GODIŠNJE IZVJEŠĆE O TRNSKO... · ukupno 32 soba dnevnog boravka pet ih je minimalnih, a ostali su optimalne veličine. Prostori u stambenim zgradama imaju centralna grijanja, opremljeni

1

DJEČJI VRTIĆ TRNSKO

Trnsko 19 10 000 Zagreb

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O

OSTVARIVANJU PLANA I PROGRAMA RADA

DJEČJEG VRTIĆA TRNSKO

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2015./2016.

Ravnateljica

Vesna Pintarić, dipl.def.

2

Dječji vrtić Trnsko

Trnsko 19

Zagreb

KLASA: 601-02/16-05/01

UR.BROJ: 251-582-01-16-1

Sukladno članku 43. st. 6. Statuta Dječjeg vrtića Trnsko te članku 8. Pravilnika o obrascima i

sadržaju pedagoške dokumentacaije i evidencije o djeci u dječjem vrtiću (NN, 83/01), uz

prethodnu raspravu i zaključke Odgojiteljskog vijeća, Upravno vijeće donosi

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O OSTVARIVANJU PLANA I PROGRAMA RADA DJEČJEG VRTIĆA

TRNSKO ZA PEDAGOŠKU GODINU 2016./2017.

R A V N A T E L J I C A :

_______________________

Vesna Pintarić, dipl.def.

3

SADRŽAJ str.

UVOD 4

1. ORGANIZACIJA RADA

1.1. Prostor

1.2. Obuhvat djece

1.3. Vrste programa

1.4. Radnici

1.5. Radno vrijeme vrtića

5

5

6

8

9

9

2. MATERIJALNI UVJETI

2.1. Prostor

10

10

3. BRIGA ZA TJELESNI RAZVOJ I ZDRAVLJE DJECE 12

3.1. Praćenje i unapređivanje prehrane 14

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD 31

4.1. Prilagodba 32

4.2. Osvrt na planiranje i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa 47

4.2.1. Prostorno-materijalni kontekst vrtića 48

4.2.2. Boravak na zraku 48

4.2.3. Pedagoška dokumentacija 48

4.2.4. Upitnik za odgojitelje na kraju pedagoške godine 49

4.3. Potrebe i prava djeteta 52

4.4. Posebni programi 54

4.4.1. Posebni desetosatni program ranog učenja engleskog jezika 54

4.4.2. Program Djeca u prirodi 61

4.4.3. Program poticanja razvoja darovitosti djece predškolske dobi 62

4.5. Obogaćivanje života djece u vrtiću 66

4.6. Priprema za školu 69

4.7. Djeca s posebnim potrebama 73

4.8. Upitnik za djecu 80

5. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA 82

5.1. Interno stručno usavršavanje 82

5.2. Stručno usavršavanje izvan ustanove 86

6. SURADNJA S RODITELJIMA 92

6.1. Roditeljski sastanci 93

6.2. Individualni razgovori 102

6.3. Program radionica „Rastimo zajedno“ 104

7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA 108

7.1. Suradnja s osnovnim školama 108

7.2. Suradnja s ostalim ustanovama 109

8. LJETNA ORGANIZACIJA RADA 112

4

UVOD

Ovim izvješćem pokušali smo objektivno ustvrditi postignuti nivo uspješnosti

pojedinih segmenata odgojno obrazovnog rada kao i rada u cjelini.

Godinu smo započeli formiranjem još jedne odgojno-obrazovne skupine, tako da

Dječji vrtić Trnsko u pedagoškoj godini 2015./2016. u 32 odgojno-obrazovne skupine broji

764 djece.

Tokom godine i dalje se radilo na daljnjem ustrojavanju ustanove pošto se je prošle

pedagoške godine 2014./2015. pridružilo 18 novih odgojno obrazovnih skupina.

U kontekstu sagledavanja postojećeg stanja u našem vrtiću svjesni smo da se

trebamo pitati o kvaliteti življenja djece i odraslih u njemu, kao i koliko mi kao pojedinci

svojim znanjem i djelovanjem doprinosimo kvaliteti življenja.

Zajedničko sagledavanje i uvid u stanje odgojno-obrazovne prakse u cjelini

omogućava nam bolje razumijevanje te pronalaženje učinkovitijih rješenja za određivanje

prioritetnijih zadaća za unapređivanje daljnjeg rada.

Tokom pedagoške godine ostvarivale su se zadaće iz godišnjeg plana rada, razvijala

kultura vrtića, kroz niz timskih planiranja, refleksija, individualnih usavršavanja, suradnje s

roditeljima i vanjskim čimbenicima sve u cilju stvaranja što boljeg i poticajnijeg okruženja za

cjelokupni razvoj djece.

Primijetili smo da na tom području trebamo kontinuirano raditi pošto su odgajatelji

došli iz različitih vrtića, s različitim iskustvom, znanjima, stavovima i motivacijom za rad.

Zadovoljni smo što smo u stručnom smislu napravili iskorak sudjelujući na stručnim

seminarima prezentirajući dobru praksu našeg vrtića.

Ostvarivanje zadaća koje se odnose na materijalne, kadrovske i financijske uvijete

rada omogućene se programom Javnih potreba u predškolskim odgoju i naobrazbi te skrbi o

djeci predškolske dobi Grada Zagreba, i financiranjem vrtića od strane Grada Zagreba za

2015./2016. godinu, koje je zadovoljilo naše tekuće potrebe.

Zadovoljstvo nam je što možemo izraziti zahvalnost radnicima Dječjeg vrtića Trnsko

koji su svoje radne zadaće uspješno i odgovorno ostvarivali te tako pridonijeli da naš

kolektiv napreduje i postiže uspjeh u radu.

5

6

1. ORGANIZACIJA RADA 1.1. Prostor

U pedagoškoj godini 2015./2016. Dječji vrtić Trnsko ostvario je cjeloviti 10 satni

program s 32 odgojno – obrazovnom skupinom.

Shema ustroja odgojno-obrazovnih skupina

CENTRALNI OBJEKT

TRNSKO 19

10 skupina

4 JASLIČKIH 6 VRTIĆKIH

3 minimalna prostora

PODRUČNI OBJEKTI

TRNSKO 31b TRNSKO 39b ŽARKA DOLINARA 11

1 VRTIĆKA SKUPINA 2 VRTIĆKE SKUPINE 19 SKUPINA

(minimalni prostori)

7 JASLIČNIH 12 VRTIĆKIH

7

Prostorni kapaciteti vrtića uključujući i područne objekti i dalje nisu dovoljni za sve

zainteresirane tj. zaprimljene zahtjeve. U 32 odgojno obrazovnoj skupini upisano je 764

dijete za 2015./2016. godinu .

1.2. Obuhvat djece

U pedagoškoj 2015./2016. godini bilo je upisano 764 djete.

Tablica 1.1. Broj odgojno- obrazovnih skupina i broj djece u skupinama

LOKACIJA JASLICE VRTIĆ UKUPNO

Broj skupina

Broj djece Broj skupina

Broj djece Broj skupina

Broj djece

M Ž UKUPNO M Ž UKUPNO M Ž UKUPNO

TRNSKO 19 4 34 37 71 6 96 74 170 10 130 111 241

TRNSKO 31 B

0 - - - 1 13 12 25 1 13 12 25

TRNSKO 39 B

2 - - - 2 23 14 37 2 23 14 37

Ž. DOLINARA 11

7 91 61 152 12 161 148 309 19 252 209 461

SVEUKUPNO: 11 125 98 223 21 293 248 541 32 418 346 764

8

Tablica 1.2. Upisana djeca i prosječna nazočnost djece po mjesecima

JASLLICE

I VRTIĆ

SKUP

UPISANA DJECA I PROSJEK NAZOČNOSTI PO MJESECIMA

rujan listopad studeni prosinac siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

Up

isan

o

Naz

očn

o

Up

isan

o

Naz

očn

o

Up

isan

o

Naz

očn

o

Up

isan

o

Naz

očn

o

Up

isan

o

Naz

očn

o

Up

isan

o

Naz

očn

o

Up

isan

o

Naz

očn

o

Up

isan

o

Naz

očn

o

Up

isan

o

Naz

očn

o

Up

isan

o

Naz

očn

o

32

763 582 765 615 764 624 765 50

1

76

6

52

2

76

3

592 763 571 763 633 755 587 701 515

% 76 80 82 65 68 78 75 83 78 73

1.3. Vrste programa

U našem vrtiću razvijali smo i provodili slijedeće programe:

VRSTA PROGRAMA ORGANIZATOR

Redoviti desetosatni

program

DV Trnsko

Program ranog učenja

engleskog jezika djece

predškolske dobi –

10satni

DV Trnsko

Program odgojno-

obrazovnog rada s

darovitom djecom

predškolske dobi

DV Trnsko

Program Rastimo

zajedno

DV Trnsko

Preventivni programi

- Predškolski

preventivni

program

- Antikorupcijski

program

- Program mjera

povećanja

sigurnosti

DV Trnsko

10

1.4. Radnici

Struktura i broj radnika prema broju odgojno-obrazovnih skupina i broju upisane

djece za 2015./2016. priznato nam je od strane Gradskog ureda za obrazovanje kulturu i

sport ukupnom broju od 103 radnika , 6 treća odgajatelja na određeno vrijeme radi

integracije djece s teškoćama u razvoju, te određeni broj radnika tijekom godine na

određeno vrijeme za zamjene za privremeno nenazočne radnike na radu.

Tijekom godine program je ostvaren prema satima rada 70 odgajatelja. Ukupna bolovanja

odgajatelja u 2015./2016.iznose 19.320 h, od koji smo vlastitim zamjenama pokrili 2.944 h, a

16.376 h odobrene zamjena.

1.5. Radno vrijeme vrtića

Tijekom pedagoške godine uvažavajući potrebe roditelja radno vrijeme vrtića bilo je od

6,00 do 18,00. Radno vrijeme odgajatelja također je strukturirano prema potrebama djece i

roditelja, držeći se 40 satnog tjednog zaduženja sati rada. Neposredan rad odgajatelja

ostvaren je sa 27,5 sati tjedno u jaslicama i vrtiću, a ostali poslovi ostvareni su sa 10,0 sati

rada tjedno u jaslicama i vrtiću.

11

2. MATERIJALNI UVJETI

2.1. Prostor

Dječji vrtić Trnsko ostvaruje svoj program rada sa 32 odgojno-obrazovne skupine na

četiri lokacije.

Deset odgojno obrazovnih skupina na adresi Trnsko 19, koji je namjenski građeni

objekt, 1 odgojno obrazovna-obrazovna skupina u stambenoj zgradi na adresi Trnsko 31 b i 2

odgojno-obrazovne skupine u stambenoj zgradi na adresi Trnsko 39 b., te 19 odgojno-

obrazovnih skupina na novo izgrađenom objektu Kajzerica na adresi Žarka Dolinara 11 .Od

ukupno 32 soba dnevnog boravka pet ih je minimalnih, a ostali su optimalne veličine.

Prostori u stambenim zgradama imaju centralna grijanja, opremljeni su adekvatnim

namještajem i sanitarijama. Prostor u stambenoj zgradi Trnsko 31b prošireni je za još

jedan prostor tako da sada ima 84 m2, prostore u stambenim zgradama potrebno je urediti

(stolarija, zidovi….). Djeca ovih skupina koriste javna igrališta koja nisu sva adekvatno

uređena te se je kontaktiralo Gradsku četvrt i apeliralo da se i ova igrališta adaptiraju i urede

(na adresi Trnsko 39 b).

U centralnom objektu je dvorana za tjelesno vježbanje od 90 m2, a na objektu

Kajzerica dvorana od 174,73 m2. Dvorane nam uvelike poboljšavaju kvalitetu rada, prije

svega djeca svih odgojnih skupina redovito vježbaju što je neprocjenjivo za njihov razvoj.

Dvorane su nam također mjesto za održavanje stručnih usavršavanja, odgajateljskih

vijeća, roditeljskih sastanaka, predstava, druženja, završnih svečanosti, seminara, kraćih

programa, tečajeva i sl.

Prostore dječjih soba i zajedničke prostore tim odgajatelja za uređenje i sami

odgajatelji kontinuirano uređuju, tako da ne samo da pružaju djeci poticajno okruženje za

razvoj već doprinose ugodnijem i ljepšem boravku u našem vrtiću.

Velika financijska sredstva izdvojio je Grad Zagreb za poboljšanje materijalnih uvjeta rada

kako slijedi:

-didaktika: 64.849,57 kn

-oprema (perilica za suđe): 41.087,50 kn

12

-potrošni materijal: 48.596,37 kn

-drugo ( perilica za suđe): 36.724,17 kn

Vlastita sredstva:286.801,95 kn

Stimulacije radnika: 198.835,13 kn

Seminari: 19.150,96 kn

Igračke. 51,359,51 kn

Didaktički potrošni: 17.456,43

Posebnu pažnju poklanjamo sigurnosti djece koju provodimo na više razina (odrasli,

odgojitelji, roditelji i djeca) i fizička zaštita – zaključavanje svih vrata unutar vrtića kao i kada

djeca borave na zraku-vrata vanjske ograde.

Program sigurnosti provođen je u svim odgojno-obrazovnim skupinama sa roditeljima

u sklopu radionica i sa djecom kroz različite aktivnosti kontinuirano.

13

3. BRIGA ZA TJELESNI RAZVOJ I ZDRAVLJE DJECE

Program zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane ostvarivan je prema

zakonskim odredbama i planiranim mjerama iz Godišnjeg plana vrtića.

Zadaci procjenjivanja zdravstvenog statusa djeteta, provođenja zdravstvene

zaštite i prevencije bili su:

1. Otkrivanje i procjenjivanje zdravstvenog statusa djeteta kod prijema u dječji vrtić:

- razgovorom s roditeljima novoprimljene djece

- uvidom u zdravstvenu dokumentaciju djeteta

- praćenjem djeteta na razgovoru s roditeljima (govor, motorika, stanje

uhranjenosti, ponašanje i sl.)

- provjerom ostale dokumentacije kod odstupanja djeteta od normalnog

rasta i razvoja, alergije, posebne potrebe, teškoće u razvoju

- uvidom u procijepljenost djeteta, inicijalno i kroz periode predviđene za

cijepljenje

- potpisivanjem Ugovora uz liječničke potvrde pedijatra da dijete može

pohađati vrtić

- provjera obavljenih kontrolnih pregleda djece koja već imaju registrirane

posebne potrebe (alergije, netolerancije na hranu i sl.) a imala su zakazane

kontrolne preglede i postupanje po uputstvima stručnjaka.

2. Upoznavanje odgojitelja s novoprimljenom djecom i roditeljima, poseban osvrt na

djecu s posebnim potrebama i djecu s TUR. Upoznavanje ostalih stručnih

suradnika i ostalog osoblja s posebnim potrebama kod djece i prilagođavanje

djelovanja prema istim.

3. Otvoreni su zdravstveni kartoni novoprimljene djece, a za djecu s posebnim

potrebama otvoreni su posebni dosjei i izrađena posebna uputstva za postupke i

djelovanje ovisno o teškoćama.

4. Redovito je praćeno zdravstveno stanje djece u skupinama, kao i praćenje rizične

djece u suradnji s liječnicima, roditeljima i odgajateljima. Nastojalo se prevenirati

neka stanja i zaštititi djecu u izuzetnim situacijama.

14

5. Upućivanje odgojitelja u promjene kod djece nakon obavljenih kontrolnih

pregleda.

6. Poduzimane su odgovarajuće mjere zaštite kroz:

- praćenje i evidentiranje pobola djece i izostanaka djece zbog bolesti

- praćenje i evidentiranje procijepljenosti djece po kalendaru cijepljenja i

upućivanje na docjepljivanje po potrebi

- otkrivanje djece sa zdravstvenim i ostalim teškoćama

- poduzimanje preventivnih mjera za očuvanje života i zdravlja djece u vrtiću

Kod pojave zaraznih bolesti ili pojave neke epidemiološke indikacije surađivalo se s

epidemiološkom službom i na vrijeme izoliralo bolesnu djecu zbog zaštite zdrave djece. U

dvije odgojne skupine uzeti su brisevi ždrijela djece zbog više slučajeva šarlaha u skupini.

U više odgojnih skupina prijavljena je ušljivost djece u vlasištu glave. Izolacijom

zaraženih i kontrolom sve prisutne djece rješavali smo probleme.

Praćen je povratak djece u skupine nakon izostanka zbog bolesti i provjeravano

liječničkom potvrdom o ozdravljenju.

7. Provedena je edukacija djelatnika o sigurnosnim mjerama zaštite. (pripravnici,

novi djelatnici)

8. Provedeni su informativni razgovori sa studentima o pojedinim područjima rada.

9. Održani su roditeljski sastanci na temu sigurnosnih mjera zaštite djece u vrtiću

(nove skupine u pedagoškoj godini).

10. Djelatnici su redovito obavljali preglede za zdravstveni list.

11. Djelatnici kuhinje upućeni su na redovito obnavljanje Tečaja higijenskog

minimuma.

12. Nastavljena je edukacija djelatnika kuhinje o provođenju HACCP mjera i primjene

sredstava za čišćenje.

13. Održan je Tečaj prve pomoći za sve djelatnike objekta na Kajzerici.

U Programu praćenja higijenskih uvjeta sadržani su:

1. stalni dnevni nadzor nad higijensko-zdravstvenim uvjetima

2. provođenje protuepidemioloških mjera

3. udovoljavanje posebnih potreba kod djece

15

4. redovito provođenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije

(ugovorno i po potrebi )

Praćenje i unapređivanje prehrane

1. Jelovnici su sastavljani i pripremani u skladu s normativima prehrane za

predškolski uzrast. Planirani su mjesečno, a tjedno bili izvješeni u kutićima za

roditelje zbog praćenja prehrane djece i mogućnosti izbora kod kuće. Redovito

je provjeravana kvaliteta i kvantiteta. Provođene su zakonske i ugovorne

obaveze kontrole hrane i higijenskih uvjeta kuhinje i skladištenja namirnica.

Provodili su ih Zavod za javno zdravstvo i Sanitarna inspekcija. Rezultati

provedenih analiza bili su uredni.

2. U zadaćama koje su se odnosile na prilagodbu jelovnika nastojale su se

zadovoljiti sve individualne, dobne, vjerske, tradicionalne, alergijske i

epidemiološke potrebe.

3. Kod inicijalnih razgovora zabilježeni su rasporedi obroka , navike pri hranjenju,

specifične potrebe kod pojedine djece, alergijske reakcije i netolerancije

pojedinih namirnica.

4. U izboru jelovnika nastojalo se zadovoljiti neophodne potrebe djece u kvaliteti

i kvantiteti namirnica u odnosu na: doba godine, dob djece, raspored obroka,

pripremu obroka i ponudu tekućine.

5. Identificirana su djeca s posebnim potrebama u prehrani. Upoznati su

odgajatelji i djelatnici u kuhinji s alergijama djece na pojedine namirnice i

potrebi zamjene u obrocima tih namirnica djetetu odgovarajućim.

6. Za djecu jasličkog uzrasta od 12 do 24 mjeseca prilagodili smo raspored

obroka prema inicijalnim razgovorima ( dosadašnjem rasporedu obroka kod

kuće ) tako da su djeca tog uzrasta imala ručak nakon dnevnog odmora.

7. Proslava dječjih rođendana bila je organizirana u skupinama, osmišljenim

aktovnistima odgojitelja, uz sezonsko voće. Poticalo se na donošenje

prihvatljivih namirnica i provodila edukacija o zdravoj prehrani (roditeljski

satstanci, predavanja, individualni razgovori i savjeti).

16

Procjena stanja uhranjenosti provedena je kroz antropometrijska mjerenja i analizu

istih. ( Rezultati vidljivi u tabeli antropometrijskih mjerenja )

Prošlogodišnji rezultati antropometrijskih mjerenja pokazuju smanjenje broja

normalno uhranjene djece, porast broja preuhranjene djece i pojavu podhranjene djece.

Prilozi:

Tabela antropometrijskih mjerenja

Tabela pobola

Tabela broja dana izostanaka zbog bolesti

Evidencija neprocijepljene djece

Evidencija povreda nastalih u D.V. «Trnsko»

Evidencija djece 5 puta i više bolesno tijekom godine

Evidencija epidemioloških indikacija

PRAĆENJA STANJA UHRANJENOSTI

Tablica 3.1. (ANTROPOMETRIJSKA MJERENJA –OBJEKAT TRNSKO)

Antropometrijaska mjerenja Broj mjerenja %

Broj antropometrijskih Mjerenja

274

89%

TEŽINA (percentile)

manje od 1 P

-

-

1 - 10 P

4

1,4%

11- 50 P

71

26%

51 - 96 P

170

62%

97 - 100 P

27

9,9%

iznad 100 p

2

0,7%

17

VISINA (percentile)

manje od 1 p

-

-

1 - 10 p 4

1,4%

11 - 50 p 67

24,5%

51 - 96 p 165

60,3%

97 - 100 p 36

13,1%

iznad 100 p 2

0,7%

PERCENTILE BODY MAS

INDEKS

manje od 1

2

0,7%

1 - 16

28

10,2%

17 - 86

195

71,2%

87 - 100

47

17,2%

Iznad 100

2

0,7%

GRAFIČKI PRIKAZ PERCENTILA BODY MASS INDEXA

Iz grafikona je vidljivo da su antropometrijska mjerenja (objekat Trnsko) pokazala slijedeće rezultate:

0,7 % djece ima BMI manje od 1

10,2 % djece ima BMI od 1 do 16

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

manje od 1

1 do 16

17 do 86

87 do100

iznad100

18



0,7 % djece ima veći BMI od 100

GRAFIČKI PRIKAZ PERCENTILA TEŽINE I VISINE

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

tež. vis.

ispod 1

1 do 10

11 do 50

51 do 96

97 do 100

iznad 100


Tablica 3.2. (ANTROPOMETRIJSKA MJERENJA –OBJEKT KAJZERICA)



388

83%


manje od 1 P

-

-

1 - 10 P

3

0,7%

11- 50 P

96

24,7%

51 - 96 P

263

67,9%

97 - 100 P

22

5,7%

iznad 100 p

4

1%

VISINA (percentile)

manje od 1 p

1

0,3%

19

1 - 10 p 9

2,3%

11 - 50 p 70

18%

51 - 96 p 266

68,5%

97 - 100 p 36

9,3%

iznad 100 p 6

1,6%

PERCENTILE BODY MAS

INDEX

manje od 1

-

-

1 - 16

36

9,3%

17 - 86

302

77,8%

87 - 100

47

12,1%

Iznad 100

3

0,8%


0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

manje od 1

1 do 16

17 do 86

87 do100

iznad100

Iz grafikona je vidljivo da su antropometrijska mjerenja (objekat Kajzerica) pokazala slijedeće rezultate:





20


0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

tež. vis.

ispod 1

1 do 10

11 do 50

51 do 96

97 do 100

iznad 100


Tablica 3.3. (ANTROPOMETRIJSKA MJERENJA –OBJEKTI KAJZERICA I TRNSKO)



662

85%


manje od 1 P

-

-

1 - 10 P

7

1%

11- 50 P

167

25%

51 - 96 P

433

65,5%

97 - 100 P

49

7,5%

iznad 100 p

6

1%

VISINA (percentile)

manje od 1 p

1

0,2%

1 - 10 p 13

2%

11 - 50 p 137

21%

21

51 - 96 p 431

65%

97 - 100 p 72

10,8%

iznad 100 p 8

1%

PERCENTILE BODY MAS

INDEX

manje od 1

2

0,3%

1 - 16

64

9,7%

17 - 86

497

75%

87 - 100

94

14,2%

Iznad 100

5

0,8%


Iz grafikona je vidljivo da su antropometrijska mjerenja (objekat Kajzerica i Trnsko) pokazala slijedeće rezultate:

