Embed Size (px)
Citation preview
ZAGREB
2011.
1
GODINA XIII.
BROJ
Birotisak d.o.o.Vrandučka 44, Zagreb
Ankica Paun Jarallah
5
212Kretanje proizvodnje i zaposlenosti u nekimdjelatnostima i ukupno
Kretanja u gospodarstvu i na tržištu radau Hrvatskoj i zoni eura
Kretanja u gospodarstvu i na tržištu radau Hrvatskoj i zoni eura
Slika 1.1.1
Rast realnog BDP-ai promjenanezaposlenosti
5
1.1
Na sljedećoj slici prikazano je kretanje stope rasta realnog bruto domaćegproizvoda i kretanje stope međugodišnje promjene registrirane nezaposlenostiu zadnjih nekoliko tromjesečja. Uočljivo je da je kretanju promjenenezaposlenosti prethodi kretanje gospodarskog rasta u razmaku od otprilike trikvartala. Tako je, na primjer, vrlo velikom rastu nezaposlenosti u zadnjemkvartalu 2009. godine i u prvom kvartalu 2010. godine prethodilo vrlo velikoopadanje proizvodnje u prvom i drugom kvartalu 2009. godine. U zadnja četiriprikazana kvartala zabilježeno je usporavanje rasta nezaposlenosti čemu jeprethodilo ublažavanje opadanja proizvodnje. Razmjerno malom povećanjunezaposlenosti u prvom kvartalu 2011. godine prethodilo je razmjerno malosmanjenje proizvodnje u drugom kvartalu 2010. godine. Drugim riječima,promjena nezaposlenosti slijedi gospodarski rast, ali sa značajnim vremenskimzaostatkom.
Proizvodnja i nezaposlenost
Rastrealnog
BDP-a trikvartala ranije
Promjenanezaposlen-
osti
-8
-6
-4
-2
0
2
4
6
8
2007.I II III IV
2008.I II III IV
2009.I II III IV
2010.I II III IV
2011
.I
Ra
stre
aln
og
BD
P-a
(%)
-20
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
25
Pro
mje
na
neza
posl
enost
i (%
)
Izvor: DZS; HZZ; autorovi izračuni (dalje: a.).
Kao što je rečeno, prethodna slika upućuje na zaključak da kretanje promjenenezaposlenosti zaostaje za kretanjem gospodarskog rasta oko tri kvartala.Međutim, brojčana procjena njihovog odnosa u razdoblju od prvog kvartala2006. do prvog kvartala 2011. godine pokazuje da promjena nezaposlenosti(nez) u tekućem kvartalu (t) reagira na gospodarski rast (y) ne samo prije trikvartala (t-3), već i prije dva kvartala (t-2):
nez = 4,42 – 1,55 y – 0,97 y R = 0,926(4,2) (2,6) N = 21
Ako se, dakle, uzme stopa gospodarskog rasta i dva i tri kvartala ranije, ona uvrlo velikoj mjeri objašnjava kretanje promjene nezaposlenosti u tekućemkvartalu. Štoviše, utjecaj gospodarskog rasta dva kvartala ranije izgledastatistički jači od utjecaja gospodarskog rasta tri kvartala ranije. Uzeti zajedno,oni objašnjavaju preko 92 posto oscilacija u promjeni nezaposlenosti tijekompromatranog razdoblja. Stoga se može nedvojbeno zaključiti da je kretanjepromjene nezaposlenosti u vrlo velikoj mjeri određeno prethodnim kretanjemgospodarskog rasta.
t t-2 t-3
2
Tablica 1.1
Rast realnog BDP-a,promjena nezaposlenosti
i rast broja noćenjastranih turista
6
Odnos između promjene nezaposlenosti i prethodnog gospodarskog rastaprikazan je i na sljedećoj slici, pri čemu je pokazatelj prethodnog gospodarskograsta izračunat kao ponderirani (vagani) prosjek, a kao ponderi upotrebljeni sunormalizirani koeficijenti iz prethodne jednadžbe (1,55/2,52 za gospodarski rastprije dva kvartala i 0,97/2,52 za gospodarski rast prije tri kvartala).
Izvor: HZZ; DZS; a. Napomena: prethodni rast realnog BDP-a jednak je vaganom prosjeku rastadva i tri kvartala ranije.
Slika 1.1.2
Odnos rastarealnog BDP-a
i promjenenezaposlenosti
KvartalRast realnogBDP-a (%)
Promjena brojanezaposlenih (%)
Rast broja noćenjastranih turista (%)
2006.I 6,5 -4,8 -18,8
II 4,0 -6,7 7,3
III 4,8 -6,6 1,2
IV 4,6 -4,2 4,8
2007.I 6,8 -5,3 14,7
II 5,9 -8,5 6,9
III 4,2 -10,5 5,0
IV 3,5 -13,4 3,5
2008.I 4,1 -12,7 38,2
II 3,3 -11,5 0,2
III 1,4 -10,0 1,2
IV 0,0 -7,3 0,4
2009.I -6,7 1,0 -23,4
II -6,9 9,6 -6,2
III -5,7 14,7 -0,2
IV -4,6 20,6 -9,2
2010.I -2,3 20,6 5,7
II -2,3 16,1 -2,8
III 0,3 12,8 5,2
IV -0,6 10,5 3,8
2011.I -0,9 5,8 -11,9Izvor: DZS; HZZ; a.
-20
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
25
-8 -6 -4 -2 0 2 4 6 8
Prethodni rast realnog BDP-a (%)
Pro
mje
na
neza
posl
enost
i (%
)
7
Na temelju prethodne slike odnosno jednadžbe može se procijeniti koliki jegospodarski rast potreban da se zaustavi rast nezaposlenosti. Ponderiraniprosjek prethodnog gospodarskog rasta potreban da se zaustavi rastnezaposlenosti iznosi oko 2 posto.
Premda je statistička veza između kretanja rasta realnog bruto domaćegproizvoda i promjene nezaposlenosti razmjerno čvrsta, na kretanje promjenenezaposlenosti početkom mogu djelovati i neki drugi čimbenici osim prethodnoggospodarskog rasta. To mogu biti čimbenici poput zapošljavanja na izvanrednimposlovima poput popisa stanovništva, zatim uključivanja nezaposlenih u aktivnemjere politike zapošljavanja, strože primjene zakonskih obveza nezaposlenih,te početka iznadprosječno uspješne turističke sezone. Tako je, na primjer, nakretanje promjene broja nezaposlenih tijekom prve polovice 2011. godinedjelovalo otvaranje mogućnosti privremenog zapošljavanja na aktivnostimapopisa stanovništva.
Upravo zbog mogućeg utjecaja razlika u turističkoj sezoni u gornju je tablicuuključena i promjena broja noćenja stranih turista. Izgleda da je taj čimbenikznačajno utjecao na kretanje nezaposlenosti u nekima od proteklih kvartala,osobito u 2009. godini, kada je došlo do bitnog pada broja noćenja. Za razliku odgospodarskog rasta, izgleda da taj čimbenik djeluje u tekućem kvartalu ili da jevremenski odmak njegovog djelovanja manji od jednog kvartala. Budući daspomenuti čimbenik djeluje na promjenu nezaposlenosti u istom ili gotovo istomkvartalu, on slabi statističku povezanost između nezaposlenosti i prethodneproizvodnje.
Premda je u prvom kvartalu 2011. godine zabilježen izrazito negativanmeđugodišnji rast broja noćenja stranih turista, u javnosti je prisutno utemeljenoočekivanje da će turistička sezona biti veoma uspješna ne samo u pogledu brojanoćenja stranih turista, već i u pogledu turističke potrošnje i deviznog priljeva.Iznadprosječno uspješna turistička sezona smanjit će registriranunezaposlenost tijekom ljetnih mjeseci ne samo u usporedbi s prethodnimmjesecima, već vjerojatno i u usporedbi s istim mjesecima prethodne godine.
Može se zaključiti, dakle, da kretanje promjene nezaposlenosti u vrlo velikojmjeri određuje prethodno kretanje gospodarskog rasta, ali i da na kretanjepromjene nezaposlenosti mogu utjecati neki drugi čimbenici, poput uspješnostiturističke sezone, koji mogu bitno utjecati na međugodišnju promjenunezaposlenosti.
U sljedećoj tablici i na sljedećoj slici prikazano je kretanje prosječnog brojaregistriranih zaposlenih i prosječnog broja registriranih nezaposlenih od 2002.do 2010. godine. Za početak prikazanog razdoblja uzeta je godina u kojoj jezabilježen najveći broj nezaposlenih.
