God. I. Šibenik, u subotu 2. prosinca 1905. Br. 62.

Predplata van Šibenika: - na tromjesec 3 Kr. —

na pfl godine 6 Kr. Predplata u Šibeniku

sa donašanjem lista u kuću jednaka je kao Ivan Šibenika.

P o j e d i n i broj stoji 6 para. HRVATSKA RIEC P r e d p l a t e i p i s m a š a l j u s e U r e d n i š t v u . N e f r a n k i r a n a s e p i s m a ne p r i m a j u . R u k o p i s i s e n e v r a ć a j u . O g l a s i , p r i ­o p ć e n a p i s m a , z a h v a l e i t d . t i s k a j u s e p o 2 0 p a r a r e d a k o o i l i p o p o g o d b i . <= <=

I Z L A Z I S B I E D O M I S U B O T O M .

VELEIZDAJA 1 8P0JENJE SA ŽELJEZNICOM

zahvaliti pučanstv

striji, koju j e napokon izjela sramota, \ nam počela popuštati .

Ovo popuštanje bečkt da se i za Dalmaciju pc tekar sada, kad se Dalm

Htva jav ¡enje D¡ vori se, kopnene

'¡iva zad

zmedju Dalmacije

v lada , v o l j

pruzi. U

Kad j e

íio da uvidjaju i

jućih stranpi

ključke, 1 da budu

ne. (htijat baš to i

irk<

htjela p o c

dat Huka, raditi

k a l «

ida

nju je idanje lilCIJ

a l i .

Sad; je Dalma

1 Dal-

t prsa, kak 'Ai držati

o su nas u stanju

Mlciepi

:i udavaju : i na samu

g]& od njih oljna, pro-

divljačka Dalmacija ima m o nastojanje

da čim veću korist i zvučemo od austrijanske vlade, to j e za nas ljuta uvreda, a za N i e m c e je obmana, varanje sebe i drugoga. Jer i kad bi se postavi l i na to stanovište , da sebe, našu domovinu, našu narodnost, našu buduć­nost prodajemo boljem nudiocu, zar bi Au­strija bila kadra kupit i nas i našu zemlju za njekol iko stot ina ki lometara že l jeznice? Zar ona nebi bila dužna nadoknadit i naše izgubljeno t rgovačko brodovlje, našu pomor­sku i ktjpnenn trgovinu sa našim zaledjem i sa s v i e t o m : naše upropaŠćeno^, obrtn ič tvo i po l jodje l s tvo? Zar ona nebi bila dužna nadoknadit i sve, što smo u njezinom družtvu izgubili i š to ne m o ž e m o kroz dugo vremena na nijedan način ne samo povratit i , n e g o ni približno nadoknadit i ?

Pa kad bi sve t o današnja Austrija i učinila, zar mi ne znamo, da bi to ona ura­dila ne radi nas, n e g o radi našeg mora, dakle radi sebe, radi svoje trgovine , radi svojeg ve lev las tnog položaja i svoje ekono­mične p o t r e b e ?

U ni jednom slučaju mi ne m o ž e m o bit i harni gospodi u Beču , j er što oni uzrade u Dalmaciji , rade samo na svoju korist. Nami to n j ihovo nastojanje može poš togod kori­stiti, ali najvišu korist imali bi oni isti, koji s nami nemaju ništa zajedr

om' budu priznanju Niemaca, da bude vele-

, jer se u Austriji đruj

gohpc km

u t o m priznanju l iemac, drzovit 1 almacija izjavila tnljom Hrvatskor aci, kao g ladno

a onda da će

prita

zaključuju pripojenje vatskoj .

Ako o v o i ovak

e m 1 j J l r

I"

,'anjt-

budu pokorni otčinsk

T o apo-

vele-

)j Au-

diti. Ta naš z

kr iep l jen^je vješti , našim obecanjïma ni

ačko aje za nas uvreda, onda mi ne

\ zahtjev za sjedinjenjem nije od od vjekova, Taj naš zahtjev pod-s našom narodnosti , našom po-

ivn im pravom, pr isegam i •aljeva. Š to se taj zahtje

lih N u istinu nas vriedjaju ) oni znadu. Jer pred

iako drzovito ka-taviti da smo mi

lamentìi i o tvoreno i jasno naglasiti , da se »sti enju

i mi s luge nj ihove. A t a k v o g zajedništva Dalma-

je nemože cija ne može i ne će priznavati nikada. Dalmacija, u svojem pučanstvu, zna da

j e njoj zlo i da će joj bit i uv iek zlo, dok ne bude u zajednici sa ostalim udima Hr­vatske samosvoj o odlučivala o sv im svojim potrebam. '• Klino u toj zajednici ona će moć i doći i po treb i tog obrta i t rgov ine p o k o p n u po moru. Ona će j ed ino kao udo Hrvatske države moć i dost ignut i ono, što joj danas iz Beča nudjaju kao ucienu za narodno njezino izdajstvo. D o izdajstva naša Dalmacija ne će nikada doći , pa zaludu su bečkoj gospodi sva naklapanja o veleiz­daji itd.

Stvar naša j e s t stvar zakonita i sveta, Btvar neotudj iva i nepodkuplj iva, stvar kojoj će svaki sin naše zemlje posvet i t i svaki svoj čin, svaku svoju misao, pa i svaku kaplju svoje krvi , ako bude od potrebe .

Ovo smo morali iztaknuti o tvoreno i jasno, jer ne dopuštamo, da naše težnje i naše nastojanje drzoviti N iemac uzimlje kao

nije naša krivnja, nego uprav sredstvo ili kao prietnju, samo za to da od koji nas danas tobož miluju, njega sto dobijemo.

Ovo smo iztaknuli i za to , da upozo-imo naše zastupnike u Beču , kako j e nji-

itinci postavi l i zahtjev sjedinjenja samo hova dužnost oprieti se onako nizkom tu-cjenu austrijanske milosti , da j e dakle mačenju našeg narodnog djelovanja. Oni su,

t njeki način samo sredstvo ako ikad, a ono danas, dužni ustati u par-

izpunjenja njezinih prava na sjedinjenje sa materom zemljom.