0,3 % djece ima BMI manji od 1


75 % djece ima BMI od 17 do 86



0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

manje od 1

1 do 16

17 do 86

87 do100

iznad100

22


0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

tež. vis.

ispod 1

1 do 10

11 do 50

51 do 96

97 do 100

iznad 100

Tablica 3.4. PRAĆENJE POBOLA DJECE (objekt Trnsko)

UTVRĐENE BOLESTI

ŠIFRA BOLESTI

JASLICE

VRTIĆ

UKUPNO

Infektivne bolesti prob. s. A00-A09 11 13 24

Strept. upala grla i šarlah A38 3 10 13

Varicellae B01 4 15 19

Mononukleoza B27 - 2 2

Virusne infekcije (viroze) B33-B34 36 43 79

Druge virusne infekcije 11 9 20

INFEKCIOZNE I PARAZ.B. A00-B99

65

92

157

Upala oka H10 23 14 37

Upala uha H65 18 31 49

SVE BOLESTI ORGANA O. H00-H95 41 45 86

Akutne inf. gornjeg diš.sustava J00-J06 107 145 252

Akutni bronhitis i bronhiolitis J20-J21 37 31 68

Gripa J10-J11 2 2 4

Pneumonija J12-J18 3 - 3

Kronične bol. tonzila i aden. J35-J37 1 4 5

Astma J44 4 8 12

BOLESTI RESPIRATORNOG S. J00-J99

154

190

344

BOLESTI PROBAVNOG S. K00-K93 2 2 4

BOLESTI GENITOURIN.S. N00-N99 2 2 4

Limphadenitis L04 3 3 6

Alergijski dermatitis L23 2 - 2

23

Urtikarija L50 2 1 3

Kašalj R05 3 7 10

Vrućica s tresavicom R50 9 19 28

Mučnina i povraćanje R11 5 15 20

Ozljede i prijelomi S00-S99 4 5 9

SVE OSTALE BOLESTI 5 13 18

Potvrde bez oznake bolesti 7 17 24

UKUPNO OSTALE BOLESTI 40 80 120

UKUPNO 304 411 715

GRAFIČKI PRIKAZ POBOLA DJECE (objekt Trnsko)

Zastupljenost bolesti kod izostanaka djece su: -bolesti respiratornog sustava 48% -zarazne bolesti 22% -bolesti organa osjeta 12% -ostale bolesti 16% - bolesti urogenitalnog i probavnog trakta 2%

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

bolesti respiratornogsustava

zarazne bolesti

bolesti organa osjeta

ostale bolesti

bolesti urogenitalnog iprobavnog trakta

24

Tablica 3.5. PRAĆENJE POBOLA DJECE (objekt Kajzerica)

UTVRĐENE BOLESTI

ŠIFRA BOLESTI

JASLICE

VRTIĆ

UKUPNO




Mononukleoza B27 1 2 3




187

113

300


Upala uha H65 57 55 112




Gripa J10-J11 2 1 3

Pneumonija J12-J18 8 3 11


Astma J44 7 4 11


320

204

524

BOLESTI PROBAVNOG S. K00-K93 2 - 2



Alergijski dermatitis L23 4 2 6


Kašalj R05 8 7 15

Osip i druge nespecifične promj. R21 10 10 20







UKUPNO 708 463 1171

GRAFIČKI PRIKAZ POBOLA DJECE (objekt Kajzerica)

25


Tablica 3.6. PRAĆENJE POBOLA DJECE (objekti Kajzerica i Trnsko zajedno)

UTVRĐENE BOLESTI

ŠIFRA BOLESTI

JASLICE

VRTIĆ

UKUPNO




Mononukleoza B27 1 4 5




251

206

457


Upala uha H65 75 86 161

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45


zarazne bolesti


ostale bolesti


26




Gripa J10-J11 4 3 7

Pneumonija J12-J18 11 3 14


Astma J44 11 12 23


474

394

868

BOLESTI PROBAVNOG S. K00-K93 4 2 6



Alergijski dermatitis L23 6 2 8


Kašalj R05 11 14 25

Osip i druge nespecifične promj. R21 10 10 20







UKUPNO 1018 879 1897

27

GRAFIČKI PRIKAZ POBOLA DJECE (objekti Kajzerica i Trnsko)


Tablica 3.7. BROJ DANA IZOSTANAKA DJECE ZBOG BOLESTI (objekt Trnsko)

Broj dana izostanka Broj i. j. Broj i. v. Ukupno Zastupljenost i

1 dan izostanka 9 16 25

2 dana izostanka 11 26 37



5 dana izostanka 49 65 114 Najveća zast.





10dana izostanka 13 8 21


0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50


zarazne bolesti


ostale bolesti


28









20dan izostanka - 1 1

21dan izostanka - 2 2

22dana izostanka - 2 2







31dan izostanka 3 1 4






Ukupno 225 315 540 76 %

Izos. bez broja dana 72 97 169 24 %

UKUPNO: 297 412 709

Tablica 3.8. BROJ DANA IZOSTANAKA DJECE ZBOG BOLESTI (objekt Kajzerica)













29









20dan izostanka 3 - 3




24dana izostanka 5 - 5

25dana izostanka - - -




31dan izostanka 2 2


39dana izostanka - - -

41dan izostanka 1 - 1

46 dana izostanka - 1 1

56 dana izostanka 2 - 2 Najduži izost.

Ukupno 428 311 739 65 %


UKUPNO: 684 451 1135

Tablica 3.9. BROJ DANA IZOSTANAKA DJECE ZBOG BOLESTI (T+K)














30























Ukupno 653 604 1257 69 %


UKUPNO: 981 841 1822

Broj izostanaka djece zbog bolesti je velik. Praćenje i poduzimanje mjera na smanjenju

izostanaka jedan od slijedećih zadataka u vrtiću.

Evidencija 5x i više bolesne djece u godini:

Jaslice Vrtić

79djece 28 djece

14 % djece kroz godinu izostalo je iz vrtića zbog bolesti 5 puta i više.

Evidencija procijepljenosti djece

31

Procijepljenost djece prati kalendar cijepljenja. Neka cijepljenja djece kasne zbog

prebolijevanja nekih zaraznih bolesti (vodene kozice i sl.) kada liječnici odlučuju odgoditi

docjepljivanje djece.

Prema našoj evidenciji procijepljena su sva djeca s iznimkama kašnjenja zbog

liječničke odluke ili nedostatka cjepiva u ambulanti, ali su svi već imali dogovorene termine

za dolazak na cijepljenje.

Evidencija povreda

U prošloj godini evidentirano je 14 povreda. Za 11 povreda roditelji su se obratili

liječniku i bila je potrebna liječnička obrada i kontrola. Povrede kod kojih je bila potrebna

liječnička intervencija su bile:

- prijelom kosti stopala i šake 2 puta

- nagnječenje prstiju šake 1 puta

- posjekotina na licu 4 puta

- nezgoda s zapiknutom kosti od ribe u tonzilu 1 puta

- nagurani kamenčić u uho 1 puta

- nagurano zrno graška u nos 1 puta

- ogrebotina rožnice folijom za plastificiranje

Ostale povrede su bile lakšeg oblika (ogrebotina bradavice u kosi, nagurana špangica

među zube, ogrebotina na licu).

Epidemiološke indikacije

Od epidemioloških indikacija bile su prisutne:

- vodene kozice

- streptokokne infekcije

- ušljivost u kosi

- paraziti u stolici

32

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

Pedagošku godinu 2015./2016. započeli smo s povećanjem broja odgojno-obrazovnih

skupina s 31 na 32 – otvaranjem nove jasličke skupine u p.o. Kajzerica. Specifičnosti godine

protekli su u promjeni ravnateljice, kao pedagoškog voditelja ustanove u ožujku. U prosincu

se stručnom timu Vrtića pridružila i nova stručna suradnica pedagoginja Ivna Batarelo,

zamjena za porodiljni dopust Biljane Vidačić Maraš. Zaposleno je šest trećih odgojitelja, više

odgojitelja se promijenilo zbog dužih zamjena za bolovanja te su se promijenili pripravnici.

Ukupno, veće promjene u zaposlenicima utjecali su u određenoj mjeri i na odvijanje

odgojno-obrazovnog procesa.

U objektima u Trnskom nastavljeno je s kontinuiranim, dugogodišnjim

unapređivanjem odgojno-obrazovne prakse i izgradnje prepoznatljivog kurikuluma Vrtića.

Unatoč dugogodišnjem radu i iskustvu, proces izgradnje kurikuluma nikad nije završen te

praksa ne može stajati na mjestu – čak i kada dostigne visoku razinu kvalitete. U objektu na

Kajzerici nastavio se i nastavlja se proces izgradnje kurikuluma od temelja. Kvalitativni

pomaci su, u odnosu na prvu pedagošku godinu rada, vidljivi. Ipak, i nadalje će se to iziskivati

značajne napore u radu. Još uvijek su uočljiva različita polazišta i prakse odgojitelja, a osobito

s promjenom dijela zaposlenika. I nadalje je potrebno osobiti naglasak stavljati na

standardizaciju i ujednačavanje prakse.

I ove pedagoške godine uključili smo se u sve pozivne akcije i obilježavanja podržana

od strane Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, Ministarstva znanosti, obrazovanja

i sporta i Agencije za odgoj i obrazovanje. Realizirali smo program Djeca u prirodi, aktivno

sudjelovali na Danima dječjih vrtića Grada Zagreba i u okviru humanitarnog projekta

„Darujmo djeci kazalište“.

Formiranje skupina

U odgojno-obrazovnim skupinama u objektima u Trnskom upisan je maksimalan broj

djece prema normativima. U skupinama posebnog programa ranog učenja engleskog jezika

33

(novo formirane skupine) mješovite su skupine djece. U ostalim skupinama je uglavnom

manja mješovitost zbog organizacijskih i inih okolnosti. Prepoznajući pedagoške prednosti

koje pružaju dobno mješovite skupine, ali i realne organizacijske okolnosti vezano za upise

djece, od sljedeće pedagoške godine mješovitost skupina će se povećati. Takva je tendencija

u svim odgojno-obrazovnim skupinama, osim u predškolskim skupinama, iako nismo u

mogućnosti do kraja organizirati da sve skupine u koje su upisani školski obveznici budu

isključivo „čiste“ predškolske. No, prepoznajemo kako ta činjenica ne utječe negativno na

odvijanje programa predškole.

Fleksibilnost radnog vremena odgojitelja

Preklapanje rada odgojitelja unutar odgojno-obrazovne skupine bilo je fleksibilno ovisno

o realnim potrebama. U jaslicama je ono, u pravilu duže (2, 5 h), u vremenu od 10:00 do

12:30 sati. U vrtićkim skupinama zajednički rad odgojitelja odvija se od 11:30 do 13:00 sati ili

prema potrebi. Fleksibilan pristup naročito je izražen u vremenu prilagodbe u rujnu.

Odgojitelji su prisutni uvijek kad je potrebno, odnosno radno vrijeme je značajno izmijenjeno

(čak i različito od skupine do skupine) kako bi se što više olakšala prilagodba djeci, a potom i

roditeljima i odgojiteljima.

4.1. Prilagodba

4.1. Praćenje prilagodbe

U sklopu priprema za prilagodbu krajem kolovoza 2015. održana su 2 roditeljska

sastanka za roditelje novoprimljene djece na kojima su sudjelovale ravnateljica i članice

stručnog tima.

U okviru roditeljskih sastanaka roditeljima je dan upitnik o prilagodbi. Na upitnik je

odgovorilo 127 roditelja i njihovi su odgovori prikazani u Tablici 4.1.

Tablica 4.1. Što su rekli roditelji?

34

Plašite li se polaska Vašeg djeteta u vrtić?

DA NE

15% 85%

Roditelji koji se plaše polaska djeteta u jaslice/vrtić kao razloge straha

navode odvajanje od majke i prilagodbu na novi vrtić, a roditeljska očekivanja

vezana uz reakcije djeteta navodimo u Tablici 4.2.

Tablica 4.2. Kako će Vaše dijete reagirati prvih dana u jaslicama/vrtiću?

Odgovor Frekvencija

Dobro 27

Plačem 19

Veseljem 12

Znatiželjom 11

Odbijanjem spavanja 5

Pozitivno 5

Odlično 4

Ne znam 3

Oprezom 3

Zbunjenošću 3

Odbijanjem hrane 2

Sramežljivošću 2

Razdražljivošću 1

Strahom 1

Popiškit će se u gaćice 1

Razdoblje koje se uzelo u obzir prilikom praćenja prilagodbe djece na jaslice odnosno

vrtić, je ono od početka rujna do kraja prosinca 2015. godine. Praćeno je ukupno 176 djece,

od toga 127 jasličanca i 49 vrtićanaca (Tablice 4.3 i 4.4). Od ukupnog broja praćene djece 30

ih je već prije pohađalo vrtić, a 146 je prvi put krenulo u vrtić. Odgojiteljice su u tom

razdoblju pratile reakcije djece koristeći liste za praćenje prilagodbe pri čemu se prvi dan

odnosi na prvi dan boravka djeteta u skupini bez roditelja. Tradicionalno se u našem vrtiću u

prvom danu nove pedagoške godine roditelje djece iz novoformiranih skupina poziva da

zajedno s djecom borave u skupini 40-ak minuta u manjoj grupi roditelja i djece. To je prilika

za roditelje da borave u prostoru odgojno-obrazovne skupine djeteta zajedno s djetetom,

upoznaju odgojitelje/ice djeteta, razmijene važne informacije s odgojiteljicama i budu

35

svojevrsni most svom djetetu u stvaranju osjećaja povjerenja u odgojiteljice i sigurnosti u

novom prostoru.

S obzirom na veliki broj djece kako jasličke, tako i vrtićke dobi, koja su bila praćena u

prilagodbi te mogućnost usporedbe tijeka prilagodbe kod djece koja prethodno jesu ili nisu

pohađala vrtić, daljnja analiza rađena je s obzirom na navedene varijable.

Tablica 4.3. Broj djece praćene tijekom prilagode prema objektu i dobnoj skupini

OBJEKT Dobna skupina Ime odgojno-

obrazovne

skupine

Broj djece praćene tijekom prilagodbe

Bili u DV Nisu bili u

DV

Ukupno

Trnsko 19 Mlađa jaslička Bubamare - 13 13

Mačići - 14 14

Starija jaslička Pčelice 2 5 7

Zečići - 18 18

Mlađa vrtićka Žabice 1 6 7

Mješovita vrtićka s

posebnim

programom ranog

učenja engleskog

jezika

Ptičice 1 2 3

Trnsko 31 Srednja vrtićka Loptice 2 1 3

Trnsko 39 Mlađa vrtićka Ježići - 2 2

36

Medvjedići - 1 1

Ž. Dolinara

11

Mlađa jaslička Pande - 17 17

Tigrići - 18 18

Starija jaslička Bomboni - 9 9

Jabučice 1 5 6

Kockice - 7 7

Lavići 2 7 9

Tratinčice - 9 9

Mlađa vrtićka Cvjetići 1 2 3

Patkice 2 1 3

Pingvini 1 3 4

Sovice - 3 3

Točkice - 5 5

Srednja vrtićka Suncokreti 2 4 6

Zvjezdice 4 2 6

Starija vrtićka Oblačići 4 - 4

Školjkice 1 - 1

Mješovita (4-6 god.) Dupini 3 - 3

Mješovita vrtićka s

posebnim

programom ranog

učenja engleskog

jezika

Slonići 2 - 2

Teddy Bears 1 2 3

37

UKUPNO 30 146 176

Grafički prikaz 1, te zatim i tablica 4.4 pokazuju opću procjenu težine prilagodbe kod

djece jasličke dobi s obzirom na to jesu li ili nisu ranije pohađala vrtić. Pokazuje se da je

najveći

postotak djece koja su ranije pohađala vrtić, imalo prilagodbu normalne težine i nije bilo onih

s teškom prilagodbom. Kod djece koja nisu pohađala vrtić, najveći je broj onih čija je

prilagodba bila normalne težine, ali ima i onih s teškom prilagodbom

Grafički prikaz 1 Opća procjena težine prilagodbe kod djece jasličke dobi koja jesu ili nisu prethodno bila u dječjem vrtiću (%)

Tablica 4.4. Opća procjena težine prilagodbe kod djece jasličke dobi koja jesu ili nisu prethodno bila u dječjem vrtiću (frekvencije) LAKA

PRILAGODBA PRILAGODBA NORMALNE

TEŽINE

TEŠKA PRILAGODBA

UKUPNO

BILI U DV 2 4 0 6 NISU BILI U DV 29 82 10 121 UKUPNO 31 86 10 127

Grafički prikaz 2. Opća procjena težine prilagodbe kod djece vrtićke dobi koja jesu ili nisu prethodno bila u dječjem vrtiću (%)

0

10

20

30

40

50

60

70

80

LAKA NORMALNE TEŽINE TEŠKA

bili u DV nisu bili u DV ukupno

38

Kao što je vidljivo iz grafičkog prikaza 2 i tablice 4.5, među djecom vrtićke dobi koja su ranije pohađala vrtić najveći broj ima laku prilagodbu, a među djecom koja nisu ranije pohađala vrtić, najveći je postotak onih kod kojih je prilagodba normalne težine. Tablica 4.5. Opća procjena težine prilagodbe kod djece vrtićke dobi koja jesu ili nisu prethodno bila u dječjem vrtiću (frekvencije) LAKA

PRILAGODBA

PRILAGODBA

NORMALNE

TEŽINE

TEŠKA

PRILAGODBA

UKUPNO

BILI U DV 14 7 0 21

NISU BILI U DV 9 15 4 28

UKUPNO 23 22 4 49

Usporedbom opće procjene težine prilagodbe kod djece jasličke i vrtićke dobi (Tablica

4.6) može se ustvrditi da je kod djece jasličke dobi veći postotak onih s prilagodbom

normalne težine u odnosu na djecu vrtićke dobi, te manji postotak djece s lakom

prilagodbom kod jasličanaca u odnosu na djecu vrtićke dobi. Općenito uzevši, najveći broj

djece ima prilagodbu normalne težine, a najmanji broj tešku prilagodbu.

Tablica 4.6. Opća procjena težine prilagodbe kod djece jasličke i vrtićke dobi

LAKA

PRILAGODBA

PRILAGODBA

NORMALNE

TEŽINE

TEŠKA

PRILAGODBA

UKUPNO

DJECA JASLIČKE 31 (24%) 86 (68%) 10 (8%) 127

0

10

20

30

40

50

60

70

LAKA NORMALNE TEŽINE TEŠKA

bili u DV nisu bili u DV ukupno

39

DOBI

DJECA VRTIĆKE

DOBI

23 (47%) 22 (45%) 4 (8%) 49

UKUPNO 54 (31%) 108 (61%) 14 (8%) 176

Možemo pretpostaviti da su razlozi veće učestalosti teške prilagodbe kod djece

jasličke dobi razvojne osobine djeteta, neredovito pohađanje vrtića u vrijeme prilagodbe te

specifičnosti obiteljskog odgoja i ponašanje roditelja vezano uz polazak djeteta u vrtić.

Dobiveni rezultati potvrđuju potrebu analize tijeka prilagodbe vodeći računa o tome

jesu li djeca ranije pohađala vrtić ili nisu, pa je u nastavku učinjena analiza s obzirom na

navedeno.

Na grafičkom prikazu 3, možemo vidjeti učestalost dolaska djece u kontinuitetu

odnosno s prekidima. Vidljivo je da je kod djece jasličke dobi veći postotak onih koji su

dolazili u vrtić s prekidima u odnosu na djecu vrtićke dobi.

Grafički prikaz 3 Redovitost dolaska djece u vrtić u razdoblju prilagodbe

Ponašanja djece jasličke dobi kod dolaska, boravka u skupini i odlaska iz vrtića

prikazana su u tablicama 4.7, 4.8 i 4.9. Veliki broj praćene djece omogućio je da svi rezultati

0

10

20

30

40

50

60

70

80

jaslice vrtić

u kontinuitetu s prekidima

40

budu izraženi u postocima. Iz tablice 4.7 je vidljivo da je veći broj djece koja imaju jasličko

iskustvo već prvi dan reagira na odvajanje od roditelja u odnosu na djecu koja to iskustvo

nemaju i istovremeno broj onih s jasličkim iskustvom koji reagiraju plačem kod odvajanja

brže pada u odnosu na one kojima je to prva prilagodba na jaslice.

Tablica 4.7. Ponašanje djece jasličke dobi prilikom dolaska u skupinu u razdoblju prilagodbe (N=127)

PONAŠANJE

DJETETA

1. DAN 5. DAN 15. DAN 30. DAN

BILI

U

DV

NISU

BILI

U DV

UK

UP

NO

%

BILI

U DV

NISU

BILI

U DV

UK

UP

NO

%

BILI

U DV

NISU

BILI

U DV

UK

UP

NO

%

BILI

U DV

NISU

BILI

U DV

UKU

PNO

%

Plače kod

dolaska

67 40 41 83 61 62 50 43 43 0 25 24

Povraća kod

dolaska

0 0,8 0,7 0 2 2 0 2 2 0 0 0

Baca se na

pod/lupa u zid

i sl.

0 0,8 0,7 0 6 6 0 4 4 0 3 3

Grčevito se

drži roditelja

50 22 24 33 23 24 0 12 11 0 7 6

Pokazuje

agresiju

prema

roditelju

0 0,8 0,7 0 2 2 0 0,8 0,7 0 0,8 0,7

Pokazuje

agresiju

prema

odgojitelju

0 0,8 0,7 0 0 0 0 2 2 0 0,8 0,7

Odbija fizički

kontakt s

odgojiteljem

0 9 9 0 5 5 0 4 4 0 2 2

41

Kod boravka u skupini primjećujemo kako je plač djeteta oblik ponašanja koji je

najčešći i najbrojniji kod jasličke djece, no unatoč tome, imamo i velik broj djece koja

sudjeluju u igri već od prvog dana. Možemo također vidjeti iz tablice 4.8 da peti dan veći broj

djece koja nemaju jasličkog iskustva pokazuje određene reakcije u odnosu na prvi dan (plač

prilikom boravka u grupi, stalno praćenje odgojiteljice, odbijanje hrane i spavanja, stalno

propitivanje za roditelje) što se vjerojatno može objasniti time da tada počinju uviđati da je

dolazak u jaslice svakodnevan, a ne prigodan događaj. Kod djece koja imaju jasličkog iskustva

najveći je broj reakcija tijekom prvog dana nakon čega se postepeno smanjuju.

