Gospodarski list 1/2015

POŠTARINA PLAĆENA UPOŠTANSKOM UREDU 10000 ZAGREB

prilog ovog broja

Držanje i hranidba ovaca

C I J E N A 1 2 k n

1 5 . s i j e č n j a

2015. 1

www.gospodarski.hrPretplatite se!

(cijena 70 kn za 3 mjeseca,6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: [email protected]

Zatražite besplatan primjerak!

AKTUALNE TEME 2 Hoćemo li proizvoditi ili samo piti rakiju? 3 Pojava visoko patogene influence ptica 4 – 5 Novosti u poreznim propisima 8 Kakve mirovine očekuju hrvatske poljoprivrednike? 10 Pravni savjeti 11 Stručni savjeti 12 – 13 Uzgoj lisnatog povrća u porastu 14 Hrvatski proizvođači unaprijedili poslovanje i

konkurentnost 15 – 16 Poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš

RATARSTVO, KRMNO BILJE, MEHANIZACIJA17 – 18 Žuta hrđa pšenice 19 – 21 Podzemna djetelina 23 – 24 Automatski sustavi hranidbe teladi 25 – 26 Strojevi za sadnju gomolja VAŠ VRT, NAŠ JADRAN 29 – 30 Gljivični uzročnici bolesti poriluka 31 – 32 Zaboravljeno "zeleno blago" – potočarka 33 Kovrčave i zanimljive 34 Sobno bilje zimi 34 Uzgoj limete MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 37 – 45 Držanje i hranidba ovaca

VOĆARSTVO, VINOGRADARSTVO, VINARSTVO 48 Kako spriječiti pojavu biljnih bolesti i štetnika u

voćnjaku? 49 – 51 Nove voćne vrste otporne na niske zimske

temperature 52 – 53 Gospodarski najznačajnija crna sorta vinove loze 54 Problemi u vinima berbe 2014. 55 O vinu uz vino 56 – 57 Orašasti plodovi – ukusni i zdravi

PČELARSTVO, PERADARSTVO, STOČARSTVO 58 Zima u košnici 59 Lasice – velika i mala napast 60 Vorwerk za meso i jaja 61 – 62 Značaj i način pregleda vimena krava 63 – 64 Bakar i jod u hranidbi koza

DOM I OBITELJ 65 – 66 Smrzavanje mesa 67 Olakšanje uz pomoć humora

ISSN 0350-3100Nakladnik

„Gospodarski list”Novinsko nakladničko i trgovačko d.d.

10000 ZagrebTrg bana Jelačića 3

telefon 01/38 43 222Direktorica

Andreja Vrcan E-mail: [email protected]

UredništvoMajstora Radonje 12

telefon: 01/38 43 222, telefaks 01/30 77 725

E-mail: [email protected]

Glavni urednikBranko Horvat

Urednički odborVitomir Patko

(zamjenik glavnog urednika)Goran Beinrauch (odgovorni urednik)

Ivan Stupnišek (urednik)Ilustracije

Božidar Špoljarić-Largo

FotografijeArhiva Gospodarskog lista

Shutterstock

List izlazi svakih 15 dana.

Tromjesečna pretplata 70 knInozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $

Pretplata i računovodstvotelefon 01/38 43 555 telefaks 01/30 77 725

[email protected]: [email protected]

IBAN HR1223600001101284610 kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

IBAN HR3423900011100301008 kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195OIB: 09377481666

Tisak i grafička pripremaVJESNIK d.d. ZAGREB Slavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.„Gospodarski list” d.d. upisan je u

Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 73.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu

autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list”

ne odgovara ni za sadržaj oglasa.

Čitajte u ovom broju:

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domu

internet izdanje

Zahvaljujemo na podmirenoj pretplatiPodmirena pretplata osigurava redovito izlaženje

„Gospodarskog lista”!

gospodarskilist

37 15. siječnja 2015.

Držanje i hranidba ovaca

mali

GO

SPO

DA

RSKI

SA

VJET

NIK

Prema broju zastupljenosti ovaca u RH, može se zaključiti da su one upravo zahvaljujući svojoj skromnosti, otpornosti te iznimnoj pokretljivosti i živahno-sti dominantne u krškim područjima (priobalje, otoci), koja zauzimaju oko 50 % kopnenog dijela teritorija Hrvatske. Prirodna ispaša ovaca sastavni je dio sveukupnog sustava proizvodnje u tim krajevima, bez obzira na razinu inten-zifkacije. Stoga je ovčarstvo grana poljoprivredne proizvodnje koja u ovim područjima ima najbolje preduvjete i koja može dati znatan doprinos gospo-darskom razvoju tih područja. Osim toga, ispaša pomaže funkcioniranju paš-njačko-šumskih ekosustava i smanjuje mogućnost izbijanja šumskih požara, širenja šikare i /ili erozije tla.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