Naši pak zastupnici u Dalmaciji na do-bačenu uvredu dužni su odgovor i t i udvo­stručenim, inten8ivnim radom u smislu rieč-kih zaključaka. Danas zaustavit i se na p o puta značilo bi da Niomac ima sto pravica, kad nam se ruga omalovažujuć nas u našim najsvetij im zahtjevima.

Osvrt na sabor Nije da p i šemo ovaj osvrt radi novi ­

narskog običaja, v e ć radi važnost i t e k mi­nulog našeg saborskog zasjedanja. Tu su m u važnost priznale sve naše novine , a one, ko­j ima g lavni m o m e n t i zasjedanja nisu bi l i poćudni, morale su ipak m n o g o toga kazati, ne bi li oslabile njihov dojam. U t o m e nisu ni najmanje uspjele, dapače pokazale su j o š j ednom, kako im j e više do tvrdog lava za-predanja, do p o g u b n o g obsjenjivanja, n e g o li do stvarna razpravljanja.

Nije se bez razloge spomenulo , da j e ovogodišnj i saborski rad daleko nadmašio sve, s to se j e odprije u saboru poradilo . — S pravim ponosom svaki ozbiljni o tačbenik g leda na taj rad i priznaje, da j e malena Dalmacija dala najljepši znak života, da j e poduzela takovu djelatnost, koja m o ž e do­m e t i najviše kor i s t i .našoj narodnoj stvari u obće , a napose m n o g o dopriniet i u dana­šnjim pol i t i čk im pril ikama, u koj ima hrvat­sko pitanje izskače na površ inu i od sebe, t e se ne da n ikako preći preko njega.

Pr igovor i lo se, da j e sabor malo š to učinio za ekonomsko unapredjenje zemlje t. j . da su se ekonomska pitanja o v o g puta uzela u jako neznatan pretres. Taj pr igovor ne stoji. Sabor j e dosta toga i u t o m p o g l e d u učinio, ko l iko j e do njega, a mi i d e m o da­lje, t e ve l imo, kako bi najbolje bi lo , da se sabor nije u obće na ta pitanja ni osvrnuo. T i m bi bio najbolje upozorio vladu na nje­zinu ve l iku pogreškn, na nepravdu, koju ona god imice nanosi ovoj našoj zemlji , b io bi joj najrječitije predbacio gorku istinu, kako j e u našem pokraj inskom saboru za­ludu razpravljati o bud čemu, š to zasjeca u ekonomske pri l ike zemlje, kako j e c ie lo vi­šegodišnje nastojanje zastupnika sv ih stra­naka, sve izticanje naših potreba i nevol ja ostalo uviek bezuspješno i kako v e ć nema izgleda, da će vlada, kakova j e danas, ikad ozbiljno i duševno shvati t i t e po trebe i nji­ma udovoljit i .

USPOMENE IZ JUŽNE AMERIKE (Buenos-Ayres)

stoje balota posla S toga ili je vi ) bave malim ob

wimam ;e služ i budu , povr

ljeti u

podhvalii

u sta­niti se

koji no zahtjevaj u

Naseobine, koje su utemeljili dalmatinci po­znati pod imenom „los austríacos", bile su uviek uzliitom pozdravljene; nu, dok oni nc sačinjavaju skoro nigdje posebnu skupinu, već su obično po-miesani sa stranim elementima, te izloženi pogi­belji otudjenja, predstavnici inih slavenskih na­rodnosti, a sobito Poljaka, koji danomice na hi­ljade tamo pridolaze, ogradili su se proti njoj sred velikih i cvatućih selišta, u kojima su oni podigli na. svoje vlastito troškove crkve i škole, a sačuvali jezik, to najveće narodno obilježje.

VII.

10 od objest dalmatinski prim obija svietom, s

11 pred kućnim p

bilo .volje, H r uljinu ;

njem odgavara materinskog mi jezika;

mena trajno lebdila pred očima, sačiujavajuć do­dirnu tačku izmedju mene i domovine ; vatra čez­nuća za izgubljenim dobrom, koja je, zapretana sjajem tudjih krasota, u mojoj duši samo tinjala, buknula bi u takovim časovima jače i ja bih jače osjetio važnost onoga časa, kad sam desetgodišnjim dječakom bio primoran dobaciti posljednji pozdrav i rodnom žalu i bezbrižnim, al na žalost preveć kratkim danima moje prve mladosti.

Gdje god dakle može biti govora o privredi, tu je bez sumnje zastupana i Dalmacija, ali nigdje u tolikom broju kao što u republici Argentini. —

sz ide u Sjevernu Ameriku, dok ije nćkako zazire; u novije ga je riti Nova Zelandija i Južna Afrika, \ i nadalje ostati ona zemlja, u najpovoljnije uvjete biti u stanju

Niemac i Engl Dalmatinac od doba stala privh nu Argentina ć kojoj će on uz

nije i pr

grana obrta tr­ija, bavi se zna-ijviši dio valjanib , premda dobro dok težak u po­staje gospodarom

(Sliedi).

o t v o r i m o ili godina , mi

t ino raznih i

o bi dosta da uzme u ozbiljan

t j e nastojanje naših zastupnika nmae. Ali ništa od t o g a ; vlada jazaka i javnih tužaba prelazi :iodušnošću, j ednakim c in izmom arod dalje propada materijalno ajuć, da j e njoj, kakova j e da­je uviek prema nama bila, ie-

ti opi pi l t

opet utaman izgubiti I v n e i

ego , uza sve to , oni su i u tome ili, da ih sv iest dužnosti ne o s t av i

da, kad bi ju imala 2 "iferentnost, te smo vidjeli ~ta zanimanja za sve naše preče gospo-

ars tvene potrebe , kao i za ostale lokalne p o t r e b e pojedinih izbornih kotara.

