Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Ematua e 7
Enaibon E
YEsu kristo
142
“Teniwuang’ing’ie intae ing’ok inyi nimitutu iloitogonyitai,
niretoo inkera okishin, ning’oring’oro inkolia, nashukoki nanu intae
enkowon inyi Musana. Kake teneitu kishukokinono,
neinepu ntae enepi olalem, neeku enkop inyi mijooni,
neinosieki inkanas inyi enkima, Nepuo ilayiok linyi eyararoto te
Babilon neitaai ninche irridiki sunashi lolaiguanani leinakop”
Era apa Yeremiah oloiboni le Nkai tenkata Olaiguanani Yosiah, Jehoiakim o Zedekiah (enyikita
630-590BC). neibonisho ninye ejo “in-ji ejo olaitoriani atipika nanu tedukuya intae enkoitoi e keeya o puan. Ore pooki ibik tena anasa neye
to lalem o to lameyu o to ilmeita kake ore pooki oipangu alo neisho kewan lelo kaldayo oo manita intae nepok kake elo aaku orrindik te Babilon. Amu
apirie nanu enkomom ai ena anasa paitaas entorrono olaitoriani ojo, keishoori ninye aapik atua Enkaina olaiguanani le Babilon naa kepejoo ninye te nkima.
Ore Isaiah naa oloiboni ten kata Olaiguanani Uziah, Yotham, Ahaz o
Hezekia (enyikita 760-700 B.C.). Neirorie Enkai isaiah nejoki “Aitotio naitubulua nanu inkera kake aatung’aitie ninche
nanu. Ng’ura eyiolo olkiteng’ olopeny kake meyiolo ninche Isiraeli Enkai enye.
Irara olosho loong’ok, iltunganak oobore enkarrueshu inkera e naimin”
Ore pee elusoo Elisha neput Enkai kulie oibonok enaa Isaya, Yeremia
o Amos. Neirorie ninche iltunganak pee epaash inkoitoi enye torok.
Neirorie ninche Enkai nesir ninche enaibon oo m-baa nayooki aponu
Isaiah 1:2-4, 7,16,20,39:7, yeremiah 21:8-10 143
Neiro olaitoriani eimu Yeremiah ejo “alo nanu ajing
olarrabal tialom ntae te nkaina naitorioro negol o te ng’-goro nagol, nepi. Nalo
nanu aarr pooki oomanya ena anasa tung’ani o eng’ues.
Eye ninche te nyamali sapuk. Ore te siadi ejo olaitoriani
nakordu nanu zedekiah Olkinki le Yudea, ilaasak lenyenak o
ltunganak ootungayie olalem o lameyu tena anasa. Nepiki
ninche inkaik e nebukadinezar Olaiguanani le Babilon o nkaik oo ilmang’ati lenye, o nkaik e lelo oing’oru enkishui enye.
Neitingieki ninche tenepi olalem nemeingurrieki ninche. Ore
eng’-goro aai neyupuyup anaa enkima nemeitigirayu. Nenap
ninche enaa irridiki aaya babilon nedungi ninche to lalem ore em-bata e lelo oopuo Babilon neye nenukari ninche teine”
Yeremiah 20:4-6,21:5-7,10-12144
Ore apa Amos neibonishe tenkata Olaiguanani Uzzia o
Yeroboam liare (enyikita 765-750BC) neiro Enkai eimu ninye
ejo “ore inkituaki inyi etiu enaa inkishu naayieu neyaki
ilmoruak leenye enaok. Meitoki ninche aatonie ilewa lenye.
Nepuei aaya intae etii iloirero inkumeshin inyi nipuopuo eyararoto te Babilon”
inji ejo olitoriani “akaidakie nanu ilperereni pooki otii
betel olng’oborri linyi lenkata enkirobi o lenkata enkirowuaj.
Ironya ntae ilaisinak, ning’amumu eropare, nim-booki enkop olomena. Ng’ura aibooyie
nanu enchan pee meshaiki ntae, nairriu olameyu o
mweyiaritin neton ake mirrin-dudu ntae. Ipuopuo aaun
enkurma oo sabibu nintobiribiri enaisho sapuk nimiokioko”.