15. siječnja 2015. 15. siječnja 2015.gospodarskilist

38

Ovčarstvo u Hrvatskoj ima stoljetnu tradiciju. Uz gospodarsku važnost, ima duboke demografske, sociološke, kulturološke, etnološke i tradicijske ko-rijene. Od ukupne populacije ovaca u RH, koja je 2012. g. iznosila 531.981 grlo, oko 80 %, čine hr-vatske izvorne pasmine, a u Upisnik uzgojno va-ljanih grla upisano je 44.917 rasplodnih grla, što je znatan zaostatak za zemljama s razvijenim ovčar-stvom. Najveći broj grla pod selekcijom je u Šiben-sko-kninskoj (7.770 grla) i u Ličko-senjskoj županiji (7.185 grla). U sedam priobalnih županija: Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubro-vačko-neretvanskoj, broj uzgojno valjanih ovaca u 2012. g. je 28.144 grla, što nesumnjivo upućuje na činjenicu da je ovčarstvo na navedenim prostorima glavna stočarska grana proizvodnje.

Pasmina Status

Cigaja Potencijalno ugrožena

Creska ovca Potencijalno ugrožena

Dalmatinska pramenka Nije ugrožena

Dubrovačka ruda Visoko ugrožena

Istarska ovca Potencijalno ugrožena

Krčka ovca Potencijalno ugrožena

Lička pramenka Potencijalno ugrožena

Paška ovca Nije ugrožena

Rapska ovca Potencijalno ugrožena

Priznate izvorne pasmine ovaca u Republici Hrvatskoj

predstavljaju moguć-nost stjecanja prava zaštite oznakama kva-litete (izvornosti, ze-mljopisnog podrijetla i garantiranog tradicij-skog specijaliteta).

Plodnost: 1,1 veliči-na legla

Mliječnost: 50-100 kg mlijeka u laktaciji od 150 do 180 dana

Prirast: do 120 dana starosti oko 170 g/dan

Količina i kakvoća mesa: Klao-nička iskoristivost zaklane janjadi

iznosi od 45 do 52%, a kvaliteta mesa je izvrsna i predstavlja kuli-narski specijalitet

Tipična creska ovca vrlo je ži-lava i skromna, prilično mišićava, okretna, brza i zdrava životinja. Vrlo otporna na razdoblja oskud-

Dalmatinska pramenka najbroj-nija je izvorna populacija ovaca u Republici Hrvatskoj, koja se uglavnom uzgaja radi proizvodnje mesa – janjetine.

Samo manji broj ovaca koristi se za proizvodnju mlijeka. Proi-zvodnu vrijednost te pasmine tre-ba sagledavati i kroz činjenicu da se uzgaja na područjima otežanih uvjeta gospodarenja (planinski krški tereni, Bukovica, Dalmatin-ska zagora) i da je kao takva je-dan od glavnih uvjeta opstanka stanovništva na tim područjima. Proizvodi dobiveni od te pasmine

DALMATINSKA PRAMENKA

Dalmatinska pramenka

CRESKA OVCA

ne ishrane i klimatske nepogode, prilago-đena trajnom životu na otvorenom.

Prema proizvod-nim sposobnostima creska ovca spada u skupinu pasmina kombiniranih proi-zvodnih svojstava, ali način uzgoja creske ovce uvelike otežava mužnju zbog uda-

ljenosti stada od naselja pa otok Cres nikad nije bio poznat po pro-izvodnji sira nego je cilj uvijek bio proizvodnja janjadi za meso.

Plodnost je 120-150 %. Tjele-sna masa janjadi od 30-45 dana iznosi 12-15 kg. Proizvodnja mli-jeka iznosi 100-150 l računajući i količinu koju posiše janje.

Prosječna tjelesna masa je 41,00 kg, visina grebena odraslih ovaca je 60,62 cm, dužina trupa 67,83 cm. Utvrđeno je da današnje cre-ske ovce imaju veći tjelesni okvir i tjelesnu masu u odnosu na ranija istraživanja (prije 50 i više godina) te da su creske ovce po tjelesnom okviru (razvijenosti) slične ličkoj pramenki i dubrovačkoj ovci – rudi, donekle i paškoj ovci i znatno su razvijenije od krčke ovce.

Creska ovca

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist

3915. siječnja 2015. 15. siječnja 2015.

Lička pramenka je tipična, ar-haična pasmina koja je nastala u planinskim područjima Like i Gorskog kotara, pripada skupini srednje razvijenih ovaca, izražene otpornosti i prilagodljivosti. Ko-risti se za kombiniranu proizvod-nju (proizvodnju mesa, mlijeka i vune).

Lička pramenka čvrste je građe i snažne konstitucije. Ovce su pro-sječne tjelesne težine 45-55 kg, a ovnovi 65-75 kg. U pravilu je nešto izraženije dužine nego visine tru-

Istarska je ovca upadljiva, estet-ski vrlo atraktivna, gotovo ukrasna autohtona pasmina ovaca, koja se znatno razlikuje od ostalih pasmina ovaca u Hrvatskoj. Visoke elegan-

Rapska ovca je hrvatska izvor-na pasmina ovaca, nastala na oto-ku Rabu, gdje se danas i uzgaja, a status zaštićene pasmine stekla je 2006. godine. Sitna, skladna i čvrste

ISTARSKA OVCA

tne crnopjegave ovce, izrazito izbočenog no-snog hrpta i širokih jakih, nerijetko i usko uvijenih rogova već se na prvi pogled ističu. Ubraja se u skupinu ovaca kombiniranih proizvodnih svojstava meso-mlijeko, visoke kakvoće mesa i za uv-jete uzgoja visokom

proizvodnjom mlijeka. Tijekom laktacije od 200 dana

prosječno proizvede oko 120 kg mlijeka, s tim da priličan broj grla proizvede i više od 200 kg. Tako-

Istarska ovca

đer, ubraja se među najkrupnije pramenke u Hrvatskoj jer prosječna masa ovaca doseže do 70 kg, a ov-nova do 100 kg. Visina grebena u ovnova je 82-88 cm, a u ovaca 76-80 cm.

Ova ovca ima skladnu građu, jaku konstituciju i naglašenu dužinu trupa. Runo pokriva gornju stranu vrata i leđa, dok su trbuh, noge i lice pokriveni kratkom dlakom. Po-sebno je izražen dugačak rep (koji ovčari skraćuju već kod janjadi). Otporna je na sušna razdoblja, do-bro se prihranjuje u šumi – bukovim žirom. Potreban joj je suhi zatvoreni stajski prostor.

LIČKA PRAMENKA

Lička pramenka

pa. Visina do grebena u ovaca je 62-65 cm, a u ovnova 67-72 cm. Ovnovi su rogati, ovce uglavnom šute. Tipič-na boja je bijela, pro-šarana većim i manjim crnim mrljama, ali ima i tamnih jedinki. Ovce janje do dva janjeta. Proizvodnja mlijeka u laktaciji je 120-150 lita-ra. Janjad u dobi od 3-4 mjeseca postiže težinu 25-30 kg, kada se i

kolje. Meso je odlične kakvoće, po-znato pod nazivom lička janjetina.

RAPSKA OVCA

tjelesne građe. Gla-va ovaca je mala, ravnog profila i bez rogova. U ovnova je profil nosne ko-sti blago ispupčen i najčešće su rogati. Runo je poluzatvo-reno. Ovce su naj-češće bijele. Glava i noge najčešće su bijeli, s tim da se na

nogama, glavi i uškama mogu poja-viti crne, smeđe ili sive pjege.

Plodnost: najčešće 1 janje u le-glu, rjeđe dvojke pa je prosječna veličina legla 1,1-1,2 janjeta. Rap-

ska ovca danas se uglavnom uzgaja radi proizvodnje mesa – janjetine, a samo manji broj ovaca koristi se za proizvodnju mlijeka, proizvede 80-120 litara mlijeka u laktaciji 150-170 dana.

Klaonička iskoristivost zaklane janjadi iznosi od 45 do 55 %, a kva-liteta mesa je izvrsna i predstavlja kulinarski specijalitet. Ova pasmina izuzetno je otporna, prilagođena klimi otoka Raba. Glavni dio obroka rapskih ovaca gotovo tijekom cijele godine predstavlja paša, a u zim-skim mjesecima prihrana sijenom. Rijetko se prihranjuje koncentrira-nim krmivima.

Rapska ovca

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


40

Krčka ovca je hrvatska izvorna pasmina ovaca, nastala na otoku Krku, gdje se danas i uzgaja. Pa-smina je izuzetno otporna, prilago-

Paška ovca je među našim ba-štinjenim oblicima domaćih živo-tinja najsustavnije uzgajana pa-

PAŠKA OVCA

smina, nešto manja od dru-gih otočnih pasmina ova-ca. Uzgaja se u prvom redu radi mlijeka, ali je i janjad na poseb-nom mjestu. Tipična boja

pasmine je bijela, iako postoje i sitnopjegavi primjerci. Rađaju se i crni primjerci, ali ih uzgajivači ne-

rado ostavljaju za rasplod. Runo je finije nego u drugih pramenki. Ovce su prosječne tjelesne težine 30-40 kg, a ovnovi 50 i više kilogra-ma. Visina grebena u ovaca je 57-60 cm, a u ovnova 59-63 cm. Ovce su uglavnom bez rogova dok su ovnovi uglavnom rogati iako ima i bezrogih.

