Sod. VII. ŠIBENIK, u petak 8. prosinca 1911. Broj 5 9 3

HRVATSKA RIEČ PREDPLATA: ZA ŠIBENIK DONAŠANJEM U KUĆU TE ZA AUSTRO-UGARSKU T 1 1 'Vu\. 1 ^ 1 1 J ^ I S ^ J T UREDNIČTVO I UPRAVA „HRVATSKE RIEĆl" NALAZE SE U „HRVATSKOJ T I -

POŠTOM NA MJESEC K 1 2 5 . ZA TROMJESEC K 3 7 5 POLUGODIŠNJE 1 GO- J SKAKI" (Dr. KRSTELJ 1 DRUG.) - RUKOPISI NE VRAĆAJU SE. - N E F R A N -

f f " %*$t$%$Šg££.}**tmur ^ IZLAZI SRIEDOM, PETKOM I NEDJELJOM KIRANA S E PISMA N E PRIMAJU.

POJE>DIXI BKOJ IO PARA. Telefon l>r. « 1 . — Čekovni rneun 7 1 . 0 4 1 ) OGLASI JPO OIE JVII-CH.

IZLAZI SRIEDOM, PETKOM I NEDJELJOM Čekovni rneun 7 1 . 0 T ! )

UREDNIČTVO I UPRAVft „HRVATSKE RIEĆl" NALAZE SE U „HRVATSKOJ T I ­SKARI" (Dr. KRSTELJ I DRUG.) - RUKOPISI NE VRAĆAJU SE. - N E F R A N -

KIRANA SE PISMA NE PRiMAJU.

OGLASI JPO CII5NIKU.

Skandali u dalmatinskoj upravi. Ovo što se dogadja u Dalmaciji,

tiv nas pravaša, prevršuje svaku mjeru •pijenja. Zakoni upravo cinički stavljaju pod noge, i mješte zakonitog poredka :ače samovolja i korupcija.

Imamo pred očima rješidbe mješo-povjerenstva vrhu utoka proti obćin-izborima. Činjenica je, d a su r j e ­

š i d b a m a t o g a p o v j e r e n s t v a p o g o d j e n e u p r a v o p r a v a š k e o g r o m n e v e ć i n e u O p u z e n u . I m o t s k o m e , Visu i R a b u . Uni­šteni sa izbori u Imotskom, Rabu i O p u ­zenu, radi neobdržavanjazakonom propisanih

tnalnosti, a u izborima viškim, da se ivašku većinu prikaže manjinom, uraču-

su u prilog naših protivnika i glasovi krivotvorenom punomoćju.

A tko je počinio one propus te na ialnostima u Opuzenu, Imotskome i

U Opuzenu formalnu pogrješku, što u dva mala zaselka ne bijahu oglašeni izbori, počiniše protivnici pravaša. U Imot­skoj počinila je pogrješku šarenjačka o b -ćinska uprava. U Rabu iste je pogrješke navlas počinila utvaraška Tonč i ć -Tudor in -Galzignova obćinska uprava. Pravaši su u sve tri obćine u obćinskim izborima iznieli ogromne većine, ali je huncutsko razpoloženje protivnika znalo već unapried naći načina, da te zakonite ogromne ve­ćine obori radi propusta j edne formalno­sti, koji sami počiniše.

Mješovito je povjerenstvo moralo u-zeti u obzir ove okolnosti te svojom rje­šidbom pogoditi ne zakonitu većinu nego one koji su u zlonamjernoj nakani izvr­šili takav propust . Mješovito je povjeren­stvo moralo one zločince staviti na obtu-zeničku klupu, a ne stavljati u nove ku­šnje ogromnu većinu naroda. Jer, kamo ćemo doći, ako se u ovom pravcu bude dalje radilo, izigravajuć na ovakav n e p o ­šten način volju naroda ?

Jedan dokumenat , koji je izišao na svjetlo, dokazuje da su u ovakve n e d o ­stojne smicalice bili upleteni i članovi mje­šovitog povjerenstva. Ujedno taj dokume­nat naviešta nam, da se u tvaraško-demo-kratski intriganti spremaju, da , u savezu sa nekim članovima mješovitog povjeren­stva, i dalje izigraju zakon i zakonite ve­ćine.

Tajnik obćine Raba pisao je ovo dana umirovljenom namjestničtvenom pod-predsjedniku Tončiću pismo koje g las i :

„Velecienjeni Gospod ine !

Kako sam predvidio, a više puta iz-taknuo, uništenjem izbora bez odgode za obnovu istih, pogoršana je za nas situacija, jer je i prvo tielo u očitoj pogibelji. Uoči sam riješenja i g. d.r Macchiedu brzojavio: „Molim odgodite riješenje ili potvrdite". Bi li b i l o v r i j e d n o s t v o r i t i p o n o v n o u z r o k e u n i š t e n j u ? Umolio bi Vas, ako je moguće, da dodjete amo, jer je absolutno nuždno i u moralnom pogledu dobiti prvo tijelo; poslije se nadam tvrdo, da će pri-likt okrenuti na bolje.

Usudjujem se pisati Vam u velikoj hitnji; izbori su urečeni najdalje do 15/12; predloženi su sa strane upraviteljstva dani 5, 6 i 7 ili 12, 13 14/12.

Molim Vas, ima li se sada birati se ­oske časti, ili to pravo pristoji budućem obćinskom zas tups tvu? Ovo je važno za budućnost .

Uz najdublje poštovanje G a l z i g n a .

Moguće, da bi g. Kušar mogao uspjeti kada bi predložio Bakoti u interesu b u d u ć ­nosti Raba, da se sporazumi u smislu, da Vi budete načelnik, a on 1. prisjednik".

Iz ovog pisma proizlazi, d a s u u z ­r o c i u n i š t e n j u i z b o r a u m j e t n o i n a u -m i c e bi l i s t v o r e n i , ili je utvaraško-de-mokratska klika na Rabu l a ž n o p o s v j e ­d o č i l a , d a i z b o r i n i s u b i l i o g l a š e n i ; u jednom i drugom slučaju počinila je djelo kažnjivo.

Proizlazi nadalje, d a su o v e p r e v a r e p o č i n j e n e u d o g o v o r u s j e d n i m č l a n o m m j e š o v i t o g p o v j e r e n s t v a , d r o m . Mac-c h i e d o m , s kojim je bio sigurno suglasan i drugi izaslanik Zemaljskog Odbora i onom povjerenstvu, i da je svim tim iz­bornim prevarama i smicalicama kumovao bivši namjestničtvenipodpredsjednik Tončić,

Proizlazi napokon iz ovog pisma, d a j e o n a u t v a r a š k o - d e m o k r a t s k a b a n d a p r i p r a v n a p o n o v n o u m j e t n o s tvo r i t i u z r o k e u n i š t e n j u i z b o r a , e da tako opet sprieči izraz zakonite ogromne većine onog pučanstva.

Mi se ovdje nećemo upuštati u raz­matranja, kakovu svjetlost baca ovo pismo na političku upravu u Dalmaciji, kojoj je nedavno na čelu bio čovjek koji je kum, a valjda i nadahnitelj , gore izloženih izbor­nih prevara. Nećemo se pozabavit niti sa onom gospodom na Zemaljskom Odboru,

koji u svom djelovanju pokazuju da ne­maju srama. Prevelik je smrad iz tog dna života. Jedno ćemo ipak reći i to poli­tičkoj vlasti.

Mi mislimo, da je dužnost političke vlasti bditi da ovakovih izbornih prevara ne bude, i providiti na vrieme, da svim zakonskim propisima bude udovoljeno, e da se ne dogodi da se uništivaju pra­vaške ogromne većine samo za to, jer se utvaro-demokratim hoće izborn ; h sm'calica

prevara. U ovim slučajevima bjelodano izbija, kako se stranku prava hoće sta­viti izvan zakona, pa mi upozorujemo nadležne faktore, da će i pravaši iz tako­vog postupanja znati povući posljedice.

Ne beru se duše sa gloga. N a p i s a o d o n M a r k o Vež i ć .

Zalaja oživlje moj Brzalo i oblimice sklisi ispred svoga kućerka, gdje se bio na plandištu povalio 1 razbanio, repom odma-hiva, da sa sebe sagne i iz rune progne ljetnu prižegu. Izdiže jednu, pa će opet drugu, šapu sprieda, ne će li pričepiti koju mušicu, da je oštrim usjekavcima na prozjarene usturine dobaci .

Smetoše ga sitne, ko zrno su prosa, mušice; prijatila se gdjekoja zvrkulja, pa i ova i ona muha mesarica iz grada amo dolutala u ove posne krši. Ni moj, opet ću, vranac nije u tome sramežljive ruke i lakom, već ga i on svojom sa sebe poda ­rio ; za uši mu se zavrla, neka se zna, da žive zvrkaju, a nijo moj ćoćo dronjavi i runjavi klepo.