Od 2002. do 2008. godine prosječan broj zaposlenih povećao se za 195.789osoba odnosno 14,4 posto. Od 2008 do 2010. godine broj zaposlenih smanjio seza 122.351 osobu odnosno 7,9 posto.
Broj nezaposlenih od 2002. do 2008. godine smanjio se za 153.000 osobaodnosno 39,3 posto. Od 2008. do 2010. godine broj nezaposlenih povećao se za65.684 osobe odnosno 27,7 posto.
Promjena broja nezaposlenih puno je manja od promjene broja zaposlenih, štoupućuje na mogućnost da registrirana nezaposlenost ne obuhvaća ukupnunezaposlenost. Tako je apsolutni iznos smanjenja broja zaposlenih u zadnje
1.2 Prosječan broj zaposlenih i nezaposlenih
8
Tijekom promatranog je vremena, dakle, došlo do vrlo velikih oscilacijazaposlenosti i nezaposlenosti. Nakon razdoblja bitnog povećanja zaposlenosti ismanjenja nezaposlenosti nastupilo je razdoblje značajnog smanjenjazaposlenosti i povećanja nezaposlenosti.
Tako velike oscilacije imaju značajne teorijske implikacije u pogledu karakterazaposlenosti odnosno nezaposlenosti. Bitno smanjenje nezaposlenosti u prvomdijelu promatranog razdoblja i veliko povećanje u njegovom drugome dijelu, testatistička povezanost s prethodnim kretanjem proizvodnje opisana uprethodnom odjeljku, upućuju na zaključak da su oscilacije nezaposlenostiposljedica oscilacija u potražnji za radom, a ne u ponudi rada. Drugim riječima,takve promjene upućuju na zaključak da registrirana nezaposlenost, ili baremnjezin veliki dio, nema dragovoljni karakter, te da njezino povećanje ne odražavatzv. privremenu zamjenu dohotka dokolicom.
Izvor: DZS; HZZ; a.
Slika i tablica 1.2
Broj zaposlenihi nezaposlenih
dvije godine (122.351) bitno veći od apsolutnog iznosa povećanja brojanezaposlenih (65.684). Razlika iznosi 56.667 osoba. Veći dio spomenute razlikeobjašnjava povećani odlazak u prijevremenu mirovinu. Prema podacimaHZMO-a, prosječan godišnji broj osoba u prijevremenoj mirovini povećao za30.141 od 2008. do 2010. godine. Preostali dio vjerojatno se uglavnom odnosinaulazak u neprijavljenu nezaposlenost, premda se ne može isključiti niti ulazaku neprijavljenu zaposlenost.
Godina Zaposleni Nezaposleni
2002. 1.359.016 389.741
2003. 1.392.510 329.799
2004. 1.409.634 309.875
2005. 1.420.574 308.738
2006. 1.467.875 291.616
2007. 1.516.909 264.448
2008. 1.554.805 236.741
2009. 1.498.784 263.174
2010. 1.432.454 302.425
Izvor: DZS; HZZ; a.
Zaposleni
Nezaposleni
1350
1400
1450
1500
1550
1600
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
Zaposl
eni (
tisuć
e)
150
200
250
300
350
400
Neza
posl
eni(
tisuć
e)
9
Tablica 1.3
Rast realnog BDP-a,novčane mase,realnog izvozai investicija
Izvor: DZS; a.
1.3
U sljedećoj tablici prikazani su kvartalni podaci o međugodišnjem rastu realnogbruto domaćeg proizvoda, novčane mase i realnog izvoza. Rast novčane mase(M1) ovdje se uzima kao čimbenik koji utječe na domaću potražnju, dok rastizvoza odražava promjenu inozemne potražnje. Statistički odnos između rastaproizvodnje (y) u tekućem kvartalu (t) s jedne strane, te rasta novčane mase (m)u prethodnom kvartalu (t-1) i rasta realnog izvoza (x) prikazuje sljedećaregresijska jednadžba:
y = 0,02 + 0,2 m + 0,23 x – 3,5 GR R = 0,915(5,2) (4,5) (3,4) N = 20
Rast novčane mase i rast izvoza pozitivno su i statistički veoma značajno utjecalina gospodarski rast tijekom promatranog razdoblja. Međutim, gospodarski rasttijekom zadnja tri kvartala u 2010. godini ne može se objasniti spomenutimvarijablama. On je, naime, bio znatno manji nego što se to moglo očekivati natemelju visine rasta novčane mase i realnog izvoza. Čimbenik koji je negativnoutjecao na gospodarski rast u zadnja tri kvartala 2010. godine može biti grčkadužnička kriza (GR) koja je izbila u drugom kvartalu te godine. Izbijanje grčkedužničke krize vjerojatno je negativno djelovalo na inozemna ulaganja uHrvatsku, a time i na investicijsku potražnju. Uvrštavanjem investicija u fiksnikapital u gornju jednadžbu binarna varijabla koja označava grčku krizu postajestatistički beznačajna, što znači da se u velikoj mjeri podudara s pokazateljem(negativnog) rasta investicija, što, pak, podupire pretpostavku o njezinomnegativnom utjecaju na investicije. Dakle, negativan ili nizak gospodarski rast uzadnja tri kvartala 2010. godine vjerojatno je posljedica utjecaja grčke dužničkekrize na ulaganja u Hrvatsku.
t t-1 t
2
Novčana masa, izvoz i proizvodnja, te investicije
KvartalStopa rasta (%)
RealniBDP
Novčanamasa M1
Realniizvoz
Realne investicijeu fiksni kapital
2006.I 6,5 8,4 13,0 18,2
II 4,0 13,6 4,2 8,6
III 4,8 18,9 1,0 9,6
IV 4,6 24,0 10,1 9,6
2007.I 6,8 22,7 1,0 11,9
II 5,9 21,2 6,9 6,4
III 4,2 17,7 5,3 6,3
IV 3,5 17,8 0,1 4,5
2008.I 4,1 13,1 3,2 9,9
II 3,3 8,3 4,4 12,6
III 1,4 4,5 2,5 6,6
IV 0,0 -3,8 -1,5 3,4
2009.I -6,7 -8,5 -13,9 -12,4
II -6,9 -11,7 -21,0 -12,7
III -5,7 -14,4 -19,7 -10,5
IV -4,6 -13,4 -11,8 -11,3
2010.I -2,3 1,2 2,8 -13,9
II -2,3 3,6 6,9 -13,4
III 0,3 9,1 4,1 -9,5
IV -0,6 7,8 10,8 -8,0
2011.I -0,8 2,4 -11,1 -6,7
10
Slika i tablica 1.4
Razlika u prinosuna državne obveznice
spram Njemačke
Izvor: Eurostat; HNB (Bloomberg); a. Napomena: razlike nisu posve usporedive, stoga su prikazanena posebnim osima.
Izvor: Eurostat; HNB (Bloomberg); a. Napomena: razlike nisu posve usporedive.
1.4
O mogućem utjecaju grčke dužničke krize na priljev inozemnog kapitala uHrvatsku svjedoči kretanje razlike u prinosima na državne obveznice tijekom2010. godine. Razlika (engl. ) odnosi se na razliku spram njemačkihdržavnih obveznica. Kretanje razlike u prinosu održava kretanje cijene odnosnopotražnje za obveznicom. Povećanje razlike odraz je smanjenja cijene odnosnopotražnje za obveznicom. Uočljivo je da je razlika u prinosima na grčke državneobveznice skočila u četvrtom mjesecu, što označava izbijanje krize, te da jenastavila rasti i ostala na relativno visokoj razini do kraja godine. Strahinvestitora proširio se i na hrvatske obveznice, pa se njihova razlika u prinosupovećala u petom mjesecu i nastavila rasti sve do sedmog mjeseca. Investitorisu se nakon toga smirili, ali razlika u prinosu na hrvatske obveznice ostala je nanešto većoj razini nego početkom godine. Na kraju godine razlika u prinosuponovno se nešto povećala. Grčka je kriza, dakle, vjerojatno bitno pridonijelapadu neto priljeva financijskog kapitala u Hrvatsku sa 4,2 milijarde eura u 2009.na 1,4 milijarde eura u 2010. godini (podaci HNB-a).
spread
Razlike u prinosima na državne obveznice u Hrvatskoj i Grčkoj
Mjesecu 2010. godini
Razlika u prinosu na državne obveznicespram Njemačke (postotni bodovi)
Grčka Hrvatska
1. 2,76 2,13
2. 3,29 2,43
3. 3,14 2,13
4. 4,77 2,09
5. 5,24 2,77
6. 6,56 3,39
7. 7,72 4,22
8. 8,35 2,71
9. 9,04 2,61
10. 7,22 2,33
11. 8,99 2,27
12. 9,10 2,76
Grčka
Hrvatska
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.