Paška pasmina vrlo je otporna na klimatske krajnosti svoga područja i povoljno reagira na poboljšane uv-jete ishrane. Prilagođena je trajnom životu na otvorenom.

Slobodna ispaša paške ovce

Dubrovačka ruda tipična je lokal-na pasmina, vezana uz Dubrovnik i njegovu povijest, odnosno uz uski pojas hrvatske obale, od poluotoka Pelješca do granice s Crnom Go-rom. To je jedina hrvatska pasmina ovaca čije je temeljno svojstvo fina vuna, ali i naša najugroženija pa-smina. Nakon Domovinskog rata od pasmine su preostali samo ma-lobrojni pojedinačni primjerci koji nisu u reproduktivnoj vezi. Sredi-nom 2001. godine HSC u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagre-ba pokrenuo je uz pomoć Dubro-vačko-neretvanske županije projekt „Očuvanje i zaštita genotipa dubro-

DUBROVAČKA RUDA

vačke rude“. U posljednjih neko-liko godina broj grla znatno se povećao, ali pro-blem u očuvanju pasmine i dalje predstavlja činje-nica da malen broj grla uzgaja velik broj uzga-jivača, odnosno 34 uzgajivača, prosječno 21 grlo po uzgajivaču.

Prosječna je tjelesna masa ovaca 30-40 kg, a ovnova 42-52 kg. Ovce su u grebenu visoke 58-62 cm, a

ovnovi 62-66 cm. Plodnost ovaca je 120-150 %, a janjad u dobi od 30-45 dana postiže tjelesnu masu 12-15 kg, a u dobi 3-4 mjeseca tjelesnu masu 25-30 kg.

KRČKA OVCA

Visoko ugrožena dubrovačka ruda

đena klimi otoka Krka (visoke ljetne temperature če-sto su popraćene dugotrajnom su-šom, a u zimskim mjesecima bu-rom). Krčka ovca je sitna (33 -38 kg odrasla žen-ska grla, 50-55 kg muška grla) čvrste konstitucije

i živahnog temperamenta. Boja je najčešće bijela, rjeđe crna, siva ili smeđa. Glava ovaca je mala, rav-nog profila i bez rogova. U ovno-

va je profil nosne kosti ispupčen i najčešće su rogati. Runo je poluza-tvoreno do zatvoreno. Glava i noge najčešće su bijeli, s tim da se na nogama, glavi i uškama mogu poja-viti crne, smeđe ili sive pjege.

Plodnost: najčešće 1 janje u le-glu, rjeđe dvojke pa je prosječna veličina legla 1,1-1,2 janjeta Mliječ-nost: u laktaciji od 150 do 170 dana ovce proizvedu od 90 do 120 kg mlijeka.

Količina i kakvoća mesa: Klaonič-ka iskoristivost zaklane janjadi iznosi oko 45 %, a kvaliteta mesa je izvrsna i predstavlja kulinarski specijalitet („krčka janjetina“)

Krčka ovca

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


Ako tako promatramo ovce, ja-sno je da moramo zadovoljiti njiho-ve potrebe, kako u količini i kvaliteti hrane, uvjetima držanja, u njezi i za-štiti, pa tek onda možemo očekivati pozitivne rezultate u proizvodnji.

Moramo znati što sve određuje način i provođenje hranidbe ovaca:1. kategorija ovaca – ovnovi – ovce – šilježad – janjad2. vrsta proizvodnje – proizvodnja mlijeka – proizvodnja mesa – rasplodni pomladak – tovna janjad3. razdoblje proizvodnje – zasušene ovce – ovce pred pripust – rana gravidnost – kasna gravidnost – laktacija

Cigaja je krupna pasmina čvrste tjelesne građe i snažne konstitucije. Prosječna visina grebena kod ova-ca iznosi 60-76 cm, a kod ovnova 70-85 cm. Trup je srednje dužine, ali relativno uzak i pravokutnog oblika. Grudi su duboke i dosta uske. Sapi su dugačke i nedovoljno široke. Noge su visoke, jakih kostiju i čvrstih papaka tamne boje, tako da su sposobne za dugo hodanje. Glava je srednje veličine, dosta uskog čela. Ovnovi imaju ispup-čen profil. Ovce su šute, a ovnovi mogu imati rogove. Uši su velike i često klempave. Glava, uši i noge crno su pigmentirani. Janjad je po

Hranidba ovaca

4. opterećenost – s jednim janjetom – s dva janjeta5. pasminska odlika – monoestrične – poliestrične6. način pripusta – divlji skok – haremski pripust – pripust iz ruke itd.7. razdoblje hranidbe – ljetno razdoblje – zimsko razdoblje

Sve to i još dosta toga utječe na provođenje hranidbe, i zato se ne može dati jednostrano, uniformno rješenje, nego za svako stado tre-ba napraviti plan i način provođenja hranidbe.