Po l i t i čk i m o m e n a t b io j e u o v o m sa-

lkad do sada. I ako j e taj mo-fan kao naravna, logična po-

com ž i v o t u / i p a r j e " ^ ^ v e l i k o m odsudnom važnošću svrat io na se pažnju svih onih, koji su do sada preko svih izjava, sabora preko c ie log njegova djelovanja pre­lazili n e k a k v o m mirnom b e z b r i g o m ; žacnuo je sve one krugove , u koj ima j e ova zemlja l u l a

k o a íatrana ka P 1

prava da ) nastavit i .

PíWio iz Beča

Ti

žuljavu 1 stinju, vt osobito (

, prava. A •slol

autokratsko kamarilo, da onivoj volji. I oto ga u r Urt milijunu duša, da d( > pita za zadnji put, nek

pripada po broju, po mi ~i radu.

koji u biedi i nevolji, neuii tal, on hoće da a njim i s<

1, naroda iak

kamarilskim arodi, koji <

sebi neizmj' dobi

a opravdano] »sljedice težk

. N e i 1 zabt

li

Pismo iz Zagreba. (Hrvatski Sabor)

Sjednica 24,og studenoga. Od vladi; prisutni grof Pejačević, odjelni predstojnici Ćitvrak }anonć. iza iitanjai ovjarovljenja zapisnika za:.

a nije čita poznatu izjavu d.ra Franka, za »n htio da bude podlogom riečkog sastan-1 opet čita izjavu eksekutivnog odbora či-ečkoj rezoluciji. To čitanje traje više od a sata, a to da je čitao zato, da se vidi, isu ni bečki ni poštanski kamarilci (vese-im i opet čita pismo jednog seljaka 0

izbornog prava, i to čitanje traje 20 časa. •ega toga čitanja kroz 10 časa govori 0

1, tangenti, činovništvu, Podrociu, arhiva-stavama, 0 saborskim dnevnicama, o po-laće učiteljima, 0 cestogradnjama, regula-

ishi.

Za.

1a vladala je ob je odlanulo. -

razpravam 0 pr

mtko svršetka osjetio nije. ;ovora u sabornici i galeri-osada, a kad je svršio, svi-ilpresjednik hoče da nastavi unu, ali zast. Tomac traži,

da se predje na interpelacije. Pošto toga podpred-sjednik nije htio učiniti, opozicija je bučila i prie-tila, da ne će dozvoliti narednom govorniku (Pisti Barloviću) govoriti. Tako se je ipak prešlo na in­terpelacijo. SaŠel (hrv. stranke prava) obrazlaže svoju interpelaciju 0 povriedama nekih §§ zakona 0 lovu iznoseći nečovječno postupanje lugara sa psima i mačkama na lovištima.

Tomac (čisti) obrazlaže svoje interpelacije 0

zabrani ustrojenja hrv. čitaonice u Varaždinu, 0

nercdim u obćini u Grobniku i o zemljištnoj zajed­nici u istom mjestu. Iza izjava podbana CavraJca, da će se o neredim u grobničkoj obćini povesti iztraga, zaključena je sjednica u 1 s. i 50 č. po p.

Sjednica 25.°*? studenoga. Od vlade prisutni: ban grof Pejačević i odjelni predstojnici Čavrah i Marjanović. Iza jučeranje pasje i mačje razprave, danas je od magjarona debutirao Pista Barhvić, On će glasovati za proračun, jer ima povjerenja u vladu grofa Pejačevića. Kaže da narod shvaća onu: „bogu božje, a caru carevo". (Zast. Mr. Ma­žuranu: a sebi ništa). U činjenici, da narod dra­govoljno plaća poreze pa i zaostatke, vidi da u

ju sadašnju vladavinu ima povjerenja i sam narod. — 11 Iznosi da zemlja troši u nastavne svrhe 7 milijuna

ili Kruna. Zagovara da se urede učiteljske plaće i da za se povisi stavka za dispozicionsfond od 30.000 na

K.

lolitici. Uzvisv ha i d.ra Vr

pr isk.i l/br ob-

>pravdano. ( iući, da se 1 osi. Zatim

grava svoju ulogu sa izvrstnom komikom , izražaju i kretnjama. Nije od važnosti, •enosim ovaj političko-bufonski govor, jer magjaroni podavahu toliko interesa, ko-

iva u kazalištu kojekakvim lakrdijama, le za ovakovu Barlovićevu umjetnost ne nice; i tako hrvatski sabor pravi pogi-kurenciju zagrebačkomu kazalištu. Opo-vdje zgodnim upadicama učinila, da još

dalmat. lirvj 61. pozivu :

je najvažniji

Jtovali. Ne će biti više ne moramo da popustimo pod

Mi zahtjevamo, hoćemo sveobće,

tu dvosatnu zabavnu ulogu, bio je deha i ironičnog čestitanja. I za go-va prešlo se na interpelacije, od kojih ma d.ra Franka 0 nesnosnim prili-ću, gdje oblasti svakakvim sredstvima

progone vladi nepoćudne ljude oko gospićkog „Hr­vata". Podban Čavrak obećao je iztragu, a na to je zaključena sjednica u 2 s. po p. kad su se za-

koji im priredjuje ban grof Pejačević i banica gro­fica Lila Pejačević. Naredna sjednica u ponedjeljak.