Tablica 4.8. Ponašanje djece jasličke dobi prilikom boravka u skupini u razdoblju prilagodbe (N=127)

PONAŠANJE DJETETA


BILI U DV

NISU BILI U

DV

UKUPNO %

BILI U DV

NISU BILI U

DV

UKUPNO %

BILI U DV

NISU BILI U

DV

UKUPNO %

BILI U DV

NISU BILI U

DV

UKUPNO %

Plače tijekom boravka

50 47 47 50 64 63 17 41 40 17 19 19

Agresivno prema djeci

17 2 3 17 3 4 17 7 7 17 4 5

Agresivno prema odgojitelju

0 0,8 0,7 0 0 0 0 2 2 0 0 0

Agresivno prema stvarima

0 3 3 0 0 0 0 2 2 0 2 2

Osamljeno/povučeno

50 18 20 33 22 23 17 14 14 17 11 11

Izrazito nemirno

17 12 12 17 17 17 17 7 7 17 3 4

Promatra igru, ali ne sudjeluje

33 31 31 17 29 28 17 16 10 17 13 13

Ometa igru 17 2 2 17 0 0,7 17 0 0,7 0 2 2

Sudjeluje u igri

50 58 57 67 50 51 33 72 70 33 79 76

42

Stalno prati odgojitelja

50 26 28 17 32 31 0 23 22 0 12 11

Traži fizički kontakt s odgojiteljem

67 34 35 50 45 46 17 31 31 17 22 22

Razdražljivo

je

17 28 28 17 37 36 17 16 16 17 9 9

Odbija

kontakt s

djecom

17 13 13 17 21 20 0 11 10 0 6 6

Stalno pita za

roditelje

33 12 13 33 23 24 0 14 14 0 8 8

Odbija hranu 0 17 16 0 33 31 0 12 11 0 7 7

Odbija

spavanje

0 7 6 0 15 14 0 8 8 0 5 5

Odbija

komunicirati

s

odgojiteljem

0 3 3 0 2 2 0 4 4 0 0,8 0,7

Povraća 0 0,8 0,7 0 0 0 0 2 2 0 0,8 0,7

Mokri u

krevet (a

odviknuto je

od pelena)

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Grize

nokte/čupka

kosu/siše

palac

0 0 0 0 2 2 0 0,8 0,7 0 0,8 0,7

Također i kod odlaska djece iz vrtića primjećujemo velik broj jasličanaca koja pri tom

plaču, no nakon 15. dana njihova boravka u vrtiću taj se broj drastično smanjio (Tablica 4.9).

Osim kod djece, primjećujemo promjene u reakcijama roditelja prilikom ostavljanja

djeteta u jaslicama/vrtiću jer je sve manji broj zabrinutih roditelja i onih koji se dugo

opraštaju s djetetom (Tablica 4.10).

43

Tablica 4.9. Ponašanje djece jasličke dobi odlaska iz skupine u razdoblju prilagodbe

(N=127) PONAŠANJE

DJETETA


BILI

U

DV

NISU

BILI

U DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NISU

BILI

U DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NISU

BILI

U DV

UKU

PNO

%

BILI

U DV

NISU

BILI

U DV

UKUP

NO

%

Plače kod

dolaska

roditelja

33 31 31 67 55 55 17 32 31 0 11 10

Odbija ići kući 0 3 3 0 2 2 0 0 0 0 0 0

Agresivno

prema

roditelju

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Ignorira

roditelja

0 0 0 0 0,8 0,7 0 0 0 0 0 0

Tablica 4.10. Reakcije roditelja djece jasličke dobi u razdoblju prilagodbe

PONAŠANJE

RODITELJA


BILI

U

DV

NISU

BILI U

DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NISU

BILI U

DV

UKUP

NO

%

BILI

U DV

NISU

BILI U

DV

UK

UP

NO

%

BILI U

DV

NISU

BILI U

DV

UKUPN

O

%

Roditelj je

zabrinut kod

dolaska

17 17 17 17 23 20 0 11 10 0 6 6

Roditelj se

grubo odvaja

od djeteta

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Roditelj se

dugo oprašta s

djetetom

0 4 4 0 0 3 0 2 2 0 0,8 0,7

44

Ponašanja djece vrtićke dobi kod dolaska, boravka u skupini i odlaska iz vrtića

prikazana su u tablicama 4.11, 4.12 i 4.13.

Kod boravka u skupini primjećujemo kako već od prvog dana velik broj djece koja sudjeluju u

igri. Kod djece vrtićke dobi najveći je broj reakcija tijekom prvog dana nakon čega se

postepeno smanjuju.

Usporedbom rezultata u tablicama, moguće je zaključiti da su stresne reakcije u razdoblju

prilagodbe prisutne kod manjeg broja djece vrtićke u odnosu na one jasličke dobi te da

postotak tih reakcija ima brži trend smanjivanja kod starije djece. Navedeno je u skladu s

dobivenim procjenama o težini prilagodbe djece jasličke i vrtićke dobi.

Tablica 4.11. Ponašanje djece vrtićke dobi prilikom dolaska u skupinu u razdoblju prilagodbe (N=49)

PONAŠANJE

DJETETA


BILI U

DV

NISU

BILI U

DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NISU

BILI U

DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NISU

BILI U

DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NISU

BILI

U DV

UKUP

NO

%

Plače kod

dolaska

13 9 11 9 22 16 0 22 13 0 9 5

Povraća kod

dolaska

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Baca se na

pod/lupa u zid

i sl.

0 3 2 0 3 2 0 6 4 0 0 0

Grčevito se

drži roditelja

26 6 15 13 13 13 4 22 15 0 6 4

Pokazuje

agresiju

prema

roditelju

0 0 0 0 0 0 0 3 5 0 0 0

Pokazuje

agresiju

prema

0 16 0 0 3 2 0 0 0 0 0 0

45

odgojitelju

Odbija fizički

kontakt s

odgojiteljem

0 0 9 0 9 5 0 6 4 0 6 4

Tablica 4.12. Ponašanje djece vrtićke dobi prilikom boravka u skupini u razdoblju prilagodbe (N=49)

PONAŠANJE

DJETETA


BILI

U DV

NISU

BILI

U DV

UKU

PNO

%

BILI

U DV

NISU

BILI

U DV

UKU

PNO

%

BILI

U DV

NISU

BILI

U DV

UKU

PNO

%

BILI

U DV

NISU

BILI

U DV

UKU

PNO

%

Plače tijekom

boravka

13 9 11 9 28 20 0 22 13 0 13 7

Agresivno prema

djeci

4 0 2 4 3 4 0 0 0 0 0 0

Agresivno prema

odgojitelju

0 0 0 0 3 0 0 0 0 0 0 0

Agresivno prema

stvarima

0 3 0 0 6 0 0 0 0 0 0 0

Osamljeno/povu

čeno

39 22 29 26 16 20 9 13 11 4 6 5

Izrazito nemirno 0 13 7 0 13 7 0 13 7 0 9 5

Promatra igru,

ali ne sudjeluje

26 41 35 4 31 20 4 22 15 0 19 11

Ometa igru 4 0 2 4 3 4 4 3 4 4 3 4

Sudjeluje u igri 74 44 56 99 53 76 99 53 75 87 44 62

Stalno prati

odgojitelja

17 13 15 17 22 20 13 13 13 9 6 7

Traži fizički

kontakt s

odgojiteljem

9 3 5 0 13 7 4 9 7 4 3 4

Razdražljivo je 0 6 4 4 6 5 4 6 5 4 6 5

46

Odbija kontakt s

djecom

9 16 13 0 13 7 0 3 2 0 6 4

Stalno pita za

roditelje

9 13 11 4 31 20 0 22 13 4 13 9

Odbija hranu 13 6 9 9 16 13 9 22 16 4 16 11

Odbija spavanje 0 6 4 4 16 11 4 13 9 0 0 0

Odbija

komunicirati s

odgojiteljem

4 6 5 0 3 2 0 0 0 0 0 0

Povraća 0 0 0 0 0 0 0 3 2 0 0 0

Mokri u krevet (a

odviknuto je od

pelena)

0 0 0 4 3 4 4 3 4 0 0 0

Grize

nokte/čupka

kosu/siše palac

0 3 2 4 3 4 4 3 4 0 3 2

Tablica 4.13 Ponašanje djece vrtićke dobi prilikom odlaska iz skupine u razdoblju prilagodbe (N=49)

PONAŠANJE

DJETETA


BILI

U

DV

NIS

U

BILI

U

DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NIS

U

BILI

U

DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NIS

U

BILI

U

DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NIS

U

BILI

U

DV

UKUP

NO

%

Plače kod

dolaska

roditelja

0 3 2 4 3 4 0 6 4 0 6 4

Odbija ići

kući

0 16 9 0 13 7 0 0 0 0 0 0

Agresivno

prema

roditelju

0 3 2 0 3 2 0 3 2 0 3 2

Ignorira

roditelja

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

47

Iz tablice 4.14 vidljive su i promjene u reakcijama roditelja prilikom odvajanja od

djeteta.

Najveći broj roditelja boravio je u skupini s djecom 1 dan (u jaslicama 58%, u vrtiću

64%), a broj dana boravka s djetetom u grupi je bio do 8 dana. Taj je broj dana uvjetovan

reakcijama djeteta temeljem čega su roditelji savjetovani da borave u skupini, kao i

mogućnostima roditelja.

Tablica 4.14. Reakcije roditelja djece vrtićke dobi u razdoblju prilagodbe

PONAŠANJE

RODITELJA


BILI

U

DV

NISU

BILI

U

DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NISU

BILI

U

DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NISU

BILI

U

DV

UKUP

NO

%

BILI U

DV

NISU

BILI

U

DV

UKUP

NO

%

Roditelj je

zabrinut kod

dolaska

22 31 27 9 25 18 4 16 11 0 3 2

Roditelj se

grubo odvaja

od djeteta

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Roditelj se

dugo oprašta

s djetetom

13 22 18 4 19 13 0 13 7 0 6 4

Uz informacije o prilagodbi koje su roditelji dobili na roditeljskom sastanku za

novoprimljenu djecu i u lecima prilikom potpisivanja ugovora, osnovne smo informacije

izložili i u kutiću za roditelje kao podsjetnik te je roditeljima ponuđena mogućnost

individualnog savjetovanja s psihologinjom Vrtića o procesu prilagodbe koju je iskoristilo 12

roditelja. Prvi roditeljski sastanci u novoformiranim odgojno-obrazovnim skupinama

uključivali su i osvrta na prilagodbu, te su pružili mogućnost roditeljima da dobiju informacije

o tijeku prilagodbe na razini skupine i međusobno razmijene iskustva. U već postojećim

odgojno-obrazovnim skupinama, na prvim roditeljskim sastancima roditelji nove djece su

posebno pozdravljeni te su odgojiteljice dale kratak osvrt na prilagodbu sve djece u

promijenjenim uvjetima i posebno nove djece u skupini.

48

Prije dolaska novoprimljene djece u skupine članice stručnog tima pripremile su liste s

informacijama o pojedinom djetetu, te su odgojitelji/ce imali mogućnost konzultirati se

vezano uz pojedino dijete nakon čitanja tih informacija. Na tim razgovorima su

odgojiteljicama dane osnovne informacije o djetetu i eventualnim specifičnostima

psihofizičkog stanja djeteta i/ili obiteljske situacije.

Tijekom razdoblja prilagodbe sve članice stručnog tima bile su uključene u praćenje

reakcija djece i roditelja, a psihologinja je tijekom mjeseca rujna održavala svakodnevne

osvrte s odgojiteljicama na trenutno stanje u grupi, reakcije pojedine djece i roditelja i

pružila mogućnost iznošenja emocionalnih reakcija samih odgojiteljica u ovom zahtjevnom

razdoblju. Članice stručnog tima bile su uključene u planiranje poticaja u prostorima dnevnog

boravka i na zraku za djecu u ovom razdoblju. Kod djece s težom prilagodbom psihologinja se

uključila konzultativno s odgojiteljicama u promišljanje odgovarajućeg pristupa radi

ublažavanja uočenih poteškoća. Psihologinja je bila uključena u planiranje prvih roditeljskih

sastanaka koji su uključivali osvrt na proces prilagodbe zajedno s odgojiteljicama te je i

sudjelovala na jednom od tih roditeljskih sastanaka.

Na sjednici Odgojiteljskog vijeća u siječnju 2016. psihologinja je održala osvrt na

razdoblje prilagodbe u pedagoškoj godini 2015./2016. temeljem rezultata praćenja

korištenjem Lista za praćenje prilagodbe koje su odgojiteljice ispunjavale za svako

novoprimljeno dijete.

4.2. Osvrt na planiranje i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa

Kao bitnu zadaću u Godišnjem planu i programu rada istaknuli smo stvaranje

poticajnog materijalnog i socijalnog okruženja za ostvarenje cjelovitog razvoja djeteta i

njegovih potencijala; omogućavanje zadovoljavanja djetetovih potreba i prava te stvaranje

uvjeta za razvoj kompetencija. U planiranju, ostvarivanju i vrednovanju odgojno-obrazovnog

procesa u osnovi smo se vodili smjernicama utvrđenima u Nacionalnom kurikulumu te

naputku o vrednovanju kvalitete, tzv. indikatorima.

49

Odgojno-obrazovni rad pratio se putem:

- praćenjem rada u odgojno-obrazovnim skupinama

- promatranjem članica stručnog tima i ravnateljice u odgojno-obrazovnim skupinama

- uvidom u pedagošku dokumentaciju odgojno-obrazovnih skupina

- analizom snimljenih i dokumentiranih aktivnosti

- timskim osvrtima i refleksijama na sastancima planiranja i dogovorima

- upitnika kojeg pripremaju ravnateljica i stručne suradnice

- pokazatelja provedbe razvojnog plana

4.2.1. Boravak na zraku

Boravak na zraku planira se i realizira kao redovni dio odgojno-obrazovnog procesa.

Naglasak je na zadovoljavanju djetetovih potreba za kretanjem i boravkom na svježem zraku

u svrhu zaštite zdravlja. Boravak na zraku odvijao se svakodnevno za svu djecu, osim u

nepovoljnim vremenskim uvjetima. U objektima u Trnskom nastavljeno je s dobrom praksom

načina planiranja i provođenja boravka na zraku. U p.o. Kajzerica tijekom veće dijela

pedagoške godine nismo bili u mogućnosti koristiti veliko dječje igralište zbog radova i

odgoda radova na dovršenju. Stoga su korišteni balkoni i terase na katu (vrtićke skupine), a u

prizemlju manji predio velikog igrališta neposredno uz zgradu vrtića te atrij. Naposljetku je

početkom kolovoza službeno započelo trajno korištenje igrališta.

4.2.2. Pedagoška dokumentacija

Knjige pedagoške dokumentacije odgojno-obrazovne skupine, kao i druga službena

dokumentacija, vođene su pravodobno i u potpunosti. Stručne suradnice pedagoginje

tijekom godine su dokumentaciju pratile redovito i konzultirale se s odgojiteljima ukoliko je

to bilo potrebno. Pedagošku dokumentaciju vodimo sukladno pripadajućem naputku, no

kako bi se ujednačile manje, ali ipak prisutne razlike u pristupu, u područnom objektu

Kajzerica održana su i dva sastanka na temu vođenja Knjige. To je rezultiralo kvalitetnijim

načinom svakodnevnog vođenja dokumentacije, u smislu unapređivanja korištenja iste u

redovnom praćenju i osmišljavanju daljnjih intervencija odgojitelja u praksi.

50

Osim službene dokumentacije, posebnu smo pozornost posvetili različitim oblicima

dokumentiranja odgojno-obrazovnog procesa. Toj temi bio je posvećen i stručni aktiv u

ožujku. Odgojitelji svakodnevno prikupljaju različite etnografske zapise i dječje uratke koji

kroz promišljanje tvore pedagošku dokumentaciju koja je temelj za promišljanje i planiranje

procesa. Najviše se, u tom smislu, koristi foto dokumentacija i različiti dječji uradci. Osim

prethodno navedenog, koriste nam za prezentaciju stručnog rada roditeljima putem kutića

za roditelje, individualnih razgovora i kroz roditeljske sastanke. Odgajatelji prikupljaju i

koriste i druge oblike dokumentiranja – audio i video snimke odgojno-obrazovnog procesa.

Stručne suradnice pedagoginje su intenzivno surađivale s odgojiteljima na području

unapređivanja kvalitete dokumentacije, kako bi bila što korisnija u razumijevanju procesa

učenja djece te su primjetni određeni kvalitativni iskoraci, uspoređujući početak i kraj

pedagoške godine. Također, naglasak je bio na razumijevanju smisla pedagoške

dokumentacije u izgradnji kurikuluma. Pedagoška dokumentacija korištena je i na

refleksijama koje su vodile pedagoginje.

4.2.3. Upitnik za odgojitelje na kraju pedagoške godine

Ove pedagoške godine stručne suradnice pedagoginje su, izradile novi upitnik za

odgojitelje na kraju pedagoške godine. Korišten je Priručnik za samovrednovanje ustanova

ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (u izdanju Nacionalnog centra za vanjsko

vrednovanje obrazovanja). Na taj smo način zastupili sve indikatore kvalitete. Upitnik se

sastojao od dva dijela. Prvi dio odgojitelji su ispunjavali zajedno na razini odgojno-obrazovne

skupine, a drugi individualno. Upitnici su se sastojali od skala procjene i pitanja otvorenog

tipa. Skale procjene su u rasponu 1 do 7, pri čemu je 1 značenja „u potpunosti ne“, a 7 „u

potpunosti da“. U zajedničkom dijelu upitnika, neka od pitanja odnosila su se na suradnju s

roditeljima te ćemo stoga taj dio analize učiniti u tom poglavlju.

Analiza upitnika za odgojitelje

S obzirom na broj upitnika nisu dani statistički pokazatelji u vidu postotaka, nego

frekvencija koje su primjerenije. Na svim skalama procjene izračunate su srednje vrijednosti

51

aritmetička sredina, mod i medijan koje će se istaknuti ukoliko postoje razlike u

vrijednostima.

Na pitanje: Kako procjenjujete ozračje u vašoj odgojnoj skupini tijekom ove pedagoške

godine? Na skali procjene od 1 do 7 prosječna ocjena (mod, medijan, aritmetička sredina)

odgojitelji su prosječno dali ocjenu 6. Na pitanje Kako procjenjujete suradnju s roditeljima u

protekloj pedagoškoj godini prosječna ocjena jest 5,5.

Pitanje otvorenog tipa Što biste istaknuli u ovoj pedagoškoj godini, a obilježilo je rad

vaše odgojne skupine? Polučilo je veći raspon odgovora koje prikazujemo grupirano u tablici

4.15.

Tablica 4.15. Što odgojitelji procjenjuju da je obilježilo rad odgojno-obrazovne skupine

Odgovor frekvencija (f)

prisustvo djeteta s posebnim potrebama 5

uključenost roditelja u rad skupine 4

program predškole velika prisutnost djece produženi period prilagodbe

3

rad na jačanju pozitivne slike o sebi rad na poticanju razvoja samostalnosti djece rad na projektu prostor koji onemogućava pregled djece obogaćivanje prostorno-materijalnog konteksta kvaliteta suradnje s roditeljima timski rad odgojitelja susjednih skupine

2

manje prisustvo djece opuštajuća, mirna atmosfera promjene odgojitelja odgojno-obrazovni rad u dobro mješovitoj skupini stvaranje okuženja koji omogućuje ugodan boravak djeci engleski program pojačani rad na govorno-jezičnom razvoju izvrsna suradnja s trećim odgojiteljem pojačani rad na poticanju senzomotoričkog razvoja

1

Tablica 4.16. Srednje vrijednosti za skale procjene individualnog upitnika za odgojitelje

Pitanje

Prosječne ocjene Kajzerica

Prosječne ocjene Trnsko

U kojoj su mi mjeri u vrtiću dostupne sve informacije važne za moj rad?

prosjek 5,9 medijan 6

prosjek 5,6 medijan 6

52

mod 6 i 7 mod 6

Procijenite kvalitetu ozračja u vašoj odgojnoj skupini. prosjek 5,8 medijan 6 mod 6 i 7

prosjek 6,3 medijan 6 mod 6

Koliko okruženje naše ustanove omogućuje raznovrsne interakcije među djecom i odraslima?

prosjek 5,4 medijan 6 mod 5 i 6


Koliko ste zadovoljni suradnjom i komunikacijom s odgojiteljima na razini objekta?


prosjek 5,9 medijan 6 mod 6 i 7

Koliko ste zadovoljni suradnjom i komunikacijom s članovima stručnog tima?



Koliko ste zadovoljni suradnjom i komunikacijom s administrativnim osobljem?



Koliko ste zadovoljni suradnjom i komunikacijom s tehničkim osobljem?



Koliko je prostor i ponuđeni materijali u vašoj skupini bio poticajan za djecu u ovoj godini?



U kojoj mjeri potičete različite načine učenja djece u skupini?



U kojoj mjeri u našem vrtiću možemo otvoreno raspravljati o kvaliteti rada?


prosjek 5,4 medijan 5,5 mod 6

U kojoj mjeri primjenjujem znanja stečena tijekom različitih oblika stručnih usavršavanja?



53

4.3. Potrebe i prava djeteta

Svake je godine, pa tako i ove, osobit naglasak na pravovremenom i kvalitetnom

zadovoljavanju dječjih potreba, kao i na zaštiti, promicanju i življenju prava djeteta u vrtiću.

Ističemo neke od puteva zadovoljavanja potreba djeteta te poštivanja i

unapređivanja prava djeteta u vrtiću.

Neki od puteva zadovoljavanja djetetovih potreba bili su:

a) Fiziološke potrebe

- Poticanje samostalnosti djeteta, osiguravanje pravovremenog zadovoljavanja

fizioloških potreba, pružanje pomoći djetetu, ali i slobodu u zadovoljavanju istih;

dnevni odmor u skladu s djetetovim potrebama (mirni kutići, dostupnost ležaljki za

odmor, spavanjem kada i koliko dijete ima potrebu); poticanje djeteta na

prepoznavanje i imenovanje potrebe (npr. „Žedan sam“); pomoć djetetu učenju gdje,

kako i što obaviti itd.

b) Potreba za sigurnošću

- Svakodnevni rituali koji pomažu djetetu da osjeća sigurnost, individualni pristup

svakom djetetu, zajednički ples, pjesme; osvještavanje djeteta o potencijalnim

opasnostima, stalna briga o i kontinuirano praćenje i interakcija s djetetom; rad na

razvoju i održavanju pozitivnog ozračja u skupini¸ osiguravanje stalnosti (poznata lica,

prostor, ritam dana); uklanjanje potencijalnih opasnosti; stvaranje osjećaja

povjerenja; prilagođavanje prostora djetetu; svakodnevni dogovori; zajedničko

stvaranje pravila; djeca su svjesna da je odgojitelj uvijek tu za njih itd.

c) Potreba za pripadanjem i ljubavlju

- Poticanje razvoja zajedništva i osjećaja pripadnosti skupini; fizički kontakt odgojitelja i

djeteta; svakom djetetu se svakodnevno daje do znanja da je dobrodošlo, da se

osjeća kao kod kuće; razgovorom, pričama o prijateljstvu i življenju istoga; učenjem i

54

podržavanjem individualnosti i različitosti; poticanje empatije u djece i pokazivanjem

empatije odgojitelja; otvorenost i iskrenost u odnosu s djecom itd.

d) Potreba za samopoštovanjem

- Poticanje djeteta na izražavanje vlastitih emocija i doživljaja, izražavanje emocija na

prihvatljiv način te poticanje na samostalno rješavanje problema; stalno pružanje

podrške djetetu; uvažavanje i slušanje i najmlađeg djeteta i pažljivo praćenje;

poticanje uvažavanja pojedinaca u međusobnoj igri; poticanje razgovora, dogovora;

poticanje razvoja osjećaja jednakosti i brige jednih o drugima; učenje prihvaćanja i

nošenje s kritikom; cijeni se svaki trud i nastojanje djeteta; pokazivanje djeci vlastitim

primjerom da su djeca vrijedna sama po sebi itd.

e) Potreba za samoaktualizacije

- Nuđenje poticaja i aktivnosti koji djeci omogućuju osjećaj uspješnosti i samostalnog

dolaska do rješenja; poticanje razvoja pozitivne slike o sebi (ja to mogu...); poticanje

razvoja jakih strana djeteta; poticanje djeteta na korištenje svojih potencijala i

talenata; naglašavanje djetetova uspjeha; bogatstvo ponude materijala za poticanje

razvoja svih područja; nuđenje različite razine zahtjevnosti poticaja/ aktivnosti;

poticanje djeteta na prepoznavanje, imenovanje i regulaciju emocija; poticanje

djeteta da zastupa vlastiti interes, vodeći računa o drugome i njegovom interesu;

dijete se potiče da ustraje i radi ono što mu je važno; korištenje „ja-poruka“ u

komunikaciji itd.

