SVEUILITE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKIH I ODGOJNIH ZNANOSTI

GEOGRAFSKA OBILJEJA OPINE GORNJI VAKUF - USKOPLJEZavrni rad

Mentor: dr.sc. Snjeana Musa

Mostar, 2014.SadrajUvod.21. Povijesni pregled razvoja opine Gornji Vakuf - Uskoplje31.1. Promjena imena opine52. Geografski poloaj opine6 2.1. Granice opine73. Prirodno - geografske znaajke opine8 3.1. Geoloke i geotektonske znaajke8123.2. Geomorfoloke znaajke

133.3. Klimatske znaajke...

3.3.1. Padaline........................14 3.3.2. Vlanost zraka.....................................................................................14 3.4. Hidroloke znaajke............................................................................................... .15 3.5. Pedoloke znaajke......................................................................................184. Drutveno - geografske znaajke...........................................................................19 4.1. Stanovnitvo i naselja opine........................................................................19

4.2. Bioloka struktura stanovnitva................................................................... 23 4.3. Nacionalna struktura stanovnitva................................................................25 4.4. Religijska struktura stanovnitva..................................................................27 4.4. Ekonomska struktura stanovnitva..................................................................28 4.5. Obrazovna struktura stanovnitva.................................................................295. Gospodarske znaajke..........................................................................................31 5.1. Poljoprivreda...................................................................................................31 5.1.1. Struktura iskoritavanja zemljita.........................................................31 5.1.2. Poljodjelstvo.........................................................................................32 5.1.3. Stoarstvo.............................................................................................35 5.2. Sekundarne grane gospodarstva......................................................................37 5.2.1. Industrija..............................................................................................37 5.2.2. Rudarstvo.............................................................................................38 5.2.3. Energetika............................................................................................39 5.3. Tercijarne grane gospodarenja na teritoriju opine Gornji Vakuf - Uskoplje....40 5.3.1. Promet...................................................................................................40 5.3.2. Turizam..................................................................................................41Zakljuak....................................................................................................................44Literatura....................................................................................................................45

UvodU ovom radu pristupljeno je prouavanju i prikazu geografksih obiljeja opine Gornji Vakuf - Uskoplje, kao i njihova djelovanja na ovaj prostor. U prvom poglavlju prikazana je povijest nastanka i postanka imena opine Gornji Vakuf Uskoplje.Drugo poglavlje odnosi se na geografski poloaj opine. Opina Gornji Vakuf Uskoplje nalazi se u sredinjem dijelu Bosne i Hercegovine. Sa povrinom od 402,7 km, opina Gornji Vakuf Uskoplje druga je po povrini u Srednjobosanskom kantonu. Okruena je planinskim masivima, sa istoka i sjeveroistoka planina Vranica, a s juga i jugozapada Radua. U treem poglavlju prikazane su prirodno - geografske znaajke opine. Prirodnu osnovu ovog kraja ini dolinski reljef kojeg su oblikovali ledenjaci. Rijeka Vrbas je izgradila usku dolinu koja je duga 27 km, a iroka samo 2 km. Osim Vrbasa jo etiri rijeke obiljeavaju prostor opine, a to su: Bistrika rika, Trnovaa, Kruica i Voljinica. Na teritoriju Gornjeg Vakufa - Uskoplja prevladava umjereno - kontinentalna klima. Ljeta su dosta topla, dok zime mogu biti veoma otre i hladne.

etvrto poglavlje vezano je za stanovnitvo i naselja opine. Najgue je naseljen prostor doline rijeke Vrbas, jer ovaj prostor prua najpovoljnije uvjete za ivot. Takoer se prikazuje stanovnitvo prema biolokoj, nacionalnoj, religijskoj, ekonomskoj te obrazovnoj strukturi.

Posljednje, peto poglavlje, odnosi se na gospodarstvo. Prija ratnih zbivanja, zahvaljujui jakoj metalo preraivakoj, drvno preraivakoj industriji te rudarstvu i umarstvu, opina je spadala u red srednje razvijenih opina. Nakon ratnih razaranja dolo je do propadanja veine poduzea koja su bila gospodarski nositelji razvoja opine. 1. Povijesni pregled nastanka i postanka imena opine Gornji Vakuf UskopljeIme Uskoplje nastalo je od tobonjeg ilirskog plemena Scupi ili prema latinskoj rijei episcopia (ranokranskoj biskupiji koja je tijekom kasne antike egzistirala na teritoriju sredinje Bosne). Prvi sauvani povijesni spomen imena Uskoplje nalazimo u ljetopisu popa Dukljanina iz XII. st., u kojem je ovo podruje nazvano Uscople, a prvi pisani spomen upe Uskoplje se nalazi u povelji maarskog kralja Bele IV. iz 1244.god., u kojoj on katolikoj crkvi poklanja posjede upe Vzcoplem. (kegro, 1996.)

Kasabu Gornji Vakuf krajem XVI. st. utemeljio je Mehmed beg Stoanin na mjestu ranijeg naselja esta. Od fundamentalnog znaaja bila je izgradnja njegove damije. Prema raspoloivim podacima ( natpisna ploa o izgradnji damije ) Mehmed - beg svoju je damiju zavrio 1001. hidretske godine to odgovara 1592/93. god. (Hadijahi, Mujezinovi, 1971.) Sam naziv ovog mjesta treba dovesti u vezu sa institucijom vakufa. Ova institucija predstavlja zakladu koja slui vjerskim i humanitarnim svrhama muslimana, kao i sredstvo za napredak u ekonomskom, kulturnom, drutvenom i civilizacijskom pogledu nekog drutva. Vakufi su u svim islamskim zemljama odigrali golemu ulogu u urbanom razvoju. Skoro svi objekti koji su od javnog znaaja na teritoriju opine, graeni su putem vakufa. Za postanak Gornjeg Vakufa vai naime analogna situacija kao i sa Donjim Vakufom, Kulen Vakufom i Skender Vakufom.Sve ove varoi svoj postanak imaju zahvaliti aktu o uvakufljivanju kojim se zasnivala varo, i to obino prvo izgradnjom damije na trgu, a onda izgradnjom drugih prateih objekata. Praksa sa izgradnjom varoi na podlozi vakufa poznata je ve od prvog doba islama. (Hadijahi, Mujezinovi, 1971.) Cijelo ovo gornjevrbasko podruje, kao i upa, nazivalo se slubeno, sve do polovice XIX. st. Uskopljem, a kasnije samo Skopljem ( Gornjim i Donjim ). Taj prostor danas se naziva Skopaljskom dolinom. (kegro, 1996.)

Kulturno - povijesno naslijee, na ovom podruju predstavljaju mnogobrojni srednjovjekovni steci, uglavnom u obliku sanduka, kojih ima oko 605. (kegro, 1996.)

Svojom lokacijom govore o srednjovjekovnim grobljima, a po njihovom obliku, ukrasima i natpisima moe se vidjeti kojem sloju i vremenu nastanka pripadaju. Nalaze se na sljedeim lokacijama: Gornji Vakuf 32, Bistrica 160, Krupa 4, Palo 10, Podgrae 18, Voljice 29, Volari 4, Voljevac 11, Jagnjid 5, Donja Riica 66, Hrasnica 15, Vrse 12, drimci 105, Pidri 25, Dobroin 26, Pridvorci 83. (kegro, 1996.)Slika 1 Steak u selu Pidri

Izvor: (blog.dnevnik.hr)

1.1. Promjena imena opineNaziv opine Gornji Vakuf i naziv naseljenog mjesta Gornji Vakuf promijenio se 15. 09.2001. i slubeno u Gornji Vakuf Uskoplje. Slika 2 Panorama Gornjeg Vakufa - Uskoplja

Izvor:(www.panoramio.com) Slika 3 Centar Gornjeg Vakufa - Uskoplja

Izvor:(www.meteo-europ.com)2. Geografski poloaj opineOpina Gornji Vakuf Uskoplje nalazi se u sredinjem dijelu Bosne i Hercegovine. To je prostor gornjeg toka rijeke Vrbas, koji nosi ime Uskopaljska kotlina. Prema geografskoj koordinatnoj mrei nalazi se u pojasu geografskih koordinata 43 30 i 43 56 N, te izmeu 17 00 i 17 35 E, koje odreuju geografski poloaj opine. Prostor opine po svom regionalno geografskom poloaju pripada planinsko kotlinskoj makroregiji, odnosno gornjevrbasko plivskoj mezoregiji. (Plan razvoja opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2010.)Slika 4 Poloaj Srednjobosanskog kantona u Bosni i Hercegovini

Izvor :(hr.wikipedia.org)

Povrina opine iznosi 402,7 km i druga je opina po povrini u Srednjobosanskom kantonu. (Plan razvoja opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2010)2.1. Granice opineGranice opine Gornji Vakuf Uskoplje su hidrografskog i orografskog karaktera. Opina na sjeverozapadu granii sa opinom Bugojno, na sjeveroistoku sa opinom Novi Travnik , na istoku s opinom Fojnica, na jugu s opinom Prozor Rama i na jugoistoku, malim dijelom svoga teritorija, granii s opinom Konjic. Jugozapadnu i sjeveroistonu granicu ini rijeka Vrbas, koja kroz opinu protjee njenom sredinom i dijeli je na gotovo dva jednaka dijela. (Plan razvoja opine Gornji Vakuf. Uskoplje, 2010.)Slika 5 Prikaz poloaja u odnosu na susjedne opine