Raz
lika
(pos
totn
ibo
dovi
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
Raz
lika
(pos
totn
ibo
dovi
11
Slika i tablica 1.5
Rast vrijednostirobnog uvozau zonu eurai robnog izvozaiz Hrvatske
Izvor: ECB; DZS; a.
1.5
Sljedeća slika prikazuje kretanje međugodišnjeg rasta vrijednosti robnog uvozau zonu eura i robnog izvoza iz Hrvatske od prvog kvartala 2008. godine dočetvrtog kvartala 2010. godine. Podaci za zonu eura odnose se na 16 zemaljačlanica. Uočljiva je veoma čvrsta veza između kretanja rasta vrijednosti robnoguvoza u zonu eura i kretanja rasta vrijednosti robnog izvoza iz Hrvatske tijekompromatranog razdoblja.
Vrijednost robnog uvoza u zonu eura i robnog izvoza iz Hrvatske
Izvor: DZS; ECB; a.
Rast uvozau zonu eura Rast izvoza
iz Hrvatske
-40
-30
-20
-10
0
10
20
30
2008.I II III IV
2009.I II III IV
2010.I II III IV
Ra
stu
voza
uzo
nu
eu
ra(%
)
-40
-30
-20
-10
0
10
20
30
Ra
stiz
voza
izH
rva
tske
(%)
KvartalRast vrijednosti (%)
Robni uvoz u zonu eura Robni izvoz iz Hrvatske
2006.I 22,3 33,2
II 14,2 5,4
III 10,4 12,0
IV 7,3 19,2
2007.I 5,2 1,9
II 3,6 17,3
III 6,3 13,6
IV 6,8 4,4
2008.I 8,6 8,3
II 11,1 7,8
III 12,5 15,4
IV -2,5 -4,7
2009.I -20,9 -13,1
II -27,2 -23,6
III -25,7 -30,9
IV -14,4 -16,2
2010.I 9,1 5,7
II 27,6 22,2
III 26,7 18,3
IV 25,5 26,6
2010.I 24,1 -4,1
12
Slika 1.6
Rast novčane masei realnog robnog
uvoza u zoni eura
U zadnjem je kvartalu 2008. godine i osobito u sva četiri kvartala 2009. godinezabilježeno je drastično opadanje uvoza u zonu eura i izvoza iz Hrvatske. Tako jeu trećem kvartalu 2009. godine stopa rasta vrijednosti izvoza iz Hrvatskeiznosila minus 30,9 posto. Nasuprot tome, u zadnja tri kvartala 2010. godineostvaren je veoma velik rast uvoza u zonu eura i izvoza iz Hrvatske. U četvrtomje kvartalu, primjerice, rast vrijednosti robnog izvoza iz Hrvatske iznosio 26,6posto. Očito je, dakle, da su tijekom promatranog razdoblja ekstremno velikeoscilacije rasta vrijednosti robnog uvoza u zonu eura izazivale ekstremno velikeoscilacije rasta vrijednosti robnog izvoza iz Hrvatske.
U prvom je kvartalu 2011. godine došlo do pada vrijednosti izvoza u usporedbi sistim razdobljem prethodne godine. Do pada hrvatskog robnog izvoza došlo jeunatoč visokom rastu vrijednosti uvoza u zonu eura. Razlog tome su velikemjesečne oscilacije u izvozu nekih hrvatskih roba (ponajprije brodova), ali iveliko poskupljenje sirove nafte koje je negativno utjecalo na uvoz drugihproizvoda u zonu eura.
Na sljedećoj slici prikazano je kretanje rasta novčane mase u zoni eura i realnoguvoza roba u zoni eura po kvartalima u zadnjih nekoliko godina. Pokazateljuvoza obuhvaća međusobni uvoz između zemalja članica. Uočljiva je razmjernočvrsta veza između rasta novčane mase i rasta realnog robnog uvoza, pri čemurast uvoza slijedi rast novčane mase sa zaostatkom od otprilike tri kvartala. Takoje, na primjer, krajnje negativan rast uvoza u drugom kvartalu 2009. godineuslijedio nakon krajnje niskog rasta novčane mase u trećem kvartalu 2008.godine, dok je veoma visok rast uvoza u drugom kvartalu 2010. godine uslijedionakon veoma visokog rasta novčane mase u trećem kvartalu 2009. godine.
1.6 Novčana masa i robni uvoz u zoni eura
Izvor: Eurostat; ECB; a.
Očito je, dakle, da je u prethodnih nekoliko godina kretanje rasta novčane maseu zoni eura izazivalo velike oscilacije rasta realnog robnog uvoza. Nakonizrazitog opadanja realnog uvoza tijekom 2009. godine, što je bila posljedicaveoma niskih stopa rasta novčane mase u 2008. godini, uslijedilo je izrazitopovećanje robnog uvoza u 2010. godini, što je bila posljedica visokih stopa rastanovčane mase u 2010. godini. Što se tiče mehanizma putem kojeg je rastnovčane mase djelovao na rast realnog uvoza, vjerojatno je riječ o kamatnim
Rast novčanemase tri
kvartala ranijeRast realnogrobnog uvoza
0
2
4
6
8
10
12
14
2006.I II III IV
2007.I II III IV
2008.I II III IV
2009.I II III IV
2010.I II III IV
2011
.I
Rast
novč
an
em
ase
(%)
-20
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
Ra
stre
aln
og
rob
no
gu
voza
(%)
13
Tablica 1.6
Rast novčane masei realnog robnog uvozau zoni eura
S druge strane, potrebno je imati na umu da tu povezanost mogu umanjiti nekidrugi čimbenici koji djeluju na opseg svjetske trgovine, osobito gospodarskakretanja u velikim azijskim zemljama, ponajprije u Kini i Indiji, te u zemljamaizvoznicama nafte. Povećani izvoz iz zemalja članica zone eura u velike azijskezemlje i u zemlje izvoznice nafte vjerojatno pozitivno djeluje na realni dohodak istoga na uvoz u zonu eura. Djelovanje takvih i sličnih čimbenika, dakle,umanjuje povezanost između monetarnih i realnih kretanja unutar zone eura.
Na sljedećoj slici prikazano je kretanje rasta realnog BDP-a i kretanje promjenenezaposlenosti u zoni eura (16 zemalja) u zadnjih nekoliko godina.Nezaposlenost je mjerena pomoću ankete radne snage. Uočljivo je da izmeđuspomenutih varijabli postoji izrazito negativan odnos – visoke pozitivne stopegospodarskog rasta popraćene su negativnim stopama rasta nezaposlenosti, anegativne stope gospodarskog rasta popraćene su pozitivnim stopama rasta
1.7 Proizvodnja i nezaposlenost u zoni eura
Izvor: ECB; Eurostat; a.
stopama, te njihovom utjecaju na ukupnu domaću potražnju, osobito nainvesticijsku potražnju i potražnju za dugotrajnim potrošnim dobrima. Ne treba,međutim, isključiti i neke oblike neposrednog djelovanja rasta novčane mase,premda bi bilo teško podrobnije opisati takve mehanizme.
Bez obzira na to kako rast novčane mase djeluje na ukupnu potražnju, a time i napotražnju za uvoznim proizvodima, može se zaključiti da su velike oscilacijerasta novčane mase u zadnjih nekoliko godina bile glavni izvor oscilacija rastarealnog robnog uvoza u zoni eura.
KvartalRast novčanemase M1 (%)
Rast realnogrobnog uvoza (%)
2006.I 9,7 10,9
II 9,7 9,2
III 7,5 8,6
IV 6,9 8,6
2007.I 6,9 7,1
II 6,3 5,9
III 6,6 6,2
IV 5,4 3,6
2008.I 3,7 4,2
II 2,1 2,2
III 0,7 0,2
IV 3,1 -5,9
2009.I 5,4 -14,5
II 8,1 -16,0
III 12,2 -13,7
IV 12,3 -7,5
2010.I 11,4 5,2
II 10,3 13,1
III 7,8 11,7
IV 4,9 12,7
2011.I 3,2 9,0
14
Slika i tablica 1.7
Rast realnog BDP-ai promjena nezaposlenosti
u zoni eura
Izvor: Eurostat; a.
nezaposlenosti. Kretanje promjene nezaposlenosti uglavnom zaostaje zakretanjem gospodarskog rasta oko jedan kvartal, ali ponekad zaostajanje iznosidva kvartala. Tako je najnegativnija stopa gospodarskog rasta zabilježena uprvom kvartalu 2009. godine, a najpozitivnija stopa promjene nezaposlenosti utrećem kvartalu iste godine. U tom je slučaju, dakle, zaostajanje iznosilo dvakvartala.