Ooi intae ooirag too ndapashi naikodo naagol enkinyang’a, ninyanya indaiki naanana naanyil naleng. Nining’ining’i osinkoli iokitoto enaisho
sapuk. Itanang’aka easata oo supati enkop, itororuaka olaisinani enkop, nironyironyo
oloota esipata ning’amumu eropare, Nimitikiki olomena isipat enye. Ipuopuo aaun enkurma
oo sabibu neok ilmang’ati linyi enaisho enye. Kepuei aidakie en-jore inyi olarrabal
neyae intae eyararoto enkop omoni”
Yieyioo aata nanu esumash.
Amos 4-6 145
Eibonishe apa hosea tenkata Olaiguanani
Uzziah, Jotham, Ahaz o Hezekiah (enyikita 785-725BC. Ebonuo ninye
ejo “Kelo Isrel abatata tenepi olalem ore inkera
enyenak neibookini enkop, ore intuan neboli inkoishuaak”
Ore too larin ooponu nepuopuo ntae aidapashakino inkuapi pooki enkop
nepuo ninche aisilisil intae neya
imali inyi nilauu eniyeng’iyeng’arere
Ore naa enkaraki natanyaita enkop o Siraeli ororei lenkai
epuo ninche aidapashakino inkuapi pooki enkop. Metum
aikata ninche enkiyeng’iyeng’ ometaba enaa neshuku
olaitoriani ninche enkop oloo papai lenye.
Kelotu enkata napaliki ninche olaitoriani ing’ok enye neitoki
Enkai anyorru Israel. Neitoki Israel apok enaa Enkaitubului
nerasaa enaa olchani lo loirien nerropilu
enaa enkorropil e Lebanon.
Eyaita ninche pooki toki ang’. Kainyio naa pee mepal ninche
iyiook
Yieyioo kai doi kipuoito
iyiook amaany
Emirayu taa ena tebei esidai.
Aiba taaduo enaduaya kulo lyahudi epuo. Aisidan apa ninche
te biashara.
Ejoito ena palai eyieuni
Ilyahudi pooki neipang apuo tenakop too nkolong’i uni
Ejo ena palai eyieuni ilyahudi pooki
nepuo tenakop nemenap hoonyoo
Atayiewua oshiake ena
kiteng’
Olari le 735 Etioyo Yesu
Isaiah 10:12, 35, 51:11, Jeremiah 30:11, Ezekiel 17:21; Joel 3:2, Hosea 13:16, 14:1-6
Auction
146
Ore ina kop pooki oo Siraeli keeku mijooni naa keisiai olaiguanani
le babilon. Ore pee elusoo ilarin intomoni naapishana naitame
nanu Babilon tenkaraki entorroni enye. Nashuku nanu ilekunot
enkaji oo Siraeli ena kopKeaku Yerusalem mijooni ometaa
eiremianaa enkurma
Naa kepuonu iloshon kumok nejo wootu mailepa aapuo oldoinyo lo laitoriani, maape enkaji e nkai e Yakobo pee etum
ninye aiteng’ena iyiook inkoitoi enyenak amu Sion epukunye enkitanapata neingua
ororei lo laitoriani Yerusalem
“Keiguanare ninye iloreren kumok nedung’oki
enkiguana iloshon ogol oo lakua. Neidong ninche
ilalema lenye aitaa intokitin naaturishoreki
neitaa iremeta enye intokitin naasulieki
ilkeek. Nemeitoki olosho adumaki likai osho olalem nemeitoki aikata aitamok ate olarrabal. Kake kelo ake pooki tungani aton tiabori osabibu lenye o tiabori olngaboli lenye
nemeetae oloiture ninche amu enkutuk olaitoriani
lo lororani nairoro”
Naa aikipuo iyiook te nkarna Olaitoriani Enkai ang’ intarasi o ntarasi. Ore
teina olong’, ejo Olaotoriani, kalo nanu aiturrur ina natarayioki, naitobirunye ninye olosho kitok.
Nelo Olaitoriani aitorisho te shumata ninye ebaiki inoolong’ ontarasi
Nebaya ina aibon. Nepuo ilmang’ati airem Yerusalem kake ore toonkolongi esiadi neitokini
Aashet Enkaji Enkai neitoki iltung’ana aarukokino aserem.
