i mnogobrojnim turistima koji su hrlili na more, naš se autobus probio do prve stajanke za jutarnju kavu u odmorištu na Ravnoj Gori, odakle smo nastavili dalje autocestom iznad Rijeke, kroz Učku. Put nas je vodio kroz slikovite i zelene pre-djele Istre, do Buzeta, pa dalje dolinom Mirne do Motovuna, gradića smještenog na vrhu brda viso-kog 227 metara. Ostavili smo autobus na stanici na pola te visine i prešli u lokalni manji bus, koji nas je doveo do starog grada. Prošetali smo zidinama koje su opasale cijeli grad, odakle se pružao pogled na

sve strane, u dolinu Mirne, te prema ostalim dije-lovima Istre, punih šuma, polja i vinograda. Svima je dobro došlo kraće zadržavanje i uživanje u lije-pom pogledu s motovunskih vidikovaca, odakle smo nastavili dalje prema precizno razrađenom planu.

Ispred crkve sv. Rok u Draguću


gradonačelnika, koji je ukratko predstavio Vrsar i njegove znamenitosti. Također, obratila nam se i mlada znanstvenica, arheolog, koja sudjeluje u dva arheološka projekta u okolici Vrsara. Sve to poka-zuje kako ozbiljno taj mali gradić pristupa svakom segmentu kulturne i povijesne baštine i ugrađuje ga u svoju turističku ponudu.

Slijedio je zajednički ručak s ribljim specijaliteti-ma, uz priče među alumnima, kojih je bilo iz To-ronta, Pariza, Berlina i drugih alumni društava. Izmjenjivale su se adrese, fotografiralo se, a svi su obećali sudjelovati u aktivnostima novog Pred-sjedništva AMAC UNIZG i dali podršku novom predsjedniku Saveza, prof. Mariju Šafranu.Niti to nije bio završetak puta, jer smo na izlazu iz Vrsara svratili u Park skulptura akademskog kipara Dušana Džamonje. To je lijepo uređeni perivoj pun umjetničkih djela od željeza, kamena, aluminija i poliestera. Na kraju smo se zahvalili prof. Kneže-viću na konceptu i realizaciji ovog interesantnog i poučnog putovanja Istrom.


Slijedeće odredište bilo je mali gradić Draguć do kojega smo se dovezli vijugavom cestom od Bu-zeta u smjeru Pazina. Kada smo s planinske ceste u dolini vidjeli umjetno jezero Butoniga, ishodi-šte Istarskog vodovoda, na dominantnoj uzvisini (346 m.n.m.) ugledali smo Draguć. Prošli smo po-kraj mjesnog groblja i crkvice sv. Elizeja, prošetali dugom kamenom ulicom sredinom mjesta, te na drugom kraju, izvan grada, ugledali malu crkvicu Sv. Roka, koja je bila naš cilj. Kamena crkvica oval-noga svoda cijela je oslikana 1537. od lokalnog maj-stora Antona iz Kašćerge (stari naziv bio je Padova) i njegovih pomagača. Puna je biblijskih motiva, koji su tadašnjem puku zorno prikazivale najvaž-nije prizore iz Isusova života, kao i likove pojedinih svetaca. Tu je crkvicu detaljno istražio pok. profe-sor Branko Fučić (1920. – 1999.), čije nam je opise pročitao naš vodič, prof. G. Knežević. Čak su 33 slike na tim freskama, od kojih je jedna posvećena sv. Roku, zaštitniku od kuge, a jedna sv. Apoloniji, zaštitnici od zubobolje, a sada i zaštitnici zubnog liječništva.

Put nas je dalje vodio cestom pored Pazina, gdje smo skrenuli desno na lokalni put za Beram, sred-njovjekovni gradić s dugom glagoljaškom tradi-cijom. I opet nas je manji autobus preuzeo, jer je to bio jedini način da se probijemo nekoliko kilo-metara zavojitom cestom pokraj Berma do crkve sv. Marije na Škriljinah. Lokalna vodičica nam je ispričala najvažnije što smo trebali čuti o ovoj sred-njovjekovnoj crkvici, koju je oslikao Vincent iz Ka-stva sa svojim suradnicima 1474. godine. I ovdje su teme svih fresaka biblijski motivi, najviše o Mariji i Isusu, ali je najpoznatija freska iznad ulaznih, odn. izlaznih vrata Ples mrtvaca. Podsjeća vjernike da će svi, bez obzira na status u ovozemaljskom životu, izgubiti bitku sa smrću. Ispred crkve je spomen-stup s medaljom posvećenoj Vincentu iz Kastva, djelo poznatog hrvatskog kipara Vanje Radauša iz 1974. godine. Završni dio puta doveo nas je do Vrsara, slikovitog povijesnog i turističkog gradića na zapadnoj oba-li Istre. Tu nam je dobrodošlicu uputio zamjenik

Kruno Kovačević

Ispred crkve sv. Marije na Škriljinah

U Parku skulptura Dušana Džamanje

Unutrašnjost crkve sv. Marije na Škriljinah


Dana 3. listopada 2017. godine na Rektoratu Sve-učilišta u Zagrebu održan je sastanak rektora prof. dr. sc. Damira Borasa i predsjednika Saveza ALUMNI UNIZG prof. dr. sc. Maria Šafrana.Novoimenovano Predsjedništvo Saveza izabrano krajem lipnja o.g. svoju je konstituirajuću sjednicu održalo u rujnu te obvezalo predsjednika Saveza da se susretne s rektorom kako bi se razmotrile aktu-alne teme i mogućnosti suradnje Uprave Sveučili-šta i Saveza.

Tijekom razgovora, rektor i predsjednik Saveza su se složili kako alumni predstavljaju treći stup na-šega Sveučilišta te su važan partner koji može po-moći realizaciji ciljeva Sveučilišta, posebno uvaža-vajući činjenicu da je Sveučilište svojim alumnima pružilo odgoj, obrazovanje i način razmišljanja te im time pružilo mogućnost kvalitetnog zaposle-

Održan sastanak rektora i predsjednika Saveza ALUMNI UNIZG

Priznanje Društvu prijatelja Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta povodom proslave 135. godišnjice osnutka studija farmacije u Hrvatskoj

prilozi alumni udruga

Paula Pavletić

Suzana Inić

Priznanje

nja. Između ostaloga, dogovorena je intenzivnija suradnja i koordinacija između Rektorata i Saveza vezano za moguću pomoć alumna u dijelu aktivno-sti Zaklade Sveučilišta u Zagrebu, planiranja i rea-lizaciji stipendija, organiziranja studentskih prak-si, pomoći pri zapošljavanju završenih studenata i sl. Rektor Boras je posebno podržao prijedlog da Savez barem dva puta godišnje organizira stručna predavanja/tribine kroz koje bi predavači (članovi iz zemlje i inozemstva) prenosili svoja iskustva i time stvarali podlogu za nove ideje i smjernice ra-zvoja alumni aktivnosti.Nastavno na navedeno, rektor je iznio zanimljivu aktivnost udruge Alumni Filozofskoga fakulte-ta u Zagrebu te predložio da se prof. dr. sc. Davor Lauc, koji je kroz svoj znanstveno-istraživački rad realizirao projekt vezan za pretraživanja ciljanih skupina/alumna te njihovo umrežavanje, uključi u prvo predavanje. Istaknuo je da takvi pristupi i alati značajno pomažu pri traženju i okupljanju alumna Sveučilišta u Zagrebu. Složili su se da bi tu temu trebalo u predavanju povezati sa projektom Saveza vezano uz dodjelu e-adrese s jedinstvenom alumni.unizg.hr domenom koju vodi mr. sc. Sreć-ko Seljan te je na taj način dogovorena tema prvoga predavanja u organizaciji Saveza. Zaključno je rektor, prof. dr. sc. Damir Boras, ista-knuo da su njegova vrata uvijek otvorena svim alumnima Sveučilišta u Zagrebu, ističući važ-nost zajedništva koje je presudno za kontinuira-ni napredak Sveučilišta i njegova međunarodnog pozicioniranja.

Rektor i predsjednik Saveza

Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu proslavio je ove godine 135. godišnjicu utemeljenja studija farmacije u Hrvatskoj. Povo-dom te svečanosti objavljena je Spomenica u znak priznanja i zahvale svim nastavnicima i suradnici-ma koji su dali vrijedan doprinos razvoju nastavne i znanstvene aktivnosti Fakulteta te studentima koji daju smisao postojanju Fakulteta od njegova osnutka 1882. godine do danas.U Hotelu Westin održana je 26. rujna 2017. godi-ne svečana akademija prigodom obilježavanja ove velike obljetnice na kojoj je Društvo prijatelja Far-maceutsko-biokemijskog fakulteta (AMA-FBF) dobilo priznanje za svoj rad i dugogodišnju uspješ-nu suradnju s Fakultetom. Vjerujemo da će budući farmaceuti, kao članovi AMA-FBF, nastaviti ovu suradnju i svojim znanjem i iskustvom pridonijeti napretku našeg Fakulteta.


Martina Kolar Billege, predsjednica AMAC-UFZG-ai dr. sc. Željka Knežević, dopredsjednica

Nastavak djelovanja Udruge diplomanata i prijatelja Učiteljskog fakulteta u Zagrebu (Almae Matris Alumni Coraticae Facultas

Magistri Zagrabiensis AMAC-UFZG)


Povodom Svjetskoga dana učitelja i Dana Učitelj-skoga fakulteta u Zagrebu, 5. listopada 2017. go-dine, održana je svečana sjednica kojoj su nazočili predstavnici Sveučilišta u Zagrebu, rektor prof. dr. sc. Damir Boras te prorektori, dekani, prodekani, predstavnici ministarstava i jedinica lokalne i regi-onalne samouprave te škola i dječjih vrtića. Dekan Učiteljskoga fakulteta, prof. dr. sc. Ivan Prskalo, istaknuo je temeljnu zadaću odgojiteljstva i uči-teljstva u najširem smislu – njegovanje humani-stičkoga odgoja i obrazovanja. Nadalje je istaknuo kako profesori Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu svojim radom nastoje unaprijediti hrvat-ski odgojno-obrazovni sustav u skladu s najboljom hrvatskom tradicijom i kulturom te europskim kontekstom kako bismo doista postali pokretačem ukupnoga obrazovnoga razvoja.Tom se prigodom uzvanicima obratio prof. dr. sc. Mario Šafran, predsjednik Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu.

U svom je obraćanju naznačio da Savez trenutno okuplja dvadeset i sedam udruga bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu, veći dio iz Republike Hrvat-ske (domusa) te manji broj iz inozemstva (mundu-sa). Istaknuo je uloge i zadaće Saveza, a to su: šire-nje svijesti u hrvatskom društvu o alumni ideji i kulturi kao obliku društveno odgovornoga pona-šanja, širenje ugleda i promoviranje imena Sveu-čilišta, povećanje osjećaja pripadnosti i lojalnosti alumna svojoj Alma Mater, poboljšanje životnih i radnih uvjeta alumna, jačanje veza između matič-noga Sveučilišta i generacija bivših i sadašnjih stu-denata kao i njihovih prijatelja u zemlji i svijetu te

štićenje zajedničkih interesa Alma Mater i alumna. Iskazao je vjeru u uspješnu suradnju u narednom periodu te zajednički rad na realizaciji alumni aktivnosti.Naime, pri Učiteljskom je fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završen postupak reaktivacije Udruge diplomanata i prijatelja Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu (Almae Matris Alumni Croaticae Facultas Magistri Zagrabiensis AMAC-UFZG). Ovaj postu-pak pokrenut je nakon izborne i statutarne Skup-štine Udruge, održane 23. svibnja 2016. godine, na kojoj je donesen Statut Udruge te su izabrani članovi tijela upravljanja. Rješenjem Gradskoga ureda za opću upravu AMAC-UFZG-u omogućen je nastavak djelovanja kao neprofitne građanske udruge čiji je primarni cilj izgradnja i jačanje veza te poticanje i unaprjeđivanje suradnje bivših stu-denata s njihovim matičnim fakultetom. Upravo je stvaranje mreže diplomanata i prijatelja Učiteljskoga fakulteta od iznimnoga značenja za očuvanje tradicije i promicanje ugleda fakulteta kao i za promicanje ugleda učiteljske i odgojitelj-ske profesije. Cilj je Udruge svojim se aktivnostima uključiti u stvaranje javnoga znanstvenoga i struč-noga mišljenja o svim bitnim pitanjima vezanima uz odgoj i obrazovanje. Namjera nam je graditi i intenzivirati suradnju diplomanata Učiteljskoga fakulteta te poticati stvaranje veza s domaćim i inozemnim obrazovnim, razvojnim i istraživač-kim institucijama u zemlji i u svijetu. Udruga je 30. srpnja 2017. godine postala članicom Saveza društava bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu (ALUMNI UNIZG), a predsjednica AMAC-UFZG-a, dr. sc. Martina Kolar Billege izabrana je u Pred-sjedništvo ALUMNI UNIZG-a. Iznimnu podršku u postupku pokretanja rada Udruge diplomanata i prijatelja Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu pružila je tajnica Saveza Paula Pavletić, prof.Zadovoljan završeni student, alumni svakoga fa-kulteta, prema riječima predsjednika Saveza Mari-ja Šafrana, najbolji je promotor vrijednosti fakulte-ta te zalog za privlačenje i dolazak novih studenata. Alumni aktivnosti neizbježne su i nužne za razvoj sastavnica Sveučilišta i samoga Sveučilišta. Čast je svakom alumnu vratiti svom fakultetu i sveučili-štu barem malo od svega dobroga dobivenoga tije-kom studiranja. Predsjednik Saveza u završnim je riječima zamolio sve prisutne da zajednički svoje studente tijekom cijeloga studija podsjećamo i uči-mo da će postati alumni sa svim pravima, ali i od-govornostima svoga budućega rada i stvaranja na dobrobit Sveučilišta.