Krajem 2010. godine rast nezaposlenosti u zoni eura bitno se smanjio, ali jošuvijek nije postao negativan. Rast nezaposlenosti u zoni eura nastavio seusprkos umjereno visokoj stopi gospodarskog rasta.
Izvor: Eurostat; a. Napomena: podaci su podložni značajnoj reviziji.
Rast realnogBDP-a
1 kvartal ranije
Promjenanezaposlenosti
-6
-5
-4
-3
-2
-1
0
1
2
3
4
5
2007.I II III IV
2008.I II III IV
2009.I II III IV
2010.I II III IV
Ra
stre
aln
og
BD
P-a
(%)
-15
-10
-5
0
5
10
15
20
25
30
35
Pro
mje
na
ne
zap
osl
en
ost
i (%
)
KvartalRast odnosno promjena (%)
Realni BDP Nezaposlenost
2006.I 2,8 -2,2
II 3,2 -6,5
III 3,2 -7,6
IV 3,6 -8,2
2007.I 3,6 -11,1
II 2,8 -10,5
III 2,7 -8,1
IV 2,2 -8,6
2008.I 2,0 -4,6
II 1,2 1,3
III 0,1 1,4
IV -2,1 8,7
2009.I -5,2 23,7
II -5,0 26,8
III -4,1 29,0
IV -2,1 23,8
2010.I 0,8 12,5
II 2,0 6,8
III 2,0 2,9
IV 1,9 1,7
2011.I 2,5 -
15
Slika i tablica 1.8
Rast novčane masei prosječnakamatna stopau zoni eura
Izvor: Eurostat; ECB; a.
1.8
Sljedeća slika prikazuje kretanje kvartalnih stopa međugodišnjeg rasta novčanemase i kretanje kvartalne prosječne kamatne stope na nove kreditenefinancijskim korporacijama u zoni eura. Uočljivo je da je drastično povećanjekamatnih stopa u razdoblju od početka 2006. godine do trećeg kvartala 2008.godine povezano s drastičnim smanjenjem rasta novčane mase. Nakon toga jedošlo do bitnog povećanja rasta novčane mase i smanjenja kamatnih stopa u2009. godini. Rast novčane mase potom je ponovno počeo opadati u 2010.godini, ali kamatne stope su na to reagirale sa zakašnjenjem i razmjerno slabo.Takvo kretanje kamatnih stopa vjerojatno odražava slabu investicijsku potražnjui nisku temeljnu inflaciju u zoni eura.
Novčana masa i kamatne stope u zoni eura
Rastnovčane
mase
Prosječnakamatna
stopa
0
2
4
6
8
10
12
14
2006.I III
2007.I III
2008.I III
2009.I III
2010.I III
2011
.I
Ra
stn
ovč
an
em
ase
(%)
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
6,5
7,0
Pro
sječn
aka
matn
ast
opa
(%)
Kvartal Rast novčane mase (%) Prosječna kamatna stopa (%)
2006.I 9,7 5,30
II 9,7 5,45
III 7,5 5,69
IV 6,9 5,80
2007.I 6,9 6,04
II 6,3 6,17
III 6,6 6,49
IV 5,4 6,61
2008.I 3,7 6,55
II 2,1 6,67
III 0,7 6,91
IV 3,1 6,24
2009.I 5,4 5,08
II 8,1 4,55
III 12,2 4,25
IV 12,3 4,06
2010.I 11,4 3,98
II 10,3 3,70
III 7,8 3,80
IV 4,9 3,86
2011.I 3,2 4,02
Izvor: Eurostat; ECB; a.
16
1.9 DODATAK:
Na sljedećoj slici prikazano je kretanje godišnjeg rasta novčane mase (M1) ikretanje godišnjeg rasta realnog uvoza u zoni eura tijekom dužeg razdoblja.Uvoz obuhvaća međusobni uvoz između zemalja članica. Uočljivo je da rastrealnog uvoza slijedio rast novčane mase s otprilike jednom godinom zaostatka.Obuhvaćeno je razdoblje od 2000. do 2010. godine kako bi se pokazalo da jeveza između rasta novčane mase i rasta uvoza postojala i prije razdobljaekstremno velikih oscilacija u zadnje tri godine. Tako je, na primjer, snažan rastizvoza u 2000. godini bio posljedica veoma visokog rasta novčane mase u 1999.godini, dok je slab rast izvoza u 2002. godini bio posljedica znatno manjeg rastanovčane mase u 2001. godini, premda rast izvoza nije toliko pao koliko se tomoglo očekivati na temelju sniženog rasta novčane mase. Premda dalekoblaža, kriza uvoza u 2002. godini imala je isti izvor kao i kriza uvoza u 2009.godini.
Premda, dakle, ta veza u prvome dijelu promatranog razdoblja nije bilasavršena, ona je bila dovoljno snažna da se može zaključiti da je čvrsta veza udrugome dijelu promatranog razdoblja nastavak prethodne povezanosti, te da jestoga riječ o stvarnoj izravnoj vezi koja vjerojatno odražava odnos uzroka iposljedice.
Novčana masa i uvoz u zoni eura tijekom duljegrazdoblja
Slika i tablica 1.9
Rast novčane masei realnog uvoza
u zoni eura
Izvor: ECB; Eurostat; a.
Izvor: ECB; Eurostat; a.
GodinaRast novčane
mase (%)Rast realnog
uvoza (%)
1999. 12,4 7,8
2000. 8,0 11,8
2001. 3,6 2,3
2002. 7,3 0,5
2003. 10,9 3,0
2004. 10,0 7,1
2005. 10,4 5,8
2006. 8,6 8,5
2007. 6,4 5,8
2008. 2,4 0,8
2009. 9,5 -11,8
2010. 8,5 9,3
Rast novčanemase
u prethodnojgodini
Rast realnoguvoza
0
2
4
6
8
10
12
14
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
Ras
t nov
čane
mas
e(%
)
-15
-10
-5
0
5
10
15
Ras
trea
lnog
uvoz
a(%
)
17
Slika i tablica 1.10.1
Rast realnog BDP-ai promjena nezaposlenosti
Izvor: DZS; HZZ; a.
1.10 DODATAK:
Sljedeća slika prikazuje godišnje promjene proizvodnje i registriranenezaposlenosti tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Ona prikazuje ne samogospodarsku krizu u 2009. i 2010. godini, već i gospodarsku krizu u 1999. godinii njezin utjecaj na nezaposlenost. Uočljivo je da je gospodarska kriza u 1999.godini dovela do bitnog povećanja nezaposlenosti u 1999. i 2000. godini.Prosječan broj nezaposlenih povećao se 11,9 posto u 1999. i 11,2 posto u 2000.godini. Međutim, gospodarska kriza u 2009. i 2010. godini bila je puno dublja istoga je dovela do još većeg povećanja nezaposlenosti. Prosječan brojnezaposlenih povećao se 11,2 posto u 2009. i 14,9 posto u 2010. godini.Postotno povećanje nezaposlenosti tijekom zadnje gospodarske krize bilo je,dakle, veće nego tijekom prethodne gospodarske krize. Ta razlika, međutim, nijetoliko velika koliko bi se očekivalo na temelju razlike u padu proizvodnje. Očito je,dakle, da su neki drugi čimbenici umanjili povećanje nezaposlenosti tijekomzadnje gospodarske krize, o čemu je prethodno nešto rečeno.
Proizvodnja i nezaposlenost, te stopazaposlenosti i nezaposlenosti u Hrvatskoj tijekomduljeg razdoblja
Rast realnogBDP-a
prethodnegodine
Promjenanezaposlenosti
-6
-4
-2
0
2
4
6
8
1998
.
1999
.
2000
.
2001
.
2002
.
2003
.
2004
.
2005
.
2006
.
2007
.
2008
.
2009
.
2010
.
Ras
tre
alno
gB
DP
-a(%
)
-20
-15
-10
-5
0
5
10
15
Pro
mje
nane
zapo
slen
osti
(%)
Izvor: DZS; HZZ; a.
