InfoBus

Plansko-preventivno odrzavanjev

Godina 7 Broj 67 Juli 2010. godine

Tema broja:

AKT

IVN

OST

I

InfoBus32

InfoBusInformativni bilten

Centrotrans Eurolines

Godina 7 Broj 67Juli /Avgust 2010. godine

Glavni i odgovorni urednik

mr.sc. Muhamed Šaćiragić

Uređivački odbor:Babić MiraBrkić Aida

Čutura SakibOsmanović Jasmin

Porča AmerisaŠehić Avdo

Visković Jelena

DTP: Babić Mira

Adresa:Sarajevo. Kurta Schorka 14

Telefon: 033 770 800Fax: 033 770 853

Tiraž: 300 Besplatan primjerak

Štampa: Štamparija Fojnica

elektronska verzija dostupna na:www.centrotrans.com

Sadržaj UvodnikM eni je povjerena veoma od-

govorna zadaća da u svakom broju našeg internog glasila,

Info bus, dam svoj komentar na odre-đeno pojave i dijagnosticiram proble-me koji se dešavaju u poslovanju našeg društva. Nastojim, u uvodnicima, da utičem na formiranje ispravnih stavova i postupaka zaposlenika koji se odnose na poslovne aktivnosti Društva. Poku-šavam da svoja razmišljanja prenesem jednostavnim jezikom, koji prihvataju i razumiju svi radnici Centrotrans-a. Za-dovoljstvo mi je kada dobijem potvrdu da se uvodnici a i Info bus u cjelini, či-taju, prihataju a da je ovo glasilo postalo dio poslovne kulture naše firme. Zadatak Info bus-a je da bude zapis o poslovanju naše firme. Veoma je važ-no da izabrani natpisi predstavljaju one teme koje najviše interesuje najširi krug zaposlenika kao i da daju prezentaciju poslovnih aktivnosti, programskih zada-taka i poruka koje upućuje Generalni direktor i Uprava društva kao najvažniji poslovni sustav naše firme. Kako vrije-me prolazi, tekstovi o aktuelnim temama postaju sve vredniji. Kada se prelistaju stariji brojevi Info bus-a, gotovo da nas iznenade sve protekle brojne aktivnosti i dinamični događaji koji se dešavaju u poslovanju. Pored toga što je Info bus, svojevrsna hronika poslovanja naše firme on ima i veoma važnu ulogu – permanentne edukacije zaposlenika o novim tehno-logijama, znanjima i vještinama koje su nam potrebne da bi održali kontinuitet vodeće i najkvalitetnije firme u oblasti javnog prevoza putnika u Bosni i He-rcegovini. Veoma je važno da se takvi tekstovi usvajaju sa potrebnom pažnju, da se dijelovi Info bus-a stavljaju u rad-ni ambijent (desktop računara, radne prostore, oglasne ploče u radionici kao poslovna uputstva, tehnologija rada itd. Radi povećanja dostupnosti Info bus-a svim zaposlenicima i drugim koje za-nima poslovanje naše firme, u zadnje vrijeme je na raspolaganju svaki broj na našoj web stranici u pdf. formatu. Tako

IMPRESSUM - SADRŽAJ•

UVODNIK•

PLANSKO PREVENTIVNO ODRŽAVANJE•

CENTROSERVIS - Osvrt na izvještaj o mjerenju• zadovoljstva kupaca

ZNANSTVENO-STRUČNA KONFERENCIJA• Tehnički pregledi motornih vozila i zaštita okoliša

SJEDNICA OV VOGOŠĆA•

OSNIVANJE KĆERKE FIRME•

INFORMACIJA O IZLASKU NA AUKCIJU•

U POSJETI•

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA•

ASPEKTI ZAŠTITE OKOLINE•

ČISTOĆA RADNOG PROSTORA•

AKTIVNOSTI POSLOVNIH JEDINICA•

OSNOVNE KARAKTERISTIKE POSLOVANJA• ZA PERIOD 1-VI 2010. GODINE

POSLOVANJE DRUŠTVA ZA JUNI 2010.•

METODOLOGIJA UPRAVLJANJA LJUDSKIM •RESURSIMA

OSMJEH CENTROTRANSA•

UPOSLENICI NA DRUGAČIJI NAČIN•

TURNIR NEUM 2010. GODINE•

ZAHVALNICE•

mr.sc.Muhamed Šaćiragić

2

3

4

9

11

10

18

19

25

26

27

22

24

12

13

14

15

16

17

20

sada svako može imati i sačuvati svoju elektronsku verziju Info bus-a. Suština uspjeha svake organizovane sredine je poštivanje organizacije i teh-nologije rada. Mi se možemo pohvali-ti da imamo jedan od najkvalitetnijih setova ISO procedura i standarda u BiH. Skup tih važnih radnih dokume-nata davno je prešao broj sto. Pitanje je da li se mi svi snalazimo u svim tim procedurama i propisanoj tehnologi-ji. U jednom od prethodnih brojeva Info bus-a data je uputa o tome kako se snaći i primjeniti ove procedure u praksi. Ali ipak ponegdje «škripi». I uvijek je ista konstatacija – najslabi-ji su rezultati tamo gdje se propisana tehnologija ne primjenjuje, gdje nije dovoljna kontrola nad izvršenih po-slovima, gdje proces prethodne edu-kacije nije adekvatan ili se sveo na formalno izvršavanje Programa edu-kacije, ma koliko to bilo nedovoljno i kontraproduktivno. Samo kvalificiran i permanentno educiran zaposlenik, čiji posao je podvrgnut stalnoj kontroli nadređenog rukovodioca, može biti dobar radnik od koga se očekuje kva-litetno izvršenje radnih zadataka. Ako ovaj dio tehnologije zakaže ili se po-vršno radi rezultati će biti loši. Da bi se to izbjeglo svaki rukovodioc bilo kojeg nivoa mora svakodnevno da: 1. Planira svoje radne obaveze i oba-veze zaposlenika poslovnog sektora kojim rukovodi, 2. Daje precizne radne naloge zapo-slenicima, 3. Kontroliše, koriguje i educira u cilju izvršenja radnih zadataka i na kraju4. Analizira kvalitet izvršenja svih rad-nih zadataka svoje grupe.

Ovaj set procedura, koje spadaju u red onih «to je lako - ja to znam» osnov je i suština uspjeha svakog kvalitetnog radnog tima. Taj set ovih važnih a izu-zetno jednostavnih procedura nam je neophodan da bilo manje zastoja i ne-kvaliteta u poslu u bilo kom segmentu poslovanja.

Pregledom dosadašnjih izdanja Info Busa, Uređivački od-bor je utvrdio da se potkrala greška u duploj numeraciji broja 54 iz 2008. godine i broja 58 iz 2009. godine.Pored toga izdata su i dva specijalnih izdanja Info Busa bez numeracije.Zaključak uređivačkog odbora je da treba nastaviti kon-tinuitet numeracije bez korekcije u odnosu na duple i ne-numerisane brojeve.

InfoBus

4InfoBus

5

Plansko preventivno održavanje - preduslov visoke tehničke ispravnosti vozila T

EM

A B

ROJA

TE

MA

BRO

JA

Težnja svake prevozničke kom-panije je obavljati radne pro-cese sa što manjim zastojima

i sa što nižim troškovima. U tom smislu održavanje sredstava rada (vozila) je nezaobilazna proce-sna aktivnost koja u opštem smi-slu podrazumijeva sva djelovanja usmjerena na očuvanje opreme (autobusa) u zadovoljavajućem pogonskom stanju, a u svrhu mak-simiziranja produktivnosti tokom njenog životnog vijeka.

Podsjetimo se koji su glavni zadaci održavanja vozila:• Osnovni zadatak održavanja je smanjenje, odnosno eliminisanje zastoja vozila uzrokovanih kvarom• Osiguranje pouzdanosti korište-nja vozila u svim uslovima eksplo-atacije što direktno utječe na sigur-nost putnika i voznog osoblja• Bez obzira na primijenjenu me-todu održavanja, cilj je minimizira-nje troškova eksploatacije i pove-

Održavanje sredstava rada-vozila nezaobilazna procesna aktivnost

Teks

t : Š

ehić

Avd

o, B

jelo

nja

Alm

ina

Teks

t : M

ikov

ić N

enad

ćanje raspoloživosti vozila (100%), tj. povećanje produktivnosti• Praćenje savremenih tokove i primjenjivanje metoda koje omo-gućavaju kvalitetno održavanje vo-zila (agregata i opreme) u skladu sa tehničkim zahtjevima vozila

Korektivnoodržavanje

Preventivno održavanje

Logistički pristup (USA) Terotehnološki pristup (GB)

TPM

Održavanje po stanju

Plansko održavanje

Ekspertnisistem

Samoodržavanje

1900 1950 2000

Vrijeme

tehn

ološ

ki ra

zvoj

voz

i la

U zavisnosti od tehničkog razvoja sredstava koji su predmetom odr-žavanja, strategija i metode održa-vanja su se tokom vremena razvi-jale na način kako je to prikazano na slici 1.

DA BI BOLJE RAZUMJELI ŠTA ZNAČI I OBUHVATA POJEDINA METODA ODRŽAVANJA MORAMO ZNATI

je najstariji pristup koji se svodi na zahvate nakon što se kvar dogodio. Danas se u modernim prevoznič-kim kompanijama koristi samo za nevažnu, tj. pomoćnu opremu vo-zila koja utječe direktno na kvalitet obavljanja prijevoza ili na estetiku vozila. Za ovaj metod održavanja važi načelo “čekaj i vidi”

počiva na izreci “bolje spriječiti nego liječiti”, a temelji se na obav-ljanju radova održavanja prema zacrtanom planu, prije nego se kvar dogodi.Principijelno, ovo je najzastuplje-niji pristup i temelj je svim ostalim postupcima Održavanja.

je kombinacija korektivnog i pre-ventivnog održavanja u omjeru koji odgovara pojedinoj kompaniji.Temelji se na korektivnom održa-vanju uz pojedine module preven-tive: - planski popravci, - preventivni pregledi, - plansko podmazivanje,- traženje i otklanjanje slabih mjesta, - održavanje po stanju i drugi suvremeni pristupi održavanju. Za ovu metodu održavanja često se koristi izraz “predskaziva-no održavanje”

Korektivno održavanje Preventivno održavanje Plansko održavanje

Bez obzira na teoretske definicije pojedinih vrsta održavanja, danas se sve češće koristi izraz i u prak-si primjenjuje preventivno-plansko održavanje. Preventivno plansko održavanje je takav oblik održavanja kojim se sprječava nastanak kvara. Ovim se održavanjem unaprijed plani-raju popravci vozila prema vijeku trajanja pojedinih dijelova ili agre-gatnih skupina. Svi strojni dijelovi kojima istiće radni vijek zamjenjuju se novima bez obzira što nisu po-kvareni. Na ovaj način sprječavaju se iznenadni kvarovi i iznenadni za-stoji (pogotovo defekti na terenu)Imajući u vidu izuzetnu važnost i

sveukupnu problematiku održava-nja vozila u Centrotrans-Eurolines, veoma je jednostavno zaključiti da je kvalitetno i blagovremeno odr-žavanje vozila jedan od osnovnih uslova za obavljanje osnovne dje-latnosti Društva-prevoz putnika u drumskom saobraćaju. Kako ras-polažemo sa svim resursima (ka-drovskim, materijalnim, prostornim itd.) za obavljanje svih nivoa odr-žavanja koje može zahtijevati jedno prevozno sredstvo, očekivani rezul-tat tih procesa je visoka tehnička ispravnost voznog parka. Eviden-tno je da smo u nekoliko proteklih godina napravili značajan korak i osavremenili pristup održavanju na-

ših vozila. Iako posjedujemo jedan od najsavremenijih informacionih sistema, koji nam kroz aplikativ-na softverska rješenja omoguća-va kvalitetno praćenje gotovo svih radnih procesa u segmentu održa-vanja vozila, svjesni smo činjenice da nam i u tom dijelu nedostaje ili se nedovoljno primjenjuje veoma bitna “karika” koja se definiše kao Preventivno planski pristup održa-vanju. U doba opšte krize koja nije zaobišla ni naše preduzeće, bor-be za svakog putnika i prihod koji nam osigurava opstanak na tržištu, svojevoljnim i opredjeljujućim pri-stupom porodici kompanija koje se ponašaju i posluju u skladu sa me-đunarodnim ISO standardima, mi moramo i u segmentu održavanja vozila dati maksimalan doprinos u duhu smanjenja troškova uz izraže-no povećanje pouzdanosti vozila.