Neki od puteva osiguravanja zaštite, promicanja i življenja prava djeteta u vrtiću

a) Zaštitna prava

- zaštita djece od zapostavljanja, promatranje ponašanja, odnosa i razvoja; učenje

djece o poštovanju i prihvaćanju drugoga; kroz zadovoljavnje fizioloških potreba;

pravovremena i primjerena reakcija u slučaju ugroženosti nekog od prava djeteta

(suradnja odgojitelja, stručnog tima, roditelja, vanjskih čimbenika); stalna podrška i

ohrabrenje djeci; razvoj brige o samome sebi, o svojim stvarima, o drugima, okolišu i

prostou u kojem živimo;; učenje o samozaštiti; učenje djece o „dobrim“ i „lošim“

55

tajnama; djeca su zaštićena od svakog oblika nasilja; praćenje njihovih odnosa i

ponašanja u određenim situacijama; stvaranje osjećaja sigurnosti djeteta u vrtiću;

vježbanje komunikacijskih vještina (primjereno rješavanje sukoba)

b) Razvojna prava

– djeca biraju što, gdje, kada i kako – osiguravanje poticajnog okruženja koji djeca

sponatno koriste i istražuju; osiguravanje poticaja za cjelovit razvoj djeteta (sva razvojna

područja); osiguravanje prava na slobodno izražavanje; kroz zadovoljavanje potrebe za

samoaktualizacijom; poštivanje svih, pa i netipičnijih interesa djeteta; sloboda

izražavanja i iznošenja stavova, ideja; individualna, dobna i razvojna primjerenost

poticaja i aktivnosti za svako dijete; poštivanje karakteristika dječje dobi; zadovoljavanje

potrebe za kretanjem; osiguravanje dovoljno materijala i poticaja za aktivnosti;

c) Prava sudjelovanja

- Uključivanje djece u donošenje odluka o izboru sadržaja; autonomnost u igri; aktivno

sudjelovanje djeteta u svom okruženju; slobodan izbor aktivnosti i partnera za igru;

zaedničko donošenje pravila; poštuivanje prava djeteta na nesudjelovanje; sloboda

govora; informiranje djeteta o onome što je za njega važno.

4.4. Posebni programi

4.4.1. Posebni desetosatni program ranog učenja engleskog

jezika

Ove pedagoške godine u našem vrtiću se provodi posebni desetosatni program ranog

učenja engleskog jezika. Program je namijenjen i verificiran za rad s djecom od navršene

treće godine života do polaska u školu. U ovoj se pedagoškoj godini provodio u tri odgojno-

obrazovne skupine: Ptičice (Trnsko 19) s odgajateljicama Dubravkom Devčić i Dianom

Gašparović te u p.o. Kajzerica u dvije odgojno–obrazovne skupine. To su Slonići s

odgajateljicama Ines Kuharić i Ivanom Žalac te Teddy Bears s odgajateljicama Mirnom Kuže i

Dianom Lovinčić. Sve su odgojno-obrazovne skupine dobno mješovite. U Ptičice i Teddy

56

Bears upisana su djeca u dobi od 3 do 5 godina, a u Sloniće od 5 do 6, uključujući 18 školskih

obveznika.

Odgajateljice koje provode programe imaju sve potrebne kompetencije zarad u ovakvom

programu te su se cijele godine nadalje stručno usavršavale u području metodike engleskog

jezika. Stručno usavršavanje se primarno odvijalo pri Udruzi Tutor. Neke od tema stručnog

usavršavanja bili sun Rad djece na projektu u skupini ranog učenja engleskog jezika,

Upotreba flash cards u učenju engleskog jezika, prezentacija projekt Say Hello to the world

itd. pritom su odgojiteljice obogatile integraciju engleskog programa u odgojno-obrazovne

skupine. Tijekom pedagoške godine roditelji su u svim skupinama iskazivali zadovoljstvo

programom, a na temelju učenja svoje djece, kao i prezentaciji rada u skupini na svakom

roditeljskom sastanku te putem english corner.

IZVJEŠĆE O PROVOĐENJU PROGRAMA RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA DJECE

PREDŠKOLSKE DOBI U PEDAGOŠKOJ GODINI 2015./2016. ZA SKUPINU „PTIČICE“

1. Program se provodio u mješovito dobnoj skupini „Ptičice“ (od 4-6 godina starosti) sa

ukupno upisanih 28 djece.

2. Pristup usvajanju stranog jezika bio je situacijski, kroz igru, različite životno praktične

aktivnosti, kao i vođene zajedničke aktivnosti (circle time).

Djeca su bila izložena usvajanju stranog jezika kroz poticajno jezično, socijalno i fizičko

okruženje u interakciji s različitim didaktičkim materijalima i drugom djecom uz potporu

odgojiteljica. Kroz cjelokupni rad poštivale smo individualne posebnosti svakog djeteta i

njegovo pravo na izbor.

3. Razvojne zadaće na kojima je bio naglasak tijekom pedagoške godine bile su :

Govorni razvoj:

- pravilna artikulacija riječi na engleskom jeziku uz slušanje izvornih govornika putem

različitih medijskih sadržaja (CD, DVD, Internet- YouTube )

- bogaćenje rječnika: pjesmice, priče, brojalice, slikovnice, flash cards i drugi didaktički

materijali

57

- aktivno korištenje engleskog jezika u svakodnevnim situacijama ( pozdravljanje,

uobičajene fraze pristojnog ponašanja: please, thank you, I'm sorry, here you go ; good

job, well done)

Razvoj različitih oblika izražavanja:

- TPR – total physical response – pjesmice i brojalice uz pokret

Kroz tu razvojnu zadaću smo razvijale i poticale različite kompetencije :

*komunikacija na materinskom i engleskom jeziku

*kompetencija kulturna svijest i izražavanje

*digitalne kompetencije

Socio-emocionalni razvoj ličnosti :

- razvoj socijalnih vještina, kontrola emocija, mirno rješavanje sukoba, razvijanje

samopouzdanja i pozitivne slike o sebi:

*mreža prijateljstva, pravila naše skupine, grupne aktivnosti (likovne aktivnosti,

društvene igre, igre s pravilima, listanje engleskih slikovnica).

Kroz ove zadaće smo razvijale socijalne i građanske kompetencije.

Spoznajni razvoj:

- razvoj osjećaja i percepcije

- stvaranje pojmova i uočavanje veza i odnosa među predmetima i pojavama kroz

različite istraživalačke aktivnosti

- razvoj mišljenja i rješavanje problema, kao i razvoj pažnje, koncentracije i pamćenja

Kroz ovu razvojnu zadaću smo poticale razvoj:

* matematičkih kompetencija

* osnovne kompetencije u prirodoslovlju

*učiti kako učiti

* inicijativnost i poduzetnost.

4. Promjene u materijalnom i organizacijskom kontekstu događale su se prema interesima

djece i sukladno društvenim i prirodnim promjenama i događanjima:

58

* kalendar prirode (godišnja doba)

* kutić uređivanja

* obogaćivanje postojećih centara aktivnosti

5. Aktivnosti i sadržaji tijekom pedagoške godine:

- planirale smo okvirne sadržaje te ih nadograđivale prema iskustvima, stečenim znanjima i

interesima djece:

* sklop aktivnosti „Putovanje u London“ kod djece je izazvao veliki interes, te smo ga kroz

različite sadržaje i aktivnosti provodile tijekom 2 mjeseca. U ovaj sklop nam se uklopilo i

vrijeme maskenbala koje smo iskoristili za tematsko maskiranje (king, queen, prince,

princess) u okviru obrađivanja Legende o kralju Arthuru.

Kroz ovaj sklop aktivnosti djecu smo upoznale sa znamenitostima Londona, te smo na

njihovu inicijativu izradili veliki model tornja-sata Big Ben.

* prvi put smo obilježili i Halloween

* veliku motiviranost i inicijativnost djeca su pokazala u aktivnostima sađenja cvijeća u

teglice za Majčin dan i u cvjetnjak ispred naše sdb

* u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana obradili smo na engleskom tradicionalnu

pjesmu“ Rudolph the red nosed reindeer“ kroz različite oblike stvaralaštva (likovni, glazbeni,

spoznajni).

6. S roditeljima smo surađivali kroz individualne konzultacije, roditeljske sastanke i putem

kutića za roditelje, gdje smo ih redovito na dnevnoj i tjednoj razini informirali o svim

aktivnostima u skupini. Oni su se aktivno uključivali u svim sakupljačkim aktivnostima kao i u

donošenju stvari i materijala za obogaćivanje našeg kutića engleskog jezika (slikovnice,

razglednice, modeli znamenitosti igračke).

Izvješće pripremile i izradile odgojiteljice : Diana Gašparović i Dubravka Devčić

IZVJEŠĆE O PROVOĐENJU RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA DJECE PREDŠKOLSKE DOBI

(MLAĐA MJEŠOVITA SKUPINA „TEDDY BEARS“;

59

Način usvajanja englekog jezika u skpini prilagodili smo prije svega dobi djece od 3-5,5 godine

starosti. Budući da je razvojna razlika između djece te dobi vrlo izrazita (na primjer; neka

djece od tri godine još uvijek ne artikuliraju niti materinji jezik, dok neka djece od 5 ,5 godina

već znaju čitati), usvajanje stranog jezika s djecom te mješovite dobi temelji smo na:

- formiranju centara aktivnosti, uređenjem sobe dnevnog boravka

- individualnom i grupnom radu s djecom

- prilagođavanju različitim načinima učenja tj. usvajanju jezika i sadržaja u djece; na

primjer audiovizualno (kroz slikovnice, zidne aplikacije, plakate), kroz pokret, glazbu i

ples (gestovne igre, pjesme i plesove), putem elektronskih medija (kraći edukativni

filmovi, igre-učilice), kontekstualno kroz igru i razgovor, kroz projektni rad, cjeline,

djeci zanimljive aktivnosti

- izradi prikladne didaktike za učenje

Najveći naglasak u interakciji s djecom je u kontekstualnom učenju jezika kroz igru i razgovor.

Kroz svakodnevne situacije djeca su okružena i uče engleski jezik kao što su usvojili i

materinji. Djeci su dostupni mnogi poticaji u raznim centrima aktivnostima a svakodnevno se

provodi i individualni ili grupni „frontalni“ rad sa djecom skupine u vidu čitanja ili

prepričavanja slikovnica, učenja pjesama, igara, plesova, gestovnih pjesmica/recitacija i

slično.

Djecu na više načina ohrabrujemo da samostalno uče i istražuju jezik. To znači da su im u sobi

dostupni materijali i poticaji kroz koje mogu samostalno učiti engleske riječi i pojmove

(kompjuterske igre, zidne aplikacije, slike, plakati i natpisi, didaktičke igre, slikovnice…).

U tako formiranim centrima aktivnosti djeca imaju prilike i učiti jedni od drugih, što

smatramo vrlo vrijednim te nastojimo što više poticati.

Kroz svakodnevne igre, razgovor, učenje riječi, pojmova, rečenica, projektni rad, sklopove

aktivnosti, nastojali smo ohrabriti djecu da što više koriste engleski jezik, da pravilno

izgovaraju riječi i rečenice u pravom kontekstu ili situaciji.

Kroz slikovne materijale i aplikacije nastojimo bogatiti rječnik, razvijati povezivanje riječi s

predmetom ili pojmom.

Kroz pričanje priča, lutkarske predstave, gestovne pjesmice/recitacije na engleskom jeziku

razvijamo tijek govora, povezivanje priče, smislenih cjelina, govora, pokreta, misli, uočavanja

veza između riječi i događaja.

60

Kroz kompjuterske igre učilice djeca povezuju pojmove – riječi i sliku te razvijaju pamćenje.

Nastojimo kroz glazbu i ples stvoriti ozračje u kojem se djeca osjećaju ugodno, veselo i u

kojem rado uče i usvajaju engleski jezik.

Tijekom godine, već prema dječjem napretku i novim potrebama mijenjali smo centre

aktivnosti (lokaciju u sobi, sadržaje i opremljenost).

Početkom godine oformili smo centre:

- likovni

- scensko-glazbeni

- didaktički

- početno čitanje i pisanje

- kozmetičko-frizerski

- presvlačenja

- gradnje i prometa

- obiteljskih igara

- slikovnica

Tijekom godine pridodali smo: muzički, frizerski, matematički, liječnika, znatno obogatili

centar početnog čitanja i pisanja.

Tijekom zime opremili smo sobu i kompjuterom te nabavili prikladne igre-učilice.

Od aktivnosti i sadržaja izdvajamo projekt učenja o hrani u kojem smo ostvarili izvrsnu

suradnju s roditeljima.

Skupinu je posjetilo i s djecom radilo sedmero roditelja.

Od cjelina na engleskom jeziku radili smo:

- razdoblje rujan, listopad, studeni, prosinac: projekt „Učimo o hrani“, Food,

Autumn/Fall, Harvest, Apples, Halloween, The story of the Ginerbread man,

Christmas

- razdoblje siječanj, veljača, ožujak: Feelings, Manners, Winter, Time

(days/months/hours), Animals (carnival time), Rain (weather), Numbers and colours,

Easter, Spring time

61

- razdoblje travanj, svibanj, lipanj: Spring, Fruits-seeds, Flowers, Earth and land, Water,

Hands, My body, Summer time

Uz mnogobrojne pjesme, gestovne recitacije i priče, djeci smo na engleskom jeziku

održali i lutkarske predstave.

Pojedini roditelji, iako u početku skeptični po pitanju kvalitete rada i usvajanja

sadržaja na engleskom jeziku u mješovitoj grupi, ubrzo su prepoznali kvalitetu i dodatne

mogućnosti i prednosti takvog načina rada.

Roditelji redovito donose materijale za učenje, jedni roditelji donirali su računalo, a

sedmero roditelja posjetilo je skupinu i sudjelovalo u aktivnostima s djecom.

Budući da nastojimo širiti horizonte i kod djece poticati interes za strane zemlje i

jezike, u sklopu malog projekta „Zemlje svijeta“ u skupinu smo pozvali Nizozemca (Greg

Prizmić-Martini) koji je djeci predstavio nizozemski jezik i kulturu, dok je majka jednog

djeteta iz skupine (gđa. Šprišić) djeci pričala o Izraelu i predstavila hebrejski jezik.

Izvješće pripremile i izradile odgojiteljice : Mirna Kuže i Diana Lovinčić

Izvješće o provođenju programa ranog učenja engleskog jezika djece predškolske dobi

Odgojno-obrazovna skupina „Slonići“

Odgajatelji: Ines Kuharić

Ivana Žalac

Brojno stanje djece: 28

Dob djece: 5-7 godina

Program provođenja ranog učenja engleskog jezika se odvija u grupi „Slonići“ putem

situacijskog učenja u sklopu redovnog desetosatnog programa. Naglasak je na provođenju

programa u svakodnevnim situacijama ( higijena, posluživanje obroka, rješavanje problemnih

situacija, poticanje samostalnosti, pozdravljanje, izražavanje emocija....), te tijekom English

time-a kada se intenzivnije s djecom radi na usvajanju novih pjesama, rima, riječi, te čitanju

62

slikovnica. English time se pokazao kao dobra metoda usvajanja stranog jezika jer djeca

pokazuju dobru koncentraciju, te s lakoćom usvajaju novo gradivo.

Tijekom pedagoške godine 2015./2016. naglasak je bio na usvajanju pravilnog

izgovora novih i usvojenih riječi, te aktivnom slušanju. Aktivnosti su provođene putem malih

projekata kao što su : London, fruits and vegetables, colours, experiments, classic fairy tales.

Raspored centara aktivnosti je promijenjen u skladu s potrebama djece ( table games corner

je premješten na veće područje u sobi dnevnog boravka, te su se djeca intenzivnije okupljala

u centru i zajednički koristila poticaje). Prostorija garderobe je preuređena u centar građenja

koji je obogaćen fotografijama svjetski poznatih građevina, te natpisima na engleskom jeziku

( natpise su izradila djeca). English corner je u kombinaciji sa preschool cornerom premješten

na zapadni dio prostorije gdje je smještena magnetna ploča koja je služila kao mjesto za

isticanje poticaja. Također je i veličina english cornera promijenjena zbog velikog interesa i

broja djece predškolskih obveznika. Prostor sobe dnevnog boravka je redovno obogaćivan

novim poticajima i dječjim radovima u sklopu prije navedenih projekata. Aktivnosti su se

formirale prema interesima djece, što je dovelo i do odlične suradnje s roditeljima u vidu

prikupljanja materijala za izvođenje aktivnosti. Roditelji su redovno informirani o svim

aktivnostima u grupi usmenim putem i pismenim putem ( kutić za roditelje)

4.4.2. Program Djeca u prirodi

Djeca koja su školski obveznici su ove godine boravila u Granešini – Gradu mladih u

okviru programa Djeca u prirodi u dva termina.

Prvi termin je bio od 25. do 29. siječnja 2016. – Leptirići i Kajzerica

Drugi termin 23. do 27. svibnja 2016. – Ribice i Vjeverice

Za oba termina održani su interesni roditeljski sastanci na kojem su sudjelovale

ravnateljica i ostale članice stručnog tima te odgajatelji skupina. Također, izrađeni su

izvedbeni planovi rada za boravak u Programu.

Povratno, su i ove pedagoške godine djeca, roditelji i odgajatelji iskazali zadovoljstvo

ovim programom te ga procjenjuju kvalitetnim i zanimljivim djeci.

63

4.4.3. Program poticanja razvoja darovitosti djece

predškolske dobi

Program se odvijao od listopada 2015. do kraja svibnja 2016. godine, jedanput tjedno

u trajanju od 90 minuta u centralnom objektu (Trnsko 19). U program je bilo uključeno

dvanaestero djece iz mješovite skupine s posebnim programom radnog učenja engleskog

jezika, jedne srednje, dvije starije i jedne predškolske odgojno-obrazovne skupine. Ukupno je

održano 29 radionica s djecom, jedna radionica s djecom i roditeljima, dva roditeljska

sastanka i četiri razgovora s roditeljima djece uključene u program. Tijekom ove pedagoške

godine program su vodile odgojiteljica Snježana Lipovac i do kraja prosinca 2015.

odgojiteljica Sanja Mlinarić, nakon čega se do kraja svibnja 2016. uključila odgojiteljica Tanja

Ćurak kao pomagač u planiranju i provedbi radionica. Stručna suradnica - psihologinja

Marijana Smerić Pecigoš uključena je u proces identifikacije potencijalno darovite djece,

dijelom u planiranje i osvrt na realizaciju planiranih aktivnosti, roditeljske sastanke i

individualne razgovore s roditeljima, kao i praćenje i evaluaciju Programa. Od ove pedagoške

godine Program se provodio pod nazivom igraonica „Mudrionica“.

Uključivanju djece u Program prethodio je postupak identifikacije proveden tijekom

prethodne pedagoške godine te rujna i listopada 2015. Postupak identifikacije je obuhvaćao

testiranje sposobnosti korištenjem standardiziranih psihologijskih testova sposobnosti,

opažanje od strane odgojiteljica i članica stručnog tima, procjenu odgojiteljica dobivenu

korištenjem check-lista, upitnika i skala procjene, te upitnike, check-liste i razgovor s

roditeljima. Nakon toga je uslijedio pismeni poziv roditeljima, s osnovnim informacijama o

Programu, da se odazovu na roditeljski sastanak koji je održan 15.10.2015. Na tom

roditeljskom sastanku predstavljen je Program kao i voditeljice te su roditelji imali

mogućnost postavljati pitanja.

Drugi roditeljski sastanak održan je 17.02.2016. na kojem je roditeljima prikazana

foto i video dokumentacija (fotografije i filmovi) s do tada održanih radionica uz obrazloženje

prikazanog. Na zajedničkoj radionici s djecom i roditeljima održanoj 20.04.2016., svi su se

sudionici aktivno uključili u aktivnosti od kojih su neke provedene tijekom godine, a

osmišljene su i neke nove. Mogućnost individualnih razgovora s voditeljicama Programa

vezano uz pojedino dijete tijekom ove su pedagoške godine iskoristila četiri roditelja.

64

Aktivnosti su u sklopu Programa bile koncipirane na način da potiču aktivno učenje,

kreativno mišljenje i više razine misaonih procesa, pri čemu smo se rukovodili temeljnim

načelima: obogaćeno okruženje, fleksibilna organizacija, rad u malim skupinama, u paru i

individualni rad. Koristile smo različite stolne didaktičke igre (Nikitin materijal, Okidee,

Figurogram, Blocolo Panoramix, Turn-over, Unicubes, Geo Cubes, Number Towers, Concepta

1 i Concepta 2, Chicken Shuffle, Cat and Mouse, Pyramis); materijal za igre konstrukcije i

građenja (Georello Tech, Air-Water Powered System); poticaje za razvoj auditivne percepcije

(CD s različitim zvukovima); poticaje za razvoj vizualne percepcije (rad na svjetlećem stolu)

istraživačke aktivnosti (elektronički setovi za izradu strujnog kruga, setovi za ispitivanje

pojave magnetizma, proučavanje slobodnog pada nakon izrade padobrana, proučavanje

pojave miješanja boja, izrada vulkana i pokusi vezani uz lužnatost i kiselost, istraživanje

pojave vakuuma); poticaje za jačanje spacijalnih sposobnosti; igre za poticanje kreativnog

rješavanja problema; aktivnosti za poticanje verbalnih sposobnosti djeteta; aktivnosti za

jačanje dječjih socio-emocionalnih kompetencija („Neobičan restoran“, „Što on/ona misli?“,

„Što će on/ona odlučiti u prikazanoj situaciji?“); društvene igre (Imita, Emotions) i dr.

Provoditeljice radionica su i same izrađivale određene poticaje. Prilikom planiranja svakog

susreta rukovodile smo se individualnim sposobnostima i interesima svakog pojedinog

djeteta, a vodile smo računa i o grupnoj dinamici koja je bila uvjetovana specifičnostima

uključene djece. Na dijelu radionica poseban naglasak je bio stavljen na pružanje prilike djeci

da uče surađivati s drugima, verbalizirati svoje potrebe, čekati na red i slijediti zadana pravila

igre. Poseban naglasak ove pedagoške godine bio je na poticanju četiri sastavnice

kreativnosti (originalnost, fluentnost, fleksibilnost i elaborativnost).

Ove pedagoške godine nismo uspjeli ostvariti suradnju sa studentskom sekcijom

Hrvatskog kemijskog društva kroz volonterski projekt „Znanstvena čarolija“, koji se provodi s

ciljem popularizacije znanosti prvenstveno među djecom, zbog nemogućnosti dogovora

termina. Već je dogovoren nastavak suradnje u sljedećoj pedagoškoj godini.