Oloiboni Mika otobiko 750-686 BC. Neibonisho ajo
Jeremiah 25:11-12, micah 3:12, 4:1-7 147
Neibonisho Yeremia
Etaasa Olaiguanani Zedekia eng’oki tedukuya inkonyek Olaitoriani. Elo ninye babilon
nemeeri metua. Elo aton tenebo iltungana lenyena teinakop enkishui enye pooki
natelekua. Kake melo ninye adol Babilon toonkonyek amu eitamodoki nkonyek enyena neton teina kop ilarin ntomoni naapishana
Yawa iyie ena buku Babilon isumaki ninche pee epuo
eyiolou inaapuo aimaa eton eitu eshukunye
Ore ake peelusoo enkata e nkiguana nepaliki ninche olaitoriani ing’ok enye neitoki ninche aamany
Yerusalem to ishoritin pooki.
Naa kashuku nanu enkitoria e Daudi nishukunyenye
aajung enkop inyi
Eisiligie apa Enkai Abraham ajo ore eishoi enye nepuo aajung ina kop ntarasi nemegila aikata ina kitanapata. Kake ore ake pee eas ninche eng’oki nengadaa ninche aya eyararoto to
nkuapi, neeku irridiki neserem inkaitin omon kake ore te siadi neshukuni ninche enkop enye.
Ore pee elusoo ilarin ntomoni naapishana neari Babilon en-
jore kitok naing’ua moikwap, ore ilekunot oo ltung’anak lang’
neshukunye enkop enye neshet ena anasa tenebo Enkaji Olaitoriani
neibonisho Esekieli ejo “Naa kelo ninye aidapashaki ninche inkuapi pooki kake
ore enaa enaidapasha ninche neshuku ninche
olaitoriani tenebo nemany enkop enye.
jeremia34:3, 39:7, 51:60-61, 52:11, joel 3:20-21, Amos 9;11-15, esekiel 12:15-16148
Kepuei aiguanare Misiri eimu Babilon naa ore too ilarin artam neeku Misiri mijooni,
Ore pee eshukunye Misiri te Babilon nemeitoki aikata
misiri arasaa kake kelo ninye abikoo ometabau enkiting’oto.
Ore too nkolong’i e siadi neshulare ninche iltung’ana
le Assyria o Misiri iltung’anak laainei Israel, neitayu
ninche lolning’o losotua namayian nanu ninche
Neidakieki Ilfilisti katukul nemeitokini aikata aadol. Naa neija ake si etui Ashdon, Ekron o Ammon neeku meetae. Ore Edom neeku
mijoono intarasi. Ore Taya neidakieki katukul, ore isoitok olkeek lenyenak nenang’akini
enaiposha. Nemeitokini aikata aamany ninye intarasi nepuyuapuyu ina kop enaa oltotoi neeku ewueji sidai o lareshok lo sinkirr pee eitolok imasaa enye naibungie sinkirr
Kake ore Persia, turkey, etopia o Libya netoni ninche ometabau enkiting’oto. Ore
teina kata nepuo ninche aatem ajo erasaki ina kop e Israel kake keeye ninche to lelo doinyo le Israel.
Ore Bibilia naa kesipa enaibon enye pooki nepuo pooki abaya anaa enatolimuoki. Ore nkanas o
nkuapi pooki naibonuoki ajo meitoki atii neiting’o apa. Ore nkanas o nkuapi pooki naaibonuoki ajo epuo aabikoo neton ake kiata otaata.
Esekiel 25, 26:15-19, 29:12-16, 30:1-8, yeremiah 25:15-26, amos 1 149
Ore Ilyahudi obaya inkalifuni imiet neyae Babilon enaa irrin-diki lo larrabal. Neyae elelero
olooisumate pee eesishore ninche teina kop. Netii apa olee obo ng’en
oji Daniel losipat nesuuj nkitanapat Enkai neanyit Enkai oleng
Neeku Daniel orrin-dik tenkop eiking’a kake nemut ninye pee eeku peresut tedukuya Enkai. Neyiolou ninche ajo oltungani oota oltau sidai
nepiki ninye ewueji neikishaan ewueji oolang’eni le Babilon.
Nedumu Olaiguanani Nebukadinezzer enkidetidet
nagol toon-jo
Naai ai kitameito iyiook tenkaraki eng’oki oloo papai lang. taretoi iyiook
matusuj nkitanapat inono tenakop
eiking’a
Aikincho iyie enashe
olaitoriani lang le shumata o enkop, olkitok le nkop
pooki amu iyaki iyie iyiok emukate
naing’ua enkop
Kainyioo pasa eitodolu ena? Ore ena kidetidet naa inkaitin
nairriutua pee elimu imbaa entaisere
Irara intae ilang’eni. Ijojo oshi eirorie intai inkaitin.
Entolikioki ena kidetidet o enkipirta enye
Paa kaji naa kinko tenikiliki iyie enaitodolu enkidetidet eitu
inosaki iyiook ina kidetidet ino. Meetae
oloidim ataasa ina meteleku inkaitin
Ore to lari le 605 BC (etioyo Yesu) neari Israel nepiki abori enkitoria e Babilon enaa enaibonutuo iloibonok le nkai.
Daniel 1:2-7, 17-21, 2:1-11150
Atayiolo oshiake ajo irara ilalejak.
Meirorie intae inkaitin. Eeri intae pooki olmareita
liinyi. neitaae inkajijik inyi osototi loomodiok
Pole taa Daniel amu ore taisere naa kegori intae olang’eni pooki le Babilon amu meirukito Olaiguanani
ilang’eni lenyenak
Kake keidim olaitoriani
aibalunye enkidetidet enye enalimu. Kayieu naaing’uari aa nanu
openy pee ang’as aomon. Tasayia ninye pee eenyu
enkae olong nabo
Enkai ai iyie ake olaitoriani
openy lenkop pooki. Intodua osinka lino
im-baa naaponu aasa. Meetae ae Ai meteleku iyie
ake.
Entorikoki nanu te
siokinoto enetii Olaiguanani
Tenimiyiolo iyie aibirribira nilimu enkidetidet enye naa kaarr ninye nanu matua nabo
kata.
Olaiguanani iyie ake Olaiguanani loo laiguanak amu
kintaa iyie olaitoriani ole shumata. Kinchoo ninye iyie en-duata oo
m-baa naponu aasa to nkolong’i
esiadi
Tolimu enikiyawua mikiaraki enkata. Igira alimu enkidetdet ai anaa
milimuAibalakinye
nanu olaitoriani Enkai nasipa
enkidetdet ino
Daniel 2:12-30
Inining’oki iyie nanu Daniel
151
Ore pee elusoo elukunya e sahabu olgoo le nkosholai nidol enkoshoke
e enkosholai. Ore ina neitasheiki enkitoo e uni
oolgresia nalo ninye asuju Persia. naa keku ninye magil
neitureisho
Ore ilo goo le nkosholai neitasheiki
enkae kitoria lelo le medi o le Persia. Teniye iyie
nepuo ninche aaya Babilon neitorisho tenkop pooki
Lokinki itodua iyie en-duata kitok.
Ore ina duata neipirta erikore ino o kulie uni naasuju
Eeeh kesipa meeta olatolikio.
Enkai ino ake Enkai nasipa
Ira iyie ina lukunya e sahabu Olaiguanani lo laiguanak. Ore iyie eton eitu iarr Yudea
netolimutuo apa iloibonok lang ajo eiguanareki
iyiook tenkaraki ing’ok ang. Nikincho ninye iyie enkitoria naa kerasaa
enkitoria ino
nepaashari ina kitoria e ong’uan amu ore nkejek enyena neitobiruno
te sekenkei nagol. Naa kelo ninye aroruaa negil iloshon kumok. Kake
itoduaa ajo eitobiruno ilkimojik loo nkejek enyenak te sekenkei nashula
o esarng’ab. Ore te siadi neworo ninye aaku inkitoriat tomon
neshalu
Daniel 2:31-33,39-43152
Nintoki iyie adol laaiguanani osoit
otudung’uoki toldoinyo neme Enkaina etungani
naitayio. Neipiripirunye ninye toldoinyio adoyio abori
neosh ina kitanyanyukoto negil inkejek neinyal nena kitoriat pooki nabo kata
Neton Daniel te Babilon ilarin ntomoni ile o isiet. Nelimu ninye
nkidetdetat nelimu imbaa naasa te dukuya. Neye Nebukadineza neya
olayioni lenye Belishaza enkitoria
Ore te nkewarie nabo egira Belishaza aokisho neipangaki
Enkaina te suntai neigerr imbaa neitu eningu ninye. Neipot Daniel pee elotu aliki enejo lelo omon. Neisho Enkai Daniel eyiolounoto
eina kutuk oolkigerot.