PLANSKO ODRŽAVANJE

PREVENTIVNO ODRŽAVANJE

KOREKTIVNOODRŽAVANJE

Planskipopravci

Preven-tivni

Održavanjeprema stanju

Traženje i ot-klanjanje slabih

Kvalitetno održavanje vozila u preduzeću čija je osnov-na djelatnost prijevoz put-

nika i koja u svom voznom parku ima oko 150 registriranih vozila zahtjeva kvalitetnu ogranizaciju u segmentu održavanja vozila. U na-šem slučaju pomenuta organiza-cija ima propisanu tehnologiju na svim mjestima u Auto bazi nakon što vozilo uđe na kapiju preduzeća.

Precizno su definisane radne ope-racije, uposlenici i rukovodioci koji su zaduženi da vozila nakon prijave određenih nedostataka bude uzeto u tretman i da se nakon kontrole izvršenih radova ponovo pošalje na linije. Pored redovnih servisa, kao vida preventivnog planskog održavanja vozila, koji su definisa-ni da se rade na određenim peri-odima (pređenim kilometrima) za

sva vozila u preduzeću, za pojedi-ne marke i vrste vozila prisutno je i planska zamjena pojedinih dijelo-va na vozilima koja se održavaju u Centroservisu, a to su vozila marke Neoplan, Man i Isuzu. Ovi dijelovi na pomenutim vozilima planski se mijenjaju nakon određenog broja prijeđenih kilometara, a na osnovu normativa koji su preporučeni od strane proizvođača vozila.

Nenad Miković, pomočnik generalnog direktora za tehnologiju i kvalitet

Zaključak je veoma jednosta-van:

Ili ćemo primijeniti sistem Pre-ventivno planskog održavanja kao preduslova visoke tehničke ispravnosti vozila ili ćemo se zadržati na nivou 50-tih godina prošlog vijeka primjenjujući ko-rektivno načelo “čekaj i vidi šta će se desiti”.

U toku priprema Programa za Plansko preventivno održavanje

InfoBus

6InfoBus

7

TE

MA

BRO

JA

TE

MA

BRO

JA

Ovom planskom ugradnjom origi-nalnih dijelova na pomenutim vo-zilima smanjeni su ukupni troškovi održavanja vozila i broj defekata na terenu značajno je manji u od-nosu na broj defekta na vozilima kod kojih je prisutno korektivno održavanje.Smanjenje enormno visokih troško-va održavanja vozila u preduzeću je permanentan zadatak rukovodi-laca i uposlenika koji rade na vo-zilima. Odgovornost vozača je da vožnju i brzinu prilagode uslovina na putu i da na vrijeme prijave sve uočene nedostatke i promjene na vozilima nakon što se sa ispravnim vozilom upute na vožnju. Nadzor i kontrola nad izvršenim radovima , a posebno kontrola rada autome-haničara i autoelektričara, trebaju biti pojačani od strane neposred-nih rukovodilavca održavanja koji svojim uputama i savjetima trebaju doprinjeti da se određeni nedosta-tak na vozilu otkloni na kvalitetan način. Ovo je i jedan vid svakod-nevne edukacijr uposlenika u ra-dionicama, jer se na konkretnim primjerima najbolje i najlakše stiče novo znanje. Nastojali smo da razgovaramo i dobijemo mišljenja i od drugih rukovodioca, zaduženih za održa-vanje autobusa kao i od vozača i mehaničara. Svjesni smo neophod-nosti primjene sistema održavanja i u tom pogledu je veoma važno da te promjene budu opće prihvaće-ne od svih zaposlenika a posebno onih koji su direktno zaduženi za ovu oblast.

„Plansko preventivno održavanje je održavanje voznog parka gdje se izmjena određenih dijelova vrši unaprijed, prije pojave kvara, i to

prema normativima definiranim na osnovu preporuke proizvođača ili iskustvenim podacima. Iskustvo po-kazuje da se ovakvim načinom odr-žavanja za uloženi novac ostvaruje višestruka ušteda kroz smanjenje broja korektivnih interven-cija i povećanje kvalitete usluge koja je rezultat sma-njenog broja kvarova na terenu. Kada je u pitanju tvrtka Centrotrans – Eurolines, održavanje vozila se još uvijek radi kao kombinaci-

ja periodičnih servisa i korektivnog održavanja. Uvođenje planskog preventivnog održavanja, na pravi način, zasigurno bi značajno sma-njilo broj defekata na terenu što bi rezultiralo unapređenjem kvalitete usluge i zadovoljnijim putnikom.

Osnovni preduslovi da bi sistem planskog preventivnog održavanja ostvario svoj cilj, a to je smanje-nje broja defekata na terenu, jesu ispravno definirani normativi – in-tervali izmjene dijelova na vozilu, dostupnost dijelova i visoka kvali-teta rada u sektoru održavanja. U tom smislu je ključno da se sistem planskog preventivnog održavanja kvalitetno planira da bi se njego-

vom implementacijom postigao že-ljeni efekat“.

„Sa aspekta Službe saobraća-ja, odgovorno mogu reći da se navedena procedura uop-šte ne primjenjuje, zbog ne-vedenog saobraćaj ima velike probleme da obavi redovne poslove i zadatke.“

„Trenutno se u radionici RTO-a održava 26 vozila iz PGS-a i 26 vozila iz MGS-a. Starost vozila je u prosjeku 15 godina. Da bismo

postigli visoku tehnološku isprav-nost vozila potrebno je da smo svi kao jedan a ne da se prebacuje odgovornost na održavanje koje je po meni dosta kvalitetno i da se stvara pritisak na održavanje. Pošto je došla ljetna sezona podignuta je ispravnost vozila na veći nivo koji je teško održati, ali uz sve napo-re radnika iz RTO-a nadam se da ćemo uspjeti“.

„Plansko preventivno održavanje je ne samo uslov za visok nivo tehničke ispravnosti vozila, nego je i garancija za visoku pogonsku sigurnost vozila kao i smanjenje mogućnosti eventualnog kvara vo-zila na terenu. Plansko preventivno održavanje podrazumijeva izmjenu sklopova i agregata na određenoj kilometraži koju je propisao princi-pal ili se to iskustveno određuje. U prvom momentu primjene planskog preventivnog održavnja, troškovi rezervnih dijelova će se povećati, ali će oni kasnije progresivno opa-dati te će se to tek osjetiti u toku eksploatacije vozila. Naravno, u

bliskoj budućnosti imaćemo priliku da na primjeru našeg voznog par-ka to i vidimo“.

„Plansko preventivno održavanje je održavanje prilikom kojeg se kvar agregatnog sklopa na vozi-lu predviđa na osnovu propisanih normativa proizvođača rezervnog dijela ili iskustvenog faktora i čije se održavanje unaprijed planira za svaki pojedini agregatni sklop. Ovaj način održavanja predstavlja preduslov visoke tehničke ispravno-sti i sigurnosti vozila tokom njegove eksploatacije.Prednosti plansko preventivnog održavanja su:- Mogućnost planiranja zamjene određenog agregatnog sklopa na vozilu po prijeđenim kilometrima- Veća pouzdanost vozila u radu i samim tim se smanjuju neželjene posljedice kvara i zastoja vozila na terenu- Mogućnost predviđanja troško-va održavanjaIzrada programa plansko preven-tivnog održavanja u kompaniji

Centrotrans Eurolines je u toku i isti će se vrlo brzo početi primjenjiva-ti. Do sada su se kvarovi otklanjali po otkazu rezervnih dijelova, dakle poduzimali su se korektivni zahvati. Uvođenjem navedenog programa, sektoru održavanja će se uveliko olakšati nadzor i kontrola instalaci-ja uređaja čime će se smanjiti broj kvarova i reklamacija na terenu koje se dešavaju nakon određenih zahvata u radionicama održava-nja“. Kroz obavljeni razgovor sa vozači-ma, Devedžija Himzom, Aminom Fazlićem, Salihom Ramićem i Mi-ralemom Zukanom, došli smo dozajedničke konstatacije da bi plan-sko preventivno održavanje una-prijedilo stanje tehničke ispravnosti vozila tako što bi se smanjio broj defekata vozila na terenu i obez-bijedio još kvalitetniju uslugu kraj-njim korisnicima. Osim toga oni su istakli sledeće:

“Kada vozač krene iz Beča i naja-vi kvar na vozilu, u radionici treba da ga već čeka mehaničar koji će popraviti kvar, treba da su obezbi-jeđeni rezervni dijelovi i sve što je

Šarić Ensar, pomoćnik Izvršnog direktora tehničke funkcije za održavanje

Mujo Fišo pomoćnik Izvršnog direktora tehničke funkcije za saobraćaj

Arslanović Sead, brigadir u RTO

Salihagić Senad, servisni inže-njer

Ledenko Miralem, rukovodilac Centroservisa

Devedžija Himzo, vozač MGS

Preventivno plansko održavanje je takav oblik održavanja kojim se sprječava nastanak kvara

Plansko preventivno održavanje - preduslov visoke tehničke ispravnosti vozila

InfoBus

8InfoBus

9

Uvođenje režima plansko preventivnog održavanja preduslov kvalitetnijeg rada

Plansko preventivno održavanje T

EM

A B

ROJA

TE

MA

BRO

JA

potrebno za otklanjanje tog defek-ta, kako bi vozilo spremno krenulo na sljedeću liniju. To je, po mom mišljenju, plansko preventivno odr-žavanje.Mislim da je potrebno mnogo tru-da da bi se plansko preventivno održavanje kvalitetno realizovalo. Trenutno je u održavanju situacija loša, potrebno je da svako vozilo prije polaska bude 100% isprav-no, kako ne bi na sitnicama gubili ugled kod putnika. Prije svega mislim na unutrašnju i vanjsku čistoći, ispravnost DVD, klime, toaleta, mikrofona, pa onda i na ispravnost svih ostalih kompo-nenti. Centrotrans bi uvođenjem i rea-lizacijom planskog preventivnog održavanja povećao kvalitet svojih usluga“

„Pošto sam ja vozač katnog au-tobusa, govoreći iz te perspektive, smatram da opšte stanje održava-nja vozila može biti bolje. Mislim da se mnogo više može uraditi po tom pitanju.