Gospojištaci su i sve će zar planuti. Niti se o čemu zbori i govori v e ć : Braćo moja, čudne va t re ! Iskapaše, druže moj, oči, što je zvjezdan pričvrstio i ukoč io! Sveta i blagosovljena zima! Još kad mi ono moje nakaze kod kuće regne na nju 1 Glavu ću joj, hoću, ovoga mi, stući ko zmiju

Ne mari — daleko je polje od usta — da će se ovi, kad zima zažeže, te sje-kavci pospu svojom solju, na nju prvi na­

ježiti. Tko će sada kome usta zašiti i zače­piti, kad vrućina š a t r a ?

A i je vatra, što je Bog dao ! Vazduh se, bi reći, zapalio i plamsa ko na žeravi jaka rakija. Valovi se zraka, gorske su ne mani i klisure, zglusli, valjaju se i jedan preko drugoga svaljuju i kotrljaju, da ne možeš kroza nje zdravom zjenicom prozrieti i sloj do sloja prodrieti, što se naslagali i nebo pridušili.

Pred očima ti igraju i titraju žive iskre i bodu ih varnice ; sinjava i sivasta mag[a sunčanih naslagaja polegla i svojom za-svjetljivom, da neda u se gledati, koprenom zakrila svu okolicu u zasež, i pod njezinom se težinom zadaktala ko progonjeni zec izpred štekćanja lovne vižladi. Izmorena se priroda bori sa prisnanicom, da ne bi, da ju je težka sučija napala, ovako i ovoliko oča-jala. Nit odkuda žarke ni jarke, što bi rekla Janja Božiua.

Bi zar, pirneto bi vjetar, a za njim bi i zeleno, nu smeždeno i naborano lišće kljena i graha izpred mojih kućnih vrata. Ali koja hvajda, kad žerava sve i svaku skuvižala, pa se nikako, da ti je lavlja snaga, ni oteti, ni životom okititi . . . Kad niesam za vas, a ja ću se promećati na druge strane, ali se sama sebe ne ću sramiti . . . na po lazku je jedva čujmice začavlija on svojim

Iz hrvatskjh zemalja. J e d n a k o m e d i j a .

Koalicionaši htjeli su putem jedne skupštine u Beču angažirati javnost Au­strije za se. U to ime dolazio je Dr. Lor-ković i k samim pravaškim i slovenskim zastupnicima koje je prije znao krstiti na j ­pogrdnijim imenima. Ta je skupština imala biti nekakva demonstracija proti po­litičkom terorizmu u Hrvatskoj.

Ta je skupština obdržavana preksi noć, ali je, unatoč agitaciji dra. Lorkovića, zpala vrlo s labo. Brzojavljaju nam, da o-

sim nekoliko osobnih prijatelja i nekoliko djaka nije bilo druge publike. Masarvk naravski nije falio te je poprimljena jedna njegova rezolucija proti magjarskom teroru.

Pravaši j Slovenci nisu prisustvovali toj skupštini, s razloga koji će svatko lako shvatiti. Koalicionaška gospoda pošla su u Beč, da se tuže proti terorizmu T o -mašića, ali gdje su bile njihove tužbe proti terorizmu kog su oni skupa sa T o -mašićem vršili protiv pravaša ? Ili su za­boravili, kakva su sve bezakonja poduzi­mali, da sruše dra. Prebega u Brodu a da prodre njihov Hinković? Razpust pra­vaškog gradskog zastupstva nije najveće nasilje koalicionaško u onom izboru.

Pa čemu apel na javno mnienje u Austriji, kada koalicionaši po svom pro­gramu obećavaju da će ići s topama T o -mašićevim ? Čemu bi se Austrija angaži­rala da sruši jedan nagodbenjački režim a podigne drugi, a možda za Hrvatsku još pogibeljniji ?

P r a v a š k e k a n d i d a t u r e . Stranka prava kandidira za saborske

izbore u Banovini sliedeće kandidate :

Zagreb I. Dr. Horvat, Zagreb II Dr. Prebeg, Zagreb III. Frano Hrustić, Varaž­din Dr. Jurinac, Karlobag Ivan P e r š ć , Gospić Dr. Ružić, Perušić St. Vučetić, Otočac Dr. Ogrizovič, Senj Drago Vlaho-vić, Slunj Matija Polić, Draganić Dr. Pazman, Jaska Dr. Binjavćić, Pisarovina F. pl. Kufrin. Dugoselo Marko Mileusnić, Sv. Ivan Zelina Dr. M. Starčević. Velika Gorica Ivan Peršić, Donja Stubica Dr. Fattori, Glina J. Battišić, Petrinja Dr. M. Starčević, Krapina S. Vukovinski, P regrada Dr. Kiš. Klanjec Dr. Homotarić, Ivanec Cezar Akačić, B 'škupec Juraj Tomac , Ludbreg Pajo Gasparović , Novi Marof D J . Horvat, Zlatar Dr. Kumičić, Bjelovar Pajo Gabaj , Hercegovac Dr. Ante Adžija, Križ Dr. Frank, Sv. Ivan Žabno Dr. Milobar, Križevci Fran Novak, Koprivnica Stjepan Zagorac, Novigrad Dr. Puk, Kloštar Dr. Balaško, Novska M. Crkvenac, Nova Gra­diška Dr. Pomper , Daruvar Dr. Pazman, Pakrac Dr. Matijević, Vilić selo Ivan Zatluka, Požega Stjepan Lesny, Brod Dr. Prebeg, Garčin Dr. Hrvoj, Virovitica Ivan N. Jemeršić, Slatina Ivan Plevnik, Dalj I. Šulc, Šid A. Jakić, Ilok Dr. Horvat, Vin­kovci M. Lombarović , Cerna M. Mihalj-ković, Bošnjaci Ivan Peršić.

Kršnjavi i s tranka prava .

Pronosili se glasovi, a i protivnici navlas ih turali, da dr. Iso Kršnjavi, bivši odjelni predstojnik za bogoštovje i na­stavu, kandidira kao pravaš. Glavno gla silo stranke prava „Hrvatska" na ovo iz-javlja, da Kršnjavi niti je član stranke prava niti ga stranka gdje kandidira.

U „Mladoj Hrvatskoj" vidimo često Kršnjavijeh upljuvaka. Držimo, da će se naša omladina u buduće znati čuvati tih upljuvaka.

Trst j e n a s l o v e n s k o j zemlj i .

Tako je u tršćanskom gradskom za stupstvu Talijanima doviknuo slovenski zastupnik Dr. Wilfan. T o je Talijane upe ­klo te glasilo talijanske liberalne stranke kuša oprovrći tvrnju Dra. W ilf t ia .

Dosta je uspomena i spomenika iz stare dobi, koji dokazuju, da je stari Trst bio slovenski. Ti spomenici ne nalaze se u okolici, koja je i danas čisto slovenska, ne nalaze se samo u negdašnjoj okolici sada Citta nuova, nego i u samoj Citta vecchia, koju je Dr. Wilfan prepustio Ta lijanima kao njihovo.

Glavna ulica staroga mjesta bila je današnja ulica „Riborgo". Slovenci, koj su pred više viekova ondje stanovali, prozvaše ju slovenskim imenom „Ve^

lika ulica", ime koje je još i danas ostalo u uspomeni i rabe ga još stare t ršćanske obitelji, koje su danas pot isnute u o k o ­licu. Današnji trg „Piazza Rosar io" bio je Slovencima „Konjski peč" . Pored ulice

Riborgo" bila je glavna prometna žila staroga tršćanskoga grada ulica „Cavana" . T o ime potječe odtuda što je ulica bila kalna (blatna), odatle u dialektu „kavna ulica", koju su Talijani prekrstili u „ C a ­vana" .

U starom gradu je I ulica „Tigor" , što slovenski znači „Tje gor" .

Ovo slovensko nazivlje potvrdjuju talijanski pisci, koji su pisali o Trs tu , kao Generini, Capr ina , Ireneo della Crocce

drugi. Ireneo della Croce još g. 1630. nazivlje današnju Via S. Siciliano „Mar­kova globena", a grad kod sv. Jakova

Stari grad." Današnja najprometnij* licua Via Giuseppe Carducci zvala se „via del torrente Ključ", ulica Carpison „Materica".

Iznašajuć sve ovo tršćanska „Edinost" zaključuje : Slovenci smo v Trstu doma I

M j e š o v i t o p o v j e r e n s t v o .

Na sjednici od 4 ov. mj. mješovito povjerenstvo odbilo je utok proti izboru

Stonu, isto tako proti izboru t rećeg tiela u Metkovićim, preinačilo je u korist naše stranke izpadak izbora prvog tlela u Visu, a uvažilo neke prigovore g lede izbora u Janjini, ali time izpadak nije preinačen.

Umjetnici iz D a l m a c i j e . Gosp . Marko Vušković, bariton na

hrvatskog operi, pozvan je da gostuje na lavovskom kazalištu. Pjevati će u „Ttfscl", „Rigolettu,, i „Pagl iacc i" .

U pražkom „Narodnom divadlu" d e -butirao je u nedjelju naš zemljak gosp . Noe Matošić, tenor, u „Rigolettu", velikim uspjehom.

pirlukom i ošeta k moru, da se razgovara s njegovim žalima, da mornaru do gojna i napuna vimena nabrekla biela jedra u mirnu pučinu zaveže.