Pozdravni govor predsjednika Saveza


HEEP (Highway Engineering Exchange Program) je međunarodna organizacija koja promovira una-prjeđenja u prometnom inženjerstvu kroz razmje-nu znanja, ideja i informacija o novim tehnolo-gijama. Organizacija se sastoji od zemalja članica koje su podijeljene u pet područja. Četiri područja sastavljena su od saveznih zemalja SAD-a te Ka-nade, dok peto područje (Area 5) čine europske zemlje (Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Austrija, Mađarska, Slovenija, Hrvatska, Italija, Bosna i Her-cegovina, Rumunjska, Bugarska, Turska, Gruzija i Armenija). HEEP organizacija već dugi niz godina organizira međunarodnu konferenciju iHEEP (In-ternational HEEP) koja okuplja brojne stručnjake, upravitelje cesta te ostale zainteresirane subjekte, među kojima su i brojni alumni Fakulteta promet-nih znanosti.U Dubrovniku je 5.-7. lipnja 2017. godine u hotelu Rixos Dubrovnik održan UNECE TEM/iHEEP se-minar čiji je cilj bio razmjena iskustava sudioni-ka u održavanju cesta i autocesta s naglaskom na potencijalnu implementaciju novih tehnologija u sustave održavanja i prometni sustav u cijelosti. Seminaru su prisustvovali predstavnici sektora održavanja iz nekoliko europskih zemalja – Au-strije, Češke, Poljske, Turske, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, te predstavnici ministarstava prometa američkih saveznih država Sjeverne Dakote, Ne-braske, Montane i Kentuckyja, među kojima je bio i Kevin Martin, predsjednik HEEP organizacije za 2017. godinu. Osim navedenih, radionici su pri-sustvovali i predstavnik UNECE-a te predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Re-publike Hrvatske.Seminar održan u Dubrovniku bio je svojevrstan uvod zemalja Area V za središnju, 59. po redu kon-ferenciju HEEP organizacije koja je održana 24.-28. rujna 2017. godine u Northern Kentucky Conven-tion centru, Covingtovn, Kentucky. Na konferen-ciji su ove godine predstavljene teme vezane uz 3D modeliranje cesta, održavanje cesta, razvoj i imple-mentaciju GIS sustava te upravljanje podacima. U okviru konferencije redovito se održava i ESP (Educator Student Participation) program kako bi se kroz razmjenu znanja i informacija povezali edukatori i studenti zainteresirani za polje pro-metnog inženjerstva, posebice upotrebu tehno-logije informacijskih sustava u tom području. Dio ESP programa je i natjecanje studenata u predstav-ljanju projekata kojima se bave.Predstavnici Fakulteta prometnih znanosti na se-minaru održanom u Dubrovniku bili su Alen Pa-vlić Ravšer (smjer ITS), Luka Dedić (smjer ITS) te Marija Ferko (cestovni smjer). Luka je predstavljao

rad pod naslovom „The Benefits of Adaptive Traffic Control for Emission Reduction in Urban Area“, Alen rad pod naslovom „5G Technology and Futu-re Development of Intelligent Transport System“, a Marija se predstavila temom „Implementation of RFID Technology in Traffic Signs Database Inven-tory“. Tročlana komisija sastavljena od dvoje pred-stavnika HEEP organizacije iz SAD-a te jednog iz hrvatskog MMPI ocijenila je najvišim ocjenama rad i prezentaciju Marije Ferko te je ona dobila pri-liku isti predstaviti na konferenciji u Covingtonu.

Na iHEEP konferenciji u Covingtonu na ESP-iHEEP natjecateljskom dijelu konferencije, uz predstavnicu Fakulteta prometnih znanosti Sveu-čilišta u Zagrebu i područja Area 5, Mariju Ferko, sudjelovalo je troje studenata: Samatha Crowder (University of Louisville) koja je predstavila rad pod naslovom „Fuzzy Logic Modeling of Dilemma Zone Based on the High-Resolution Radar Sensor Data“, Yijun Liao (University of Nebraska) s te-mom „Distributed Infrastructure Assessment of Gravel Roads via Point Clouds“ i Song Wang (Uni-versity of Louisville) s temom „Connected Vehicle-Based Smart Road-Departure Avoidance System at Horizontal Curves via In-Vehicle Heads-Up Dis-play“. Za prezentaciju svojeg rada Marija Ferko, alumna Fakulteta prometnih znanosti te članica Hrvatske udruge diplomiranih inženjera i inže-njera Fakulteta prometnih znanosti AMAC-FSC, osvojila je nagradu i priznanje za drugo mjesto te se time istaknula među jakom konkurencijom.

Međunarodni uspjeh mladih članova AMAC FSC-a

Darko Babić i Marija Ferko

Marija Ferko s kolegom



Djelovanje Hrvatske udruge diplomiranih studenata Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, AMCA-ERF u 2017.godini

Naša je Udruga, sukladno alumni filozofiji, ostva-rila aktivnosti koje možemo opisati riječima: infor-mirati i povezati bivše studente i matični Fakultet, osigurati sudjelovanje članova na ERFCON-u, pre-poznati i istaknuti društvene aktivnosti značajnih alumna, pojačati vidljivost AMCA-e putem druš-tvenih mreža i web-a Fakulteta, pratiti i uključiti se!U 2017. godini održali smo tri sjednice Predsjedniš-tva usmjerene razvoju vidljivosti (lipanj, rujan) te pripremili godišnju Skupštinu (studeni).Informirati i povezati s matičnim fakultetom!U siječnju 2017. a povodom svečane promocije naših studenata Edukacijskih rehabilitatora, Lo-gopeda i Socijalnih pedagoga u mapi s diplomom dodijelili smo i pristupnice za članstvo u Udruzi. Nekoliko bivših studenata ispunilo je pristupnice i poslalo ih poštom na adresu Fakulteta.

Osigurati sudjelovanje!U 2017. godini obilježili smo tri značajne obljet-nice, 55 godina postojanja Edukacijsko-rehabili-tacijskog fakulteta, 20 godina rada našega Centra za rehabilitaciju i 10 godina djelovanja na Znan-stveno-učilišnom kampusu Borongaj. Cijeli niz događanja obilježili smo Svečanom sjednicom Fakultetskog vijeća. Tom prigodom dodijeljena su priznanja našim nastavnicima i studentima a u području znanstvene izvrsnosti (izv. prof. dr. sc. Jelena Kuvač Kraljević, doc. dr. sc. Gordana Hržica) te našim uspješnih studentima sa sva tri studijska programa, s visokim prosjekom ocjena ili pak do-prinosom u području volonterskoga rada. U tjednu od 16. do 19. svibnja 2017. održali smo 9. po redu međunarodni Znanstveni skup ERFCON2017. Događanja vezana uz Znanstveni skup (glavna konferencija, dvije predkonferencije i velik broj radionica, okruglih stolova i sl.) održana su na Kampusu Borongaj i u Kongresnom centru FORUM Zagreb. ERFCON2017 je održan pod po-kroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske gđe. Kolinde Grabar Kitarović te Gradonačelnika Grada Zagreba g. Milana Bandića.

U organizaciji 9. međunarodne konferencije ERFCON2017 polazna točka bila je činjenica da je naš Fakultet prepoznata znanstvena institucija i to ne samo u Hrvatskoj, već i šire. Smatralo se da zbog toga posjedujemo dovoljnu snagu da i u 2017. orga-niziramo međunarodni znanstveni skup koji bi u Hrvatsku privukao znanstvenike iz svijeta, omo-gućio da u široj znanstvenoj zajednici predstavimo naša istraživanja, ali i dobijemo uvid u istraživanja u svijetu. Glavno polazište je bilo organizirati su-vremenu, dinamičnu međunarodnu konferenciju praćenu dodatnim znanstveno-stručnim sadržaji-ma koji će potaknuti interes stručnjaka u područ-ju edukacijske-rehabilitacije, logopedije i socijalne pedagogije, a i šire (prema Izvješću predsjednice Organizacijskog odbora 9. međunarodne konferen-cije ERFCON2017, Jeđud Borić, 2017). U organiza-ciji Znanstvenog skupa usmjerili smo se na mlade znanstvenike za koje se smatralo da ih se može lak-še privući na takvu, u tom novom kontekstu mla-du konferenciju. Poznato je naime, kako su mladi znanstvenici (doktorandi, poslijedoktorandi) u tom smislu dobra ciljana skupina, jer su produktivni te vrlo mobilni. Jedna od predkonferencija ERFCON-JUNIOR bila je posvećena upravo našim studenti-ma sa sva tri studija koji su prikazali nove izazove u području edukacijske-rehabilitacije i logopedije.Pri svemu nije izostao interes za znanstvenim dje-lovanjem naših iskusnih stručnjaka iz prakse. Sumarno, održano je ukupno 15 različitih dodat-nih događaja: 2 predkonferencije, 3 znanstveno-stručna skupa, 2 stručna skupa, 6 radionica, 1 me-todološka škola i 1 tribina. Na ovim je dodatnim događanjima u okviru ERFCON2017, sudjelova-lo više od 300 sudionika, od čega njih 178 koji su sudjelovali isključivo na nekom od dodatnih do-gađaja, sve govori u prilog velikom interesu sudi-onika za ovakve, manje i uže tematski fokusirane skupove/radionice.U radu glavne konferencije sudjelovalo je ukupno 348 sudionika. U odnosu na zemlju iz koje su dolazili sudionici, na ERFCON2017 sudjelovali su znanstvenici iz 25 različitih zemalja, a najveći broj sudionika je oče-kivano bio iz Hrvatske (165 sudionika, uz njih 91 zaposlenika Edukacijsko-rehabilitacijskog fakul-teta). Sudionika koji dolaze izvan Hrvatske bilo je 95. Od toga su najzastupljeniji bili sudionici iz Slovenije (31), Poljske (11), SAD-a (10), Srbije (10) te Bosne i Hercegovine (6). Ostali su sudionici došli iz Austrije, Belgije, Kanade, Cipra, Njemačke, Mađar-ske, Irske, Italije, Kosova, Luksemburga, Portugala, Španjolske, Sri Lanke, Švedske te Velike Britanije. Vrijedno je istaknuti kako su u radu ERFCON-a

Svečana promocija


sudjelovali međunarodno priznati znanstvenici, osim plenarnih predavanja održali su i predkonfe-rencijske radionice i seminare za stručnjake, znan-stvenike i studente. U radu ERFCON-a sudjelovali su sljedeći znanstvenici: ▪ prof. dr. sc. Ann Masten, University of Minneso-

ta, SAD. Prof.dr.sc. Masten održala je plenarno pre-davanje i radionicu na predkonferenciji u područ-ju istraživanja otpornosti, ▪ prof. dr. sc. David Mitchell, Unversity of Canter-

bury, New Zeland. Prof.dr.sc. Mitchell održao je plenarno predavanje i predkonferencijski seminar u području inkluzivne edukacije, ▪ prof. dr. sc. Barry Prizant, Brown University,