Smatram da bi uvođenje bolje ko-munikacije između tehničke pripre-me i tehničkih radionica unaprije-dilo sistem održavanja vozila”.

Teks

t : Š

ehić

Avd

o, B

jelo

nja

Alm

ina

Senad Rovčanin, Centroservis

Omar Hot, Centroservis

Alen Zahirović, RTO

Amin Fazlić, vozač MGS

Samir Ramić, vozač MGS

“Mislim da je neophodno uvođe-nje treće smjene, obzirom da vozila kasno dolaze sa linije. Potrebno ih je adekvatno pripremiti za narednu vožnju, stoga mislim da bi ova mje-ra bila odgovarajuća”

“Mislim da su rezervni dijelovi vrlo bitni da bi održavanje vozila uvijek funkcionisalo. Potrebno je poraditi na njihovoj ispravnosti, blagovre-menoj isporuci i odgovarajućoj ko-ličini”.

O planskom preventivnom održa-vanju razgovarali smo i sa mehani-čarima iz Centroservisa i RTO-a.Omar Hot, Senad Rovčanin i Alen Zahirović su nam rekli da je, obzi-rom na strukturu vozila i prosječnu starost voznog parka, po njihovom

Miralem Zukan, vozač PGS

mišljenju opšta ocjena u RTO-u zadovoljavajuća. Takođe sva troji-ca smatraju da bi uvođenje ovog sistema smanjilo broj prijavljenih nedostataka na vozilima, broj in-tervencija na terenu, a kao krajnji rezultat dobili bi smanjenje ukupnih troškova održavanja vozila. Oni su takođe naglasili sledeće:

Od mjera koje su potrebne za una-pređenje sistema održavanja vozila naveo bih edukaciju postojećih ka-drova. Smatram da je takođe ne-ophodno unaprijediti nabavku re-zervnih dijelova i omogućiti njihovu blagovremenu isporuku. Uvođenje sistema plansko preventivnog odr-žavanja bi smanjilo broj prijavlje-nih nedostataka na vozilima, broj intervencija na terenu, a kao krajnji rezultat dobili bi smanjenje ukupnih troškova održavanja vozila”.

Na kraju možemo zaključiti da je uvođenje režima plansko preven-tivnog održavanja neminovnost koja se hitno mora primijeniti u sferi održavanja autobusa. Ovaj projekat treba da ima naj-veći rang u prioritetu važnosti od strane svih poslovnih segmetanata Društva. Svi odgovorni zaposleni-ci, od planera do servisnih opera-tera moraju dosljedno primjenji-vati propisanu tehnologiju što će neminovno donijeti kvalitetnije pomake u održavanju autobusa, uštede u troškovima poslovanja i poboljšati kvalitet usluga krajnjim korisnicima.

Centroservis- Osvrt na izvještaj o mjerenju

zadovoljstva kupaca

U cilju podizanja usluga Cen-troservisa na veći nivo, ura-

dili smo mjerenje zadovoljstva kupaca, ispitali šta za njih znači kvalitetna usluga i kakva su isku-stva imali sa servisiranjem vozi-la u Centroservisu. Na osnovu rezultata ankete ispitanici pod kvalitetnom uslugom podra-zumijevaju kvalitet izvedenih radova, brzinu i efikasnost rje-šavanja problema i ispunjenje dogovorenog roka popravke. Srednja minimalna ocjena zado-voljstva kupaca prema ISO 9001 standardima je 4,3 (na skali od 1 do 5) a ove usluge koje su kup-cima najvažnije, u Centroservisu su ocjenjene u rasponu od 4,0 do 4,4, odnosno najnižom ocje-nom, 4,0 ocjenjeno je efikasno i brzo izvršenje popravki i odnos cijene i usluge, zatim ocjenu 4,1 dobila je usluga ispunjenje dogo-vorenog roka servisiranja. Kvalitet izvedenih radova je dobio ocjenu 4,3 a kvalitet rezervnih dijelova ocjenu 4,4. Osoblje Centroservi-sa je dobilu ocjenu 4,6 što znači da je bilo stručno, ljubazno, pro-fesionalno i korektno, pa ako se i usluga servisiranja podigne na

veći nivo, onda bi Centroservis mogao postati vodeći servis u re-gionu. Prema ovim rezultatima može-mo vidjeti da je nužna primje-na korektivnih mjera, jer kupci očekuju kvalitetnije izvršenje usluga, što efikasnije rješavanje problema i obavezno pridržava-nje rokova za popravke kako bi bili zadovoljni uslugama Cen-troservisa.Pri obradi ove ankete, obavezno se treba uzeti u obzir interaktivni dijalog koji svakodnevno obavlja rukovodstvo Centroservisa sa ko-risnicima usluga. To bitno utiče na povećanje ocjena o realnom stanju kvaliteta usluga. Isto tako, u sklopu ocjene opšteg stanja, anketa nije mogla obuhvatiti ci-ljeve i politiku razvoja Centroser-visa. U svrhu sticanja liderske uloge u segmentu servisiranja autobusa i teških teretnih vozila u BiH, potrebno je uvijek stavlja-ti kvalitet usluge na prvo mjesto, a trenutna situacija pokazuje da to sa uslugama servisiranja nije slučaj, stoga se predlaže provo-đenje svih korektivnih mjera u predviđenom periodu.

Teks

t : B

jeel

onja

Alm

ina

“Kao otežavajuću okolnost koja utiče na ispravnost autobusa sma-tram slabu educiranost vozača o motorima i motornim vozilima. To svakako u narednom periodu treba eliminisati. Smatram takođe da je neophodno uvesti pravilnu defek-tažu svih nedostataka na vozilima i omogućiti više vremena za oprav-ke, kako bi svi uočeni kvarovi bili adekvatno uklonjeni”.

“Moje mišljenje je da treba educi-rati radioničko osoblje, a poseban akcenat stavljam na vozno osoblje, koje bi trebalo biti upućeno u rad motora i motornih vozila. Potrebno je omogućiti bržu ispo-ruku rezervnih dijelova i pojačati drugu smjenu u smislu većeg broja mehaničara.

AKT

IVN

OST

I

Banji, Srbija. Tradicionalni susret radnika i vozača Drumarijada odrđan je od 17

InfoBus

AKT

IVN

OST

I

InfoBus

1110

Općinsko vijeće Vogošća

Teks

t : m

r.sc

. Muh

amed

Šać

iragi

ćA

KTIV

NO

STI

AKT

IVN

OST

I

Rasprava na temu problematike javnog prevoza na području općine Vogošća

problema javnog gradskog prijevo-za u Vogošći kao i da se formiraju nove linije za koje su obezbjeđeni uslovi. Pomenuti Izvještaj je usvo-jen jednoglasno. Skupu se obratio i predstavnik preduzeća GRAS-a sjednici Općinskog vijeća Vogošća prisustvovali su predstavnici KJKP “GRAS” Šehić Adis, šef autobuskog saobraćaja sa saradnicima, Medin Abazović, stručni savjetnik u Mini-starstvu saobraćaja Kantona Sara-jevo a ispred naše firme Opčinskom vijeću se obratio mr.sc. Muhamed Šaćiragić, koji je u detaljnom izla-ganju izložio naše viđenje proble-matike javnog prevoza na području Kantona Sarajevo i dao prijedloge za njegovo rješavanje.Delegati Općinskog vijeća usvojili su nekoliko zaključaka koji svi idu u pravcu nalaženja rješenja za po-boljšanje kvaliteta prevoza. Izdva-jamo najvažnije:1. Na području Kantona Sarajevo egzistira izuzetno skup, loše orga-nizovan i nekvalitetan javni linijski prevoz putnika u gradskom i pri-gradskom saobraćaju. Nužno je uvođenje konkurencije u ovoj obla-sti čime bi se stvorili uslovi za kvali-

tetniji servis javnog prevoza. 2. U interesu građana Kantona Sarajevo i obezbjeđenja kvalitet-ne funkcije javnog gradsko pri-gradskog prevoza koja neće biti opterećenje za poslovanje privre-de niti budžeta Kantona, nužno je poduzeti neophodno mjere u cilju uspostave jedinstvenog saobraćaj-nog i tarifnog sistema na području Kantona Sarajevo. U vrijeme oštre ekonomske krize sadašnja organi-zacija javnog gradsko prigradskog prevoza predstavlja otežavajući i skup faktor za funkcionisanje Kan-tona Sarajevo.3. Gubici u ovoj djelatnosti,. na-čin organizacije i kvalitet prevoza postali su limitirajući faktor funkcio-nisanja i razvoja Kantona Sarajevo. Potrebno je učiniti efikasne korake u cilju saniranja i prevazilaženja ovoga stanja. 4. Kanton Sarajevo, kao najve-ća urbana cjelina u kome se na-lazi Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, treba imati moderan i funkcionalan sistem javnog grad-sko-prigradskog prevoza i treba prednjačiti u primjeni svih kvalitet-nih iskustva u ovoj oblasti kako u pogledu statusa, tako i u pogle-du kvaliteta i organizacije ovoga javnog servisa. U tom pogledu se trebaju pratiti trenovi tehnoloških inovacija i unapređenja koja se primjenjuju u razvijenim gradskim sredinama EU.5. Javni servis gradskog i prigrad-skog prevoza, kao i sve druge ko-munalne funkcije treba podrediti interesima građana Kantona Sara-jevo tako da se organizacija bazira na rješenjima koje nalaže struka uz minimiziranje štetnog uticaja i bilo kakvog miješanja u ovu oblast koja nastaju zbog političkog djelovanja i aspiracija određenih vladajućih političkih stranaka.