GodinaRast realnogBDP-a (%)
Promjenanezaposlenosti (%)
1998. 2,0 3,6
1999. -1,0 11,9
2000. 3,8 11,2
2001. 3,7 6,2
2002. 4,9 2,5
2003. 5,4 -15,4
2004. 4,1 -6,0
2005. 4,3 -0,4
2006. 4,9 -5,5
2007. 5,1 -9,3
2008. 2,2 -10,5
2009. -6,0 11,2
2010. -1,2 14,9
18
Na sljedećoj slici prikazano je kretanje stope nezaposlenosti radne snage u dobiod 15 i više godina i stope zaposlenosti stanovništva u dobi od 15 do 64 godineprema anketi radne snage u Hrvatskoj od 1998. do 2010. godine. Stopazaposlenosti smanjila se s 55,4 posto u 1998. godini na 51,4 posto u 2000.godini, što je bila posljedica gospodarske krize u 1999. godini. Stopazaposlenosti zatim se povećala na 57,8 posto u 2008. godini, što je bilopovećanje od 6,4 postotna boda. Ako se ta promjena izražena u postotnimbodovima podijeli početnom stopom zaposlenosti, dobiva se povećanje od 12,5posto. Drugim riječima, zaposlenost podijeljena („normalizirana“)stanovništvom povećala se 12,5 posto u razdoblju od 2000. do 2008. godine.Nakon toga, stopa zaposlenosti je pala na 54,1 posto u 2010. godini, što jepromjena od 3,7 postotnih bodova odnosno 6,4 posto. Stopa zaposlenostikrajem promatranog razdoblja došla je na razinu nešto nižu od razine napočetku promatranog razdoblja. Stopa nezaposlenosti kretala se u suprotnomsmjeru od stope zaposlenosti, a na kraju promatranog razdoblja bila je neštoveća nego na njegovom početku.
Slika i tablica 1.10.2
Stopa zaposlenostii nezaposlenosti
Izvor: DZS; a.
Izvor: DZS; a.
GodinaStopa zaposlenosti
stanovništva 15-64 (%)Stopa
nezaposlenosti (%)
1998. 55,4 11,4
1999. 53,6 13,6
2000. 51,4 16,1
2001. 51,6 15,8
2002. 53,1 14,8
2003. 53,2 14,3
2004. 54,5 13,8
2005. 54,8 12,7
2006. 55,4 11,2
200 7. 57,0 9,6
2008. 57,8 8,4
2009. 56,6 9,1
2010. 54,1 11,8
Stopazaposlenosti Stopa
nezaposlenosti
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
1998.
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
Sto
pa
zaposl
enost
i (%
)
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Sto
pa
neza
posl
enost
i (%
)
Može se zaključiti da su kretanja stope zaposlenosti i nezaposlenosti u proteklih13 godina bila obilježena razmjerno velikim oscilacijama, te da je njihova razinana kraju razdoblja bila slična razini na njegovom početku.
19
Slika 1.10.3
Rast realnog BDP-ai stope zaposlenosti
Izvor: DZS; a.
Očito je da je pad proizvodnje u 1999. godini donio pad stope zaposlenosti u2000. godini, te da je pad proizvodnje u 2009. godini donio pad stopezaposlenosti u 2010. godini. Zanimljivo je, međutim, da je pad stopezaposlenosti zabilježen i u 1999. godini, te u 2009. godini, premda je u 1998. i2008. godini gospodarski rast bio pozitivan u visini od oko 2 posto. Takav nalazupućuje na mogućnost da gospodarski rast od oko 2 posto nije dovoljan zapovećanje stope zaposlenosti. S druge strane, spomenute pozitivne stopegospodarskog rasta zabilježene su u godinama njegovog opadanja, pa je stogateško donijeti pouzdan zaključak da bi kretanje zaposlenosti bilo isto i ugodinama koje bi uslijedile nakon povećanja gospodarskog rasta.
Bez obzira na spomenute dvojbe, može se zaključiti da su promjene stopezaposlenosti u razdoblju od zadnjih 12 godina bile bitno obilježene utjecajemgospodarskih kriza na njegovom početku i na njegovom kraju.
Sjedinjene Američke Države značajan su trgovinski i osobito financijski partnerRepublici Hrvatskoj. Stoga je potrebno pratiti gospodarska kretanja u SAD-u. Usljedećoj tablici prikazani su podaci o gospodarskim kretanjima u SAD-u od1997. do 2010. godine. Gospodarski je rast u prvih pet godina prikazanograzdoblja bio veoma visok, a zatim je došlo do pada u 2001. godini. Gospodarskise rast potom ubrzavao do 2004. godine, a nakon toga se počeo usporavati, dabi u 2008. godini pao na nultu vrijednost, a u 2009. i na izrazito negativnuvrijednost. U 2010. godini gospodarski je rast dosegnuo pozitivnu vrijednostdovoljnu za potpuni oporavak. Može se zaključiti, dakle, da je tijekompromatranog razdoblja gospodarski rast u SAD-u bio izrazito nestabilan i da jeoscilirao od veoma visokih pozitivnih vrijednosti do veoma negativnihvrijednosti. Kao posljedica toga, stopa nezaposlenosti povećala se s razine od 4do 5 posto u prvom dijelu promatranog razdoblja, do čak 9,6 posto na kraju
1.11 DODATAK: Gospodarska kretanja u SAD-u tijekomduljeg razdoblja
Iza velikih oscilacija stope zaposlenosti stajale su velike oscilacijegospodarskog rasta, kao što to pokazuje sljedeća slika. Na njoj je promjenastope zaposlenosti prikazana kao godišnja postotna promjena (a ne kaopromjena u postotnim bodovima). Tako je smanjenje stope zaposlenosti s 53,6posto u 1999. na 51,4 posto u 2000. godini prikazano kao smanjenje od 4,1posto (a ne od 2,2 postotna boda). Riječ je, dakle, o postotnoj promjenizaposlenosti koja je podijeljena („normalizirana“) stanovništvom iste dobi.
Rastrealnog BDP-a
prethodnegodine
Rast stopezaposlenosti
-6
-4
-2
0
2
4
6
1999.
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
Ra
stre
aln
og
BD
P-a
(%)
-5
-4
-3
-2
-1
0
1
2
3
4
Ra
stst
op
eza
po
sle
no
sti (
%)
20
promatranog razdoblja. Stoga je potrebno razmotriti moguće izvore tako velikihoscilacija gospodarskog rasta.
Tablica 1.11
Rast ili razinarealnog BDP-a,novčane mase,
stope nezaposlenosti,realnog izvoza
i cijena opremeu SAD-u
Izvor: BEA; a.
Godina
Rast ili razina (%)
RealniBDP
Novčanamasa M1
Stopa neza-poslenosti
Realniizvoz
Cijeneopreme
1997. 4,5 -3,3 4,9 11,9 -3,0
1998. 4,4 1,0 4,5 2,3 -4,4
1999. 4,8 2,0 4,2 4,4 -2,9
2000. 4,1 0,1 4,0 8,6 -1,2
2001. 1,1 3,0 4,7 -5,6 -2,4
2002. 1,8 5,3 5,8 -2,0 -2,0
2003. 2,5 6,5 6,0 1,6 -1,2
2004. 3,6 5,6 5,5 9,5 -0,4
2005. 3,1 2,1 5,1 6,7 0,1
2006. 2,7 0,2 4,6 9,0 0,2
2007. 1,9 -0,1 4,6 9,3 0,5
2008. 0,0 4,5 5,8 6,0 -0,2
2009. -2,6 14,3 9,3 -9,5 -0,5
2010. 2,9 6,6 9,6 11,7 -1,9
Čimbenik koji može djelovati na gospodarski rast putem djelovanja na domaćupotražnju je rast novčane mase. Nadalje, stopa nezaposlenosti nije samoposljedica gospodarskog rasta, već može povratno negativno djelovati naprivatnu potrošnju i ulaganja u nekretnine, a time i na gospodarski rast. S drugestrane, na gospodarski rast djeluje i inozemna potražnja odnosno izvoz.Naposljetku, povećanje produktivnosti rada, koje može biti osobito u visoko uproizvodnji opreme, djeluje, naravno, na opseg proizvodnje.