U smislu obogaćivanja Programa i kao jedan od poticaja u provedbi projekta

„Neobična bića u neobičnom gradu“ poslužila je posjeta izložbi „Leonardo da Vinci – genij i

njegovi izumi“ u prosincu 2015. Projekt je započeo u listopadu 2015. vođenom imaginacijom

„Šećem neobičnim gradom, susrećem neobična bića“. Budući da su djeca pokazala interes za

ponuđenu temu nastavile smo zajedno s njima kontinuirano graditi projekt provodeći

65

paralelno i razne druge aktivnosti na radionicama. Tijekom dosadašnjeg rada s potencijalno

darovitom djecom uočile smo samonametnuta ograničenja u izražavanju i iznošenju novih i

neobičnih ideja te smo u ovoj pedagoškoj godini odlučile ponuditi više aktivnosti koje bi

djecu potaknule da iskoriste svoju kreativnost. Želja nam je bila osloboditi ih straha od

„pogrešnih odgovora“. Pri tome nam je bilo važno stvarati ozračje u kojemu nema prosudbi

(procjena, ocjena) te u kojemu se djecu hrabri da postavljaju pitanja, osjete neovisnost i

iskoriste svoju kreativnost, poticati slobodno izražavanje i iznošenje jedinstvenih ideja te

različitih rješenja (originalnost), poticati na smišljanje što većeg broja odgovora i ideja,

omogućiti razne oblike izražavanja (fluentnost), poticati na maštanje i pokretljivost ideja

(fleksibilnost) i poticati na daljnju razradu, dodavanje pojedinosti, razvijanje i finaliziranje

ideje (elaborativnost). Temu, s kojom smo započeli, nije bilo potrebno mijenjati jer interes

djece nije slabio tijekom cijelog vremena trajanja Programa, a sama tema omogućavala im je

da se razigraju unutar nje te stvaraju svoje izvorne produkte konstantno ih nadograđujući. U

sklopu projekta provedene su aktivnosti: „Šećem neobičnim gradom, srećem neobična bića“

- vođena imaginacija, „Neobično biće“ - crtanje neobičnih bića viđenih na zamišljenom

putovanju, razrada jednog neobičnog bića, modeliranje, „Kuća neobičnog bića“ - skiciranje i

izrada makete od pedagoški neoblikovanog materijala, „Stroj iz mašte“ - skiciranje

zamišljenog stroja, Posjet izložbi „Leonardo Da Vinci - genij i njegovi izumi“, „Moj izum koji će

pomoći neobičnom gradu“- skiciranje i izrada stroja od pedagoški neoblikovanog materijala,

„Znakovi - simboli - Što može značiti ovaj znak?“, osmišljavanje znakova za naš neobični grad,

„Sastanak svih neobičnih bića“ i „Izbori u neobičnom gradu“. Projekt je prezentiran u obliku

plakata na znanstveno-stručnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem „Suvremeni pristup

odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika“ koji se 25. i 26. veljače 2016. održao u Zadru u

organizaciji Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja Sveučilišta u Zadru te kroz prezentaciju

na sjednici Odgojiteljskog vijeća održanoj u travnju 2016.

Specifičnost u realizaciji Programa ove godine bila je izmjena provoditeljica radionica,

ali su djeca dobro prihvatila ovu promjenu i osobu koja se s velikim entuzijazmom i novim

idejama aktivno uključila u provedbu Programa. Pokazalo se da je radi održavanja kvalitete u

smislu praćenja i mogućnosti zadovoljavanja potreba i interesa svakog pojedinog djeteta

važna uključenost dvije provoditeljice Programa na svakoj radionici.

66

Ove godine djeca su iznosila povratne informacije o zadovoljstvu pojedinim

radionicama usmeno i s osvrtom na cijelu godinu na predzadnjoj radionici. Dva su dječaka

navodila da im je u početku bilo dosadno, a kasnije zanimljivo, što je odgovaralo našim

procjenama temeljenim na iskazanom interesu i uključivanju u ponuđene aktivnosti. Roditelji

su povremeno također davali svoje povratne informacije usmeno o zadovoljstvu djece i

vlastitom zadovoljstvu zbog uključenosti djeteta u Program. Voditeljice Programa su prije i

nakon svake radionice analizirale podatke o uključivanju, interesima i napredovanju

pojedinog djeteta te vodile pedagošku dokumentaciju. Također su procjenjivale i vlastite

kompetencije u radu s darovitima i dodatno se educirale korištenjem stručne literature.

Tijekom ove pedagoške godine nismo realizirale praćenje kvalitete programa kroz

konzultativni rad i superviziju s vanjskim stručnjacima, ali ćemo to činiti ukoliko se pokaže

potreba ubuduće. Planiramo u sljedećoj pedagoškoj godini dodatno osmisliti postupak

vrednovanja na način da djeca na kraju jesenskog i proljetnog ciklusa uz pomoć voditeljica

ispune upitnik u kojem će ih se pitati o zadovoljstvu sudjelovanjem u Programu, zanimljivosti

ponuđenih aktivnosti i njihovim razmišljanjima o potrebnim promjenama. Financijska

sredstva su utrošena za nabavku didaktike i stručne literature, te troškove putovanja na

Znanstveno-stručni skup „Suvremeni pristup odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika“ u

Zadru.

U odnosu na plan za pedagošku godinu 2015./2016. možemo navesti da su bile

intenzivnije tjedne konzultacije i olakšano je bilo planiranje jer je bilo tromjesečno. Plan je

bio fleksibilan na način da smo se u realizaciji rukovodile iskazanim interesom djece. Nismo

održale veći broj roditeljskih sastanaka i to ostaje u planu za sljedeću pedagošku godinu.

Promijenjeni se termin zajedničke radionice s djecom i roditeljima realizirao i pokazao se kao

organizacijski bolji izbor. Prezentirale smo Program na stručnom skupu izvan vrtića.

U sljedećoj pedagoškoj godini planiramo nastavak Programa uz istu voditeljicu, pri čemu

će, zbog duljeg izostanka jedne od provoditeljica programa, provoditeljica biti jedna i

nastojat ćemo osigurati još jednog provoditelja kao pomagača. Ne planiramo promjene u

dinamici ni trajanju susreta, no poradit ćemo intenzivnije na mjesečnim konzultacijama

provoditeljice i voditeljice Programa. Plan nam je održati i proširiti suradnju s vanjskih

ustanovama i organizacijama, te ojačati suradnju s roditeljima kroz još jedan roditeljski

sastanak i/ili zajedničku radionicu s djecom i roditeljima. Radit ćemo na osmišljavanju novih

korisnih mogućnosti praćenja realizacije postavljenih ciljeva i vrednovanja Programa.

67

Dodatno ćemo se educirati korištenjem dostupne literature, tekstova s Interneta i planiramo

uključiti nove zainteresirane odgojitelje u edukaciju za provođenje kraćeg programa u Centru

„Bistrić“, kao i uključivanje postojećih u edukaciju iz „Mensa NTC sustava učenja“ što ga

provodi Hrvatska Mensa. Ukoliko bude postojala mogućnost uključit ćemo se kao aktivni

sudionici u stručne skupove vezane uz odgoj i obrazovanje potencijalno darovite djece.

Nastojat ćemo uspostaviti suradnju s djelatnicima drugih vrtića koji provode slične programe

u gradu Zagrebu, radi razmjene iskustava i primjera dobre prakse.

Voditeljica Programa: Marijana Smerić Pecigoš

4.5. Obogaćivanje života djece u vrtiću

Predstave

Tijekom godine organizirano je nekoliko predstava u suradnji s kazalištima. Tim su

predstavama obuhvaćena sva djeca osim mlađih jasličkih skupina. Pri izboru predstava

kriterij za izbor bila je stručna procjena kvalitete predstave: razvojna, dobna i odgojna

primjerenost te vrijednost tematika za dječje iskustvo. Aktivne su bile i dramske skupine

vrtića. Dugogodišnja dramska skupina iz Trnskog pomogla je i novoj dramskoj skupini

odgojitelja iz objekta Kajzerica na početku rada. U sljedećem razdoblju planiramo i nadalje

dvije dramske skupine, ali bi obje skupine izvodile pripremljenu predstavu na obje lokacije

(Trnsko 19 i p.o. Kajzerica) kako bismo djeci ponudili što više raznovrsnih dramsko-scenskih

doživljaja. Prepoznajemo kako je za djecu jasličke dobi dobro organizirati predstave što više

prema kraju pedagoške godine kako bi se smanjili potencijalni strahovi djece i doprinijelo

doživljaju predstave.

Sretni smo što se i roditelji aktivno uključuju u obogaćivanje života djece u našem

vrtiću pa smo imali vrlo vrijedne predstave, igrokaze ili scenske igre koje su izveli roditelji u

pojedinim skupinama.

Ove smo se godine još jednom uključili u humanitarni projekt „Darujmo djeci

kazalište“ koji je nakon dvogodišnje stanke projekt je sada oživljen zajedničkim snagama

Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, dječjih vrtića Grada Zagreba i Centra za

68

kulturu Trešnjevka. Dramska skupina odgojitelja iz Trnskog izvela je predstavu Dogodilo se u

džungli.

Tablica 4.15. Održane predstave u pedagoškoj godini 2015./2016.

Datum Predstava Izvođač Lokacija Skupine

15.10.2015. Strašilo Dramska skupina Trnsko

Trnsko 19 vrtićke skupine

19.10.2015. Strašilo Dramska skupina Trnsko

p.o. Kajzerica

vrtićke skupine

16.12.2015. Zimski kaputić malog ježa

Dramska skupina Trnsko

p.o. Kajzerica

vrtićke skupine

18.12.2015. Zimski kaputić malog ježa

Dramska skupina Trnsko


09.02.2016 Izmiješane priče

Dramska skupina p.o. Kajzerica


10.03.2016. Velika ljubav u cirkusu

Udruga Glazbene priče

Trnsko 19 Leptirići, Ribice, Vjeverice

18.04.2016. Priča koja drži vodu

Antuntun- udruga za rastjerivanje dosade

Trnsko 19 Loptice, Ptičice, Pužići

19.04.2016. Priča koja drži vodu

Antuntun- udruga za rastjerivanje dosade

p.o. Kajzerica

21.04.2016. Neposlušno mače

lutkarsko kazalište „Svijet lutaka“

Trnsko 19

Medvjedići, Žabice, Ježići

22.04.2016. Neposlušno mače

lutkarsko kazalište „Svijet lutaka“

p.o. Kajzerica

24.05.2016. Priča o vodi Mala scena Trnsko 19 Zečići i Pčelice

23.05.2016. Priča o vodi Mala scena p.o. Kajzerica

02.06.2016. Plesna haljina žutog maslačka

Dramska skupina p.o.Kajzerica

p.o.Kajzerica vrtićke skupine

03.06.2016. Plesna haljina žutog maslačka

Dramska skupina p.o.Kajzerica


Posjete i izleti

69

Posjete, šetnje i izleti bili su organizirani u skladu s trenutnim interesima djece u

pojedinim skupinama. Istaknuli bismo izlet školskih obveznika u centar Grada Zagreba s

obzirom na vrlo dobre reakcije djece, roditelja i odgojitelja. Nastojat ćemo da svake godine

to bude uobičajen izlet za djecu školske obveznike.

Tablica 4.16. Posjete i izleti u pedagoškoj godini 2015./2016.

Datum Mjesto/ događaj Skupine

01.10.2014. AkTer Fest Ribice, Zečići

24.10.2014. Dani kruha – Tehnički muzej Ribice, Zečići

28.10.2014. Dani kruha – Tehnički muzej Pande, Slonići (školski obveznici)

31.03. 2016. 14.04.2016.

Posjet prometne policije vrtiću

Ribice Leptirići i Vjeverice

20.04.2016. Posjet Gradskoj knjižnici Savski gaj Ribice, Vjeverice, Leptirići

03.05.2016. Posjet Osnovnoj školi Trnsko Ribice, Vjeverice, Leptirići (školski obveznici)

07.05.2015. Posjet Osnovnoj školi Kajzerica Pande, Slonići (školski obveznici)

13.05.2016. Posjet reciklažnom dvorištu na Kajzerici

Leptirići

30.05.2016. Posjet Zoološkom vrtu

08.06.2016. Posjet Zoološkom vrtu Ribice,Vjeverice,Leptirići

11.06.2015. Izlet centru Zagreba Leptirići, Vjeverice, Ribice (školski obveznici)

Ostali izabrani događaji Tablica 4.16. Ostali izabrani događaji u pedagoškoj godini 2014./2015.

Datum Događaj Skupine

7. -11.09.2015. Gric i Grec – izlaganje o dentalnoj higijeni vrtićke skupine

09.02.2016. Fašnik u vrtiću Vrtićke skupine

25. – 29.01.2016. 23.-27.05.2016.

Grad mladih – Program djeca u prirodi Leptirići Vjeverice, Ribice

19.03.2016. Darujmo djeci kazalište – predstava Kako su tri praščića sagradila kuću, dramska skupina Trnsko u KC Trešnjevka

09.-14.05. 2016. Obilježavanje Zagrebačkog energetskog tjedna Vrtićke skupine

15. - 20.05. 2016.

Dani dječjih vrtića Grada Zagreba

Dramska skupina

70

Članovi dramske skupine u pedagoškoj godini 2015/2015

TRNSKO KAJZERICA

1. Diana Gašparović Klara Rukavina

2. Višnja Golubić Miljenko Joković

3. Mirjana Hadrović Višnja Božičević

4. Alojzija Rožmarić – voditeljica Ilijana Čalušić

5. Snježana Lipovac Christine Posavec

6. Banka Macan Asja Marić

7. Vesna Pintarić Iva Bagić

8. Nives Stipčić Zrinka Virkes

9. Ljubica Čizmar Marija Jerković

10. Dragana Divković - porodiljni Biserka Bajs

11. Romana Majstorović (Dogodilo se u džungli)

Klara Rukavina

12. Maja Petrošević

13. Maja Kutrevac

14. Marija Vučemilović Grgić

4.6. Priprema za školu

I pedagoške godine program predškole obvezan je za svu djecu u godini polaska prije

školu (prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine 10/97, 107/07,

94/13, čl.23a) . Program predškole može se provoditi integrirano unutar redovitog

desetosatnog programa odgojno-obrazovnih skupinama godinu prije polaska djece u školu te

kao kraći program za djecu koja nisu uključena u redoviti program Vrtića u opsegu od 250

sati. Naš vrtić ove pedagoške godine nema upisanu djecu u kraći program predškole, već su

svi školski obveznici u redovitim odgojno-obrazovnim skupinama gdje se provodi program

predškole.

Odgojno-obrazovni rad u programu predškole temelji se na istim načelima u radu kao

i ostvarivanje redovitog programa vrtića, slijedeći Programsko usmjerenje i humanističko-

razvojnu orijentaciju )odnosno od veljače 2015. Nacionalni kurikulum za rani i predškolski

odgoj i obrazovanje), koja kroz cjeloviti pristup pridonosi razvoju djeteta, uz uvažavanje

suvremenih spoznaja o zakonitostima razvoja i učenja djeteta predškolske dobi.

Cilj odgojno-obrazovnog rada u programu predškole je kreirati poticajne

kontekstualne uvjete koji će zadovoljiti dječje razvojne potrebe, te im omogućiti stjecanje

71

znanja, vještina i kompetencija potrebnih u procesu cjeloživotnog učenja i integracije u

društvenu okolinu.

U skladu s Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, kroz

program predškole potičemo razvoj osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje

koje je obrazovna politika RH prihvatila iz Europske unije.

Ove pedagoške godine vrtić je pohađalo 128 djece – školskih obveznika, od kojih je

desetoro djece imalo odgodu. Sva djeca školski obveznici bila su uključena u redoviti

desetsatni program. Spremnost za školu psihologinja je ispitala kod 124 školskih obveznika i

kod troje djece čiji su roditelji razmišljali o eventualno ranijem upisu u školu. Kod jednog

djeteta školskog obveznika nije ispitana spremnost za školu zbog neredovitog pohađanja

vrtića, a troje je djece testirano izvan vrtića te je bilo neopravdano ponovo ih testirati u

kratkom vremenskom roku (Tablica 4.17). Ispitivanje spremnosti za školu provedeno je od

listopada 2015. do veljače 2016. i prethodno je najavljeno roditeljima uz informaciju da će po

završetku testiranja imati mogućnost porazgovarati s psihologinjom o rezultatima.

Tablica 4.17 Broj školskih obveznika, djece s odgodom upisa u školu, zahtjeva za raniji upis i ispitane djece po skupinama u

pedagoškoj godini 2015./2016.

Odgojno-obrazovna skupina

Broj školskih obveznika

Broj djece s odgodom upisa

u školu za šk. god.

2015./2016.

Broj zahtjeva za raniji upis

Broj ispitane djece

Leptirići (T-19) 17 0 0 17

Ptičice (T-19) 0 0 1 1

Ribice (T-19) 29 5 0 29

Vjeverice (T-19) 20 1 1 20

Dupini (Kajzerica) 13 1 0 13

Oblačići (Kajzerica) 15 1 0 13

Slonići (Kajzerica) 18 0 1 19

Školjkice (Kajzerica) 16 2 0 15

Ukupno 128 10 3 127

72

Kod sve ispitane djece korišten je Test spremnosti za školu (Vlahović-Štetić, V., V. Vizek-

Vidović, L. Arambašić i Ž. Miharija, 1995). Kod pojedine djece bilo je potrebno obaviti

dodatno testiranje i tada je korišten sljedeći instrumentarij:

Goodenough crtež čovjeka,

Likovni test Benderove, Ravenove progresivne matrice, Razvojni test Čuturić (RTČ-P).

Kod djece je također ispitana i razvijenost glasovne analize i sinteze, koja je osnova za učenje čitanja i pisanja. Rezultati su prikazani u Tablici 4.18. Tablica 4.18 Razvijenost glasovne analize i sinteze po skupinama

Odgojno-obrazovna skupina Glasovna analiza i sinteza

usvojena u razvoju nije usvojena

Leptirići (T-19) 7 5 5

Ptičice (T-19) 0 0 1

Ribice (T-19) 10 14 5

Vjeverice (T-19) 4 9 7

Dupini (Kajzerica) 3 6 4

Oblačići (Kajzerica) 8 4 1

Slonići (Kajzerica) 8 8 3

Školjkice (Kajzerica) 2 10 3

Ukupno 42 (33%) 56 (44%) 29 (23%)

Glasovno govorno jezični status i predvještine čitanja i pisanja logopedinja je procijenila kod 120 djece školskih obveznika. Za logopedsku procjenu je korišten Test artikulacije (Vuletić) i Test za procjenjivanje predvještina čitanja i pisanja (predČiP). Na zahtjev roditelja logopedinja i psihologinja napisale su četrnaest mišljenja o razvojnom statusu djeteta pred polazak u školu. Komisija za upis u školu donijela je rješenje o odgodi upisa u školu za dvanaestero djece. Komisija za upis odobrila je raniji upis jednom djetetu, odbila raniji upis jednog djeteta, a roditelji su odustali od ranijeg upisa u školu za jedno dijete (Tablica 4.19). Tablica 4.19 Broj djece s odgodom upisa u školu i odobrenim ranijim upisom u školu po odgojno-obrazovnim skupinama za šk. god. 2016./2017.

Odgojno-obrazovna skupina Broj djece s odgodom upisa u školu za šk. god.

Broj djece kojoj je odobren raniji upis u školu za

73

2016./2017. šk.god.2016./2017.

Leptirići (T-19) 2 0

Ribice (T-19) 1 0

Vjeverice (T-19) 4 0

Dupini (Kajzerica) 1 0

Oblačići (Kajzerica) 1 0

Slonići (Kajzerica) 1 1

Školjkice (Kajzerica) 2 0

Ukupno 12 1

Logopedinja i psihologinja su redovito pratile napredak djece školskih obveznika

uvidom u njihove radne listove, likovne radove i neposrednim opažanjem djece u skupinama

te se konzultirale o pojedinom djetetu s odgojiteljicama skupine. Za desetoro djece koja su

imala odgodu upisa u školu prošle pedagoške godine te su nastavila pohađati vrtić, izrađeni

su i provođeni individualizirani odgojno-obrazovni programi rada tijekom ove pedagoške

godine.

Rezultati ispitivanja i praćenja korišteni su za:

- davanje uputa odgojiteljicama za individualni rad s pojedinim djetetom;

- dodatni individualni rad logopedinje i/ili psihologinje s pojedinim djetetom;

- informiranje i konzultiranje odgojitelja, roditelja, članova stručnog tima;

- davanje dodatnih uputa, te zadataka za pojedino dijete za individualni rad kod kuće, s

ciljem razvijanja svih predvještina važnih za uspješno ispunjavanje zahtjeva školskog

programa;

- informiranje roditelja o potencijalnoj darovitosti djeteta i savjetovanje o

odgovarajućim postupcima roditelja vezano uz ovu posebnu potrebu djeteta;

- psihologinja je obavila 98 razgovara sa 104 roditelja o rezultatima provedenog

ispitivanja spremnosti njihova djeteta za školu; dio razgovora vodile su zajedno

logopedinja i psihologinja kada je to bilo potrebno s obzirom na utvrđene

specifičnosti i poteškoće djeteta.

74

Članice stručnog tima su temeljem uvida u ponudu radnih listova dale preporuku

roditeljima vezano uz izbor istih u listopadu 2015. U studenom 2015. održana su dva

roditeljska sastanka na temu „Ususret školi“ namijenjena roditeljima djece školskih

obveznika, u centralnom objektu (T-19) i objektu na Kajzerici. U pripremi i realizaciji ovog

roditeljskog sastanka sudjelovale su pedagoginja, logopedinja i psihologinja. Tom su prilikom

roditeljima podijeljeni ažurirani leci „Polazak u školu“. U ožujku 2016. organiziran je

roditeljski sastanak za roditelje djece školskih obveznika na kojem je gost predavač bila

pedagoginja OŠ „Trnsko“, gospođa Biljana Manin, dok je u područnom objektu Kajzerica

pedagoginja OŠ „Kajzerica“, prof. Mirela Sučević, gostovala na roditeljskom sastanku

održanom u travnju 2016. U svim skupinama, u kojima su bila djeca školski obveznici,

odgojiteljice su održale roditeljske sastanke na kojima su kroz primjere iz prakse pokazale na

koji način se u posljednjoj godini boravka djece u vrtiću radi na svim aspektima spremnosti za

školu.

U svibnju 2016. djeca školski obveznici iz centralnog objekta (Trnsko 19) posjetila su

Osnovnu školu „Trnsko“, a djeca školski obveznici iz objekta na Kajzerici posjetila su Osnovnu

školu „Kajzerica“ u travnju 2016.

Ove pedagoške godine nismo realizirale sastanak sa stručnim suradnicama ni OŠ

„Trnsko“ ni OŠ „Kajzerica koji bi za cilj ima što lakšeg prijelaza djece iz vrtića u školu.

Ostajemo otvoreni za realizaciju i tog oblika suradnje u sljedećoj pedagoškoj godini.

4.7. Djeca s posebnim potrebama

4.7. Djeca s posebnim potrebama

Djeca predškolske dobi s posebnim potrebama čine skupinu koja zbog različitih

specifičnih potreba za osiguranjem primjerenog razvoja treba osobitu stručnu pomoć, ovisno

o vrsti i stupnju teškoće u razvoju ili darovitosti .