SAD. Prof. dr. sc.održao je plenarno predavanje te predkonferencijsku radionicu u suradnji s dr. sc. Elaine Meyers u području autizma (iz Izvješća predsjednice Organizacijskog odbora 9. međuna-rodne konferencije ERFCON, Jeđud Borić, 2017). Kako bismo omogućili sudjelovanje mladih znan-stvenika i praktičara, 100-injak sudionika sudje-lovalo je na ERFCON2017 po smanjenim cijenama kotizacije koje su bile omogućene za studente di-plomskih i poslijediplomskih studija našeg Fakul-teta te za sudionike koji su članovi strukovnih udru-ga (Hrvatska udruga socijalnih pedagoga, Hrvatsko logopedsko društvo), komore (Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora) te naše AMCA-e ERF-a. U svrhu animiranja novih članova za potrebe or-ganizacije ERFCON-a izradili smo letak s opisom misije, vizije, područja djelovanja AMCA-e u 2016. i 2017. godini te podacima značajnim za ispunjava-nje pristupnice i uplate godišnje članarine.Sadržaj letka, oblikovan u osobnu kartu AMCA-e ERF-a, vidljiv je i na mrežnoj stranici našega Fa-kulteta, http://www.erf.unizg.hr/hr/amca-erf. Udružiti znanje i snage radi vidljivosti i djelovanja!Kako je AMCA udruga studenata sva tri studija Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, ali ne i samo bivših jer su i sadašnji studenti važni i do-brodošli (Mencer, 2015, 2016), stvorili smo čvrste

spone naše AMCA-e sa strukovnim udrugama koje okupljaju logopede, edukacijske rehabilita-tore i socijalne pedagoge. Tako smo i u 2017. godini djelovali sinergijom strukovnih udruga i komore usmjereni na organizaciju ERFCON-a: ▪ Hrvatsko logopedsko društvo, www.hld.hr ▪ Hrvatska udruga socijalnih pedagoga,

www.husp.hr ▪ Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora,

www.hker.hr ▪ Hrvatska udruga za rane intervencije u djetinj-

stvu, www.hurid.hrPrepoznati i istaknuti značajne!Ponosni smo na uspjehe naših alumna, Dine i Jelene!U Izvješću o radu AMCA-e ERF-a 2017. godini po-sebno ističemo društvene aktivnosti, dva značaj-na uspjeha na području znanstveno-nastavnog i sportsko-humanitarnog djelovanja naših na-stavnika i studentice: nagradu za znanost u 2016.godini izv. prof. dr. sc. Jeleni Kuvač Kraljević te priznanje i nagradu studentici prve godine Di-plomskoga studija na studiju inkluzivne edukacije i rehabilitacije Dini Levačić. Naša studentica do-bitnica je priznanja Sveučilišta u Zagrebu za izni-mno sportsko postignuće, dobitnica je i godišnje Državne nagrade za sport „Franjo Bučar“. Dina Le-vačić jedna je od šest osoba u svijetu i druga žena koja je osvojila „Trostruku krunu“. Dina je u 90 dana otplivala ukupno 125 kilometara i to: 46km oko Manhattana, 34 kanalom Catalina i 45 km ka-nalom La Manche. Dina Levačić je maratonka ve-likog srca, ima tek 21 godinu i nerijetko pliva kako bi spojila dvije vokacije, plivačku i profesionalnu: „Moja želja je ne samo da pomognem udruzi nego da ukažem kako je važno mijenjati percepciju pre-ma djeci koja traže našu pažnju“.Naša druga značajna alumna dr. sc. Jelena Kuvač Kraljević, izvanredna profesorica na Odsjeku za logopediju, jedna je od troje dobitnika Državnih nagrada za znanost za 2016. godinu (u kategoriji



Novosti iz AMACIZ-a, Društva diplomiranih inženjera Kemijsko-tehnološkog studija

godišnjih nagrada, za područje društvenih znano-sti), na čemu joj čestitamo. Izv. prof. dr. sc. Jelena Kuvač Kraljević ostvarila je znanstveni doprinos prijenosom znanja i tehnologija u gospodarstvo u tri inovativna rješenja:1. Elektronički probirni test jezičnih sposobnosti (e-POTJEH) – prvi elektronički probirni test obli-kovan s ciljem ranoga prepoznavanja djece rizične za razvoj jezičnih teškoća2. Računalni asistent za podršku pri unosu teksta osobama s jezičnim poremećajima (RAPUT). Više na: raput.omniaspect.hr3. Hrvatska leksička baza (HLB) – portal koji pred-stavlja bazu kojom se može pretraživati više od 1000 riječi na temelju većeg broja uvjeta. Više na: polin-hlb.erf.hrOsigurati vidljivost!Kako bismo osigurali prepoznavanje ciljeva i ak-tivnosti naše AMCA-e nedavno smo otvorili i našu Facebook stranicu, stranicu koja bilježi stalan po-rast administrira tajnica AMCA-e Klara Matejčić, mag. rehab. educ. Na takav smo način ove godine uputili pozive našem članstvu na dva vrijedna do-gađaja, predstavu „Ozanine stilske vježbe“ te go-dišnju Skupštinu (24.11.2017. s početkom u 16.00). Predstava „Ozanine stilske vježbe“ namijenjena našim prvo našim brucošima odigrana je u Edu-kacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u dvorani Plitvice uoči Međunarodnog dana osoba s invali-

ditetom (4.12.) te kao umjetnički uvod u Godišnju skupštinu naše AMCA-e. Predstava je inspirirana istinitim događajem, krađom i uništavanjem cvi-jeća ispred Centra Ozana u Vukovarskoj ulici. Pred-stavu je po uzoru na poznate Stilske vježbe režirala gospođa Mejrema Reuter. Tekstove predstave a u izvedbi korisnika Centra Ozana-dnevnog centra za rehabilitaciju i radne aktivnosti napisala je gos-pođa Vjera Lukavečki, diplomirana stručnjakinja u području edukacijske rehabilitacije, tajnica Oza-ne i ravnateljica Centra Ozana. U ovoj impresivnoj predstavi korisnici Ozane, osobe s razvojnim teš-koćama, na više načina, personaliziranim iskazi-ma prepričavaju taj događaj – pjesmom, pokretom, pantomimom, lutkama, protestnim govorom, pje-smom… Predstava je održana pred oduševljenim, nažalost malobrojnim gledateljima, studentima, nastavnicima, alumnima. Na kraju, umjesto zaključne riječi i planova za 2018., traženja rješenja kako privući i zadržati članstvo, donosimo fotografiju s predstave Ozani-ne stilske vježbe preuzetu s Facebook-a i zahvalju-jemo predsjedniku Saveza prof. dr. sc. Mariu Šafra-nu (AMAC-FSC) te članici Predsjedništva Saveza mr. sc. Anđelki Bedrici (AMA-FBF) što su ukazali čast i prisustvovali predstavi i Skupštini

Prof. dr. sc. Zrinjka Stančić

AMACIZ, Društvo diplomiranih inženjera Kemijsko-tehnološkog studija, prvo je alumni društvo osnovano na Sveučilištu u Zagrebu (1990.). AMACIZ djeluje kroz niz sekcija, čiji je rad u zadnjih pola godine ukratko opisan u tekstu koji slijedi. Taj se skraćeni pregled te-melji na Glasniku AMACIZ-a, koji redovito izlazi dva puta godišnje.Akademski zbor Vladimir Prelog nastupio je na 40. Susretima glazbenih amatera Grada Zagreba u dvorani Centra za kulturu Trešnjevka s tri skladbe: Lapidabant Stephanum (Iva Juras), O vos omnes (Pablo Casals) i Thula Sizwe (trad. Zulu, Južna Afri-ka) u kojoj je solistica bila Ivana Galić, a djembe je svirao Branko Trajkov. Nastup je oduševio publiku i zaradio pohvale Stručnog povjerenstva. Na poziv Hrvatske udruge bivših studenata i prijatelja Tek-stilno-tehnološkog fakulteta (AMCA-TTF) zbor je nastupio na 14. Godišnjoj skupštini Društva, u velikoj predavaonici TTF-a, gdje je izveo himne Lijepa naša i Gaudeamus igitur, a nešto kasnije Thula Sizwe. Povodom Svjetskog dana glazbe, 21. lipnja, zbor je nastupio u paviljonu na Zrinjevcu s repertoarom popularnih skladbi: Hear My Prayer, Kumbayah, Up Above My Head, Thula Sizwe, Day-O, Terezinka i na kraju Mici. Krajem listopa-

da nastupili su u Domu za starije na Trnju kao dio programa društvene odgovornosti, a početkom prosinca u Zaprešiću na koncertu Black Music Tri-bute će izvesti niz gospel pjesama američkih crna-ca ili one afričkog plemena Zulu. Božićni koncert će održati 22. prosinca u crkvi sv. Katarine, zajedno s muškim zborom Zagrebački liječnici pjevači, što je nastavak tradicije održavanja božićnih koncera-ta, te nastavak suradnje s ovim poznatim muškim ansamblom.Planinarsko-izletnička sekcija uz smjenu vodstva nastavlja s gustim programom izleta. U travnju ih je na medvedničke Vugrovečke livade odvela He-lena Jasna Mencer, u svibnju je bio već jedanaesti izlet u vazda popularnu Bosansku Krupu, dok su u lipnju Štefica Cerjan-Stefanović i Slavko Ferina izletnike proveli po karlovačkim perivojima i šet-nicama uz posjet slatkovodnom akvariju. U rujnu je red došao na nepoznatu Istru, od Boljuna preko Skitače i Crne Punte do Trgeta vodili su ih Štefica Cerjan-Stefanović i domaćin Stjepan Jaklin, u li-stopadu se išlo u Lepoglavu u organizaciji Jadranke Krleže i Višnje Ponjan, a u studenom u Krapinu i Sv. Križ Začretje u organizaciji predsjednika AMACIZ-a Antuna Glasnovića i njegove supruge Biserke.


Najnoviji broj Glasnika AMACIZ-a izaći će kra-jem godine. U svom 59. broju Glasnik uz pregled djelatnosti AMACIZ-a donosi vijesti s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Svečanom sjednicom obilježena je 98. obljetnica kemijsko-inženjerskog studija i pri tom podijeljene nagrade „Vjera Marjanović Krajovan“ najboljim diplomira-nim studentima. U sklopu obilježavanja Dana Fa-kulteta održan je već peti Sajam ideja, koji okuplja znanstvenike i gospodarstvenike radi poticanja međusobne suradnje. Uz velikodušnu pomoć tvrt-ki Siemens Hrvatska i ARP Lučko d.o.o. modernizi-ran je Laboratorij za automatiku i mjerenja čiji su-stav za vođenje simulira tipičnu operatorsku salu u procesnoj industriji, dok je tvrtka Shimadzu d.o.o. Croatia opremila 66 računala u novouređenoj Ve-likoj multimedijskoj predavaonici na Marulićevu trgu 19 softverom s virtualnim kromatografskim sustavima. Time je studentima omogućeno ško-lovanje na sustavima kakvi se rabe u modernoj industriji.Zavod za organsku kemiju održao je mini-simpozij povodom 95. obljetnice Zavoda, na kojemu su govo-rili učenici nobelovca Vladimira Preloga, koji je bio nastavnik na Zavodu prije odlaska u Zürich na ETH, te dobitnici Prelogove nagrade za mlade organ-ske kemičare. Prilikom otvorenja mini-simpozija, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras i dekan FKIT-a Bruno Zelić otkrili su spomen ploču s likom Vladimira Preloga, djelo akademskog kipara Slave-na Miličevića, te proglasili Veliku predavaonicu na Marulićevu trgu 20 Predavaonicom nobelovca Vla-dimira Preloga. S obzirom da je od ak. god. 2017./18. na dužnost stupio novi dekan FKIT-a, Tomislav Bolanča, u Glasniku je objavljen razgovor s njime i predstavljeni su novi prodekani. Od ostalih novo-sti s Fakulteta prati se javljanje vijesti o Fakultetu u medijima, izvještava o zapošljavanju diplomiranih studenata FKIT-a na temelju ankete, prikazuje se sudjelovanje studenata i asistenata Fakulteta na Fe-stivalu znanosti i predstavljaju dva sveučilišna udž-benika čiji su autori profesori Fakulteta te knjižica iz edicije Istaknuti profesori o negdašnjoj rektorici Sveučilišta, Heleni Jasni Mencer.

Likovna sekcija „špancira“ Zagrebom na izložbama u organizaciji Centra za kulturu i informacije Mak-simir (CKIM): u galeriji Kulturnog centra Travno 3. – 19. svibnja 2017. i u Narodnom sveučilištu Dubra-va 18. – 28. rujna. Članica sekcije Gorana Stojnić or-ganizirala je skupnu izložbu u kavani „Škrabatorij“ na Katarininom trgu 3, od 3. do 18. svibnja. Sekci-ja je sudjelovala na „Izložbi na pola godine 8...“ u CKIM-u od 1. do 19. lipnja, na izložbi „Dijaspori s ljubavlju“ u Hrvatskoj matici iseljenika od 6. srp-nja do 31. kolovoza, te na „14. smotri likovnog stva-ralaštva amatera grada Zagreba“ održanoj 18. – 30. listopada u galeriji Centra za kulturu Novi Zagreb u Remetincu. U knjižnici Augusta Cesarca postav-ljena je samostalna izložba Likovne sekcije, te sa-mostalna izložba Terezije Bitevija, članice sekcije, čiji se radovi sastoje od odbačenih predmeta i dije-lova elektroničkog otpada postavljenih na platno i zatim obojenih, tako da tvore cjelinu.

