Glazba-„saveznik” za uspješan dječji razvoj

Pripremila: Lara Majnarić, psiholog

Opažajnom i doživljajnom izražavanju

Oblikovanju estetske percepcije

Unapređivanju stvaralačkih sposobnosti i kreativnosti

Razvoju glazbenih sposobnosti

Spoznajnom, motoričkom, govornom i socio-emocionalnom razvoju

(Vidulin, 2016)

Doprinos glazbe u ranom djetinjstvu

Glazba doprinosi:

Glazba i kognitivni razvoj•Postoje različiti zaključci koje pokazuju vezu između glazbene poduke i razvoja kognitivnih sposobnosti:

zahtijeva koncentraciju pamćenje, pozornost, čitanje partiture, finu motoričku vještinu, emociju i sl.

potiče razvoj intelektualnih sposobnosti pomoću glazbenih aktivnosti, koji su apstraktne prirode

uključuje vježbanje apstraktnog mišljenja putem prepoznavanja sličnih ili istih glazbenih sadržaja koji mogu biti stavljeni u različite kontekste

(Schellenberg, 2005)

Glazba i kognitivni razvojŠto pronalaze znanstvenici?

Schellenberg (2004) djeca koja su bila izložena glazbenoj poduci (usmjeravanje pažnje nasvakodnevno vježbanje, čitanje, upoznavanje notnog zapisa, učenje o različitim glazbenimstrukturama, pamćenje dugih glazbenih cjelina) u dužem vremenskom razdoblju, imaju značajnoviše kognitivne sposobnosti

Schalug i sur. (2005) glazbena poduka ima utjecaj na moždanu aktivnost i kognitivni razvojdjece dobivene su značajne razlike između skupine djece koja su prolazila kroz glazbenu obukui onih koji nisu instrumentalna skupina postiže značajno više rezultate na bihevioralnimtestovima, motoričkim vještinama, sposobnostima slušnog razlikovanja, a moglo se uočiti ipovećanje volumena sive tvari te veća aktivacija ekstratemporalnog režnja

Glazba i govorni razvoj

bez razvoja motorike i njene veze sa zvukom i pokretom

razvoj govora bi mogao biti otežan

dobro razvijena motorika omogućuje strukturiranje ritma i

govora, harmoničnost tjelesne napetosti te

utječe na dječju spontanost kretanja i

pokreta tijela

glazbeno-ritmičke brojalice potiču razvoj ritamskih i govornih

sposobnosti, odnosno obogaćuju dječji

rječnik te pridonose intelektualnom

razvoju

pokreti pri izvođenju brojalica te samom izgovaranju

mogu utjecat na emocionalnu

opuštenost djeteta, ukloniti napetost te slati živčane impulse

mozgu što je od velike važnosti za formiranje

govornih zona u mozgu

(Milenković i Dragojević, 2009)

Predškolska djeca trebaju na glazbenim aktivnostima što više koristiti razneritmičke instrumente, prisustvovati u glazbenim improvizacijama koje će razvijatinjihov osjećaj za ritam, koordinaciju pokreta, memoriju, kao i sposobnost slušanja.

Pravilan odabir glazbenih pjesama uz korištenje ritmičkih instrumenata i igru,pomoći će djeci da uče slogove, da lakše prepoznaju samoglasnike, dijele riječi naslogove, te da lakše usvoje programske sadržaje početnog čitanja i pisanja

Glazba i govorni razvoj

Glazba i socio-emocionalni razvoj

Hallam (2010) efekti pjevanja emocionalno oslobađanje, redukcija osjećaja stresa, osjećaj sreće, pozitivno raspoloženje, osjećaj radosti i ushićenja, osjećaj veće osobne, emocionalne i psihofizičke dobrobiti

Resnicow i sur. ( 2004) odnos između prepoznavanja emocija u piano izvedbama i razine emocionalne inteligencije prepoznavanje emocija u glazbenoj izvedbi ima neke od istih vještina koje čine emocionalnu inteligenciju