75

Psihologinja i logopedinja su sustavno pratile različite aspekte razvoja sve djece, a

posebno djecu s prolaznim, potencijalnim i trajnim posebnim potrebama (Tablica 4.20.).

Praćenje je provedeno: promatranjem u skupini, testiranjem, razgovorom s djetetom,

razgovorom s odgojiteljima, praćenjem uz razvojne liste, razmjenom informacija s drugim

članicama stručnog tima, uvidom u medicinsku dokumentaciju i razgovorima s roditeljima.

Tablica 4.20 Broj djece s posebnim potrebama u pedagoškoj godini 2015./2016.

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA JASLICE

broj djece

VRTIĆ

broj djece

UKUPNO

DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

- oštećenje vida 1 8 9

- oštećenje sluha 0 0 0

- motoričke smetnje 23 0 23

- intelektualne teškoće 0 0 0

- poremećaj govora i jezika 23 129 152

- neurološki poremećaji 3 4 7

- poremećaji u ponašanju i emocijama 11 35 46

- ponašanja i stanja djece i njegova okruženja kao

faktor rizika

16 45 61

- zdravstvene teškoće 19 44 63

- autizam i PAS 0 3 3

- Down syndrom 1 0 1

- ADHD 2 1 3

- teškoće socijalne komunikacije 2 6 8

- višestruke teškoće 1 8 9

UKUPNO 102 283 385

- broj djece s PTV 3 9 12

DAROVITA I POTENCIJALNO DAROVITA DJECA 4 23 27

UKUPNO (DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU I 106 306 412

76

DAROVITA I POTENCIJALNO DAROVITA DJECA)

Vodi se 412 dosjea za djecu s posebnim potrebama, što uključuje kontinuirano

praćenje djece od strane odgojitelja i stručnog tima, a provođena su je 23 individualizirana

odgojno-obrazovna programa za djecu s posebnim razvojnim i zdravstvenim potrebama. U

provedbu tih programa uključeni su odgojitelji i članice stručnog tima.

Logopedinja je procijenila glasovno govorno jezični i komunikacijski status kod 304

djeteta. Broj djece s poremećajima jezično-govorno-glasovne komunikacije i uključenost u

logopedsku terapiju prikazan je u Tablici 4.21. Za procjenu je koristila sljedeći instrumentarij:

Reynell razvojne ljestvice govora (RLJG), Test artikulacije (Vuletić), Peabody slikovni test

rječnika (PPVT-III-HR), Test razumijevanja gramatike (Trog-2:HR), Modificirana ljestvica za

probir autizma u djece dobi 16-30 mjeseci (M-CHAT), Test za procjenjivanje predvještina

čitanja i pisanja (PredČiP), Instrument za procjenu jakosti mucanja (Riley).

Tablica 4.21. Broj djece s poremećajima jezično-govorno-glasovne komunikacije i

uključenost u logopedsku terapiju

DJECA S POREMEĆAJIMA

JEZIČNO-GOVORNO-GLASOVNE

KOMUNIKACIJE

Broj

djece

Broj djece u

izravnoj

logopedskoj

terapiji

Broj djece u

neizravnoj

logopedskoj terapiji

Artikulacijski poremećaji 75 24 12

Poremećaji glasa 6 0 6

Poremećaji tečnosti govora

(mucanje, brzopletost,dječja

apraksija)

7 0 7

Jezične teškoće

(zakašnjeli jezični razvoj, posebne

jezične teškoće, teškoće usvajanja

predvještina čitanja i pisanja)

64 6 29

77

Komunikacijski poremećaji 9 0 9

Djeca s TUR/ PP (uz primarnu

teškoću imaj i neki od poremećaja

jezično glasovno govorne

komunikacije)

10 0 10

UKUPNO 171 30 73

* Izravna logopedska terapija: individualni rad s djetetom ili oblik grupne terapije

* Neizravna logopedska terapija: oblici podrške djetetu u skupini, savjetodavno-instruktivni

rad s odgojiteljima, savjetodavni rad s roditeljima

Logopedinja je obavila 146 razgovora s roditeljima o glasovno govorno jezičnom i

komunikacijskom statusu djeteta, praćenju i poticanju govorno jezičnog razvoja te o

uključivanju u logopedske vježbe.

Ove pedagoške godine logopedinja se aktivno uključila u obilježavanje Europskog

dana logopedije, te je 7. ožujka 2016. sudjelovala u procjeni jezično-govorno-glasovne

komunikacije djece i savjetovanju roditelja djece rane i predškolske dobi u DV Šegrt Hlapić.

Kod djece školskih obveznika i djece čiji su roditelji promišljali o eventualnom ranijem

upisu u školu (N=127) ispitivan je razvojni status djeteta pred polazak u osnovnu školu.

Razvojna procjena provedena je kod djece s posebnim potrebama kod koje je postojala

indikacija.

Ove pedagoške godine je dvanaestero djece s teškoćama u razvoju bilo uključeno u

Vrtić temeljem ugovora koji je navodio uključenost pomagača kojeg osigurava vrtić. Troje

djece uključeno je u redoviti desetsatni program te je pomagač – treći odgojitelj bio

angažiran dva do tri puta tjedno po 5,5 sati. Ostala djeca bila su uključena u skraćeni redoviti

program od 2 do 5 puta tjedno u trajanju od 3 do 5 sati. Praćenjem djece tijekom boravka u

skupini pokazalo se opravdanim uključivanje pomagača u smislu osiguravanja sigurnost

djeteta samog i ostale djece u skupini kao i povećanja dobiti za samo dijete na način aktivnog

poticanja svih područja razvoja. Ove pedagoške godine je šest trećih odgojiteljica bilo

zaposleno u funkciji pomagačica djeci s teškoćama, a povremeno su se uključivale i

78

pripravnice te volonteri. Članice stručnog tima vrtića bile su uključene u pripremu djece,

roditelja i odgojiteljica za polazak ove djece u vrtić, praćenje djece u skupini i intenzivnu

komunikaciju s roditeljima, te profesionalnu suradnju s pomagačicama u skupini. Za djecu je

izrađen, provođen i evaluiran individualizirani odgojno-obrazovni program rada. Nastojali

smo ostvariti što kvalitetniju suradnju s roditeljima djece s teškoćama u razvoju kroz

svakodnevnu razmjenu informacija o djetetu između roditelja i odgojiteljica, poticanje na

dolaske na roditeljske sastanke i zajednička druženja s djecom i roditeljima, te razmjenu

informacija i savjetodavne razgovore roditelja i članica stručnog tima.

Tijekom pedagoške godine 2015./2016. realizirali smo «Program poticanja razvoja

darovitosti djece predškolske dobi». Izvješće o provedbi programa sastavni je dio ovog

Godišnjeg izvješća. Vjerujemo da smo kroz ovaj program doprinijeli još kvalitetnijem

zadovoljavanju potreba i ove skupine djece s posebnim potrebama. Za potencijalno darovitu

djecu koja jesu i onu koja nisu bila obuhvaćena ovim kraćim programom, članice stručnog

tima bile su uključene u osmišljavanje poticaja u sklopu redovitog programa.

Na temelju svih provedenih praćenja u skupini, razvojnih lista koje su ispunjavali

odgojitelji i roditelji, kao i testiranja djece, psihologinja i logopedinja su davale odgojiteljima

pisane smjernice za planiranje poticaja za pojedino dijete te održale konzultacije vezano uz

dobivene smjernice i nakon dogovorenog razdoblja praćenja i poticanja ponovne

konzultacije o ostvarenim pomacima ili eventualnim teškoćama. Vezano uz pružanje stručne

podrške odgojiteljicama, preporučile su stručnu literaturu ili osigurala stručne tekstove na

teme vezane uz razvoj djece. Bile su uključene u konzultacije u sklopu pripreme roditeljskih

sastanaka koji su temom bili vezani uz zadovoljavanje svih potreba i prava djece i ojačavanje

roditeljskih kompetencija te sudjelovala u pripremi individualnih razgovora odgojiteljica s

roditeljima pojedine djece. Logopedinja je bila uključena u konzultacije u sklopu priprema

roditeljskih sastanaka te sudjelovala u tri roditeljska sastanka temom vezana uz glasovno

govorno jezični razvoj djece, i održala je održala dva interna stručna aktiva na temu poticanja

rane pismenosti.

Psihologinja je obavila 271 razgovora s roditeljima, pri čemu je najveći broj razgovora bio na

poticaj psihologa. Opći sadržaj razgovora prikazan je u tablici 2.

79

Tablica 4.22. Razgovori psihologa s roditeljima s obzirom na sadržaj

RAZGOVORI PSIHOLOGA S RODITELJIMA O: BROJ RAZGOVORA

odgojnim problemima 46

obiteljskim problemima 29

razvojnom statusu djeteta i eventualnim emocionalnim teškoćama i

teškoćama u ponašanju djeteta

78

potencijalnoj darovitosti djeteta 10

razvojnom statusu djeteta pred polazak u školu 98

unaprjeđenje suradnje obitelji i vrtića 10

UKUPNO 271

Roditelji su unaprijed obaviješteni o provedbi procjene spremnosti za školu djece

školskih obveznika putem obavijesti u kutićima za roditelje, a nakon obavljenog testiranja

pružena im je mogućnost dobivanja povratne informacije o spremnosti djeteta za školu i o

razvojnom statusu djeteta kroz individualni razgovor s psihologom, koju je najveći broj

roditelja iskoristio kao što je vidljivo iz tablice 2. Uz jačanje roditeljskih kompetencija putem

individualnog savjetovanja i roditeljskih sastanaka, psihologinja je ažurirala i letke za roditelje

na različite teme, te sudjelovala u kreiranju tekstova za kutiće za roditelje.

U situacijama složenih obiteljskih odnosa psiholog je bio aktivno uključen u traženje

načina za zaštitu interesa i prava djeteta te je surađivao s nadležnim centrima za socijalnu

skrb (Centar za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Novi Zagreb i Podružnica Trešnjevka).

Po potrebi su ostvareni kontakti s drugim nadležnim institucijama u kojima su

pojedina djece uključena u tretmane (Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG,

nadležni pedijatri, Centar za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu,

Centra za odgoj i obrazovanje Tuškanac, Podružnica Prekrižje, Poliklinika za neuropsihijatriju

„A.B.R.“). Intenzivna je bila suradnja svih članova stručnog tima u identificiranju, praćenju i

80

tretmanskom radu, kao i u planiranju, realizaciji i vrednovanju odgojno-obrazovnog rada s

djecom s teškoćama.

Na temelju svega navedenog i razumijevajući sve potrebe djece s posebnim

potrebama, u sljedećoj pedagoškoj godini planiramo intenzivniji konzultativni rad s

odgojiteljima vezano uz djecu s posebnim potrebama, planiranje, praćenje i realizaciju

individualiziranih odgojno-obrazovnih programa rada. Također ćemo usmjeriti napore na to

da se usmene i pismene smjernice dane odgojiteljima, uobliče u veći broj takvih programa

rada. Ponudit ćemo veći broj edukativnih tekstova za roditelje na web stranici vrtića i

intenzivirati suradnju kroz individualne razgovore s roditeljima djece s teškoćama u razvoju.

Ponudit ćemo uključivanje u program «Rastimo zajedno» i poseban naglasak staviti na

jačanje uloge oca kroz organizaciju ciklusa radionica u sklopu „Kluba očeva RZ“, pri čemu je

sudjelovanje omogućeno svih zainteresiranih roditeljima djece polaznika našeg vrtića, ali i

drugima. Uz očekivano povećanje broja djece s teškoćama koja zahtijevaju pomagača kako bi

se ostvario optimalan utjecaj boravka u vrtiću na sve aspekte djetetovog razvoja, proširit

ćemo lepezu pomagača koji će se uključiti u rad našeg vrtića.

Ove pedagoške godine bili smo organizatori volontiranja u sklopu projekta „Podrška

razvoju potencijala djece s posebnim potrebama u dječjem vrtiću“ u suradnji s Volonterskim

centrom Zagreb. U projekt se uključilo 12 volontera. Uglavnom su se volonteri uključivali u

rad u vrtiću jedanput tjedno u trajanju od tri sata, a prosječno trajanje volontiranja bilo je tri

mjeseca. S obzirom na razvojna odstupanja kod pojedine djece, radi osiguravanja njihovog

sigurnog i poticajnog boravka u dječjem vrtiću, potrebna je posebna pažnja, briga i podrška

odraslih. Rad volontera kroz stvaranje odnosa povjerenja s djetetom bio je usmjeren na

poticanje razvoja svih djetetovih kompetencija, a ovisno o razvojnim specifičnostima svakog

pojedinog djeteta, naglasak je bio na poticanju komunikacije s drugom djecom u skupini,

poticanju na sudjelovanje u svim aktivnostima skupine, podršci razvoju samostalnosti

djeteta, te razvoju specifičnih vještina i znanja djeteta (primjerice, razvoju predčitalačkih

vještina djece školskih obveznika). Sve aktivnosti volontera ostvarivale su se uz sustavnu

podršku odgojitelja i članova stručnog tima vrtića. Roditelji pojedinog djeteta obaviješteni su

o uključivanju volontera u rad skupine i pojačanu brigu o djetetu i za to davali svoju pismenu

suglasnost. Dobiti za naš vrtić kroz ovaj projekt vidimo u osiguravanju uvjeta za siguran i

81

poticajan boravak djece s posebnim potrebama u vrtiću, prihvaćanju različitosti od strane

druge djece i roditelja, te u većoj osjetljivosti zajednice na specifične potrebe djece s

posebnim potrebama i potrebu osiguravanja uvjeta za njihovo zadovoljavanje. Vjerujemo da

su i volonteri stekli nova znanja o potrebama djece s razvojnim odstupanjima, nove vještine

u radu s djecom, povećanu spremnost na prihvaćanje različitosti, iskustvo rada u timu, kao i

unaprijedili svoje komunikacijske vještine te osjetili osobno zadovoljstvo iskustvom

pomaganja i uočenim napretkom djece. Podnijeli smo izvješće o organiziranom volontiranju

u 2015. godini Ministarstvu socijalne politike i mladih, a volonterima koji su volontirali u

razdoblju od najmanje tri mjeseca bez prekida je izdavana Potvrda o kompetencija stečenim

kroz volontiranje.

4.8. Upitnik za djecu

UPITNIK ZA DJECU

Tijekom mjeseca svibnja 2016. godine odgojitelji su kroz razgovor s djecom školskim

obveznicima primijenili upitnik s ciljem ispitivanja zadovoljstva djece boravkom u vrtiću,

njihovih interesa, opterećenja i prijedloga za promjene. Na pitanja je odgovorilo ukupno 98

djece, i to 54 djece iz četiri starije vrtićke skupine („Leptirići“ - 14 djece, „Oblačići“ – 14

djece, „Školjkice“ – 14 djece i „Vjeverice“ – 12 djece), 20 djece iz jedne predškolske skupine

(„Ribice“), 9 djece iz jedne mješovite skupine („Dupini“) i 15 djece iz mješovite skupine s

posebnim programom ranog učenja engleskog jezika („Slonići“).

Na pitanje „Voliš li ići u vrtić?“ sva su djeca osim jednog odgovorila da vole ići u vrtić,

a jedno je dijete odgovorilo da nekad voli, a nekad ne voli ići u vrtić. Najčešći razlozi koje

djeca navode su to što u vrtiću imaju puno prijatelja i što se ovdje igraju, a u manjem broju

kao razloge navode veliki broj igračaka i to što je u vrtiću zabavno, mogu svašta naučiti, a

jedno dijete kao razlog navodi fini ručak.

82

Na pitanje „Koga voliš u vrtiću?“ gotovo sva djeca navode prijatelje, općenito ili

poimence, a dio ih navodi i tete te kuharice, kuhare i tete spremačice.

Na pitanje „S kim se voliš igrati?“ gotovo sva djeca navode imena prijatelja pri čemu

najveći dio ponavlja imena onih koje su spomenula u odgovoru na prethodno pitanje.

Kao odgovori na pitanje „S čim se voliš najviše igrati?“ pojavljuju se sljedećom

čestinom: kockama (35), u likovnom kutiću (18), društvenim igrama (13), u kutiću kuhinje

(12), slagalicama (10), loptom (7), autićima (6), magnetima (5), lutkama (5), životinjama (3), u

kutiću trgovine (2), u kutiću frizera (1), rastresitim materijalom (1), svačim (1).

Na pitanje „Što te smeta u vrtiću?“ najveći broj djece navodi da im ništa ne smeta,

dok preostala djeca navode sljedeće: kad se djeca tuku (19), buka (9), kad me netko gnjavi

(8), kad mi se netko ruga (6), kad se neće igrati sa mnom (5), kad se djeca svađaju (3), kad mi

netko laže (3), kad me netko gura (3), kad me ometaju u igri (2), kad netko tužaka (2), kad me

netko ne sluša (1), kad se ne drže dogovora (1), kad mi netko „šefuje“ (1).

Na pitanje „Kad si u vrtiću žalostan?“ najveći broj djece navodi da nikada nisu žalosni,

a ostali kao razloge navode: kad me prijatelji ne žele primiti u igru (13), kad me netko udari

(12), kad mi nedostaju mama i tata (11), kad nema prijatelja (4), kad me nešto boli (4), kad

mi prijatelji nešto ne daju (2), kad mi netko nije prijatelj (1), kad ne dođem u vrtić (1).

Na pitanje „Što bi promijenio u vrtiću?“ najveći broj djece odgovara da ne bi

promijenili ništa, a ostali navode promjene koje se odnose na nove igračke, uređenje

prostora i promjene u ponašanju (nema vikanja, ružnih riječi, svi se drže dogovora).

Odgajateljice su ispitale ukupno 98 djece iz sedam odgojnih skupina. Uzorak su činila

djeca koja s obzirom na dob imaju najduže iskustvo boravka u vrtiću. Pitanjima se željelo

steći uvid u dječja razmišljanja o vrtićkoj svakodnevnici. U dječjim odgovorima došlo je do

izražaja što djeca vole, a što im smeta, što je važna smjernica za rad odgajatelja. Dobivene

spoznaje uz informacije i uvide dobivene na druge načine, mogu pomoći svima uključenim u

83

rad s djecom u razumijevanju dječjih potreba, želja i razmišljanja te kao osnova za planiranje

odgojnog djelovanja.

84

5. OBRAZOVANJE I USAVRŠAVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA U nastavku slijedi izvješće po pojedinim područjima stručnog usavršavanja.

5.1. Interno stručno usavršavanje

Odgojiteljska vijeća U pedagoškoj godini 2015./2016. održano je pet sjednica Odgojiteljskog vijeća, u trajanju od

dva sata, kao što je i planirano. Podatke o temama i nositeljima aktivnosti prikazujemo u

tablici koja slijedi.

Tablica 5.1. Održane sjednice Odgojiteljskog vijeća

Rb. Datum Tema Mjesto Nositelj

1.

29.09.2015.

Utvrđivanje prijedloga Godišnjeg plana i

programa rada DV Trnsko za pedagošku

godinu 2015./2016.

Kurikulum DV Trnsko za pedagošku

godinu 2015./2016.

Donošenje odluke o prijedlogu mentora

za odgojitelje pripravnike i mentore za

vježbaonicu metodike glazbene kulture.

PO «Kajzerica»

ravnateljica članice stručnog tima odgojitelji

2. 14.01.2016.

Analiza procesa prilagodbe za pedagošku godinu 2015./2016. Izlaganja sa stručnih usavršavanja izvan ustanove

PO «Kajzerica»

ravnateljica psihologinja članice stručnog tima odgojitelji

3. 27.04.2016.

Razvoj i poticanje rane pismenosti putem centara početnog čitanja i pisanja Izlaganja sa stručnih usavršavanja izvan ustanove

PO «Kajzerica»

ravnateljica logopedinja članice stručnog tima odgojitelji

4. 15.06.2015.

Prijedlog plana i programa rada za ljetni period, Organizacija rada tijekom srpnja i kolovoza, Organizacija rada za pedagošku godinu 2016./2017.

PO «Kajzerica»

ravnateljica članice stručnog tima

85

Osim formalnih propisanih obveza, Odgojiteljska vijeća ispunila su i namjenu stručnog

usavršavanja, osobito u dijelu predviđenom za razmjenu znanja sa stručnih usavršavanja.

Interni stručni aktivi Tijekom pedagoške godine realizirani su svi planirani stručni aktivi. Odvijali su se u vremenu

od 16:40 do 18:40h.

S obzirom na broj odgojitelja, planirane metode rada (radionica, rad u manjim skupinama,

rasprava), stručni aktivi odvijali su se i u Trnskom i u p.o. Kajzerica.

Tablica 5.2. Održani stručni aktivi

Rb. Datum Tema Mjesto Nositelj

1.

10. 11. 2015 Razvoj kompetencija djece kao temelj razvoja kurikuluma Kako koristimo dokumentaciju u funkciji razvoja kurikuluma

PO Kajzerica Andrea Jamičić, pedagoginja Biljana Vidačić Maraš, pedagoginja

11.11.2015. Trnsko

2. 10.12.2015.

Kurikulum DV Trnsko Poticanje razvoja jezične kompetencije Razvoj kompetencija kroz istraživačke i likovne aktivnosti

PO Kajzerica

Mirjana Mikovčić, ravnateljica Vesna Pintarić i Marija Crnković, odgojiteljice

3.

10.02.2016.

Djeca i mediji Duhovnost i vodstvo

PO Kajzerica

Iva Bagić. odgojiteljica Morana Bertol, odgojiteljica

11.02.2016. Trnsko

4. 08.03.2016.

Okruženje za učenje – odgojne skupine Bomboni , Jabučice, Cvjetići

PO Kajzerica

Maja Petrošević, Klara Rukavina,

odgojitelji

5.

29.08.2016.

Prijedlog godišnjeg izvješća o radu za pedagošku godinu 2015./2016. Priprema za period prilagodbe

PO «Kajzerica»

ravnateljica članice stručnog tima odgojiteljice

86

Trnsko

Višnja Božičević, Ilijana Čalušić, Vesna Gradištanec, Mirja Šurjak, odgojiteljice

09.03.2016.

5.

11.04.2016.

Okruženje za učenje – odgojne skupine Tratinčice, Sovice, Slonići

Trnsko Tajana Budanović, Marija Vučemilović Grgić, Saša Dronjak, Sanja Rašpica, Ines Kuharić, Ivana Žalac, odgojitelji

12.04.2016. Kajzerica

6.

11.05.2016.

Okruženje za učenje Trnsko

10.05.2016.

Kajzerica

Predavanja i radionice Osim planiranih sjednica Odgojiteljskih vijeća i stručnih aktiva, tijekom godine održano je i

predavanje za odgojitelje na temu „Komunikacija u profesionalnom okruženju“ od strane

psihologinje Marijane Smerić Pecigoš.

Radni dogovori, timska planiranja i refleksije Timske refleksije održavale su se, prema planu, u periodu od listopada do travnja dvotjedno

(1,5h po odgajatelju mjesečno). Tijekom ove pedagoške godine razvojna služba vrtića je na

osnovu praćenja potreba svih sudionika u procesu pripremala i poticala refleksije, radionice i

aktive koji su se vezali uz razvoj ustanove za rani odgoj s naglaskom na poticanju

dokumentiranja procesa i stvaranju poticajnog okruženja .