Izvor: (www.fzs.ba)3. Prirodno - geografske znaajke opineOpina Gornji Vakuf Uskoplje okruena je planinskim masivima sa istoka i sjeveroistoka planinom Vranica, a s juga i jugozapada planinom Radua. Najvea nadmorska visina opine je 2 112 m, koliko iznosi najvii vrh Vranice, Nadkrstac. Osim Nadkrstca postoji vie vrhova Vranice, viih od 2 000 m, a svojom visinom istie se Loika sa 2 107 m nadmorske visine. Rijeka Vrbas je izgradila usku dolinu koja je duga 27 km, a iroka samo 2 km. Osim Vrbasa jo etiri rijeke obiljeavaju prostor opine, a to su: Bistrika rika, Trnovaa, Kruica i Voljinica. (Dedi, 2006.)3.1. Geoloke i geotektonske znaajkeProstor opine, po svom geolokom sastavu veoma je kompleksan i pripada geotektonskom sklopu sredinjih Dinarida, to jest zoni sredinjih i spoljanjih dijelova mezozojske karbonatne platforme. U globalnom prikazu prostor opine pripada zoni paleozojskih kriljevaca i mezozojskih krenjaka. Srednjobosanski paleozojski kompleks se protee od Ivan Sedla na jugoistoku do Jajca na sjeverozapadu, te izmeu Sarajevsko-zenikog bazena na sjeveroistoku do Gornjevrbasko - uskopaljskog bazena na jugozapadu. To je prostor centralno bosanske ofiolitske zone, koji zahvaa manji prostor opine. Najvei dio terena izgrauju klastine, karbonatne i magmatske stijene mezozoika. Kenozoik je zastupljen miocenskim, pliocenskim i kvartarnim naslagama. (erkovi, 1971.)Veliku povrinu u opini zahvaaju i neogene stijenske formacije, a to su konglomerati, pjeenjaci i lapori. Lijeve i desne obale rijeke Vrbas, kao i nekih njenih pritoka, koji se u nju ulijevaju u njenom donjem dijelu rijenog korita izgraene su od konglomerata, lapora i pjeenjaka. Geloki sastav bosanskih kriljavih planina meu prvima ispitivao je Mojsisovics (1879.god.), a kasnije taj je prostor mnogo detaljnije istraio Katzer. Petrografski sastav ovog teritorija upuuje na znaajne mineoroloke elemente, od kojih neki mogu imati i ekonomsku vrijednost za eksploataciju. Usporeujui paleozoik sa razvojem u dolini Zile u Alpama moe se zakljuiti da i paleozoik Vranice pripada karbonu i permu. (erkovi, 1971.) Najstarije paleozojske tvorevine predstavljene su metamorfnim stijenama zelenih kriljevaca, koje najveim dijelom lee ispod tvorevina devona ili mjestimino prelaze u krenjake donjeg devona. To su uglavnom kriljevci sa sericitom, kloritom i kvarcom, a rjee kvarcni pjeari. Samo se mjestimino u gornjem dijelu javljaju kvarciti i kvarcitni pjeari. Donji devon predstavljen je ploastim tamnosivim krenjacima, a srednji i gornji sprudnim krenjako dolomitskim, uglavnom masivnim naslagama. Najstarije tvorevine predstavljene su metamorfnim stijenama koje izgrauju najvie djelove Vranice i Dobroke planine. (erkovi, 1971.)Ovaj sloeni kompleks stijena preteno je izgraen od liskunsko kvarcnih kriljevaca sa podreenim grafitom i sericitom, mjestimino argiloista, karbonatnih kriljevaca, kvarcita, dolomita, mramora i krenjaka. Nii dio ovog metamorfnog kompleksa je silurski, a najvii nivoi su donjodevonske starosti. Od jednolinog i monotonog sastava tvorevina niih dijelova metamorfnog kompleksa, koju su preteno izgraeni od liskunsko kvarcnih kriljevaca i liskunsko kvarcno grafitnih kriljevaca, razlikuje se sastav stijena u oblasti opine. U ovoj teritoriji se pored liskunsko kvarcnih kriljevaca javljaju i uslojeni argiloisti, meta pjeari, pjeari i bree. Prema superpoziciji znatno su mlai kvarcni kriljevci na Vranici. kriljevci Vranice najee su tamnosive ili zelenkasto - sive boje. Pjeari, meta pjeara i bree javljaju se u jugozapadnom dijelu opine. Na desnoj obali Vrbasa pojavljuju se ronjaci i liditi, koji grade tanke slojeve kriljevaca. Jedri ronjaci su sive do sivo - crne boje, ispresijecani su limonitinim ilicama, te se razlikuju od lidita koji je tamnije sive, skoro crne boje.

Dolomiti zauzimaju vei teritorij u dolini Vrbasa. Slojeviti su i masivni, sivo - smei i svijetlosmei. Preteno su zastupljeni sitnim, rjee srednje zrnastim tipovima. Sitne pukotine su u njima obino ispunjene kalcitom.Devonske naslage rasprostranjene su na najviem bilu Vranice, od Gornjeg Vakufa Uskoplja do Prokokog jezera. Devonski sedimenti su preteno predstavljeni karbonatima. Razvijene su naslage donjeg, srednjeg i gornjeg devona.

Donji devon je ogranien na vrlo malom prostoru Gornjeg Vakufa Uskoplja. Najnii dijelovi ovih naslaga, koje su predstavljene tamnosivim ploastim krenjacima, rijetko dolomitnim krenjacima i dolomitima, nisu dostupne promatranjima. Karbonatne stijene donjeg devona predstavljene su krenjacima. Krenjaci imaju 98% - 99% kalcij karbonata. (erkovi, 1971.)U oblasti rasprostiranja srednjeg devona javljaju se krenjaci i dolomiti. Dolomiti su rasprostranjeni na Vranici prema Fojnici gdje kao jedne devonske tvorevine izgrauju ire prostore. Nastali su tokom dijageneze oko krenjaka. Krenjaci se nalaze na iroj oblasti Gornjeg Vakufa Uskoplja. Na kontaktu sa riolitima mjestimino su izmijenjeni u mramor. Veinom su masivni, samo ponegdje, kao u dolini Bistrice, izraena je slojevitost. Preteito su sive, mjestimino bijelkaste boje. (erkovi, 1971.)Od tvorevina gornjeg devona izdvojene su naslage franskoga kata i to u najveem dijelu sprudnih krenjakih naslaga Vranice. U litolokom pogledu tvorevine se franskoga kata razlikuju od krenjako dolomitskih naslaga srednjeg devona.