Tamo megjer sve buja; čilošću se raz­meće i veselo k napretku rli, a amo san. Ni otkuda ožimita života, da se odapneš smalaksalici, što ozgo i ozdći, do izdisanja prignječila, stisla i prignjavila . . .

Snujem ja — moj će, Brzalo, po na vadi, mrdnuti i lajeknuti, kad mu dojadile mušice, da se potuži na nje, pa će zamuk-nuti i zavezati. Nu ovoga puta moja p ro ­mašila, jer lavež užestao, otcgnu se, stopi i smrsi se u zavijanje — a onda niesu p o -šalni posli, već je znamen, da, ako Brzalo ne nasrće na Turke i hajduke, nije valaj ni na mrave. Još mi i gušćim borama po čelu obori zapomaganje : — „Ćoćo, ćoćo , ne, bilo t e ! Ne brzaj, Brzalo, da ne dobrzaš , ko sam i ja jadna i s t a ra ! "

Sklisim ja iza pisarnoga stola, oturim knjigu, a u neke i sprednemi da ne bi, po djavlu, Brzalo — a toga se dosada , u moje pamćenje, nije prigadjalo — kome gaće načeo, pa ti eto stotine na stotinu za-noveti, i okapanja, a ne reci — lipo i me-terbe sa gradjanskim oblastima, jer, nećeš li se ti napastima uginjati, ne će one tebi, a ja u ovo svojih zemana, koliko ih je, da

Promjene u vojsci. Odstupivši šef generalnog stožera barun

Konrad pl. HOtzendorf rodjen je 11 s tude ­noga 1852. u Penzingu ; 1. rujna g. 1871. ostavio je vojnu akademiju kao poručnik. U okupaciji Bosne i Hercegovine sudjelovao je godine 1878. kao nadporučnlk, a god . 1879. odlikovan je vojnim krstom za zasluge. Godine 1904. odlikovan je viteškim krstom Leopoldova reda. Šefom generalnog stožera cijele vojske imenovan je g. 1906 ; 1907 p o ­dareno mu je dostojanstvo pravoga c. i kr. tajnoga savjetnika, 1908 odlikovan je redom

ih je, svedjer sa s tarodavne knjige skidam i sebi onu pelim : „Dalje, vuče, od gosposkih dvo ra ! "

Nazvirim okom kroz priljubljene u pri-ključ vratnice na pendjeru, a ono upravice pridnu zida do vrata ulaza u obor odma-hiva — žensko je — štapom, brani se, otimlje Brzalu. Što se opet štap češće na nj i zaoprieči, on to sve to žešće i nasr-tljivije razdražen zaskače, i nasrće.

Žensko je. A i to ćeš jedva razaznati, jer od kukuljicka, što je na glavu natakla, pa sve to tamo udno, do opanka, zaogr­nuto je pečatom i teškom sinjavom kaba­nicom. Ciglo ćeš razlučiti po bieloj pr ime-tači, što sa prsiju virne, kad ispod kabanice š tapom zamahne i sprieda se razodkrije, da nije mužko. A kad nije mužko, niti će se u što drugo prometnuti , onda je — nu, p o ­reci ! — žensko. A tko je, što je, koga roda i plemena, ne iskajiši li je biesan Brzalo, do tren ćemo saznati, da se zeru bliže pri-makne.

Pa opet ću i to spomenuti , da onog i ovako zatezita boja ne bi ni bilo, da je moja domaćica, netom je načula Brzalovo trzakanje, povirila na prag u vatrenici, jer se Brzalo u ove četiri godine svoga krat­koga vieka u kući gospodarevoj okusio, što je dobra u njojzi, ali se i osigurao i

uturio, da ni ljeskovcu za vratima niesu buhe smoždinu izažele, kad je u čemu p o -kriv i iznebušice na koga skoči. Okušala su Brzalova ledja, što je oputana koža, š to li masnicama posrmane pečenice, pa netom sade sa vrata zagrklja domaća, zapržena od vatre nebeske i od one na ognjištu zapar-jena i zaprieti se mastnom i omašćenom drvenom žlicom, kojom, da ne zagori, p r o -miešala u bakrlci s komoštrama „štuvadin" — odvrže se Brzalo, podvije rep, glavu sleže k zemlji, k svojoj sc prvašnjoj logi došulja i zakrvavljenim očima izbielio, iz-podmučio u žensku glavu, š to za njim, o štapu se štapajuć, muze.

Dok ona dogore domigoljila, iznovice ja zasjeo na staro mjesto, slovo slovu pri-sumitio, gdje malopri zauzlao, sad u knjizi razuzlao, da se još noktić porazgovovim s ponajvjernijim svojim drugom na ćullnl amo, sa koje zdrav ali neveseo okom šetam, a srcem gladujem l ogledam se po kršnu razbojištu ćuka i lisice, na udarcu dnevna samočaja i noćne pomrke, gdje dosud d o ­sudio, da mladost džabe udam I sada mu­ževnom doboin, bleka, sama sebe, bleku, varkam, da će barem starost svaku porav­nati i oslaščati — ko da pelim, na začini grke žuči, može pelim slatkom zasladiti gjakonijom I . , . (nastavit će se) .

e krune I. dine imeno

azreda, a u studenom in je generalom infan-

šef generalnoga stožera, p o d ->al Blaž pl. Schemua rodjen je kao sin ira 2. siečnja 1855 u Celovcu ; vojnu emiju u VViener-Neustadtu svršio je

-d . 1874. God. 1878. dobio je trogodišnji pust u Perziju, odkuda se vratio god. " 1 . , te stupio u ratnu školu. G. 1884.

je stalno generalnom stožeru. Godine 1905. imenovan je general-majorom, nedugo zatim podmarša lom, kao takav pri-djeljen je bio kao odjelni predstojnik rat­nom ministarstvu.

don

M>i<

Gospodarski pregled. U z o r n a p e r a d a r n a .

Ako je naša toliko razvikana akcija za ekonomsko unapredjenje Dalmacije p o d -puno zanemarila jednu vrlo važnu granu narodne prirede — peradars tvo, nije ni­kakvo čudo, jer, kako znamo, zanemareno jo i mnogo važnijih grana gospodars tva , koje se mogu smatrati uslovom za obs ta -nak našeg seljaka.

Glavnije krivce ovog zastoja dema­skirala nam je razprava sa Posavcem, a skoro će i razprava sa Ožanićem.

U tom obćem zastoju, koji je na ministarstvu prikazan u obratnom svjetlu načičkanim izvještajima, koji odišu š tre­berskim očitovanjem ljubavi gospodi na ministarstvu, ipak je privatna inicijativa t na ovoj grani, u peradars tvu , pošla prili­čno snažnim koracima napried.

Medju ostalima naročito ističemo g. Miovića u Benkovcu i g. Koludrovića u Zadru.

Sitnim i ustrajnim radom dobili smo domaće proizvadjače rasplodnih pasmina,

ije to još razvijeno u onom stilu, kako to trebalo, ali je početak dobar i u-

spješan, i Što je glavno — i ako prili­čnim žrtvama — strani se napredni sojevi aklimatiziraju i daju stalni domaći tip, koji je generacijom dobio sve uslove za ob-stanak pod našim prilikama.

Novi ljudi, nova obećanja, ali i ov­dje možemo naglasiti, da je i za ovu granu privrede pokazao g. namj. upravi­telj, interesovanja, što više, skrenuo pažnju interesanata na koristi, koje od peradar­stva ima narod u drugim pokrajinama naše države, gdje se time intenzinije i r a c i o ­nalnije bave.

Kako doznajem, g. Koludrović odlu­čio je svoju peradarnu proširiti i moder ­nizirati, a nema sumnje, da će i sa nad­ležne strane bili ovom radu poklonjena naročita pažnja. Milo nam je zabilježiti, da je izdašno pri ruci interesentima i ze­maljsko gospodar sko vieće, naročito g. Ilribar, ma da je, kako reče jedan putu-

ći učitelj poljodjelstva, svoje „peradar-o" plagirao.

Ovom prilikom preporučujemo našem rodu, da se što više bavi ovom granom ivrede, koja je i vrlo unosna, a može

smatrati nuzgrednom zaradom, jer ne ži mnogo truda niti jače radne snage.

Sredstava treba, ali ne treba graditi kula preko noći, no zidati kamen do ka mena. — Agronomus.

R i b a r i j a d a p o m o r s k e v l a d e .

Doznajemo, da pomorska vlada na­mjerava poslati j ednog svog činovnika da prouči zadrugarske prilike (ne znamo gdje),

da onda stavi u promet novog refor-latora propalih ribarskih zadruga. Mi bi

se prvi radovali, kad bi pomorska vlada ovo nedonošče (ribarske zadruge) spasila od smrti, ali ne vjerujemo u njenu liečni-ku sposobnost .

N a a d r e s u p o m o r s k e v l a d e . Stipi Lučev Ludvikovu iz Prvić Luke

parobrod »Clupea" zapljenio je 13 ožujka mreže. Poš to su ove mreže bile napra­vljene pod nadzorom lučkog činovnika g. Marinkovića po svim zakonskim propisi-

to je Lučev protiv ove zapljene ulo-o utok. Evo je 9 mjeseci, a Lučev ne-

prima još svojih mreža nazad, niti mu se što odgovara, prem je sva procedura zatvorena ima punih b mjeseci. Evo d o ­kaza, koliko ljubavi imaju neki »pučki prijatelji" naprama siromašnom ribaru, kao što je Lučev, koji je prosio od vrata do

rata, dok je skupio svotu za napraviti režu po propisnu zakona, a i ta mu je da oduzeta, a tim jedina prehrana sljepu

tcu, majci i sitnoj braći.