Na refleksijama smo odvojili odgojitelje jasličkih i vrtićkih skupina. Odgojitelji su donosili

odabranu pedagošku dokumentaciju koju smo timski promišljali. Isto planiramo i u sljedećoj

godini, ali je potrebno i detaljnije razraditi plan timskih sastanaka odgojitelja kako bi se

intenzivirala i produbilo zajedničko promišljanje odgojno-obrazovnog procesa. Pokazala se

87

potreba za što više zajedničkih promišljanja odgojitelja, kako zajedničkog planiranja rada,

tako i vrednovanja.

Pripravnici odgojitelji Tablica 5.3. Pripravnici u ped.god. 2014./2015.

Ime i prezime

Razdoblje staža Povjerenstvo za stažiranje

Maja Bajzec 15.09.2014. – 14.09.2015.

Mirjana Mikovčić, Vesna Pintarić, S. Jelovčić/ B. Vidačić Maraš

Slađana Opačić

15.09.2014. – 14.09.2015.

Mirjana Mikovčić, Marijana Soldan, S. Jelovčić/ B. Vidačić Maraš

Nataša Matulić

02.02.2015. – 02.02.2016.

Mirjana Mikovčić, Sanja Rašpica (mentor), A. Jamičić

Diana Pintar 02.02.2015. – 02.02.2016.

Mirjana Mikovčić, Klara Rukavina (mentor), A. Jamičić

Ana Barković 03.12.2015. – 03.12.2016

Mirjana Mikovčić, Morana Bertol (mentor), A. Jamičić

Ana Kruneš 03.12.2015. – 03.12.2016

Mirjana Mikovčić, Christine Posavec (mentor), A. Jamičić

Petra Plešić 22.02.2016 – 22.02.2017.

Mirjana Mikovčić, Krešimir Stergar (mentor), A. Jamičić

Studenti I u ovoj smo pedagoškoj godini nastavili suradnju s Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u

Zagrebu, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za pedagogiju). Studenti

navedenih studija u našem su vrtiću obavljali stručno-pedagošku praksu, kako u objektu u

Trnskom 19, tako i u p.o. Kajzerica.

Tablica 5.4. Popis studenata u ped.god. 2015./2016.

Studij Godina studija

Trajanje prakse Broj studenata

Preddiplomski sveučilišni studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

3.

01.04.2016. – 29.04.2016.

5


2. 01.04.2016. – 03.06.2016. 1


1. 22.02.2016 – 26.02.2016. 6

88

Filozofski fakultet u Zagrebu Odsjek za pedagogiju

2. 29.02.2016. – 04.03.2016. 07.03.2016. – 11.03. 2016.

4. 4.

UKUPNO 20

Vježbaonica za Metodiku glazbene kulture

U pedagoškoj godini 2015./2016. nastavljena je suradnja s prof. Brankom

Bubalo Paliska s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ove su godine vježbe održane u

područnom objektu Kajzerica. Realizirali smo metodičke vježbe iz Metodike nastave glazbene

kulture za 26 studenata. Odgojiteljice-mentori studentima za metodičke vježbe bile su:

Morana Bertol, Josipa Kruneš, Mirna Kuže, Diana Lovinčić, Christine Posavec i Asja Marić.

Metodičke vježbe odrađene su prema Ugovoru o međusobnim obvezama DV Trnsko,

kao vježbaonice Učišteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U metodičkim vježbama

sudjelovala su djeca odgojno-obrazovnih skupina Dupini, Pingvini, Točkice i Teddy Bears.

Odgojiteljice mentorice bile su prisutne u u neposrednom radu studenata s djecom u čiji je

planiranje bila uključena prof. Bubalo. Analizu provedenog rada studenata obavila je prof.

Bubalo.

5.1. Stručno usavršavanje izvan ustanove

Tablica 5.5. Stručna usavršavanja stručnih djelatnika u ped. god. 2014./2015.

Tema

Sudionici

Datum i mjesto

Žive linije – od crtanja do mišljenja

Mirna Kuže 25.rujna.2015, Institut za

Waldorfsku pedagogiju,

NSK, Zagreb

Monthly plan & play together

Diana Lovinčić 23.rujna 2015.

25.studenog 2015.

Udruga Tutor, Zagreb

Magic English Box –stručni seminar

za rano učenje eng.jezika

Mirna Kuže, Ivana Žalac,

Diana Lovinčić, Ines Kuharić

14.listopad 2015.

Tutor –udruga za

89

promicanje učenja stranog

jezika

Creativity

Diana Lovinčić 21. listopada 2015.

Udruga Tutor,Zagreb

Metodički seminar za voditelje

programa učenja eng.jezika u

vrtićima

Dubravka Devčić,

Diana Gašparović, Nedjeljka

Kožarić

24. listopada – 19. prosinca,

2015.

SOVA jezično učilište,

Zagreb

Stvaranje prepoznatljivog

kurikuluma u ustanovi ranog i

predškolskog odgoja

Andrea Jamičić, Marija

Crnković, Vesna Pintarić

27.listopad 2015, DV

Trnsko-po Kajzerica,

Zagreb; AZOO

Aktiv zdravstvenih voditeljica N.Zagreba „Aktualna tematika u području zdravstvene zaštite“

Antonija Mijić, Ivanka Mihić 27. listopada 2015. DV Utrine, Zagreb

Čitaonica –maštaonica-pričaonica

Ivana Žalac, Diana Lovinčić,

Ines Kuharić

04.studenog,2015.

Udruga Tutor

OŠ Ivana Merza, Zagreb

Jesenska katehetska škola za

odgojitelje u vjeri u

predškolskimustanovama

Sanja Rašpica 06. i 07. studenog 2015.

Nacionalni katehetski

ured

Jačanje kompetencija odgojitelja na

području umjetničke/ plesne

pedagogije (1-3 modula)

Maja Petrošević 10.studeni 2015.

AZOO, DV Malešnica

Podrška uključivanju djece s

teškoćama u razvoju u redovite

vrtiće u Hrvatskoj, HURID

Vesna Pintarić,Tanja Ćurak,

Iva Ćorić, Višnja Božičević

5. – 7. studenog,2015.

DV Vrbik, Zagreb

Stručni skup društva medicinskih

sestara „Tečaj trajne edukacije

medicinskih sestara“

Antonija Mijić, Ivanka Mihić 13. studenog 2015.

DV Trnsko, Zagreb

Javna tribina „ Život s celijaklijom“ Antonija Mijić, Ivanka Mihić 15.studenog 2015. Tribina grada Zagreba

Sekcija predškolskih pedagoga

Grada Zagreba

Andrea Jamičić 20. studeni 2015

DV Sunčana, Zagreb

Stvaranje prepoznatljivog

kurikuluma u ustanovi ranog i

predškolskog odgoja

Andrea Jamičić 24. studeni 2016.

DV Maslačak, K. Toplice

Što nam neuroznanost govori o Branka Idžan, Romana

Majstorović,Nedjeljka

24.studeni 2015.

90

ranom razvoju djece? Kožarić, Mirna Kuže, Diana

Lovinčić

DV Dobro Drvo, Zagreb

NTC program: Igre koje oštećuju

razvoj djeteta , a da toga nismo

svjesni

Jasenka Pavasović 26. studeni, 2015.

Zagreb

Glazba –medij cjelovitog razvoja

djeteta rane predškolske dobi

Mirna Kuže 30.studeni 2015.

DV Cvrčak,Zagreb

Razvoj odgojno – obrazovne prakse

i kurikuluma vrtića – iskustva DV

Zrno“

Vesna Gradištanec 03.prosinca 2015.

AZOO, DV Zrno, Zagreb

Slikovnica- poticaj za rano učenje Mirna Kuže,Ivana Žalac 05.prosinca,2105.

OMEP,Hrvatska

Prevencija teškoća mentalnog

zdravlja djece i mladeži s

intelektualnim teškoćama

Ines Delić, Livia Kolarek 11.prosinca 2015., Hrvatska

komora edukacijskih

rehabilitatora, DZ Kruge

Građanske kompetencije u

demokratskom i digtalnom

okruženju

Mirja Karla Šuljak, Ivna

Batarelo

22.siječnja 2016.

AZOO,Zagreb

Erasmus plus projekt „Developing

teacher competences for the

future“

Kristina Trglačnik 26.siječnja 2016.

DV Utrina, Zagreb

Konferencija „Rastimo zajedno“ Diana Gašparović, Nives

Stipčić

5. – 6. veljače 2016.

Daruvar

Rastimo zajedno

Klara Rukavina

06. veljače 2016.

UNICEF, Zagreb


Grada Zagreba

Andrea Jamičić, Ivna Batarelo 15. veljače 2016

DV Medo Brundo, Zagreb

Dokumentiranje u planiranju i

oblikovanju kurikuluma vrtića

Marija Crnković 19.veljače, 2016.

DV Vrapče, AZOO

Suvremeni pristup odgoju i

obrazovanju darovite djece i

učenika

Snježana Lipovac

25.- 27.veljače 2016.,

Zadar

„Ortoreksija – opsesija zdravom prehranom ili crno- bijeli svijet“

Antonija Mijić, Ivanka Mihić 26.veljače 2016. NZJZ Andrija Štampar

91

Razvoj odgojno – obrazovne prakse

i kurikuluma vrtića – iskustva DV

Radost“

Marija Jerković 29.veljače 2016.

AZOO, DV Radost, Zagreb



pedagogije (1-3 modula)

Ana Piljek veljača, 2016.

13.lipnja, 2016., AZOO

Odgoj i njega osjetila –osjetila okusa

i njuha (6.seminar)

Sanja Rašpica 12.ožujka 2016.

Centar za biblioterapiju i

logopedagogiju

Poticanje procesa učenja kod djece

predškolske dobi u okviru projekta

Erasmus+

Diana Gašparović, Darinka

Radosavljević, Klara Rukavina

16.ožujka, 2016

DV Matije Gupca, Zagreb

Godišnja skupština društva medicinskih sestara „Izazovi odrastanja u suvremenom društvu“

Antonija Mijić, Ivanka Mihić 18.ožujka 2016. DV Lojtrica, Velika Gorica

NTC sustav učenja

Diana Lovinčić 22.ožujka 2016.

Harfa

Odgoj i njega osjetila –osjetila okusa

i njuha (7.seminar)

Sanja Rašpica 02.travnja 2016.

Centar za biblioterapiju i

logopedagogiju

My project Mirna Kuže 06.travnja,2016.

Udruga Tutor, OŠ Ivana

Merza

Uzroci i posljedice rizičnog

ponašanja kod djece predškolske

dobi

Sanja Rašpica 09.travnja 2016.

Ured za vjeronauk u školi

Vještine komunikacije-pretpostavka

kvalitete odnosa odgojitelja i

djeteta

Valerija Bedeković, Diana

Lovinčić, Lucija Herceg,

Kristina Trglačnik; Danijela

Stegne

18.travanj, 2016.

Učiteljski fakultet , Zagreb


Grada Zagreba

Andrea Jamičić, Ivna Batarelo 28. travnja 2016.

DV Sunčana, Zagreb

Klub očeva „Rastimo zajedno“- Nedjeljka Kožarić svibanj, 2016.

92

jačanje očevog doprinosa ranom

razvoju djeteta

Velika Gorica

ADHD- medicinska dijagnoza ili

izmišljeni fenomen

Valerija Bedeković, Lucija

Herceg

12. svibnja 2016.,

Poliklinika

Kocijan/Hercigonja

Udruženje obrtnika Zagreb

Veliki grad za malo dijete, Dani

dječjih vrtića Grada Zagreba

Andrea Jamičić, Marija

Crnković, Miljenko Joković

17.svibnja, 2016.

DV Remetinec

Digitalne kompetencije –upotreba

digitalnih slikovnica

Mirna Kuže, Ivana Žalac,

Diana Lovinčić, Ines Kuharić

19.svibnja,2016.

Udruga Tutor, Zagreb

Diplomski studij Ranog i

predškolskog odgoja i obrazovanja

Valerija Bedeković UFZG

Montessori edukacija za djecu od

0.-3.godine

Ines Delić siječanj-lipanj,2016.

DV Srčeko,Zagreb



pedagogije

Christine Posavec 13.lipnja , 2016,

AZOO,DV Sunčana

Škola za roditelje

Diana Lovinčić Poliklinika za zaštitu djece

Grada Zagreba

Pedagog – stručna potpora

podizanju kvalitete odgojno –

obrazovne ustanove

Andrea Jamičić, Ivna Batarelo 28. i 29. lipnja 2016. AZOO,

Marija Bistrica

PRAĆENJE STRUČNE LITERATURE

Vrtić je kontinuirano nadopunjavao postojeći fond stručne i dječje literature vrtićke

knjižnice novim, aktualnim izdanjima s područja predškolskog odgoja kao i s područja

srodnih znanstvenih disciplina. Knjižnica je obogaćena sa stručnim naslova koji su najnoviji

prikaz iskustava pedagoške prakse i dostignuća . Kako bi odgojitelji područnog objekta imali

93

stručnu literaturu svakodnevno dostupnom dio fonda knjižnice ( veći broj istih naslova)

preseljen je u područni objekt. Knjižnica je svakodnevno dostupna svim djelatnicima. Uz

stručnu literaturu u fondu knjižnice nalaze se i časopisi Dijete –vrtić- obitelj, Napredak i

Škloske novine.

94

6. SURADNJA S RODITELJIMA

Roditelji danas zauzimaju posebno važno mjesto u vrtiću. Oni su glavni saveznici

odgojiteljima u izgrađivanju slike o djetetu, odnosno postizanju zajedničkog i cjelovitog

razumijevanja djeteta. Kroz čitavu godinu s roditeljima težimo ostvariti takav oblik

zajedništva koji omogućuje razmjenu različitih iskustava i znanja o djetetu, koja proizlaze iz

razlika između obiteljskog i institucionalnog konteksta njegova življenja, a pridonose razvoju

odgojno-obrazovnog pristupa koji je u skladu s djetetovim individualnim i razvojnim

potrebama i posebnostima. U prilog tome idu i najnovija istraživanja o razvoju djece,

društvenim promjenama i potrebama suvremenog roditelja. Uzimajući ih u obzir i

uvažavajući činjenicu da su roditelji primarni odgojitelji svome djetetu, intenzivno radimo na

tome da im omogućimo da se u vrtiću osjećaju uvaženim, prihvaćenim, pozvanim da

sudjeluju, vrednuju, predlažu, utječu na uvjete života u vrtiću. Uz to, kontinuirano

osvješćujemo obvezu profesionalne suradnje s roditeljima u smislu osmišljavanja novih

oblika suradnje s roditeljima te izgrađivanja partnerskog odnosa tijekom svih godina

djetetovog boravka u vrtiću.

S roditeljima smo surađivali na razini vrtića i odgojno-obrazovnih skupina.

Oblici suradnje prisutni u našem vrtiću tijekom ove godine su bili:

- roditeljski sastanci – redoviti na razini skupine te interesni roditeljski sastanci

- individualni razgovori – s odgojiteljima, ravnateljicom i članicama stručnog

tima

- kutići za roditelje – prezentacija rada u skupini putem foto dokumentacije i dječjih

radova, edukativni panoi

- druženja djece, roditelja i odgojitelja – na kraju pedagoške godine i u

posebnim prigodama (Dani dječjih vrtića Grada Zagreba)

- uključivanje roditelja u odgojno-obrazovni proces

- edukativni letci o različitim temama

- web stranica vrtića

95

- informiranje roditelja putem e-maila – u pojedinim skupinama gdje su roditelji

iskazali interes za taj oblik informiranja o događanjima u skupini

- program Rastimo zajedno

Nastavili smo davati važnost raznovrsnoj dokumentaciji (video zapisi, fotografije, plakati,

dječji crteži i izjave) u procesu suradnje s roditeljima jer na taj način roditeljima

omogućujemo uvid u različite odgojno – obrazovne aktivnosti koje se događaju u vrtiću, a

koje su bitne za razumijevanje načina na koji njihovo dijete uči, kako izgrađuje svoja znanja,

na koji način manipulira pojedinim materijalima, kako surađuje s drugom djecom i

odgojiteljima itd.

U upitniku za odgojitelje, odgojitelji su procjenjivali zadovoljstvo ostvarenom suradnjom

s roditeljima, te što navedenu suradnju otežava, a na kojim aspektima suradnje bi trebalo i

dalje raditi.

Tablica . Prosječne procjene suradnje s roditeljima na skali od 1 do 7 (1

čestica DV Trnsko PO Kajzerica

procjena suradnje s roditeljima u ped.god.

2015./2016.

6,07

5,5

Iz navedenih prosječnih procjena suradnje s roditeljima možemo vidjeti da odgojitelji

zadovoljni ostvarenom suradnjom. Nešto niža je procjena u PO Kajzerica u odnosu na objekt

u Trnskom.

Iako dio odgojitelja smatra da nema poteškoća kod ostvarivanja suradnje, veći dio

odgojitelja iznio je aspekte za koje smatraju da otežavaju ostvarivanje suradnje, u većini

slučajeva s pojedinim roditeljima koje je potrebno kontinuirano osvještavati i podizati svijest

o važnosti suradnje ustanove i obitelji.

Odgojitelji smatraju da je potrebno dodatno poticati radionice djece i roditelja kao

oblik suradnje, te uključivanje roditelja u odgojno obrazovni proces s ciljem boljeg

poznavanja rada s djecom od strane roditelja i učvršćivanja partnerskih odnosa, što ujedno

pridonosi otvorenijoj komunikaciji roditelja i odgojitelja

96

6.1. Roditeljski sastanci

U susret novoj pedagoškoj godini 2015./2016. ravnateljica i stručne suradnice održale

su 2 roditeljska sastanaka na temu „Kako pripremiti dijete/ roditelje za polazak u jaslice/

vrtić).

Ususret boravka djece u Gradu mladih (program Djeca u prirodi) ravnateljica i stručne

suradnice održale roditeljski sastanak na temu „Upoznavanje sa boravkom djece u programu

Djeca u prirodi“. Sukladno dva termina održavanja navedenog programa, sastanci su održani

u studenom 2015. i svibnju 2016.

Stručne suradnice M. Smerić Pecigoš, I. Mikac i A.Jamičić /B. Vidačić Maraš održale su

dva roditeljska sastanka za roditelje djece školskih obveznika u studenom na temu „Ususret

školi“. U ožujku 2016. g. održana su još dva sastanka na temu „Priprema za školu“ na kojem

su, osim pedagoginja A. Jamičić i I. Batarelo gošće bile pedagoginja Osnovne škole Trnsko,

odnosno logopedinja Osnovne škole Kajzerica koje će polaziti najveći broj naše djece:

Osnovna škola Trnsko (u Trnsko 19) te Osnovna škola Kajzerica (p.o. Kajzerica).

Roditeljski sastanci na razini odgojno-obrazovnih skupina planirani su individualno u

suradnji sa stručnim suradnicama. U svim skupinama održano je po četiri (ili pet) roditeljskih

sastanaka. Prvi roditeljski sastanak u svim je skupinama bio posvećen predstavljanju

kurikuluma odgojno-obrazovne skupine roditeljima, odnosno najavi stručno-pedagoškog

rada u skupini. U novoupisanim skupinama drugi roditeljski sastanci održani su na temu

„Sigurno dijete u sigurnom okruženju“. Treći sastanci su bili tematski te su odgojitelji (u

suradnji sa stručnim suradnicama) pripremale one teme za koje su procijenile da imaju

trenutno najveću korist i da su proizašle iz potrebe roditelja ili aktualne odgojno-obrazovne

situacije. Ističemo održavanje zajedničkih roditeljskih sastanaka na razini po dvije skupine

koje blisko surađuju što doprinosi još boljoj pripremljenosti odgojitelja i daljnjem

međusobnom upoznavanju odgojitelja i roditelja. Članice stručnog tima uključivale su se i na

redovite roditeljske sastanke skupina.

U centralnom objektu DV Trnsko odgojitelji ističu zadovoljstvo komunikacijskim

roditeljskim sastancima i roditeljskim sastancima prezentacije rada odgojnih skupina.

Roditeljski sastanci temeljeni na iskustvenim primjerima iz vrtića ili potkrepljeni video i foto

materijalom, roditeljima omogućuju uvid u ozračje u kojem se dijete razvija, djetetove

mogućnosti, ali i jasniju sliku što se u ustanovi radi i što oni kao roditelji mogu činiti.

97

U p.o. Kajzerica prevladava zadovoljstvo roditeljskim sastancima na temu

prezentacije rada odgojnih skupina putem PowerPoint prezentacija. Zadovoljstvo je

temeljeno na reakcijama roditelja i evaluacijskim listama roditeljskih sastanaka.

Detaljan prikaz roditeljskih sastanaka slijedi u nastavku.

Tablica 6.1. Prikaz roditeljskih sastanaka održanih u ped.god. 2015./2016. na razini odgojno-

obrazovnih skupina

Odgojno-

obrazovna

skupina

Tema roditeljskog sastanka

Broj

prisutnih

roditelja

Datum

TRNSKO 19

BUBAMARE

jaslice

Informativni roditeljski sastanak 12 30.9.2015.

Sigurno dijete u sigurnom okruženju 7 1.12.2015.

Poticanje samostalnosti djece 9 15.3.2016.

Prikaz odgojno- obrazovnog rada skupine (putem

video zapisa i fotografija)

11 14.6.2016.

MAČIĆI

jaslice

Informativni roditeljski sastanak 8 6.10.2015.


Poticanje samostalnosti djece 7 21.4.2016.



8 14.6.2016.

ZEČIĆI

Najava stručnog rada za ped.godinu 2015./2016. 18 1.10.2015.


98

Poticanje i podržavanje samostalnosti 13 26.4.2016.



12 16.06.2016.

PČELICE

Odgojno – obrazovni rad kroz nacionalni kurikulum 11 30.9.2015.

Suradnja roditelja i vrtića u cilju dobrobiti djeteta 12 08.12.2015.

Govorni razvoj djece u 3. i 4. godini života 14 23.02.2016.

Multimedijski prikaz odgojno – obrazovnog rada

2015./2016.

14 16.06.2016.

ŽABICE

Najava stručnog rada za ped.godinu 2015./2016. 13 01.10.2015

Odrastanje uz različitosti 16 02.12.2015

Postavljanje granica 14 18.2.2016.

Druženje djece, roditelja i odgojitelja 19 08.06.2016.

PUŽIĆI


Pravila prehrana djece predškolske dobi 14 23.02.2016.

Dijete i igra (uz videozapise iz skupine) 15 24.05.2016.

Završno druženje djece, roditelja i odgojitelja 33 13.06.2016.

PTIČICE

Najava odgojno – obrazovnog rada rada za

ped.godinu 2015./2016.

24 12.10.2016.

Kako vidim svoje dijete 19 27.01.2016.

Poticanje razvoja kompetencija u skupini Ptičice 19 19.05.2016.

Zajedničko druženje djece , roditelja i odgojitelja 26 07.06.2016.

RIBICE


ped.godinu 2015./2016.

20 1.10.2016.

Spremnost za školu – kako je podržavamo 21 24.2.2016.

99

Djeca u prirodi – Grad mladih 21 14.5.2016.

Završna svečanost 24 10.6.2016.

VJEVERICE


ped.godinu 2015./2016

18 24.09.2015.

Socio-emocionalne vještine važne za život 14 17.02.2016.

Prikaz odgojno- obrazovnog rada tijekom

2015./2016. (putem videozapisa i fotografija)

12 02.06.2016

Druženje djece, roditelja i odgojitelja 22 07.06.2016.