Za ovce je osnovni obrok volumi-nozna hrana, a manji dio obroka jesu koncentrirana krmiva – odnosno smjese. Od voluminoznih krmiva u hranidbi ovaca koriste se paša,

zelena krma (svježe pokošena lu-cerna, djetelinsko travne smjese i trave), sijeno, kukuruzna silaža, sjenaža. Od koncentriranih (krep-kih) krmiva u ishrani ovaca koriste se kukuruz u zrnu, suhi, silirano kukuruzno zrno, silirani kukuruzni klip, ječam, zob, tritikal, sojina sač-ma, tostirana (pržena) i estrudirana soja, suncokretova sačma, sačma uljene repice, stočno brašno, pše-nične mekinje i druga krmiva.

Obroci za rasplodne ovnoveRasplodni ovnovi trebali bi biti

cijelu godinu u rasplodnoj kondiciji.Ovnove za sezonu pripusta treba

početi pripremati mjesec do mjesec i pol dana prije početka sezone pri-

U narodu je ovca poznata kao skromna životinja, koja se može hra-niti najgrubljom voluminoznom hranom uz male količine krepkih krmiva i držati u privremenim nastambama s više ili manje ne-povoljnim uvjetima, a pritom može proizvoditi vrlo kvalitetne pro-izvode, prije svega meso, mlijeko, vunu. Takav način ovčarenja možda je prihvatljiv na onim gospodarstvima koja drže mala sta-da, 10 do 15 ovaca. U suvremenom ovčarstvu ovcama moramo pridavati pažnju kao i svim ostalim vrstama životinja.

Hranidba ovaca koncentriranom kr-mom na pašnjaku u zimskim uvjetima

CIGAJA

rođenju sivo mišje boje. Cigaja je pa-smina kombiniranih proizvodnih osobi-na – za proizvod-nju mesa, mlijeka i vune. Odrasle ovce teške su 50-65 kg, a ovnovi 70-100 kg, što pokazuje da se hranidbom i selek-cijom mogu postići dobri rezultati. Iako cigaja u laktaciji može dati i do 120 litara mlijeka, danas se uzgaja isključivo radi proizvodnje mesa – janjetine. Plodnost je 140-180 %,

a tjelesna masa janjadi u dobi 3-4 mjeseca iznosi 30-35 kg.

mr. sc. Ana Grgas

Cigaja

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


42

pusta. U tom razdoblju ovnovima uz najkvalitetnije sijeno, ili pašu, ovisno o tome koje je doba godine, u obro-ke postupno treba uvoditi krmne smjese.

Krmne se smjese u tom razdo-blju sastoje od prekrupe zrnja ra-znih žitarica, zobi, ječma, pšenice, a kukuruz ne smije biti zastupljen s više od 45 %. Te smjese, ovisno o pasmini, tjelesnoj razvijenosti, kon-diciji itd., ovnovi dobivaju do 800 grama/dan.

U sezoni pripusta uz spomenutu voluminoznu hranu ovnovima se daje do 1,5 kg smjese koja sadrži 16 % proteina, a poželjno je davati obrano mlijeko u prahu 1 kg/dan ili 4 kokošja jaja kao izvor proteina ži-votinjskoga podrijetla.

Dnevni obrok treba biti sastavljen tako da u sezoni mrkanja ovnu osi-gurava 30 % više energije i 50 % više proteina i minerala u odnosu na pri-premno razdoblje. Uz voluminozni i krepki dio obroka poželjno je ovno-vima u pripremi za sezonu pripusta i sezoni pripusta u dnevnom obroku dati 1,5 kg do 2 kg stočne mrkve, šećerne repe ili sličnog krmiva.

Hranidba ovaca u proizvodnom ciklusu

Hranidba priplodnih ovacaNakon razdoblja sisanja ili mu-

žnje, ovce prestaju proizvoditi mli-jeko, i u tom razdoblju sve svoje

potrebe za hranidbenima tvarima namiruju iz voluminozne hrane. Jedino ako je voluminozna hrana loše kvalitete ili je nema dovolj-no, ovcama je potrebno dodavati krepka krmiva, razne žitarice poje-dinačno ili njihovu smjesu.