Sa sjednice Općinskog vijeće Vogošće

Dana 2.jula 2010. godine-održana je 21. redovna sjednica Općinskog vijeća

Vogošće na kojoj se raspravljalo o aktuelnoj problematici javnog pre-voza na području opčine Vogošća i ujedno sa tim i o ukupnoj proble-matici prevoza na području Kanto-na Sarajevo. Ovo je bila najvažnija tačka u obimnom dnevnom redu zasjedanja Opčinskog vijeća. Iz tih razloga ovaj tačka je kao prva uvr-štena u dnevni red.Izuzetno kvalitetno uvodno izla-ganje dala je Bešlija Dženana, pomoćnica načelnika Općine Vo-gošća. U raspravi o kvalitetu i uslo-vima funkcinisanja javnog prevoza na području općine uzelo je učešća dvadesetak viečnika. Tokom dugo-satne rasprave vijećnici su postav-ljali niz pitanja i izrazili nezadovolj-stvo javnim prijevozom na području općine Vogošća kao i načinom na koji se odnosi Ministarstvo sao-braćaja Kantona Sarajevo prema upućenim inicijativama, pitanjima i zaključcima od strane Općinskog vijeća. Na kraju rasprave su do-neseni i usvojeni zaključci, da se hitno postupi po pitanju rješavanja

U U hotelu „Radon Plaza“ 10.06.2010. godine održa-na je II međunarodna znan-

stveno-stručna konferencija pod nazivom “Tehnički pregledi motor-nih vozila i zaštita okoliša”.Organizatori ovog znanstvenog skupa bili su Institut za saobraćaj i komunikacije Sarajevo i Udruženje inženjera saobraćaja i komunika-cija u BiH, a pod pokroviteljstvom ministra komunikacija i prometa BiH mr. sc. Rude Vidovića.Konferenciju je otvorio Prof. dr. Šefkija Čekić koji je i podnio za-paženo uvodno izlaganje na temu „Tehnički pregledi motornih vozila i zaštita okoliša”. Konferencijom je rukovodilo Radno predsjedniš-tvo u sastavu: Prof. dr. Šefkija Če-kić, direktor Instituta za saobraćaj i komunikacije, mr. sc. Muhamed Šaćiragić, predsjednik Udruženja inženjera saobraćaja i komunikaci-ja u BiH, Željko Matoc, pomoćnik Federalnog ministra prometa i ko-munikacija, dr. Drago Talijan, EIB Internationale Banja Luka i Eldina Mujičić, pomočnica Ministra sao-braćaja ZE-DO Kantona.S obzirom na to da je sam proces tehničkog pregleda motornih vo-zila u posljednje vrijeme pretrpio određene promjene u strukturi i na-činu funkcionisanja, kvalitetu rada, te nadzoru, na skupu je između

ostalog razmatrana problematika zakonskog regulisanja ekologije u cestovnom saobraćaju, ekološkim aspektima uticaja saobraćaja na okoliš kroz sistem tehničkih pregle-da, kao i o uticaju tehničke isprav-nosti starih motornih vozila na ae-rozagađenje.Također, govorilo se i o uticaju kvaliteta goriva na emisiju izduv-nih gasova, novim tehnologijama u tehničkom pregledu vozila, kao i unapređenju tehničkih pregleda vozila u skladu s rješenjima EU.Na ovom skupu predstavljeno je 18 tema, 30 eminentnih autora saobraćajne i ekološke struke. U toku izlaganja i rasprave na izabra-

ne teme dato je oko 50 prijedlo-ga zaključaka koji su usmjereni na poboljšanje uslova u ovoj oblasti. Prijedlozi i zaključci će biti prezenti-rani javnosti i nadležnim organima na razmatranje i rješavanje.Iako je saobraćaj privredna grana u kojoj su pretežno zastupljeni muš-karci, izuzetno su bila zapažena izlaganja dvije dame koje su dale svoj doprinos naučnoj raspravi na ovoj konferenciji. Ispred Fakulte-ta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu sa temom „Promet u funkciji ekološke održivosti“ izlaga-nje je imala prof. dr. Sanja Štajner, a ispred Udruženja inženjera sao-braćaja i komunikacija u BiH temu „Međuzavisnost prometa i zaštite životne sredine“, veoma stručno i profesionalno prezentirala je mr. sc. Suvada Borić Šaćiragić.Centrotrans Eurolines je aktivno učestvovao u pripremama i teh-ničkoj organizaciji ovoga naučnog skupa. U tome su izuzetan doprinos dali zaposlenici Marketinga, kao i uhodana tehnička ekipa Centro-trans-a koja je brinula o svim važ-nim detaljima vezano za uspješno održavanje ove konferencije.Učesnici Znanstveno-stručne konferencije

Prof.dr. Šefkija Čekić i radno predsjedništvo Konferencije

Znanstveno-stručna konferencija “Tehnički pregledi motornih vozila

i zaštita okoliša”

Teks

t : P

orča

Am

eris

a

AKT

IVN

OST

I

InfoBus

12

AKT

IVN

OST

I

Osnivanje kćerke firme Te

kst :

Por

ča A

mer

isa

AKT

IVN

OST

I

Na 32. sjednici Nadzornog odbora Centrotrans Euroli-nes održanoj 20.07.2010.

godine razmatran je slijedeći dnev-ni red:

1. Usvajanje Zapisnika sa Van-redne sjednice Nadzornog odbora Društva od 19.04.2010. godine

2. Informacija o poslovanju Društva za period Januar – Juni 2010. godine

3. Razmatranje i donošenje Odluke o osnivanju kćerke firme Centrotours

4. Informacija o prodaji obje-kata u Kiseljaku vlasništvo Društva

Od navedenih tački dnevnog reda izdvajamo odluku o osnivanju kćerke firme Centrotrans Euroline-sa za oblast turizma Centrotours.

Centrotours nova kćerka firma Centrotrans Eurolinesa

Osnovni cilj i suština osnivanja je ekspanzija djelatnosti turizma u okviru Društva u cilju bržeg i efi-kasnijeg poslovanje. S obzirom da je Centrotrans Eurolines veliki po-slovni sistem, na ovaj način bi se brže donosile odluke i fleksibilnije reagovalo u odnosu na stanje na tržištu. Do sada se djelatnost turizma u okviru Centrotrans Eurolines poka-zala kao vrlo značajan segment u ostvarivanju prihoda Društva. Centrotours je u posljednje vrijeme u okviru Sektora turizma realizovao značajne projekte organizacije tu-rističkih putovanja na razne svjetske destinacije kako autobusima, tako i avionima.Za vršioca dužnosti kćerke firme za oblast turizma predložen je Lutvić

Muamer koji već sada uspješno ru-kovodi Sektorom turizma u okviru Funkcije marketinga.

Sjednica Nadzornog odbora

Lutvić Muamer, vd direktorCentrotours-a

Informacija o izlasku na aukciju

Radi prodaje i izdavanja u zakup dijelova nekorištene imovine

Teks

t : m

r.sc

. Muh

amed

Šać

iragi

ć

U prava Društva, na sjedni-ci održanoj 31.06.2010. godine, donijela je Odluku

o izlasku na aukciju radi prodaje i davanja u zakup nekretnina u vla-sništvu Društva, posredstvom auk-cijske kuće „Aukcija Nekretnina“ d.o.o. iz Sarajeva.Nekretnine koje se Odlukom pred-lažu za aukciju su:1. Auto baza u Kiseljaku, da se proda. Aukcijska cijena je formi-rana na osnovu zvanične procjene vrijednosti objekta.2. Izdavanje u zakup nedovršenog građevinskog objekta na Auto bazi (naspram kapije na ulazu u Auto bazu), sa pripadajućim zemljištem, i to:- Zgrada površine 1.386 m2, po početnoj cijeni 9,00 KM po 1 m2- Parking veličine 8.799 m2, po početnoj cijeni 2,50 KM po 1 m2Razlog za preuzimanje radnji u cilju prodaje, odnosno izdavanja u za-kup nekretnina naprijed navedenih, je njihovo profitabilno i produktiv-no korištenje.

Auto baza u Kiseljaku izgrađena je sa ciljem proširenja djelatnosti i zapošljavanja prijeratnih kadro-va sa tog područja, koji su nakon prestanka ratnog stanja, ostali bez radnog angažmana. Izgradnja objekata Auto baze u Ki-seljaku nije dala očekivane rezulta-te, uglavnom zbog propadanja pri-

vrednih subjekata sa tog područja, koji su tradicionalno bili poslovni partneri „Centrotrans-Eurolines“, te štetne lokalističke politike i ne-zakonitog rada opštinskih organa u Kiseljaku. Iz tih razloga je Poslovna jedinica Kiseljak kontinuirano po-slovala sa gubitkom sve do 2009. godine kada je odlukom Uprave prestala sa radom. Prethodno su, radi saniranja stanja poduzimane sve raspoložive mje-re, obavljeno niz razgovora sa op-štinskim strukturama, urađeno niz intervencija kod nadležnih inspek-cijskih, sudskih i drugih Federalnih institucija, sa ciljem da se u Kise-ljaku provodi zakonita procedura dodjele redova vožnje i prevoza đaka. Poduzimano je i niz drugih internih aktivnosti, promjena organizacije, izmjena kadrova, prilagođavanje voznog parka tržištu, redukcija lini-ja i niz drugih mjera, sa ciljem sa-niranja gubitaka. Na žalost, stalnim smanjenjem poslovnih aktivnosti,

objekti Auto baze su se nedovoljno koristili i donosili gubitci u poslova-nju. Zbog toga je Uprava donije-la odluku da se ovi objekti daju u zakup potencijalnim partnerima, ali bez uspjeha.Kako se objekti nisu mogli dati u zakup, to je donesena Odluka da se Auto baza u Kiseljaku proda, jer nema izgleda za njeno produktivno i profitabilno korištenje u vlastitoj organizaciji, i to za duži vremenski period.Nedovršeni objekt na ulazu u Auto bazu u Sarajevu, prvobitno je bio namijenjen kao saobraćajni centar sa dodatnim sadržajima za održa-vanje vozila. Ta namjena je bila u prijeratnom periodu i kada je Cen-trotrans prevoz putnika imao preko 300 autobusa u voznom parku i zaposlenih preko 1.400. U poslijeratnom periodu u više na-vrata pokušali smo da ove objek-te uposlimo i da isti donose profit. Zbog slabog razvoja privrednih djelatnosti, interes potencijalnih za-kupaca bio je dosta skroman, i sa zahtjevom da se zakup ugovori po neekonomičnim cijenama.Putem aukcije nastoji se upoznati i zainteresirati veći krug potenci-jalnih privrednih i drugih subjeka-ta, sa karakteristikama objekata, iz čega proizilazi i njihovo višena-mjensko produktivno i profitabilno korištenje.

Auto baza Kiseljak

Parking i nedovršeni objekat na Auto bazi

13InfoBus

InfoBus InfoBus

1514

AKT

IVN

OST

I

Teks

t : O

sman

ović

Jas

min

U posjeti Centrotrans Eurolinesu

Predstavnici Nogometnog sa-veza Bosne i Hercegovine u sastavu gospodin Ušanović

Munib, Kureš Miodrag i Baković Jasmin posjetili su 13 jula 2010. godine Centrotrans Eurolines .

Tema radnog sastanka je bio osvrt na dosadašnju poslovnu saradnju i analiza planiranih zadataka u na-rednom periodu.

Autobusni kolodvor Kiseljak je zasjao u novom ruhu, osvje-žen, uređen i okrečen! – ovu

informaciju su nedavno objavili lo-

kalni mediji na području Općine Kiseljak i Srednjebosanskog kan-tona.Naime, i ove godine su naši vrijed-

ni uposlenici iz Kiseljaka, u sklopu redovnih godišnjih aktivnosti, a nakon završetka školske godine, organizovali i uspješno izvršili zvr-

šili poslove djelimičnog krečenja i uređenja sta-nične zgrade, čekaonoce i biletarnice, te farbanje ograde i generalno či-šćenja platoa.Tokom realizacije ovih aktivnosti naša građevin-ska grupa im je pružila snažnu podršku.

Sada kada je naša naj-mlađa autobuska stani-ca dodatno uljepšana i podmlađena, možemo se nadati da će ovaj po-zitivan primjer slijediti i naše kolege koje su nad-ležne za ostale autobu-

Aktivnosti na AS Kiseljak

Radovi na uređenju AS Kiseljak

Radna posjeta predstavnika Nogometnog saveza BiH

U našim svakodnevnim životi-ma susrećemo se sa različi-tim ljudima. Svi mi imamo

drugačije ličnosti, različite želje i potrebe, kao i načine na koje izra-žavamo emocije. Da bismo uprav-ljali svim time neophodno je da po-sjedujemo takt i određenu količinu vještina. Ipak, kada govorimo o vještinama neizostavno se postavlja i pitanje: „Kojim?“. Dva desetljeća istraživanja psiholozi su posvetili ispitivanju koje su to karakteristi-ke i vještine potrebne ne samo za uspješan život i rad. Nizove karak-teristika koje su dobili grupirali su u sljedeće kategorije:1. Komunikacijske vještine2. Prilagodljivost3. Samokontrola4. Djelotvornost u grupi5. Djelotvornost u organizaciji6. Potencijal za vođstvo7. Odgovarajuće intelektualno fu-nkcioniranje, stručnost i iskustvoKako se može primijetiti od sedam navedenih kategorija samo jedna govori o važnosti intelektualnog funkcioniranja, stručnosti i isku-stva, odnosno, onoga što bi mi tradicionalno nazvali vještinama. Sve druge se odnose na različite aspekte tzv. emocionalne inteligen-cije, pojmom koji će ukratko biti predstavljen. Emocionalna inteligencija je relativ-no novo područje u psihologiji koje u posljednjih 12ak godina u veliko privlači interes različitih stručnih po-dručja i medija. Iako se prvi put u naučnoj literaturi pojavila u ranim devedesetim godinama u djelima autora koncepta P. Salovey-a i D. Mayer-a, emocionalna inteligen-cija je popularizirana knjigom D. Goleman-a 1995. godine. Da bi uspješno shvatili ovaj pojam, potrebno je upoznati se sa dva poj-ma koji ga sačinjavaju – emocije

Emocionalna inteligencija

i inteligencija. Emocije su organi-zirani mentalni odgovori na neki događaj, koje uključuju psihološki, iskustveni i spoznajni aspekt. One se obično javljaju u kontekstu od-nosa. Dakle, kako se mijenja odnos neke osobe prema nekoj drugoj osobi ili objektu, tako se mijenja i njena emocija. Emocije su propra-ćene osjetnim signalima i malo je bitno da li su odnosi stvarni, pohra-njeni u sjećanju ili izmišljeni. Zbog prethodno rečenog iskušavamo emocije kada čitamo knjige, sluša-mo muziku, prisjećamo dragih ljudi ili kada razgovaramo sa rukovodi-ocem. Da bi definicija inteligencije posluži-la našim potrebama, zadržat ćemo se na najjednostavnijoj. Inteligenci-ja je sposobnost uviđanja odnosa između stvari i pojava. Odnosno, inteligencija je skup sposobnosti koje nam omogućavaju uspješnije prilagođavanje na nove situaci-

je, što po pravilu podrazumijeva uspješno rješavanje problema.U svjetlu toga, emocionalna in-teligencija se odnosi na … „naš unutrašnji potencijal da osjeća-mo, koristimo, izražavamo, pre-poznajemo, pamtimo, opisujemo, određujemo, učimo, upravljamo i objašnjavamo sopstvene emocije i emocije drugih“ (Mayer & Salo-vey,1996). Dakle, to je specifičan skup sposobnosti koji nam omogu-ćava prepoznavanje značenja osje-ćaja i njihovih veza, te korištenje osjećaja kao temelja razumijevanja i rješavanja problema u sebi, sa drugima i/ili kod drugih.Emocionalna inteligencija je kom-pleksna i uključuje nekolicinu razli-čitih sposobnosti i vještina, koje se razlikuju u zavisnosti od teoretskog modela. Istraživanja i praksa su pokazali da je ova vrsta inteligen-cije ključ uspješnosti u poslu, zbog čega ćemo joj više pažnje posvetiti u narednom broju.

AKT

IVN

OST

I

Emocionalna inteligencija ključ uspješnosti u poslu

AKT

IVN

OST

I

Banji, Srbija. Tradicionalni susret radnika i vozača Drumarijada odrđan je od 17

InfoBus

AKT

IVN

OST

I

InfoBus

1716

Aspekti zaštite okoline

Čistoća radnog prostora

Teks

t : N

enad

Mik

ović

Teks

t : N

enad

Mik

ović

AKT

IVN

OST

I

AKT

IVN

OST

I

Trebamo bolji svijet, za sebe i za naraštaje koji dolaze. Ra-sprava o nepovratno ugro-

ženom okolišu je univerzalna, a odgovori različiti. Zakonodavstvo je sve zahtjevnije; kupci, potrošači i javnost žele odgovoran odnos pre-ma okolišu; razvijena tržišta postaju zatvorena za one koji takav odnos ne mogu dokazati. Iskustvo dokazu-je da postoji direktna veza između poslovne uspješnosti i odgovornog upravljanja okolišem.Centrotrans Eurolines je doka-zao svoje opredjeljenje ka oču-vanju okoliša primjenom opće-prihvaćene međunarodne norme za sisteme upravljanja okolišem koja sadrži smjernice o upravlja-nju vlastitim utjecajima na okoliš - standarda ISO 14001:2004. Okolinskom politikom je jasno reče- no da je “naše osnovno opredje-ljenje usklađenost i primjena svih okolinskih aspekata u Društvu sa okolinskim propisima Bosne i Her-cegovine kao i zemalja u kojima obavljamo našu djelatnost”.Sistem menadžmenta okoline (EMS) je sistem kojim Društvo poboljšava svoje performanse prema okolini minimiziranjem štetnog uticaja na okolinu kao rezultat svojih aktiv-nosti. Postiže se kontrolom aspe-kata okoline koji uzrokuju ili mogu uzrokovati štetne uticaje po okoliš. Zbog toga je identifikacija i kon-trola okolinskih aspekata osnova dobrog okolinskog upravljanja kao i jedan od obaveznih koraka koje zahtijeva međunarodni standard za Sistem okolinskog upravljanja.

navedenih okolinskih aspekata u Društvu su stavljeni pod kontrolu u egzaktno mjerljivim veličinama. Svima je poznato da mjerimo i održavamo u, Zakonom propi-sanim granicama, emisiju ispu-snih gasova iz vozila kao i emisiju buke; da kontrolišemo sve otpadne i oborinske vode; da upravljamo i osiguravamo zbrinjavanje svih vr-sta tečnog (rabljena ulja) i krutoga otpada (metalni, auto-gume, rablje- ni akumulatori, kućni-kancelarijski, neupotrebljiva informatička oprema itd.), da uvodimo nove tehnologije koje osiguravaju smanjenje utroška energije (goriva, toplotne energije); da iz procesa eliminišemo štetne fluide (zamjena i potpuna elimina-cija freona R-12 iz sistema klima uređaja) itd. Selektiranjem pojedi-nih vrsta krutoga otpada (npr. papir i drugo), a na osnovu ugovorenoga odnosa sa organizacijama koje su ovlaštene za okolinski prihvatljivo zbrinjavanje pojedinih vrsta otpa-da, postižemo i određene financij-ske efekte. Moramo biti svjesni da svaka pro-mjena u okolini (neposrednom radnom okruženju), bilo nepovo- ljna ili korisna, potpuno ili djelimi-čno proizilazi iz procesnih aktivnosti Centrotrans-Eurolines. Odgovornost i obaveza svih zapo-slenika je da se uočeni postojeći ili potencijalni negativni okolinski učinak smanji ili potpuno eliminiše, jer samo na taj način osiguravamo sebi, svojim radnim kolegama pa i široj društvenoj zajednici čisto i zdravo radno okruženje.

Polazeći od osnovnog cilja da kon-tinuiranim preventivnim djelova-njem smanjimo ili potpuno elimin-šemo moguće štetne utjecaje naših procesa na okolinu, naš preventivni ekološki pristup i pozitivni učinak zasnovan je na stalnoj edukaciji zaposlenika i na strateškom pravilu “4 R” :

Identifikacija okolinskih aspekata koje mogu dovesti do zagađenja okoline (zraka, vode ili tla) vrši se u svim organizacionim dijelovima Centrotrans Eurolines koji su iden-tificirani kao potencijalni izvori ili mogući zagađivači.U svim segmentima aktivnosti na realizaciji procesa iz osnovne dje-latnosti, Društvo je prepoznalo i upravlja identificiranim okolinskim aspektima koji se manifestiraju kao:

emisija u zrak,•buka,•energetski utjecaj na okolinu •ispuštanje u vodu i•kruti otpad•

Poštujući izreku da “ako nešto ne možeš mjeriti, ne možeš time ni upravljati” svi utjecajni elementi

REDUCESMANJITI

(Otpad, nepoželjne ispuste i emisije)

PONOVO UPO- TRIJEBITI

(Povratna ambalaža) RECIKLIRATI

(Vratiti ponovo u proces)

ZAMJENITI(Štetne procese, siro-

vine , energente)

REUSE

RECYCLE

REPLACE

Jasno opredjeljenje Centrotrans Eurolinesa ka očuvanju okoliša Uložena značajna sredstva za bolji i humaniji radni ambijent uposlenika

R adni prostor je poslovni pro-stor (ili dio tog prostora) u kojem određeni radnik obav-

lja predviđene radnje, odnosno vrši zadane radne operacije.Svaki prostor pa i poslovni odašilje poruku sačinjenu od dva nivoa:• Nivo objektivnog kvaliteta ure-đenja (čistoća prostora, arhitekton-ska osmišljenost, kvalitet izvedbe radova)• Ljudski faktor (ponašanje onog tko radi u prostoru, način na koji osoba tretira svoj radni ambi-jent,...)Sva ljepota interijera radnog pro-stora (novi namještaj, savremena oprema, moderni alati i pomaga-la,...) i dobrog arhitektonskog rješenja prostora nestaje pod doj-mom nereda, prljavštine i pretjera-ne buke. Važno je znati da su nered (neorganiziranost radnog mjesta), prljavština (prisutne nečistoće kru-toga otpada- masne krpe, amba-lažni otpad, PVC boce, odbačeni r/d,...) i buka (dovikivanje, gala-ma, “turiranje” motora...) najčešći nositelj negativnog dojma o rad-nom prostoru.Na žalost, iako posjedujemo izu-zetno kvalitetne (novo-sagrađene i obnovljene) prostorne resurse u Centrotrans-Eurolines, ne možemo se pohvaliti i kvalitetom održava-nja (prvenstveno čišćenja) radnih prostora u kojima svakodnevno obavljamo naše radne zadatke. Kada tome dodamo i veoma če-sto prisutne nečistoće u pojedinim zajedničkim pomoćnim prostorima (npr. u toaletima radionica) onda