Statistički model koji povezuje gornje čimbenike s gospodarskim rastom jestsljedeći (u zagradama su t-vrijednosti):
rast realnog BDP-a = 4,8+ 0,23 rast novčane mase u prethodnoj godini (4,4)- 0,86 stopa nezaposlenosti (6,2)+ 0,15 rast realnog izvoza (5,9)- 0,83 rast cijena opreme (7,6) R = 0,951 N = 14
Uzeti zajedno, spomenuti čimbenici gotovo u potpunosti objašnjavaju oscilacijegospodarskog rasta u SAD-u tijekom navedenog razdoblja. Tako visoke stopegospodarskog rasta u prvih nekoliko godina promatranog razdoblja u značajnojmjeri objašnjava velik rast produktivnosti u proizvodnji opreme (osobitoinformatičke), što se očitovalo u opadanju njezinih cijena. Stagnacijaproizvodnje u 2008. godini uglavnom je posljedica nultog rasta novčane mase u2007. godini, a pad proizvodnje u 2009. godini uglavnom je posljedicadrastičnog pada izvoza i smanjenja domaće potražnje zbog povećanja stopenezaposlenosti. Gospodarsku je krizu, dakle, započela monetarna politika, aprodubila ju je visoka nezaposlenost i pad izvoza. Premda je gospodarski rast u2010. godini bio razmjerno visok zahvaljujući veoma visokom rastu novčanemase u 2009. godini, te veoma visokom rastu izvoza, on ipak nije dosegnuovrijednosti koje je imao u prvih nekoliko godina prikazanog razdoblja zbognegativnog djelovanja visoke stope nezaposlenosti.
2
21
Slika 2.1.1
Rast realnog BDV-ai promjena zaposlenostiu industriji
Statistički odnos između visine prosječnog trokvartalnog rasta proizvodnje(proizv3Q) dva kvartala ranije (t-2) i opsega promjene zaposlenosti (zap) uindustriji opisuje sljedeća regresijska jednadžba:
zap = -1,9 + 0,68 proizv3Q R = 0,966 N = 16(19,9)
Rezultat pokazuje da je riječ o neobično čvrstoj vezi i da je rast proizvodnje većiza 1 postotni bod povezan s promjenom zaposlenosti većom za 0,68 postotnihbodova. Drugim riječima, izgleda da je „osjetljivost“ promjene zaposlenosti narast proizvodnje razmjerno visoka, osobito ako se ima na umu da industrijaobuhvaća i kapitalno intenzivne djelatnosti poput proizvodnje i opskrbeelektričnom energijom i vodom u kojima nema tehnoloških razloga za snažnupovezanost između rasta proizvodnje i promjene zaposlenosti.
t t-2
2
Izvor: DZS; a.
2.1
Na sljedećoj slici prikazano je kretanje rasta realne bruto dodane vrijednosti uindustriji i kretanje međugodišnje promjene zaposlenosti u istoj skupnidjelatnosti. Industrija ovdje obuhvaća ne samo prerađivačku industriju, teproizvodnju i opskrbu električnom energijom i vodom, već i rudarstvo i vađenje.Zaposleni u industriji obuhvaćaju zaposlene u pravnim osobama i zaposlene uobrtu u spomenutim djelatnostima. Podaci o zaposlenima po djelatnostimanajprije su zbrojeni po mjesecima, a potom po kvartalima, nakon čega jeizračunata međugodišnja promjena njihovog broja. Što se tiče podataka oproizvodnji, izračunat je trokvartalni centrirani pomični prosjek međugodišnjegrasta realne bruto dodane vrijednosti kako bi se uklonile njegove slučajneoscilacije.
Uočljivo je da je promjena zaposlenosti slijedila rast proizvodnje u industriji sazaostatkom od otprilike dva kvartala. Tako su visoke pozitivne stope rastazaposlenosti zabilježene u 2007. godini posljedica visokog pozitivnog rastaproizvodnje koji im je prethodio oko dva kvartala, dok je oštro opadanjezaposlenosti u 2009. i 2010. godini posljedica drastičnog opadanja proizvodnjekoje im je prethodilo također oko dva kvartala.
Proizvodnja i zaposlenost u industriji
Kretanje proizvodnje i zaposlenosti u nekimdjelatnostima i ukupno2.
Trokvartalniprosjek rasta
realnog BDV-adva kvartala
ranije
Promjenazaposlenosti
-10
-8
-6
-4
-2
0
2
4
6
8
II III IV
2008
.I II III IV
2009
.I II III IV
2010
.I II III IV
2011
.I
Ras
tre
alno
gB
DV
-a(%
)
-8
-6
-4
-2
0
2
4P
rom
jena
zapo
slen
osti
(%)
22
Slika i tablica 2.1.2
Odnos rasta realnog BDV-ai promjene zaposlenosti
u industriji
Može se zaključiti, dakle, da između rasta proizvodnje i promjene zaposlenosti uindustriji postoji veoma čvrsta veza, da promjena zaposlenosti zaostaje zarastom proizvodnje oko dva kvartala, te da je za povećanje zaposlenostipotrebna stopa rasta proizvodnje veća od 2,8 posto.
Izvor: DZS; a. Napomena: prikazani podaci obuhvaćaju rudarstvo i vađenje.
Sljedeća slika prikazuje spomenuti statistički odnos između rasta proizvodnje ipromjene zaposlenosti u industriji. Sjecište regresijske crte i vodoravne osipokazuje da je za zaustavljanje opadanja zaposlenosti u industriji potrebnastopa rasta proizvodnje od oko 2,8 posto (isti se rezultat dobiva iz prethodnejednadžbe ako se pretpostavi da je zap=0). Potrebno je napomenuti da je rastproizvodnje od 2,8 posto bez povećanja zaposlenosti moguć zahvaljujući rastuproduktivnosti rada.
Izvor: DZS; a. Napomena: prikazani podaci obuhvaćaju rudarstvo i vađenje.
-10
-8
-6
-4
-2
0
2
4
-10 -9 -8 -7 -6 -5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 5 6 7
Prosječni rast realnog BDV-a dva kvartala ranije (%)
Pro
mje
na
zaposl
enost
i (%
)
KvartalRast realnogBDV-a (%)
Trokvartalni prosjekrasta realnog BDV-a
(%)
Promjenazaposlenosti
(%)
2007.I 8,1 6,0 3,1
II 7,4 6,4 2,8
III 3,7 4,6 2,7
IV 2,8 3,6 2,5
2008.I 4,2 3,7 1,4
II 4,1 2,5 0,8
III -0,8 0,3 0,3
IV -2,3 -4,8 -0,5
2009.I -11,2 -7,6 -3,3
II -9,1 -9,7 -5,7
III -8,7 -8,6 -6,8
IV -7,9 -5,8 -7,7
2010.I -0,7 -4,2 -7,3
II -3,9 -1,5 -5,6
III 0,3 -1,9 -4,2
IV -1,9 -1,3 -3,8
2011.I -2,3 - -3,8
Izvor: DZS; a.
23
Slika i tablica 2.2.1
Rast realnog BDV-ai promjena zaposlenostiu građevinarstvu
Izvor: DZS; a.
2.2
Na sljedećoj slici prikazano je kretanje rasta realne dodane vrijednosti ipromjene zaposlenosti u građevinarstvu od prvog kvartala 2007. godine doprvog kvartala 2011. godine. Broj zaposlenih u građevinarstvu obuhvaćazaposlene u pravnim osobama i zaposlene u obrtu. Uočljiva je veoma čvrstapozitivna veza. Tako su pozitivne i visoke stope rasta proizvodnje u 2007. i 2008.godini povezane s pozitivnim i visokim stopa rasta zaposlenosti, dok je oštroopadanje proizvodnje u 2009. i osobito 2010. godini povezano s oštrimopadanjem zaposlenosti. Za razliku od zaposlenosti u industriji, promjenezaposlenosti u građevinarstvu uglavnom vremenski ne zaostaju za rastomproizvodnje u toj djelatnosti. Izuzetak u tom pogledu bilo je najsnažnije opadanjeproizvodnje u prvom kvartalu 2010. godine nakon kojeg je uslijedilo najsnažnijeopadanje zaposlenosti u drugom kvartalu iste godine.
Proizvodnja i zaposlenost u građevinarstvu
KvartalRast realne
BDV (%)Promjena
zaposlenosti (%)
2007.I 7,1 7,8
II 2,4 5,7
III 2,5 5,5
IV 3,4 5,3
2008.I 7,5 6,1
II 10,4 6,5
III 8,6 5,4
IV 7,5 5,2
2009.I -1,7 0,8
II -3,2 -3,3
III -6,8 -6,2
IV -13,4 -9,6
2010.I -18,7 -13,8
II -16,8 -15,5
III -15,3 -15,1
IV -14,4 -14,4
2011.I -11,0 -12,5
24
Slika 2.2.2
Odnos rasta realnog BDV-ai promjene zaposlenosti
u građevinarstvu
Izvor: DZS; a.