Znanstveno-stručni kolokviji AMACIZ-a redovito se održavaju, te su od zadnjeg javljanja održana tri vrlo zanimljiva predavanja znanstvenika s Fakul-teta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Preda-vači su bili dr. sc. Jozefina Katić, dobitnica nagrade „Ivan Plotnikov“ FKIT-a najboljem mladom znan-stveniku; doc. dr. sc. Davor Dolar koji je predsta-vio projekt „Izravna oporaba komunalne otpadne vode za navodnjavanje membranskim tehnolo-gijama“ financiran u okviru Programa poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena; te doc. dr. sc. Hrvoje Kušić koji je izložio rezultate uspostavnog istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost glavni cilj kojega je bio razvoj održive tehnologije na bazi na-prednih foto-oksidacijskih procesa uz korištenje nanokompozitnih fotokatalizatora za pročišćava-nje voda koje sadrže farmaceutike.

Svečano otvorenje multimedijske predavaonice na Marulićevu trgu 19: dekan Tomislav Bolanča, direktor tvrtke Shimadzu d.o.o. Gordan Tomac, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj i prorektor Miljenko Šimpraga (foto: Ivana Lujić)

Jelena Macan

Planinarsko-izletnička sekcija u Karlovcu

Nika Raos Stojnić, kocka, tehnika raku


Aktivnosti AMCA-Paris


Ovogodišnja sezona kulturnih događaja u organi-zaciji udruge AMCA, u Parizu započela je Koncer-tom kvarteta flauta 4 SYRINX u Kapeli Franjevač-kog Samostana u Parizu, u veljači 2017. godine. O samom koncertu pročitajte u zasebnom tekstu Da-mira Perinića.Iako je običaj slijediti program zbivanja kronološ-kim redom, ovoga puta ću krenuti sa događajem koji je obilježio rad naše udruge u zadnjih 26 godi-na i dirnuo sve naše članove . To je dodjela nagra-de Žarko Dolinar, suosnivačima, predsjednicima udruge AMCA u Parizu a i danas odanim i nesebič-nim članovima udruge, Maji i Damiru Periniću. O tome se već opširno pisalo, ali željeli bismo ipak reći još jednom hvala što su se njihovi dugogodiš-nji napori, zalaganje i doprinosi vidjeli i priznali.Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Parizu je ugostilo tijekom travnja dva događaja u organiza-ciji naše udruge: Prikazivanje dokumentarnoga filma “Nepokore-na šuma” o pjesniku Radovanu Ivšiću u prisustvu redateljice filma Ane Marije Habjan, te supruge Radovana Ivšića, gospođe Annie Lebrun, Ivšićevog izdavača, Gallimard, najveće francuske izdavačke kuće. Saloni Veleposlanstva su bili premali za sve uzvanike. Sjećanje na tog slavnog pjesnika još uvi-jek je živo i dan-danas ga pamte književni kritičari a i profesori sveučilišta rade na Ivšićevim djelima sa svojim francuskim studentima .

Potom je slijedilo vrlo zanimljivo predavanje pro-fesora Muzičke akademije sa Sveučilišta u Zagrebu Branka Mihanovića o «Glazbenom životu u Zagre-bu», presjek glazbene povijesti grada kroz 19. i 20. stoljeće. Vrlo opsežno predavanje sa mnoštvom de-talja i anegdota, koje je neke od nas prisutnih pod-sjetilo odakle smo došli.U svibnju smo dočekali prof. dr. sc. Darka Žubri-nića koji je održao predavanje o glagoljici ‘Glago-ljaška tradicija na tlu Hrvatske i u Europskoj kul-turi «. Ujedno je predstavljana knjiga “Glagoljica u Salima i saljsko pučanstvo kroz stoljeća” Mauricija Frke-Petešića. Profesor Žubrinić je živi izvor infor-macija, poznavanja glagoljaškog pisma i brojnih dokumenata koji su pronađeni diljem Europe. Izu-zetno interesantna večer, a kako to nije bilo dosta, profesor Žubrinić je održao “malu školu glagoljice”

u Hrvatskoj dopunskoj školi u Parizu. Osim što je glagoljaško pismo dio naše hrvatske povijesti i kul-ture, glagoljica nas veže i za Francusku: “važno je spomenuti da se apsolutno najvažniji glagoljaški dokument nalazi u Reims-u. Radi se o tzv. Reim-skom evanđelistaru (čiji je glagoljički dio pisan godine 1395.) na koji su francuski kraljevi polagali ruku za vrijeme ceremonije krunjenja. Ovaj je do-kument od kapitalne važnosti za Francusku i kao takvom strogo je zabranjeno da ga se premješta. Ipak, kada je 1985. u pariškoj katedrali Notre Dame služena misa za sve slavenske narode, tom je prili-kom iznimno dopušteno da se evanđelistar do-nese u Pariz. Hrvatski svećenik Marin Tadin pred pariškim je kardinalom Lustigerom, otpjevao dio evanđelja na staroslavenskom. Prema svjedočenju p. Vladimira Horvata, od ganuća su kardinalu Lu-stigeru potekle suze.”U lipnju je održano predavanje Patricka Levačića, profesora francuske književnosti na Sveučilištu u Zadru pod naslovom “Francuski putnici u Dalma-ciji, od stvarnosti do mašte”. Tema predavanja po-svećena francusko-hrvatskim odnosima uklapa se u teme kojima je posvećen dugogodišnji rad naše udruge.Već nekoliko godina unazad, pa tako i ove godi-ne, naša udruga aktivno sudjeluje u obilježavanju obljetnice Dana državnosti Republike Hrvatske u lipnju. Tako je bila organizirana svečanost paljenja vječne vatre te polaganje vijenaca na grobu nezna-nom vojniku na Arc-de-Triomphe u čast svim po-ginulim i nestalim hrvatskim braniteljima u Do-movinskom ratu.U listopadu, nakon ljetnih praznika, na Sveučili-štu Pantheon-Assas, je održan kolokvij “Hrvatska diplomacija od 8. stoljeća do danas. Povratak u povijest i pogled u budućnost”. Kolokvij je održan pod pokroviteljstvom dva sveučilišta: Pantheon-Assas, Paris 2 (Sorbonne) i Sveučilišta Paris-Est- Marne-la-Vallee, te CCRICCFa (Predstavničkog vijeća ustanova i zajednice Hrvata Francuske) i udruge AMCA -Paris. Slušateljstvo, među kojima i nekoliko stranih diplomata, imali su priliku upo-znati se kako s poviješću hrvatske državnosti od 8. stoljeća pa do naših dana tako i s poviješću diplo-macije i diplomatima koji su je obilježili.Prigodom održavanja kolokvija, obilježen je i Svjetski dan kravate. U auli Sveučilišta su bile izlo-žene ilustracije povijesti kravate “priča o kravati” koje su na francuski jezik preveli članovi upravnog odbora AMCA-e u suradnji s Akademijom krava-te iz Zagreba, a u pripremi je i predavanje o dobu kada je kravata došla u Francusku.Naše aktivnosti za ovu 2017. godinu nisu još zavr-šile i već pripremamo sljedeću sezonu, no o tome ćemo u sljedećem broju.

Lamia Ruzdic

Prikazivanje dokumentarnog filma “Nepokorena šuma”


pomoć sredstava prikupljenih putem dobrotvorne kampanje, AMAC-UK je od ove godine pokrenuo posebnu Godišnju nagradu “Prof. Nenad Bićanić”. Nagrada je za 2017. godinu dodijeljena Viktoriji Grgić, doktorandici Građevinskog Fakulteta Sveu-čilišta u Zagrebu.

U veljači je održan tradicionalni Godišnji koncert AMAC-UK-a u Londonu u prisutnosti Veleposla-nika Republike Hrvatske gosp. Ivana Grdešića i

Dana 23. veljače 2017. četiri Muze u crnim odorama preplavile su auditorij pregrštom iskričavih i kri-stalnih nota koje su u ambijentu prekrasne franje-vačke crkve u Parizu sve prisutne oduševile, očara-le i ispunile zadovoljstvom.Četiri muze kvarteta flauta 4 SYRINX, od kojih su dvije Hrvatice a dvije Slovenke, govorile su nam svojim posebnim zvučnim jezikom u kojem je svatko nazočan mogao uživati od prve do posljed-nje note.

AMCA-Pariz organizirala koncert kvarteta f lauta 4 SYRINX u Kapeli Franjevačkog Samostana u Parizu

Aktivnosti AMAC-UK u 2017. godini

Damir PerinićKvartet f lauta 4 SYRINX

UK AMAC Godišnji koncert

Bilo da je to svirala Muza Karolina, Muza Marina, Muza Darija ili Muza Špela, svaka je solo ili grupna nota znala naći odjek u našem oduševljenju, lađa crkve je besprijekorno odjeljivala note koje su sve zajedno pretvarale naše slušanje u čisti užitak.Sam izbor kompozitora je magistralno sastavljen. Od preciznog Rameaua, od ozbiljnog Papando-pula, od uigranog Bozza, od razigranog folklornog Lhotke, od romantične i sentimentalne Pejačević i od temperamentnoga Albeniza dobili smo kroz flaute upravo onaj duh koji su oni udahnuli u not-ne linije na papiru.Svaka je njihova kompozicija bila izvedena shodno njihovom originalnom izrazu, svaka je nota odava-la njihove osjećaje i njihovu namjeru, svaka je po-kazivala kolorit kojim su ih oni odjenuli.Čak su i neophodne transkripcije Muze Marine savršeno odigrale i prikazale kroz cijevi flauta par-fem Dorinih salona i Isaakovih vrućih sunčanih dana.Zahvaljujemo Muzama na ovoj divnoj večeri i že-limo im mnogo drugih ovako savršenih izvedbi. Želimo da i drugi slušatelji osjete svu čar koju im četvoro Muza može pružiti.

Članovi AMAC-UK imali su vrlo aktivnu akadem-sku godinu koja je, nažalost, počela tužno, nakon što je neočekivano preminuo naš dugogodišnji predsjednik, prof. Nenad Bićanić.O životu i djelu Nenada Bićanića pisali smo u Gla-sniku više puta, pa je tako u lipnju 2012. (Glasnik br. 15) njemu posvećen tekst u rubrici „Uspješni alumni“, a njegov životni put ukratko je opisan po-vodom njegove smrti u rubrici „In Memoriam“ u prosincu 2016. (Glasnik br. 23).Jedan od mnogih istaknutih doprinosa prof. Bića-nića odnosima Ujedinjenog Kraljevstva i Republi-ke Hrvatske bila je inicijativa za izgradnju istarskog kažuna u poznatom britanskom nacionalnom par-ku Peak District, kojom se obilježio ulazak Repu-blike Hrvatske u Europsku Uniju. Nenad je ovaj projekt vodio od početne ideje, projekta, sakuplja-nja sredstava i dozvola, do konačnog dovođenja majstora iz domovine koji su kažun i izgradili. Kao znak zahvale za izniman doprinos ovom projektu, na kažunu će biti postavljena spomen ploča s nje-govim imenom.Kako bi se sjećanje na prof. Bićanića, kao iznimno cijenjenog i aktivnog osnivača i dugogodišnjeg predsjednika AMAC-UK-a održalo i osnažilo, uz


njegove supruge Helene, što je bila izvrsna prilika za upoznavanje i druženje članova i njihovih prija-telja. Godišnji koncert je i ove godine bio iznimno dobro posjećen, a glazbena izvedba oduševila je sve prisutne i doprinijela značajna sredstva za godiš-nje nagrade AMAC-UK-a. U svibnju, na Godišnjoj skupštini u St Anne’s College u Oxfordu dodijeljene su godišnje Nagrade AMAC-UK. Odlučeno je da se ove godine dodijele tri nagrade: dvije od redovitih sredstava Udruge, prikupljene od članarina i Godišnjeg koncerta te jedne od sredstava prikupljenih u ime prof. Nena-da Bićanića. Ovogodišnji dobitnici nagrada AMAC –UK-a su: Viktorija Grgić, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, s projektom: “Mechanical characteristics of the bitumen stabilized ballast”; Matej Varga, Geodetski Fakultet Sveučilišta u Za-grebu, s projektom: “Development of the new li-tospheric earth model based on the most recent geophysical and geodetic data”; Sandra Šustić, Hr-vatski restauratorski zavod, s projektom: “The in-vestigation of the provenance and typology of the wooden sculpture named Zvir from Hvar Heritage Museum”.Slijedom odluke Velike Britanije o izlasku iz EU, AMAC-UK je izrazio zabrinutost svojih članova za budućnost znanstvene suradnje između dviju ze-malja ukoliko se uvjeti za pristup i rad hrvatskih akademika u UK otežaju. U 25 godina svog posto-janja, AMAC-UK je bio svjedokom mnogobrojnih znanstvenih projekata koji uključuju stručnjake iz obiju zemalja te dodijelio 41 znanstvenu nagradu. Ovo je samo mali dio akademske razmjene koja, iz-među ostaloga, uključuje i Erasmus te mnogobroj-ne visokoobrazovane Hrvate koji doprinose uspje-

hu ekonomije i društva u UK. AMAC-UK je stoga uputio službeni prosvjed prof. dr. sc. Blaženki Di-vjak, Ministrici znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, sa zamolbom da se zauzme na primje-renom političkom forumu s ciljem da znanstveno istraživanje, dodiplomsko i postdiplomsko školo-vanje, a posebice uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija između UK i Hrvatske, ostane ne-ovisno od političkog razvoja odnosa između UK i EU. Slično pismo poslano je i članu britanskog parlamenta. U svibnju sam izabrana za predsjednicu AMAC-UK-a. Nije lako ići Nenadovim stopama. Nakon što sam završila Klasičnu Gimnaziju u Splitu te Medi-cinski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1975. godine, specijalizirala sam Kliničku citologiju u Zagrebu 1980. god. u Bolnici sestara milosrdnica. 1981. go-dine odlazim u London gdje nastavljam studij ce-lularne patologije te 1988. god. postajem Fellow of the Royal College of Pathologists. Od 1986. ra-dim kao Consultant/Senior Lecturer u University College London. Dugo godina bila sam urednik prestižnog europskog časopisa ‘Cytopathology’ te sam autor više od 120 publikacija te 6 stručnih knjiga iz citopatologije. 2014. odlazim u mirovinu te povremeno sudjelujem u stručnim konzultaci-jama. Dugogodišnji sam član AMAC-UK-a i poma-žem u svim aspektima rada ovoga društva.U zaključku, AMAC-UK je aktivan u pomaganju znanstvenika iz Hrvatske, aktivno okuplja član-stvo koje želi nastaviti ovu tradiciju te pomno prati društvene razvoje koji bi mogli utjecati na znan-stvenu suradnju Republike Hrvatske i Ujedinje-nog Kraljevstva.