:

M : m

Iz grada i pokrajine.

P o k r a j i n s k i š k o l s k i n a d z o r n i k u Š i b e n i k u . U utorak večer stigao je u naš grad pokrajinski školski nadzornik, dvor ­ski savjetnik Antun vitez Stroll, da pri­godom nastupa u mirovinu oprosti se s učiteljstvom ovog kotara. U četvrtak je pregledao tečaj usavršivanja, mjestne gra-djanske škole, te se o uspjehu najlaska-vije izrazio, a pregledao je i prostorije trorazredne škole u Docu.

Svi pučki nastavnici ovoga grada u-potrebiše ovu priliku da se poklone i pozdrave svog odličnog starješinu i umnog radnika na nastavnom polju. Ugodno iz-nenadjen, a očito ganut vitez StrOll za­hvali učiteljima zaželiv im najljepše zado­voljstvo i okriepe u tegotnom radu. Reče nadalje, da će uviek i vazda gojiti naj-svježu uspomenu za učiteljstvo, koje je zauzetno i neumorno dolazilo u susret njegovim najboljim namjerama i tako za­jednički poradili na korist zemlje i našega naroda.

Kotarski nadzornik gosp . Sinčić so­čnim i ganutljivim govorom pozdravi nad­zornika Strolla. Istaknuo riedke vrline, koje rese dičnog starješinu dalmatinskog uči-teljstva, pa njegove zasluge na polju pu­čke nastave. Zaželi zatim u ime čitavog učiteljstva u Dalmaciji, koje je odano i ljubi svog vrlog nadzornika, da i dalje ostaje u službi, jer ga učiteljstvo baš sada treba. Da, baš sada treba dalmatinskom učiteljstvu moralne podpore i umnog za­govornika kao što je nadzornik Štrčll, e da se udovolji njihovim pravednim i o-pravdanim zahtjevima.

Govor nadzornika Sinčića nazočni su više puta prekidali poklicima odobra ­vanja, a na svršetku popratili klicanjem: živio !

G. StrOll posjetio je prekjučer Knin, a jučer povrat io se u Zadar.

* D e s e t g o d i š n j i c a d i l e t a n t s k o g k l u b a . Naš Sokol priredjuje u nedjelju 10 ov. mj., pr igodom desetgodišnjice obstanka dramat­skog diletanskog kluba, družtvenu zabavu sa vrlo biranim razporedom. Prvi d i o : 1. P r o ­slov, spjevao g. D. Sirovica, deklamuje g. A. Luš ić ; 2. Liepa naša, pjeva mužki zbo r ; 3. Hrvatskoj , pjeva mužki zbor ; 4. „Živio Soko l ! " , igrokaz u jednom činu, od g. V. Vukića, predstavljaju d jeca ; 5. San (Hatze) pjeva g. A. Lušić. Drugi dio : Monolog, govori g. F. Delfin; 2. Povratak, drama u 1 činu od S. Tucića, predstavljaju članovi di­letantskog k luba ; 3. „Terzet to" , pjevaju gg. A. Lušić, M. Lušić, i F. Delfin ; 4. Zrinsko-Frankopanska, pjeva mužki zbor. Treći dio: Plesni vjenčić. Sudjeluje i sokolski orhe-star. Početak u 7 sa*i večer.

Z a t e č a j u s a v r š a v a n j a k o d n a š e ž e n s k e g r a d j a n s k e š k o l e . U sriedu ve­čer u sobi uprave ove škole obdržan je naročit sastanak, sazvan od gosp . pokraj, škol. nadzornika Antuna vit. Strolla, a na koji pristupiše osim cielog učiteljskog o-soblja i gg. d.r Krstelj, načelnik, d.r Drin-ković, nar. zastupnik, S. Sinčić, kot. škol. nadzornik, i D. Sirovica, član mjest. škol. vieća. Gosp . Stroll, iza kako je predočio svrhu sastanka, t. j . da bi se imalo po ­raditi, e da tečaj usavršavanja kod ženske gradj . škole u Šibeniku bude podignut na dvogodišnji i iza kako je napomenuo sve što tome podignuću ide u prilog, naročito obzirom na liep broj pohadjajućih uče­nica i na interes, kojim gradjanstvo prati u obče razvitak ženske gradj . škole, — osvrnuo se je potanko na pojedine pred­mete, što bi se imali poučavati u drugoj godini tog tečaja, i obrazložio važnost po­jedinoga, iznievši po tom svoja mnienja, koliko bi se sati imalo posvetiti svakom predmetu, bilo obaveznom, bilo neoba­veznom. Kod toga su i članovi sastanka sudjelovali, te se je načelno priznalo p o ­jedinom predmetu njegova važnost i prama tome odmjerio broj učevnih satova. Svi predmeti , nuždni za obću i posebnu nao­brazbu naših djevojčica, uzeti su u do ­stojan obzir, tako da bi podignućem te­čaja usavršavanja na dvogodišnji naša ženska gradj . škola mnogo dobila i mnogo koristovala našim djevojčicama. Glede na-ukovne osnove prepušteno je nastavnicima, da je u svoje doba urede prama pot re­bama i mjestnim prilikama na temelju one, koja je sastavljena za jednogodišnji tečaj. Nakon toga gosp . StrOll je naglasio važnu potrebu, da se obstanak, dot ično zavedba ženske gradjanske škole sa tečajem usa­vršavanja u Šibeniku utvrdi zakonom, a tako isto da se zakonom utvrde i pravni odnošaji nastavnika, dotično nastavnica kod iste škole, jer uslied pripojenog joj tečaja nastaje uprav nužda, da se p o ­

sebnim zakonom ti odnošaji srede i utvrde.

U pogledu pak ostvarenja same na-misli, da se tečaj usavršavanja podigne na dvogodišnji, gosp . StrOll je izjavio, da će se sa strane školske vlasti poraditi i nastojati što se god bude više moglo, kako se je i do sad radilo za već obstojeći jednogodišnji tečaj i u obće za ovu žensku gradj . školu, ali da je nuždno, da pitanje bude potaknuto od mjestnih zanimanih Čimbenika. Na to je g. načelnik izjavio, da će se sa strane obćine šibenske u tom smislu odposlati što prije podnesak u ko­jemu će se obrazložiti nužda upitnog p o -dignuća.

Gosp . d.r Drinković, obavješten, da g. Stroll kani doskora u mirovinu, protu­mačio je uprav mišljenje i želju svih pri­sutnih, kad je opazio, da bi ova škola trebovala i da će baš trebati onu skrb i onu 7.auzetnost koju joj je posvetio g. pokr. škol. nadzornik, tako rekuć, kao svome čedu, pa je izrazio nadu, da g. nadzornik neće to čedo ostaviti dok se ne osnaži.

Gosp . StrOll očito ganut radi tog is­krenog priznanja odgovorio je, da će nje­gova skrb preći na onoga, koji će ga na-sliediti, i da se nada, da će ovaj zavod sve to ljepše uspjevati, jer ima za to sve uslove.

Time je svršio ovaj sastanak, od ko­jega se je nadati liepu plodu na korist naše ženske gradjanske škole, koja zaista izvrstno uspjeva i na kojoj nastavnice i nastavnici uprav zdušno i savjestno rade i nastoje oko naobrazbe i uzgoja naših djevojčica, tako da interes harnog gradjan-stva za ovu školu sve to većma raste, jer vidi i osjeća, koja je velika blagodat pru žena gradu ustanovljenjem ovakove škole.