Djeca koja se u predškolskom uzrastu neprekidno bave glazbenim aktivnostima brže i uspješnije svladavaju probleme u igrama

Povučenija djeca koja imaju problem u ostvarivanju socijalnog kontakta, glazbena aktivnost može se iskoristiti kao terapija jer omogućava djetetu da se izrazi, da se kroz pjesmu i igru „uklopi“ u društvo i razvije osjećaj empatije i samopouzdanje

Glazba i socio-emocionalni razvoj

Glazba i motorika

Glazba je jedan od čimbenika koji može posredovati u razvijanju motoričkih sposobnosti

Istraživanja su pokazala da ritamska pratnja tijekom neke fizičke aktivnosti može poboljšati izvođenje aktivnosti

Anshel and Marisi (1978) utvrdili pozitivne rezultate u točnosti i izdržljivosti kada je glazba bila ritmički sinkronizirana s motoričkim izvedbama

Derri i sur. (2001) utjecaj glazbeno-tjelesnog programa kroz 10 tjedana na lokomotornu izvedbu djece (4-6); utvrđeno je kako su se djeca poboljšala u galopiranju, skakanju, horizontalnom skoku i preskakanju.

1. faza slušanja (0 – 6 mjeseci)

• Reagiranje na zvukžmirkanje, umirivanje

• Lociranje zvukaokretanje glave prema zvuku

• Diferenciranje slušnih podražajaizražena veća osjetljivost za tonove od govora

• Početak aktivne percepcije glazbe pažljivo slušanje, iskazivanje zadovoljstva

2. faza motoričke reakcije na glazbu

(6 – 9 mjeseci)

• Početak neposredne glazbene imitacijepokušaji glasovne reprodukcije

• Vokalizacija na neposrednu glazbureprodukcija promjene u visini ili ritmu

3. faza prve glazbene reakcije (9 – 18 mjeseci)

• „Muzičko brbljanje“ i diferencirano reagiranjereakcije ugode ili neugode na razne vrste glazbe

• Porast broja motornih reakcija na glazbu

• Početak usklađivanja glazbe i pokretaples s drugima (lutke)

4. faza prave glazbene reakcije (18 mj.– 3 god.)

• Spontano pjevanje i imitiranje dijelova pjesme

• Rivalstvo spontanog pjevanja i imitiranja poznatih melodijskih dijelova

• Porast glazbenog interesa, usklađenost pokreta i glazbe, spontano pjevanje, uspješna imitacija ritma, riječi i melodije

5. faza imaginativne

pjesme (3 – 4)

• Pjevanje raznovrsnih pjesama, melodijski inventivne, ritmički skromne

6. faza razvoja ritma (5 – 6)

• Bolja sposobnost održavanja ritma, nemogućnost prilagođavanja pokreta promjeni tempa, slučajno transponiranje u drugi tonalitet, nemogućnost zasebnog razlikovanja riječi, ritma, visine tona

7. faza stabilizacije glazbenih

sposobnosti (6 – 9)

• Nagli razvoj melodijskih i ritmičkih glazbenih sposobnosti, nastaju glazbeni pojmovi: ritmički, melodijski, harmonijski i pojmovi o glazbenoj formi, lakše razumijevanje glazbe uz usvajanje pojmova: trajanje, tempo, takt, tonalitet i melodijsko kretanje

Faze razvoja glazbenih sposobnosti (funkcije i manifestacije) Čudina Obradović (1991)

Zašto je važno koristiti glazbene poticaje u vrtiću i kod kuće?

glazbene sposobnosti rezultat zajedničkog djelovanja naučenog i naslijeđenog (Dobrota, 2012)

urođene dispozicije+ sazrijevanje +neformalna iskustva+ formalno učenje glazbe poticanje glazbenih sposobnosti

Period do 2. godine života ključan za procese iskorištavanje glazbenih potencijala karakteristična faza fantastične brzine učenja nastala zbog

plastičnosti mladih živčanih struktura (Novak, 2019)

Glazbene aktivnosti trebaju biti pozorno planirane kako bi potaknule prirodan tijek razvoja i omogućile djeci napredak

Cilj glazbenih aktivnosti do 6. godine je da dijete u potpunosti stekne osjećaj za glazbu, uoči da ga glazba okružuje i da je dio njegovog svakodnevnog života

Poticanje glazbe od strane roditelja i odgojitelja je korisno za dijete jer ga ona oslobađa stresa, pruža mu mogućnost da se slobodno izrazi, a u konačnici dijete možda i izrazi želju za sviranjem pojedinog instrumenta

Zašto je važno koristiti glazbene poticaje u vrtiću i kod kuće?

Obogaćivanje glazbenog doživljaja kod kuće

Upravo su roditelji ti koji kod djeteta uočavaju znakove kreativnosti s obziromda takvo okruženje pruža djetetu osjećaj ugode, mira i sigurnosti te omogućujerazvoj dječjih sposobnosti i kreativnosti, potrebno ga je što ranije obogaćivatiglazbenim doživljajima

Rezultat ugodnih glazbenih aktivnosti »bit će zadovoljno, nesputano, radosnodijete čije glazbene mogućnosti u svakom trenu dolaze do izražaja«, osobitosposobnosti slobodnog glazbenog izražavanja (Marić, 2013)

Osnovni zadaci odgajatelja (prema Čudini – Obradović, 1990):

zvukovno i muzičko obogaćenje ambijenta – počevši od jasličke dobi

uključivanje djeteta u zvukovne igre i muzičke aktivnosti

promatranje dječje pažnje, reakcija i aktivnosti u toku zvukovno – muzičkog obogaćivanja

identifikacija djece s posebno izraženim emocionalnim reakcijama ili kvalitetom muzičke aktivnosti: osiguranje dodatnih glazbenih aktivnosti za tu djecu (dodatno slušanje, posjete glazbenim predstavama)

upoznavanje roditelja glazbeno talentirane djece s karakteristikama dječjeg muzičkog razvoja i s važnošću njihove uloge u daljnjem razvijanju talenta

Uloga odgojitelja u glazbenim aktivnostima

Prema Tomerlin (1969), ako želimo da rad na glazbenom stvaralaštvu djecebude zaista radosna igra s glazbom, moramo kod djece podubiti veliki stupanjzainteresiranosti, aktivnog sudjelovanja u glazbenim zadacima koji morajuodgovarati njihovim sposobnostima i iskustvu

Glazbeno – stvaralački rad za djecu mora predstavljati radost. Provest ćemo ga uspješno jedino ako izbjegavamo: teroriziranje, prisiljavanje i što bržu provedbu svog cilja.

Jedan od najsnažnijih pokretača aktivnosti jest interes djece za pjesmu prijepjevanja je važno pobuditi u djece interes i emotivno ih pripremiti, služeći sepri tome zornim pomagalima

Glazbene aktivnosti u vrtiću

Primjeri glazbenih aktivnosti za roditelje i odgajatelje

1. Stvaralačko pjevanje (Volgar,1989):

izmišljanje melodije i teksta djeca istovremeno izmišljaju i melodiju i tekst, s tim da to može bitiograničeno samo na pojedine riječi ili slogove koje dijete ponavlja

izmišljanje melodije na zadan tekst izmišljanje jednostavne melodije za tekstove dječjihpjesmica, recitacija, zagonetki i drugo

izmišljanje teksta na zadanu melodiju djeca izmišljanju svoju kiticu pjesme na već postojećupjesmu i uklope u melodiju te pjesmeOdgojitelj ili roditelj pusti poznatu melodiju djeci, nakon čega se započinje razgovor s njima o glazbi koju čuju. Dijete može probati pjevušiti

neke nove riječi uz tu melodiju i dodati nove riječi ili dijelove teksta u izmišljenu pjesmicu. Odgojitelj/roditelj stihove može zapisati i svizajedno mogu naučiti novu pjesmicu. Ako se ovakva aktivnost redovito provodi, povećat će se dječja glazbena kreativnost te će i samiizmišljati stihove i svoje pjesmice čim čuju neku melodiju.