Gabrijela Kocijan

Iz AMCA Toronto

16-ta godišnja AMCA Toronto Gala večer

Dana 27. listopada 2017. godine organizirana je 16. Gala večera AMCA-e Toronto u dvorani Renaissan-ce by the Creek, na adresi Southcreek Road 3045 u Mississaugi. Kao i svake godine, okupili smo se u društvu članova, prijatelja i gostiju te proveli vrlo ugodnu večer. Sponzori večere bili su Anton Kikaš, Ljuba Đurđević, Janko Herak, Miroslav Lovrić, Ivo Robić, Edy Mudronja, Željko Odorčić, Mladen Sei-dl, Lada & Nikola Demarin te Andrea Bezjak.Bila nam je posebna čast pozdraviti uvažene goste koji su nam se pridružili na ovoj proslavi, velepo-slanicu Republike Hrvatske u Kanadi, gospođu Maricu Matković, generalnu konzulicu, gospođu Andreu Javor sa suprugom Davorinom, novu kon-zulicu Nataliju Bukovec-Osmičević sa suprugom Goranom Osmičevićem, koji su nedavno stigli u Kanadu, te fra Jozu Grubišića.

Predsjednik udruge Krešimir Mustapić obratio se na početku večeri okupljenima prigodnim go-vorom, u kojem je spomenuo prošlogodišnji rad,

Počasni gost večeri Jadran Lazić



posebno uspješan projekt samostalnoga kolegija hrvatskoga jezika, koji su tijekom ljeta na Sveučili-štu u Splitu slušali studenti Sveučilišta u Torontu, te planove za budućnost udruge.Počasni gost ove je godine bio poznati hrvatski fo-tograf Jadran Lazić, koji je okupljene oduševio vrlo duhovitom i zanimljivom pričom o početku svoje karijere 1974. godine i njenom razvoju te projek-cijom odabranih fotografija. Jadran Lazić jedan je od najpoznatijih fotografa slavnih ljudi, tzv. paparazzo, čije su fotografije objavljene u pozna-tim svjetskim novinama i časopisima kao što su Time, Newsweek, Paris Match, Hello, Gala, Stern, People te In Style. Dobitnik je nagrade časopisa Newsweek 1982. godine za reportažu o Leonidu Brežnjevu. Pozirale su mu mnoge filmske ikone, od Marlona Branda, Faye Dunaway, Roberta De Nira, Richarda Gerea, Seana Penna do Jodie Foster i Johnnyja Deppa. Svakog od njih “ulovio je” u tre-nutku u kojem su pokazali svoju dušu i pretvorio je svaku fotografiju u malo umjetničko djelo. Večer je nastavljena kulturnim programom. Ove smo godine odabrali latinskoameričke plesove u izvedbi jednog od najboljih kanadskih plesačkih parova, Kristine Kulikove i Antona Azanova, koji su oduševili svojom izvedbom rumbe, cha cha cha i argentinskog tanga.

I ove smo godine tradicionalno dodijelili stipendi-je zaslužnim studentima. AMCA dodjelom stipen-dija potiče izvrsnost među mladim generacijama i tako pruža ruku budućim stručnjacima na raznim znanstvenim poljima. Ovogodišnji dobitnici bili su Klara Stanić, studentica četvrte godine politič-kih znanosti na Sveučilištu u Torontu, Nina Javor, studentica treće godine na Sveučilištu u Torontu, na studiju poslovne administracije i matematičkih znanosti, te Christopher Holmes, student zadnje godine lingvistike i južnoslavenskih jezika na Sve-učilištu u Torontu. Također ne želimo zaboraviti one koji su na razne načine pridonijeli životu i radu u hrvatskoj zajed-nici na ovim prostorima. Ove godine dodijelili smo četiri nagrade.

Biserka Butković dobila je nagradu za nesebičan doprinos i rad u hrvatskoj zajednici, kao priznanje za dugogodišnji rad u mnogim udrugama i nasto-janjima naše zajednice, posebno kao članica znan-stvene udruge Croatian Academy of America Inc. i dugogodišnja predsjednica dobrotvorne udruge “Katarina Zrinski”, koja je bila posebno aktivna ti-jekom Domovinskog rata. Ove je godine AMCA odlučila dodijeliti nagradu za doprinos na polju hrvatske kulture mješovitom zboru CroArte Chorale, koji je utemeljen ranih 1990-ih godina pod vodstvom Betty Kovacs. Zbor je i danas vrlo aktivan, a vodi ga dirigentica Marta Vodinelić. Zbor uspješno promiče hrvatsku glaz-bu, kako u hrvatskoj zajednici tako i u kanadsko-me miljeu, posebno na zajedničkim koncertima sa zborovima drugih nacija.

Kao i svake godine, nastojimo zahvaliti i onim čla-novima koji su na poseban način pomogli u radu naše udruge. Ove godine priznanje su dobili Vida Grošl i Željko Odorčić. Oboje se bili dugogodišnji članovi Upravnog odbora i aktivno su sudjelovali u svakom projektu. Vida je posebnu ulogu odigrala u osnivanju i vođenju planinarskog društva, u orga-nizaciji zajedničkih izleta i redovitom sudjelova-nju u Klubu knjige, a Željko se istaknuo i kao jedan od velikodušnih sponzora udruge. Pored kluba stolnog tenisa, koji je Željko organizirao i financi-rao, važan doprinos dao je i za lektorat hrvatskog jezika na Sveučilištu u Torontu te time omogućio nastavak rada.Večera je nastavljena u ugodnom druženju, čemu je pridonio i tamburaški sastav Skitnice vrhun-skom izvedbom tamburaškog repertoara. Ovom večerom obilježili smo kraj još jedne uspješne go-dine s mnogim željama i planovima za sljedeću. Vidimo se na našim predavanjima, druženjima i, naravno, na sljedećoj Gala večeri.

Aranka Lengyel

Dobitnici nagrada

Kristina Kulikova i Anton Azanov


Maksim Mrvica i Krešimir Mustapić


MAKSIM MRVICA Izvanredni gost AMCA Toronto Lecture Series

U okviru AMCA Toronto Lecture Series, u četvrtak, 23. studenog 2017., u ugodnoj i prisnoj atmosferi Baka Galery Caféa okupljeni članovi i gosti imali su izvanrednu priliku upoznati Maksima Mrvicu, svjetski priznatog Šibenčanina i jednog od najve-ćih klasičnih crossover pijanista na svijetu.Na početku večeri predsjednik AMCA-e Toronto, Krešimir Mustapić, u uvodnoj riječi pozdravio je nazočne i zahvalio im na dolasku, pogotovo Mak-simu i njegovim suradnicima, koji su se odazvali pozivu na druženje s članovima AMCA-e Toronto nakon cijelog dana napornih proba i završnih pri-prema za Maksimov premijerni koncert u Sjever-noj Americi sljedeći dan, u Living Arte Centreu. Na AMCA-inu predavanju bila je i generalna kon-zulica RH u Kanadi Andrea Javor sa suprugom.Maksim Mrvica (poznat i samo kao Maksim) je-dan je od prvih pijanista koji su ozbiljno prihvatili klasični crossover kao dio svoga glazbenog izriča-ja. Njegov avangardni i originalni pristup klasici, energetski naboj izvedbe, gotički šarm, privlačan i pomalo tajanstven imidž, neodoljiv osmijeh te njegova autentična i jaka komunikacija osvajaju publiku diljem svijeta. Pogotovo u istočnoj Aziji uživa status uobičajen za rock zvijezde, a njego-vi obožavatelji i obožavateljice budno prate sva-ki Maksimov nastup i izvedbe novih djela, čemu svjedoči i to što je skupina Maksimovih obožavate-lja iz Azije stupila u kontakt s predsjednikom AM-CA-e Toronto i zamolila da im dopusti dolazak na ovo predavanje. Unatoč rokerskom imidžu i kom-pleksnim aranžmanima, Maksim je izvanredno

talentiran pijanist i njegova elaborirana, delikatna i intrigantna izvedba na klaviru dolazi do punog izražaja u svim djelima.U nastavku večeri slijedila je projekcija dokumen-tarnog filma “Hrvatska rapsodija: Maksim Mrvi-ca” splitske redateljice Brune Bajić. Film prikazu-je Maksimove početke bavljenja glazbom, godine rata i vježbanja u šibenskim podrumima tijekom Domovinskog rata, rad i upornost te svakodnevno višesatno vježbanje do svjetskog uspjeha. Film je sniman u Splitu, Šibeniku i na koncertu Maksima Mrvice koji je bio u Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” u Zagrebu. U filmu se pojavljuju osobe važne za Maksimov umjetnički put i stvaralaštvo. Film izvanredno prikazuje Maksimovu osobnost i karizmu, način na koji vlada scenom, ali i to što je unatoč svjetskom uspjehu ostao skroman i sta-bilan čovjek. Naslov filma inspiriran je skladbom „Hrvatska rapsodija“, koju je posebno za Maksima napisao Tonči Huljić i koja je, prema Maksimovim riječima, njegova uvjerljivo napopularnija izvedba. Nakon projekcije filma uslijedio je kratki inter-vju, u kojem je gospodin Mustapić postavio ne-koliko pitanja Maksimu o njegovu radu, uspje-sima i planovima. Na kraju, pitanjem o šansama hrvatske reprezentacije na sljedećem Svjetskom nogometnom prvenstvu, počeo je neformalni dio večeri i druženje uz tradicionalnu zakusku i čašu vina. Svatko je želio fotografiju više s Maksimom i njegovim suradnicima, pa su kamere neumorno radile....

Nina Valentić


In memoriam

Vladimir Stipetić (Zagreb, 27. siječnja 1928. - Zagreb, 23. srpnja 2017.)Vladimir Stipetić, akademik i istaknuti hrvatski ekonomist, obna-šao je dužnost rektora Sveučilišta u Zagrebu od 1986. do 1989. godine. Diplomirao je 1951., a 1956. godine je doktorirao na Ekonomskom fa-kultetu Sveučilišta u Zagrebu. Postdoktorski studij završio je 1958. u Oxfordu. Radio je na Radio Zagrebu (1952.–1953.), u Ekonomskom in-stitutu u Zagrebu (1953.–1955.), u Saveznom zavodu za privredno pla-niranje u Beogradu (1955.–1960.), na Ekonomskom fakultetu u Zagre-bu (1960.–1993.) i na Hotelijerskom fakultetu u Opatiji (1988.–1995.). Od 1967. do 1968. bio je gostujući profesor na Sveučilištima u SAD-u (Ames, Yale, Stanford), a predavao je i na mnogim europskima sveuči-lištima i institucijama. Bio je član Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske

te zastupnik u Saboru i Skupštini Jugoslavije. Bio je predsjednik Jugoslavenske nacionalne komisije za FAO od 1973. do 1982. te od 1978. do 1981. potpredsjednik Svjetskog prehrambenog savjeta UN-a i njegov stalni član od 1976. do 1985. Član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti s najdužim stažem bio je 56 godina. Za dopisnoga člana izabran je 1961., a za redovitoga člana 1973. Od 1978. do smrti bio je voditelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Zbirke Baltazara Bogišića u Cavtatu. Kao glavni i odgovorni ured-nik Anala Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku od 1978. do 2006. uredio je 26 knjiga. Akade-mik Vladimir Stipetić bavio se istraživačkim radom na području ekonomske teorije i ekonomske politike, prvenstveno ekonomske poljoprivrede. Objavio je brojne knjige, od kojih je desetak prevedeno na strane jezike (uključujući japanski i kineski). Najznačajnije djelo mu je „Dva stoljeća razvoja hrvatskoga gospo-darstva“ (1820.-2005.) koje je Hrvatska akademija objavila 2012., a objavio je i knjige „Kretanje i povijest hrvatske ekonomske misli“, 1298-1847. (2001.) te „Povijesna demografija Hrvatske“ (2004., suautor aka-demik Nenad Vekarić). Zadnje djelo, „Sport u vremenu globalizacije (sport i kapital“) akademik Stipetić je objavio 2016. u suautorstvu s dr. sc. Damirom Škarom.