D o n B a r t u o p r e d p o r o t o m . Na 2, i 3 t. držala se porotna rasprava proti don Bartulu Ganzi na tužbu braće Grgić iz Vranjica, da bi ih on bio uvriedio i po -tvorio. Tužitelji su bili zastupani po don Vjekoslavu Škarici i Milanu Mangjeru. Za obranu Dr. Ivo Krstelj. Bilo je preslušano 56 svjedoka, koji su, osim dvojice trojice, bez važnosti, ne samo oni od obrane, nego i oni uvedeni od tužitelja, posvje­dočili svi u prilog obttiženoga don Bar-tula Ganze, prikazav ga kao uzor sveće­nika i plemenita rodoljuba. Sve što je na­pisao don Bartul Ganza svjedoci su p o ­tvrdili, a osobito su se u tomu istakli prvi rodjaci braće Grgjć. Pred tom činje­nicom, koja je značila podpunu pobjedu za obtuženoga, tužitelji su se povukli. Svoj poraz htjeli sn da prikriju jednom izja­vom, kojom tobože opraštaju obtuženomu u ime kršćanske ljubavi. Nego, svak je odmah opazio, da je to uzmak pred već gotovim porazom. S toga je ta izjava li-cumjerna i sramotna, a da ironija bude podpuna , izjavu je pročitao d.r Škarica. Kršćanska ljubav i d.r Ška r i ca? ! Namjera je bila očevidna : osuditi don Bartula i u njemu poniziti svećenika. Za to je gadnoj kliki dobro došlo i ime braće Grgić. Nisu oni marili, da i Grgići budu poniženi, samo da se postigne glavna svrha, utvr­diti lažeem jednog svećenika. Plan je bio pripravljen kao u precesu Drezga, ali ovaj put puška je štroenula, nije sastavila. Ra­čunali s u : kod kuće smo, u svom ambi­jentu, ljudi ili skloni ili terorizani i obtu-ženik je gotov Nego prevariše se u ra­čunu i kad opaziše da porotnici ne nose savjest na pazar da ugode njihovim p o ­žudama, a konačna bi izvrdenja razvietlila onaj truli ambijenat, u kojem se klika i valja i davi, ne toliko radi braće Grgić, nego radi same klike, pobjegoše, ne bi li barem klikina koža ostala člt&vfl, kada su Grgiće bili i tako lakoumno, bezsavjestno i bez potrebe izložili. Da je njima bilo do braće Grgić, oni bi davno odustali od tužbe, a moglo se je to i preko rasprave prije nego li će sud da presluša pod za­kletvom ženu i kćer Andrije Grgića i suočt sa njihovim rodjakinjama, a da se. utvrdi tko svjedoči istinu, a tko laž. To su bili vrlo neugodni trenutci, a da bi zašto, nego da se dodje do jedne izjave, koja, jer licumjerna, nepoštena je, a svak ju je odmah krstio kukavnim uzmakom.

Gušteri će se bit uvjerili, da za njih nije svjetlo.

O b ć i n s k i i z b o r i n a M u ć u . Javljaju nam iz Muća, da je politička vlast opre -dielila posebnog svog povjerenika za vo-djenije obćinskih izbora. U našim redovi­ma je veliko oduševljenje za borbu.

N e z g o d a r a t n o g b r o d a „ V e s t a " . Prekjučer oko podne c. i k. ratni brod „Vesta" dolazeći u ovu luku sreo je na ušću konala Sv. Ante, i to baš na s re­

dini, jedrenjaču „Sokol", vlastništva Seba-stiana Tolja iz Nevidjana. Pomenuti ratni b iod zviždao je eda se jedrenjača ukloni sa sredine. 1 zbilja, jedrenjača pomoću vesala krenula put južnog kraja, a ratni brod išao je pravcem kao obično svi parobrodi , da unidje u luku. Najedanput jedrenjača okrenula se put sjevernog rta Turanj tako da se je nalazila popriečno prove „Veste" koja je na taj način mo­rala doći do sukoba s njom. Kad je za­povjednik „Veste" vidio, da je sukob n e -izbježiv, da izbjegne ljudskim žrtvama i uništenju jedrenjače, on je odmah hladno­krvno skrenuo na svoju desnu tako da ga je s Ijeve strane strane uhva­tila jaka morska struja, koja ondje vlada, s toga videć da neće nikako moći ući u luku, odmah je dao baciti sidro i dao nalog stroju, da vozi svom snagom na ­trag, no ipak „Vesta", uslied male dale-čine nije se na vrieme zaustavila te je udarila provom u južni rt Turanj (villa Dalle Fešte) i oštetila ju. Jedrenjača pak, sasvim tim da je „Vesta" skrenula na desno, udarila je u lievi bok ratnog broda, a da nije bila oštećena.

Ratni brod, pošto je ondje bila ve ­lika dubina, nije se nasukao, te je digao sidro, izbacio sisaljkama vodu, koja bila prodrla u prednji dio broda a is todobno zapovjednik „Veste" poslao je jednu ladju sa momčadi, da pomognu momčadi jedre­njače.

Pos tupak zapovjednika gosp . viteza Hansa GrOndorfa pl. Zebegény vriedan je svake hvale, jer je, uslied svoje vještine i humanitamost i , znao izbjeći gubitku p o ­vjerenog mu broda, a što je najpohval­nije, poštedio je ljudske živote.

Šteta Veste iznosi po prilici 10—15000 K. Vesta je ostala u luci, da izkrca teret i privremeno da popravi razbijenu provu, te će danas ili sutra vratit se u Pulu na popravak.

D a r " D j a č k o m D o m u " . Iz Zadra pišu nam : Gospodin N. N. (ne želi da mu se iznosi ime) darovao je upravi „Djačkog D o m a " dvije srebrne, ure i jedan lanac, vlasničtvo njegovog pokojnog sina. Upra-je zahvalila plemenitom darovatelju, te će jednu uru darovati onom pitomcu, koji za prvi semestar pokaže najbolji uspjeh, a drugu uru i lanac onome, koji bude na j ­bolje uspio na kraju godine.

O d l i k o v a n j e . Pred nekoliko vremena saopćismo, da bijaše podjeljena tvrtki Sin­ger Co. na obrtničkoj izložbi u Klagen-furtu, zlatna medalja.

Obavješteni smo, da je gore nave ­dena tvrtkana, pred kratko vrieme obdrža-vanoj izložbi u Turinu, odlikovana sa dva „Grand Pr ix" .

Osobi to posvetiše posjetiteljice pažnju novo pronadjenom stroju razreda „66", koji se može dobiti u ovdješnjem dućanu pomenute tvrtke.

P o z i v i t a l i j a n s k i . Iz Sinja pr imamo : Opet sa amošnjega Suda po selima lete pozivi samo na talijanskomu jeziku. T e ­žaci su na hiljade muka, jer nitko ne ra­zumije zašto i kako ga pozivlje. Vrieme je da se ovomu protuzakonitomu postupku odma na kraj s tane.

Z a s t u p n i k o m t r g . o b r t n e k o m o r e u Sp l i t u za dalmatinski sabor izabran je bez protukandidata gosp . Dujam Mikačić, obć. blagajnik.

Č e d o m o r s t v o . Prekjučer je uapšena Antica Gjumlija, žena Stjepanova, :z Cr­nice, koja je, dok joj je muž bio u Ame­rici, zanosila i dne 6 ov. mj. izvrgla. Diete je bilo zakopano u vinogradu. Uapšena je i majka joj Kata Jurišić žena Matina, radi sukrivnje.

O p u z e n , 4. p ros inca : G o s p o d s k a Smodlakina „Sloboda" više puta zabode svoj nos u našu obćinu, koja je do sada, na čast budi načelniku i ostaloj revnoj u-pravi, uzor obćina u cieloj Dalmaciji. Da je to tako budi dokaz Nardellijeva vlada i tobože Zemaljski Odbor , koji uperiše sve svoje sile da tu čisto pravašku obćinu sruše, ne radi nereda ili bilo česa drugoga, već jedino radi načela političkog i vjerskog.

„S loboda" vidi ogromne nezakonitosti koje su počinjene pri zadnjim obćinskim izborima i pozivlje gosp . podnamjestnika grofa Attemsa da upre svoje oči u ovu o b ­ćinu i da se ne da zasliepiti pri p reds to ­jećim izborima. Ovo se mogu nazvati ober -zločinci u rukavicama, koji su kadri poči­niti svako zlo djelo. Naši su se izbori vo ­dili u najboljem redu, a tu je kroz cielo vrieme bio prisutan vladin odaslanik c. k.

oii ie naisa. kotarski poglavar Tabeau , koji je najsa-vjestnije nadzirao cieli rad preko izboraj Nisu naši izbori ukinuti radi ogromnih ne­zakonitosti, kako piše „Sloboda" , već jeJ dino radi formalnih razloga, a ti su ŠtJ glavar Pasičine nije htio proglasit izbore jer bio nagovoren, te sada radi toga odgo-' vara zakonu. Druga bi bila ogromna neza­konitost š to su pravaši pobiedili u sva t tiela su 780 glasova većine.

Nu kad smo kod ovoga spomenutf ćemo neke nezakonitosti koje je „Sloboda"' zaboravila. Prva je nezakonitost što je vla din odaslanik poćerao iz izborne dvora Ivana Bulića, urednika „Slobode" , koji došao sa zakonima u ruci kao član opor a koji nije znao da mu tu po zakonu n mjesta. Druga bi bila š to je vladin slanik doviknuo nekim od o p o r b e : „Vi spodo samo znate stvar izvrćati. Sada to činite hotimično ili stvar ne razumi Ako ne razumijete, onda dobro za d put proučite izborni red, onda nećete I bezobrazno stvar izvrćati". Treće bi što je oporba javno krivotvorila neke nomoći i to sa podp isom c. k. biljež Adama.

„Sloboda" , kad bi znala i za najma nezakonitost koja bi bila izvedena sa str izbornog povjerenstva na korist obćine, likim slovima izniela bi, ali toga nije m učiniti, već doniela, kao po običaju, skroz lažnih rieči.

A tko bi sve nabrojio što su gosp činili, pak sada svoja zlodjela hoće da s na pravaše. G o s p o d o poručujemo Vam stojite u mraku u kojemu se i nalazite nas ne potežete za jezik.