Eibonutuo apa iloibonok le nkai kuna baa nchere elo Babilon eyararoto nijing ilmang’ati lenye enkanasa eimu kishomi oshi naitijing’u enkare ina anasa. Naa kemerayu iltungana le Babilon nemeyiolou ninche ajo etarasakaki. Nelimu im-bukui musan ena kias anaa anatase ake
Ore metii olng’ash ore kulo omon liroro naa Enkai eing’ua amu kaji pasa inkuna
pee itayiolo enkidedet ai pooki. Aaisho nanu taata iyie enkitoria
pee intore ilang’eni laainei pooki
Olaiguanani itaasa iyie engoki
tedukuyaEnkai. Ore anaa enatolimutuo iloibonok temusano, ekeyai tena kewarie enkitoria ino neishori ile midi ole
Persia
Ore ilo soit neitasheiki enkerai e
Enkai nayooki alotu enkop
neun enkitoria enye
namayiana
Ore te nkiting’oto oo nkolong’i neitopiuni
pookin otuata pee eitashe tedukuya olorika
le nkiguana. Ore lelo otaasa intorrok neng’amu
enkurruna oo ntarasi. Ore lelo otaasa isidan neng’amu enkishui oo
ntarasi
Olaikooni 12:13-14, Isaiah 9:6-7, 45:1, Daniel 2:34-35, 44-48,5:1-29, ebolunoto 20:11, 21:5
153
Ore pee earr lelo le Persia o Medi ina kop e Babilon, netum Daniel em-buku Musana apa naigero oloiboni Yeremiah. Neisum ninye lelo kigerot neing’asia amu
etolimutuo ninche aajo elotu ena aasa naa elo Babilon eyararoto ilarin intomoni naapishana
Ore te siadi neshuko olpisiai Yerusalem neshet isunta o
enkaji naseremishoreki. Neitoki aisum nedol ajo eibonuo apake
oloiboni Isaiah ilarin ip are ooima enkarna Olaiguanani le Persia
olo aitanap ninche metushukotoOre pee elusoo ilarin ntomoni
naapisha nelaaya cyrus ninche enaa enatejo ororei le nkai neshuko iltungana inkalifuni onom waare waare apuo aashet Yerusalem.
Etulusoitie ilarin ntomoni ile ooudo olari obo ake
ong’oor. Nejo ore cyrus naa oltungani le nkai ninye naa
keitanap ninye iyiook matushukoto enkop ang. Imayiana iyie Enkai ang
Olaiguanani le nkop pooki
Ore enaa enaisiligie apa Enkai Abraham eishoo apa ninye iyiok ena
kop pee eeku enaang’ ntarasi. Neirorie apa ninye lo papai lang ajo kepik ninye iyiok nkaik olmang’ati lang’ tenikipuo
aisiai kulie aitin kake eisiligie ninye iyiook ajo merikino iyiok. Eitabayie ninye ororei
lenye naa ore naa amu kitushukunye enare nikiserem ninye
Kenare nikipuo aarretena. Nikipuo
aashet isunta aaiterr nikintoiki ashet
enkaji Enkai
Naai e Abraham esipa ajo itushukuo
iyie iyiook ayau enkop ang’. Inteng’ena iyiok
matusuj inkoitoi inonok
Ayawua enkare nasila. Maiteru esiai
Isaiah 44:28, yeremiah 25:11-12,29:10, Daniel 9:1-2154
Kilikito olaitoriani im-baa naasa te siadi enaa enaibalakinye Olaiguanani nebukadinezza
ajo eyookini atum inkitoriat ong’uan te nkop. Ore pee eidipa ena oolmedi o Persia atulusoi naa
esuju enolgresian. Kelo ninya aarr inkulie te siokinoto kake kelo ninye abatata neoro aaku inkitoriat ong’uan. Naa kepuo nena aara maate
ometung’uari are ake. Naa keitoki nena aara anaake too larin ometaara ninche enkitoria e
ong’uan naa ninye eitodolu ena ng’ues osuyai
Naa ore enkitoria e onguan neeku kitok nepii enaa esekenkei naa kelo ninye aaku
magilani alang pooki. Kake ore te siadi neworo ninye kaat tomon neputi oltungani obo oimaki eseriani naa elo ninye aaku oleseriani naa kelo ninye aas ebae torrono teshumata ewueji sinyati eseremare nemeitokini aitayu
ilasarri teine nesuju emutata kake ore pooki peresuti tedukuya Enkai neingurrieki ninche.