Milan Moguš (Senj, 25. travnja 1927.-Zagreb, 19. studenoga 2017.)Milan Moguš, akademik, istaknuti hrvatski filolog i predsjednik Hr-vatske akademije znanosti i umjetnosti od 2004. do 2010. diplomirao je 1953. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Iste je godine izabran za asistenta u Akademijinom Institutu za jezik. Godine 1956. prelazi kao asistent na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te 1962. godine na Sveučilištu u Zagrebu postaje doktorom filoloških znanosti. Od 1961. do 1963. bio je lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Varšavi. Godine 1964. izabran je za docenta, 1969. za izvanrednoga profesora, a 1975. za redovitoga sveučilišnoga profesora. Od 1965. do umirovljenja 1992. godine bio je šef Katedre za dijalekto-

logiju i povijest hrvatskoga jezika. Akademik Milan Moguš bio je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti punih 40 godina: 1977. iza-bran je za izvanrednog, a 1986. za redovitog člana. Od 2001. do smrti akademik Moguš bio je voditelj Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU te predsjednik Odbora za leksikografiju, član Odbora za dijalektologiju i Odbora za onomastiku. Akademik Moguš objavio je 274 publikacije, među kojima 21 knjigu te 208 članaka i rasprava. U doba Hrvatskog proljeća 1971., zajedno s akademikom Stjepanom Babićem i pokojnim akade-mikom Božidarom Finkom, izradio je Hrvatski pravopis koji je zbog političkih razloga nakon tiska bio uni-šten te je 1972. ponovno tiskan u Londonu, zbog čega je u povijest ušao pod nazivom Londonac. Za povijest hrvatskog jezika nezaobilazno djelo akademika Moguša je „Fonološki razvoj hrvatskoga jezika“ (1971.) i njegovo dopunjeno i prošireno izdanje „Povijesna fonologija hrvatskoga jezika“ (2010.). Bio je suautor ve-like gramatike „Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnoga jezika“ (1991.), a svoje rezultate bavljenja pisanom poviješću hrvatskog jezika zaokružio je 1993. u knjizi Povijest hrvatskoga književnoga jezika, objavljenoj u tri hrvatska, jednom engleskom i jednom njemačkom izdanju. Velik doprinos aka-demik Moguš dao je hrvatskoj dijalektologiji, posebno istraživanju čakavskog narječja, čime je pridonio sagledavanju čakavskog sustava kao cjeline i kao autohtonoga narječja. Godine 1995. dodijeljen mu je po-časni doktorat Sveučilišta u Rijeci, a 1997. počasni doktorat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Od brojnih nagrada i priznanja koja je dobio valja istaknuti Državnu nagradu za znanost za životno djelo 1998., 1996. je odlikovan za znanstveni rad Ordenom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, a 2017. i Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom, za osobite zasluge i dugogodišnje sveukupno znanstveno, kulturno i javno djelovanje u Hrvatskoj i u svijetu.

in memoriam

Vladimir Stipetić

Milan Moguš


uspješni alumni

Dr. sc. Bojan Vršnak dobitnik prestižnoga međunarodnoga priznanja za izniman znanstveni doprinos u području svemirske meteorologije

Dr. sc. Bojan Vršnak s Geodetskoga fakulteta Sveu-čilišta u Zagrebu dobitnik je prestižnoga međuna-rodnoga priznanja za izniman znanstveni dopri-nos u području svemirske meteorologije Kristian Birkeland Medal for Space Weather and Space Cli-mate. Riječ je o nagradi koju od 2013. godine do-djeljuju Europska svemirska agencija (European Space Agency), Belgian Solar-Terrestrial Centre of Excellence i Space Weather Working Team, u su-radnji sa znanstvenim časopisom Journal of Space Weather and Space Climate. Nagrada se dodjeljuje u spomen na norveškoga znanstvenika Kristia-na Olafa Bernharda Birkelanda, kojega se najviše pamti po teorijama atmosferskih električnih stru-ja koje su omogućile fizikalno objašnjenje polarne svjetlosti te po predviđanjima postojanja Sunčeva vjetra. Kristian Birkeland izumio je tzv. elektroma-gnetski top i tzv. Birkeland-Eyde proces za izlučivanje dušika iz zraka. Nominiran je za Nobelovu nagra-du sedam puta.Dr. sc. Bojanu Vršnaku nagrada Kristian Birkeland Medal for Space Weather and Space Climate dodije-ljena je na 14. europskom tjednu svemirske mete-orologije (14th European Space Weather Week), koji se od 27. studenoga do 1. prosinca 2017. održavao

Bojan Vršnak i Tome Antičić na dodjeli nagrade

u Ostendu u Belgiji. Svečanosti dodjele nagrade, koja je održana 27. studenoga 2017., nazočio je dr-žavni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske dr. sc. Tome Antičić i druga tajnica Veleposlanstva Republike Hrvatske u Kra-ljevini Belgiji Lada Muraj.Nagrada Kristian Birkeland Medal for Space Weather and Space Climate dodjeljuje se od 2013. godine. Dosadašnja četiri dobitnika ove nagrade dva su znanstvenika iz NASA-e, jedan sa Sveučilišta Ma-ssachusetts Lowell (Center for Atmospheric Re-search) i jedan iz Physikalisch-Meteorologisches Observatorium Davos Weltstrahlungszentruma. Ovogodišnja dodjela nagrade u znaku je obilježa-vanja 100. obljetnice smrti Kristiana Birkelanda. Dr. sc. Bojan Vršnak zaposlen je od 1981. u Opser-vatoriju Hvar Geodetskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a 2000. izabran je u trajno zvanje znan-stvenoga savjetnika. Većina istraživanja dr. sc. Bojana Vršnaka odnosi se na eruptivne procese u Sunčevoj atmosferi, s naglaskom na uzrocima pojave koroninih izbačaja (coronal mass ejections; CMEs) i njihove dinamike, te na utjecaje na helios-feru i bliski svemirski okoliš. Za područje svemirske prognostike osobito je va-


Zašto baš fizika / astrofizika / svemirska meteorologija?Za astronomiju sam se počeo zanimati u 6. razredu osnovne škole, nakon što nas je nastavnica zemljopisa odvela na zagrebačku Zvjezdarnicu. Kada sam teleskopom vidio površinu Mjeseca, rekao sam si: Želim biti astronom! Počeo sam redovito dolaziti na Zvjezdarnicu i baviti se intenzivno amaterskom astronomi-jom. U to vrijeme opažali smo Sunce, promjenljive zvijezde, planete, odlazili na “meteorske ekspedicije”, pomrčine Sunca, pohodili ljetne astronomske škole. Zbog astronomije/astrofizike upisao sam se 1975. na studij fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Netom prije toga osnovan je Opservatorij Hvar Geodetskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s tadašnjom Čehoslovačkom akademijom znanosti – oni su nam dali instrumente (solarni i stelarni tele-skop, koji su i danas u uporabi), a mi smo osigurali infrastrukturu. Kako u to vrijeme nije bilo dovoljno astronoma u Hrvatskoj, otvorila se mogućnost da nekoliko nas koji smo se bavili amaterskom astronomi-jom i studirali fiziku počnemo sudjelovati u opažanjima na Hvaru, kako bi se što bolje iskoristilo opažač-ko vrijeme na teleskopima. U nekoliko sam navrata noću provodio opažanja na stelarnom teleskopu te onda odmah nastavio s opažanjima na solarnom. U tim počecima puno su nam pomogli češki astronomi koje smo sretali na Hvaru, ali smo uskoro počeli odlaziti i na njihov veliki opservatorij u Ondrejovu, če-trdesetak kilometara jugoistično od Praga. Ondje sam i zgotovio svoj diplomski i magistarski rad, koje sam obranio na PMF-u. Nekako sam od početaka bio usmjeren na istraživanja u području fizike Sunca, s naglaskom na eruptivnu aktivnost. S vremenom se područje moga istraživanja prirodno proširilo na dinamiku erupcija u međuplanetarnom prostoru, njihov utjecaj na Zemlju i bliski svemirski okoliš (tzv. space weather).

Kad nisam fizičar, onda…Tijekom osnovne i srednje škole te tijekom prvih godina studija bavio sam se natjecateljski skijanjem u klubu Medveščak. Puno sam vremena provodio na treninzima na Sljemenu. Zanimljivo, nisam bio jedini – bio je tu još jedan fizičar – dr. sc. Danijel Ferenc, s kojim sam proveo doista puno dana na sljemenskom snijegu. Također, bavio sam se neko vrijeme i speleologijom, a dosta vremena proveo sam i svirajući u ne-koliko bendova – uglavnom gitaru i usnu harmoniku, ali pomalo i violinu i klarinet. Još i sad, kada mi se ukaže prilika, volim odsvirati koji blues na usnoj harmonici. Tako sam i nakon dodjele nagrade u Oosten-deu ovo priznanje proslavio s ostalim sudionicima konferencije na glazbenoj večeri. Naravno, nadjenuli smo si prikladno ime – Space Weather Band.

žan uvid u fizikalne zakonitosti međuplanetarno-ga gibanja CMEa i predviđanje naleta na Zemlju te posljedica na magnetosferu Zemlje. U suradnji sa svojim timom, dr. sc. Bojan Vršnak razvio je anali-tički magnetohidrodinamički model helisfersko-ga gibanja CMEa (tzv. Drag Base Model; DBM), koji je našao široku primjenu u području svemirske meteorologije. DBM je znatno brži od numeričkih magnetohidrodinamičkih modela, uz istovjetnu,

čak i bolju točnost, te je vrlo pogodan za izdavanje pravodobnih (real-time) upozorenja o mogućno-stima pojave geomagnetskih i ionosferskih oluja koje predstavljaju značajnu ugrozu za razne viso-kotehnološke sustave na Zemlji i u svemiru (npr. elektroenergetske mreže, komunikacijski i navi-gacijski sustavi, avijacija, GPS, umjetni sateliti svih namjena, ljudske posade u svemiru, itd.).

Bojan Vršnak Izvor: www.geof.unizg.hr

Tamara Dagen


■ Svečano obilježen Dan Sveučilišta u Zagrebu


Sveučilište u Zagrebu obilježava svoj Dies Acade-micus 3. studenoga. Tako je i na početku ove 349. akademske godine obilježavanje Dana Sveučilišta u Zagrebu započelo polaganjem vijenaca i odava-njem počasti preminulim profesorima i studenti-ma na groblju Mirogoj. Po povratku sveučilišnog izaslanstva, uz nazočnost brojnih uvaženih članova akademske zajednice i gostiju, održana je svečana sjednica Senata ko-jom je predsjedao rektor prof. dr. sc. Damir Boras. Program svečane sjednice započeo je pozdravnim govorom prof. dr. sc. Damira Borasa, rektora Sveu-čilišta u Zagrebu, nakon čega su uslijedili pozdrav-ni govori prof. dr. sc. Vlade Guberca, predsjednika Rektorskoga zbora Republike Hrvatske te zamje-nice gradonačelnika Grada Zagreba, gospođe Jele-ne Pavičić-Vukičević. Ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Bla-ženka Divjak, u svom govoru istaknula je da je Sveučilište u Zagrebu stožerna institucija koja je kroz 348 godina bila generator društveno-gospo-darskog i duhovnog razvoja u Republici Hrvatskoj. Obzirom da je uloga Sveučilišta i danas nezaobila-zna, očekuje da Sveučilište preuzme odgovornost za pokretanje i održavanje pozitivnih procesa u Republici Hrvatskoj. Kako bi Sveučilište imalo po-kretačkog potencijala za gospodarstvo i društvo, rekla je, prije svega i samo mora njegovati kultu-ru kvalitete i izvrsnosti. Tek kada postoji kritična masa onih kojima je na umu i na djelu izvrsnost, mogući su iskoraci na razini sveučilišta, koje onda postaje generator razvoja na nacionalnoj razini.