— ipso . -

T k o ć e p l a t i t i p a r n i č k e t r o s k o U nedjelju 3 ov. mj. u Tribunju, ob tješnjanske, posvadili se Nikola i And Grubelić Krstini te Ivan Grubelić sa tanom Markijolom i sinom mu Ivom tučnjavi ranjeni su Nikola i Andrija C belić i Ivan Markijol. Posvadiše se parničkih troškova, koje imaju svi sk platiti Jakovu Kursaru, koga su svoje bno bili zajednički napali .

O s p i c e ( m o r b i l l o ) . U Tiesnomu više slučajeva bolesti ospica. Škola zatvorena za mjesec dana. Preporuč nadležnim čimbenicima, da se podi sve mjere te se bolest ne proširi.

Sliedi na četvrtoj strai

M a r k o M a r k o v i n S p l i t

Telefon 9 3 . =

Skladište i Zastups Peći i šparherda,

- - - Eternita - -

Cijevi, dimnjaka i pločic

keramike :

Stakala prostih i ornament

Papendeka tankog i debel"

Zahoda porculane i t. d.

1 * ' Ž

i_ m

.2 I

i/i -

>

V TD

f S

r? ^

o ¡5

Izvješćujte „Hrvatsku Ri

; r z o j a v i „ h r v a t s k e r i e č i '

C a r e v i n s k o v i e ć e .

Beč. 7. prosinca. U zastupničkoj kući je razprava o proračunskom pro-

vlinistar predsjednik grof SlUrgh odbio tkore socialista zbog afere šefa gene-

štaba Konrada von Hotzendorfa.

Par lamenat zesjedat će d o 20. ov. delegacije birat će se 14 ili 16.

Č i n o v n i č k e p l a ć e .

7. prosinca. Ministar unutarnjih barun Heinold izjavio je pročelni-

klubova, da vlada ne može primiti ige raznih s t ranaka u pogledu ure-

činovničkih beriva. Nakon ove iz--azprava u odboru je bezpredmetna. , će činovnike o novom ljetu renu-

riratl, a zak. osnova o uredjenju nji­hovih beriva riešit će sc u parlamentu u

polovici naredne godine .

A u s t r i j a i I t a l i j a .

7. prosinca. Talijanski kralj Emauuel i vojvoda od Abbruzza

ana inspicirali su granicu na jezeru Ova je inspekcija blizu austrijske

i uzbudila u ovdješnim krugovima pozornost . Talijanska javnost je od

de kod Ain-Zara upravo omamljena iada obraća proti Austriji.

lim, 7. pros inca . „Tr ibuna" demen-iest o inspiciranju kraljevu na Garda

T u r s k e - t a l i j a n s k i r a t .

P e t r o g r a d , 7. prosinca. Ruska kne-•zakuskaja, oduševljena aviatičarka.

fit će se talijanskim aviatičarima u da baca bombe na Turke i

ar igrad, 7 prosinca. Na glasove da >rta dozvoliti Rusiji prolaz kroz Dar-! i za to dobiti nekakvu teritorijalnim

Por ta s lužbeno izjavlja, da Dar-nikome neće otvoriti .

Hm, 7. prosinca. Odlični pisac Pierre na upit lista „Scena illustrata", iz­

da u tursko-tali janskom ratu p o ­svoje simpatije Turcima 1 Arapima.

P o l o ž a j u U g a r s k o j .

u d i m p e š t a , 7. prosince . Ministar [ednik grof Khuen, nakon što je p o -

ivanje Lukacsevo ostalo bez uspjeha, i se na žestoku bo rbu proti opozi-

31as se , da bi ministra Szekelya imao diti bivši ministar pravde Plosz.

R u s k o - P e r z i j s k i s u k o b .

L o n d o n , 7. prosinca. Iz Teherana jav-da se cieli narod diže proti Rusiji.

Carigrad, 7. prosinca. Por ta je upra -elevlastima notu , kojom traži, da se integritet Perzije.

s n z a c i o n a l n a o d k r i ć a .

e č , 7. prosinca. Preds to je senzacio-dkrića o aferi izmedju ods tup ivšeg leralnog s tožera Konrada von H5t-

rfa, njemačkog poslanika grofa Tschir-talijanskog poslanika vojvode od

K r e t s k o p i t a n j e .

Atena, 7. prosinca. Krećani hoće da pošalju svoje zastupnike u grčki par -

nat. Ministar predsjednik Venizelos izja­vio je, da to neće dopust i t i , ali ako bi ih

amenât htio primiti, da će ga razpustiti.

I z r u s k e D u m e .

P e t r o g r a d , 7. prosinca. Socijalist za-Gegečkov govor io je o razpustu

dume. Vladinovci pod igoše veliku je sjednica bila prekinuta Tri s o -

! izključeni su na 5 sjednica.

R e v o l u c i j a u M e k s i k u .

L o n d o n , 7. prosinca. Iz Mexica jav­ljaju : Bivši ministar rata Reis sa vojnicima podigao je ustanak.

S t r a š n a k< t a s t r o f a .

B e č , 7, prosinca. U karabajskom moru potopila se 3 parobroda i zaglavilo 500.

Ženske

koje hoće, da očuvaju svoju kožu, naročito od ljetnih pjega, a koje hoće da dobiju i da održe meku kožu, neka upotre­bljavaju kod pranja samo STECKENPFERDOV SAPUN

od ljiljanovog mlieka (Znak Steckenferd)

od BERGMAN & COMP. Tetschen a. E.

Komad stoji 80 para, a dobije se u svim ljekar­nama, drogerijama, par-

fumerijama itd.

Grubišić & Comp. u Šibeniku

Odpraynistvo i stovarište za umjetno gnojivo

CALCIUMCIANAMID-A ( S o c i e t à a n o n i m a p e r l a u t i l i z z a z i o n e d e l l e f o r z e i d r a u l i c h e d e l l a D a l m a z i a ) .

U p u t e i r a z j a š n j e n j a o u p o r a b i n a z a h t j e v b a d a v a i f r a n c o .

O i > r e x ! D L ' T L Ž T V A „ P C & J O I R A L » A T H E „ .

Poš to se u posljednje vrieme ponovile r a z n e i m i t a c i j e naših općepoznatih i ob ­ljubljenih tuljčića

R i z a b a d i e (Riz dore) molimo naše p . n. mušterije, da paze t o č n o na ime A b a d i e , koje se nastoji sa raznim drugim riečima nadopunit i . Mi o p o m i n j e m o p r i j e k u p o v i n e na lošu imitaciju, jer ćemo protiv imitacija sa svim sudskim sredstvima

postupat i .

DRUŠTVO „PAPIR ABADIE".

V r u ć i n a i ž e d j a . . . Oslabljen i umoran

p o s t a n e s v a k i , koj i si u v r u ć i m d a n i m a g a s i žed ju s a v i n o m ili p i v o m .

Veselje za rad i jakost o č u v a si p a k svak i , t k o pop i j e z a u g a š e n j e žed je č a š u o h l a d j e n e k a v e „ENRILO" . Ovaj „ E n r i l o " zavrjetak se pripravlja na posve jednostavni način. Uzmi u 1 l i t ru vode 2 p u n e ž l ič ice (10 grama) „Francko-voga" kavinog nadomjestka „ENRILO", pusti to 5 časa dobro kuhati; kod 1. vrijenja 1 put izmješaj, pusti zatim 3 Časa, da se s t a l o ž i , odlij zavrjetak, pridometni nešto sladora, te pusti, da se sve to o h l a d i . 1 l i t r a t e u k u s n e k a v e „ENRILO" stoj i

s l a d o r o m z a j e d n o s a m o

m r s - 3 i > . - ^ m

Ako se sa mliekom g o r k a pije, jest k a v a „ENRILO,, (6 grama na */, litre vode) izvrstan zajutrak, a

takodjer i večera O/a kava „ENRILO" proizvadja se jedino

u tvornici HENR1KA FRANCKA SINOVI U ZAGREBU, a dobiva se u svakoj trgovini špe-cerajske robe.

Bolestni na plućima, na grlu,

- - na zaduhi - -

Tko hoće da se rieši plućnih bolesti ili grlobolje, pa i u težem stupnju, tko hoće da ozdravi od zaduhe, ma kako ona bila stara i činila se neizlječivom, neka se obrati na A . W o l f f s k y Berlin N. 37, Weissen-burgerstrasse 79. Mnogobrojne zahvale daju jamstvo za uspjeh njegovog liečenja.

Knjižice badava.

Izravna njamačk« važna praga ta brzi« I poitanik parobrodima. O d p r e m a p u t n i k a

sve strane svijeta naročito n« prugama

H a m b u r g - N e w y o r k H a m b u r g - Ph i l ade lph ia

Hamburg-Argentina i Hamburg-Mexico Hamburg-Argenti Hamburg-BrazillJ: Hamburg-Canada Hamburg-Cuba

Hamburg-Afrika Hamburg-Eagleaka Hambura-Franouak«

Zabavna pomorska putovanja. Putovan|a oko svijeta, voin|e na latok, u Isto&nu Indiju, u južnu Ameriku, te voanje po sredozemnom moru. Putovanja na Slever do Dronthtlme, na

otok Island, na sjeverni kap i Splubcrzen.