Sjednica 27.°k studenoga. U ovoj sjednici prvi je govorio preč. Rubetić (hrv. stranka prava) zago-varajuć ustrojenje medicinskog fakulteta i tehnika, Učenje ruskog jezika u gimnazijama, definitivno u-redjenje ženskog liceja, poboljšanje plaće učiteljima. U političkom dielu svog govora veli, daje ovaj sa­bor krnj, jer nisu u njemu zastupane i ostale hr­vatske zemlje. Spominje uvjete, koje dalmatinci po­stavljaju za sjedinjenje, a odnose se na proširenje ustavnih prava, te veli da bi s,e ti uvjetj lako mogli prihvatiti. Pita: što prieči da se sjedinjenje izvede, te traži da sabor izabere odbor, koji će sa sličnim odborom dalmatinskoga sabora poraditi, da se sje­dinjenje provede. Govori 0 riečkoj rezoluciji, u ko­joj da je samo prvi korak za oživotvorenje pra­vaškog programa, da se u ovim prilikama postigne bar sjedinjenje Dalmacije. Osvrće se na prigovor Tomašićev, da su se riečki resolucionaši bezuvjetno ponudili Košutu; naprotiv oni su postavili uvjete za gospodarsku, financijalnu i političku samostal­nost Hrvatske. Prosvjeduje proti tomu, da se pod-pisatelje riečke rezolucije nazivlje izdajicama. — Odbija proračun.

Dr, Silović (magjaron) osvrće se na govore Vrhanića i Rubetića. Prosvjeduje proti uvriedi da je program nar. stranke samo fraza. Veli da je nar. stranka odgovorna samo za svoje izjave, a ne za izjave pojedinca (t. j , Khuena). Vrbanić mu tad predbacuje: Ipak ste mu onda aplaudirali! Osvrće se na onaj dio govora Vrhanića i Rubetića glede sjedinjenja Dalmacije, te veli da Dalmacija nema prava stavljati urjete, već da ju se ima samo sa­slušati (d.r Harambašić kao kakvog krivca). Govori 0 riečkoj rezoluciji, te veli da je put, kojim se oni zastupnici obratili inadjarima, nezakonit, jer da je mimoidjen jedini kompetentni forum i sabor. — Za­govara zatim uredjenje nasljednog prava, reformu gradjanskog parbenog postupka i tim skopčanu re­formu odvjetničkog reda, kao što i reformu kazne­nog zakona, koji je 1903. slavio svoju stogodišnjicu. Glasovat će za proračun.

Naredna sjednica u utorak 28. tek.

POLITlCKIJ3EEGLED HRVATSKA.

Sabor n Zagrebu nije onako živ, kako bi se u današnjim časovima očekivalo. A ni u zemlji reklo bi se da nema onoga, što bi trebalo pred predstojećim izborima. „Novi List" ovom stanju blago prigovara i pravo ima. Trebalo bi micati se, jer vrieme leti.

Djaci koji su bili podvrgnuti sudbenom pro­gonu radi zadnjih demonstracija bili su oslobodjeni kaznenog postupka, te se odustalo od progona proti gg. Omčikusa, Medinija, Kihna, Orlića, Mikela i Miodragovića. Na 28. bih su izpušteni iz sabora.

Pogovara se, da će opera u Zagrebu biti uz-postavljena, jer je banica Lilla Pejačević sazvala odbor za njezinu uzpostavu. U ovom odboru su­djeluju umjetnici, književnici i njeke gospodje. Vie-ćanju nije pripuštena štampa.

U&ARSKA.

Vlada na svaki način nastoji da uguši pasivni odpor koalicije, ali nije još polučila nego da nje­zini ljudi budu od cieloga družtva boikotirani. Vlada uzkraćuje dotaciju, diže sa službe odporne činovnike, razspušta municipalne odbore, a naprotiv koalicije uzkraćuje vladi poreze, sakuplja fond za činovnike te razpušteni činovnici dižu sa službe vladine ljude 1 imenuje svoje. Veliki vladini župani i drugi vla­dini župani, te drugi vladini dostojanstvenici su izvr­gnuti ruganju i napadaju. U svem ovomu prednjači Budimpešta, a ostali gradovi zemlje samo sliede njezin primjer. U Komoran je došao veliki župan u pratnji dvaju eskadrona husara i žandarmarijskog odjela. Grad se na to zavio u crninu. U Csegled je županija glasovala 100.000 K za podporu činov­nicima peštanske županije. Isto tako u Eges Balas, u Szomboru itd. Kako se vidi u Ugarskoj vlada pri-tajana revolucija. Njeki listovi su veoma zabrinuti, njeki se rugaju sa svim mjeram vlade, koju da će ubiti prezir zemlje. Sa narinutim velikim županima se postupa kao sa okuženicim: iz daleka im se svak ugiblje i nitko s njima ne obći. Redarstvo i žandarmarija jedina je pođpora vlade.

KejiTvarv putuje u Beč, drži ministarska vie-ća, ima u žepu razpust sabora, strožije mjere itd. ali kao da se ni sam ne ufa u uspjeh.

Još najviše mogu pokvariti račune koaliciji

Tako u Aradu, u vel. Kikindi, u Telekilazi, 1 ihn, u Pečuhu, Gjuru, Pešti i Požunu. Koaliciji

mm zahtjeve radnika, ak< će uzeti u prog da stvori u kući : ; neprna

AUSTRIJA,

Demonsti prošle svugdje ka

idjelovanja. I isu prošle be: se uvaži, da

sve to akutniji stat iz ciele te akcije m<

i Moravskoj demoi omu se nije ni či

po ko onarhije. Isti Nien

ničku ms Značajno

ra, kojoj

pitanje prelazi od dam To je vrlo dobar

cije mogu nastati samo ta­ce bit povoljne Slavenimr i ako uvidjaju, da im obć< moći, dapačeda će im moc povlašteni politički položa t

mogu nego zagovarati obće te imali proti sebi svu rad-

ihTri kontingent. —

razio Bozenskoi dienciji, kako ć

em ci daju e isti car ielniku Dr |01IJ< eg izbornog izravnog

prilike, i d a j e tc prava popraviti parlamentam uvedenje skroz potrebno, jer da ga se ne može više prepriečiti ni zaustaviti. — Izborna reforma, koju je naviestio Gautsch pri otvoru parlamenta nije ipak takova, da bi mogla zadovoljiti duhove. Sva je prilika, da će bit i dalnjih izkaza, a i iz­greda, jer će nienici tražit uviek način, kako da raznim zakučicama osujete provođenje obćeg prava glasa na najširoj podlozi. Nedaleka budućnost do-niet će nam u tom pogledu mnogo toga, što se danas tek daje naslutiti. Bilo kako bilo, sveobće izborno pravo mora da konačno podpuno pobiedi.