Statistički odnos između rasta proizvodnje (proizv) i promjene zaposlenosti(zap) u građevinarstvu opisuje sljedeća regresijska jednadžba:
zap = 0,19 + 0,88 proizv R = 0,943 N = 17(15,9)
Koeficijent ispred proizvodnje veoma je visok (0,88), dok je konstanta veomaniska (0,19). To znači da zaposlenost u građevinarstvu snažno reagira naproizvodnju, te da se međugodišnji rast proizvodnje uglavnom ne pojavljuje bezrasta zaposlenosti. To potvrđuje i sljedeća slika na kojoj regresijska crta siječevodoravnu os gotovo na samom ishodištu. Takav nalaz upućuje na zaključak dameđugodišnji rast produktivnosti rada ne igra osobito veliku ulogu ugrađevinarstvu.
2
Može se zaključiti, dakle, da međugodišnja promjena zaposlenosti ugrađevinarstvu uglavnom vremenski ne zaostaje za rastom proizvodnje, te dapromjena zaposlenosti veoma snažno reagira na rast proizvodnje.
Sljedeća slika prikazuje kretanje međugodišnjeg rasta realne dodane vrijednostii kretanje međugodišnje promjene broja zaposlenih u trgovini. Broj zaposlenih utrgovini je zbroj zaposlenih u pravnim osobama i obrtu. Što se tiče proizvodnje utrgovini, izračunat je trokvartalni centrirani pomični prosjek međugodišnjeg rastarealne dodane vrijednosti. Uočljivo je da kretanje promjene zaposlenosti pratikretanje rasta realne dodane vrijednosti, te zaostaje oko dva kvartala.Povezanost je bila razmjerno čvrsta u razdoblju od početka promatranograzdoblja do zadnjeg kvartala 2009. godine kada je zabilježeno najvećeopadanje zaposlenosti. Nakon toga se opadanje i dodane vrijednosti izaposlenosti usporava, ali veza nije toliko čvrsta. Kretanje promjenezaposlenosti u 2010. godini i na početku 2011. godine slijedilo je kretanje rastarealne dodane vrijednosti samo u smjeru, ali ne i u opsegu.
Statistički odnos između promjene zaposlenosti (zap) i trokvartalnog prosjekarasta realne dodane vrijednosti (proizv3Q) dva kvartala ranije (t-2) u trgoviniprikazuje sljedeća regresijska jednadžba:
zap = -1,2 + 0,77 proizv3Q R = 0,934 N = 17(14,6)
2.3
t t-2
2
Proizvodnja i zaposlenost u trgovini
25
Slika i tablica 2.3.1
Rast realnog BDV-ai promjena zaposlenostiu trgovini
Izvor: DZS; a.
Koeficijent ispred rasta proizvodnje u trgovini (0,77) manji je nego ugrađevinarstvu, a veći nego u industriji, dok je konstanta u apsolutnom iznosu(1,2) manja nego u industriji, a veća nego u građevinarstvu (gdje je i suprotnogpredznaka). Takav nalaz znači da realna dodana vrijednost u trgovini može rastioko 1,6 posto bez povećanja zaposlenosti, odnosno da je za povećanjezaposlenosti potreban rast realne dodane vrijednosti veći od 1,6 posto. Drugimriječima, međugodišnji rast produktivnosti rada u trgovini je značajan, ali netoliko koliko u industriji.
Statistički odnos između rasta realne dodane vrijednosti i promjenezaposlenosti u trgovini prikazan je na sljedećoj slici. Uočljivo je da regresijskacrta siječe vodoravnu os na spomenutoj vrijednosti. Ta bi vrijednost, međutim,bila nešto niža kada bi se iz uzorka isključili podaci o zaposlenosti u zadnja dva
Izvor: DZS; a.
KvartalRast realnogBDV-a (%)
Trokvartalni prosjekrasta realnogBDV-a (%)
Promjenazaposlenosti (%)
2007.I 7,9 6,8 4,6
II 5,9 7,1 5,2
III 7,5 5,4 5,4
IV 2,8 5,4 5,2
2008.I 5,9 3,6 3,5
II 2,1 1,8 2,4
III -2,8 -2,1 1,8
IV -5,5 -7,8 1,3
2009.I -15,1 -12,3 -4,9
II -16,4 -14,7 -8,8
III -12,5 -14,1 10,6
IV -13,2 -10,2 12,3
2010.I -4,9 -7,3 -9,6
II -3,8 -2,3 -7,6
III 1,8 -0,1 -6,7
IV 1,6 1,0 -6,2
2011.I -0,5 - -4,4
26
Slika 2.3.2
Odnos rasta realnog BDV-ai promjene zaposlenosti
u trgovini
Slika 2.4.1
Rast realnog BDV-ai promjena zaposlenosti
u prijevozu i skladištenju
Izvor: DZS; a.
Izvor: DZS; a.
kvartala promatranog razdoblja. Stoga spomenutoj vrijednosti ne treba pridavatipreveliku težinu.
Može se zaključiti, dakle, da u trgovini kretanje promjene zaposlenosti zaostajeza kretanjem rasta realne dodane vrijednosti oko dva kvartala, da je povezanostnešto slabija nego u industriji, te da je vrijednost rasta realne dodane vrijednostipotrebna za povećanje zaposlenosti niža nego u industriji.
Na sljedećoj slici prikazano je kretanje rasta realne dodane vrijednosti i kretanjepromjene zaposlenosti u djelatnostima prijevoza i skladištenja. Uočljiva jerazmjerno čvrsta veza između rasta proizvodnje i promjene zaposlenosti, pričemu promjena zaposlenosti zaostaje oko jedan kvartal, ali to zaostajanje nijeuvijek isto. S druge strane, zanimljivo je da su veoma visoke stope rasta realnedodane vrijednosti u 2007. i 2008. godini bile popraćene veoma niskim stopamarasta zaposlenosti. Vjerojatno su se fizički kapaciteti za prijevoz i skladištenjekoristili u puno većoj mjeri ili/i uz povećanu relativnu cijenu bez povećanja brojazaposlenih radnika. Nasuprot tome, u 2009. i 2010. godini oštro je opadanjerealne dodane vrijednosti popraćeno isto tako oštrim opadanjem brojazaposlenih.
2.4 Proizvodnja i zaposlenost u prijevozu i skladištenju
27
Tablica 2.4.1
Rast realnog BDV-ai promjena zaposlenostiu prijevozu i skladištenju
Izvor: DZS; a.
Podrobnija i preciznija statistička analiza pokazuje da promjena zaposlenosti(zap) u djelatnostima prijevoza i skladištenja prati rast proizvodnje (proizv)odnosno realne dodane vrijednosti sa zaostatkom od jedan (t-1) do dva (t-2)kvartala:
zap = -2,6 + 0,21 proizv + 0,29 proizv R = 0,976 N = 17(4,8) (6,6)
Ako se koeficijenti ispred rasta proizvodnje upotrijebe kao ponderi zaizračunavanje ponderiranog prosjeka, te ako se grafički prikaže odnos rastaproizvodnje i promjene zaposlenosti, dobiva se sljedeća slika. Premda je vezaveoma čvrsta, ona očito proizlazi iz razdoblja negativnog rasta proizvodnje, dokje puno slabija u razdoblju pozitivnog rasta.
t t-1 t-2
2
Slika 2.4.2
Odnos rasta realnog BDV-ai promjene zaposlenostiu prijevozu i skladištenju
KvartalRast realnogBDV-a (%)
Promjenazaposlenosti (%)
2007.I 8,4 0,5
II 7,0 0,4
III 5,8 0,6
IV 4,4 0,9
2008.I 6,9 0,8
II 6,7 0,3
III 6,1 0,6
IV -0,1 0,4
2009.I -4,7 -1,3
II -6,6 -3,4
III -6,9 -5,4
IV -7,7 -6,0
2010.I -5,1 -6,6
II -3,6 -5,6
III 0,8 -4,5
IV -2,1 -4,2
2011.I 0,7 -2,8
Izvor: DZS; a.
28
Može se zaključiti, dakle, da promjena zaposlenosti u prijevozu i skladištenjučvrsto slijedi rast realne dodane vrijednosti sa zaostatkom od jednog do dvakvartala, ali i da je ta veza bitno jača kada proizvodnja opada nego kadaproizvodnja raste.