Naglasila je da će na tome putu Sveučilište u Za-grebu imati potporu Ministarstva znanosti i ob-razovanja i nje osobno kao ministrice te je ujedno okupljenima čestitala Dan Sveučilišta u Zagrebu. Nakon ministrice znanosti i obrazovanja, prisut-nima se obratila mr. sc. Renata Margaretić Urlić, izaslanica Predsjednice Republike Hrvatske, aka-demik Željko Reiner, izaslanik predsjednika Hr-vatskoga sabora i Andrej Plenkovića, predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković, nakon uvodnog pozdrava, istaknuo je da sustav znanosti i obrazovanja zahtijeva kon-tinuirano unaprjeđivanje kako bi nastavio na odgovarajući način ispunjavati svoju društvenu ulogu. Zadaća sveučilišta je sveobuhvatno razvi-jati različita područja znanosti i umjetnosti, poti-čući specijalizacije, ali i izgrađujući u obrazovnom procesu cjelovite osobe. Naglasio je da s gotovo 70 000 studenata na svoje 33 sastavnice, Sveučilište u Zagrebu nastavlja imati nemjerljiv utjecaj na obli-kovanje hrvatske države i našeg poretka i društva. Svjesni važnosti poticanja razvoja vrhunskih sve-učilišta, cilj Vlade Republike Hrvatske je podizati mlade ljude koji će stvoriti intelektualni kapital i imati jasna vrijednosna i identitetska uporišta, uz široko opće znanje i otvorenost prema svijetu. Modernizacija sustava znanosti i obrazovanja je strateški cilj oko čijih je osnovnih načela potreban široki nacionalni i akademski konsenzus. Na kraju govora, premijer Andrej Plenković je u ime Vlade Republike Hrvatske svim profesorima i zaposle-

Svečana sjednica Senata


■ Sveučilište u Zagrebu sudjelovalo na Danu otvorenih vrata za iseljenike i hrvatske manjinske zajednice kod Predsjednice RH

nicima, bivšim i sadašnjim studentima te Upravi Sveučilišta čestitao Dan Sveučilišta u Zagrebu.Uslijedio je govor rektora Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Damira Borasa koji je podsjetio na či-njenicu da je Sveučilište u Zagrebu, sa više od 8000 zaposlenih, jedan od najvećih poslodavaca u Hr-vatskoj, a po broju studenata spada među 15 najve-ćih sveučilišta u Europi. Istaknuo je da, prema bazi Web of Science, čak 57% svih objavljenih radova hrvatskih znanstvenika u znanstvenim časopisi-ma u 2016. godini dolazi sa Sveučilišta u Zagrebu te ono čini barem 50% hrvatske znanosti. Unatoč poteškoćama s financiranjem znanosti iz javnih izvora, broj radova znanstvenika sa Sveučilišta koji su referencirani u bazi Web of Science, od 2013.-2016. je u kontinuiranom porastu, jednako kao što je u kontinuiranom porastu i citiranost radova znanstvenika sa Sveučilišta, koja je danas najbo-lja u odnosu na zadnjih pet godina. Naglasio je da se danas najviše radova na Sveučilištu u Zagrebu objavljuje u STEM području. Činjenice da je u 2016. godini 66% novih doktora znanosti na Sveučilištu bilo s fakulteta srodnih STEM-u, kao i činjenica da je STEM područje u prošloj godini upisalo 46% od ukupnog broja upisanih studenata na preddi-plomske i integrirane studije Sveučilišta, dokazuje da smo na tragu svjetskih pokazatelja i stremljenja da kroz obrazovanje budućih stručnjaka snažno doprinosimo bržem tehnološkom i gospodarskom razvoju naše zemlje. Pohvalio je uspjehe Sveučili-šta u Zagrebu, čije su sastavnice na sajmu inovacija ARCA ove godine osvojile tri zlatne medalje, pet srebrnih te tri brončane medalje, kao i iznimne uspjehe na međunarodnim sajmovima inovacije, u Poljskoj, Ženevi i Bruxellesu. Od drugih događa-nja na Sveučilištu u proteklih godinu dana koja su se odnosila na studente, pohvalio je tradicionalno uspješnu Smotru Sveučilišta, nove mrežne strani-ce Sveučilišta, aplikaciju za evidenciju međuna-rodne suradnje Sveučilišta, web servis Rektorskog zbora pod nazivom „Forum stipendija“ te dodjelu čak 183 Rektorove nagrade za ukupno 728 stude-nata. Zaključio je da je Sveučilište napredovalo te uspješno ostvarivalo svoje poslanje u okviru sveu-čilišne autonomije kao prva znanstvena, obrazov-na i kulturna ustanova u našoj domovini, kojoj su takve ustanove potrebne kao nosioci napretka i nacionalnog identiteta, ne samo na domaćoj nego i na regionalnoj i Europskoj razini, ali i ustano-va koja ima obvezu da ih podupire i pomaže im u njihovu djelovanju i razvoju. U ime Sveučilišta u Zagrebu prigodno je zahvalio svim sastavnicama, njihovim vodstvima kao i svim zaposlenicima Sve-učilišta, nastavnicima, znanstvenicima, stručnom i administrativnom osoblju i svim studentima, na radu, trudu i zalaganju za dobrobit Sveučilišta. Nakon govora, rektor je pristupio dodjeli počasnog zvanja i prestižne titule professor emeritus koje je ove godine primilo 15 naših umirovljenih profe-sora: Branko Kaitner, Ivica Picek, Đurđica Parac

Osterman, Đurđa Vasić- Rački, Nada Čikeš, An-drija Hebrang, Zdenka Kalođera, Jadranka Keros, Dragutin Petošić, Branko Tripalo, Ivan Cifrić, Pa-vao Pavličić, Živa Benčić-Primc, Nikša Gligo, Sta-nislav Tuksar. Rektor je kao i svake godine dodijelio nagrade „Fran Bošnjaković“ i „Andrija Mohorovi-čić“. Nagrada „Fran Bošnjaković“ za 2017. godinu je dodijeljena akademiku Mladenu Obadu Šćitaroci-ju sa Arhitektonskoga fakulteta te dr. sc. Mislavu Grgiću sa Fakulteta elektrotehnike i računarstva za zapažene rezultate u znanstvenom, nastavnom i stručnom radu te za promicanje znanstvene dis-cipline i struke. Nagrada „Andrija Mohorovičić“ za 2017. godinu je dodijeljena akademiku Andreju Dujelli sa Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta te dr. sc. Ivanu Sondiju sa Rudarsko-geološko-naf-tnoga fakulteta za ostvarene znanstvene rezultate, za promicanje znanstvene discipline i struke te za prijenos znanja i odgoj mladih stručnjaka u po-dručju prirodnih znanosti. Rektor Boras dodijelio je i posebna priznanja studentima i profesorima Sveučilišta u Zagrebu. Studenti koji su ove godine primili posebna pri-znanja rektora Sveučilišta u Zagrebu su: Patrik Ri-steski (Prirodoslovno-matematički fakultet), Mira Medović (Agronomski fakultet), Dina Levačić (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet), Dominik Družeta (Kineziološki fakultet), Sandro Gašpar (Medicinski fakultet). Profesori koji su ove godi-ne primili posebna priznanja rektora Sveučilišta u Zagrebu su: Hrvoje Sikirić (Pravni fakultet), Nikola Đaković (Medicinski fakultet), Nenad Milijaš, Da-mir Knjaz (Kineziološki fakultet). Program obilježavanja Dana Sveučilišta nastavljen je i poslije podne, kada su na svečanosti u auli Rek-torata dodijeljene spomen-medalje profesorima Sveučilišta u Zagrebu umirovljenima u akadem-skoj godini 2016./2017.

Rektor i Predsjednica s uzvanicima



21. srpnja 2017.- Sveučilište u Zagrebu sudjelovalo je na Danu otvorenih vrata za iseljenike i hrvatske manjinske zajednice koji je održan u Uredu pred-sjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Ki-tarović. Predsjednica Grabar-Kitarović je istaknula važnost povezivanja domovinske i iseljene Hrvat-ske te naglasila uspostavljanje veza s potomcima Hrvata koji su se iselili prije više desetljeća, osobito s mladima i ljudima srednje dobi. Napomenula je kako je njima potrebno omogućiti posjete Hrvat-skoj kroz programe školovanja, studija i učenja hr-vatskoga jezika, ali i poslovne programe. Nužnim drži i poticanje osnivanja i rada društava i zaklada za učenje hrvatskoga jezika i kulture u zemljama gdje su Hrvati manjinske zajednice. Rektor Sveuči-lišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras i voditelji-ca Sveučilišne škole hrvatskog jezika i kulture prof. dr. sc. Zrinka Jelaska tijekom svečanoga programa dodijelili su diplome polaznicima Sveučilišne ško-le hrvatskog jezika i kulture, dok je svakom po-lazniku osobno čestitala i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

■ Dekan Stomatološkoga fakulteta izabran za predsjednika Svjetskoga kongresa forenzične stomatologije

■ Studentica ERF-a Dina Levačić prva Hrvatica koja je preplivala La Manche

■ Student Sveučilišta u Zagrebu Tin Srbić svjetski prvak u gimnastici

13.-15. rujna 2017.- tijekom održavanja Svjetskoga kongresa forenzične stomatologije (International Organization of Forensic Odonto-Stomatology - IOFOS) u Leuvenu u Belgiji održana je i Generalna skupština koju čine predsjednici 36 zemalja iz cije-loga svijeta. Svake tri godine na Generalnoj skup-štini IOFOS-a izabire se predsjednik za naredno mandatno razdoblje. Za predsjednika IOFOS-a u periodu od 2017. do 2020. jednoglasno je izabran predsjednik Hrvatske udruge forenzičnih stoma-tologa - prof. dr. sc. Hrvoje Brkić, dekan Stomato-loškoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Profesor Hrvoje Brkić utemeljitelj je forenzične stomatolo-gije u Hrvatskoj i na Sveučilištu u Zagrebu. Aktivno je sudjelovao u identifikacijama žrtava Domovin-skoga rata te u otvaranju prve Katedre za forenzič-nu stomatologiju na Sveučilištu u Zagrebu 1997. godine. Hrvatska udruga forenzičkih stomatologa utemeljena je prije 20 godina i od tada je ravno-

pravna članica IOFOS-a, a danas i predsjedavajuća. Zahvaljujući novom predsjedniku sljedeći svjetski kongres IOFOS-a bit će održan u Dubrovniku od 9. do 11. rujna 2020. godine.

17. rujna 2017. - Dina Levačić, studentica 4. godine preddiplomskog studija Rehabilitacija na Eduka-cijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, postala je prva Hrvatica koja je preplivala La Manche. Dina je preplivala ukupno 45 km za 11 sati i 42 minute. Kanal je u najužem dijelu (Folke-ston - Cap Griz Nez) širok 34 km, međutim zbog izuzetno jakih struja uvijek se otpliva mnogo veća udaljenost. Poseban izazov je predstavljala i niska temperatura mora, a jedno od pravila preplivava-nja je da se ne smije koristiti ništa osim običnog plivačkog kostima. Osim što je Dina postala prva žena iz Hrvatske koja je ostvarila ovaj pothvat, po-stala je tek šesta osoba u svijetu i druga žena koja je dosegla Trostruku krunu u roku od 90 dana. Tro-struka kruna je, naime, preplivavanje kruga oko Manhattana (46 km), preplivavanje kanala Catali-na (34 km) i La Mancha.

Tin Srbić s rektorom i dekanom Zvonimirom GuzovićemFoto: Studio IPIK

Dina Levačić s rektorom

Hrvoje Brkić i sudionici Kongresa


■ Na Sveučilištu u Zagrebu održana tribina Suradnja sveučilišta i gospodarstva – primjer dobre prakse: tvrtka PIP

■ „Goli znanstvenik“ u Hrvatskoj

■ Velik uspjeh sastavnica Sveučilišta u Zagrebu na 69. međunarodnoj izložbi inovacija iENA 2017 u Nürnbergu

8. listopada 2017. – na Svjetskom prvenstvu u Mon-trealu hrvatski gimnastičar, student Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Tin Srbić, osvojio je naslov svjetskoga prvaka na preči. To je ujedno i najveći uspjeh u povijesti hr-vatske gimnastike. Tin Srbić jedan je od najboljih studenata na Fakultetu strojarstva i brodogradnje koji je redovno upisan u treću godinu smjera In-dustrijsko inženjerstvo i menadžment. Čestitamo Tinu na velikom uspjehu!