se stanje može smatrati čak i zabri-njavajućim.Održavanje higijene radnih prosto-ra se danas u svijetu smatra jednim od najosnovnijih faktora preduslo-va kvalitetnoga rada i poslovanja bilo koje organizacije. U tom dije-lu objavljene su i mnoge studije, a sve sa ciljem potpune usmjerenosti proizvoda ili usluga prema kupcu. Izgled i čistoća radnih prostora sva-ke kompanije, posjetitelju ili kup-cu/korisniku usluga nedvosmisleno govori prvenstveno o:• Strukturi, nivou obrazovanosti pa i kućnom odgoju zaposlenika koji rade u konkretnom poslovnom prostoru,• Odgovornosti i svjesnosti ruko-vodnog kadra,• Nivou organizovanosti u obav-ljanju radnih zadataka,• Opredjeljenosti kompanije za primjenu savremenih metoda rada, opšte-prihvaćenih normi i međuna-rodnih standarda• Poslovnom moralu zaposlenikaCentrotrans-Eurolines je kompanija koja je posvetila izuzetnu pažnju i uložila znatna financijska sredstva sa ciljem stvaranja što boljeg i hu-manijeg radnog ambijenta svojim zaposlenicima. Uveli smo norme i kodekse, opredijelili se prema pru-žanju visokog kvaliteta usluga na-šim korisnicima, te se obavezali da će mo štititi okolinu i naše radno okruženje saglasno međunarodnim standardima ISO 9001:2000 i ISO 14001:2004. I pored svega, a pr-venstveno napora menadžmenta Društva, dešavaju nam se situacije

kada pojedini zaposlenici ignorišu obaveze pripreme, održavanja i čišćenja svoga radnog mjesta što kod svakog posjetitelja ili korisnika naših usluga proizvodi negativno mišljenje o Društvu. Za ovakva de-šavanja, osim neposrednih izvršila-ca, najodgovorniji su rukovodioci koji rukovode određenim procesi-ma rada u kojima je prisutno ne-poštivanje odredbi o održavanju higijene radnih prostora.Imajući u vidu opredijeljenost naj-većeg dijela rukovodstva i zapo-slenika da vlastito radno okruženje učine što ugodnijim i zdravstveno poželjnijim, sigurno će se u nared-nom periodu posebna pažnja po-svetiti striktnoj primjeni odredbi o održavanju čistoće radnih prostora u svim organizacionim dijelovima Centrotrans-Eurolines. Održavanje čistoće radnih prostora, odnosno svakog radnog mjesta (za koje je odgovoran zaposlenik) procesno će se obavljati kao:• Održavanje čistoće – čišćenje radnog prostora i• Inspekcija čišćenjaTakođer će se propisati obaveze svakog zaposlenika i neposrednog rukovodioca koje se odnose na čišćenje radnih prostora u kojima borave i rade, te planski definisati nivo i vrijeme održavanja higijene dnevno, sedmično, mjesečno kvar-talno) u svim radnim prostorima Društva.Na kraju nemojmo zaboraviti staru narodnu izreku:

ONAKAV SI KAKO IZGLEDA TVOJA KUĆA

InfoBus

19InfoBus

18

Ostvaren planirani obim rada - rezultati bolji od prošlogodišnjih

Aktivnosti poslovnih jedinica

Osnovne karakteristike poslovanja za periodI-VI 2010.godine

Nakon burnih dešavanja u oblasti javnog grad-skog prijevoza putnika na

području Kantona Sarajevo stanje u Poslovnoj jedinici Prigradsko-grad-ski saobraćaj je normalizovano.Tokom mjeseca juna ostvaren je planirani obim rada i rezultati su bolji nego u mjesecu junu prošle godine. Vozila ove poslovne je-dinice su prešla nešto manje kilo-metara nego u istom periodu prošle godine, a broj prevezenih putnika je veći za oko 3 posto. Osim toga, za oko 30 posto je povećan obim vanrednih vožnji, dok je za više od 20 posto povećan obim rada za druge poslovne jedinice.U posljednje vrijeme je intenzivi-rana saradnja sa Javnom ustano-vom „Centar za sport i rekreaciju“ Sarajevo. Za potrebe ovog centra,

Teks

t: Č

utur

a Sa

kib

Teks

t i fo

tora

fije:

Jas

min

Osm

anov

ić, r

ukov

odila

c PG

S-a

PJ

PG

SPO

SLO

VA

NJE

POSL

OV

AN

JE

koji je uspješno realizovao niz ani-macijskih programa, svakodnevno smo prevozili mališane iz sara-jevskih obdaništa, kao i učenike osnovnih škola.Paralelno sa ovim aktivnostima nastavljen je proces edukacije up-oslenika, koji prema preliminarnim analizama daje očekivane rezul-tate. Osim toga, u prvih šest mjeseci ove godine nije nam upućena nijedna žalba korisnika naših us-luga. To potvrđuje da je disciplina i odnos prema putnicima koje ispoljava vozno osoblje ove poslovne jedinice na zavidnom ni-vou.Na žalost, dobre rezul-tate Poslovne jedinice PGS-a je zasjenilo neade-

Ova organizaciona jedinica posluje u relativno teškim uslovima, tako da ni re-

zultati poslovanja nisu impresivni. Nakon završetka školske godine došlo je do pada broja putnika u linijskom i vanlinijskom prijevo-zu, što se nepovoljno odrazilo na poslovanje u mjesecu junu. Poslovanje dodatno opterećuju i višemjesečna kašnjenja sa uplatama za prijevoz učenika osnovnih škola od strane Vlade zeničko-dobojskog kantona, kao i Općine Kakanj. Osim toga, sa RMU Kakanj, kao jednim od najznačajnijih korisnika usluga, najveći dio potraživanja je ostvaren kroz odgovarajuće kompenzacije.Relativno teško stanje u ovoj orga-nizacionoj jedinici i nepovoljni us-lovi poslovanja su bili glavne teme nedavno održane Sedme skupštine Društva na kojoj je doneseno niz odluka i zaključaka sa ciljem poboljšanja stanja i ostvarivanja boljih poslovnih rezultata.

CentrotransCentrotrans RKakanjKakanj

Bitić Sulejman, rukovodilac CTS Kakanj sa uposlenicima

Poslovanje u prvoj polovini 2010 godine, karakteriše snažan uticaj svjetske ekonom-

ske krize. U ovom periodu je došlo je do pada pređenih kilometara i ostvarene realizacije, ali je pad putnika zaustavljen.

U cilju ublažavanja posljedica ekonomske krize Uprava Društva je blagovremeno pokrenula aktivnos-ti na realizaciji programa stabili-zacije što je dovelo do smanjenja troškova poslovanja Društva. Ovo je bio glavni razlog što se i pored negativnog trenda poslovanja us-pjeva održavati finansijska kontrola Društva.

Posebno je važno istaknuti da je poslovanje nešto slabije u odnosu na plan ali značajno bolje u odno-su na 2009. godinu. Gubitak za prvo polugodište 2010. veći je od planiranog ali istovremeno manji od ostvarenog prošle godine.

Generalno posmatrano, iako nisu ostvareni planirani pokaza-telji, možemo konstatovati da je cjelokupno poslovanje relativno zadovoljavajuće.

U strukturi troškova najveću stavku, pored sredstava za plate zaposlenika, imaju troškovi goriva koji bilježe izuzetno veliki rast u odnosu na prošlu godinu. Kada se zna da cijene prevoza nisu povećavane, već na određenim relacijama čak i reducirane, onda je jasno da je ogroman teret na poslo-vanje, koji je nastao zbog povećanja cijena goriva, neutralisan u najvećoj mjeri mjerama štedne i unutrašnje racionalizacije.

U posmatranom periodu cijena gorila/litru je povećana za 0,3385 KM što predstavlja veći trošak od cca 790.000 KM u odnosu na prošlu godinu.Ukupne obaveze Društva su smanjene za 7%, dugoročne za 6% a kratkoročne za 15%. Ovdje treba posebno istači smanjenje kratkoročnih obaveza, zbog troška kamata. Plate i ostala primanja su u prior-itetu svih troškova i isplaćuju se re-dovno. Bruto i neto plate po zapos-

I - VI 2009 I - VI 2010 Plan 2010 Index 10/09 Index 10/Pl

Kilometri 6148933 6002759 6077369 98 99

KM/km 1,84 1,82 1,88 99 97

km/vozilu 43911 44651 44687 102 100

Putnici 2660983 2655193 2702731 100 98

Prihod 11162282 10928717 11496303 98 95

Rashod 12339833 11733952 11806660 95 99

Dobit I -1177551 -805234 -310356

Potrošnja goriva 29,97 29,56 29,90 99 99

Potrošnja rezervnih dijelova 1.110.935 910.698 766.129 82 119

Prosječna bruto plata 995 1033 104

Prosječna neto plata 589 620 105

UPOREDNI FIZIČKI I FINANSIJSKI POKAZATELJI

lenom su veće za 5,20% u odnosu na 2009. godinu, a u odnosu na plan su takođe veće za 1,38%. Broj zaposlenih na dan 30.06.2010 godine je 475 i manji je za 5,2% od broja zaposlenih u predhodnoj godini.

Na kraju da istaknemo da se uz dodatno angažovanje svih zapos-lenika i Uprave Društva i u na-rednih šest mjeseci stvaraju realne pretpostavke za ostvarenje postav-ljenog plana.

kvatno održavanje i značajno uvećani troškovi opravki. Stanje u ovoj oblasti je neodrživo i značajno opterećuje poslovanje, tako da se nužno moraju povući potezi koji će ublažiti negativne posljedice ovakvog odnosa, kao i relativno lošeg koeficijenta tehničke is-pravnosti voznog parka.

N avedeni fizički pokaza-telji za mjesec juni poka-zuju neravnomjeran od-

nos pređene kilometraže, broja prevezenih putnika i ostvarene realizacije. Porast kilometraže je praćen smanjenjem broja pre-vezenih putnika i ostvarene real-izacije, upoređujući sa prethodnom godinom i planiranim velićinama. Iz ovoga slijedi da je i cijena kola kilometra negativnog trenda.

Iako je i dalje nastavljen poziti-

Index 10/09 Index 10/Pl

Pređeni kilometri 101% 101%Ostvarena realizacija 99% 97%Prevezeni putnici 99% 97%KM/Km 98% 96%

Grafički prikaz finansijskog poslovanja u junu 2010.godine

Tabelarni pregled pređenih kilometara, prevezenih putnika i ostvarene realizacije po jedinicama za juni 2010. godine

POSL

OV

AN

JE

POSL

OV

AN

JE

Poslovanje Društva za juni 2010. godine

InfoBus

20InfoBus

21

Porast potražnje za vanrednim vožnjama u turizmu

MGS PGS Visoko

10/09 10/Pl 10/09 10/Pl 10/09 10/Pl

Pređeni kilometri 102 102 99 101 96 91

Prevezeni putnici 93 98 101 94 100 100Ostvarena real. 99 98 100 95 97 93

Kiseljak/ Ilijaš Olovo

10/09 10/Pl 10/09 10/Pl 10/09 10/Pl

101 109 99 101 98 105

100 96 103 102 91 83

126 101 97 96 86 92

Finansijski pokazatelji poslovanja za juni 2010. godini

van trend ostvarene realizacije na vanrednim vožnjama, nije se mogao nadomjestiti manji broj prevezenih putnika i ostvarene re-alizacije na linijskom prijevozu.

Angažman vozila na nivou Društva je u prosjeku veći za 5% od prošlogodišnjeg , a 3% od plan-skog, a razlog tome je manji broj angažovanih autobusa.

Finansijski pokazatelji poslovanja nisu na zadovoljavajućem nivou. Posebno je veliko odstupanje pre-ma planu za juni 2010 godine.Izuzetno je nepovoljno što u ovom mjesecu imamo veće rashode za 5% u odnosu na planirane. Ovom rastu su najviše doprinijeli veća ci-jena goriva od planske i utrošeni rezervni dijelovi. Rast rashoda nije pratio adekvaten rast prihoda.

PREVEZENI PUTNICI 395.294

UKUPNO AUTOBUSA 134 0,82

EVIDENTIRANIH ŠTETA 15

RAČUNARI U UPOTREBI 146

PREDENI KILOMETRI 1.065.203

POTROŠENO GORIVA 319.640 lit.

EFEKTI UNUTRAŠNJE KONTROLE 1.252 kontrole

UKUPNO ZAPOSLENIKA 475

Teks

t: Č

utur

a Sa

kib

Ukupan broj zaposlenih u mjesecu junu smanjen je u odnosu na juni prethodne godine za 25 zaposlenika ili za 5%. I ovaj mjesec isplata ličnih primanja zaposlenih odvijala se redovno, kao što je bilo i u prethodnom periodu.

Grafički prikaz pređenih kilometara, prevezenih putnika i ostvarene realizacije za juni 2010 godine

Grafički prikaz procentualnog učešća po poslovnim jedinicama u ostvarenju pređenih

kilometara za juni 2010 godine

JUNI U BROJKAMA

Kilometri veći za 1% od prošlogodišnjih, kao i od planiranih.

Realizacija od saobraćaja manja za 1% od prošlogodišnje, a manja za 3% od planirane.

Broj prevezenih putnika manji za 1% od prošlogodišnjih, a za 3% manji od planiranih.

Cijena po kilometru manja za 2% od prošlogodišnje, a 4% manja od planirane.

Prihod veći za 2% od prošlogodišnjeg i 3% manji od planiranog.

Rashod na nivou prošlogodišnjeg, a 5% veći od planskog.

Centrotrans Eurolines ukupno PJ Olovo

PJ Međugrad Centroservis

PJ Prigradski Centrotours

PJ Ilijaš Centrotrans Kakanj

PJ Fojnica i Kiseljak Centrotrans I. Sarajevo

PJ Visoko Centrotrade

TREND POSLOVANJA U ODNOSU NA PLAN

MGS 67 %

PGS 13 %

Visoko 8 %

Kiseljak, Fojnica 3 %

Ilijaš 6 % Olovo 3 %

Pojedinačno po poslovnim cen-trima, iz prethodnog tabelarnog pregleda, primjetan je uglavnom opadajući trend i negativno odstu-

panje. Posebno je zabrinjavajuće u PJ MGS, gdje je bez obzira na veći broj ostvarenih kilometara došlo do pada broja prevezenih putnika

i ostvarene realizacije, i to u odno-su na oba uporedna pokazatelja.

Fojnica

KOEFICIJENT ISPRAVNOSTI

22

Izlazni intervju segmenat motiviranja, razvoja i zadržavanja kadrova. Izlazni intervju - dostupnost informacije o razlozima odlaska

ED

UKA

CIJ

A

ED

UKA

CIJ

A

23InfoBusInfoBus

Metodologija upravljanja ljudskim resursima VII

Z adovoljstvo u poslu, zaoku-pljenost poslom i odanost organizaciji predstavljaju

neke od najznačajnijih stavova prema radu i radnoj ustanovi, koji utječu na motivaciju zaposlenika, a time posredno i na ishode nekih oblika radnog ponašanja. Među najvažnije aspekte radnog ponaša-nja, na koje organizacije žele utje-cati, zasigurno spadaju radni uči-nak i fluktuacija. Cilj svake radne organizacije, kako profitne, tako i neprofitne, je osigurati što veću produktivnost zaposlenih i smanjiti fluktuaciju kvalitetnih kadrova na najmanju moguću mjeru.U prethodnim brojevima, govorili smo o procjeni radne uspješnosti, koja je pored izlaznog intervjua jedan od osnovnih segmenata motiviranja, razvoja i zadržavanja kadrova. Kraj radnog vijeka zapo-slenika u kompaniji se ozvaničava izlaznim intervjuom, koji se primje-njuje bez obzira na razloge zbog kojih zaposlenik napušta kompa-niju. Izlazni intervju se primjenjuje u slučajevima kada osoba: dobije otkaz Ugovora o radu, dobrovolj-no napušta kompaniju i/ili odlazi u penziju.

Izlazni intervju je prvenstveno kre-iran za poboljšavanje uvjeta rada, identificiranje razloga napuštanja kompanije i načina zadržavanja kvalitetnog kadra. U skladu s tim, sljedeća pitanja čine dio strukture intervjua:• Koji su Vaši primarni razlozi za odlazak?

• Šta Vas je najviše zadovoljavalo u vezi sa poslom koji ste obavljali?• Šta Vas je najviše frustriralo u vezi sa Vašim poslom?• Šta biste promijenili u poslu koji ste obavljali?• Da li su Vaše radne obaveze bile onakve kakve ste očekivali da budu?• Da li ste na poslu imali svu ne-ophodnu podršku?• Da li su bilo koje radne proce-dure ili procesi (ili bilo kakve druge prepreke) otežavale Vaš posao?• Da li mislite da ste ostvarili svo-je pune potencijale u kompaniji? Ukoliko mislite da niste, da li nam možete reći zašto?• Šta osjećate prema organiza-ciji?• Šta kompanija može uraditi da

zadrži najbolje kadrove?

Bitan segment primjene izlaznog intervjua je u pripremi odlaska zaposlenika u penziju. Izlazni inter-vju u funkciji pripreme zaposlenika

na odlazak u penziju, pored stan-dardnih, ima za cilj olakšavanje odlaska zaposlenika iz kompanije i ustanovljavanje najboljih načina održavanja produktivnih odnosa sa penzioniranim zaposlenicima, te pozitivnog utjecaja na kvalitet njihovog života.

U pravilu, izlazni intervju predstavlja ugovoreni polustruktuirani razgo-

vor između zaposlenika za ljudske resurse i zaposlenika koji odlazi iz kompanije. Dužina trajanja ovakvih razgovora je od 30 do 60 minuta. Izlazni intervju je dobrovoljan i oso-

ba koja napušta kompaniju može odlučiti da ne učestvuje u njemu. Dakle, izlazni intervju je naziv pod kojim se uvriježio cijeli niz metoda kojima saznajemo zašto zaposlenici napuštaju kompaniju. Ispitivanje se u Centrotrans Eurolinesu vrši putem intervjua sa zaposlenicima u četiri oka, ali i putem anonimnih anketa kojima se dozvoljava da zaposle-

„Najbolji način cjenjenja svog posla je zamisliti život

bez njega.

O. Wilde

„Radi radosno i smireno, znajući da će prave misli i

pravi napori zasigurno donijeti prave rezultate.“

J.Allen

nici izraze svoje kritičko mišljenje bez iznošenja osobnih podataka. U cilju osiguravanja što tačnijih podataka intervju se obavlja nakon što zaposlenik najavi svoj odlazak.

Ukratko, podaci o stvarnoj fluktu-aciji zaposlenika, njihovom zado-voljstvu poslom i slično, najčešće se prikupljaju pomoću evidencije koju vodi radna organizacija. Da bi se dobio jasniji uvid u uzroke od-laska zaposlenika iz organizacije i načine zadržavanja kavalitetnog kadra, često se koristi izlazni in-tervju. Osnovni cilj i vrijednost izlaznog intervjua je u identifikaci-ji izvora i razloga nezadovoljstva zaposlenika koji napušta kompa-niju. Ipak, postoji niz faktora koji ne idu u prilog valjanosti izlaznog intervjua. Ovaj način ispitivanja uzroka i faktora fluktuacije ima

Teks

t : V

isko

vić

Jele

na

„Ukupna mudrost leži u spoznaji da vrijeme posve-ćeno radu nije izgubljeno.“

R. W. Emerson

„Vođe se ne rađaju, oni se stvaraju.

Stvaraju se poput svega drugog, upornim radom.“

V. Lombardi

retrospektivan karakter te se ana-lizira samo krajnji rezultat procesa dok tijek kretanja nezadovoljstva i konačna odluka o odlasku ostaju nepoznati. Pored navedenoga, po-jedinac često ne želi ili nije u sta-nju tačno opisati cjelokupni proces prerastanja nezadovoljstva u odlu-ku o odlasku, niti može razlikovati uloge faktora koji su tome najviše doprinijeli. Također postoji mogu-ćnost generalizacije nezadovolj-stva prenošenjem ili proširenjem intenzivnog nezadovoljstva nekim konkretnim faktorima na druge, neutralne aspekte radne situacije. Kako god, u nedostatku drugih načina dobro strukturirani izla-zni intervju je jedan od osnovnih mehanizama koji će učiniti dostu-pnima informacije o razlozima odla- ska i spriječiti ponavljanje istih gre-šaka od strane poslodavca. Na taj se način mogu poboljšati procesi za povećanje retencije i spriječiti eventualni odlazak drugih zaposle-nika, te poručiti zaposlenicima da je kompaniji stalo do njih i da je „dovoljno velika“ da može podni-jeti izlaganje kritici.

Dodatne koristi izlaznog intervjua nalaze se u prikupljanju relevantnih podataka za različite longitudinal-ne studije koje pružaju mogućnost objektivnog zaključivanja i predla-ganja osnovanih mjera za unapre-đenje uvjeta rada, edukacije, se-lekcionog procesa i organizacijske orijentacije u okviru kompanije.

24

Kutić Ešref i Tiro Hasan dobitnici za juni i juli 2010.godina

PRIZ

NA

NJA

PRIZ

NA

NJAPriznanje

OSMIJEH Centrotransa

25InfoBusInfoBus

Predstavljamo Ajdin Tajiba

Uposlenici Centrotrans Eurolinesa na drugačiji način

TIRO HASAN, zaposlenik Centrotrans Eurolines, na poslovi-ma Samostalni referent depoa karata, kancelarijskog mate-rijala, sitnog inventara, HTZ opreme.

Rođen u Višegradu,03.06.1959. godine. Živi i radi u Sarajevu. Osnovnu školu je završio u Višegradu, a srednju -Saobraćajni školski i uslužni centar u Sarajevu, stekavši zvanje KV automeha-ničar. Hasan Tiro je porodičan čovjek, oženjen otac jednog djeteta. Članom familije Centrotrans postaje 1981.godine, i to na poslo-vima automehaničara. Ukupno ima 28. godina 8 mjeseci i 23 dana staža.Godine 1983., zaposlenik nakon pretrpljene povrede na radu koja ga je onesposobila za obavljanje dotadašnjeg posla, prelazi na poslove Primopedajnog kontrolora, a zatim i na poslove Refe-renta nabave i izdavanja goriva i maziva.Hasana Tiru nije pokolebala nesreća koju je pretrpio već je na-stavio dalje, ne dopuštajući da ga bilo što omete u poslovima koji su mu dodijeljeni. Kako se u svim poslovima pokazao kao izuzetno savjestan i odgovoran, 2008. godine mu se povjeravaju poslovi koje i sada obavlja. On nas sve dočeka ljubazno i susretljivo, trudeći se da izađe u susret našim potrebama. Njegov kvalitetan i profesionalan rad svakodnevno zaslužuje pohvale i služi kao pozitivan primjer ko-legama.Čast i zadovoljstvo je imati ovakvog zaposlenika u Kompaniji. Hasane Tiro, hvala!

O d marta mjeseca, u Info busu redovno objavlju-jemo rubriku „Uposlenici

Centrotrans Eurolines na drugačiji način“ u kojoj predstavljamo profil uposlenika sa afinitetom prema ne-kim drugim zanimanjima.Ovaj put, našu pažnju privukao je uposlenik PJ Visoko, saobraćajni referent Ajdin Tajib. Osim posla saobraćajnog referenta ovaj naš vrijedni, marljivi i odani uposlenik, gaji sklonost i ljubav prema uzgo-ju voća i povrća proizvedenog na prirodan način. Danas, kada smo svjedoci hemijske proizvodnje na bazi pesticida, Ajdin se može po-hvaliti i izdvojiti iz mase uzgojem voća i povrća na prirodan način. Budući da je od oca naslijedio 15 dunuma zemlje, iz želje da zemljište

ne ostane neobrađeno odlučio se u svoje slobodno vrijeme baviti po-ljoprivredom i na taj način dodatno osigurati priliv finansijskih sredsta-va, što se i zaista nakon mnogo truda i ulaganja pokazalo isplativo i korisno, a prije svega zasigurno kvaliteno i zdravo.

Zbog sve veće zastupljenosti zdra-ve hrane „Tajo“, kako ga mnogi od milja zovu, jedan od rijetkih koji je na vrijeme, poput vizionara, uvi-dio mogućnosti iskorištavanja vla-stitog zemljišta, te na taj način uz sopstveni trud i zalaganje došao do spoja korisnog i isplativog. Proizvodnjom povrća u plasteniku počeo se baviti prije tri godine. U plasteniku uzgaja krastavac, para-dajz i papriku. Osim uzgoja povrća u plasteniku, dio zemljišta od uku-

pno 15 dunuma zasijao je i pšenicom. Naravno, Ajdin se ponio kao profe-sionalac i stručnjak poljo-privrede te je svoju ponu-du upotpunio i voćnjakom čistog neprskanog voća. Proizvode, kako nam je rekao, uglavnom plasira na domaće tržište i to naj-većim dijelom prodajom na štandu ispred kuće u Radovlju kod Visokog.

Teks

t : E

kić

Mirh

a

Teks

t : V

isko

vić

Jele

na

Teks

t : P

orča

Am

eris

a

U ovom zahtjevnom poslu veliku pomoć pružaju mu supruga i dvoje djece. Moramo istaknuti da se ključ Ajdinovog uspjeha u ovom po-slu ogleda u disipliniranom radu. Ajdin svako jutro ustaje u 5 sati da bi prije odlaska na redovni posao obavio aktivnosti oko plastenika. Proizvodnju povrća u plasteniku Ajdin namjerava proširiti naredne godine sa još jednim plastenikom.I na kraju Ajdin Tajib poručuje: „Svi moramo 20% više raditi a 20% manje trošiti“.O svom „dodatnom zanimanju“ Ajdin kaže:

„Ovim poslovima intenzivnije počeo sam se baviti sasvim slučajno. Nisam ni znao da ću zavoljeti ovaj posao, čak šta više da će me na neki način ispu-njavati, a takođe da će biti i isplativ. Žao mi je što ranije nisam pokrenuo ovu proizvodnju, ali nikada nije kasno. Imam vrlo malo vremena za druženje, gledanje televizije, uglavnom svo vri-jeme mi je ispunjeno radom. Svakako u budućem periodu namjeravam po-većati obim poslova.

Ajdin Tajib sa ovogodišnjim urodom

Ajdin Tajib sa suprugom u stakleniku....

Kutić Ešref, zaposlenik Centrotrans Eurolines, PJ Visoko na po-slovima vozača autobusa.Rođen je u mjestu Busocvača, 02.04.1954. godine, i živi u

Visokom gdje i radi. Osnovnu školu je završio u Busovači , a srednju saobraćajnu u Zenici, gdje je stekao zvanje KV vozač. Ima ukupno 39. 7 mjeseci i 127 dana radnog staža od čega u Cen-trotransu 25 godine, neprekidno.Član familije Centrotrans postaje.1985. godine, kojoj je ostao je odan i danas. Oženjen je i ima dvoje djece.Radi se o zaposleniku koji je po prirodi dosta tih i nenametljiv, a svoj posao obavlja izuzetno, kvalitetno i profesionalno. Izuzetno vrijedan radnik, koji ima savjestan odnos prema radu sred-stvima rada, radnim kolegama te korisnicima usluga i pretpostavlje-nim, odgovoran, savjestan, a nadasve, predan i odan Centrotransu od prvog dana.U svom dosadašnjem radu pokazao je Veoma zavidne rezultate, a u svom poslu je pravi profesionalac. Česte su pohvale za rad imeno-vanog, od strane korisnika usluga.Čast i zadovoljstvo je imati ovakvog zaposlenika u jedinici, pa na-ravno i u Kompaniji.

Želimo mu dobro zdravlje uspjeh u radu i sreću u radu i životu.,

POSL

OV

AN

JE

26

PRIZ

NA

NJA

PRIZ

NA

NJABeachfußball Turnier Neum

2010.godine

27InfoBusInfoBus

Zahvalnice

Dana 19.06.2010.godine u sklopu otvaranja ljetne turističke sezone Neum

2010, a u organizaciji Njemačke Ambasade u Bosni i Hercegovini, održan je prvi malonogometni tur-nir na pjesku pod nazivom 1.BE-ACHFUßBALL TURNIER NEUM 2010. Turnir je bio međunarod-nog karaktera gdje su pored ekipa iz Bosne i Hercegovine, nastupile ekipe iz Hrvatske i Njemačke. O ozbijnosti turnira govori činjenica da je turnir otvorio Ministar turizma Hercegovačko-neretvanskog kan-tona. U konkurenciji 8 vrlo jakih ekipa nastupila je i malobrojna eki-pa „Centrotrans Eurolinesa“, koja je nakon odigranih 110 minuta, tj. pet utakmica na kraju zauzela vrlo dobro 3 mjesto i u Sarajevo vrati-la sa dva osvojena pehara, jer je pored 3 mjesta ekipno, za najbo-ljeg golmana turnira proglašen naš Emir Orman. Naša ekipa je nastu-pila u sastavu :Emir Orman, Samir Planinčić, Esmir Opardija, Senad Salihagić, Mirza Čengić i Alen Tatlić. Naši mom-ci su od samog početka svojom borbenošču kao i zalaganjem na terenu pobrali sve simpatije do-maće publike, u prilog tome ide i činjenica da su utakmice naše eki-pe bile najposjećenije. Naša ekipa je nakon grupne faze takmičenja zauzela ubjedljivo prvo mjesto u svojoj grupi sa dvije pobjede, jednim neriješenim rezultatom i bez primljenog pogotka. U polufinalu naša ekipa vidno fizički iscrpljena, za protivnika je imala Te

kst :

Opa

rdija

Esm

ir

ekipu „MESSER“ iz Kiseljaka, koju je na terenu nadigrala u svakom pogledu, međutim što zbog ned-statka sportske sreće što zbog pri-strasnog suđenja sudija, završilo je bez pogodaka pa se pristupilo izvođenju penala. Kako su penali „lutrija“, a sportska sreća očito nije bila naš saveznik, poraženi smo. U utakmici za treće mjesto i pored ve-likog umora, žali zbog „nezasluže-nog poraza“ u polufinalu te povre-de dva igrača, naša ekipa je dala više od 100% svojih mogućnosti i pobijedila nakon boljeg izvođenja penala. U regularnom toku vodili smo sa 1:0 ali smo pred sami kraj utakmice primili pogodak, koji je ispostavilo se na kraju bio jedini koji je naša ekipa primila tokom cijelog turnira. O kakvom se rezul-tatu naše ekipe radi najbolje go-vori činjenica da je naša ekipa teret turnira iznijela sa samo 5 igrača i golmanom, dok su ostale bile mi-nimalno dvostruko brojnije.

Međutim pored nespornog nogo-metnog znanja kojeg je naša ekipa pokazala na terenu, do izražaja su došle i druge vrline naših moma-ka. Svojom duhovitošću, posebnim načinom proslave pogodaka i po-bjeda, dobrim smislom za zabavu i druženje bili su glavni akteri kako kroz turnir tako i kod dodjele pehara i priznanja. Kao najbolja ilustracija svega što je naša ekipa pokazala i kako je prezentovala Centrotrans Eurolines, na ovoj manifestaciji su riječi oficijelnog spikera na dodje-li priznanja najboljim pojedincima i ekipama: „gospodine Čengiću hvala Vam što ste nam poslali ova-ko divne momke, s kojima je bilo zadovoljstvo igrati i družiti se“ . Čestitke našoj malonogometnoj ekipi na ostvarenom rezultatu!!! Želimo im u budućnosti još mno-go dobrih rezultata, osvojenih na-grada i priznanja, kojima će nas obradovati i Centrotrans Eurolines predstaviti u najboljem svjetlu!!!

Ekipa Centrotrans Eurolines

Zahvalnica generalnog sekretara Udruženja poslo-davaca komunalne privrede u FBiH Derviša Mahmu-tovića i Ifete Šakić upuče-na generalnom direktoru mr.sc. Čengić Safudinu, za pozitivne impresije, sigurnu vožnju, profesionalan od-nos, primjereno ponašanje i iskazane ljudske vrline vozača Čengić Dine i Šišić Selvera

Zahvalnica predsjednice aso- cijacije FATMA prof. Fatime Hukić koja se odnosi na izu-

zetnu ljubaznost i zavidnu čisto-ću toaleta na AS Sarajevo kojeg održava Avdić Ibrahim, penzioner Centrotrans Eurolinesa, koji i na ovaj način slijedi praksu koju je stekao kroz dugogodišnji rad u Centrotransu, da svaki posao oba-vi savjesno i primjereno.U zahvalnici se između ostalog kaže:“Želim sa Vama podjeliti radost da moj grad Sarajevo, koji je meni uvjek drag, lijep je zbog bljeska no-vih modernih građevina, patine na našim starinama, ljubaznosti naših građana.

Želim Vam podcrtati da sam doži-vjela besprijekornu ljubaznost na Vašoj autobuskoj stanici u Sarajevu. Ušla sam u toalet i bila prijat-no iznenađena da u tako starom objektu veoma frekventnom zbog lokacije, sve blista, zaista blista.Kada sam izašla zahvalila sam gospodinu što on podiže rejting Bosne.Taj gospodin je oličenje našeg bo-sanskog čovjeka, Vi ste bogati što ga imate u svom kolektivu.

Ekipa Centrotransa osvojila 3 mjesto a Emir Orman proglašen najboljim golmanom

Avdić Ibrahim

Svim pripadnicima islamske vjeroispovijesti želimo da u miru i zadovoljstvu isposte

nastupajući mjesec Ramazana.