Sljedeća slika prikazuje kretanje rasta realne bruto dodane vrijednosti i kretanjepromjene zaposlenosti u ugostiteljstvu (tj. u hotelima i restoranima odnosno udjelatnostima pružanja smještaja i usluživanja hrane). Uočljivo je da vezaizmeđu rasta proizvodnje i promjene zaposlenosti u ugostiteljstvu nije osobitočvrsta, što je i očekivano s obzirom na sezonski karakter djelatnosti, mogućnostpreraspodijeljenog radnog vremena, problem preciznosti mjerenja dodanevrijednosti u uslugama i neke regulatorne čimbenike (zabrana pušenja). Tako bi,
2.5 Proizvodnja i zaposlenost u ugostiteljstvu
Slika i tablica 2.5.1
Rast realnog BDV-ai promjena zaposlenosti
u ugostiteljstvu
Izvor: DZS; a.
Izvor: DZS; a.
KvartalRast realnogBDV a (%)
Promjenazaposlenosti (%)
2007.I 10,9 3,4
II 9,7 3,0
III 11,4 2,1
IV 10,9 3,6
2008.I 7,2 3,2
II 1,6 3,3
III 2,4 2,0
IV -1,2 1,4
2009.I -4,4 -1,0
II -2,3 -5,2
III -2,1 -6,7
IV -5,0 -7,4
2010.I -5,5 -5,1
II -4,3 -2,8
III 4,1 0,0
IV 0,5 -4,2
2011.I -2,2 -6,9
29
Slika 2.5.2
Odnos rasta realnog BDV-ai promjene zaposlenostiu ugostiteljstvu
primjerice, na nepredviđeno veliku promjenu u rastu realne turističke potrošnjepromjena zaposlenosti vjerojatno slabije reagirala. Takva neusklađenost vidljivaje tijekom 2008. godine u kojoj je došlo najprije do opadanja rasta proizvodnje, apotom i do negativnog rasta proizvodnje, na što je promjena zaposlenostireagirala, ali u manjem opsegu. Međutim, do početka 2010. godine kretanjerasta proizvodnje i kretanje promjene zaposlenosti se uskladilo tako da je bitnopovećanje proizvodnje u trećem kvartalu 2010. godine u potpunosti zaustaviloopadanje zaposlenosti.
O nešto slabijoj statističkoj povezanosti između rasta realne dodane vrijednosti(proizv) i promjene zaposlenosti (zap) u ugostiteljstvu svjedoči i sljedećaregresijska jednadžba:
zap = -2,0 + 0,53 proizv R = 0,609 N = 17(4,8)
Vrijednosti konstante i koeficijenta u gornjoj jednadžbi impliciraju da bi zazaustavljanje opadanja zaposlenosti u ugostiteljstvu bio potreban rast realnedodane vrijednosti od 3,8 posto. Ta vrijednost rasta proizvodnje odgovarasjecištu regresijske crte i vodoravne osi na sljedećoj slici. Osim toga, ona je iveoma blizu opaženoj vrijednosti rasta realne dodane vrijednosti u trećemkvartalu 2010. godine kada je zaista zabilježen nulti rast zaposlenosti.
2
Izvor: DZS; a.
Može se zaključiti, dakle, da je povezanost između rasta proizvodnje i promjenezaposlenosti u ugostiteljstvu slabija nego u drugim djelatnostima, što jeočekivano s obzirom na obilježja te djelatnosti, da rast proizvodnje djeluje napromjenu zaposlenosti u istom kvartalu, što je osobito slučaj u zadnjih nekolikokvartala, te da je potreban razmjerno visok rast proizvodnje da bi se zaustaviloopadanje zaposlenosti.
U sljedećoj tablici sažeti su osnovni nalazi prethodne analize povezanostiizmeđu proizvodnje i zaposlenosti prema djelatnostima. Prikazana je elastičnost(osjetljivost) promjene zaposlenosti na rast proizvodnje, zatim zaostajanje prveza potonjim, te visina rasta proizvodnje nužna za zaustavljanje padazaposlenosti. Uočljivo je da je u građevinarstvu ustanovljena najveća elastičnostpromjene zaposlenosti na rast proizvodnje, najmanje (nulto) zaostajanjepromjene zaposlenosti za rastom proizvodnje i najniži (nulti) rast proizvodnjepotreban za zaustavljanje pada zaposlenosti.
2.6 Sažetak nalaza prema djelatnostima
30
Tablica 2.6
Sažetak nalazaprema djelatnostima
2.7
Na sljedećoj slici prikazano je kretanje međugodišnjeg rasta realnog brutodomaćeg proizvoda i kretanje međugodišnje promjene ukupne zaposlenosti upravnim osobama i obrtu. Izračunat je trokvartalni centrirani prosjek rastaproizvodnje kako bi se uklonile njegove slučajne oscilacije. Uočljivo je dapromjena zaposlenosti čvrsto slijedi gospodarski rast s otprilike dva kvartalazaostatka. Značajnije odstupanje kretanja promjene zaposlenosti od kretanjagospodarskog rasta zabilježeno je samo u zadnja dva kvartala promatranograzdoblja. U četvrtom kvartalu 2010. i prvom kvartalu 2011. godine promjenazaposlenosti ostala je veoma negativna premda se prethodno opadanjeproizvodnje umanjilo.
Ukupna proizvodnja i zaposlenost
Slika 2.7.1
Rast realnog BDP-ai promjena ukupne
zaposlenosti
Izvor: DZS; a.
Statistički odnos između promjene zaposlenosti (zap) i trokvartalnog rastaproizvodnje (proizv3Q) dva kvartala ranije (t-2) prikazuje sljedeća regresijskajednadžba:
zap = -1,03 + 0,873 proizv3Q R = 0,956 N = 17(18,1)
Povezanost je veoma čvrsta i koeficijent je veoma visok. Stopa gospodarskograsta veća za jedan postotni bod povezana je sa stopom rasta zaposlenostivećom za 0,87 postotnih bodova. Promjena je ukupne zaposlenosti, dakle,veoma osjetljiva na gospodarski rast. Čvrstoća povezanosti ukupnezaposlenosti i proizvodnje upućuje na zaključak da mjerenje zaposlenosti iproizvodnje po djelatnostima možda nije posve precizno.
t t-2
2
Djelatnost ElastičnostZaostajanje
(kvartali)Nužan rast
(%)
Industrija 0,68 2 2,8
Građevinarstvo 0,88 0 0
Trgovina 0,77 2 1,6
Prijevoz i skladištenje 0,50 1-2 5,2
Ugostiteljstvo 0,53 0 3,8
Izvor: DZS; a. Napomena: podaci o zaposlenosti odnose se na pravne osobe i obrt.
31
Slika i tablica 2.7.2
Odnos rasta realnog BDP-ai promjene ukupnezaposlenosti
Izvor: DZS; a. Napomena: podaci o zaposlenosti odnose se na pravne osobe i obrt.
Može se zaključiti, dakle, da kretanje promjene ukupne zaposlenosti zaostaje zakretanjem gospodarskog rasta oko dva kvartala, da je promjena ukupnezaposlenosti veoma osjetljiva na gospodarski rast, te da gospodarski rast nužanza zaustavljanje opadanja zaposlenosti iznosi najmanje 1,2 posto, pri čemutreba imati na umu da ta procjena nije posve pouzdana.
Što se tiče visine gospodarskog rasta koji je nužan da se zaustavi opadanjezaposlenosti, prema parametrima gornje jednadžbe on iznosi 1,2 posto. Topotvrđuje i sljedeća slika na kojoj je vidljivo sjecište regresijske crte i vodoravneosi. Ta vrijednost, međutim, proizlazi uglavnom iz odnosa prije zadnjeg kvartala2010. godine. Budući da, kako je spomenuto, kretanje promjene zaposlenostiodstupa od kretanja gospodarskog rasta u četvrtom kvartalu 2010. i prvomkvartalu 2011. godine, pitanje je koliki bi zaista trebao biti gospodarski rast da bise zaustavilo opadanje zaposlenosti.
Izvor: DZS; a. Napomena: podaci o zaposlenosti odnose se na pravne osobe i obrt.
KvartalRast realnogBDP-a (%)
Trokvartalni prosjekrasta realnog BDP-a (%)
Promjenazaposlenosti (%)
2007.I 6,8 5,8 3,8
II 5,9 5,7 3,7
III 4,2 4,5 3,7
IV 3,5 3,9 3,7
2008.I 4,1 3,6 3,2
II 3,3 2,9 3,0
III 1,4 1,6 2,6
IV 0,0 -1,8 2,2
2009.I -6,7 -4,5 -0,6
II -6,9 -6,4 -3,1
III -5,7 -5,7 -4,6
IV -4,6 -4,2 -5,7
2010.I -2,3 -3,1 -5,5
II -2,3 -1,4 -4,5
III 0,3 -0,9 -3,6
IV -0,6 -0,4 -3,7
2011.I -0,8 - -3,7
32
