C I J E N A 1 2 k n

1 5 . t r a v n j a

7

www.gospodarski.hr

Pretplatite se!(cijena 70 kn za 3 mjeseca,

6 brojeva uključeno)

tel: 01/3843-555mail: pretplata@gospodarski-list.hr

Zatražite

besplatan primjerak!

ISSN 0350-3100

Nakladnik

Gospodarski listNovinsko nakladničko i trgovačko d.d.

10000 ZagrebTrg bana Jelačića 3

telefon 01/48 16 145telefaks 01/48 16 146

Direktorica

Andreja VrcanE-mail: andreja@gospodarski-list.hr

Uredništvo

Majstora Radonje 12telefon: 01/38 43 222, 01/38 42 777

telefaks 01/38 43 666E-mail: redakcija@gospodarski-list.hr

www.gospodarski.hr

Glavni urednik

Branko Horvat

Urednički odbor

Vitomir Patko(zamjenik glavnog urednika)

Goran Beinrauch (odgovorni urednik)

Ilustracije

Božidar Špoljarić-Largo

List izlazi svakih 15 dana.

Tromjesečna pretplata 70 kn

Inozemna godišnja pretplata 75 € ili 100 $

Računovodstvo i pretplata

telefon 01/38 43 555telefaks 01/30 77 725

pretplata@gospodarski-list.hrprodaja: hrvoje@gospodarski-list.hr

Račun broj 2360000-1101284610kod Zagrebačke banke d.d. Zagreb

Račun broj 2390001-1100301008kod Hrvatske poštanske banke Zagreb

Devizni račun u Zagrebačkoj banci:

IBAN HR12 23600001101284610

Matični broj: 3222195

OIB: 09377481666

Tisak i grafi čka pripremaVJESNIK d.d. ZAGREBSlavonska avenija 4

Rukopisi i slike se ne vraćaju.

Gospodarski list d.d. upisan je u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska

pod rednim brojem 73.

Na temelju članka 34. stavka 3. Zakonao medijima objavljujemo:

- prosječna naklada časopisa "Gospodarski list"u 2013. iznosila je oko 21.000 primjeraka, a prihodi

ostvareni u 2013. godini iznosili su 6,051.539,82 kuna.

Prilozi i savjeti objavljeni u „Gospodarskom listu” temelje se na stručnosti i iskustvu

autora i „Gospodarski list” ne odgovara za slučaj štete ili neuspjeha. „Gospodarski list”

ne odgovara ni za sadržaj oglasa.

Iz ovog broja izdvajamo:

www.gospodarski.hr2 x mjesečno u Vašem domu

internet izdanje

AKTUALNE TEME

2 – 4

5

6

13

14

15

RATARSTVO, KRMNO BILJE, MEHANIZACIJA

17

18 – 19

20

23 – 24

27 – 29

VAŠ VRT

35

36

38 – 39

45

MALI GOSPODARSKI SAVJETNIK 47 – 59

62

63

67

LJEKOVITO BILJE

68 – 69

70

71

73

74 – 75

Sretan Uskrs pretplatnicima, suradnicima

i poslovnim partnerima

gospodarskilist

47 15. travnja 2014.

Biomasa – obnovljivi izvor energije

mali

GO

SP

OD

AR

SK

I S

AV

JETN

IK

MA

LI G

OSP

OD

AR

SK

I S

AV

JETN

IK

15. travnja 2014.gospodarskilist

48

Biomasa i ostali obnovljivi izvori energije

U poljoprivrednoj proizvodnji ostaje velika količina neiskori-štene biomase: slama, kukuru-zovina, ostaci pri rezidbi voćki, vinove loze i maslina, stabljike suncokreta i dr. i relativno su lako iskoristiv oblik energije. Bi-omasa nastaje uglavnom foto-sintezom u biljkama, kojom se Sunčeva energija pretvara u or-gansku tvar. Iz biomase nastali fosilni energenti (ugljen, nafta i zemni plin) ne ubrajaju se u biomasu. Priroda svake godi-ne proizvede ogromne količine biomase, od koje se samo mali dio koristi kao hrana, obnovlji-va sirovina ili kao energent.

MA

LI G

OSP

OD

AR

SK

I S

AV

JETN

IK

gospodarskilist

49 15. travnja 2014.

Globalni potencijal biomase

Bioenergetski usjevi protiv usjeva za hranu

Od 2.150.000 potencijalno obradivih površina u Hrvatskoj čak je 974.080 ha neiskorišteno, gdje bi se primjenom meliora-cijskih mjera mogao proširiti uzgoj poljoprivrednih kultura za proizvodnju hrane, ali i bio-goriva. Potrebno je naglasiti da proizvodnja biomase nije ogra-ničena samo na oranična tla, nego se proizvodnja odvija i na degradiranim/marginalnim tli-ma, koja se trenutno ne koriste za proizvodnja hrane, a kao bio-masa se koriste i poljoprivredni ostatci.