Nemoruao Daniel naleng. Neitu ninye eshuko Israel. Neton ninye teina kop aikok Olaiguanani le Persia o medi te babilon. Neitoki
olaitoriani aisho ninye nkitoduat kumok tenkaraki entaisere. Ore te duata nabo nedol eng’ues o suyai neliki olmalaika enaitodolu ina bae
Daniel 7:17-28, Matayo 24:4-25 155
Enkieterunoto 49:9-10, orkerempe le nkai 22,53, Isaiah 7, 9;1-2, 42:1, 49:6,53, Daniel 9:25-26, micah 5:2, zechariah 9:9, Matayo 24:1-2, ilhebrania 2:9
Ore pooki naibonuoki tenkaraki messiah iloibonok le Nkai nebaya pooki
Nejo ninche eyini ninye te Bethlehem e yudea naa keeku ninye oloosipat naa ejingu ninye ina anasa ekedito esikiria
Naa epic olaitoriani enkiyanget enye neyau enkiguana naa eyau ninye ewang’an te lelo pooki otii enkop nayau ejeunoto
.ekeisilisili ninye neenyi tenkop enye neeye ninye newoshokini inkaik enyena ilmushumaani o nkejek neiki ninye to nchani naa kenya
ninye enkure naa kishori ninye enkare oo sabibu metoko naa keeye ninye emanita ilpurrisho naa kenukari ninye tenkrare orkasis
Daniel eyieu Enkai niyiolou im-baa napueito aasa o nkata. Ebaiki enkata naishori nkitanapat pee eshukunye neitobirr enkaji Enkai naa ilarin ip oong’uan o ntomoni
isiet ookuni (483) oolusoo neari messiah tenkaraki ing’ok e tungani, neitokini aarr ainyal enkaji Enkai
Naa kebaya ena aibon nelotu messiah netumi embalikinoto oo ngook o nkishui oo ntarasi
Ore enaa enaibonuo daniel nelotu messiah yerusalem pee elusoo ilarin iip onguan o ntromoni isiet o kuni
Netolimuo apa olaitoriani Enkai ajo eishoi enye nayooki apurd aloirirua elukunya. Neliki noa ajo elotu messiah te nkaji e
shem, nejoki Abraham ajo te ntalipa enye etumi olaitajeunoni. Nejoki Isaac ajo eyimu yakobo etumi olaitajeunoni ore
yakobo nelikini ajoki te yuda etumi olaitajeunoni.
156
Nebaya enaibon e Daniel naipirta inkitoriat ong’uan. Ore to lari le 330 Etioyo Yesu,
neiteru alexanda le nkop oo Ilgiriki enkesha netobiko ilarin oopishana near
inkitoriat neitore enkop pooki enaa enayioloi apa teinakata etii sii ninye ina kitoria magilani oo lepashia o Olmedi.
Neitorisho Ilgiriki ometabaiki o lari le 167 Etioyo Yesu nemiri sii ninche enkitoria o
Roma naiterua amagilanu
Ore Roma neitasheiki enkidetdet e Nebukadinezzar enaa inkejek naagol osekenkei o te nduaata e Daniel anaa
eng’ues kitok osuyai neponaa engolon enye neitalala ilpolosien lenyenak anaa
enaibonutuo iloibonok tioopa. Ore to lari le imiet etioyo Yesu neitore Israel te
nkaina o osekenkei
157