Upute se Šalju ? daju bezplatna. Hamburg-Amerika Linie,

Zastupstvo u Trstu: Hamburg-Amerika Linie, General, agentura za Primorje, Via Porporella.

b j a č K i b o m " u Z a d r u

— K O N V I K T =

Prima učenike srednjih škola na stan i obskrbu (vrlo

dobra hrana, stan udoban, pranje, čišćenje, krpljenje, nadzor,

poduka u svim predmetima itd.) uz mjesečni honorar K 70.

Ujedno primaju se učenici pučkih škola u pripravni tečaj za srednje škole (gimnaziju, realku itd.) Za uslove obra­

titi se ravnateljstvu.

Pravila šalju se bezplatno.

Ravnateljstvo.

_ . ^

o

• M A L I O G L A S N I K • o

ZA JEDNO UVRŠTENJE OD 3 REDKA U „MALOM OGLASNIKU" PLAĆA SE 40 PARA; ZA SVAKI DALNJI REDAK 10 PARA VIŠE. ZA VIŠEKRATNO UVRŠTENJE POPUST. —

PLAĆA SE UNAPRED.

• • TKO ŽELI KAKOVU OBAVIEST GLEDE NAŠIH OGLASA U „MALOM OOLASNIKU", DOBIT ĆE ODGOVOR SAMO ONDA, AKO NAM PRIPOŠALJE MARKU ILI DOPISNICU

ZA ODOOVOR.

NAJ1BALI ö y «

Šeširi za gospodje "SfiL vaju se kod Anastazije Carbonetti. — S

lajmitl Obaviestl.

Kuća u Varošu,

KUĆA

HARMONIUM,

. samostalnom g»-ita u svemu gospo-. Adresa u upravi

- prodaju u većim koi ćinama. Možemo liferovati prešano u balama, Iranko

Mostine, Vodice ili Skradin prema sporazumu. Clene r—*"

C!PNO dobrog livadnog imamo n OIGlia cinama Možemo liferovati

Vodice ili Skradin prema „ r_, Uprava Gospodarstva Briblreke etostlne.

STANOVE I SOBE

ULJARSKE STROJEVE KAO I PODPUNE

UREDJAJE U SVAKOJ IZRADBI, NAJFI­

NIJA IZVJEŠĆA, VINSKE PREŠE, SVE

VRSTI MOTORA, MLINOVA I GOSPO-

:: :: :: DARSKIH STROJEVA :: :: ::

RAZAŠILJE

E M A N U E L I O S K A R K R A U S

:: TRST, VIA S. NICOLO Br. 2 . ::

B R Z O J A V I : C A R A U S , T R S T - T E L E F O N BR. 2 0 6 6 .

POSJEĆIVANJA PO NAŠIM INŽINIRIMA, PRORAČUNI^! NACRTI;BADAVA.

h. s • 1 U t -a S Ä

i* > Ï ra • SE

> ti * t i r 5 O Ä

a ^ 6 1

afä 2

- A -S H S ma W a

Javljamo P. N. općinstvu da smo već započeli radom u [našoj modernoj krojačnici na obali kod Hotel de la Ville, pod upravljanjem i krojenjem modernog krojača, koji može poslužiti svakovrstnim rezanjem.

Cijene su štofe i izradbe odijela veoma umjerene.

Primaju se naručbe za štofe i odijela i iz vani.

Prva Dalmatinska Tvornica Prediva i Tkala u Šibeniku

Pf lŽKO RORfl I DRUG.

PAPIRNICA

IGRAČKE - DAROVI - IGRAČKE, A R T U K G R I M A N I X D R U G

VANJSKE NARUČBE UZ POUZEĆE, NA IZBOR.

URESI ZA DRVCE - DAROVI - URESI ZA DRVCć

Š I B E N I K .

Kakva će biti god. 1912 ?

Gdja De Thebes , simpatična i lju­bazna parižanka, objelodanjuje svoja pro­ročanstva o godini 1912. Ona gata iz p o ­teza na ruci i po smještaju i svjetlosti zviezda. Njena proročanstva za god. 1911 u mnogočem se izpunila, ali težko bi bilo, kada bi se izpunila i njena nagadjanja o godini 1912., jer nam ju gdja De Thebes prikazuje u vrlo crnim bojama, punu ve­likih dogodjaja, nesreća i krvi.

God. 1912 — veli gatalica — bit će godina rata, ali taj rat prestat će koncem iste godine ili početkom god. 1913.

Kada se u Francuzkoj govori o ratu, onda se uviek misli na veliki evropski rat. Gdja De Thebes veli, da će se ra­vnovjesje nekako uzdržati do naredne zi­me, ali tada Europa naći će se pred r\e-izbježivim sukobima. Prevrat će biti takav, da neće uzkomešati samo cielu Europu nego i druge kontinente, osobito Aziju. Doći ćemo do paroksizma pogibelji, kada će kod nas — u Francuzkoj — tresti se zemlja. Bit ćemo blizu kraju tim težkim izkušenjima kada u velikom dielu Francu-zkc ponestane hrane, osobito mlieka.

Gdja De Thebes prorokuje crne dane priestolnlci Francuzke, Parizu. Predvidja grozne atentate, strašne poplave, zarazne bolesti, k tome krvavi ustanak u četvrti izmedju Bourbonske palače, francuzke ban­ke i boulevarda, to jest u srcu Pariza.

Hoće li to biti revolucija proletaraca ili revolucija monarhista ? Jedno nam ga­talica stalno predvidja, a to je, da će u onoj parižkoj četvrti biti toliko mrtvih da će se činiti- kao da su one žrtve nastale erupcijom kakvog vulkana.

Ali gatalica ne predvidja tezke ne­sreće samoj Francuzkoj nego i drugim narodima. Španjolska proći će krvavo d o ­ba revolucije, iz koje će se monarhija još jednom spasiti. Englezku stići će kobni dani. Prvens tvo Pruske u Njemačkoj pada I dnevi carstva izbrojeni su.

Italiji proriče gdja De Thebes sjajnu budućnost .

I za Austriju ima ova interesantna parižanka vrlo sjajna predvidjenja. Austrija će vući koristi i iz pomoći koju je pru­žila Vatikanu u težkim časovima.

Napokon gdja De Thebes naviešta skoru smrt pape i uzpostavu kraljevstva u Portugalu s novim vladarom.

Ali slavna gatalica nije sama da p ro ­riče Njemačkoj težke dane. Eduard Dru-mond upozoruje ovom prigodom na p r o ­ročanstvo jednog njemačkog fratra iz srednjeg vieka, koji je naviestio sve do -gadjaje susljednih viekova. Taj fratar pred­vidja sasma jasno za ovo doba konac njemačke dinastije.

Kako vidimo, gdja De Thebes p r o ­riče nam crnu god. 1912. Pa kad je tako — predložio je jedan veseli parižki n o ­vinar — preduzmimo jedan radikalan liek I godinu 1912 jednostavno obustavimo, a preskočimo odmah na god. 1913 ; bit će veseli svi, a osobito oni koji se spremaju u penziju.

Hrvati !

Sjećajte se Družbe SS. Ćirila i Metoda.

STRANCI U ŠIBENIKU. Prispjeli od 17 studenoga do 4 prosinca.

G r a n d H o t e l V e l e b i t : Antica Coppi , priv., Drniš ; Adolf Kohn i supruga, putnik, Prag ; Mate Štampalija, mesar, Lošinj ; Richard pi. Hunka, major, Budimpešta ; David Ziegler, putnik, Beč ; Ivan Venturini, mesar, Zadar ; Adolf Schmidt, korv. kap. sa suprugom, Šibenik ; Enriko Veneziani, putnik, T r s t ; Vittorio Morgante, putnik, Trst; Grgo Vidović, abs . fil., sa suprugom, Split; Adolf Weiser, putnik, Beč ; Franjo Moravus, tvorničar B r n o , Julius Hollovsky, putnik, Beč ; David Ziegler, putnik, Beč ; Franz Mohr, putnik, Trst ; Šime Lakoš, poštar, Prvić-Luka ; Dragutin Böttner, major, Šibe­nik ; Rudolf Klodner, inžinir, Beč ; Ivan Petrić, inžinir, Beč ; Ignaz Slückmann, put­nik, Pešta ; Milan Spitzer, putnik, Pešta ; Marko Četnik, financ. nadstražar, Kotor ; Sarlot De Mate, glumica, Milan ; Giudita Genessini, glumica, Rim ; Maria Tonaghi , glumica Milan : Milan Marušić, rav. Štedione, O m i š ; Linhardt Rol., kom. rat. morn., Ši­benik ; Albert Sturcki, kapitan, Šibenik.; Antun Jelić, putnik, Split ; Jos . Klouzek. putnik, Brno; Gustav Schreiber, kapetan, Ši­benik ; Vlastimir Gjupić, putnik, Trst ; Stipe Blues, kapetan, Šibenik ; Franz Wagner, putnik, Beč ; Rudolf kSpitz, trgovac, Beč : Rudi Chiantoni, glumac, Milan ; Mutaldo Emilio, glumac, Milan; Raviglia Paolo, glumac, Turin; Fabiani Renzo, glumac, Milan, Friedrik pi. Födransburg, inž. ratne morn. Pula] ; Mate Štampalija, mesar, Lošinj : Rudi Korngut, putnik, Beč ; Rosminda Que-vedo, glumica, Milan ; Rosminda Aran Que-vedo, g|umica, Milan ; Marin Nikolić-Kaer, c. k. politički povjerenik, Zadar ; Ivka Sarić, privat., Zadar ; Mate Štampalija mesar, Lo­šinj ; Paul Orkucher, putnik, B e č ; Jakob Böhm, putnik, Beč, Dragutin Kruz, kapetan, Zadar ; Milan Kernik, putnik, Rieka ; Emil Tschurn, putnik, Ljubljana ; Josip Berg­mann inžinir. Zadar ; Dr. Medini, odvj., kan. Drniš ; S. Kure, posjednik, Zlarin ; Eugen Jare, profesor, Ljubljana ; Dr. Vicko Listčar, vojn. župnik, Dubrovnik ; D. Kohn, putnik, Ujvidol; Dr. Miloš Martić, odvjetnik, Knin; J. Bikić, krčmar, Vodice.