Primjeri glazbenih aktivnosti za roditelje i odgajatelje

2. Slušanje

„U čemu je razlika? nakon što protresete kutiju npr. riže, možete od djece tražiti da prepoznaju razliku, a zatim to isto učiniti iza njihovih leđa (Einon, 2004)

Aktivno slušanje da bi djeca mogla aktivno i koncentrirano slušati skladbu, puštamo im vokalne,instrumentalne ili vokalno instrumentalne minijature; djeca se mogu kretati i likovno izražavati. Uputekoje dajemo djeci vezane su za slobodu kretanja, npr. kažemo „pusti neka te glazba nosi“ ili „možeteplesati onako kako vam glazba priča priču“. Ovom aktivnošću potičemo djecu na kreativnost i slobodupokreta

Likovno izražavanje na temelju glazbenog doživljaja nakon ili tijekom slušanja glazbe djeca semogu likovno izražavati s raznim likovnim priborom. Npr. tijekom slušanja glazbe mogu slikati vodenimbojama ili temperama, ili crtati ugljenom onako kako ih „glazba vodi“. Pod utjecajem glazbe, odnosnoutjecajem izmjene glasnoga, tihoga, brzoga, sporoga, visokih ili niskih tonova, djeca će crtati ili slikatirazličite linije po papiru. Tu će biti kratkih, dugačkih, ravnih, zakrivljenih, kružnih, isprekidanih linija.Djeca ovom aktivnošću razvijaju kreativnost na području glazbene i likovne kulture.

Primjeri glazbenih aktivnosti za roditelje i odgajatelje

3. Glazbene igre

Igre uz instrumentalnu glazbuovom igrom možemo produbiti dječje znanje iz prirode iokoline koja su stekla zbog emotivnog djelovanja glazbe; djeca se pretvaraju da su neke životinjeili drugi likovi pa uz instrumentalnu glazbu izvode pokrete koji odgovaraju likovima igre injezinom sadržaju

Izmišljanje glazbe za priču potiče kreativnost kod djece i stvaralačku aktivnost. Potrebno jeodabrati priču koja ima više likova, koji izvode radnju prikladnu za oponašanje osnovnimpokretima. Djecu prvo trebamo upoznati s pričom, a u prepričavanju postepeno uvodimodijaloge, za koje djeca izmišljaju melodije. Nakon što više puta ponovimo priču i djeca usvojedijaloge i melodiju, možemo krenuti s dramatizacijom tako što će neka djeca imati uloge ukojima govore ili pjevaju, druga djeca će izvoditi tekstove kao zborsku recitaciju, a treći će sviratikao „orkestar“(Manasteriotti, 1973)

Primjeri glazbenih aktivnosti za roditelje i odgajatelje

4. Udaraljke

Mali orkestar djeca u suradnji s odgojiteljem izrade desetak zvečki koje svrstaju utri skupine po obliku i zvuku. Odgojitelj stoji ispred djece kao dirigent, a ostala djecasu gledatelji. Odgojitelj dirigira tako što pokazuje djeci tko svira, koliko dugo svira ikoliko glasno svira. Nakon odgojitelja, ulogu dirigenta mogu preuzeti i djeca

Sviranje na ritmični predložak djeca slušaju kasetu na kojoj je snimljen stalniritam koji se ne mijenja ili se promjeni nakon desetak minuta. Odgojitelj im dajeuputu da sviraju na svemu oko sebe. Ova aktivnost daje djeci mogućnost da seritmički izraze svirajući toliko dugo koliko žele. Cilj aktivnosti jest zajednička ritmičkaimprovizacija djece bez umjetnog ritmičkog predloška, samo je važno pripaziti da seto ne pretvori u nekontroliranu buku

Igranje ritmovimaodgojitelj/roditelj može npr. svirati neki ritam koji djeca morajuponavljati