27. rujna 2017. - u auli Sveučilišta u Zagrebu odr-žana je tribina Suradnja sveučilišta i gospodar-stva – primjer dobre prakse: tvrtka PIP. Tribina na kojoj je, na primjeru tvrtke PIP, predstavljena suradnja između fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i gospodarstva, petnaesti je skup koji je organiziran u sklopu tribine Inovacije i transfer tehnologije – poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske. Tribina je započela uvodnim obraćanjem rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa, državne taj-nice u Ministarstvu poljoprivrede Marije Vučković i predsjednice Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora doc. dr. sc. Vesne Be-deković, koji su snažno poduprli potrebu za una-pređenjem suradnje između Sveučilišta i realno-ga sektora. Osnivač i savjetnik Uprave tvrtke PIP d.o.o. Ivan Bračić je u svojoj prezentaciji „Od tra-dicijskih do inovativnih proizvoda“ istaknuo da je PIP društveno odgovorna tvrtka specijalizirana za pčelarstvo, koja je izrasla iz obiteljske tradicije bav-ljenja pčelarstvom još od 1930. godine. Tvrtka po-sluje već 28 godina i lider je u Hrvatskoj i regiji. PIP-ovi proizvodi osvojili su 70-ak prestižnih nagrada i priznanja u Hrvatskoj, Europskoj uniji i u svijetu. Široki spektar izvrsnih proizvoda tvrtke PIP nastao je i zahvaljujući uspješnoj suradnji i projektima sa fakultetima Sveučilišta u Zagrebu.Tribinu Suradnja sveučilišta i gospodarstva – pri-mjer dobre prakse: tvrtka PIP zajednički su organi-zirali Sveučilište u Zagrebu u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti te partnerom Udrugom inovatora Hrvatske. Riječ je o jednom

25. listopada 2017.- jedan od najpoznatijih svjetskih popularizatora znanosti, dr. Chris Smith, poznatiji pod nadimkom „goli znanstvenik“, održao je javno predavanje i predstavio svoj znanstveni i zabavni program na Prirodoslovno-matematičkom fakul-tetu Sveučilišta u Zagrebu. Tom prigodom pridru-žila mu se i dr. Delhaize, australska astrofizičarka, koja je svojom desetominutnom prezentacijom publiku provela kroz virtualno putovanje svemi-rom. Inače, dr. Chris Smith jedan je od najutjecaj-nijih svjetskih komunikatora o znanosti koji radi na sveučilištu Cambridge, a uz to je i gostujući pro-fesor na Murdoch sveučilištu u australskom gradu Perthu. Svjetsku slavu stekao je vodeći nagrađiva-ni BBC-jev radio program „The Naked Scientists“, a njegova radijska emisija i istoimeni podcast ima milijune slušatelja širom svijeta. Na brojnim događanjima u organizaciji austral-skog i britanskog veleposlanstva, Instituta Ruđer Bošković te Prirodoslovno-matematičkog fakulte-ta Sveučilišta u Zagrebu, dr. Smith svojim progra-mom nastoji podići svijest o važnosti znanosti, kao i međunarodnih znanstvenih suradnji. U svojim predavanjima ističe komunikaciju kao izuzetno važnu, ali i najmanje korištenu vještinu u znanosti, pa studentima svih znanstvenih područja savjetu-je da počnu pisati blog o predmetu svojih istraži-vanja, kako bi publika (javnost) imala jasniji uvid u ono što mladi znanstvenici zaista rade, a i na taj način bi sami znanstvenici postali prepoznatljivi. Dobra komunikacija znanstvenika s medijima re-zultirala bi boljoj edukaciji ljudi i u konačnici širila važnost same znanosti što i jest Smithov cilj. Ista-knuo je da Hrvatska ima sjajnu znanstvenu buduć-nost u kojoj bez rada i rasta neće doći do napretka.

u nizu javnih predavanja, razgovora, okruglih sto-lova i radionica održanih u cilju poticanja i popu-larizacije ideje o inovacijama i prijenosu znanja sa sveučilišta i znanstvenih institucija kao temeljima budućega inovativnoga gospodarstva, koji će Hr-vatskoj omogućiti brži gospodarski razvoj.

Sudionici tribineFoto: Damir Humski

2. - 5. studenoga 2017. - na međunarodnoj izlož-bi inovacija iENA 2017., održanoj u Nürnbergu u Njemačkoj, sastavnice Sveučilišta u Zagrebu osvo-jile su dvije zlatne medalje i nagradu Kineske aso-cijacije inovatora. Na ovogodišnjoj izložbi iENA sudjelovale su tri sastavnice Sveučilišta u Zagre-bu – Fakultet elektrotehnike i računarstva s dvje-ma inovacijama te Fakultet prometnih znanosti i Grafički fakultet, svaki s po jednom inovacijom. Inovacija Fakulteta prometnih znanosti Sveučili-šta u Zagrebu razvijena u suradnji s Radionicom



željezničkih vozila Čakovec SELF PROP RAIL au-tora Dražena Vidovića, na izložbi iENA 2017 na-građena je zlatnom medaljom. Inovacija Fakulteta elektrotehnike i računarstva pod nazivom aPAD grupe autora nagrađena je također zlatnom me-daljom, dok je inovacija Grafičkoga fakulteta pod nazivom Nevidljivo označavanje u vizualnom i in-fracrvenom spektru na tekstilu s ink jet tehnologi-jom autora prof. dr. sc. Vilka Žiljka, prof. dr. sc. Iva-ne Stanimirović-Žiljak, prof. dr. sc. Klaudija Papa i dr. sc. Jane Žiljak-Vujić osvojila Nagradu Kineske asocijacije inovatora. Tijekom četiri dana trajanja izložbe iENA 2017 predstavljeno je više od 800 ino-vacija iz 31 zemlje svijeta. Riječ je o izložbi koja već dugi niz godina nosi titulu jedne od najznačajnijih izložbi inovacija u Europi i šire te je vodeći sajam kontakata i izvrsnih mogućnosti za izumitelje i predstavnike trgovine i industrije za razmjenu ideja i inovacija. Izniman uspjeh istraživača Sve-učilišta u Zagrebu na međunarodnim izložbama inovacija pridonosi razvoju, popularizaciji i pro-micanju inovacija i inovatorstva s ciljem stvaranja modernoga i inovativnoga sveučilišta te prijenosu znanja i tehnologija u gospodarstvo.

■ Svečano dodijeljene oznake visoke razine kvalitete trima doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu

■ Održana Dunavska rektorska konferencija

8. studenoga 2017. - u auli Rektorata svečano su dodijeljene oznake visoke razine kvalitete trima doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Na temelju provedenoga postupka reakreditacije po-slijediplomskih sveučilišnih studijskih programa u području tehničkih i biotehničkih znanosti te područja biomedicine i zdravstva, oznake visoke razine kvalitete na svečanosti je dekanima Fakul-

teta elektrotehnike i računarstva, Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta i Veterinarskoga fakulteta dodijelila ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje prof. dr. sc. Jasmina Havranek. Sveča-nost dodjele održana je u nazočnosti rektora, pro-rektora, dekana i prodekana, voditelja doktorskih studija te članova Odbora za doktorske programe i Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. Vrednovanjem doktorskih studija Agen-cija za znanost i visoko obrazovanje pridružila se europskom trendu provođenja vanjskoga vredno-vanja ove specifične razine obrazovanja, izuzetno važne u poticanju inovativnoga i visoko specija-liziranoga industrijskoga i društvenoga razvoja. Postupak vrednovanja doktorskih studija u Hrvat-skoj pokrenut je u 2016. godini, i on je još uvijek u tijeku. Cilj je vrednovanja osigurati da nacionalnu dopusnicu dobiju samo studiji koji imaju zadovo-ljene kriterije kvalitete u pogledu visoko kvalifici-ranih znanstvenika, opreme i prostora, uz nuđenje kvalitetne potpore doktorandima za stvaranje no-vih znanja.

8.-10. studenoga 2017. - na Sveučilištu u Zagrebu održana je trodnevna godišnja Dunavska rektor-ska konferencija (DRC), na kojoj su sudjelovali rek-tori i predstavnici sveučilišta iz 14 zemalja. Rektori i predstavnici sveučilišta iz 14 zemalja dunavske regije (Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Hrvatske, Mađarske, Molda-vije, Njemačke, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Srbije i Ukrajine), zajedno s rektorom Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Damirom Borasom i Predsjed-nikom DRC-a mag. Friedrichom Faulhammerom, raspravljali su o tome kako unaprijediti visoko ob-razovanje, kako promovirati dunavsku regiju kroz istraživanje i razvoj te kako promicati ciljeve stra-tegije Europske unije za dunavsku regiju (EUSDR). Prof. Boras istaknuo je da je Dunavska makrore-gionalna razvojna strategija važan alat u jačanju dobrosusjedske suradnje i izgradnji prosperiteta u regiji, u kojem obrazovanje ima vrlo važnu ulogu. U sklopu konferencije održana je i svečana dodje-la nagrada najboljim mladim znanstvenicima u

Rektor i prorektori sa ravnateljicom AZVO-a i dekanima

Sudionici DRC-a ispred zgrade Sveučilišta

■ Održana 22. Smotra Sveučilišta u Zagrebu

zemljama dunavske regije za 2017. godinu – Danu-bius Young Scientist Award, a doc. dr. sc. Tomislav Capuder s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu jedan je od 13 nagra-đenih znanstvenika, koji je odabran na temelju doprinosa u istraživanjima i implementaciji na-prednih rješenja na području energetike s poseb-nim naglaskom na održiva niskougljična rješenja.

23.-25. studenoga 2017.- u Studentskom centru u Zagrebu (Savska 25) održana je 22. Smotra Sveu-čilišta u Zagrebu. Smotra Sveučilišta u Zagrebu organizirana je za učenike završnih razreda sred-njih škola, studente i ostale zainteresirane s ciljem pravodobnog obavješćivanja o studijskim progra-mima, dostignućima u pojedinim područjima, opremljenosti pojedinih fakulteta, nastavnim planovima, preddiplomskim, diplomskim i po-slijediplomskim studijima, kreativnim mjestima za zapošljavanje u pojedinim strukama, uvjetima smještaja tijekom studija u Zagrebu, studentskom životu i o još mnogo drugih detalja. Na Smotri se predstavio 31 fakultet i 3 umjetničke akademije Sveučilišta u Zagrebu te druga visoka učilišta iz Zagreba i Republike Hrvatske. Program svečanoga otvaranja započeo je nastupom Gudačkoga kvarte-ta Muzičke akademije, nakon čega se uzvanicima obratila prorektorica za studente, studije i uprav-ljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić. Program se nastavio plesom na svili u izvedbi alumna Sveučilišta u Zagrebu i to Stomatološkoga fakulteta Ivana Šeparovića i Filozofskoga fakulteta Nikoline Komljenović. Na-kon govora visokih uzvanika, svečanost je nastav-ljena modnom revijom studentica diplomskoga studija Kostimografija i preddiplomskoga studija Tekstilni i modni dizajn Tekstilno-tehnološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, tijekom koje su bili prikazani modeli nastali u okviru triju stu-dentskih projekata – Zagreb bijeli grad 1900, An-đeli Gustava Klimta i Kostimi iz perioda kasnog baroka, rokokoa do klasicizma. Na svečanosti je uslijedio govor rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa. Program svečanosti završio

je nastupom ansambla Harmonija disonance Mu-zičke akademije Sveučilišta u Zagrebu koji je izveo hrvatske etnonapjeve. Svečanosti u Francuskom paviljonu nazočila je ministrica znanosti i obra-zovanja i izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske prof. dr. sc. Blaženka Divjak, državni taj-nik u Ministarstvu za demografiju, obitelj i mlade i socijalnu politiku Marin Strmota, predstavnici Grada Zagreba, agencija koje djeluju u području visokoga obrazovanja, rektori hrvatskih sveuči-lišta, prorektori, dekani i prodekani, profesori i studenti te brojni drugi gosti i uzvanici. Iz progra-ma ovogodišnje Smotre posebno izdvajamo skup popularno-znanstvenih i umjetničkih prezenta-cija pod nazivom „Najbolje sa Sveučilišta“, koji je okupio nastavnike i studente fakulteta, koji su na pristupačan način u Kinu SC-a prikazali inovativ-ne teme kojima se bave istraživači i umjetnici i koje su sastavni dio programa pojedinih studija Sveu-čilišta u Zagrebu. Na taj način su maturanti dobili cjelovitiju i realniju sliku o studijima koje planira-ju upisati kao i informacije kojih nema u tiskanim brošurama, na mrežnim stranicama i društvenim mrežama, temeljem kojih mogu učvrstiti svoju od-luku ili dobiti sasvim novu ideju.

Petra Lojen i Paula Pavletić

Rektor i prorektorica na štandu Medicinskoga fakultetaFoto: Ante Delač

Ivan Šeparović i Nikolina KomljenovićFoto: Studio IPIK

Documents

GLASNIK SAVEZA DRUŠTAVA BIVŠIH STUDENATA SVEUČILIŠTA U …