LEPTIRIĆI

Informativni sastanak 20 22.09.2015.

Igre i aktivnosti djeteta i roditelja 20 10.02.2016.

Priprema za provođenje programa „Djeca u prirodi“ 16 18.01.2016.

Završna svečanost 27 09.06.2016.

TRNSKO 31 B

LOPTICE


Poticanje govorno-jezičnog razvoja djece 13 04.02.2016

Izrada kostima za dramatizaciju priče „Djed i repa“ –

radionica za roditelje djecu i odgojitelje

21

18.05.2016.

Završna svečanost- druženje djece, roditelja i

odgojitelja

22 08.06.2016.

TRNSKO 39 B

100

JEŽIĆI


Stilovi roditeljstva 9 23.2.2016.



8 24.5.2016.

Završno druženje djece,roditelja i odgojitelja 12 14.6.2016.

MEDVJEDIĆI


Postavljanje granica 8 25.02.2016.



11 23.05.2016.

Završno druženje djece, roditelja i odgojitelja 11 14.06.2016.

Ž. DOLINARA 11 (Kajzerica)

TIGRIĆI



Poticanje samostalnosti djece jasličke dobi 14 21.04.2016.


2015./2016.

15 09.06.2016.

TRATINČICE

Razvojne osobine djeteta jasličke dobi 17 22.09.2015.

Prikaz odgojno- obrazovnog rada 14 15.12.2015.

„Što se u vrtiću radi“ 13 04.06.2016.

Osvrt na pedagošku godinu 2015./16. 10 08.06.2016.

101

PANDE

Najava stručnog rada za ped.godinu 2015./2016. 14 22.09.2015


Postavljanje granica u odgoju 12 27.04.2015.


2015./2016.

10 21.06.2016.

KOCKICE

Najava stručnog rada za ped.godinu 2015./2016. 20

Stilovi roditeljstva uz prezentaciju odgojno-

obrazovnog rada

15 07.03.2016.

Razvojne karakteristike i mogućnosti djece 9

Prezentacija rada protekle pedagoške godine 18 06.06.2016.

LAVIĆI

Najava stručnog rada u pedagoškoj godini,

kurikulum vrtića

13 06.10.2015.


Senzomotorički razvoj djece; radionica roditelja i

odgojitelja

4 14.03.2016.


2015./2016.

18 08.06.2016.

PINGVINI

Plani i program rada za novu pedagošku godinu 10 30.09.2015.

Osobine i psihološki uvjeti razvoja djece od 3. do 4.

godine

12 09.12.2015.

Kako djetetu reći ne – postavljanje granica u odgoju 12 31.03.2016.

Valorizacija ostvarenih zadaće tijekom godine 14 09.06.2016.

TOČKICE

Plan i program rada u novoj godini; prilagodba

Osobine i psihološki uvjeti razvoja djece od 3. do 4. 12 09.12.2015.

102

Godine

Kako djetetu reći ne – postavljanje granica u odgoju 13 31.03.2016.

Valorizacija ostvarenih zadaće tijekom godine 14 09.06.2016.

JABUČICE

Zajednički kurikulum skupina 13 23.09.2015.

Psihofizičke osobine djeteta u dobi od 2 do 3 godine 10 15.12.2015.

Što djeca čine i rade u vrtiću 13 14.03.2016.


BOMBONI

Zajednički kurikulum skupina 13 23.09.2015.

Psihofizičke osobine djeteta u dobi od 2 do 3 godine 10 15.12.2015.

Što djeca čine i rade u vrtiću 13 14.03.2016.


SOVICE

Kurikulum odgojno-obrazovne skupine

Razvojne karakteristike u 4. i 5. godini djeteta 11 21.01.2016.

Okruženje za učenje u vrtiću 7 14.04.2016.

Osvrt na postignuća u pedagoškoj godini 9 08.06.2016.

DUPINI

Kurikulum odgojno-obrazovne skupine 21 01.10.2015.

Priprema za školu 13 15.03.2016.

Druženje i radionica s djecom i odgajateljima 16 17.03.2016.

Osvrt na pedagošku godinu 2015./16 10 24.05.2016.

Završna svečanost i druženje s predškolarcima 11 25.05.2016.

PATKICE


Cjelodnevni boravaka djeteta u vrtiću 12 15.12.2015.

103

radionica Priroda u proljeće 16 20.04.2016.

Osvrt na pedagošku godinu 2015./2016. 13.06.2016.

SLONIĆI


Predčitalačke i predmatematičke vještine 16 17.12.2015.

Okruženje za učenje u odgojno-obrazovnoj skupini 10 20.04.2016.

Završna svečanost i druženje s roditeljima i djecom 25 01.06.2016.

TEDDY

BEARS


Tematski sastanak o projektu „Učimo o hrani“ 23 09.12.2015.

Osvrt na provedbu engleskog programa u proteklom

periodu

18 13.04.2016.

Završna svečanost; osvrt na proteklu pedagošku

godinu

25 07.06.2016.

CVJETIĆI

Plan i program rada u novoj godini; prilagodba 12 14.10.2015.

Prikaz rada u odgojno-obrazovnoj skupini 9 27.01.2016.

Osvrt na proteklu pedagošku godinu 14 07.06.2016.

ŠKOLJKICE

Plan rada za pedagošku godinu 2015./2016 19 30.09.2015.

Socijalna kompetencija – temelj skladnog suživota 15 15.12.2015.

Ususret školi 13 15.03.2016.

Prezentacija aktivnosti unutar odgojno-obrazovne

skupine

14 25.04.2016.

OBLAČIĆI


Uskršnja radionica 10 23.03.2016.

Završna svečanost; presjek odgojno-obrazovnog

rada za proteklu pedagošku godinu

15 19.05.2016.

104

ZVJEZDICE

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i

obrazovanje i kurikulum odgojno-obrazovne skupine

14 28.09.2015.

Važnost suradnje roditelja i dječjeg vrtića 17 27.01.2016.

Kako poticati djetetovu komunikaciju i jezično-

govorni razvoj

13 20.04.2016.

Presjek rada u pedagoškoj godini 2015./2016. 13 16.06.2016.

SUNCOKRETI

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i

obrazovanje i kurikulum odgojno-obrazovne

skupine; prilagodba

10 24.09.2016.

Važnost suradnje roditelja i dječjeg vrtića 15 27.01.2016.

Djeca i mediji 10 03.05.2016.

Presjek rada u pedagoškoj godini 2015./2016. 10 16.06.2016.

6.2. Individualni razgovori

Odgojitelji provođenje individualnih razgovora organiziraju sukladno potrebama roditelja, te

na taj način jačaju roditeljske kompetencije, te stječu dodatne informacije o ozračju u kojem

dijete odrasta i njegovim individualnim potrebama.

Grafikon 6.2.1. Teme individualnih razgovora

105

Grafikon 6.2.2. Teme individualnih razgovora

Grafikon 6.2.3.

33%

17%25%

8%

17%

Trnsko - jasličke skupine

odvikavanje od pelena ponašanje djeteta u skupini tijek adaptacije

zdravstvene teme griženje kod djece jasličke dobi

13%

16%

23%23%

7%6%

3%6%3%

Trnsko- vrtićke skupine

teške obiteljske situacije ponašanje djeteta (pravila i granice

napredak djeteta emocionalna osjetljivost djeteta

spremnost za školu prilagodba na novu sredinu

razvoj govora agresivno ponašanje kod djeteta

ljubomora

106

Grafikon 6.2.4.

Analizom individualnih razgovora s roditeljima utvrđeno je da roditelji najčešće dolaze kada

imaju neku poteškoću. Potrebno je dodatno osvještavati roditelje o važnosti kontinuirane

suradnje s odgojiteljima u svrhu dobrobiti djeteta.

6.1. Program radionica za roditelje „Rastimo zajedno“

6%

50%12%

13%

13%6%

PO Kajzerica- jasličke skupine

tijek adaptacije

ponašanje djeteta u skupini (promjene ponašanja, granice)

odvikavanje od pelena

djetetove potrebe i navike

razvojni status djeteta

griženje kod djece predškolske dobi

29%

14%10%14%

19%

14%

PO Kajzerica -vrtićke skupine

ponašanja djeteta(pravila i granice) razvojni status djeteta

zdravstvene teškoće neprihvatljiva ponašanja

socijalizacija djeteta teške obiteljske situacije

107

6.4. PROGRAM RADIONICA ZA RODITELJE «RASTIMO ZAJEDNO»

Program „Rastimo zajedno“ je nastao kao dio šireg UNICEF-ovog Programa za rani

razvoj djece i poticajno roditeljstvo („Prve 3 su najvažnije“). Potporu razvoju Programa dala

je i Agencija za odgoj i obrazovanje RH, Odsjek za predškolski odgoj. Čini ga 11 edukativno-

praktičnih radionica s roditeljima djece do četiri godine života koje roditeljima nude znanja i

vještine za razvijanje roditeljskog ponašanja utemeljenog na najboljem interesu djeteta,

odnosno ponašanja koje njeguje, osnažuje, nenasilno je te osigurava uvažavanje i vođenje

koje uključuje postavljanje granica kako bi se osigurao puni razvoj djeteta. Svaka radionica

slijedi sličnu strukturu koja uključuje upoznavanje, vježbu za zagrijavanje, glavnu temu-

aktivnost (raspravu roditelja, vježbe, stručno izlaganje voditelja), dogovor za idući susret i

igru za rastanak.

Ove pedagoške godine proveden je jedan ciklus radionica Programa u područnom

objektu na Kajzerici. Voditeljski tim činile su odgojiteljice Asja Marić i Klara Rukavina te

psihologinja Marijana Smerić Pecigoš. Ovogodišnji ciklus radionica odvijao se od 05. listopada

do 14. prosinca 2015. godine. Voditeljice Programa su na nekoliko načina potaknule roditelje

na uključivanje. U prostore vrtića postavljeni su plakati i leci, a informacija o novom ciklusu

Programa objavljena je i na web stranici vrtića. Na sjednici Odgojiteljskog vijeća sve su

odgojiteljice informirane o Programu te su one zatim putem roditeljskih sastanaka u svojim

odgojno-obrazovnim skupinama informirale roditelje. Na početku je za sudjelovanje bilo

prijavljeno 16 roditelja, od kojih je 4 odustalo od sudjelovanja u Programu na početku, a još 4

nije završilo Program do kraja zbog zdravstvenih razloga. Cijeli ciklus radionica završilo je 8

roditelja. Na radionicama su sudjelovali roditelji djece iz područnog objekta na Kajzerici i

jedna majka čije dijete nije polaznik našeg vrtića.

Do sada su kroz održana četiri ciklusa radionica ukupno 33 roditelja završila Program.

Na posljednjoj su radionici ovogodišnjeg ciklusa sudionice upoznate s mogućnošću

uključivanja u Klub roditelja „Rastimo zajedno“ koji se sastao 18. travnja 2016. na temu

«Dječje emocije i kako se s njima nosimo“ i tada je bilo prisutno 13 roditelja. Početak

sljedećeg ciklusa u sklopu Programa planiran je za studeni 2016. u centralnom objektu

(Trnsko 19). Također je planiran i nastavak djelovanja Kluba s novim temama radionica.

108

Ove godine odgojiteljice Gašparović i Stipčić i psihologinja Smerić Pecigoš sudjelovale

su na Godišnjoj konferenciji voditelja programa „Rastimo zajedno“ u Daruvaru koja se

održala 5. i 6. veljače 2016. u organizaciji Centra „Rastimo zajedno“ i udruga „Portić“ iz Rijeke

i „Korak dalje“ iz Daruvara, pod pokroviteljstvom Grada Daruvara, uz podršku Ureda UNICEF-

a za Hrvatsku, Agencije za odgoj i obrazovanje i financijsku potporu projekta SUPPORT.

Konferenciji je prisustvovalo oko 200 voditeljica i voditelja iz dječjih vrtića, centara za

socijalnu skrb – podružnica obiteljski centri, rehabilitacijskih centara – odgojitelji, psiholozi,

pedagozi, socijalni radnici, rehabilitatori. Tema Konferencije bila je „Stručna podrška

voditeljicama i voditeljima u provedbi programa podrške roditeljstvu“. U stručnom dijelu

Konferencije renomirani stručnjaci su održali zanimljiva predavanja i radionice: Veselja i

muke s različitim vrijednostima i svjetonazorima, Supervizija kao podrška voditeljicama

programa Rastimo zajedno, Zašto odrasli trebaju bajke, Grupni rad sa zahtjevnim ulogama.

Također su predstavljeni i rezultati projekta SUPPORT koji je u potpunosti financiran

sredstvima Europskog socijalnog fonda i ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Odgojiteljica Nedjeljka Kožarić i psihologinja Smerić Pecigoš prisustvovale su

jednodnevnoj edukaciji za provođenje aktivnosti Kluba očeva „Rastimo zajedno“ koja se

održala 13. svibnja 2016. u Velikoj Gorici. Na taj način uključili smo se u provođenje

projekta Centra „Rastimo zajedno“ i preuzele obvezu održavanja ciklusa od četiri radionice za

očeve do kraja listopada 2016. godine. Planiramo motivirati očeve na uključivanje tijekom

rujna i krajem rujna 2016. održati prvu radionicu. Radionice su posvećene jačanju očevog

doprinosa ranom razvoju djeteta kroz četiri teme Klubova očeva: „Očinska uloga u ranom

djetinjstvu“, „O tatama i osjećajima“ , „O tatama i mamama“ i „Tata od zanata“.

Uzajamno osnaživanje voditeljica u timu Dječjeg vrtića „Trnsko“ ostvarile smo na

sastancima planiranja i osvrtima nakon svake radionice. Odgojiteljice Gašparović i Stipčić i

psihologinja Smerić Pecigoš su članice Centra „Rastimo zajedno“ što im omogućuje brži

pristup informacijama i po osobnoj procjeni aktivnije sudjelovanje u daljnjem razvoju

Programa.

109

U sklopu Programa predviđena je evaluacija putem Upitnika za roditelje, koji se

primjenjuje na prvoj i posljednjoj radionici, i Upitnika za evaluaciju programa radionica za

roditelje „Rastimo zajedno“ koji se primjenjuje na posljednjoj radionici. Iz analize odgovora

roditelja vidljivo je da im je sudjelovanje u radionicama pomoglo da bolje shvate svoje dijete

i na bolji način pristupe rješavanju problema, Procjenjuju da imaju više strpljenja i

razumijevanja za dijete, te da kvalitetnije provode vrijeme s djetetom. Navode da više pričaju

s djetetom, a manje viču, te da obraćaju pažnju na to kakve poruke prenose djetetu te su

dosljedniji u svojim odlukama. Same voditeljice kroz svaki ciklus nauče nešto novo i stavljaju

pred sebe nove izazove. Proširivanjem ponude u sklopu Programa rastemo zajedno s

roditeljima i na taj način Program s pravom nosi ime „Rastimo zajedno“.

110

7. SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA

Ove pedagoške godine nastavljena je suradnja s brojnim društvenim čimbenicima. Širok

spektar suradnji i njenih različitih oblika doprinosi unapređivanju cjelokupnog odgojno-

obrazovnog procesa, a posebice obogaćivanju života djece u vrtiću, stvaranju poboljšanih

uvjeta te posredno i neposredno stvaranju kvalitetnijeg kurikuluma.

7.1. Suradnja s osnovnim školama

U cilju pripreme djece predškolske dobi na prijelaz u sustav osnovnoškolskog

obrazovanja, za roditelje djece školskih obveznika održali smo četiri interesna roditeljska

sastanka – po dva u Trnskom 19 i u p.o. Kajzerica.

Prve roditeljske sastanke su vodile stručne suradnice vrtića (psihologinja Smerić

Pecigoš, pedagoginja Jelovčić u Trnskom i Jamičić na Kajzerici i logopedinja Mikac) u suradnji

s odgojiteljicama predškolskih skupina. Osim osnovnih zahtjeva koje se postavljaju pred

dijete koje polazi u školu razgovarali smo o načinu na koji svatko od nas može doprinijeti i

podržati djetetov period prilagodbe.

Na drugom roditeljskom sastanku gost voditelj bila je Biljana Manin, dipl.ped.,

stručna suradnica pedagoginja savjetnica iz Osnovne škole „Trnsko”, odnosno pedagoginja

Osnovne škole Kajzerica Mirela Sučević, prof. U svojem izlaganju konkretizirale su korake i

obrazložile postupke koje odrađuje Komisija za upis djece te odgovarale je na aktualna

pitanja roditelja.

7.2. Suradnja s ostalim ustanovama

Kad je riječ o suradnji sa stručnim ustanovama, ostvarena je suradnja radi unapređivanja

odgojne prakse te stručnog usavršavanja djelatnika. To su:

Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i šport –sa svim službama, osobito sa

stručnim savjetnicama g-đom Bosiljkom Devernay i g-đom Vesnom Tokić,

konzultativno i po potrebi

111

Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta – s gđom. Marijom Ivanković:

informiranje o svim važnim događanjima na području predškolskog odgoja,

Agencijom za odgoj obrazovanje – sa višim savjetnicama mr.sc. Ingom Seme

Stojnović, mr.sc. Andrejom Silić

Vijećom gradske četvrti Novi Zagreb Zapad

Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja provođenje plana

unapređenja ustanove ustanovljenog kroz provođenje i sudjelovanje u pilot

projektu Samovrednovanje ustanova za rani i predškolski odgoj

Centrom za socijalnu skrb, Novi Zagreb – dostavljanje traženih informacija o

djetetu i suradnji s roditeljima, rješavanje smještaja za djecu iz prioritetne

kategorije na preporuku Centra. Održana su i dva sastanka sa članicama stručnog

tima Smerić Pecigoš i Jamičić sa socijalnom radnicom Zvekić Pohanić vezano uz

pojedine korisnike Centra.

SUVAG-om

Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – vezano za praksu studenata

odgojiteljskog studija i provođenje metodičkih vježbi iz glazbene kulture

dr.sc. Editom Slunjski (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), omogućavanje

posjeta skupine studenata pedagogije našem vrtiću (praćenje neposrednog-

odgojno obrazovnog rada)

Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za pedagogiju – provođenje

prakse studenata pedagogije iz kolegija Ustanove ranog odgoja

Udruga ravnatelja predškolskih ustanova Grada Zagreba – u p.o. Kajzerica

održano je nekoliko stručnih usavršavanja

Sekcija predškolskih pedagoga Grada Zagreba – održana sekcija u našem vrtiću

Sekcija predškolskih psihologa Grada Zagreba – održane dvije sekcije u našem

vrtiću

Udruga odgajatelja – sudjelovanje na stručnim skupovima i seminarima

DZ Trnsko- s dr. Borčić: dogovori i konzultacije u svezi s djecom i njihovim

zdravljem

DZ “Novi Zagreb” – s dr. Petrovski

112

Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba

Sanitarna inspekcija

Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanja, informiranje o svim

važnim događanjima i promjenama na području predškolskog odgoja

Zagrebački holding d.o.o.

Edukacijsko rehabilitacijski fakultet

Dječji vrtići Grada Zagreba

Ostvarena je i nastavljena suradnja i s drugim čimbenicima s područja na kojem djeluje

vrtić te s čimbenicima u obogaćivanju života djece u vrtiću:

Udrugom „Spika” - provođenje tečaja engleskog jezika u našim prostorima

Tehničkim muzejom Grada Zagreba – sudjelovanje u programu u vrijeme

obilježavanja manifestacije „Dani kruha”

Zagrebački velesajam – akvarističko teraristička izložba

Jozo Bozo – predstave za djecu

Udruga Glazbene priče

Suradnja s policijom, Policijska postaja u Remetincu

Kazalište “Mala scena”

Lutkarsko kazalište Svijet lutaka

Grad mladih – Granešina

113

8. LJETNA ORGANIZACIJA RADA

Ljetni plan rada realiziran je u razdoblju od 20.06.2016. – 31.08. 2016. godine. Tijekom lipnja

roditelji su, putem anketa, iskazali svoje potrebe za boravkom djece u vrtiću u ljetnom

periodu. Na osnovi iskazanih potreba i dugogodišnjeg iskustva postavljena je organizacija

rada za ljetni period , koja se prema potrebama korigirala.

Djeca iz Trnskog 31b i Trnskog 39 b boravila su tijekom ljeta u Trnskom 19, što je već

dugogodišnja praksa koja dobro funkcionira. Organizacija rada do 15.07.2016. provodila se u

oba objekta , Trnsko 19 i PO Kajzerica. U periodu od 18.07. 2016. do 26.08.2016., zbog

planiranih radova na objektu Trnsko 19, dolazi do spajanja svih skupina u PO Kajzerica.

Kroz čitavo ljeto prisutni su obavezno članovi stručnog tima te prema potrebi i ravnatelj.

Roditelji su navrijeme obaviješteni o potrebi i opravdanosti upravo ovakove ljetne

organizacije.

S obzirom na specifičnosti uvjeta rada tijekom ljetne organizacije kao što su: promjena

prostora i objekata, promjena odgojitelja zbog korištenja godišnjeg odmora, nedovoljno

poznavanje djece i odgojitelja međusobno, posebna pažnja posvećena je sigurnosti djece, te

pripremi djece, odgojitelja i roditelja.

Odgojitelji su provjerili sve podatke o djeci u imeniku, važne informacije (npr. eventualne

alergije, kopije rješenja kojima su regulirani kontakti s djetetom u slučaju razvoda braka,

izjave o preuzimanju djece od opunomoćene punoljetne osobe i sl.) također istaknute i

uložene u imenik. U oblikovanju materijalne sredine nastojali smo osigurati poznatu i

raznovrsnu didaktiku, a naglasak je posebno stavljen na planiranje boravka na zraku.

U potpunosti je vođeno računa o Preporukama za boravak na otvorenom nadležnog

Ministarstva te Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.

Pored spomenutih priprema, poseban naglasak je bio na:

sigurnom boravku djece u vrtiću

razmjena informacija o djetetu s roditeljem i odgojiteljim

očuvanju i unapređivanju zdravlja (osiguravanje dovoljno tekućine, zaštita od

sunca, aktivnosti usmjerenena samozaštitu i samopomoć vodeći računa o dobi

djece )

114

socijalnim mjerama zaštite (primjerena komunikacija i interakcija odgojitelja s

djecom, podržavajući postupci i poruke, uvažavanje dječjih prava i odgovornosti )

profesionalnom odnosu prema roditeljima

vođenje pedagoške dokumentacije (planiranje i redovita valorizacija odgojno-

obrazovnog rada)

pojačana suradnja sa svim zaposlenicima dječjeg vrtića.

U odnosu na dijete odgojno - obrazovni rad nije odstupao od uobičajenih načela rada

tijekom pedagoške godine. Provođene su sve vrste aktivnosti prema potrebama i interesu

djece, a poseban naglasak je bio na boravku na zraku (igre spretnosti, vožnja

romobila/autića, trčanje, igre loptom), istraživačkim aktivnostima s prirodnim materijalom

(voda, pijesak, pjena, školjke,..), likovnima aktivnostima (upoznavanje s različitim tehnikama i

mogućnostima poznatih materijala),

Koristili su se svi sigurni prostora vrtića za učenje i igru djece (dvorana, senzorna

igraonica,terase, polivalent), potican je timski rad djece i odraslih, i kontinuirano učenje i

istraživanje.

Documents

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O TRNSKO... · ukupno 32 soba dnevnog boravka pet ih je minimalnih, a ostali su optimalne veličine. Prostori u stambenim zgradama imaju centralna grijanja, opremljeni