RUSIJE.

Nemiri, i ako su prestali, još uviek traju u svojim neizbježivim posljedicama. Računa se, da je danas u Petrogradu preko 75.000 radnika bez kru­ha. Dolaze i druge viesti 0 manjim ih većim nere­dima, koji su samo epilog onih, te se odigraše pro­šlih dana. Tako se javlja, da su prekinnte brzo­javne sveze izmedj Rusije Beča i Berlina. U Mo­skvi i Petrogradu ukinuta je telefonska sveza. Po-štarski i brzojavni činovnici štrajkuju u Libavi, O-desi, Rigi, Harkovu i Rostovu. To su sve zadnji odjeci prevrata, pa da dodje i opet do kakvog ge­neralnog štrajka, opet ne će biti zla, jer sada kao da sveukupna Rusija teži k miru i k povratku nor­malnih odnošaja. Bude li još potresnih viesti, ne će se moći u nje ozbiljno vjerovati, jer će te biti bez sumnje skovane u židovskoj kovačnici, odakle su i do sad uviek izlazile u prečeranom obliku. Witte je izjavio, kako će bit ukinuti svi zakoni, koji su krnjili državnu ravnopravnost Židova. Po ovoj izjavi može se suditi, da će i bies zidova uzjenjati. — Kongres „zemstava" izjavio se je za autonomiju Poljske, te je nade, da će napokon i ovo pitanje bit sretno riešeno na korist poljačkog naroda i ciele Rusije, od koje se Poljaci ne misle nikad odciepiti.

Ruski krstaši „Rossia", „Gromoboi" i „Bo-gatir" prispjeli su u Nagasaki (Japan). Admiral Jessen je izjavio, da su u Vladivostoku buknuli nemiri, kad je odputovao, i da će ostati u Naga­saki, da čeka odredbe ruske vlade.

FRANCUZKA.

U francezkom novinstvu živo se razpravlja 0

priestolnom govoru cara Vilima, koji je on izrekao pri otvoru „Reichstaga". — Sve se novine slažu 11

tome, da car Vilim uviek više ili manje potiče pi­tanje 0 mogućnosti rata izmedj Njemačke i Fran-cuzke. — Pronose se viesti, da car Vilim boluje. Bol na ušima, koja ga je davno mučila, opet se pojavila. Jedan glasoviti engležki specijalista za tc bolesti bio je naglo pozvan u Berlin.

ŠPANJOLSKA..

Radi dogodjaja u Kataloniji, pri kojima su neki oficiri slabo prošli, mishlo se je, da će u tom kraju bit ukinute ustavne garancije. U parlamentu se ipak nije u tom pogledu poprimila nikakva mje­ra. Sada se pronose viesti, da će ministarstvo de-misionirati, a da će ga zamieniti vojničko. Krstaš „Karlo V." bio je nosi an iz Kadixa u Barcelonu. Medjutim u Barceloni se povraćaju normalni odno-šaji. I sveučilište je opet otvoreno.

NORVEŠKA.

U utorak je u narodnom kazalištu u Kiisti-janiji bila svečana predstava, kojoj su prisustvovali kralj, kraljica i pruski princ Henrik. Poslie pred­stave puk je burno pozdravljao kraljevski par. U cieloj kraljevini vlada obće zadovoljstvo. Kralj je primio bezbroj čestitaka iz svih mjesta. I tako je eto završena razstava Norvežke od Švedske bez ikakvih zamršaja.

TURSKA.

Uzprkos odluci Sultana, da ne om odporn, ako velevlasti ne modii

popustit

pitanje

lOKíiji u M

-ska mirovi

U ponedjeljak proti učitelju Knuću.

Poroti predsjedi vjetnik Benković.

Izgubljeno. Prel bjen jedan listovni <

5 bio u Šibeniku izgu-iinutri po devetorici

MADRID, 2 . M i n i s t e r i a l n a k r i z a j e u t e k u , t e j e m i n i s t a r s t v o o d s t u p i l o .

CARIGRAD, 2 . K o n f e r e n c i j a o d a s l a n i k a v e l e v l a s t i o d l u č i l a j e , da d e m o n s t r i r a j u ć i b r o d o v l j e z a p o s j e d n e L e m p o s i l m b r o s .

PORUKE UREDNIŠTVA

nu, Hrilii p o k & a m

NAŠI DOPISI

vanje pučkih

Split.

Odkrića popa Vusio. U tršćanskom ,.11 s o l . . . iŠe poznati Vusio o tom, kako mu je jedna ličnost ijviših krugova povjerila misiju, da u našem na­iđu utre put za pripojenje Dalmacije i Bosne Il­irskoj. U tu svrhu da mu je ta ličnost stavljala i razpolaganjc „budi koju svotu, pa i milijun •una, a da mu ne treba polagati računa''. Da se

ta ličnost obratila njemu, a ne kojem zastup-iku ili komu drugomu samo za to, „jer da bi sa-

rd. - ak: usp .•ha

i dao na tu

Neretva.

ni d.r Žnjak

ojih sladkil: . On javno rvatska Rie< vladu u dž< uraditi što

Nekidašnji i a k o ga di uznemirio, I „Jedinstvu"

Vusio pripovicđa na dalje, da ) r e f | misiju pišuć u „11 sole", ali kašnje, da se pokajao, , jj t jer da se bojao, da bi možda izdao domovinu.

Oosp. pop Vusio je dakle imao u ruci mili­jun kruna i odbio ih, a dao se je u službu „Gross-Oesterreich" onako iz ljubavi, mukto! Zar ne, da je Vusio junački karakter? Ali što onda, kad bi ova sva odkrića Vusiova bila samo naručena? Kad bi Vusio bio plaćenik kamarile? Ta, Vusio i mili­j u ! kruna! Vusio i hrvatski narod! ta to je, da se nasmiješ.