Magmatske stijene rioliti, tretirane su kao stijene preteno karbonske i permske starosti; ovaj se problem, meutim, mora jo smatrati otvorenim. Na Vranici, u podruju Prokokog jezera, izdvajaju se lepidoblastine do blastoporfirske strukture, koje po mineralnim sastavu i sklopu vjerovatno predstavljaju izmijenjene riolite. U ovim stijenama javljaju se relikti fenokristala kvarca i rijetko feldspata. Rioloti zauzimaju vei dio prostora Vranice, i to centralne (Nadkrstac). (erkovi, 1971.)Subvulkansko uvlaenje riolita u oblasti Vranice odigralo se za vrijeme karbona i perma. Ovakav zakljuak ukazuje na pojavu devonskih krenjaka i podatak da riolite prekrivaju naslage gornjeg perma. Rioliti su sivi ili zelenkasto sivi kada su svjei. Kvarckeratofori su rasprostranjeni na jugozapadnim padinama Vranice. Pojava kvarckeratofora u ovoj oblasti mogla bi se vezati za karbon i perm. To ukazuje na diskordantne izljeve kvarckeratofora preko kriljevaca, silursko devonskih kao i gornjopermskih naslaga, koje pokrivaju ove magmatske stijene. Kvarckeratofri su stijene zelenkasto - sive, sivkasto - bijele ili bijele boje. (erkovi, 1971.)Tvorevine gornjeg perma iroko su rasprostranjene na jugozapadnom obodu Vranice i sjeveroistono od Gornjeg Vakufa Uskoplja. Prekrivene trijasnim sedimentima, tvorevine gornjeg perma javljaju se visoko. Graeni od crvenih brea, kvarcnih konglomerata i upljikavih krenjaka, nii dijelovi gornjeg perma na jugozapadnom obodu Vranice donekle se razlikuju od sintroznih crvenih subgrauvaka i alevrolita viih nivoa. (erkovi, 1971.) Prisutnost gipseva u svim nivoima ukazuje na lagunsko marinske uvjete sedimentacije. Permski sedimenti lee diskordantno na starijim tvorevinama, litoloki odgovaraju sigurno utvrenim naslagama gornjeg perma u drugim oblastima, a najvie postepeno prelaze u skitski kat. Zbog toga su odreene kao permske, iako ne sadre faunu. Donji dio bojskih naslaga je otkriven na malom prostoru u Bistrici i Voljicu, te javljaju se kao lagunsko marinske gipsane naslage. Gornji dio bojskih naslaga otkriven je u viim dijelovima padina u istoj oblasti. Izgrauju ga pjeskoviti krenjaci sa tankim slojevima kvarcno liskusno kloritskih kriljevaca i breasti mramorni krenjaci. (erkovi, 1971.)Sedimenti jure razvijeni su na Crnom Vrhu i Pidriu. Utvreni su sedimenti lijas - dogera, sprudni krenjaci, naslage oksford - kembrida i kembrid - portlanda (naslage dolomita). Sedimenti lijas - dogera koji se nalaze preko karbonatnih tvorevina gornjeg trijasa ili dijelova srednjeg i gornjeg trijasa, izdvojeni u okolici naselja Pidri. Jugozapadni dijelovi Crnog Vrha izgraeni su od zrnastih krenjaka sa mikro faunom lijas - dogera. S obzirom da su centralni dijelovi strukture maskirani glacio - fluvijalnim tvorevinama, nije iskljueno da lijas dogeru pripada vea povrina terena. Na sjeverozapadnome dijelu opine javljaju se flini sedimenti gornje krede transgresivni na karbonatima srednjeg trijasa. To su ploasti laporasti krenjaci, ija starost nije paleontoloki dobro istraena. Jako zdrobljeni i slabo cementirani konglomerati nalaze se na prostoru od Gornjeg Vakufa Uskoplja prema Bugojnu. (erkovi, 1971.)Kvartarne naslage obuhvaaju uglavnom nevezan ili slabo vezan materijal, a predstavljaju tvorevine pleistocena i holocena. Starijem kvartaru pripadaju glacijalne i glaci - fluvijalne naslage. Glacio - fluvijalni materijal predstavljaju ljunkoviti i zaobljeni komadi riolita i kriljevaca na desnoj obali Vrbasa i u naselju Voljice. Debljina ovih nanosa nije vea od 30 m. Korito rijeke Vrbas sadri aluvijalne nanose razliitog sastava i granulacije. Izvorski sedimenti su predstavljeni bigrovitim materijalom koji se nalazi u planinskim potocima Vranice, Radue, Radovana, Dobroke planine. Deluvijalne tvorevine pokrivaju dijelove junih padina Radue. Debljina nije vea od 10 m. Proluvijalne i jezerske barske tvorevine javljaju se u naselju drimci. (erkovi, 1971.)3.2. Geomorfoloke znaajke U hipsometrijsko orografskom pogledu prostor opine pripada planinskom pojasu. Hipsometrijski raspon reljefa u opini je od 570 m.n.v. do 2 112 m.n.v. Najnia toka reljefa je aluvijalna ravnica, nadmorske visine 570 m, a najvia je vrh Nadkrstac, nadmorske visine 2 112 m. Planine imaju dinarski pravac pruanja, sjeverozapad jugoistok. Najznaajnije planine su Vranica, koja je paleozojske starosti i spada u bosansko kriljavo gorje, zatim planina Radua i planina Radovan. Visine navedenih planina kreu se od 1 500 do 2 112 m.n.v. Rijeka Vrbas za vrijeme poplava iz gornjeg toka nanosi dosta naplavnog materijala, kojeg taloi u dijelu opine sa manjim padom terena, tako da su se pored obala rijeke Vrbas formirale aluvijalne ravni. Ravnice (650-700 m) zauzimaju 6 % povrine opine, brdsko - planinski dio (700-1 200 m) zauzima 45 % opine i planinski dio (1 200-2 112 m) zauzima najvei dio teritorija sa 49 %. (Ceci, 1983.)Dakle, reljef opine ine: planine, brda, polje, aluvijalne ravni rijeke Vrbas i dolina rijeke Vrbas. Sjeveroistoni i istoni dio opine predstavljaju visoki planinski vrhovi na planini Vranici, od kojih ak 6 vrhova premauju nadmorsku visinu od 2 000 m. Na krajnjem jugozapadu su najvii vrhovi palnine Radue, koji premauju 1 900 m. Od rijeke Vrbas u pravcu sjeveroistoka i jugozapada, diu se blage padine, tako da je taj tip terena predstavljen breuljcima kao morfolokim jedinicama. Centralni dio opine, kojim tee rijeka Vrbas u smjeru jugoistok sjeverozapad, predstavlja najnii teren opine.3.3. Klimatske znaajke S obzirom na geografsku irinu i nadmordsku visinu (570 - 2 112 m.n.v.) na kojoj se nalazi, prevladava umjereno - kontinentalna klima. Ljeta su dosta topla, najtopliji mjesec lipanj ima prosjenu temperaturu 17,8C, dok zime mogu biti dosta otre i hladne, pa prosjena temperatura u sijenju se kree od 2 - 3C. Na planini Vranici, odnosno na njenim osojnim padinama, vjetar sa navjetrinskih strana pue prema zavjetrinskim stranama i na taj nain, u mmnogobrojnim uvalama, stvaraju se snjeanici, koji se zadravaju tijekom cijele godine. Prema klasifikaciji koju je izvrio Kepen, ovaj teren pripada umjerenom geografskom pojasu, odnosno C klimi (umjereno topla i vlana klima). Odlikuje se prosjenom godinjom temperaturom najhladnijeg mjeseca niom od 18 C, a viom od -3C. Znai, granica prema ekvatoru omeena je sa izotermom od 18C, a od polova sa izotermom -3C. (Spahi, 2006.)U irem prostoru nalaze se dva glavna klimatska tipa. Prvi ima oznaku Cf i zastupljen je po najniim hipsometrijskim nivoima, u donjem toku rijeke Vrbas, sve do nadmorske visine od 1 000 m. Ovaj glavni klimatski tip se dalje moe podijeliti u klimatski podtip Cfb (umjereno topla kina klima sa toplim ljetima). Stalna vlanost, odnosno mjesec sa najmanje padalina u godini, prosjeno prima vie od 60 mm padalina i oznaava se sa f. Dok se, prema Kepenovoj klasifikaciji, toplo ljeto sa temperaturom najtoplijeg mjeseca niom od 22C, a veom od 15C, oznaava sa b. Ovaj klimatski podtip b zastupljen je dolinom rijeke Vrbas, od sjeverozapada prema izvoru rijeke u pravcu jugoistoka, sve do nadmorske visine od 1 000 m. (Spahi, 2006.)Dok na nadmorskim visinama preko 1 000 m moe se utvrditi Df glavni klimatski tip. Moe se podijeliti u dva klimatska podtipa. Dfb klimatski podtip ili vlana borealna klima sa toplim ljetima, prostire se u visinskom pojasu od 1 000-1 500 m.n.v. Dok je od 1 500 m.n.v. do najviih vrhova, zastupljen Dfc klimatski podtip ili vlana borealna klima, sa svjeim ljetom. Dfc klimu imaju samo dijelovi planina Vranice i Radue koji su vii od 1 500 m.n.v. (na krajnjem sjeveroistoku i istoku, kao i krajnjem jugozapadu opine). Klima Gornjeg Vakufa - Uskoplja je umjereno kontinentalna sa karakteristinim izrazito hladnim i dugim zimama te kratkim i toplim ljetima, koja sa veom nadmorskom visinom prelazi u izrazito planinsku klimu sa dugotrajnim snjenim pokrivaem. (Spahi, 2006.)3.3.1. PadalinePadaline su poprilino ravnomjerno rasporeene po mjesecima. Najvea koliina padalina izlui se u lipnju i iznosi 110 mm. Minimum padalina javlja se u veljai i iznosi samo 53 mm. Prema tome, prosjena godinja koliina padalina na teritoriju opine kree se od 850 mm u samoj dolini rijeke Vrbas, i njenim pritokama. Takoer, s porastom nadmorske visine dolazi i do porasta koliine padalina, pa tako na najviim nadmorskim visinama koliina padalina iznosi 1 150 mm. Na godinju raspodjelu padalina veliki utjecaj ima temperatura, te se najvea koliina padalina izluuje upravo u razdoblju najveih temperatura. (Prostorni plan Srednjobosanskog kantona, 2001.) Snijeg se najdue zadrava u sijenju, u prosjeku oko 15 dana. Snjene padaline se izluuju i u veljai, oujku, studenom i prosincu. Projseno, godinje se zadrava oko mjesec i pol. (Prostorni plan Srednjobosanskog kantona, 2001.)3.3.2. Vlanost zraka Dnevna raspodjela relativne vlanosti uglavnom je obrnuta u odnosu na dnevnu raspodjelu temperature zraka. Kod dnevne raspodjele vlanosti tijekom ljeta mogu se javiti dva maksimuma i dva minimuma relativne vlanosti. Prvi minimum je u ranim jutarnjim satima (oko 4h), a drugi je u podne (oko 15h). Prvi maksimum je ujutro (oko 9h), a drugi maksimum je naveer (oko 21 h). U opini srednja godinja vlanost iznosi 76 %. Maksimum relativne vlanosti javlja se tijekom hladnijeg dijela godine, dok je tijekom proljea najmanja. Ljetni period takoer ima malu relativnu vlanost. Mjeseci s maksimalnom koliinom relativne vlanosti su sijeanj i prosinac sa 84 %. Mjeseci sa najmanjom vlanou su oujak i travanj, sa 69 % relativne vlanosti. (Prostorni plan Srednjobosanskog kantona, 2001.)3.4. Hidroloke znaajkeVode sa cijelog opinskog podruja slivno gravitiraju njegovoj najveoj rijeci Vrbasu, odnosno crnomorskom slijevu. Geoloke, klimatske te geomorfoloke odlike ovoga teritorija vremenom su uvjetovale formiranje veoma guste rijene mree. Kao rezultat kompaktnosti terena i velike koliine padalina formirala se gusta rijena mrea. Predstavljena je prvenstveno tokom rijeke Vrbas, koja je duga 35 200 m, te njenim pritokama. Jedne od veih pritoka rijeke Vrbas, s njene desne strane su rijeke Kruica i Bistrika rika, dok se sa lijeve strane u Vrbas ulijeva rijeka Trnovaa. Rijeke Vrbas i Kruica izviru kontaktnim izvorima u kojima voda tee iz viih etaa prema niim, dok rijeke Trnovaa i Bistrika rika pod utjecajem hidrastatskog tlaka izbijaju na topografsku povrinu. Djelovanjem vertikalne fluvijalne erozije, rijeka Vrbas usjecala je rijeno korito, a djelovanjem bone erozije dolinsko dno se proiruje u zaravan, po kojoj rijeka meandrira. Dolina Vrbasa je kompozitna, ona je polimorfna i polifazna. U njenim proirenjima javljaju se manji padovi u koritu, a u suenjima vei. (Strategija razvoja opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2010)

Karta 1 Hidrografska mrea opine Gornji Vakuf Uskoplje

Izvor: (Prostorni plan opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2008)

Vrbas je glavna rijeka Uskopaljske doline, koja je bogata vodom. U gornjem dijelu svoga toka, zajedno sa svojim pritocima, erodira velike koliine razliitog materijala koji odnosi sve do ua i izgrauje posebne geomorfoloke oblike. Prisutan je i veliki broj povremeni rijenih tokova koji nastaju za vrijeme velikih koliina padalina ili otapanja snijega sa slivne povrine.

Rijeka Vrbas izvire na junoj padini planine Vranice, ispod Zec planine, na nadmorskoj visini od oko 1 780 m. Vodni reim Vrbasa, kao i njegove pritoke imaju dva maksimuma i dva minimum vodostaja. Prvi maksimum je krajem oujka i poetkom travnja, zbog otapanja snijega s okolnih planina, a drugi je u rujnu i listopadu, to je posljedica dugotrajnih jesenskih kia. Minimalni vodostaj je u kolovozu i rujnu, zbog smanjenja koliine padalina i poveane evaporacije. Rijeka Vrbas ima karakteristike nivalno - pluvijalnog reima. (Strategija razvoja opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2010)Slika 6 Rijeka Vrbas u Gornjem Vakufu Uskoplju

Izvor: (www.meteo-europ.com)Lijeve pritoke rijeke Vrbas su Trnovaa i Voljinica, dok su njene desne pritoke Kruica i Bistrika Rika.Rijeka Trnovaa izvire iznad sela Uzrije, jugozapadno od gradske zone opine, a ulijeva se u Vrbas u selu Podgrae, na oko 600 metara nadmorske visine. Dio sela Podgraa, kroz koji prolazi rijeka, zove se Trnovaa.Rijeka Voljinica nastaje od vie izvora koji se nalaze ispod Radukog kamena, jednog od vrhova planine Radue. U Podgrau se ulijeva u rijeku Trnovau, koja se neto nie ulijeva u Vrbas. (Strategija razvoja opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2010)Kruica je desna pritoka rijeke Vrbas i izvire iz peine ispod brda Kik (dijela Vranice) u selu Krupa, istono od gradske zone opine. Ova rijeka odlikuje se izuzetno bistrom i pitkom vodom, a slui za napajanje susjedne opine Bugojno (od 1975.) i malim dijelovima opine Gornji Vakuf Uskoplje (od 1964.). (Strategija razvoja opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2010) Bistrika Rika je takoer desna pritoka rijeci Vrbas, sa 11 km duine. Izvire sjeveroistono od gradske zone opine Gornji Vakuf - Uskoplje, ispod Brezovae (neposredno ispod regionalnog puta R 439, Gornji Vakuf Uskoplje - Novi Travnik), na nadmorskoj visini od 644 m. Pritoke Bistrike rike su Kau, Klapavice, Poniri, te Veliki i Mali Gusar. Iz pijeska rijeke ispiralo se zlato od doba Rimljana do srednjeg vijeka. I danas postoje tragovi eksploatacije. (Strategija razvoja opine Gornji Vakuf Uskoplje 2010)3.5.Pedoloke znaajke Na teritoriju opine formirali su se razliiti tipovi zemljita. Postoje dvije vrste tala, a to su automorfna i hidromorfna tla. Od automorfnih tala zastupljeni su sljedei tipovi zemljita: distrini i euritini kambisol, kalkokambisol, kalkomelanosol, rendzine, fluvisol i rankeri. Najzastupljenija vrsta od ovih tala na teritoriju opine su kalkomelanosol. Sredinji dio zauzima fluviosol. Ta vrsta tla je uglavnom rasprostranjena uz tok rijeke Vrbas (u donjem i srednjem dijelu toka). Distrino smee tlo ili distrini kambisol je pogodno tlo za sijanje itarica, kao i za sadnju ume. Iz klase hidromorfnih tala zastupljeno je samo aluvijalno tlo, koje je od najveeg znaaja, jer je najplodnije zemljite na teritoriju opine. (Strategija razvoja poljoprivrede opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2013)Karta 2 Pedoloka karta opine Gornji Vakuf Uskoplje Izvor: (Strategija razvoja Poljoprivrede opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2013) 4. Drutveno - geografske znaajke opine 4.1.Stanovnitvo i naseljenost opineOpina Gornji Vakuf - Uskoplje obuhvaa 0,8 % povrine Bosne i Hercegovine. Prema popisu iz 1948. god., broj stanovnika u opini je iznosio 12 969, da bi 1991. god. broj stanovnika porastao na 25 181, i tako se udvostruio. Prema zadnjem popisu iz 1991. god. stanovnitvo opine je sudjelovalo sa 0,6 % u ukupnom stanovnitvu Bosne i Hercegovine. Nakon 1991. god. broj stanovnika u opini se znatno smanjio. Prema procjenama iz 2007. god. iznosio je 19 513, to ini 9,25 % od ukupnog stanovnitva Srednjobosanskog kantona. Posljedica smanjenog broja stanovnika opine u razdoblju 1991 - 2007 god. je rat, koji je zadesio Bosnu i Hercegovinu (1992-1995), pri emu je veliki broj stanovnika poginuo, emigrirao, prognan ili nestao. (Nejami, 2005.)Smanjenje broja stanovnika sa 20 096 iz 2004 god. na 19 512 stanovnika u 2007. god., uz pozitivan prirodni prirataj stanovnitva do 2007. god., ukazuje na injenicu da domicilno stanovnitvo emigrira sa teritorija opine. Ova migracija je ekonomske prirode, odnosno njen uzrok je mogunost zapoljavanja u veim centrima. S obzirom da opinu naputaju veinom mladi ljudi, ovakav trend u budunosti bi mogao dovesti do smanjenja radno sposobnog stanovnitva. (Nejami, 2005.) Ovo podruje izrazito je migracijsko zbog burnih drutveno - ekonomskih i politikih procesa. Na migracijska kretanja opine utjecali su i prirodni ivotni uvjeti u pojedinim seoskim naseljima. Jedna od osnovnih karakteristika migracija je stalan priliv seoskog stanovnitva u opinu iz njegove okoline i stalno naputanje brdskih sela i sputanje u rijene doline. Imigracije stanovnitva su uglavnom bile u gradsko naselje, osim odreenog broja prosvjetnih radnika koji su dolazili iz drugih gradova kako bi radili u kolama, koje se nalaze u seoskim podrujima. Proces deruralizacije i deagrarizacije sela i odlazak u grad odvija se tako to migranti najee prodaju svoja imanja i grade kue u samom gradu ili prigradskim naseljima. Na taj nain stvoren je itav pojas novih stambenih objekata i naselja. Zbog ovakvih tendencija, ekonomskim mjerama bi trebalo utjecati na smanjenje iseljavanja, odnosno zadravanje bioloki i ekonomski najvitalnijeg stanovnitva. (Nejami, 2005.)

Prirodno - geografska osnova je glavni imbenik koji je u povijesti utjecao na raspodjelu i naseljavanje stanovnitva u opini. Stanovnitvo se uglavnom naseljavalo na plodnim zemljitima na prisojnim stranama. Rijena dolina i aluvijalna ravan rijeke Vrbas predstavlja populacijsko arite naseljenosti i tu se nalazi gradska zona opine. Gustoa naseljenosti iznosi 48,5 % st/km, ime se ova opina svrstava u rijetko naseljene opine na teritoriju Bosne i Hercegovine. Stanovnitvo je neravnomjerno naseljeno. Najvei broj naseljenih mjesta na teritoriju opine ima do 200 stanovnika, dok samo gradska zona ima oko 5 000 stanovnika. Najgue je naseljen prostor doline rijeke Vrbas (podjednako naseljena i lijeva i desna obala), jer ovaj prostor prua najpovoljnije uvjete za razvoj poljoprivrede, industrije i prometne infrastrukture. Znaajan dio stanovnitva naseljen je na pobrima i viim nadmorskim visinama (do 1 000 m.n.v.), dok je veoma rijetko naseljen sjevero - zapadni i istoni, planinski dio opine (planine Radua i Vranica). Podruja ovih planina su uglavnom umovita i ne pruaju povoljne prirodne uvijete za naseljavanje. (Nejami, 2005.)Tablica 1 Kretanje broja stanovnika u opini po naseljima u razdoblju 1948- 2013.g.

Godina popisivanja

Naselja1948.1953.1961.1971.1981.1991.2013.

Batua1951742082905087051.135

Bistrica7548279921.2981.5611.7131.149

Bojska 7577959261.0781.075869557

Boljkovac182188215326370397327

Borova Ravan 9811410016223119884

Crkvice 127135176228266271185

Cvre 232265330330319272187

Dobroin362396466463542546384

Donja Riica271293318523460487372

Draev Dolac381387437475766675652

Duratbegov Dolac3203153566124945971.027

Dua 3136448010213039

G.Vakuf-Uskoplje 1.6291.7491.8602.4653.6975.3445.222

Gaj 34412813113625632387

Galiica -----43-

Grnica 534629706834927840728

Hrasnica 317345380503547584180

Humac -----197176

Jagnjid 264270311353421490176

Jelae 52475360369-

Jelii 91931031251078777

Kozice 809513015213211350

Krupa314347397491487576960

Kute249267304311302253172

Luani216235259269241190115

Makovac 979311411710032-

Mraaj 16116914 121767279278

Paji Polje115148210150570851286

Palo330379378390281316372

Pidri252287313314290302307

Ploa 290284311274224295214

Podgradje31736561774210121207528

Pridvorci 190217295392385410341

Rosulje 119129159751058945

Seferovii 8794126153172170139

Seoci 106118113119331318

Smrevice 696871211511< 10

Svilii 129138147197217235162

ugine Bare13315391768--

Trnovaa ------7127

Uzrije147132161166196197126

Vaganjac 311352382401410330214

Valice 1091151211851489786

Vili Polje171238344455525561817

Voljevac 286325370475639700707

Voljice481358346345339333179

Vrse497549666724840924779

Zastinje 170205234256263343322

drimci 4895447489121.0071.139766

Ukupno 13.25214.00816.17519.34422.43225.18122.304

Izvor:( Stanovnitvo BiH - Narodnosni sastav po naseljima, 1995; Statiki bilten 195, 2013. ) 4.2.Bioloka struktura stanovnitva Bioloka struktura obuhvaa stanovnitvo s obzirom na spol i pripadnost pojedinim dobnim skupinama. Nakon 1991. god. nije se vrio popis stanovnitva, tako da se za navedene podatke nakon te godine radi o procjenama. Spolna struktura stanovnitva je znaajno poremeena ratnim zbivanjima u toku Drugog svjetskog rata i u razdoblju 1992 1995. god. Godine 1991., s obzirom na relativno visok udio mladih predrane dobi (0-14 god.), od oko 35 %, opina Gornji Vakuf Uskoplje pripadala je tzv. pregresivnom biolokom tipu starosne strukture stanonitva, ije je osnovno obiljeje povean pritisak na obrazovne (najprije osnovne, a kasnije i srednjokolske) institucije. Uee mladih u 2003. god. palo je na 21,92 %, i na taj nain, prema navedenom pokazatelju, stanovnitvo opine Gornjeg Vakufa Uskoplja ulo je u regresivni tip dobne strukture (udio mladih manji od 25 %). Ovakva struktura nije pogodna sa aspekta potreba i budue reprodukcije stanovnitva. (Nejami, 2005.)Tablica 2 Starosna struktura stanovnitva opine u razdoblju 1971- 2013. god.Dob stanovnitva

Godina 0-1415-6465-vieUkupno

1971.7.87110.61079819.279

1981.7.58613.6841.12622.396

1991.7.06316.2401.28124.584

2001.5.99211.1512.6629.805

2003.4.38412.9152.70019.999

2013.3.80912.6402.29818.747

Izvor: (Federalni zavod za statistiku, 2013.; Statistiki bilten 265, 1998.; FZS, Saopenje, priopenje , 2013.)Starosna struktura u opini u kojoj je radno sposobni dio stanovnitva dominantan (64,58 % u 2003. i 66,41 % u 2007. god.), to predstavlja znaajan kontigent radne snage te istovremeno visok udio osoba starijih od 65 godina (12,07 %), potvruje injenicu da se ova populacija iz zrelog preoblikovala u tip starog pasivnog stanovnitva. Meutim, ne smije se zaboraviti na injenicu da nije sve aktivno stanovnitvo ujedno i radno aktivno stanovnitvo. U kontekstu planiranja ekonomske politike u pogledu strukture stanovnitva, pasivnom dijelu stanovnitva treba se uvijek dodati ovaj dio nezaposlenosti aktivnog stanovnitva, kako bi se dobila jasnija slika o stanovnitvu koje uestvuje u proizvodnom procesu i stanovnitvu koje je samo promatra. (Nejami, 2005.)

Tablica 3 Dobno spolna struktura stanovnitva G.V. Uskoplje prema podatcima iz 1971.god.

Starost0-19 (mlado)20-59 (zrelo)60 vie (staro)

Mukih5.0573.944686

enskih4.8504.079664

Ukupno9.9078.0231.350

Izvor: (Zavod za statistiku FbiH; Statistiki bilten 265.)Tablica 4 Dobno spolna struktura stanovnitva G.V. Uskoplje prema podatcima iz 1991.god.Starost0 19 (mlado)20 -59 (zrelo)60 vie (staro)

Mukih4.8866.7171.171

enskih4.6205.6211.494

Ukupno9.50613.0512.665

Izvor: (Zavod za statistiku FbiH; Statistiki bilten 257.) Iz navedenih podataka moemo zakljuiti sljedee; ukupan broj mladog stanovnitva u opini 1971.god. u odnosu na 1991. god. se smanjio za 401 osobu. Vei dio tog smanjenja odnosio se na enksu populaciju. U navednom razdoblju, uzimajui u obzir ukupno zrelo stanovnitvo, broj se poveao za 5 028, gdje je dolo do veeg poveanja muke populacije. Takoer, dolo je do poveanja ukupnog broja stare populacije za 1 315 osobu. Za razliku od zrelog stanovnitva, ovdje je dolo do veeg poveanja enskog dijela populacije. 4.3. Nacionalna struktura stanovnitvaNa teritoriju opine susreu se gotovo sve nacionalnosti. Prema popisu stanovnita iz 1991. god., opina Gornji Vakuf Uskoplje je imala 25 181 stanovnika, od ega 14 063 (56 %) Bonjaka, 10 706 (42,5 %) Hrvata, 110 (0,4 %) Srba i 302 (1,1 % ) ostalih. Minuli rat je donio znaajne demografske promjene u odnosu na posljednji popis stanovnitva, budui da se broj stanovnika u odnosu na 1991. god. smanjio za oko 22,5 %. Procjena broja stanovnika za 2007.god. ukazuje da je na teritoriju opine ivilo 19 513 stanovnika, od ega je 13 068 (67 %) Bonjaka, 6 408 (32,8 %) Hrvata, 37 (0,2 %) Srba. Prema procjeni za 2013.god. broj stanovnika na teritoriju opine iznosio je 22 304. (Zavod za statistiku FBiH,1991; FZS, 2008)Tablica 5 Nacionalna struktura stanovnitvaStanovnitvo opine Gornji Vakuf - Uskoplje

Godina popisa1971.1981.1991.Procjena za 2007.

Muslimani10.48212.39914.06313.068

Hrvati8.6059.57410.7066.408

Srbi14113311037

Jugoslaveni18173158-

ostali i nepoznato98153144-

ukupno19.34422.43225.18119.513

Izvor: (Stanovnitvo Bosne i Hercegovine - Narodnosni sastav po naseljima, 1995; FZS, 2008)Karta 3 Narodnosni sastav po naseljima

Izvor: (Stanovnitvo Bosne i Hercegovine - Narodnosni sastav po naseljima, 1995) Na priloenoj slici prikazuje se narodnosni sastav po naseljima. Zelenom bojom prikazana su naselja u kojima prevladava muslimansko stanovnitvo, dok crvenom bojom prikazana su naselja gdje stanovnito hrvatske narodnosti ima apsolutnu veinu.4.4. Vjerska struktura stanovnitvaVjersku strukturu opine ine islamska, katolika i pravoslavna vjeroispovijest. Prema prikazanim podacima iz 1971. god. i 1981. god., uoljivo je da su islamska i katolika vjeroispovijest imale glavni udio u vjerskoj strukturi opine. Danas na teritoriju opine ive uglavnom Bonjaci koji su islamske vjeroispovijesti, Hrvati katolike vjeroispovijesti, kao i ostale nacionalne manjine raznih vjeroispovijesti.Tablica 6 Vjerska struktura opine za 1971. i 1981. god.GodinaVjerska stuktura opine Gornji Vakuf - Uskoplje

IslamskaKatolikaPravoslavnaOstali

197154,2 %44,5 %0,7 %0.6 %

198155,3 %42,7 %0,8 %0.9 %

Izvor:( Zavod za statistiku FBiH)Graf 1 Prikaz stanovnika opine prema vjeroispovjesti iz 1991. god.

Izvor: (Statistiki bilten 233, 1993.)4.5. Ekonomska struktura stanovnitvo Opina Gornji Vakuf Uskoplje prije rata ubrajala se u red srednje razvijenih opina. Posljedice rata, proces ekonomske tranzicije te nedostatak investicija doveli su opinu u izrazito teku ekonomsku situaciju. Industrijski kapaciteti na teritoriju opine nisu bili oteeni tijekom rata, ali pokuaj pokretanja proizvodnje neposredno poslje rata nisu urodili plodom. Bruto drutveni proizvod (BDP) po glavi stanovnika za opinu Gornji Vakuf Uskoplje u 2012. god. iznosio je 2 228 KM. To ini 65,1 % od prosjenog BDP - a (3 425 KM) po glavni stanovnika u Federaciji Bosne i Hercegovine ili 78,1 % od prosjenog BDP - a Srednjobosanskog kantona. Na kraju 2007. god. na teritoriju opine bilo je zaposleno 3 061 radnika, to je za 31 % vie nego u 2000. god. Nezaposlenost predstavlja danas sigurno najvei ekonomski i socijalni problem. Krajem 2007. god. na teritoriju opine registrirano je 4 109 nezaposlenih lica, dok je prema najnovijim podatcima iz 2013.god. registrirano 3 243 nezaposlenih. (Zavod za zapoljavanje Gornji Vakuf Uskoplje, 2013.) Dolo je do velikih transformacija u pogledu zaposlenih po sektorima. U razdoblju od 1989. god. u primarnom sektoru bilo je zaposlenih 6 %, da bi se 2008. god. taj postotak znatno poveo i iznosio 36 %. Takoer, dolo je do razvoja poljoprivrede i umarstva, a samim tim i razvoja tercijarnog sektora. U razdoblju od 1989. god. u sekundarnom sektoru bilo je 73 % zaposlenih, da bi se 2008. god. taj postotak znatno smanjio na 29,3 %. Razlog tome je prestanak rada velikog broja tvornica, to je dovelo do nezaposlenosti u sekundarnom sektoru. U tercijarnom sektoru broj zaposlenih 2008. god. iznosio je 27,6 %, a u 1989. god. iznosio je 22 %. Ukupan broj radno aktivnog stanovnitva ine 3 759 registrirana zaposlena radnika. To znai da je 43 % od radno sposobnog stanovnitva aktivno, tj. zaposleno. Najvei broj radnika zaposlen je u preraivakoj industriji, djelatnosti rudarstva, graevinarstvu, obrazovanju, trgovini i odravanju, te javnoj upravi. (Strategija razvoja opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2010.)4.6. Obrazovna struktura stanovnitva

Na teritoriju opine nalazi se jedan vrti, etiri osnovne kole i jedna srednja mjeovita kola. Podrune kole postoje i u najudaljenijim mjesnim zajednicama. U opini nema registrirane djece kolskog uzrasta koja ne pohaaju kolu. Nastava u kolama u opini je organizirana u 75 odjeljenja, to ini 16,5 % ukupnog broja odjeljenja u kantonu. Ukupan broj uenika obuvaenih osnovnim obrazovanjem u 2013.god. je 1 807, to ini 16,3 % od ukupnog broja uenika u kantonu, dok je 107 zaposlenih nastavnika. (Ministarstvo Prosvjete,znanosti,kulture i sporta SBK, 2013.)Srednjokolsko obrazovanje u opini se odvija u nekadanjem srednjokolskom centru Branko Mikuli . U ovom objektu postoje dvije kole pod jednim krovom, Srednja kola Gornji Vakuf i Srednja kola Uskoplje. Ukupan broj uenika u 2013. god. za ove dvije kole je 919, dok broj profesora iznosi 60. (Ministarstvo Prosvjete,znanosti,kulture i sporta SBK, 2013.) Broj uenika u opini znatno se smanjuje. Sve do rata, broj uenika je bio u stalnom porastu. Poslije rata, smanjenjem broja stanovnika dolazi i do smanjenja ukupnog broja uenika. Najvei broj uenika je u Osnovnoj koli Gornji Vakuf, dok najmanji broj uenika pohaa Osnovnu kolu Uskoplje. Na teritoriju opine 1991. godine bez kolske spreme je bilo 21 % od ukupnog stanovnitva, nepotpune osnovne kole 24 %, s osnovnom kolom 25 %, srednjom i viom kolom 28%, te sa visokom 2%, to je pokazatelj da je veina stanovnitva bilo nepismeno. (Kantonalni zavod za statistiku, 2001.)Tablica 7 Prikaz broja uenika i nastavnika u osnovnim kolama u razdoblju 2003-2013. g.Osnovna kolaBroj uenikaBroj nastavnika

2003/20042013/20142003/20042013/2014

Gornji Vakuf7595844131

Voljevac4192612416

Paji Polje4393023020

Uskoplje8536604140

Ukupno24701807136107

Izvor: (Ministarstvo Prosvjete,znanosti,kulture i sporta SBK, 2013.)Tablica 8 Prikaz broja uenika i profesora u srednjim kolama u razdoblju 2003-2013. g.Srednja kolaBroj uenikaBroj profesora