Ako je potrebno prihranjivati ovce, dnevno se daje 300 do 400 grama žitarica po ovci, količina ovi-si o pasmini, tjelesnoj razvijenosti, kondiciji i sl.Priprema ovaca za oplodnju – Flushing metoda

Šezdeset dana prije sezone pri-pusta, treba pregledati ovce i utvrdi-ti u kakvoj su kondiciji. Ako su ovce previše iscrpljene u prethodnom pro-

KRMIVO LJETNI OBROK (kg) ZIMSKI OBROK (kg)

Sijeno, kvalitetno - 2

Zelena masa, kvalitetna 5 -

Smjesa 16 % sp 1,5 1,5

Obrano mlijeko 1 1

KRMIVO POSTOTAK (%)

Prekrupa kukuruznog zrna 45

Prekrupa zobi 20

Prekrupa ječma 15

Sojina sačma (44%) 17

Stočna kreda 1

Mineralno-vitaminski dodatak 2

UKUPNO 100

izvodnom ciklusu i u lošijoj su kon-diciji, provodimo pripremu ovaca za oplodnju odnosno fašing metodu. Ta se metoda provodi 3 - 4 tjedna prije sezone pripusta, a sastoji se od po-boljšavanja dnevnih obroka, poprav-ljanja kondicije ovaca.

U tom razdoblju možemo ovce preseliti na kvalitetniji pašnjak i do-davati im manju količinu žitarica, ili ih ostaviti na istom pašnjaku i do-dati im veću količinu žitarica.

Što su ovce u lošijoj kondiciji, obrocima se dodaje više žitarica, obično se daje 200 do 350 grama dnevno po ovci.

Provođenjem pripreme ovaca za oplodnju postižemo:

Hranidba ovaca sjenažom

Pržena soja; u zrnu i mljevena

Primjer dnevnoga obroka

Sastav smjese

Za svako stado treba napraviti plan i način provođenja hranidbe

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


prvih 6 mj. zadnjih 6 mj.KRMIVO Zima (kg) Ljeto (kg) Zima (kg) Ljeto (kg)

Livadno sjeno 1,5 0.0 1,0 0,0Paša 0,0 5,0 0,0 5,0Smjesa C 1,0 0,8 0,0 0,0

Smjesa B 0,0 0,0 0,75 0,65

Smjesa AKRMIVO %Kukuruz, zrno 47Zob, zrno 15Pšenične posije 15Sojina sačma (44 %) 20Stočna kreda 1Mineralno-vitaminski dodatak 2

KRMIVO Prihranjivanje janjadi Tov janjadiLivadno sijeno po volji 0,5 kgSmjesa 18 % sp količina prema uzrastu 16 % sp 0,65 kg/dan/grlo

KRMIVO 18 % proteina - prihrana (%) 16 % proteina - tov (%)Kukuruz, zrno 39,5 45,5Zob, zrno 10 15Pšenične posije 20 15Sojina sačma 19 13Suncokret sačma 8 8Stočna kreda 1,5 1,5Min.-vit. dodatak 2 2

Primjer dnevnoga obroka za gravidne ovce u prvih 105 dana i od 106 dana do kraja gravidnosti

1. do 105. dana gravidnosti od 106 dana do kraja gravidnostiKRMIVO Zima, (kg) Ljeto (kg) Zima (kg) Ljeto (kg)Livadno sjeno 0,70 - 0,9 -Paša - 4,5 - 4,5Smjesa A 0,45 0,4 - -Smjesa B - - 0,75 0,65

Smjesa A Smjesa BKRMIVO % %Kukuruz, zrno 39 29Zob, zrno 20 35

Pšenične posije 39 28 Sojina sačma (44 %) - 6

Mineralno-vitaminski dodatak 2 2

Sastav smjese za dnevni obrok

Primjer dnevnoga obroka za prvih šest tjedana laktacije i zadnjih šest tje-dana laktacije

Hranidba ovaca u dojnom razdobljuKroz razdoblje proizvodnje mlijeka različite su potrebe ovaca za hra-

nidbenim tvarima i stoga je to razdoblje podijeljeno na proizvodnju mlijeka u prvih šest tjedana laktacije i zadnjih šest tjedana laktacije.

Hranidba janjadi

Sastav smjese C za dnevni obrok

Primjer dnevnoga obroka za janjad – prihranjivanje i tov

Sastav smjese sa 18 % i 16 % proteina

Prihrana janjadi za vrijeme dojnog perioda

Sijeno u hranidbi dojnih ovaca

Sol u obliku cigle

Sol u obliku koluta

– intenzivnije tjeranje– veću plodnost– veću mliječnost– vitalniju janjad itd.

Hranidba gravidnih ovacaNakon oplodnje, govorimo o hra-

nidbi gravidnih ovaca.Zbog različitih potreba za hra-

nidbenim tvarima, što ovisi o rastu i razvijanju ploda, hranidbu u tom razdoblju podijelili smo na hranidbu od 1. do 105. dana gravidnosti ovce i od 106. dana do kraja gravidnosti.

Janjadi ostavljenoj za rasplod po-trebno je osigurati dovoljne količine kvalitetne voluminozne hrane, kva-litetne paše ili konzerviranih krmiva (sijeno, sjenaža, silaža). Dnevnima obrocima dodaju se minimalne ko-ličine potpunih krmnih ili dopunskih proteinsko- mineralnih smjesa.