Prosjačenje. Svake S u b o t e ponavlja se ovaj nemio prizor. Na buljuke nevoljnih prosjaka svake vrsti obilazi građom i varoši, očekujuć fiiaj nevčić milostinje, što im gazda dariva. Prosjaci, koji su većinom stari, a uz to i goli i bosi pobuđjuju saža­ljenje, viđeć ih, kako se o štapu potucaju pri sva­kim hladnim vremenima, U ostalom ovako obilaze-

2 upelio učitelju Kuz-opravda. Antonije od-tiskati Sada će kad n J e g° s P 0 ( iskih pragova, ostatak je starijih zemana,

koje bi trebalo napustiti. Uvjereni smo, da ni same gazde ne misle ovim više pokazati svoju darežljvost prama nevoljnicima, koja je i onako neznatna. Mi snio mišljenja, da bi se ovome najbolje doskočilo, kad bi dotičnici mjesečno odredili svotu po svojoj volji i predah je jednom odboru, koji bi uručio prosjacima ovu milostinju. Siromasima bi korist bila jednaka, ako ne i veća, a muka daleko manja, A što je glavnije, prištedili bi se nemili prizori, kojima smo često očevidci.

Seigersohmidtevo „Hrvatstvo", ono, kojo je — po riečima D.ra Vrbanića — subvencionirano

tuirala nova obćinska uprava. Q ( j Khuenove vlade, i još zabada u nas. Nije nas Operetno družtvo Bovi-Campeggi imalo bi briga. „Hrvatstvo" nema druge zadaće, nego da

denuncira domaće ljude i da izazivlje. „Hrvatstvu" nije ni do hrvatstva, ni do vjere, njemu je do smut­nje, do farizejštine. Napadali smo pisanje Jezuita, a prigovarali smo i rimskoj kuriji, što u pogled glagolice sluša Jezuite i neprijatelje našeg naroda. To ćemo i unapred činiti, kad se bude o našem pravu onako pisalo. Tim niti smo napadali na koji crkovni red, niti na hierarhiju crkovnu, niti na dog-mate. Ako je plaćeničkom „Hrvatstvu" do smutnje, nije nami i, u koliko možemo, čuvamo se. U osta­lom, ođ kad je „Hrvatstvo" postalo naš tutor, da smo mu dužni javiti svećenike, koji nisu odbili naš list? Ali neka zna, javljamo mu, da naš list ne prima Don Marko Vezić i da nam ga je odbio Don Lovro Dragičević. A to je nami na diku

Još jedno. Mi nevjerujemo, da one gluparije o nami u „Hrvatstvu" piše tko iz Šibenika i ka­žemo „Hrvatstvu", da izmišlja, da vara sve dok ne imenuje tobožnjeg svog ainošnjeg prijatelja. A da

neg se je rodilo. Furtim... fursimaJi... postalo je oznakom posve nizkih stvorova.

le može drugdje, u „Poljodelskom Vjestniku" mt se slava d.ra Znjakete, na što ćemo ođ-iti. d.r Spekula.

DOMACJMTESTI Naš Zastupnik. D T A n t e Dulibić krenuo je

itvrtak u Beč. Kad dovrši ovo zasjedanje Carev, i D.r Dulibić će se odmah nastaniti u Zadru, :apočne svoje djelovanje kao prisjednik zemalj-; odbora. Bit će ipak u Šibeniku, kad se bude

jih predstava u nijest „Mazzoleni" drugim božičnim blagdanom. Dozna-jemo, da je zato nznastojala kazalištna uprava, te da samo još očekuje pođpisani ugovor. Javit ćemo,

žati i koje će novosti predstavljati,

„Šibenska Glazba" udarat i će sutra u ne­djelju, na 11 7 a sati pr . podne na obali. Program koncerta je baš biran.

Slomio ruku. Njeki Šuško iz Drniša pokli-zno je niz pločnik na Gorici i pao je tako nesretno, da je slomio ruku. Na mnogim mjestima u našem gradu je za kišovitih vremena veoma pogibeljno hodati, pa bi preporučili, da njoke pločnike dobro natuče, a nizbrdice da na prikiadui način izravna.

Nesreća pri radnji. S a očelju monastirske crkve di lova gradi, pao je na 29. o. eke i te tako nesretno, da s

lenika

pogibiji života.

Treće zasjedanje porote

Dr. Krstelj. t. studenoga

užnog Na prikaz primili smo sa zahvalnošću: „Ogle-Iva- đi" — studije impresije — od A. G. Matoša. —

uboj- „Zdravstvo spolnog života" od Dr. Frana S. Gu-nužne druma, te „Dalmaczia" od Dr. Havassa Rezso. Na

Matoševe oglede osvrnut ćemo se, bude li nam moguće, u kojem od narednih brojeva. — Knjiga

a Bo- „Zdravstvo spolnog života" ne treba preporuke, jer Ivko- joj važnost očituje sam naslov.

ía težke tam-)ijahu Nikola

eničkoj klupi i radi u m o r ­na 8 godina

NAŠE BRZOJAVKE Z A G R E B , 2 . Na s a b o r j a s t i g l a z a m o l b a s u d a , k o ­

j o m s e t r a ž i i z r u č e n j e z a s t u p n i k a T u š k a n a , V i n k o v i č a 1 H a r a m b a š i ć a r a d i v e l e i z d a j e , k o j u da s u p o č i n i l i u j u č e ­r a š n j i m I z j a v a m a . — L i s t o v i v e ć i n e d e n u n c i r a j u o p o r b u , da j e a n t i d i n a s t i č k a . F r a n k o v o . P r a v o - i d e n a r u k u v l a d i I z j a v l j u j u ć , da S t a r č e v i ć n i j e n i k a d a n a p u s t i o l e g i t i m i t e t I d a j e u v i e k n a g l a s i v a o v j e r n o s t d i n a s t i j i — J u č e r g o v o r i o b a n k r i t l z i r a j u ć r i e č k u r e s o l u c l j u .