2003/20042013/20142003/20042013/2014

Gornji Vakuf5404562731

Uskoplje4294633029

Ukupno9699195760

Izvor: (Ministarstvo Prosvjete,znanosti,kulture i sporta SBK, 2013.) Dananje stanje u kolstvu na teritoriju opine izrazito je nepovoljno. Zbog teke ekonomske situacije dolazi do iseljavanja stanovnika iz opine, te se paralelno sa time smanjuje i broj uenika u osnovnim i srednjim kolama. Prema podatcima Slube za zapoljavanje Gornji Vakuf Uskoplje, na kraju 2013. god. broj nepismenih osoba iznosio je 998.5. Gospodarske znaajke opine Gornji Vakuf - UskopljeGospodarstvo opine Gornjeg Vakufa Uskoplja u razdoblju 1992. - 1996.god. bilo je u potpunosti uniteno. Slab model privatizacije i spor razvoj u poslijeratnim godinama doveo je do odljeva kadrova tehnike struke. Danas, veina poduzea koja su bila u dravnom vlasnitvu kroz proces privatizacije promijenila su vlasniku strukturu, odnosno veim dijelom postala vlasnitvo privatnog sektora. (Statistiki bilten 265, 1998.) 5.1. Poljoprivreda

5.1.1. Struktura iskoritavanja zemljita

Poljoprivredne povrine ukupno zauzimaju oko 3% ukupne povrine opine. Fond poljoprivrednog zemljita od 11 391 ha, 490 ha oranica, 375 ha vonjaka, 7 196 ha livada i 3 330 ha panjaka ili oko 0.45 ha po stanovniku, predstavlja znaajan resurs. Meutim, u strukturi zemljita prevladavaju livade i panjaci. Na oranice, vrtove i vonjake otpada svega 865 ha ili 7.5 % poljoprivrednih povrina. Ukupna povrina zemljita opine Gornji Vakuf Uskoplje je 39 929,12 ha. (Strategija razvoja poljoprivrede opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2013.) Graf 2 Struktura poljoprivrednog zemljita

Izvor : (Strategija razvoja poljoprivrede, 2013.)Poljoprivrednu proizvodnju karakterizira naturalna proizvodnja u obiteljskim gazdinstvima za podmirenje prehrambene sigurnosti vlastite obitelji, a manjim dijelom robna (komercijalna) proizvodnja, koja uglavnom nije ugovorno vezana sa preraivakom industrijom. Odsutnost organiziranog otkupa i problem plasmana poljoprivrednih proizvoda pokazuje i podatak o nepostojanju otkupno distributivnog centra koji bi od poljoprivrednih proizvoaa preuzimao funkciju otkupa i plasmana proizvoda (sortiranje, pakovanje, skladitenje i transport). Poljoprivreda je na cijelom teritoriju opine i dalje ostala optereena brojnim problemima i jo ne pokazuje jasnu viziju vlastitog drutvenog razvoja, bez obzira na njenu privrednu i drutvenu zadau. (Strategija razvoja poljoprivrede opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2013.)5.1.2. Poljodjelstvo

Stanovnitvo se bavi uzgojem itarica. Uslovi za proizvodnju su manje vie oteani, i ona se provodi najvie na temelju tradicije, bez uea suvremenih agrotehnikih mjera. Proizvodnja kukuruza u odnosu na itarice ostvarena su sa veim rezultatima. Vrlo vano je naglasit da usprkos smanjenju proizvodnje dolo do poveanja ostvarenog prinosa nekih kultura. Povrine pod krumpirom zastupljenije su u odnosu na prethodna razdoblja. Potrebno je svim mjerama i metodama iriti ekoloku proizvodnju pojedinih kultura svih itarica, a posebno heljde, koja je zbog svojih osobina vrlo pogodna za ekoloki uzgoj, jer gui korove, a nema ni posebnih zahtijeva prema tlu. U svim segmentima biljne proizvodnje neophodno je naputati ustaljeni tradicionalni trend proizvodnje ratarskih kultura i usmjeriti se prema inovacijskim tehnikama i nainom uzgoja. Najpoznatija itarica je penica (235 ha), a najmanja registrirana sjetvena povrina je kukuruz (10 ha). (Strategija razvoja poljoprivrede opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2013.)Proizvodnja povra ima dugu tradiciju i realne mogunosti razvoja. U sjetvenoj strukturi na teritoriju opine dominiraju kupunjae (kupus i kelj 150 ha), crni luk, paradajz, paprika i grah. U komercijalnoj proizvodnji povra namijenjenoj tritu gotovo iskljuivo se koriste strani hibridi i sorte povra, meu kojima esto prevladava jedan ili manji broj kultura. Najee uzgajani hibridi su kupus, kelj i krumpir. Kada se promatraju povrine koje zauzimaju pet najzastupljenijih vrsta na teritoriju opine, uoava se da je u proteklom razdoblju dolo do smanjenja povrina pod penicom, a dok su povrine pod kupusom i krumpirom tokom navedenog razdoblja ostale iste. (Strategija razvoja poljoprivrede opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2013.)Krmno bilje na teritoriju opine ima trend blagog smanjenja u odnosu na prethodno razdoblje. U budunosti bi se trebalo svakako nastaviti tendencija poveanja proizvodnje silanog kukuruza u ukupnoj proizvodnji krmnog bilja. Takoer, trebalo bi se raditi i na ostvarenju ciljeva irenja sjetve na nove povrine, te kao najvanije, poveanje prinosa na nivo potencijala koji svaka pojedina kultura moe ostvariti na ovome teritoriju. Naalost, sjetva krmnih kultura, prije svega jednogodinjih leguminoza (stone grahorice i graka), preko repice, stonog kelja, nije zastupljena u iroj proizvodnoj praksi. (Strategija razvoja poljoprivrede opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2013.)

Tablica 9 Sjetvena struktura itarica, povra i krmnog biljaGodina

Usjev (ha)200720102012

Penica290280235

Ra402830

Jeam195180180

Zob303335

Kukuruz151210

Krumpir750750750

Luk crni71215

Grah71010

Kupus i kelj150140150

Paradajz222

Paprika222

Stona repa335

Kukuruz sa silau505060

Travnodjetalinaste s.915928930

Izvor: (Statistiki bilten 150, 2010; Statistiki bilten 180, 2012) Voarska proizvodnja zauzima relativno manji udio unutar obradivih povrina u odnosu na mogunost i agroekoloke uvjete za proizvodnju. U opini prevladavaju povrine pod starijim zasadama vonjacima jezgriavog i kotunjiavog voa, koje je potrebno obnoviti. Prevladavaju vona stabla u okunicama, koja su uglavnom mjeovitog sastava (kruka, jabuka i ljiva), u svrhu podmirenja vlastitih potreba. Malo je plantanog uzgoja voa, isto komercijalnog karaktera. U posljednjih nekoliko godina znaajno se proirio uzgoj jagoda i malina. (Strategija razvoja poljoprivrede opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2013.)

Tablica 10 Ukupan prinos voarskih kulturaGodina

Prinos (t)200720102012

Jabuka672880798

Kruka264319312

ljiva123520002070

Izvor: (Statistiki bilten 150, 2010; Statistiki bilten 180, 2012) 5.1.3. Stoarstvo

Stoarstvo ima viestruku vanost, pa i vodei znaaj na teritoriju opine. Ubraja se u radno najintenzivniju proizvodnju, znaajno podravajui dohodak poljoprivrednih gazdinstva. U brdsko planinskim prostranstvima ono je jedini ekonomski isplativi nain koritenja poljoprivrednog zemljita. Stoarstvo ima zatvoren proces proizvodnje i u potpunosti je integrirano u njene zemljine i klimatske resurse. Proizvodnja mlijeka i mesa strateke su grane poljoprivrede, a njihovi autohtoni proizvodi segment su kojemu treba posvetiti posebnu panju. Povijesno nasljee, kao i prirodni uslovi, odrazili su se i na zastupljenosti pojedinih stoarskih grana u opini, gdje dominiraju ovarstvo i govedarstvo. (Strategija razvoja opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2010.)

Govedarstvo za oekivati je da ova grana stoarstva u kontekstu organiziranog otkupa mlijeka u blioj budunosti doivi svoju ekspanziju. Taj pozitivni trend se potvruje kroz koliinu otkupljenog mlijeka. Na teritoriju opine prevladavaju krianci sivog i smeeg alpskog goveda sa kojima se pretapa naa autohtona pasmina Bua. Poslije najnovijih ratnih zbivanja dolo je do importa kroz donacije manjeg broja simentalskog goveda. Pasmina potjee iz vicarske, iz doline rijeke Simme, po kojoj je dobila ime. (Strategija razvoja opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2010.)Tablica 11 Stanje goveda razdoblju 1991-2010 god.GodinaUkupno govedaKrave- muzareKrave steone i junice

1991.5.1803.4501.730

2008.2.8002.450350

2010.2.7138141.899

Izvor (Statistiki ljetopis federacije BiH,2008)Ovarstvo svojim tradicionalnim proizvodima daje dominantan dio upravo te autohtone proizvodnje. Na teritoriju opine prevladava autohtona pasmina ovaca Pramenka, sa svojih nekoliko sojeva. Prema podatcima iz 2010. god., na ukupnim zemljinim povrinama, prije svega livadama i panjacima, ukljuujui i umska zemljita, paslo je 8 959 ovaca. Godine 1991. broj ovaca iznosio je 13 000, to pokazuje da je broj ovaca prije rata bio vei u odnosu na 2010. god. (Strategija razvoja poljoprivrede opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2013.)Glede preradarstva, brojno stanje za 2010.god. od 8 280 komada, ukazuje nam na injenicu da prevladava uzgoj za osobne potrebe, pogotovo u ruralnim predjelima opine. Broj peradi na teritoriju opine 1991. god. iznosio je 13 000. Prema ovi podatcima uoljivo je da je broj peradi prije rata takoer bio vei nego 2010. god. Svinjogojstvo na teritoriju opine ima karakter proizvodnje za vlastite potrebe, te se rijetko nabavlja za dodatni tov. Kako bi ulo u sferu ekonomske isplativosti, ono zavisi od mogunosti vlastite proizvodnje koncentrirane hrane. U 2010. god. broj svinja iznosio je 840, dok je 1991. god. iznosio 1 470. Prema ovim podacima vidimo da se broj svinja nakon rata skoro prepolovio. (Program razvoja poljoprivrede na podruju Srednjobosanskog kantona, 2009.) Pelarstvo ima povoljne uvjete, kao i tradiciju proizvodnje meda i drugih pelinjih proizvoda. Znaajne povrine uma, livada, panjaka obrasle umskim rastinjem, obilje vonih vrsta, ljekovitih trava predstavlja kvalitetan resurs medonosnog bilja, koji omoguava znatno vei broj proizvodnih konica u odnosu na postojee stanje. Meutim pojavljuju se brojne potekoe, kako glede odgovarajue veterinarske slube, koja bi pratila proizvodnju, tako i u plasmanu meda na trite. Uglavnom prevladavaju pojedinani pelari s manjim brojem konica. U 2010. god. na teritoriju opine bilo je 2 300 konica, dok 1991. god. bilo je 500 konica. Usporedom podataka, jedino u pelarstvu povean je broj u odnosu na predratno stanje. (Program razvoja poljoprivrede na podruju Srednjobosanskog kantona, 2009.)

Uzimajui u obzir razne imbenike, meu kojima se istiu prepolovljena proizvodnja krmnih kultura na oranicama, neodravanje objekata za zemljoradnju, nedostatak kvalitetnih priplodnih bikova i nemogunost dranja stonog fonda na velikom dijelu opine, stanje stonog fonda nakon ratnih zbivanja se prepolovio. Danas na teritoriju opine najvei dio stonog fonda ine ovce, osim toga znaajan je i udio goveda.5.2. Sekundarne grane gospodarstva5.2.1. Industrija

Industrijalizaciju je uvjetovala prirodno geografska osnova, tj. prirodna bogatstva. Od industrijskih grana danas su najzastupljenije: metalo - preraivaka industrija, drvna industrija, rudarstvo i energetika. Najuspjenija metalo - preraivaka tvornica je Tvornica obrade metala TOM, koja upoljava oko 355 radnika. Ova tvornica ne posluje samo na domaem tritu, ve i van granice Bosne i Hercegovine. (Strategija razvoja opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2010.)

Drvna industrija je ve odavno bila prisutna u opini Gornji Vakuf Uskoplje. Razvila se zbog izuzetno bogatog umskog fonda koji zauzima vie od polovice teritorija opine, oko 52 % povrine. Kao i sve industrijske grane, pa tako i drvna industrija doivjela je pad za vrijeme ratnih zbivanja. Mnoga postrojenja su unitena, a privatizacija nije izvrena u skladu sa zakonima. Danas na teritoriju opine nalaze se samo dvije takve industrije, a to su Trnovaa d.o.o. i Rose Wood d.o.o., koje svoje proizvode plasiraju za domae i europsko trite. (Strategija razvoja opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2010.) Slika 7 Drvna industrija Rose Wood d.o.o

Izvor: (http://rosewood.ba) 5.2.2. Rudarstvo

Na teritoriju opine nalazi se nekoliko rudnika s visokim stupnjem istraenosti leita. To su rude; ugljena lignita, gipsa, kvarcita, ive, bakra, olova, te rude cinka. (Strategija razvoja opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2010.)

Sjeverno od opine Gornji Vakuf - Uskoplje na teritoriju opine Bugojno je leite ugljena - lignita Graanica (pripada opini Gornji Vakuf - Uskoplje). Eksploatacija se vri na lokalitetu Dimnjae. Prema procjenama eksploatacijske rezerve iznose oko 4 500.000 tona, dok je u 2012. god. otkopano oko 1 145.832 m. Korisnici visoke potronje ove rude su JP Elektroprivreda BiH, TE Kakanj, TE Tuzla , kao i firma Natron Maglaj, koje koriste ugljen za grijanje. (Strategija razvoja opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2010.)

Leite gipsa Bistrica se nalazi na lokalitetu Bistrica i posjeduje rezerve od 3 211.541 t. Naslage su lagunskog porijekla i taloene su u gornjem permu ili na prijelazu iz gornjeg perma u donji trijas. Rijetko gips prelazi debljinu od 50 metara, a potom sljedi anhidrit, i radi se o vrlo kvalitetnom gipsu. Na teritoriju opine eksploatacijom i obradom gipsa bavi se poduzee MERMER-COMERC D.O.O. (Strategija razvoja opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2010.)Dolomit kao tehniki i graevinski kamen prisutan je u Gornjem Vakufu Uskoplju na lokalitetu Pidri. Sva leita pripadaju srednjem i gornjem trijasu, s rezervama od 5 887.469 m . Stupanj eksploatacije je bio izuzetno velik, to se odrazilo na veliku koliinu degradiranih povrina. Meutim danas je na toj lokaciji eksploatacija obustavljena. (Strategija razvoja opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2010.)Razmatrajui mineralne sirovine na teritoriju opine najzastupljenija su leita kvarcita. Nalaze se na lokalitetima: Gromilica sa rezervama od 1 978 000t i Gradac sa rezervama od 1 650.00 t. Koncesiju za lokalitete Gradac i Obodinski potok Gromilica posjedovalo je drutvo Smrevice d.o.o. Gornji Vakuf Uskoplje. Trenutno je i proizvodnja kvarcita na teritoriju opine obustavljena. (Strategija razvoja opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2010.)

Na teritoriju Makare i Mraaja nalaze se znaajne naslage tetraedrita iz kojeg se ponajvie dobivaju bakar i iva, te srebro i zlato. Bakar je intenzivno eksploatiran u vrijeme Austro Ugarske uprave u Bosni i Hercegovini. U ovoj se rudai nalazi: 38,41 % bakra, 7,58 % ive, 0,72 % cinka, 0,1521 % srebra i 0,005 % zlata. Danas na ovom teritoriju ne vri se eksploatacija spomenutih ruda.(kegro, 1996.)

5.2.3. Energetika

Prema sadanjem stanju na teritoriju opine izgraene su tri mini hidroelektrane, a u tijeku je izgradnja dodatne etiri. One se nalaze u mjesnoj zajednici Voljevac, koja ima najviu nadmorsku visinu i najbolje uvjete za izgradnju i rad. Iskoritavanje obnovljivih izvora energije sve vie zauzima mjesta u BiH, pa tako i na teritoriju opine Gornji Vakuf Uskoplje. Postoji realna potreba da se istrae mogunosti za izgradnju mini vjetro elektrana na Vranici i Radui , te okolnim manjim brdima. (Strategija razvoja opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2010.)

Izgradnja termoelektrane Bugojno, sa restrukturiranjem rudnika lignita Graanica, je projekt kojim bi se osiguralo dugorono snabdijevanje elektrinom energijom. Time bi se postigla vea efikasnost i vei udio kombinirane proizvodnje topline i elektrine energije, poveanje sigurnosti snabdijevanja i prilagoavanja uvjetima liberalnog trita elektrine energije, te toplifikacija gradova Bugojno, Gornji Vakuf Uskoplje i Donji Vakuf. Procjenjuje se da je za njenu izgradnju potrebno pet godina. (Ministarstvo privrede SBK, 2013.)5.3. Tercijarne grane gospodarenja na teritoriju opine Gornji Vakuf Uskoplje 5.3.1. PrometKroz opinu prolazi magistralni put M 16.2, kojim je opina povezana sa znaajnim putnim pravcem Zagreb Banja Luka Mostar Dubrovnik. Takoer, tim putem povezana je sa sjeverozapadnim (Livno Banja Luka), odnosno jugoistonim dijelom Bosne i Hercegovine (Mostar ). (Strategija razvoja opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2010.)

Polako se zavrava asfaltiranje regionalne prometnice R 439, kojom e opina Gornji Vakuf Uskoplje biti povezana sa Novim Travnikom, odnosno centralnim dijelom Srednjobosanskog kantona. Lokalne i regionalne prometnice, odnosno putna mrea na teritoriju opine pokriva veliki dio, s obzirom da je opina vrlo izduena, sa povrinom od 402,7 km2. Na teritoriju opine imamo 15 mjesnih zajednica kojima pripada 50 naselja, koja su meusobno vrlo dobro povezana mreom lokalnih puteva, u ukupnoj duini od 202.7 km. Od toga je 94.6 km asfaltiranih prometnica, a 108.1 km je pod tucanikom. Iako se na teritoriju opine nalazi oko 220 km, to gradskih, prigradskih i magistralnih cesta, vertikalna i horizontalna putna signalizacija, zbog financijskih sredstava, u loem je stanju. (Strategija razvoja opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2010.)

Opina Gornji Vakuf Uskoplje nalazi se na povoljnom prometnom pravcu, koji sa sjeverne strane planinskog prijevora Makljen, povezuje srednju Bosnu sa Hercegovinom. Meutim, promet je slabo razvijen jer je loa kvaliteta prometnica. Mrea lokalnih prometnica je dobro razvijena, i nju ine ceste unutar naselja i izmeu pojedinih naselja, ceste koje povezuju pojedina manja naselja sa lokalnim cestama, te ceste unutar umskih podruja. Kvaliteta ovih prometnica takoer je loa i esto ne zadovoljava minimalne sigurnosne uvjete. 5.3.2. Turizam Brojne su prirodne ljepote koje svakako zasluuju panju i treba ih uvrstiti u aktivnosti turistike djelatnosti, koje bi u konanici rezultirale dobrobiti po lokalno teritoriju. U opini postoje brojne prirodno geografskje i kulturno povijesne atrakcije, na kojima se moe razvijati turizam. Najznaajnija atrakcija je planina Vranica, na kojoj se nalazi prirodno planinsko jezero Prokoko jezero. Osim jezera posjetitelji mogu uivati i u brojnim planinskim izvorima, mnotvu ivopisnih slapova kao i razliitim jamama i peinama. Speleoloke lokacije na planini Vranici (postoji 20 registriranih peina i jama koje se nalaze na iroj regiji Vranice i jo mnogo drugih, iji je sadraj u fazi otkrivanja), kao i padine planine Vranice, pruaju mogunost za razvoj planinarskog, zimskog (rekreativnog i natjecateljskog) i izletnikog turizma. Osim toga, listopadne i etinarske ume sa svojim lovitima, ubrajaju se meu najbogatije u Europi. Tu se nalaze planinarski domovi Radovan i Rosinj. Podvranika sela, Prior, spadaju u lokalitete za razvoj seoskog turizma. (Prostorni plan opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2010.). Na planini Radua nalaze se dva lednika jezera, a za nju su karakteristine i prostrane livade idealne za uivanje i oputanje u zimskim, te ljetnim rekreativnim aktivnostima. Njen najvei vrh, Idovac, esto je proglaavan meu najljepim vidikovcima izmeu Bosne i Hercegovine. Godine 2011. izgraeno je skijalite Ski centar Radua , zajedno sa motelom Pegasus, udaljenim 17 km od centra opine, to ukazuje na mogunost razvoja zimskog turizma. (Katalog turistikih potencijala, 2010.) Slika 8 Ski centar Radua

Izvor: (www.smokvina.hr) drimaka jezera u selu drimci koje se nalazi neposredno ispod obronaka planine Vranice, ine dva jezera lednikog tipa. Vee jezero je dubine 13m, a manje je dubine 17m. Jezera nude preduvjet za razvoj izletnikog, rekreacijskog, sportskog, tranzitnog i stacionarnog, te ekolokog turizma. Postoji projekt ureenja jezera, te njihovo spajanje kanalima, ime bi se dobio veliki sportsko rekreacijski centar. (Prostorni plan opine Gornji Vakuf Uskoplje, 2010.).