Tokom cijele godine ovce moraju imati na raspolaganju mineralnu sol za lizanje.

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK


44

Ovca je skromna životinja, prilagodljiva, ali osjetljiva na neadekvatne uvjete smještaja u zatvorenom prostoru. Ovce vrlo teško podnose vlažan zrak, a upravo je takav zrak često u objektima koji su prenatrpani, loše izolirani i bez odgovarajuće ventilacije

– dnevne promjene temperature veće od 10 °C izazivaju smrtnost janjadi kao i pad temperature is-pod 0 °C;

– visoka temperatura s visokom vlažnosti zraka u objektu stvara odličnu podlogu za razvoj mi-kroorganizama, samim tim i za razvoj brojnih bolesti;

– loše ventiliran zrak u objektu sa-drži mnogo štetnih plinova (amo-nijak, metan, sumporovodik, ugljični monoksid) koji nepo-voljno djeluju na životinje;

– vlažna stelja dobra je podloga za razne bolesti, a osobito za bolesti papaka i vimena;

– neodgovarajuća oprema za hranidbu, koja omogućava ra-sipanje hrane, također stvara loše uvjete u objektu.

Ovaj pregled nedostataka omo-gućava nam da definiramo pojave koje treba eliminirati iz objekta, te da defniramo smjernice za izgrad-nju objekta s optimalnim uvjetima. Pri izgradnji objekta treba voditi ra-čuna: o kapacitetu objekta, njego-voj lokaciji, mikroklimatskim uvjeti-ma i tehničko-tehnološkim uvjetima u gradnji objekta.

Kapacitet objektaKapacitet ovisi o broju ovaca koji

želimo koji želimo u njemu uzgajati, a određuje se prema broju ovaca majki s pratećim brojem životinja (janjad, zalučena janjad i ovnovi).

Odabir lokacijePri odabiru lokacije treba voditi

računa:– da su blizu površina za proi-

zvodnju hrane;– da je suho i ocjedito mjesto;– da je lokalitet zaštićen od domi-

natnih vjetrova i da su niz vjetar, zaštićena naselja i gospodarstva;

– da je omogućeno lako dovoženje hrane i odvoženje stajnjaka;

– da je najmanje 100 m udaljeni od izvo-ra buke, prometni-ca, neugodnih mirisa i otpadnih voda;

– da je u blizini stan vlasnika radi lakšeg nadgledanja, a pogoto-vo u vrijeme janjenja, kad je po-treban stalni nadzor;

– da je u blizini priključak za vodu (izvor ili bunar) i priključak na električnu energiju;

– da je omogućen lak i siguran izlazak ovaca na pašu;

– da oko objekta ima dovoljno prostora za izgradnju ispusta i objekata za spremanje hrane;

– da je zemljište pogodno za iz-gradnju objekata u tehničko-tehnološkom smislu.

Mikroklimatski uvjeti u gradnji objekta

Pri izgradnji objekta treba zado-voljiti sljedeće mikroklimatske uvje-te u ovčarniku:

– optimalna temperatura od 6 °C do 18 °C;

– minimalna temperatura 6 °C;– maksimalna temperatura 27 °C;– vlažnost zraka 75 %;– dopušteni sadržaj ugljičnog di-

oksida u litri zraka do 0,035 %, ugljičnog monoksida do 0,003 %, a sumporovodika do 0,002 %;

– u objektu se mora osigurati do-voljno svježeg zraka, sa zašti-tom od prodora hladnog zraka, i to zimi najmanje 30 m3 na sat po grlu, a ljeti i do 120 m3 zraka na sat po grlu;

– u objektu treba osigurati svije-tlo preko prozora i to najmanje

veličine 1/20 podne površine, a noću je potrebno najmanje 60 luksa po m2.

Tehničko-tehnološki uvjeti u gradnji ovčarnika

Pod tehničko-tehnološkim uvje-tima podrazumijevamo dimenzije prostora potrebne za pravilan smje-štaj ovaca, hranidbu ovaca, odgoj podmlatka i nesmetan rad uzgajiva-ča u ovčarniku.

Pri izgradnji ovčarnika treba za-dovoljiti sljedeće tehničko-tehno-loške uvjete:

– potrebna korisna površina po jednoj ovci 1,5 m2 (1,2 m2 za odraslu ovcu,

– 0,15 m2 za janje i 0,15 m2 za ja-nje izdvojeno u boksu);

– površina jasala po grlu 0,15 m2;– dužina jasala po grlu 30 cm;– zapremina ovčarnika po grlu

7,5 m2;– površina prozora po grlu 0,10

m2;– površina ispusta po grlu 1,5 m2;– površina ventilacijskog otvora

po grlu 0,01 m2.