Hrvatska Tiskara (Dr. Krstelj i drug.) Vlastnlk, izdavatelj i odgovorni urednik:

JOSIP DREZGA.

VELIKA Z L f l T f l R I J f l

GJURO PLflNČIĆ VIS - - STARIGRAD - - VELALUKA

BOGATO SNABDJEVENA PODRUŽNICA

:: i : Š I B E N I K . i: : s

il 1111II111111111111111111111 I I I 111111 i I IIIIIIIIIIII11 I I I £

i P o k u ć s t v o i i solidno i ukusne izradbe |

= može se dobiti uz veoma I

1 nizke ciene samo kod |

I dobro poznate trgovine E

| A. DELFIN, Šibenik, j I t a p e t a r d a i c l* t>ocUeMa j

= - - - tacUcm-ica - - - =

Ti 111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111 IT

i/fnndorferova Dobiva se u drogariji

- - Šibenik - -

, " i " i ' , i , , i " i n T " i " ? , ? ^ " i " i " i " i , 1 5 ; " 1

Aistrpsfco paroMrti ftružtvo la dionice „ D A L M A T I A "

u z d r ž a v a o d 1. m a j a 1911. s l i e d e ć e g l a v n e p r u p e :

Trst—Metković A (poštanska) Polazak iz Trsta ponedjeljak u 5 sati posl. odne povratak svake subote u 6 sati prije podne.

Trst—Metković B (poštanska) Polazak iz Trsta u četvrtak u 5 sati poslie podne; povratak svake sriedc u 6 sati prije podne.

Trst—Metković C (poštanska) Polazak iz Trsta u subotu u 5 sati poslie podne; povratak u četvrtak u 6 sati prije podne.

Trst—Korčula (poštanska) Polazak iz Trsta u utorak u 5 sati poslie podne povratak u ponedjeljak u b sati prije podne.

Trst—Šibenik (poštanska) Polazak iz Trstasvake sriede u 5 poslie podne; povratak u utorak u 6 sati prije podne.

Trst—Metković D (trgovačka) polazak iz Trsta svake nedjelje u 3 sata pr. pod. povratak svake nedjelje u 2.30 poslie podne.

Trst—Vis (trgovačka) Polazak iz Trsta u petak u 5 sati poslie podne povratak svaki četvrtak 8.30 prije podne.

POZOR RODOLJUBI! Zahtjevajte posvugdje

naše igraće karte

99 P R I M O R K A "

Prva slavenska tvornica igraćih karata u Ljubljani.

INSAM & PRIMOTH St. Ulrich, Groeden (Tirol).

o bD 0 P

m

Jtiparslje radnje iz (Meta za crHVc

Kipovi svetaca, oltari, propovjedao nice

križni putevi. razpela, j a s l i c e itd.

Katalog uzoraka s cienama daje se badava.

Za dostavu naručbe do štacije uključivo sa

škrinjom, ne plaća naručitelj.

= XaHo. da s« e foVâwo od žclndačne bolesti

Sa želudačnom bolesti u današnje ' sretne preporučani u zgodno doba uporabu

i jako mnogo ljudi boluje, a da se tome pi

Dra. ENGEL'schen NECTAR : oji okrepljuje želudac 1 omogućuje dobru probavu, te čini svakoga podpuno zdravim. Tko dakle eli očuvati svoje zdravlje do najviše starosti, neka.upotrebljava izvrstno i hvalevriedno sredstvo:

n ¿£€317 o 1 1 I X Nectar Ovaj izvrstni Nektar pronadjen je od soka iz raznih bilina pa miešan sa dobrim vinom.

Djelujesa svojim sadržajem na svježost, jakost i probavu. Osim toga je izvrstan liqueur za želudac, odnosno želudačno vino i nema nikakve škodljive posljedice. Zdravi i bolestni mogu za poboljšanje zdravlja upotrebljavati. Nectar djeluje kod probave i prouzročuje pravljenje sokova.

Preporuča se osobito za one

I3r-a. Bngel'schen N e ç t a i koji žele imati podpuno zdrav želudac. Nektar je izvrstno sredstvo proti želudačnom kata grčevima, boli i slaboj probavi ili sluzu. Isto tako NECTAR odstranjuje začepljenje, ukočene kolikni srčanu kucavicu, a daje mnogo bolju mirnoću, tek i ugodno spavanje, dočim bezsanić glavobolju i nervoznost uništava. Uslied svoga djelovanja, NECTAR na daleko uživa J -glas, NECTAR djeluje da si krjepak i veseo.

NECTAR se dobiva u bocama za 3 i 4 K u ljekarnama Šibenika, Sinja, Skradina, Dru Tiesna, Biograda na moru, Vrlike, Knina, Zadra, Benkovca, Kaštelstarog, Splita te u svim veći manjim mjestima Dalmacije i u cieloj Austro-Ugarskoj. Tafcofljer razašiljn ljekarne i Šibeniku 3 1 više boca „Nectar-a" po originalnoj cieni u sva mjesta Anstro-Ugar

: Ö t A v e t j t e p a t v o r e n j a X :

Zahtjevajte samo izključivo

I > r * M . Bngel'sclien Nectai Moj NECTAR nije nikakova tajna. Sadržlna mu Je: Samoe 300, vinska ieeta 150, mallnov sok 100, crveno vli

sok od Jagoda 100, eok ori trešanja 200, atollsnlk 30, »umake Jayode 30, pelina 30, koromač, anit, oitroperao 1 drugo k po 10, pomlešano sve skupa.

Sirite „Hrvatsku Rieč" !

HRVATSKA VERESIJSKA BANKA

:: PODRUŽNICA ŠIBENIK :: Centralka DUBROVNIK. Podružnica u SPLITU i ZADRU

D I O N I Č K A G L A V N I C A 2 , 0 0 0 . 0 0 0 K PRIČUVNA ZAKLADA U PRiTIČCI 250.000

BANKOVNI ODJEL PRIMA ULOŽKE NA KNJIŽICE U KONTO KURENTU I ČEK PROMETU; ESKOMPTUJE MJENICE, OBAVLJA INKASO, POHRANJUJE I UPRAVLJA V JEDNINE. DE­VIZE SE PREUZIMLJU NAJKULANTNIJE. 1ZPLATE NA SVIM MJESTIMA TU I INOZEMSTVA OBAVLJAJU SE - - - BRZO I UZ POVOLJNE UVJETE. - - -

MJENJAČNICA KUPUJE I PRODAJEiDRŽAVNE PAPIRE, RAZTERET-NICE, ZALOŽNICE, SREĆKE, VALUTE, KUPONE. PRODAJA SREĆAKA NA OBROČNO ODPLAĆIVANJE. OSJEGURANJE PROTI GUBITKU ŽRIEBANJA. REVI­ZIJA SREĆAKA I VRIEDNOSTNIH PAPIRA BEZPLAT-- - NO. UNOVČENJE KUPONA BEZ ODBITKA. - -

m m

TVORNICA PAPIRNATIH VREĆICA ANTEZORIĆ - ŠIBENIK - (DALMACIJA).

Tvornica je uredjena sa svim potrebnim strojevima Izradjuje vrećice u svim veličinama i u svim bojama. Ovo je prvo i jedino domaće poduzeće ove vrste. Ciene su vrlo umjerene, te domaći potrošioci ne će imati razloga, da pored domaćeg poduzeća služe,

se iz vana.

NARUČBE SE IZVRŠUJU VRLO BRZO i TOČNO. -

L J E P O T A i U M I L J A T O L I C E p o s t i z a v a s e k r o z u p o r a b u

A A C H E N B R - T H E R M A L O V O G S A P U N A l e o j i J e u j e d n o i n o j b o l j e s r e d s t v o o č u v a n j e u r o t i k o ž n o j b o l e s t i

Dobiva se samo kod braće M. V. ŠKUBANJA - bIBENIK (Dalmacija).

Ci jena j e s t z a k o m a d e od I-e v r s t i K 2*40

» » n „ H-e „ „ 1-60

Ci jena j e s t z a k o m a d e o d Hl-e v r s t i K 1*40 „ „ „ „ IV-e „ . - . 8 0

P O S L I E U P O R A B E