MA

LI G

OSP

OD

AR

SK

I S

AV

JETN

IK

15. travnja 2014.gospodarskilist

50

€

Sljedeće činjenice pokazuju ogromne potencijale biomase koji bi po-boljšali proizvodnju hrane i sirovine za bioenergiju:

22 milijarde tona suhe tvari = 4500 EJ, što je 10 puta više od svjet-ske potrošnje primarne energije. Biomasa korištena za hranu iznosi 800 milijuna t ST= samo 0,4 % primarne proizvodnje biomase.

1% globalnog transporta osigurava gorivo. Razina varira od 90 % u zemljama poput Nepala, preko 45 % u lndiji, do 28 % u Kini i Bra-zilu. Potencijal za poboljšanje učinkovitosti biogoriva putem novih tehnologija vrlo je visoka.

cije.

SAD i Latinskoj Americi mogle bi postati područja za značajnu pro-izvodnju biomase.

tetske učinkovitosti (kroz oplemenjivanje bilja i genetski inženje-ring) imao bi spektakularne efekte u proizvodnji biomase (više že-tvi godišnje).

poljoprivrednim tlima bez ugrožavanja svjetske proizvodnje hrane za ljude i životinje ako se poveća učinkovitost korištenja zemljišta, posebno u regijama u razvoju. Prihodi od biomase i proizvoda do-bivenih iz biomase mogli bi pružiti ključnu polugu za ruralni ra-zvoj i poboljšanje poljoprivredne proizvodnje.

Perspektiva bioenergetskih usjeva

MA

LI G

OSP

OD

AR

SK

I S

AV

JETN

IK

gospodarskilist

51 15. travnja 2014.

Klasifi kacija i osnovne značajke biogoriva

°)

Briketiranje, a i peletiranje se sa-stoji od zbijanja sitnih zrna bio-mase pod pritiskom u kalupima, pri tome formirajući propisane oblike. Da bi se biomasa poveza-la u jednu cjelinu obično se doda-je sredstvo za vezivanje (lijeplje-nje) zrnaca. Ova sredstva mogu biti različita, odnosno organskog ili anorganskog porijekla. Nada-lje, tijekom proizvodnje briketa i peleta mora se obratiti pozornost na kvalitetu istih. Kvaliteta brike-ta/peleta se prvenstveno manife-stira kroz energetsku vrijednost (ovisno o sirovini), gustoću i čvr-

stoću (otpornost na habanje), te uniformnu širinu i dužinu. Osnov-ne osobine briketa/peleta de# -nirane su standardima ŐNORM, DIN plus M7135 i DIN 51731 koji se odnose isključivo za drvnu biomasu, dok za poljoprivrednu biomasu standard još nije utvr-

. Korištenjem briketa/peleta imamo višestruku korist:

i manipulacije u odnosu na rinfu-zne oblike,

nost uskladištenja,

samo ona količina CO2

koju je biomasa tijekom rasta preuzela fotosinte-zom iz atmosfere,

lete ostatcima poljopri-vredne proizvodnje ra-ste cjenovna vrijednost.

MA

LI G

OSP

OD

AR

SK

I S

AV

JETN

IK

15. travnja 2014.gospodarskilist

52

MA

LI G

OSP

OD

AR

SK

I S

AV

JETN

IK

gospodarskilist

53 15. travnja 2014.

Kukuruz

Žitarice – sirovine za proizvodnju bioetanola

Ječam

MA

LI G

OSP

OD

AR

SK

I S

AV

JETN

IK

15. travnja 2014.gospodarskilist

54

Slama žitarica

Šećerna repa i šećerna trska

Krumpir, batat i čičoka

Čičoka

MA

LI G

OSP

OD

AR

SK

I S

AV

JETN

IK

gospodarskilist

55 15. travnja 2014.

Uljarice za proizvodnju biodizela

Uljana repica i druge krstašice

Lanik

MA

LI G

OSP

OD

AR

SK

I S

AV

JETN

IK

15. travnja 2014.gospodarskilist

56

Jatropha

Konoplja za proizvodnju biogorivaBiomasa konoplje može se koristiti za dobivanje bioetanola i biodize-la jer ima povoljan kemijski sastav koji omogućava proizvodnju ovih vrsta biogoriva. Stabljika ima visok sadržaj celuloze, i manje lignina, što je čini pogodnom kulturom za ovu namjenu. Konoplja sadrži 55 % celuloze, 16 % hemiceluloze, 18 % pektina i 4 % lignina. Od bio-mase konoplje može se ostvariti proizvodnja od 413 kg bioetanola a iz sjemena može se dobiti biodizel na ekološki prihvatljiv i e� kasan

verzija ulja u biodizel, ali zbog kinematičkog viskoziteta i niske točke zamućenja, zahtijeva hladne uvjete prerade. Konoplja ostvaruje vrlo visoke prinose biomase koja se može koristiti da dobivanje bioplina.