Od kulturno - povijesne batine na teritoriju opine, nalazi se Sahat kula, tri aginske kule (Gafia kula, Kovaevia kula, Abazovia kula), Damija Mehmed Bega Stoanina, Crkva Uznesenja blaene djevice Marije, te mnogobrojni steci. Sahat kula proglaena je 2008. god. nacionalnim spomenikom. (Slubeni glasnik BiH, br. 32, 2009) Slika 9 Sahat - kula

Izvor: (kons.gov.ba)Od mnogobrojnih steaka koji se nalaze na teritoriju opine, za turiste bi mogli biti posebno zanimljivi steci u naselju Pidri, kojih je ak 25 sanduastog oblika, a dva su etvrtasta steka, koji se nalaze na ulazu u groblje. Osim spomenutih steaka, takoer zanimljivi su i steci u naselju drimci, u ijoj se blizini nalaze drimaka jezera. (kegro, 1996.)Na dan, 15. kolovoza, slavi se patron upe, svetkovina Uznesenja Blaene Djevice Marije. Ova svetkovina ima poseban znaaj za uskopljake, jer u vremenu oko svog patrona veliki se broj njih, bez obzira kamo odselili, skuplja natrag u svoje rodno mjesto. Vjernici iz susjednih opina takoer dolaze kako bi slavili patron upe.

U gradu Uskoplju, Uskopaljske jeseni su tradicionalna kulturna manifestacija koju organizira Hrvatsko kulturno drutvo Napredak, podrunica Uskoplje, od 1997. god. Program Uskopaljskih jeseni obino traje sedam dana, tijekom kojih budu upriliene slikarske izlobe, projekcije filmova, kazaline predstave, predstavljanja knjiga, nastupi pjevakih zborova i glazbenih sastava. Od smjetajnih kapaciteta na teritoriju opine istiu se moteli: Radua, Zlatna dolina, Saraj i Pegasus. Od planinarskih domova to su Radovan i Rosinj.Ograniavajui faktor razvoja turizma na teritoriju opine su mine i minska polja.Zaostala minska polja predstavljaju opasnost za sigurnost graana i veliko ogranienje u prostoru, tj. zapreka su za bilo kakvu uporabu koja im je namijenjena prostornim planovima. Nalaze se na lokacijama izmeu naselja Boljkovca i Dobroina, u gradskom naselju Glavica, na kojem se nalazi i partizansko groblje, zatim na prijeratnom izletitu Stubliu, kao i na teritoriju izmeu naselja Krupa i Bistrica. Jednim dijelom nalaze se i izmeu magistrale M16.2 i rijeke Vrbas. Proces razminiranja, zbog nedostatka sredstava, ve nekoliko godina ne odvija se planiranom dinamikom. ZakljuakOpina Gornji Vakuf Uskoplje nalazi se u sredinjem dijelu Bosne i Hercegovine i ulazi u sastav makroregije palninsko - kotlinska Bosna. U administrativno - teritorijalnom pogledu pripada srednjobosanskom kantonu, sa povrinom od 402,7 km.Sam teritorij opine odlikuje se pozitivnim prirodnim uvjetima. Raspolae razvijenom hidrografskom mreu, koja obiluje stalnim i povremenim tokovima, kojoj odgovaraju klimatski, orografski i geoloki faktori.Jedan od najznaajnijih prirodnih resursa ovog teritorija su ume i umsko zemljite, koje zauzima 21 540 ha povrine, tj. 51,7 %, to je drvnu industriju dovelo na prvo mjesto. U prijeratnoj privrednoj strukturi okosnicu razvoja inila je industrija. Najrazvijenija je bila metalo - preraivaka i drvna indistrija. Od ukupnog broja stanovnika, 60 % bilo je zaposleno u privrednim djelatnostima. Usljed ratnih zbivanja dolo je do unitenja velikog broja industrijskih kapaciteta, ije je obnavljanje nakon rata znanto usporeno.Prema popisu stanovnitva iz 1991. god. ovaj teritorij naseljavalo je 25 181 stanovnika. Ratna dogaanja ostavila su znatan utjecaj na ovom prostoru. Pored unitavanja materijalnih dobara, poremeni su i demografski tokovi. Dolazi do depopulacije, te masovne migracije stanovnitva, to za posljedicu ima smanjenje ukupnog broja stanovnika. Broj stanovnika opine, prema preliminarnim rezultatima popisa stanovnitva provedenog 2013. god., iznosi 22 304 stanovnika. Dolo je do velike koncentracije stanovnitva i aktivnosti u samom gradu i okolnim prigradskim naseljima. Opina ima povoljan geoprometni poloaj, kroz koju prolazi magistralni put M16.2, te predstavlja osnovu putne mree ovoga teritorija. Za razvoj prometa vaan je i regionalni put R-439.

Literatura

1. Ceci, I. (1983.): Socijalistika Republika Bosna i Hercegovina, Jugoslovenski leksikografski zavod, Zagreb

2. Dedi, I.(2006.): Sanjajui zaviaj, Bugojno3. erkovi, B. M. (1971.): Geoloki i hidrogeoloki odnosi podruja srednje Bosne,posebno izdanje geolokog glasnika knjiga XI, Sarajevo, 1971.

4. Hadijahi, M., Mujezinovi, M. (1971.): Uloga damije mehmed bega Stoanina u formiranju Gornjeg Vakufa, Gornji Vakuf

5. Nejami, I. (2005.): Demogeografija, Stanovnitvo u prostornim odnosima i procesima, kolska knjiga, Zagreb,

6. Spahi, M. (2006.): Opa klimatologija,Geografsko drutvo Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo

7. kegro, A. ( 1996.): Uskoplje I. (Uskoplje na Vrbasu od prapovijesti do kraja Austro - ugarske uprave), Hrvatska uzdanica Uskoplje

Izvori

1. Prostorni plan opine Gornji Vakuf Uskoplje (2010. 2020.), Tekstualni dio, Direkotor ECO PLAN d. o. o., Mostar

2. Prostorni plan Srednjobosanskog kantona (2001. 2020.), Tekstualni dio i tablice3. Stanovnitvo Bosne i Hercegovine-Narodnosni sastav po naseljima(1995), Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb4. Strategija razvoja opine Gornji Vakuf Uskoplje (2010. 2015.), prof. Sead aievi, dipl. ing. gra. Branko ain, dopl. ing. agr. Miroslav Stojanovi

5. Strategija razvoja poljoprivrede opine Gornji Vakuf Uskoplje (2013. 2018.), prof. dr. Nezir Tanovi, dipl. ing. agr.Tomislav Jerkovi, Federalni poljoprivredni zavod Sarajevo i Federalni agronomski zavod Mostar6. Statistiki bilteni, Federalni zavod za statistiku BiHPopis slika Slika 1 Steak u selu PidriSlika 2 Panorama Gornjeg Vakufa - Uskoplja

Slika 3 Centar Gornjeg Vakufa - Uskoplja

Slika 4 Poloaj Srednjobosanskog kantona u Bosni i Hercegovini

Slika 5 Prikaz poloaja opine u odnosu na vee centre u regiji

Slika 6 Rijeka Vrbas u Gornjem Vakufu UskopljuSlika 7 Drvna industrija Rose Wood d.o.oSlika 8 Ski centar Radua Slika 9 Sahat - kula Popis tablica Tablica 1 Kretanje broja stanovnika u opini i po naseljima u razdoblju 1948 - 2013. Tablica 2 Starosna struktura stanovnitva opine u razdoblju 1991 - 2012. god.Tablica 3 Dobno spolna struktura stanovnitva Gornji Vakuf Uskoplje prema podatcima iz 1971.god.Tablica 4 Dobno spolna struktura stanovnitva Gornji Vakuf Uskoplje prema podatcima iz 1991. god.

Tablica 5 Nacionalna struktura stanovnitva

Tablica 6 Vjerska struktura opine za 1971. i 1981. god.Tablica 7 Prikaz broja uenika i nastavnika u osnovnim kolama u razdoblju 2003-2013. god.Tablica 8 Prikaz broja uenika i nastavnika u srednjim kolama u razdoblju 2003-2013. god.Tablica 9 Sjetvena struktura itarica, povra i krmnog biljaTablica 10 Ukupan prinos voarskih kultura

Tablica 11 Stanje goveda u razdoblju 1991- 2008. god. Popis grafikona Graf 1 Prikaz stanovnika opine Gornji Vakuf Uskoplje Graf 2 Struktura poljoprivrednog zemljita

Popis karata

Karta 1 Hidrografska mrea opine Gornji Vakuf Uskoplje

Karta 2 Pedoloka karta opine Gornji Vakuf Uskoplje Karta 3 Narodnosni sastav po naseljima

7

_1454455620.xlsChart1

14036

10706

110

0

Vjerska struktura u G.V. -Uskoplju

Vjerska struktura u G.V. -Uskoplju

55,85%

42,52%

0,63%

1%

Sheet1

Vjerska struktura u G.V. -Uskoplju

Islamska14036

Katolika10706

Pravoslavna110

0stali0.63

To resize chart data range, drag lower right corner of range.

_1453289072.xlsChart1

11390

490

719

490

3330

Struktura poljoprivrednog zemljista na opini Gornji Vakuf - Uskoplje

Struktura poljoprivrednog zemljita na opini Gornji Vakuf - Uskoplje

Sheet1

Struktura poljoprivrednog zemljista na opini Gornji Vakuf - Uskoplje

Poljoprivredno zemljite11390

Vonjaci490

Livade719

Oranice490

Panjaci3330

To resize chart data range, drag lower right corner of range.