Izgradnja ovčarnikaU ovom slučaju naveli smo pri-

mjer objekta kapaciteta 100 ova-ca, osnovno stado, tri ovna, 20 šilježica za obnovu stada te 150 do 170 janjadi u jednom janjenju. Osnovna proizvodnja jest proi-zvodnja janjećeg mesa.

Staja je građena od drveta, po-krov može biti crijep ili gutanit plo-če. Veličina objekta je 14 x 20 m,

Objekti za smještaj ovaca

MA

LI G

OSP

OD

ARS

KI S

AVJ

ETN

IK

gospodarskilist


Tlocrt staje za 100 ovaca

visina od poda do stropa 3 m. Na tavanu se nalazi prostor za sijeno, kapaciteta oko 1200 bala. Visina staje od poda do sljemena krova 6,5 m.

Pod je staje zemljani, od nabije-ne ilovače u debljini 20 cm, u bla-gom padu prema zidovima.

Ako se objekt gradi na vodone-propusnom tlu, ispod sloja ilova-če potreno je ugraditi sloj šljunka debljine 20 cm. Prostirka je od slame, odnosno provodi se sustav držanja na dubokoj stelji. Dnevno je po ovci potrebito osigurati 0,25 kg slame.

Staja se čisti jednom godišnje, u jesen ili proljeće, kad ovce više ne borave u njoj. Kroz sredinu sta-je prolazi hranidbeni hodnik, širine 2 m.

Na početku i na kraju hodnika nalaze se vrata za nesmetani prolaz traktora. S lijeve i desne strane hra-nidbenog hodnika nalaze se bok-sovi za ovce, i to:

– tri boksa veličine 5 x 4,8 m, je-dan boks 5 x 4,7 za smještaj 16 do 17 ovaca u svakom;

– jedan boks veličine 7,5 x 4,7 m za smještaj 20 ovaca;

– jedan boks veličine 5 x 5 m za smještaj 20 šilježica;

– šest boksova za janjenje veliči-ne 2 x 1,9 m i tri boksa veličine 2,5 x 2 m.

Na bočnim zidovima nalaze se prozori. Prozori se otvaraju oko sre-dišnje osi. Mogu biti metalni ili dr-veni. Objekt je građen tako du su mu čelne strane okrenute u smjeru sjever-jug. Sjeverna strana objekta, odnosno vrata, građena su od poda do stropa, a na južnoj strani vrata su visine 120 cm, tj. s južne strane objekt je poluotvoren.

Na taj je način spriječen ulaz u objekt, hladnog zraka sa sjevera, a zimi i nanošenje snijega, a s južne je strane omogućen ulaz svježeg zraka.

Legenda:Brojem 1 označeni su montažni boksovi za grupno držanje ovaca s janjcima, odnosno bređih ovaca. Ukupno 5 boksova.Brojem 2 označen je boks za držanje šilježica.Brojem 3 označeni su boksovi za prihranu janjadi.Brojem 4 označen je hranidbeni hodnik.Brojem 5 označeni su boksovi za janjenje ovaca i držanje nakon janjenja, kapaciteta 2 ovce. Ti su boksovi stabilni.Brojem 6 označeni su boksovi za janjenje ovaca i držanje nakon janjenja, kapaciteta 3 ovce. Ti su boksovi stabilni.Brojem 7 označene su jasle za sijeno, namjenjene i za koncentriranu hranu. Jasle se protežu cijelom dužinom hodnika. Širina jasala jest 40 cm, dužina jasala po jest 40 cm.Brojem 8 označene su jasle u boksu za prihranu janjadi.Brojem 9 označen je valov za koncentriranu hranu.

D.M. dipl. ing. agr.T.K., dipl. ing. agr.

Savjetodavna služba

claas.hr

AVERO 240. Kompaktna klasa velike snage

Standardna oprema: • 180 PS Leistung • APS sustav vršenja, revolucija• spremnik za žito od 5.200 lit.• hidrostatički vozni pogon• CLAAS super udobna kabina• pogled u elevator neovršenog klasja

Profesionalni paket: • automatska regulacija broja okretaja vitla• sito s 3-D sustavom za čišćenje zrna• automatska klima• udobno sjedalo s zračnim amortizerima• CLAAS Profi-Cam

SADA BESPLATNO Profesionalni paket

u vrijednosti od € 6.867,- uklj. PDV

Akcija traje do 31.01.2015

Eko-Terra d.o.o.Čakovečka 5440305 Pušćine+385 (0) 40 821 868www.eko-terra.claas-partner.at

Jerkovic d.o.o.J. Kozarca 5131224 Koška+385 (0) 31 681 712www.jerkovic.hr

CLAAS_AanzA4_MAHDRESCHER_KROATISCH_091014.indd 1 09.10.14 11:20

Documents

Gospodarski list 1/2015