BEČ, 2 . G o v o r i s e , da j e V l a d a r o d l u č i o p o v j e r i t i k o a l i c i j i s a s t a v k a b i n e t a .

PETROGRAD, 2 . U P o l j s k o j j e d i g n u t o o b s a d n o s t a n j e , b u n a v o j n i k a s e s v e v i š e r a z š i r u j e .

D.r Ilija Ahjanić — Vinkome". — Vjerujte nam, da je najveća naša narodna nesreća, što kod nas ima plitkih i zanesenih glava, kojima D.r Josef Frank može služiti kao uzor Starčevićeve politike. Nami se čini da ste i vi jedan ođ tih sliepih slied-benika, pa vam to i priznajemo javno, jer znamo da ćemo Vam s otim učiniti veliku uslugu. Pravi sliedbenici D.r Josefa dobro dolaze kamarili i Khue-novoj vladi. Ako na tom putu uztrajete, još možete postati nadhečnikom. Bog bio s Vami!

G. Artur Portuda — Pag. — Vašeg oglasa ne možemo nikako naći. Budite tako dobri, pa nam pošaljite drugi i bit će Vam odmah udovoljeno. Živih!

Vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik: VLADIMIR KULIĆ

Tiskarnica Ivan Sfaglinatz — Šibenik.

JAVNA ZAHVALA

U težkoj ž a l o s t i , s to m e zadesila smrću moje premile majke

KATE ud. FULGOSI mnogi se sjetiše m e n e i pokojn ice bud rie-ćima utjehe i djel ima saućešća, bud sudje­lovanjem sprovodu i poćašću njene u s p o m e n e raznim doprinosima u dobrotvorne s v r b e . — Op srca zahvaljujem m. p . fra Stanku Firi -žinu, koj i se pokojnic i pružio sve ut jehe naše sv. vjere.

Osobito bvala hrv. muzienom družtvu „Kolu", koje mi j e vanrednom p o d p o r o m pri-tek lo u p o m o ć , da se t i m oduži za onu rev­n u službu, koju j e mila pokojnica vršila, kao čuvarica društva.

U Šibeniku, dne 27. studenoga 1905.

Suerta Julgosl

Tko Želi kupiti dobr ih i zdravih k o r e -njaka prve vrsti, amerikanske l o z e Mur-veder X Rupestr i s za zemlje i l ovače ili gnj i lovače suhe i m o k r e , n e k a se obrat i podp i sanome . — Ciena hiljadi korenjaka 5 0 kruna. I V A N M A R A S

VODICE (DALMACIJA).

Traži se j e d n o g dječaka o d 1 2 — 1 4 g o ­dina k a o naučnika za jednu tvorn icu . — Obratit se našemu uredništvu. ~

Traži Be odmah neko l iko zdravih i snažnih dječaka kao naučnika k o d podpisanoga . -Rok poučavanja traje 3 godine . — J O S I P BERGOCH, m e h a n i k l - f a l B E N I K . u

L O Z E

dalmatiuske, navrnute na amerikan­skoj podlozi , pripravlja za j e sen g. 1 9 0 6 . za okuženo područje

P E Č E N K O I D R U G Komen - Primorsko.

Ciene s u : N a v r t c i n a r u p e s t r i s m o n t í c o l a 1 0 0 0 k m . K 1 2 0

,. „ a r a m o n x r u p e s t r i s b . l „ .. „ 1 4 0 „ „ r i p a r i a x r u p e s t r i s „ ,. 1 4 0

Naručbe primaju se do 3 1 . sie-čnja g. 1 9 0 6 . - Sa naručbom zah­tjeva se 2 0 % kapare.

T k o želi baš svoju lozu, m o ž e poslati poš tom m l a d i k e s r e d n j e d e b e l j i n e .

VAŽNO ZA DJECU! J e d a n od najboljih načina, da se djeca

sačuvaju zdrava, da im se poboljm krv i ojačaju pluća jest davati im više puta na dan meda, ili sama, ili s k r u h o m i H ml ie -k o m . — P r e p o r u č a se i starijima p r o t i nazebam.

Cista naravskog meda p o 6 0 n o v č . k l g . m o ž e se dob i t samo k o d

Vladimira Kulioa.

HRVATSKA VJERESIJSKA BANKA PODRUŽNICA ŠIBENIK Ü ^ Ü Ü

Centrala u Dubrovniku i Podružnica u Zadru)-slove

Prima novac u potvrde na tekući ili na

Preuzima vriedn plato mjenico, naputnice

Daje predujmove

zemljo i inostranstva. Unovöuje taracene sreeke, zudu/n

poneke arke. l'r„v:„lja oeiguranj« proti t e n Obavlja vinkulaclja i devinkulacija

ženltbene i ive druge jamčevino u vriednos Izvršuje izplate na svim mjestima Eskomptira mjenice, naputnice i ki

J a d r a n s k a B a n ^ a

= = u T r s t u = = Bankovne prostorijo u

u l i c i J V C i c o l ò J Y U c c h i a v e l l i , b r . 2 6 .

započe la je svoje pos lovanje , t e

I VELIKO SKLADIŠTE POKUĆSTVA

f A . D E L F I N Š I B E N I K ( G l a v n a u l i c a )

obskrbljeno je raznim krasnim okvl-

$$ rima, ogledalima i tapecarijom. —

g| Velika izradba - narodnih škrinja -

Naručbe so izvršavaju najvećom

SrogarijaVinkaVučića Šibenik

preporuča svoj bogato obskrbljeni

ućan raznim ljekovitim mirodijama,

predmetima iz gume, svakovrstnim

mineralnim vodama, velikim izborom

najfinijih parfima i predmeta nuždnih

za bolestnike.

JEDINH HRVATSKA TVORNICA VOŠTANIH SVIEĆA U ŠIBENIKU.

Svoj k svome ! — POZOR 1 — Svoj k svome !

= TVORNICU VOŠTANIH SVIEĆfl. = K o d m e n e dob i t so m o g u izvrstne, a v e ć o d m n o g i h pri«

i l i č iuama svieoe ođ pravog; pčelinjeg voska, k a o i

VLADIMIR KULIĆ Šibenik (^Dalmacija) Slavna ulica.

JEDINA HRVATSKA TVORNICA VOŠTANIH SVIEĆA U ŠIBENIKU.

^

u v . v i u s i : SAMO U SKLADIŠTU ACMI STROJEVA „ S I N G T - R " &.N G R I M A N I - Š I B E N I K

Š t o v a n o m obć ins tvu preporučujem upo-

11.Mjavanje M A G A Z I N O V E SMUEKOVAÖE,

koja okrjepljuje želudac, razgrijava ž ivce ,

zaustavlja proljev i l icci od groznice , tifusa,

= U knjižari ITAMA CwRI-

j H A M I - A . m o g u se dobi t i najljepši i

svoj im sadržajem najzanimniviji koledari za g o d i n u 1906. kao :

„Zabavni Koledar" C i e n a K 2: „Hrv. Vojnički Koledar" „Veliki Mary in Koledar" „Šareni svjetski Koledar" „Novi šaljivi slik. Koled." „Danica" L j e t o p i s d r u ž t v a S v e t o j e r . „Ćiril i Metod Koledar" „Đjaoki Koledar" „Gospodar, i vinogr. Kol." „Jelačić" H R V A T . VOJNIČKI KOL. „Prijatelj Naroda" „Pučki zagrebački kol." „Šoster Ka lendar" „Šošter zagreb . kol." (stari) „Srce Isusovo" „Šumarski kolendar Hrv." „Živila Hrva t ska" koledar „Kal. Srca Isusova i Mary." „Zvekan" H u m o r i s t i č k i k a l e n d a r „Zvonimir" H r v . i l u s t r . K a l e n d a r ,

u j e d n o u r e d o v n l k , p o s l o v n i k 1 z a b a v n i k „Marjan" S p l i t s k i A l m a n a h

B l o c k dnevni i tjedni k o l e d a r i : „ B L O C K D N E V N I K O L E D A R " s a p r o ­

s t o r o m z a b i l j e ž k e „ T J E D N I K O L E N D A R , "

N j e m a č k i ko l edar i : „ A G R A M E R 2 0 K R . K A L E N D E R " „ A G R A M E R B O T E " „ F L I E G E N D E B L Ä T T E R K A L E N D E R " , , D E R W I E N E R B O T E I L L U S T R . K A L . "

Z Z Z Svaki trgovac, koji ne ogla­

su je svoju robu, ustupa mjesto

svojim, takmacima, koji oglasuju.

4 0 4 0 5 0 6 0 5 0 5 0 5 0 4 0 2 0 2 0 5 0 6 0 :60 ,60 6 0

1:60 - : 5 0

1:20 1:40

- : 4 0 - : 8 0 1:20

Za božično drvo — naći ćete —

^ u dućanu IVANA RUDE G l a v n a u l i c a - Š I B E N I K

svakovrstnih nakita: zlatnih i srebre­

nih zviezda, zviezda repatica, lančića,

vrpca, trakova, krugljica, grozdova,

sjajnih i raznobojnih oblica, angjelića,

ptičica, pa kramih svjećica sa svojim

stalcima za pričvršćivanje, uz-drvo, —

sve to u raznim veličinama; onda još

pamučnog neizgorivog sniega, praskavih

svjećica i bezbroj drugih sitnica, ko­

jima se razkošno, a ipak uz najumje-

Vanjskim naručiteljima šalje se roba

pouzećem, ali se prima natrag sve,

što im se slučajno ne dopane.

* * * * * * * *

>e kod distileura

Širite „Hrvatsku Rieč*

RISTA P. MAGAZINA Š i b e n i k ( D a l m a c i j a ) .

D G ; :_M_

Ti nećeš naći nikada boljeg i uspješnijeg medicinskog

sapuna do davno prokušanog

BERGMANNOVA L IER-MUEGNOG = = = = = = S A P U N A —

(LILIEMMILvIISEIFE)

od Bergmanna I dr., Telschen na/L

kojim se n j e g u j e koža , kojim

se osobiio uklanjaju s nje ljetne

pjegice i s kojega lice dobiva

nježnu boju. = = = = = = =

Predplatno k o m a d 80 para

u Drojariji u l n l ' A 4

Z l a t a r i j a A n t u n a \ ? u č i ć a

Šibenik (Glavna ulica)

I z b o r svakovrstnih zlatnih i srebrenih predmeta, k a o i d r a g o c j e n i h kameni - K u p u j e staro z l a t o i s r e b r o uz najvišu cienu. - V e l i k i i z b o r liepih

galantarUa pravog kinežkog s r e b r a .

S k l a d i š t e s v i h v r s t i s t a k a l a z a n z d r ž a n j e i p o ­b o l j š a n j e v i d a , finih d a l e k o z o r a , t o p l o m j e r a , t l a ­k o m j e r a I td. - P r i m a j u s e I p o p r a v c i u z n a j ­

u m j e r e n i j e c i e n e .

P R O T I S l i A K O l ' I D J E C E I < > 1 » K A . S I . I I I

proti plućnim boleštini, žliezdam, škrofoiozi itd.

Prirodno bakalarovo ulje

z g o t o v l j e n o u T7e wf o u n d I a n d - u

poboljša

Zahtjevati i

O D B A K A ' L A R A .

)d naliČnosti. —

ito CLđf^KSOn B r V U L J 6

idučić od 6 flaša Kr. 10 . —

» X «

Glavno skladište za Dalmaciju, Hrvatsku, Bosnu i

Hercegovinu: C. RU66ERI, Ljekarna k sv. Finti od Padue

— ŠIBENIK.