Zaključak

Odgajatelji i roditelji, iako nisu profesionalni glazbenici, trebaju se osjećati ugodno u igri, ne bojati

se nuditi djeci različite medije i igre kojima bi im približili i teže glazbene sadržaje

Odgajatelji i roditelji trebali bi usađivati djetetu radost i ljubav prema glazbi. Kroz mnoštvo poticajnih

primjera zajedno s djecom treba otkrivati taj čarobni svijet tonova, mašte, plesa, neistraženih zvukova. Kako bi dijete izraslo u kompletnu osobu, imate važnu ulogu

u odgoju koju ukoliko svjesno, ali i dovoljno kompetento obavlja, osposobljava dijete za cijeli život.

Korištena literaturaDobrota, S. (2012). Glazba između pedagogije, kulture i jezika. Pedagogijska istraživanja, 9(1/2), 155-162.

Dugonjić, M. (2019). Uloga glazbene kulture u odgoju djece predškolske dobi (Doctoral dissertation, University of Zagreb.Faculty of Teacher Education.).

Einon, D. (2004). Igre učilice. Zagreb: Profil.

Fabac, M. (2018). Glazbene aktivnosti u dječjem vrtiću" Viškovo" (Doctoral dissertation, University of Pula. Faculty ofEducational Sciences.)

Garić, T. (2020). Poticanje dječje kreativnosti glazbenim aktivnostima u vrtiću (Doctoral dissertation, Josip Juraj StrossmayerUniversity of Osijek. Faculty of Education).

Hallam, S. (2010). The power of music: its impact on the intellectual, personal and social development of children and youngpeople. U: S. Hallam i A. Creech (ur.), Music Education in the 21st Century in the United Kingdom (str. 2-17). Institute ofeducation, University of London

Kolić, T. (2019). Utjecaj glazbe na cjeloviti razvoj predškolskog djeteta (Doctoral dissertation, University of Rijeka. Faculty ofTeacher Education.).

Manasteriotti, V. (1973). Muzički odgoj na početnom stupnju. Metodske upute za odgajatelje i nastavnike razredne nastave.Zagreb: Školska knjiga.

Nikolić, L. (2018). Utjecaj glazbe na opći razvoj djeteta. Napredak: Časopis za interdisciplinarna istraživanja u odgoju i obrazovanju, 159(1-2), 139-158.

Ožvald, B. (2017). Klasična (umjetnička) glazba u vrtiću-igre (Doctoral dissertation, University of Zagreb. Faculty of Teacher Education.).

Ruščić, M. (2020). GLAZBENA IGRA KAO GLAZBENA AKTIVNOST DJECE RANE I PREDŠKOLSKE DOBI (Doctoral dissertation, University of Split. Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Split.).

Schellenberg, E. G. (2004.). Music lessons enhance IQ. Psychological Science, 15, 511-514. Schellenberg, E. G. (2005.). Music and cognitive abilities. Current Directions in Psychological Science, 14 (6), 317-320.

Schellenberg, E. G. (2005). Music and cognitive abilities. Current Directions in Psychological Science, 14(6), 317-320..

Schlaug, G., Norton, A., Overy, K. i Winner, E. (2005.). Effects of Music Training on the Child’s Brain and Cognitive Development. Annals New York Academy of Sciences, 1060, 219-230

Šurlan, D. (2020). Glazbene predispozicije djece predškolske dobi (Doctoral dissertation, University of Pula. Faculty of Educational Sciences.).

Vidulin, S. (2016). Glazbeni odgoj djece u predškolskim ustanovama: mogućnosti i ograničenja. Život i škola: časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, 62(1), 221-233.

Zachopoulou, E., Tsapakidou, A. i Derri, V. (2004.). The effects of a developmentally appropriate music and movement program on motor performance. Early Childhood Research Quarterly, 19(4), 631-642.

Živković, M. (2015). Dječja glazbena kreativnost u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (Doctoral dissertation, University of Zagreb. Faculty of Teacher Education. Chair of Arts).