3 bioplina/ha. U području sjeverne Europe konoplja ima isti ili čak i veći energetski potencijal nego neke druge kulture (npr. kukuruz i šećerna repa). Ko-noplja se može dobro uklopiti u plodored, zahtijeva malo ili gotovo ništa pesticida, a s obzirom da vrlo dobro guši korove, smanjuje se potreba za primjenom herbicida i kod sljedeće kulture. Proizvodnja pesticida zahtijeva utrošak energije pa je svaka mogućnost smanjenja utroška energije dobrodošla. S obzirom na njene vrlo dobre energet-ske i agronomske karakteristike, konoplja bi trebala biti više zastu-pljena na ratarskim površinama. Osim toga, stvaranjem novih sorata konoplje većeg prinosa biomase, povećat će se konkurentnost prema kukuruzu, šećernoj repi, pa i višegodišnjim kulturama za proizvodnju biogoriva.

MA

LI G

OSP

OD

AR

SK

I S

AV

JETN

IK

gospodarskilist

57 15. travnja 2014.

Bioplin iz travnjaka

Utjecaj vrste trave na prinos metana

Intenzitet agrotehnike

Vrijeme košnje

nosti za speci� čni prinos meta-na sirovine. Dokazano je da se ovaj prinos smanjuju s odmica-njem zrelosti vegetacije. Uslijed starenja usjeva dolazi do pove-ćanja sadržaja sirovih vlakana. To osobito ograničava maksi-malni potencijal proizvodnje bioplina, jer se sirova vlakna uglavnom sastoje od hemicelu-loze i lignina, komponenata teš-ko razgradljivih u anaerobnim uvjetima. Osim toga, kasnom se košnjom dobiva manji postotak metana u proizvedenom biopli-nu, zbog toga što trave sadrže manje sirovih bjelančevina i si-rovih masti kao komponenata koje povećavaju sadržaj meta-na.Istraživanja na austrijskim alp-skim travnjacima pokazuju da se speci� čni prinosi metana si-rovine smanjuju s odmicanjem zrelosti vegetacije. Tako, prinosi padaju sa 221-362 litre po kg organske ST tijekom vlatanja i prije pojave cvata na 171 litru po kg organske ST tijekom cvat-nje (pojave prašnika) do konač-no 153 litre po kg organske ST nakon cvatnje.

pokazuje smanjenje speci� č-nog prinosa metana sirovine

snije stadije razvoja vegetacije (od pojave cvata iz rukavca za-dnjeg lista do cvatnje i dalje do formiranja sjemena).

MA

LI G

OSP

OD

AR

SK

I S

AV

JETN

IK

15. travnja 2014.gospodarskilist

58

Žetva i posliježetvena tehnologija

Usitnjavanje (sjeckanje)

Siliranje

Tehnologija anaerobne digestije

MA

LI G

OSP

OD

AR

SK

I S

AV

JETN

IK

gospodarskilist

59 15. travnja 2014.

Pro! tabilnost

€

€

Konkurentnost

Postrojenje za proizvodnju bioplina u Njemačkoj

MASSEY FERGUSON je svjetski priznati brand koncerna AGCO.

TEL099/22 98 415

w w w . a u s t r o d i e s e l . h r

MF 6600 MF 7600 MF 8600

MF 3600 VSF MF 3600 A MF 5600

MASSEY FERGUSON

NAJVEĆI SVJETSKI PROIZVOĐAČ TRAKTORA

dSerija traktora od 20–400 KS

dSerija kombajna od 176–500 KS

d250.000 proizvedenih

traktora godišnjed

Prvi samohodni kombajnna tržištu

NOVO AUSTRO DIESEL

KAO GENERALNI UVOZNIKd

MASSEY FERGUSON i AUSTRO DIESEL uspješna suradnja koja traje već 32 godine

dOdgovoran za 10 zemalja Središnje Europe(Austrija, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Hrvatska,

Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora)

d50.000 servisiranih MF traktora 2.000 servisiranih MF kombajna

dNajveća stručnost za rezervne dijelove

Ovlašteni trgovci Massey Fergusona: