1

GRAD DUBROVNIK

GRADSKA SLIKA ZDRAVLJA

I

GRADSKI PLAN ZA ZDRAVLJE

Dubrovnik, prosinac 2002.

2

SADRŽAJ: 1. UVOD 1.1. O projektu Zdravi grad u svijetu i u Hrvatskoj………….3 2. METODOLOGIJA IZRADE GRADSKE SLIKE ZDRAVLJA I

GRADSKOG PLANA ZA ZDRAVLJE 2.1. Metoda brze procjene zdravstvenih potreba u zajednici

(RAP) - osnovne postavke………………………………….5 2.2. Primjena metode RAP-a u Dubrovniku.…………………..9 3. GRADSKA SLIKA ZDRAVLJA 3.1. Kako Dubrovčani vide Dubrovnik

…kroz riječi…....……………………….14 …kroz dostupne pokazatelje………..25 …kroz slike……………………………..27

4. GRADSKI PLAN ZA ZDRAVLJE 4.1. Tematske grupe i plan aktivnosti…………………………31 5. SAŽETAK I ZAKLJUČNA RAZMATRANJA …………………36

3

1. UVOD 1.1. O projektu Zdravi grad u svijetu i u Hrvatskoj

Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije pokrenuo je 1986.

projekt "Zdravi grad" s ciljem da osnaži interes za pozitivni koncept zdravlja u gradovima diljem Europe te potakne i omogući direktnu suradnju među njima bez barijera političkih granica. Predmet interesa ovog pokreta prvenstveno su gradovi, ali i druga naselja u kojima ljudi žive i rade. Projekt "Zdravi grad" temelji se na strategiji "Zdravlje za sve", čija načela prevodi u praksu lokalnim djelovanjem na razini grada.

Tri su važna strateška načela zdravih gradova:

1. Multisektorski pristup, po kojem pitanje zdravlja nije samo stvar sustava zdravstva već i svih srodnih i razvojnih sustava u društvu;

2. Aktivna participacija građana (samopomoć, uzajamna pomoć, mogućnost odlučivanja o zdravlju i dr.);

3. Briga za okolinsko zdravlje (biološka, fizička i socijalna okolina) – pravo i dužnost građana da žive u estetski i ekološki kvalitetnoj okolini.

Projekti "Zdravih gradova" afirmiraju holističku prirodu zdravlja, ukazujući na međuzavisnost fizičke, duševne, socijalne i duhovne dimenzije zdravlja. Projekt polazi od pretpostavke da se zdravlje može postići zajedničkim naporima pojedinaca i skupina koje žive u gradu. Slijedeća bitna postavka projekta je spoznaja da pri donošenju političkih odluka na razini gradske vlade treba uvijek obratiti pozornost na njihov mogući utjecaj na zdravlje. Na stanje zdravlja građana bitno utječu uvjeti stanovanja, stanje okoliša, obrazovanje, javne službe, socijalna zaštita i dr. Upravo zbog takvog utjecaja, usmjerenost na zdravlje podrazumijeva uključivanje organizacija i pojedinaca koji djeluju izvan samog sektora zdravstva u aktivnosti na poboljšanju zdravlja građana. Ovaj se proces zajedničkog djelovanja na poboljšanju zdravlja označuje terminom "intersektorsko ili međuresorsko djelovanje". Ljudi svojim odabirom stila života, korištenjem zdravstvene službe, gledištima o pitanjima zdravlja i svojim djelovanjem bitno utječu na vlastito zdravlje. Projekt "Zdravi grad" želi potaknuti njihovo aktivnije uključivanje u sve aktivnosti u gradu koje mogu imati utjecaj na zdravlje. Ovi temeljni ciljevi projekta - unapređenje zdravlja i prevencija bolesti kroz intersektorsko djelovanje - zahtijevaju stvaranje klime koja podržava promjene, stalno traganje za novim idejama i inovativnim metodama te podržavanje onih koji s uspjehom uvode nove pristupe i nove programe. Mjera uspješnosti projekta "Zdravi grad" jest prihvaćanje politike zdravlja na razini grada. Projekt Svjetske zdravstvene organizacije "Zdravi grad" dugoročni je međunarodni razvojni projekt kojemu je cilj postaviti zdravlje pri vrhu dnevnog reda političkih čimbenika u europskim gradovima te promicati lokalne sveobuhvatne strategije za zdravlje i održivi razvoj

4

zasnovane na principima i dugoročnim ciljevima strategije "Zdravlje za sve za 21. stoljeće" i "Lokalni dnevni red za 21.stoljeće". U konačnici, projekt "Zdravi grad" nastoji poboljšati urbano okruženje u kojem ljudi žive, rade ili se školuju i na taj način unaprijediti njihovo fizičko, duševno i socijalno blagostanje. Projekt WHO-a "Zdravi gradovi" započet je 1987. godine i dosad su dovršene dvije faze provedbe projekta. Težište prve faze projekta, od 1987. do 1992. godine bilo je ojačati učešće zajednice te, uklanjajući političke i institucionalne barijere promjeni, dovesti do partnerstva u stvaranju društvene politike zdravlja. Očekivani produkt prve faze bio je - izgraditi i staviti u funkciju "infrastrukturu" za provođenje projekta "Zdravi grad". Strateški ciljevi druge faze (1993. - 1998.) uključuju ubrzavanje usvajanja društvene politike zdravlja na nivou grada, jačanje sustava podrške (alijanse za zdravlje) i izgradnju strateških veza sa drugim sektorima i organizacijama koje utječu na razvoj gradova. Očekivani produkti druge faze bili su - stvaranje, usvajanje i provođenje ključnih strateških dokumenata "Zdravog grada": "Gradske slike zdravlja" i "Gradskog plana za zdravlje". Treća faza projekta, koja će trajati do 2003. godine ima za cilj strategiju dokumenata "Zdravlje za sve za 21. stoljeće" i "Lokalni dnevni red za 21.stoljeće" prevesti na "jezik" lokalne razine izradom i implementacijom "Gradskog plana za održivi razvoj zdravlja".

U Europi danas postoji oko 50 projektnih gradova okupljenih oko provođenja treće faze europskog projekta "Zdravi grad" Svjetske zdravstvene organizacije (među kojim su i predstavnici Hrvatske, Rijeka i Zagreb), tridesetak nacionalnih mreža "Zdravih gradova" (Austrija, Belgija - Flamanska i Francuska, Bosna i Hercegovina, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Izraelska, Kazahstanska, Latvijska, Litvanska, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugalska, Ruska, Slovačka, Slovenska, Španjolska, Švedska, Talijanska, Turska, Ukrajinska i mreža Velike Britanije) s preko 1500 učlanjenih gradova, a projekt se širi na Australiju, SAD, Kanadu, zemlje Bliskog i Dalekog Istoka, tako da je u globalnu mrežu uključeno oko 3000 gradova.

Grad Zagreb je bio jedan od pionira razvoja projekta "Zdravi grad" u Europi i domaćin Konferencije europskih Zdravih gradova u jesen 1988. godine (koja je tijekom Atenske konferencije 1998. godine i označena kao oficijelni početak Europskog projekta Zdravih gradova). Zagrebački projekt bio je inicijator stvaranja i širenja mreže Zdravih gradova u Hrvatskoj. Od 1992. godine hrvatska nacionalna mreža registrirana je nevladina udruga čiji je predsjednik doc.dr. Slobodan Lang, koordinator dr.Selma Šogorić, a sjedište, odnosno, Suportivni centar mreže uspostavljen još 1990. godine, nalazi se na Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Medicinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatska mreže Zdravih gradova danas okuplja preko četrdesetak gradova i županija (Crikvenica, Čakovec, Daruvar, Dubrovnik, Gospić, Hrvatska Kostajnica, Karlovac, Koprivnica, Korčula, Krapina, Labin, Makarska, Matulji, Metković, Opatija, Osijek, Pazin, Poreč, Pula, Rijeka, Sisak, Slatina, Slavonski Brod, Split, Umag, Varaždin, Varaždinske Toplice, Vinkovci, Virovitica, Zabok, Zadar, Zagreb, Županija istarska, Županije krapinsko-zagorska, Županija primorsko-goranska, Županija Dubrovačko-neretvanska) koje radeći na poboljšanju urbanog okruženja u kojem ljudi žive, rade ili se školuju unapređuju fizičko, duševno i socijalno blagostanje svojih stanovnika.

Iako projekt “Zdravi grad” u gradu Dubrovniku uspješno djeluje već skoro četrnaest godina, bilo je potrebno steći uvid u novonastale potrebe građana te prema utvrđenim potrebama odabrati prioritetna područja aktivnosti projekta za slijedeće programsko (petogodišnje) razdoblje.

5

2. METODOLOGIJA IZRADE GRADSKE SLIKE ZDRAVLJA

I GRADSKOG PLANA ZA ZDRAVLJE 2.1. Metoda brze procjene zdravstvenih potreba u

zajednici (RAP) - osnovne postavke ŠTO JE BRZA PROCJENA?

Brza procjena je metoda za prikupljanje informacija o problemima u kratkom vremenu, bez velike potrošnje vremena stručnjaka i financijskih sredstava. Brza procjena je prvi korak u procesu planiranja zdravstvenih intervencija u nekoj zajednici. Ona ne predstavlja metodu za prikupljanje sveobuhvatnih podataka o nekom geografskom području ili jednom određenom zdravstvenom problemu. Brzom procjenom saznajemo ŠTO SU PROBLEMI, a NE KOLIKO je ljudi njima zahvaćeno. Pojam "brza" odnosi se na vrijeme prikupljanja, ali i na vrijeme utrošeno na analizu podataka. ZAŠTO JE MI KORISTIMO? U ovom slučaju metoda je prerađena i prilagođena korištenju u svrhu određivanja prioritetnih područja aktivnosti za rad projekta "Zdravi grad". Primjenom ove modificirane metode RAP-a, uz minimalnu potrošnju vremena eksperata i lokalnih sudionika (dva mjeseca od momenta pripreme do završetka konsenzus konferencije i produkcije izvještaja) dobivamo slijedeće vrijedne rezultate: 1. gradsku sliku zdravlja, 2. konsenzus predstavnika gradske vlade, profesionalaca i građana oko prioriteta za rad na unapređenju zdravlja i podizanju kvalitete života u gradu, 3. dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan/program aktivnosti na unapređenju zdravlja 4. zajednički i koordinirani program tj. savezništvo (alijansu) svih zainteresiranih grupa (političari, profesionalci i zajednica) u unapređenju kvalitete življenja u gradu. OPĆA NAČELA I NAČIN PROVOĐENJA BRZE PROCJENE 1. unaprijed odrediti koje su informacije potrebne, 2. procjenu provesti tako da rezultati odražavaju lokalne uvjete i specifičnosti date zajednice,

6

3. uključiti predstavnike zajednice u određivanje potreba i mogućih rješenja, 4. kako je RAP timska vježba on zahtijeva intersektorsku suradnju, uključuje predstavnike profesionalnih grupa (zdravstvene radnike, socijalne radnike, arhitekte - urbane planere, nastavnike, ekologe i dr.), lokalne uprave i zajednice (grupe građana).

U našem slučaju u RAP-u sudjeluje panel (70 do 80 sudionika) odabranih predstavnika gradske uprave, značajnih institucija sa područja grada te samih građana.

1. SLUŽBENICI UPRAVE – gradonačelnik, predstojnik gradskog ureda za zdravstvo i socijalnu

skrb, predstojnik ureda zaštite okoliša i urbanog planiranja, prosvjete, gospodarstva i dr. 2. ZAPOSLENI U SUSTAVIMA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI – domovi zdravlja, bolnice, zavod za zaštitu zdravlja, centri za socijalni rad i dr. 3. NASTAVNICI – predstavnici predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola te Sveučilišta 4. ZNAČAJNI PREDSTAVNICI ZAJEDNICE – • IZABRANI ZASTUPNICI – saborski, županijski, gradski zastupnici • PREDSJEDNICI LOKALNIH UDRUGA – športska društva, političke udruge, su/samozaštitne

grupe, udruge prognanih i izbjeglih, i sl. • VJERSKI SLUŽBENICI – svih koncesija • PREDSTAVNICE ŽENSKIH GRUPA - npr. SOS-telefon, udovice/majke poginulih u domovinskom ratu • NEFORMALNI VOĐE – ugledni slikari, glumci, pisci, muzičari, glavni urednici lokalnih novina,

radio, TV 5. VLASNICI PODUZEĆA (velikih kompleksa, ali i malih poduzetnika npr. vlasnici prodavaonica, klubova i caffe barova, kao i predstavnik gradske gospodarske komore) 6. ČLANOVI NEVLADINIH ORGANIZACIJA – npr."Zeleni" 7. PREDSTAVNICI DRUGIH (VLADINIH) INSTITUCIJA / ORGANIZACIJA - npr. policije, uprave i pravosuđa

Postupak provođenja RAP-a redom uključuje pobrojane aktivnosti: - odabir lokalnog koordinatora istraživanja, - odabir panelista, - obavještavanje panelista pismenim putem o našim namjerama uz zamolbu za suradnjom,

uključivo poslati polustrukturirani upitnik s molbom da ga ispunjenog dostave lokalnom koordinatoru istraživanja u što kraćem vremenu (do deset dana),

- paralelno se radi na prikupljanju i analizi relevantne postojeće pisane dokumentacije,

7

- prikupljeni se eseji obrađuju metodom analize slobodnog teksta - na temelju prikupljenih informacija (pisani dokumenti i slobodni tekst) priprema se platforma

za radni sastanak (konsenzus konferenciju), - paralelno se obavještavaju panelisti o datumu i mjestu održavanja konsenzus konferencije, - radni sastanak (panel sudionika u istraživanju) održava se tijekom dva radna dana. Prvi se

dan sudionici upoznaju s ciljevima sastanka, metodom rada i dobivenim rezultatima, formira se lista problema i odabiru prioriteti (pojedinačno, u malim grupama i plenarno). Oko odabranih prioritetnih područja aktivnosti formiraju se tematske grupe te se pristupa izradili plana aktivnosti. Na završetku drugog dana konferencije javnosti se prezentiraju dobiveni rezultati s ciljem dobivanja sugestija, suglasnosti te javne i političke podrške navedenim aktivnostima projekta "Zdravi grad" (koje tada kroz gradski proračun mogu biti i adekvatno praćene).

Tri su glavna izvora podataka koja se koriste u brzoj procjeni: 1. postojeća pisana dokumentacija (vidi – pisani izvori informacija), 2. eseji panelista (odgovori na šest postavljenih pitanja) te 3. promatranje, zapažanje (koje je integralni dio odgovora panelista).

PISANI IZVORI PODATAKA: • popis stanovništva • gradski razvojni planovi • gradski proračun • rutinska zdravstvena dokumentacija (Izvještaj o stanju zdravlja s naznakom glavnih trendova) • već provedene studije (navike i način života stanovnika) • dokumentacija drugih sektora uprave ili društvenih djelatnosti ili • izvještaji Vladinih ureda i Ministarstava (stanovanje, sanitacija, vodoopskrba, stanje okoliša,

prostorno planiranje, socijalna zaštita, zdravstvo, gospodarstvo, uprava i pravosuđe i sl.) ako imaju implikacije na lokalnu situaciju

• povijesni dokumenti – sažeta povijest grada

ŠTO RAP-om DOBIVAMO? Svrha je provođenja RAP-a dobiti: 1. gradsku sliku zdravlja, 2. konsenzus predstavnika gradske vlade, profesionalaca i građana oko prioriteta za rad na unapređenju zdravlja i podizanju kvalitete života u gradu za slijedećih pet godina (definiranje okvira rada projekta Zdravi grad), te 3. dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan/program aktivnosti na unapređenju zdravlja u gradu.

8

Sudionici RAP-a (panelisti) su predstavnici gradske uprave, institucija i organizacija te nevladinog i neprofitnog sektora u gradu, a njihovim posredstvom i svi drugi građani Dubrovnika. Program se provodi u cilju stvaranja partnerstva za zdravlje tj. objedinjavanja svih zainteresiranih grupa (političara, profesionalaca i zajednice) te njihovog koordiniranog djelovanja na unapređenju zdravlja i kvalitete življenja u gradu Dubrovniku. RAP je već proveden i radni sastanak održan 9. i 10. veljače 1996. u Puli, 29. i 30. ožujka 1996. u Metkoviću, 28. i 29. lipnja 1996. u Rijeci, 12. i 13. lipnja 1998. u Karlovcu, 13. i 14. prosinca 2000. u Varaždinu, 15. i 16. ožujka 2002. u Zagrebu, i 25. i 26. listopada 2002. u Splitu. U istim gradovima, godinu dana poslije provedbe RAP-a održane su i evaluacijske konferencije sa ciljem procjene napretka projekta, identifikacije prepreka i postignuća, kao i mogućnosti unapređenja rada projekta. Dr.sc.dr.Selma Šogorić, nacionalna koordinatorica Suportivni centar Hrvatske mreže "Zdravih gradova"

9

2.2. Primjena metode RAP-a u gradu Dubrovniku Udruga «Dubrovnik – Zdravi grad», Zavod za javno zdravstvo Županije dubrovačko –neretvanske, i Suportivni centar Hrvatske mreže zdravih gradova pri Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrenuli su provođenje RAP-a u gradu Dubrovniku krajem 2001. godine. Na prijedlog Gospođe Matije Čale - Mratović, ravnateljice Zavoda za javno zdravstvo (i koordinatorice projekta «Dubrovnik – Zdravi grad») te projektnog tima odabrano je 126 panelista, predstavnika gradske uprave, značajnih institucija sa područja grada i županije te samih građana. Odabrane su osobe pismenim putem obaviještene u veljači 2002. godine o našim namjerama te zamoljene da dajući odgovore na šest postavljenih pitanja napišu esej o svom gradu. Do kraja rujna 2002. prikupljeno je 46 eseja koji su zatim, na Školi narodnog zdravlja "A.Štampar" obrađeni metodom analize slobodnog teksta. U međuvremenu su stručni suradnici sa Zavoda za javno zdravstvo prikupili relevantne postojeće pisane dokumente (podaci iz popisa stanovništva, rutinska zdravstvena dokumentacija, podaci MUP-a, Zavoda za zapošljavanje i dr.) iz kojih su se također mogli izvesti neki indirektni pokazatelji zdravlja za grad Dubrovnik. Početkom studenog bili su stvoreni svi preduvjeti za održavanje radnog sastanka (konsenzus konferencije) koja ujedno predstavlja i središnje događanje RAP-a. Dakle, za potrebe konsenzus konferencije i izradu gradske slike zdravlja koristili smo tri glavna izvora podataka: postojeću pisanu dokumentaciju, eseje panelista (osoba koje raspolažu informacijama) te njihova zapažanja (koja su integralni dio odgovora anketiranih). Radni sastanak (panel sudionika u istraživanju) održavao se tijekom dva dana, 29. i 30. studenog 2002. godine. Prisustvovalo mu je pedesetak sudionika, predstavnika profesionalnih grupa (zdravstvenih radnika, socijalnih radnika, nastavnika, odgajatelja, novinara i dr.), lokalne uprave (Grada i Gradskih kotareva) te zajednice (grupe građana, udruge roditelja, invalidnih osoba i dr.). LISTA SUDIONIKA KONCENZUS KONFERENCIJE DUBROVNIK- ZDRAVI GRAD 29. i 30. studeni 2002., Dubrovnik, Hotel “Excelsior” r.broj Ime i prezime Radno mjesto Adresa

1. Ivo Korda umirovljenik HSU

Vijećnik grad.vijeća Gradsko poglavarstvo Pred dvorom 1

2. Mr. Marijo Kraljević dipl oecc.

Vijećnik grad.vijeća Veleučilište

Gradsko poglavarstvo Pred dvorom 1

3. Marino Torić dr. stom. HSLS

član žup. poglavarstva zadužen za zdravstvo

Županijsko poglavarstvo Pred dvorom 1

4. Branka Martinović Vuković Upravni odjel za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša županija Hrv.austrijsko društvo

5. Vlaho Brangjolica Upravni odjela za društv. djelatnosti grada

10

6. Marijana Ercegović MUP, PU dubrovačko-neretvanska

Policijska uprava Dr. Ante Starčevića 57

7. Božo Bender, predsjednik GK Mokošica 8. Ante Marković GK Lapad 9. Josip Božiković GK Montovjerna 10. Ljiljana Milašević GK Montovjerna 11. Olga Muratti, Gradska

Vijećnica GK Pile-Kono

12. Božo Brajović GK Šipan – Luka 13. Katica Raić dipl.soc. radnik ravnatelj CZSR Miha Pracata 7 14. Dr.Matija Čale-Mratović Ravnateljica ZZJZ 15. Ankica Džono-Boban

dr.med. ZZJZ ZZJZ Dubrovnik

p.p.58 20001 Dubrovnik 16. Stjepo Raguž, dr. stom.

HDZ ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik

Dr. Ante Starčevića 45

17. Tatjana Bonačić dr.stom. Privatni stomatolog Nikole Tesle 4 18. Josip Lopižić prof psiholog Služba za psihijatriju

Centar za PSP Opća bolnica Dubrovnik Roka Mišetića bb.

19. Tomislav Anđelković defektolog

Centar za radnu terapiju osoba s ošteć. u dušev- nom ili tjelesnom razvoju

Od čempresa 6

20. Marica Miletić Dom umirovljenika Dr. A. Starčevića 21. Boja Milan Mustać ravnatelj vrtića 22. Antonija Tot dječji vrtići Dubrovnik 23. E. Robić Kapuh dječji vrtići Dubrovnik 24. Katja Bergam profesor o.š. I. Gundulića 25. Dijana Rezo ravnateljica o.š.Lapad 26. Jadranka Bagarić prof. Gimnazija 27. Drago Paskojević ravnatelj ekonomska i

trgovačka škola Dubrovnik

28. Ilijana Stojanović ravnatelj doma Maslina 29. Boris Sokal, HDZ HZMO Dbk

Dr. Ante Starčevića 47

30. Marko Milenković Udruga mladih Orlando Bartola Kašića 5 31. Ramo Hadžiomerović Udruga mladih «Zlatni

zmaj» A. Starčevića 41

32. Jadranka Šimunović Ekološ. udruga «Ombla» Klub prijatelja Lokruma

Bartola Kašića 9

33. Mensura Avdić Udruga slijepih Dubrov.-neretv. županije

34. Dada Ucović (P.Hektorovića ...)

«Rina Mašera» Udruga za pomoć mentalno retar-diranim osobama Dbk

Od Čempresa 6

35. Hasan Čustović Bošnjačko dobrotvorno društvo Merhamet

Gruška obala 35

36. Stjepo Bogdanović, dr. med. HSS

«Dub» društvo prijatelja prirode

37. Marta Stamenić «Dub» društvo prijatelja prirode

38. Eržebet Đanić Društvo «Naša djeca» 39. Mirjana Urban knjižnice 40. Stanka Kodeli Crveni križ – 41. Adrijana Kremenjaš Daničić Europski dom

11

42. Mario Bukvić Europski dom 43. Antonija Nikolić Rosahegji,

prof. defekt. Društvo distofičara, invalida cerebralne i dječje paralize i ostalih tjel. invalida Dub.-neretv. žup. - NGO

Dr. Ante Starčevića 41

44. Nikša Bender Turistička zajednica grada

PROGRAM RADNOG SASTANKA 29. studenog 2002., petak 10.00 - 11.30 Uvod i upoznavanje (upoznavanje međusobno te s metodom i rezultatima

rada), predstavljanje Gradske slike zdravlja 11.30 - 12.00 Pauza za kavu 12.00 - 13.30 Formiranje liste problema, odabir prioriteta za rad projekta «Dubrovnik – zdravi

grad» 13.30 - 15.00 Zajednički ručak 15.00 - 16.30 Dogovor o prioritetima i definiranje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva projekta 16.30 - 16.45 Pauza za kavu 16.45 - 17.00 Kratak prikaz rezultata rada po grupama 30. studenog 2002., subota 10.00 - 11.30 Program rada projekta "Dubrovnik - zdravi grad" (izrada gradskog plana za

zdravlje - tko, što, kako i kada) 11.30 - 12.00 Pauza za kavu 12.00 - 13.00 Kako ćemo znati da smo ostvarili cilj? (evaluacija projekta) 13.00 - 14.30 Zajednički ručak 14.30 - 15.30 Završna rasprava 15.30 - 16.00 Pauza za kavu 16.00 - 17.00 Javna prezentacija programa projekta "Dubrovnik - zdravi grad"

Prvi dan prisutni su bili upoznati sa ciljevima sastanka, metodom rada i dobivenim rezultatima. Bili su im predočeni najzanimljiviji i najčešći odgovori iz njihovih eseja, statistički pokazatelji zdravlja u gradu te fotografije snimljene na temelju njihovih odgovora na pitanja što umanjuje i što daje ljepotu življenja u gradu Dubrovniku. Od svih spomenutih problema prisutni su prvo pojedinačno, a zatim u malim grupama odabrali tri po njihovom mišljenju najznačajnija problema. Poštujući odabir malih grupa formirana je zajednička lista tj. postignut konsenzus oko šest prioritetnih područja budućeg rada projekta "Dubrovnik - Zdravi grad". Oko njih su, zatim, oformljene tematske grupe:

12

1. nezaposlenost i siromaštvo (otvaranje veće mogućnosti zapošljavanja, smanjivanje negativnih posljedica nezaposlenosti),

2. problemi urbanizma i stanovanja (mobilnost, arhitektonske barijere i fizička nedostupnost prostora, neplanska gradnja, prometna regulacija)

3. okoliš (očuvanje čovjekovog okoliša, komunalna infrastruktura), 4. zdravlje mladih (odgoj i obrazovanje mladih, organizirano provođenje slobodnog vremena) , 5. duševno zdravlje (ovisnosti, agresija, zanemarivanje i zapostavljanje), i 6. građani treće životne dobi (kvaliteta života). Na temelju vlastitog profesionalnog ili privatnog interesa sudionici su se opredijelili za rad u jednoj od tematskih grupa. Cilj rada tematskih grupa bio je: opisati i argumentirano obrazložiti zašto su odabrali ovo područje aktivnosti (definirati problem), odrediti cilj svog djelovanja (kako prepoznati da ste uspjeli i kako uspjeh izmjeriti), izraditi dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan/program aktivnosti te oformiti radnu grupu koja će ujedno biti savezništvo (alijansa) svih zainteresiranih (političari, profesionalci i zajednica) za rješavanje navedenog problema i kroz to unapređenje kvalitete življenja u gradu. Drugi dan sastanka tematske grupe su nastavile radom. Rad je bio povremeno prekidan kraćim plenarnim sastancima, kada bi se ukazala potreba za nadopunom znanja ili izmjenom iskustava. Na završetku radnog dijela tematske su grupe plenarno iznijele svoje programe kako bi i ostali dio auditorija upoznale s vlastitim prijedlozima te kroz to zaokružile cjelinu projekta "Dubrovnik-Zdravi grad". Nakon što je postignuta suglasnost svih prisutnih oko predloženih aktivnosti projekta "Zdravi grad", u subotu poslije podne, Konferencija je završila svoj dvodnevni rad.

13

3. GRADSKA SLIKA ZDRAVLJA 3.1. KAKO DUBROVČANI VIDE DUBROVNIK…

…KROZ RIJEČI…

1. KAKVA JE ZAJEDNICA GRAD DUBROVNIK? DA BI SE DAO BILO KAKAV ODGOVOR NA POSTAVLJENA PITANJA, VALJA IMATI NA UMU I POZNAVATI PREBOGATU POVIJEST GRADA DUBROVNIKA, KULTURU ŽIVLJENJA I ŽIVOTA, UKLJUČUJUĆI NARAVNO I VISOKI STUPANJ RAZVIJENOSTI ZDRAVSTVENE KULTURE. VALJA ZNATI DA ŽIVOT U OVOM GRADU NIJE OD JUČER TE DA TRADICIJA KONTINUITETA ŽIVLJENJA U NJEMU I U DANAŠNJE VRIJEME OBVEZUJE ( ILI BI TO TAKO BAREM TREBALO BITI ). TIJEKOM POVIJESTI DUBROVNIK JE IMAO SIMULACIJSKU SNAGU ( PA ČAK JOŠ U 19. I DJELU 20.ST. ) TJ. DOSELJENICI SU SE PODVRGAVALI NAČINU ŽIVOTA U NJEMU, TJ. URBANOM NAČINU ŽIVOTA TE JE BILO GOTOVO NEMOGUĆE DA NAČIN SUPROTAN TOM NAČINU PREVAGNE ( U KORIST, PRIMJERICE NAČINU S RURALNIM ELEMENTIMA ŽIVOTA ). TO SE OČITOVALO U SVEUKUPNOM HOMOGENIZIRANOM ŽIVOTU URBANE ZAJEDNICE, PA I PONAŠANJU NJEGOVIH STANOVNIKA. PROTOK VREMENA, PROMIJENJENI UVJETI I NAČIN ŽIVOTA UČINILI SU DA JE DUBROVNIK U DANAŠNJE VRIJEME POPRIMIO ODLIKE HETEROGENE ZAJEDNICE, BEZ MOĆI NAMETANJA VISOKOCIVILIZIRANIH URBANIH STANDARDA, ŠTO SE DOŽIVLJAVA I OGLEDA U NJEGOVOJ SVAKODNEVICI MATERIJALNO SIROMAŠNOJ I JOŠ KOBNIJE DUHOVNO OSIROMAŠENOJ. DAKAKO, DA SU TOME UMNOGOME DOPRINIJELE RATNE DEVASTACIJE I POSVEMAŠNJE OSIROMAŠENJE, UVJETOVANO U PRVIM PORATNIM GODINA GOTOVO NESTANKOM MONOKULTURNE GOSPODARSKE GRANE - TURIZMA. STOGA JE NEKADA ITEKAKO GOSPODARSKI PROSPETITETNA ZAJEDNICA PRETVORENA U PRILIČNO PASIVNU. S OBZIORM JE DUBROVNIK I TRAGIČNO PROMETNO IZOLIRAN, TAKO DA NEMA DOVOLJNO PROMETA ROBE, LJUDI, IDEJA, DOTICAJA SA SVIJETOM KOJI GRABI NAPRIJED, NUŽNO SE JAVLJA OSJEĆAJ IZDVOJENOSTI, ZATVORENOSTI, ODVOJENOSTI ( PA I U FIZIČKOM POGLEDU OD OSTALOG TERITORIJA HRVATSKE ), PA SE TAKO ONA POSLOVIČNA SAMODOSTATNOST PRETVARA U NEKU SASVIM NOVU KATEGORIJU APATIJE KOJA POMALO, ALI TEMELJITO NAGRIZA I "DUŠU" OVE ZAJEDNICE. DUH I DUŠU DUBROVKINJA I DUBROVČANA NAGRIZA I OSJEĆAJ NAPUŠTENOSTI, PONIŽENOSTI, OPLJAČKANOSTI I ČESTIH SKANDALA. OVO SE SVE UKLAPA U STVARNO STANJE GODPODARSKOG, KULTURNOG, ZNANSTVENOG, ZDRAVSTVENOG, MEDIJSKOG I INIH KOLAPSA. TO U INTELEKTUALNOM SMISLU ZNAČI PROVINCIJALIZACIJU DUHA, JER PROVINCIJALIZACIJA SAMA PO SEBI NE POZNAJE GEOGRAFSKE ODREDNICE. ZA DUBROVNIK KAO ZAJEDNICU MOŽEMO REĆI DA JE VRLO HETEROGENA PO SASTAVU LJUDI KOJI U NJOJ ŽIVE AKO GLEDAMO PORIJEKLO, OBIČAJE, VJEROISPOVJEST TIH LJUDI, NO S DRUGE STRANE, MOGU REĆI DA SE RADI O VRLO HOMOGENOJ ZAJEDNICI U SMISLU

14

NEKIH ZAJEDNIČKIH VRIJEDNOSTI KOJE TI LJUDI USVAJAJU, BEZ OBZIRA NA NJIHOVO PORIJEKLO, OBIČAJE, VJEROISPOVIJEST. NADALJE, MOGU REĆI DA SE SUSTAV VRIJEDNOSTI KOJE VRIJEDE U NAŠOJ ZAJEDNICI NIJE MIJENJAO VEĆ STOTINJAK GODINA TE DA JE ON OPĆE PRIHVAĆEN OD “DOŠLJAKA” TE IH ON NA NEKI NAČIN ASIMILIRA. NAJVAŽNIJE JE PRAVILO: “SAMO POLAKO” NEMA ŽURBE, “PREŠE” I TAKO VEĆ GODINAMA, ŠTO GOVORI O POTPUNOJ PASIVIZACIJI NA SVIM RAZINAMA DRUŠTVENOG ŽIVOTA GRADA I ŠIRE. O OVOME SVJEDOČI POTPUNA NERAZVIJENOST SVIH SUSTAVA KOJI BI TREBALI OPSLUŽIVATI GRAD I NJEGOVE LJUDE TE IM UČINITI ŽIVOT SRETNIJIM. O DUBROVNIKU KAO PROSPERITETNOM GRADU, APSOLUTNO SE NE MOŽE GOVORITI. DAPAČE, MOŽEMO GOVORITI O OGROMNOJ ENERGIJI KOJU TROŠE GRAĐANI DUBROVNIKA NE BI LI ZADRŽALI STATUS QUO JOŠ OD VREMENA PROPASTI REPUBLIKE DO DANAS. MOGU REĆI DA JE VRIJEME U DUBROVNIKU UMRLO. ONO NE POSTOJI KAO POJAM VEĆ SAMO KAO METAFIZIČKA ODREDNICA U REČENICI “VRAG UBIO PREŠU”. DUGA VAŽNA ODREDNICA CJELOKUPNOG ŽIVOTA GRADA JE MALOGRAĐANSKA: “VODITI RAČUNA O TUĐIM POSLIMA, ALI NE NIKAKO O SVOJIM” ŠTO JE IZUZETNO POTENCIRANO U NAŠEM LIJEPOM GRADU U ODNOSU NA OSTATAK HRVATSKE. OVAKAV PRISTUP OMOGUĆUJE NAM DA DO U TANČINE ZNAMO SVE O DRUGIMA OKO SEBE, ALI SVOJE PROBLEME GURAMO POD “TAPIT” I “MUČIMO DA SE NE SAZNA”. NARAVNO, OVDJE SE TAKOĐER TROŠI OGROMNA KOLIČINA ENERGIJE. VJERUJEM DA DUBROVNIK MOŽE BITI PROSPERITETAN GRAD, ALI NISAM UVJEREN DA IMA “DUŠU” KOJA GA JE MOMENTALNO SPOSOBNA POKRENUTI. BAREM, TU DUŠU NIJE LAKO PROSTIM OKOM DANAS VIDJETI. ČESTO IMAM OSJEĆAJ DA SE U GRADU NIŠTA NE DOGAĐA. JESU LI KRIVE “STRUKTURE”, NAŠA KRONIČNA BESPARICA, INERTNOST ILI MI SAMI? NEMAMO IZGRAĐENU KULTURU ŽIVLJENJA, NE ZNAM. MOŽDA SMO NAVIKLI VIŠE KRITIZIRATI, A MANJE RADITI, ILI MISLIMO DA BI NETKO DRUGI TREBAO RJEŠAVATI TO ŠTO NAS TIŠTI. NEDAVNO JE JEDNO DIJETE U ŠKOLSKOJ ZADAĆI NAPISALO: ”ČESTO ČUJEM RODITELJE DA S PRIJATELJIMA RAZGOVARAJU O TOME KAKO GRAD PROPADA, KAKO NEMA NOVACA, A MENI POKUŠAVAJU PRODATI SLIKU ČISTOG, BOGATOG, SIGURNOG GRADA. NISAM NI GLUP, NI SLIJEP. NE RAZUMIJEM ZAŠTO ME PODCJENJUJU". NA PITANJE KAKVA JE DUŠA ZAJEDNICE GDJE ŽIVIM ( RIJEKA DUBROVAČKA ), REĆI ĆU VAM ISKRENO - ATIPATIČNA, POSEBNO U N. MOKOŠICI. TU MEĐU 15 000 STANOVNIKA, MLADI NEMAJU NITI JEDAN DISCO, PLESNJAK, SPORTSKI CENTAR A KAMOLI KINO DVORANU! A PROSTORA IMA, ALI SU ZATVORENI. ŽALOSNO ZAR NE? VEĆINA MLADIH N. MOKOŠICE OSTAJE I PREKO VIKENDA "DOMA", JER DO GRADA TREBA 10 KUNA, ZAR NE ?, ONDA AKO SU NEZAPOSLENI POKAZ IM JE 180,00 KN KAO I ONIM ZAPOSLENIMA. KAKO , ZAŠTO? OKOLIŠ ZGRADA JE DOSTA ZAPUŠTEN, MADA SE NEKI SUGRAĐANI TRUDE DA BUDE LJEPŠI, A TEK KAKVI SU POTOCI RIJEKE DUBROVAČKE? MIŠLJENJA SAM DA BI SE SVI TREBALI UKLJUČITI ( NE SAMO MI EKOLOZI ) U PROMICANJE EKOLOŠKE SVJESTI! POGLEDAJTE SAMO OKOLIŠ ŠKOLE U N. MOKOŠICI. ON JE ZAPUŠTEN, NEUREĐEN ( PISALI SMO IME DVA PUTA, NUDILI SE DA ĆEMO IM S EKO - OMBLIĆIMA " POMOĆI UREDITI ŠKOLSKI VRT, ALI SE RAVNATELJICA NE ODAZIVA!).

15

2. KAKO ŽIVE DUBROVČANI? TKO SU NAJSRETNIJI, A TKO NAJNESRETNIJI ŽITELJI DUBROVNIKA? RAT I RATNA RAZARANJA ( LJUDSKA STRADANJA, PALEŽ I PLJAČKE ) OSTAVILI SU DUBOKI TRAG, A ZATIM I PORATNE I PRETVORBENE TRAUME ( DUBROVAČKA BANKA ITD. ) DODATNO ČINE SLOŽENIM ŽIVOT U GRADU. SVE EKONOMSKE STATISTIKE GOVORE DA JE POTROŠAČKA KOŠARICA NAJSKUPLJA UPRAVO U DUBROVNIKU! SREĆA JE PREŠIROK POJAM I VEZAN JE UZ SVAKU INIDIVIDUU, ALI OPĆENITO GOVOREĆI, U DANAŠNJIM UVJETIMA ŽIVLJENJA, PORED ZDRAVLJA, SREĆA JE IMATI POSAO I REDOVITO PRIMATI PLAĆU. DUBROVČANI DANAS ŽIVE VRLO LOŠE. ONO ŠTO IM JE ODUVIJEK BILO NAJVREDNIJE, A TO JE MATERIJALNO BOGATSTVO TE STATUS U GRADU NA OSNOVI TOG MATERIJALNOG BOGATSTVA, VIŠE NE POSTOJI. VRLO MALI BROJ LJUDI IMA TOLIKO NOVACA DA SE MOŽE NJIME RAZMETATI I STJECATI “UGLED” U GRADU. VELIKA VEĆINA SU ŽRTVE ONE KLETVE “DAO BOG DA IMO PA NE IMO”, ŠTO IH ČINI VRLO NESRETNIM I DEPRESIVNIM. MOGU REĆI DA VELIKI DIO PUKA BOLUJE OD KRONIČNE DEPRESIJE. PRAVE VRIJEDNOSTI KOJE BI TREBALE BITI MISAO VODILJA KAO ŠTO SU BOGATO KULTURNO I DUHOVNO BLAGO OVOG GRADA, TI LJUDI NISU NIKAD ASIMILIRALI TAKO DA DANAS IMAJU JEDNU OGROMNU PRAZNINU KOJA IH ČINI VRLO NESRETNIMA. IPAK, NAJNESRETNIJI ŽITELJI DUBROVNIKA SU BOLESNI LJUDI, A NAROČITO ONI KOJI SU OBOLJELI OD SKUPINE PSIHIJATRIJSKIH OBOLJENJA ( UKLJUČUJUĆI OVISNOSTI ), KOJI SU POTUPUNO STIGMATIZIRANI I IZOLIRANI TE OSUĐENI NA PROPAST OD OSTALOG PUKA. JER NE DAJ BOŽE DA PRIZNAM DA MI JE NETKO U OBITELJI BOLESTAN. RAĐE ĆU GA POTPUNO UNIŠTITI ZAJEDNO S CIJELOM OBITELJI NEGO DA TO PRIZNAM. OPĆENITO UZEVŠI, ŽIVOTNI UVJETI U USPOREDBI S PREDRATNIM VIŠESTRUKO SU SE POGORŠALI. SVJEDOČI O TOME I POPULARNA “KOŠARICA”, KOJA DUBROVNIK KVALIFICIRA IZ GODINE U GODINU KAO NAJSKUPLJI HRVATSKI GRAD. UZORCI SKUPOĆE ŽIVOTA DANAS U OVOM NEKAD RELATIVNO IMUĆNOM GRADU, NISU SAMO U DESETAK IZGUBLJENIH TURISTIČKIH SEZONA NEGO I VRLO LOŠA, STIHIJSKA ORGANIZACIJA NABAVKE I POSREDOVANJA IZMEĐU GRADSKOG TRŽIŠTA I BOGATIH POLJOPRIVREDNIH RESURSA U NEPOSREDNOJ OKOLICI. SVE SE TO JOŠ DRASTIČNIJE ODRAŽAVA NA ONOM NAJSIROMAŠNIJEM SLOJU GRAĐANSTVA, KOJE JEDVA PREŽIVLJAVA UZ VRLO OSKUDNE RAZNOVRSNE SOCIJALNE I KARITATIVNE POTPORE. TEŠKO JE GOVORITI O SREĆI STANOVNIKA JEDNOG GRADA, ALI SVAKAKO DA UVJETI ŽIVLJENJA ČINE POJEDINCIMA ŽIVOT LJEPŠIM I SRETNIJIM. TEŽE ŽIVE ONI GRAĐANI KOJI NEMAJU SREDSTAVA ZA ŽIVOT, POSAO, ALI NI NADE. U MNOGIMA JE RAT UNIŠTIO RADOST I VOLJU ZA STVARANJEM TE VEDRO GLEDANJE U BUDUĆNOST. SRETNI SU ONI GRAĐANI KOJI IMAJU HRABROSTI DA SE BORE ZA SVOJE CILJEVE I IDEALE I KOJI ZNAJU KAKO DA IH OSTVARE. ONI PASIVNO NE PROMATRAJU ŽIVOT VEĆ SU AKTIVNO UKLJUČENI U NJEGA. DUBROVČANI ŽIVE U SKLADU S GODIŠNJIM DOBOM I AKTIVNOSTIMA KOJE SE U GRADU U ODREĐENIM TRENUCIMA NUDE. ŽIVOT TIJEKOM LJETA I TURISTIČKE SEZONE, ZBOG BROJNIH KULTURNIH DOGAĐAJA ZA VRIJEME LJETNIH IGARA JE INTENZIVAN, OKRENUT PREMA VANJSKOM PROSTORU ( ULICAMA I TRGOVIMA GRADA ). ČAK I NA STANOVNIŠTVO KOJE NEMA OBIČAJ POSJEĆIVATI KONCERTNE ILI KAZALIŠNE IZVEDBE, DJELUJE ŽIVOST

16

KOJU TI KULTURNI DOGAĐAJI UNOSE U GRAD. DOLAZAK TURISTA ZA VRIJEME LJETA STANOVNICIMA OMOGUĆAVA DODATNI ( ILI JEDINI ) IZVOR PRIHODA, ŠTO UVELIKO POMAŽE VEĆOJ AKTIVNOSTI KAKO POJEDINACA, TAKO I ZAJEDNICE. IPAK, DUBROVAČKE LJETNE IGRE TRAJU ( SAMO ) 45 DANA, TURISTIČKA SEZONA OVISI O VREMENSKIM UVJETIMA A ŽIVOT TEČE. ZIMSKI PERIOD U DUBROVNIKU JE TIH, LJUDI SU VIŠE OKRENUTI SVOJIM OBITELJIMA, IAKO POVREMENI KONCERTI, KAZALIŠNE PREDSTAVE I IZLOŽBE PRUŽAJU MOGUĆNOST ZA DRUŽENJE I PREKIDANJE "ZIMSKE MONOTONIJE". MEĐUTIM, NISU SVI STANOVNICI DUBROVNIKA ZAINTERESIRANI ZA KULTURNE MANIFESTACIJE. NEDOSTATAK ZABAVNIH ILI SPORTSKIH DOGAĐANJA UTJEČE NA DUH STANOVNIKA TIJEKOM ZIMSKIH MJESECI. SREĐENA EGZISTENCIJALNA PITANJA, STABILNA FINANCIJSKA SITUACIJA I IZVJESNA PERSPEKTIVA U ŽIVOTU KOD SVAKOG POJEDINCA, MOGU BITI UZROK ZADOVOLJSTVA TE POTICAJ ZA OSTVARIVANJE DRUGIH TEŽNJI, ISPUNJENJE OSTALIH AFINITETA. BILI TO RAZNI HOBIJI ILI BAVLJENJE ODREĐENIM SPORTOM. STRETNI ŽITELJI MOGU BITI ONI KOJI OSTVARUJU SLIČNE ČEŽNJE. SREĆA SE TEMELJI NA INDIVIDUALNOM PRISTUPU SVAKE OSOBE, STOGA SMATRAM DA SRETNE OSOBE MOGU BITI ONE KOJE IMAJU ZADOVOLJENE OSNOVNE POTREBE, TAKO DA SU U MOGUĆNOSTI OSTVARIVATI SVOJE TEŽNJE I RADITI NA SEBI. NAJNESRETNIJI ŽITELJI DUBROVNIKA SU ONI KOJI NEMAJU OSNOVNIH UVJETA ZA "NORMALAN" ŽIVOT, KOJI ZBOG BOLESTI ILI NEDOVOLJNIH FINANCIJSKIH MOGUĆNOSTI NE MOGU VODITI SEBE ILI SVOJU OBITELJ KROZ SVAKODNEVNE ŽIVOTNE SITUACIJE. NESRETNI SU I ONI KOJI SE OSJEĆAJU OBESPRAVLJENIMA, KOJI SU CIJELI ŽIVOT NAPORNO RADILI, A SADA ZBOG RATA I PORATNE SITUACIJE NEMAJU PERSPEKTIVU U BUDUĆNOSTI. NA ŽALOST, MNOGI MLADI NE ŽELE ŽIVJETI U DUBROVNIKU JER NE VIDE MOGUĆNOST ZA SOLIDNO ZAPOSLENJE, A TUŽE SE I NA NEDOSTATAK SADRŽAJA.

17

3. ŠTO UMANJUJE LJEPOTU ŽIVLJENJA U DUBROVNIKU? DUBROVNIK JE U POSLIJEDNJEM DESETLJEĆU POSTAO SUROVIJI, SIROVIJI, ODNOSI MEĐU LJUDIMA SU SVE SLOŽENIJI, ZAVIST I MRŽNJA SU U PORASTU, A SKORO SE POSVE IZGUBIO PREPOZNATLJIV KULTURNI IDENTITET. DUBROVNIK OSAMDESETIH I DUBROVNIK NA POČETKU NOVOG STOLJEĆA, TO SU DVA RAZLIČITA SVIJETA. SVE TO UMANJUJE LJEPOTU ŽIVLJENJA U DUBROVNIKU, ŠTO JE OSOBITO POGUBNO ZA MLADEŽ. LJEPOTU ŽIVLJENJA UMANJUJE NEBRIGA O ONOM NAJVREDNIJEM ŠTO IMAMO, A TO SU KULTURNI I POVIJESNI SPOMENICI. NERJEŠENA INFRASTRUKTURA, NEPOSTOJANJE PROSTORNOG PLANA, POLUDIVLJA GRADNJA, UNIŠTAVANJE PETKE, SRĐA, BABINOG KUKA ITD. GRAD DJELUJE NEUREDNO, NEOPRANO, “ZAVIDNO” RADNO VRIJEME, U JUTARNJOJ ŠPICI KAMIONI SA SMEĆEM BLOKIRAJU I ONAKO BLOKIRAN PROMET. NE POSTOJI NITI JEDNA PARKING GARAŽA. SVI PARKING PROSTORI SU PREBUKIRANI, A PJEŠACI VIŠE NEMAJU GDJE HODATI. SLIKU STAROGA GRADA POSEBNO NARUŠAVAJU STRAŠILA OD REKLAMA, NEUKUSNI IZLOZI, BUTIGE SVE PO 9 KUNA. NEMOGUĆNOST KUPNJE PRAVOG, AUTENTIČNOG SUVENIRA, KOJEG BAREM DUBROVNIKU NE BI TREBALO NEDOSTAJATI. SVIM DJELATNICIMA KOJI RADE SA LJUDIMA – OD BUTIGE, BANKE, KAFIĆA . . . . DO HOTELA, NEDOSTAJE ONO ŠTO NIŠTA NE KOŠTA, A PUNO ZNAČI – A TO JE OSMIJEH I LJUBAZNOST. LJEPOTU ŽIVLJENJA U GRADU I UMANJUJE NEBRIGA VLASTI I INSPEKCIJSKIH SLUŽBI ZA PUČANSTVO, POSEBNO MLADE ( REKLAMIRA SE NEKVALITETNA HRANA, PIĆA, PREPARATI ). JER KAKO SE MOŽE PUTEM PLAKATA POZIVATI MLADE NA STOCK ILI WOTKA PARTY ( NEKI DAN JE I S. DALMACIJA PISALA O "WOTKA PARTY-JU U GRADU, SVAŠTA!). DA BI DUBROVNIK BIO ZDRAVI GRAD, ON PRVO TREBA RJEŠITI PITANJE GRABOVICE, ZATIM PITANJE ZBRINJAVANJA OPASNOG OTPADA OD BAKTERIJA "RADIOAKTIVNOG OTPADA" IZ BOLNICE DO AKUMULATORA I STARIH LIJEKOVA. ONDA MORAMO RJEŠITI PITANJE PITKOSTI OMBLE ( BLIZINA GRABOVICE ), POSEBNO KADA SU JAKE KIŠE!, RJEŠITI PITANJE OTPADNIH I KANALIZACIJSKIH VODA GRADA I OKOLICE, KONTROLIRATI UPOTREBU PESTICIDA U POLJOPIRIVREDI ( EDUKACIJA ) TE POSVE PRIJEĆI NA EKOLOŠKO POLJODJELSTVO, ZABRANITI SUMNJIVE DETERDŽENTE I DEZINFEKCIJSKA SREDSTVA ZA WC, KOJI UNIŠTAVAJU NAŠE RIJEKE, NAŠE MORE, NASTOJATI DA NA SVAKOJ HRANI BUDE OZNAKA ORGANSKOG ILI ANORGANSKOG PORJEKLA, POSEBNO KONTROLIRATI DJEČJU HRANU I NAPITKE ITD. TU JE I PITANJE GM HRANE ( GENETIČKI MODIFICIRANE HRANE ). LJEPOTU ŽIVLJENJA U MOJEM GRADU U PRVOM REDU UMANJUJE NESAVJESNO, NEODGOVORNO, A PONEKAD I VANDALSKO PONAŠANJE NEKIH NAŠIH GRADJANA. PRIMJERA IMA NAPRETEK, NABROJAT ĆU SAMO NEKE: U NAŠEM ŽALIBOŽE NAPUŠTENOM PARKU GRADAC SE U PO BIJELA DANA ILI U RANI SUMRAK MOŽE DOŽIVJETI PRANJE OSOBNIH AUTOMOBILA, LOVLJENJE I ODNOŠENJE ZLATNIH RIBICA IZ RIBNJAKA, TRGANJE PISORA I OSTALOG UKRASNOG BILJA, TE KONAČNO I ODNOŠENJE ČITAVE KLUPE ZA VLASTITU UPORABU. KASNI VEČERNJI ŠETAČ UNUTAR STARE GRADSKE JEZGRE NE SMIJE SE IZNENADITI, AKO DOŽIVI DRSKO I IZAZIVAČKI BEZOBRAZNO URINIRANJE PO PLOČNIKU OD STRANE NEKIH LJUDSKIH INDIVIDUA KOJE TREBA ZOBILAZITI U ŠIROKOM LUKU.

18

DUBROVNIK JE PROSTORNO IZOLIRAN OD OSTATKA HRVATSKE. TAJ NEDOSTATAK UVJETUJE DA SE STANOVNIŠTVO OSJEĆA ODVOJENIM. CESTOVNA INFRASTRUKTURA DO DUBROVNIKA, A I U SAMOM GRADU JE U VRLO LOŠEM STANJU. KADA SE USPIJE STIĆI DO GRADA ČESTI SU PROMETNI KOLAPSI ZBOV ULICA KOJE SU NEPRIMJERENE DANAŠNJEM BROJU AUTOMOBILA, A U TAKVOJ SITUACIJI NE POMAŽE NITI JAVNI PRIJEVOZ. IZRAZITI JE MANJAK PARKIRALIŠNIH MJESTA, ŠTO POGODUJE JOŠ VEĆIM GUŽVAMA, A TIME I VEĆOJ EMISIJI ISPUŠNIH PLINOVA. ELEKTRIČNE INASTALACIJE SU TAKOĐER VRLO LOŠE I U GRADU I U ŠIROKOJ OKOLINI, TAKO DA PRILIKOM SVAKOG NEVREMENA NESTANE STRUJE. NEDOVRŠENA BOLNICA U KOJOJ SU SVI ODJELI SMJEŠTENI U SKUČENOM PROSTORU, PREDVIĐENOM ZA ZNATNO MANJE SADRŽAJA, SMANJUJE KVALITETU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA. USLUGE ZDRAVSTVA BI TREBALE BITI NA ZNATNO VIŠOJ RAZINI. TEREN NA KOJEM JE DUBROVNIK NASTAO JE BRDOVIT I ZBOG TOGA JE SVAKA GRADNJA NOVIH OBJEKATA OGRANIČENA I OTEŽANA, ALI USPORKOS TOME ISKORIŠTAVA SE SVAKI SLOBODNI KVADRATNI METAR ZA STAMBENU I POSLOVNU GRADNJU NAUŠTRB ZELENIH POVRŠINA, VRTOVA I PROSTORA ZA REKREACIJU. ČAK SU I PROSTORI KOJI SU NEKAD SLUŽITLI TOJ SVRSI ZAPUŠTENI ILI DEVASTIRANI. NA ŽALOST, SVAKO LJETO U DUBROVAČKOM KRAJU JE OBILJEŽENO BROJNIM POŽARIMA OGROMNIH RAZMJERA KOJI NE UNIŠTAVAJU SAMO ŠUMU I MAKIJU VEĆ I VINOGRADE, VOĆNJAKE I MASLINIKE, A PONEKAD I STAMBENE TE GOSPODARSKE OBJEKTE.

19

4. ŠTO DAJE LJEPOTU ŽIVLJENJA U GRADU? NAPRIJED NAVEDENI PROBLEMI U VELIKOJ MJERI UMANJUJU LJEPOTU ŽIVLJENJA U NAŠEM GRADU, ALI JOŠ UVIJEK OSTAJE VELIKI DIO LIJEPOG, KOJI JE TEŠKO BILO GDJE U SVIJETU PRONAĆI. DUBROVNIK ZRAČI DUHOM SVOJE POVJESTI, KOJA NA SVAKOM MJESTU PRIČA POSEBNU PRIČU O DUHOVNOSTI, POSLOVNOSTI, BORBENOSTI I DOMIŠLJATOSTI ZAJEDNICE KOJA JE NAKAD ŽIVJELA NA OVIM PROSTORIMA. GOVORI PUNO O USTROJU UPRAVE U TO DOBA I O BESKOMPROMISNOSTI KADA SU U PITANJU INTERESI ZAJEDNICE. JEDNOM RIJEČJU, TREBA SE OKRENUTI BUDUĆNOSTI UČEĆI OD PROŠLOSTI U KOJOJ SU DUBROVČANI ZNALI OSTATI PONOSNI I OPSTATI NA OVIM PROSTORIMA TE UZ SVE BITI ZNAČAJNI U SVJETSKIM OKVIRIMA. S DRUGE STRANE, NIŠTA NE MOŽE ZAMIJENITI TOPLINU KOJOM ZRAČI SAM GRAD, SVOJOM ARHITEKTUROM I TIM NEKAKVIM USTALJENIM RITMOM ŽIVOTA KOJI UPRAVO TOM PREDVIDIVOŠĆU I PASIVNOŠĆU ULIJEVA SIGURNOST I DAJE ČOVJEKU OSJEĆAJ ZAŠTIĆENOSTI, MAKAR PRIVIDNE. ISTO TAKO, AKO ŽIVOT U BILO KOJEM GRADU IMA SVOJE DRAŽI, ONDA JE TO ŽIVLJENJE U DUBROVNIKU. DUBRNOVNIK JE JEDINSTVEN I NEPONOVLJIV. RIJETKO SE NEGDJE MOŽE NAĆI TAKVA HARMONIJA LJEPOTE ONOGA ŠTO JE ČOVJEK NAPRAVIO I BOG STVORIO. DUBRONIK NE BI BIO DUBROVNIK BEZ SVOJIH ZIDINA, TVRĐAVA, USKIH KAMENIH ULICA I SKALINA. ŠTO BI MEĐUTIM, SVE TE TVRĐAVE, DVORCI I PALAČE ZNAČILE BEZ MORA, BEZ ELAFITA, LOKRUMA I BEZBORJ MALIH UVALA I UVALICA. POKUŠAJMO ZAMISLITI DUBROVNIK BEZ ČAROBNE RIJEKE DUBROVAČKE, PREKRASNE ŽUPSKE VALE I PLODNIH KONAVALA. OVA CJELINA JE KAO STVORENA ZA U POSLJEDNJE VRIJEME POGOTOVO AKTUALIZIRANU, PROIZVODNJU "ZDRAVE HRANE". CIJELA ŽUPANIJA JE "OSLOBOĐENA" OD ZAGAĐIVAČA PRIRODE (INDUSTRIJE), A S PRIRODNIM I VREMENSKIM UVJETIMA JEDNOSTAVNO SE NAMEĆE TAKOVA PROIZVODNJA KAO ZADATAK. ŠTO MEĐUTIM, UČINITI DA BI VALORIZIRALI I NA PRAVI NAČIN ISKORISTILI ONO ŠTO NAM JE BOG PODARIO, A NAŠI PRECI TAKO ZNALAČKI I S LJUBAVLJU STOLJEĆIMA USAVRŠAVALI I DOTJERIVALI? LJEPOTU ŽIVLJENJA U NAŠEM GRADU IZMEĐU OSTALOG, ČINE BLAGA ZIMSKA KLIMA, LJETNI POPODNEVNI MAESTRAL, BRUJANJE CRKVENIH ZVONA, VEČERNJI PJEV ČIOPA, RAZNE KULTURNE MANIFESTACIJE, SVI ONI DRAGI LJUDI KOJI SE PONAŠAJU ULJUDNO I PRISTOJNO TE JOŠ MNOGO DRUGIH LIJEPIH STVARI.

20

5. KAKAV DUBROVNIK ŽELITE VIDJETI ZA DESET GODINA? STOGA JE POTREBNO NAPRAVITI SNIMAK POSTOJEĆEG STANJA PROSTORA ZA IGRU DJECE, TE ŽURNO INTERVENIRATI, A ISTO TAKO SVAKODNEVNO IZNALAZITI I OPLEMENJIVATI NOVE PROSTORE KAKO BI DJECA DOBILA ŠTO VIŠE MJESTA ZA SIGURNU I NEOMETANU IGRU. U DIJELU RJEŠAVANJA OVE PROBLEMATIKE, POTREBNO JE POŠTOVATI PROPISE O SIGURNOSTI PROMETA KOJI OBVEZUJU GRADSKU UPRAVU NA UTVRĐIVANJE SIGURNOSTNIH PRAVACA KRETANJA ŠKOLSKE DJECE, A POGLAVITO U BLIZINI PREDŠKOLSKIH I ŠKOLSKIH USTANOVA, KINO DVORANA, IGRALIŠTA, STADIONA, TRŽNICA I OSTALIH JAVNIH OBJEKATA OKO KOJIH SE OKUPLJAJU DJECA. POTREBNO JE SA SVIM UZRASTIMA DJECE ODRŽAVATI AKCIJE ČIŠĆENJA I HORTIKULTURNOG UREĐENJA OKOLIŠA ŠKOLA I SLIČNIH POVRŠINA, JER TO PODIŽE RAZINU SVJESTI DJECE I STVARA PREDPOSTAVKE DA ĆE VELIKI DIO TE DJECE I DALJE U ŽIVOTU IMATI POZITIVAN ODNOS PREMA OKOLIŠU. POTREBNO JE POKRETATI PUNO MALIH I NE SKUPIH PROJEKATA KOJI BI POKRENULI POZITIVNU ENERGIJU I KANALIZIRALI JE U DRUŠTVENO OPRAVDANOM SMJERU. TO BI BILI RAZNI TEČAJEVI, KAO NPR.: ŠKOLA CRTANJA, KERAMIKE, PLESA, INFORMATIKE, KUHANJA, ŠIVANJA, IZRADE SUVENIRA I SL. ISTO TAKO, POTREBNO JE NA RAZNE NAČINE MOTIVIRATI PEDAGOŠKE RADNIKE KAKO BI OD VRTIĆA DO ZAVRŠETKA STUDIJA, SUKLADNO UZRASTU; OSNIVALI ŠTO VIŠE RAZNIH SEKCIJA KROZ KOJE BI MLADE GENERACIJE BOLJE UPOZNALE SEBE I SVJET OKO SEBE I TAKO ISKORISTILE SILNU ENERGIJU I KREATIVNOST KOJA SE ČESTO PRAZNI U NEGATIVNIM SMJEROVIMA, OD KOJIH JE DROGA UZELA VELIKOG MAHA. MIŠLJENJA SAM DA DJELATNICI U KULTURI KOJA SE FINANCIRA IZ PRORAČUNSKIH SREDSTAVA, VRLO MALO DOPRINOSE NAPRIJED REČENOM, PA BI IH POLITIKA TREBALA U TOM SMISLU MALO PRODRMATI, JER SE OD STARE SLAVE NE MOŽE VJEČNO ŽIVJETI. NEDOSTAJE PROSTORA ZA SASTAJANJE MLADIH U KOJIMA BI SE ODVIJALI OVAKVI PROJEKTI, JER SU SVI PROSTORI KOMERCIJALIZIRANI ŠTO BI NAS U BUDUČNOSTI MOGLO KOŠTATI PUNO VIŠE NEGO DA SMO SADA TOGA SVJESNI. U TU SVRHU PREDLAŽEM DA KOMPLETAN PROSTOR LAZARETA POSTANE KULTURNI CENTAR U KOJEM BI SE MLADI OKUPLJALI I TAKO NA RAZNIM PROJEKTIMA, UZ POTPORU CIJELE ZAJEDNICE, STVARALI NOVE IDEJE I JAČALI DUH ZAJEDNICE. POHVALNO JE ŠTO NEKE ŽUPE OSNIVAJU PASTORALNE CENTRE I NA TAJ NAČIN PROVODE RAZNE POZITIVNE AKTIVNOSTI. IZ OVOG JE JASNO DA JE PRVA ZADAĆA ZAJEDNICE I LOKALNIH VLASTI RJEŠAVANJE KONKRETNIH ŽIVOTNIH PROBLEMA, ODNOSNO MATERIJALNE INTERVENCIJE, POMOĆ U OSTVARIVANJU PRAVA SVE SUŽENIJEG SUSTAVA SOCIJALNE SIGURNOSTI, OSOBITO SOCIJANE SKRBI I ZDRAVSTVA, OTVARANJE RADNIH MJESTA I OBNOVA KUĆNE RADINOSTI ILI PROGRAMI OSPOSOBLJAVANJA I DOPUNSKOG OBRAZOVANJA ILI ANGAŽIRANJA U UDRUGAMA I JAVNIM AKCIJAMA TIJEKOM NEZAPOSLENOSTI ( OSOBITO ZA MLADEŽ, KOJA NEMA PRISTUPA SVIJETU RADA ) ITD. PREDMET POSEBNE ZABRINUTOSTI I ZAJEDNIČKOG INETERESA SU OBITELJI ( I KAO UVJET ZA POZITIVNU SOCIJALNU HOMOGENIZACIJU ). NJIHOV RAZVOJ DANAS I MOGUĆNOSTI ŠKOLOVANJA I SOCIJALIZACIJE DJECE I MLADIH, OSOBITO NAKON SUČELJAVANJA S NARASTANJEM UZ OVISNOSTI OD DROGA KAO OBLIKA TRAGIČNOG ESKAPIZMA USLIJED GUBITKA PERSPEKTIVE I POVJERENJA U SVIJET ODRASLIH. GLEDE SOCIJALIZACIJE DJECE, PRED RAT, PROJEKCIJE IDEALNOG "JA", RODITELJA ( PREMA SPOMENUTOM ISTRAŽIVANJU ), BILI SU USAĐENI KAO KOLEKTIVNI IDEALI. U HIJERARHIJI VRIJEDNOSTI, KOJE SU RODITELJI PRENOSILI SVOJOJ DJECI, NA VRHU JE BILO "POŠTENJE" KAO TRADICIONALNA VRIJEDNOST SOCIJALNOG KARAKTERA SVIH DRUŠTVENIH SLOJEVA. NA DRUGOM MJESTU BILA JE "POSLUŠNOST", KOJA JE ISTINA OPADALA PO SOCIJALNOJ OKOMICI, ALI PODRŽAVALA OBRASCE PRISILE I IZVANJSKE KONTROLE U ODGOJU I OBRAZOVANJU. "PRODORNOST" I "AMBICIOZNOST" NA TREĆEM MJESTU, BILE SU BLIŽE VRHU LOKALNE SOCIJALNE PIRAMIDE KAO EKONOMSKI I POLITIČKI PODUZETNOM DIJELU GRAĐANA. VEĆ TADA SU BILI, POD UTJECAJEM SOCIJALNOG

21

RASLOJAVANJA, VRIJEDNOSNO DEGRADIRANI "MARLJIVOST", "SOLIDARNOST", "EMPATIJA", "KARAKTERNOST" I "ISKRENOST", KAO SASTAVNICE HUMANISTIČKOG SKLOPA. ŠTO SE U MEĐUVREMENU DOGODILO POD UTJECAJEM RATA I POSLIJERATNE SOCIJALNE NEPRAVDE, KAO POSLJEDICE ISKRIVLJENE TRANZICIJE OSOBITO NA DUBROVAČKOM PODRUČJU? PRETPOSTAVKA JE DA JE OSTALA TENDENCIJA ZA SOCIJALNOM AFIRMACIJOM DJECE, KOJA JE U SKLADU S NJIHOVIM OSOBNIM RAZVOJEM, KAO I AUTORITARNI SINDROM TRADICIONALNOG PORIJEKLA. ALI ŠTO JE S TRADICIONALNIM MORALNIM VRIJEDNOSTIMA NAKON POSLIJERATNE DEVASTACIJE VRIJEDNOSTI "RADA" I ŠTO ĆE BITI S PRIJENOSOM HUMANISTIČKIH VRIJEDNOSTI, AKO NEMA BITNIH OBILJEŽJA POVIJESTI I KULTURE ŽIVOTA NA DUBROVAČKOM PODRUČJU? OVISI O NAMA , ZAJEDNO. U BUDUĆNOSTI DUBROVNIK VIDIM U SVJETLU RACIONALNOG I MUDROG PROSTORNO - PLANSKOG I URBANISTIČKOG KONCEPTA, KOJI ĆE BITI VIZIJA DUBROVNIKA - ZDRAVOGA GRADA, DUBROVNIKA S PRIMJERENIM ODLAGALIŠTEM OTPADA, S VALJANOM INFRASTRUKTUROM I URBANOM OPREMOM ( BEZ RUPA PO PLOČNICIMA, GRADA KOJI ĆE ZNATI S DOSTOJANSTVOM CIJENITI SVOJE DRAGOCJENE PROSTORE, KOJI NEĆE NI POŽELJETI IZGRADITI HOTELSKO - TURISTIČKO APARTMANSKO NASELJE U SV. JAKOVU POVRH BISKUPIJE, KOJI ĆE SVOJ IMAGE GRADITI NA SVEUČILIŠNOJ - ZNANSTVENOJ OSNOVI, KOJI ĆE PRIVLAČITI CILJANU TURISTIČKU KLIJENTELU U GRAD KULTURE, KOJI ĆE PONOVNO BITI SVJESTAN SEBE, U KOJEM ĆE NJEGOVI GRAĐANI MOĆI RADITI, ZARADITI I STVARATI, OSJEĆATI SAMOPOUZDANJE. DUBROVNIK IZ KOJEGA SE LJUDI NEĆE ISELJAVATI, VEĆ ĆE SE U NJEGA SLIJEVATI PONOVNO INTELEKTUALNI KAPITAL - I NADASVE - DUBROVNIK KOJI ĆE HRVATSKA PREPOZNATI KAO SVOJ NAJDRAGOCIJENIJI POVIJESNI GRAD I SVOJ MODEL PONAŠANJA - DOISTA KAO SVOJE SRCE, DUBROVNIK GDJE ĆE U MORALNOM SMISLU ZAŽIVJETI SINTAGMA: OBLITI PRIVATORUM PUBLICA CURATE. ZA DESET GODINA, ALI I MNOGO PRIJE, ŽELIM VIDJETI I OSJETITI OPTIMIZAM U SVOM GRADU. PRAVI, ISKRENI OPTIMIZAM U SVAKOM ČOVJEKU. ŽELIM DA GRADOM TIJEKOM GODINE STALNO KOLAJU LJUDI, ALI DA NIKADA NIJE GUŽVA I NEUROZA GOMILE. ŽELIM DA IMA POSLA ZA SVAKOGA I DA SU LJUDI MOTIVIRANI RADITI I ZADOVOLJNI ZBOG TOGA. ŽELIM DA SE SVAKIM DANOM U DUBRNOVNIKU OSJETI PROMJENA NA BOLJE, DA JE SVATKO UKLJUČEN U ŽIVOT GRADA I DA SVATKO U NJEMU IMA MJESTO I ULOGU. JEDNOSTAVNO, DA JE VIŠE RAZLIČITIH DRUŠTVENIH SADRŽAJA OKO KOJIH SE OKUPLJAJU VEĆE I MANJE SKUPINE LJUDI, DA JE MEĐU LJUDIMA VEĆA SADRŽAJNA POVEZANOST. KAO PROJEKCIJE PERSPEKTIVE I IZLASKA IZ OVE SVE DUBLJE KRIZE, A U OKVIRU EUROPSKOG POKRETA I PROJEKTA "“DUBROVNIK – ZDRAVI GRAD”, MOGLE BI SE ISTAKNUTI TRI BITNE ODREDNICE: KOMUNIKACIJE, ZDRAV OKOLIŠ I POTICAJNO ULAGANJE, ČIME BI SE POTAKNUO RAST GLAVNOGA GOSPODARSKOG ČINITELJA – TURIZMA, A TIME OMOGUĆILE PRETPOSTAVKE ZA SVE DRUGE ASPEKTE KULTURE I KAKVOĆE ŽIVLJENJA NA OVOM PROSTORU. 1. TREBA ŽURNO I SUSTAVNO POBOLJŠATI KOMUNIKACIJU, PROMETNU POVEZANOST S HRVATSKOM I SVIJETOM, I TO KOPNOM, MOREM I ZRAKOM ( BRZA CESTA PREMA SPLITU I ČILIPIMA, RJEŠENJE NEUMSKOG USKOGA GRLA ITD.). TREBA U ŠTO KRAĆEM ROKU OSIGURATI KVALITETNO NAPAJANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, POSEBNO TIJEKOM ZIME ( NOVI DALEKOVOD ) 2. ZDRAVIJI OKOLIŠ GRADA DUBROVNIKA POTENCIRA RJEŠAVANJE GRABOVICE – DEPONIJA I SPALIONICE SMEĆA. TAKOĐER, ŽURNO JE OZELENJIVANJE IZGORJELIH POVRŠINA, ALI I ONIH KOJE SE STALNO OGOLJUJU ( BONINOVO, RIJEKA DUBROVAČKA, ŽUPA . . ). TU BI “DUB” BIO ORGANIZATOR: TREBA ISPARCELIRATI POVRŠINE I DODIJELITI IH DUBROVAČKIM ŠKOLAMA KAO NJIHOVE SPOMEN – PARKOVE, UZ NABAVKU SADNICA KOJE SU AMBIJENTALNO NAJPOGODNIJE ( BOR ŠTO MANJE: HRAST, MAKIJA…). TREBA KONSTANTNO – DA POSTANE TRADICIJA – PODUZIMATI NAGRADNE AKCIJE, KAO NAJLJEPŠI VRT, NAJLJEPŠI BALKON, PA AKCIJE ČIŠĆENJA I PROKOŠAVANJA RASLINJA U GRADU I OKOLICI. 3. ULAGANJA, DOMAĆA I SVJETSKA, TREBA PRIVUĆI RAZLIČITIM POREZNIM OLAKŠICAMA – PRIJE SVEGA ZA MALO PODUZETNIŠTVO I TO

22

POREZNIM OLAKŠICAMA – U DOMENI UGOSTITELJSTVA, IZNAJMLJIVANJE, OBRTA ( STARIH, DUBROVAČKIH…), POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE, MARIKULTURE. ZA DESET GODINA ŽELIM VIDJETI DUBROVNIK DEFINITIVNO OBNOVLJEN OD RATNIH RAZARANJA. SREĐENA PARKIRALIŠTA, CESTE, BOLJA ORGANIZIRANOST PROMETA. ČISTOĆA GRADA DA BUDE NA NIVOU KAKO DOLIKUJE GRADU KAO ŠTO JE DUBROVNIK. DA NAM SE SVI GOSTI VRATE. DA U TOM RAZDOBLJU NAŠA MALDOST DOBIJE NOVU ILI BAR DA SE PREUREDI POSTOJEČA ŠPORTSKA DVORANA UZ ŠTO VIŠE ŠPORTSKIH AKTIVNOSTI ZA MLADE. DA DUBROVNIK DOBIJE DOSTOJAN AUTOBUSNI KOLODVOR. DA SE LUKA I MARINA U DUBROVAČKOJ RIJECI SREDE DA NAPOKON NAŠ GRAD BUDE SPREMAN ZA GOSTE IZ CIJELOG SVIJETA. DA NAŠ GRAD DOBIJE SVEUČILIŠTE, DA BUDE GRAD MLADOSTI I DA DOLAZE KOD NAS NA ŠKOLOVANJE, A NE DA NAŠA MLADOST MORA IĆI U ZAGREB ILI DRUGE GRADOVE. MI IMAMO SPOSOBNE LJUDE NA VELEUČILIŠTU KOJI SU TO SVOJIM ZNANJEM POKAZALI. A IMAMO PROSTORA U GRADU - STARU BOLNICU KOJA BI BILA PUNO LJEPŠA DA SE UREDI ZA SVEUČILIŠTE NEGO DA ONAKO POPADA. JER, OBNOVOM NAŠIH HOTELA I OSTALOG, DOBIT ĆE SE RADNA MJESTA I NEZAPOSLENOST ĆE SE TIME SMANJITI I TAKO ĆEMO SMANJITI ODLAZAK NAŠE MLADOSTI U DRUGE ZEMLJE. I ŽELIMO ŠTO BOLJU PROMETNU POVEZANOST U NAŠEM GRADU I S OSTALIM ZEMLJAMA. DANAS SE TREBAJU AKTIVIRATI MLADE KREATIVNE SNAGE KOJE SU PUNE ZNANJA I ENTUZIJAZMA I KOJE NISU OPTEREĆENE MATERIJALIZMOM. ONE MOGU STVARATI I DAVATI SVE OD SEBE POSEBNO NOVE INICIJATIVE. MLADE TREBA SAMO MALO EDUCIRATI I POTAKNUTI DA KAO DRAGOVOLJCI RADE STVARAJUĆI OZRAČJE ZA DOBROBIT SVIH GRAĐANA. POTREBNO JE OTVARATI SE MEĐUSOBNO. NAUČITI SE DA SE ŽIVOT SASTOJI U DAVANJU SEBE DRUGIMA, ŠTO TREBA I PRIMJEROM SVJEDOČITI ( A NE SAMO GOVORITI ). MLADE OBITELJI TREBA OKUPLJATI DA SE DRUŽE I PRIJATELJUJU. ZDRAVA OBITELJ JE NAJVAŽNIJA ZA ZDRAVO DRUŠTVO. U GRADU TREBA POKRENUTI DRUŠTVENI RAD U BIVŠIM MJESNIM ZAJEDNICAMA, A ZATIM ORGANIZIRATI SUSRETE UNUTAR POJEDINIH DIJELOVA GRADA. ZA TO NETREBAJU VELIKA MATERIJALNA SREDSTVA. OTVORITI VRATA ŠKOLA ( OSIM UČENJA ) ZA VIŠE IZVANNASTAVNIH AKTIVNOSTI UZ POMOĆ DRAGOVOLJACA IZ CIJELOG GRADA. ORGANIZIRATI SREDNJOŠKOLCE DA SE VIŠE DRUŽE S MLAĐIMA ( KAO ĐAK UČITELJSKE ŠKOLE IMALA SAM OBVEZU S 10 DJECE TJEDNO SE DRUŽITI, IGRATI, ŠETATI, STVARATI.., A KASNIJE SAM TO NASTAVILA VAN RADNOG VREMENA NA SELU I U GRADU KAO AKTIVIST DND I DANAS U ŽUPNOM PASTORALU ). DJECI I MLADIMA NAŠEG GRADA TREBA VRATITI DJEČJE KAZALIŠTE, LUTKARSKO KAZALIŠTE, IZVIĐAČE, VIŠE PJEVAČKIH ZBOROVA, ZAJEDNIČKIH IZLETA I DRUŽENJA…GRAD SE MOŽE BRZO OŽIVJETI. SVE PROGRAME TREBA OGRANIČITI DO 22 ILI 23 SATA DA SE MOŽE DOVOLJNO SPAVATI, JER SAMO ZDRAVA MLADOST MOŽE VODITI DRUŠTVO NAPRIJED. SVI STARIJI LJUDI GRADA, NARAVNO DRAGOVOLJNO, TREBAJU DATI POTICAJ I POMOĆ OSTVARENJU OVOG CILJA, A DRUŠTVO TREBA DATI ŠTO PRIJE SVE SLOBODNE PROSTORE NA RASPOLAGANJE. NO, NAŠE DRUŠTVO SE IPAK TRUDI IMATI ZDRAVU BUDUĆU GENERACIJU ULAŽUĆI U MLADE KROZ RAZNE SPORTOVE, LINĐO, BALET, GRADSKU GLAZBU I MAŽORETKINJE…ALI SVE TO TREBA PLATITI. U NAREDNIH 10 GODINA VIDIM IZGRAĐENU ŠKOLU GIMNAZIJE, A OŠ "MARIN GETALDIĆ" RADI U JUTARNJOJ SMJENI. SVE OSTALE AKTIVNOSTI ODVIJALE BI SE U POPODNEVNIM SATIMA, TOKOM SLOBODNOG VREMENA. DJECA BI BILA VIŠE SA SVOJOM OBITELJI, A U ŠKOLI BI PROGRAMI BILI RASTEREĆENI TE PRIMJERENIJI DOBI DJECE. VIDIM OTOK LOKRUM S IZGRAĐENIM SPORTSKIM SADRŽAJIMA ( SLIČNO BABINOM KUKU ) BEZ NARUŠENE PRIRODE I SVU NAŠU DJECU GRADA SVAKODNEVNO U IGRI NA ČISTOM ZRAKU ZAJEDNO S UČITELJIMA I NJIHOVIM OBITELJIMA. VIDIM ODJELE S 20 UČENIKA, NASTAVOM U PRIRODI I STVARALAČKIM RADOM, A NE KNJIŠKIM " BUBANJEM" NASTAVNOG GRADIVA. VIDIM GRAD PUN TURISTA, ONOVLJENE OBRTNIČKE RADNJE, RADOSNE I ZAPOSLENE LJUDE, ALI I VELIKU BRIGU ZA OČUVANJE OKOLIŠA.

23

6. ŠTO TREBA PODUZETI DA BI SE OSTVARILA TA VIZIJA? RAZVOJEM CIVILNOG DRUŠTVA I UVAŽAVANJEM POJEDINAČNIH I OPĆIH VRIJEDNOSTI. STVARANJEM ZAKONSKIH OKVIRA KOJIMA SE JAMČI GOSPODARSKA SIGURNOST ( PRIJE SVEGA BANKARSKA STABILNOST ), KAPITALNIM INVESTICIJSKIM PLANOVIMA ODNOSNO DOMAĆIM I STRANIM INVESTICIJSKIM ULAGANJIMA, PRUŽANJEM ŠANSE MLADIM ŠKOLOVANIM LJUDIMA PODUZETNIČKOG DUHA, MODERNIM OBRAZOVANJEM I ULAGANJEM U ZNANAOST, KULTURU I ŠPORT…. BEZ GOSPODARSKOG PROSPERITETA, RAZVOJA TURIZMA TIJEKOM CIJELE GODINE I ZADRŽAVANJA TURISTA, KAO I AKTIVIRANJA MLADIH U SVE PORE ŽIVOTA GRADA ( ODLUČIVANJA I UPRAVLJANJA ), OSTVARIVANJE MOJE VIZIJE NE SMATRAM MOGUĆIM. DAKLE, OSNOVNE PROMJENE MORAJU SE DOGODITI VEĆ U SAMOM ODGOJU MLADIH, U OBITELJI I ŠKOLI, A ZATIM, RAZVOJEM VISOKOG ŠKOLSTVA I NEFORMALNE EDUKACIJE U DUBROVNIKU. POTREBNO JE ODGAJATI, ALI I ZADRŽATI NOVE GENERACIJE MLADIH DUBROVČANA KOJE ĆE NOSITI PROSPERITET OVOG GRADA. TAKOĐER, PROSPERITET VIDIM LAKŠE OSTVARIVIM UKOLIKO SE SPUSTIMO NA ŠTO MANJU ZAJEDNICU, KAO ŠTO SU POJEDINA NASELJA, VRAĆAJUĆI ODGOVORNOST PROMJENE U ZAJEDNICI SVAKOM GRAĐANINU POJEDINAČNO, MAKSIMALNO PODRŽAVAJUĆI NJIHOVE INICIJATIVE I VODEĆI RAČUNA O NJIHOVIM STVARNIM ŽELJAMA I POTREBAMA. U DUBROVNIK SE MORAJU DOVESTI NOVI SADRŽAJI, ALI I OSIGURATI POTREBNA INFRASTRUKTURA, ( NE KROZ SVAKO PRIMORSKO MJESTO ) PREMA SPLITU I ZAGREBU, UVOĐENJE NOVIH AVIONSKIH I BRODSKIH LINIJA ( UKOLIKO BI ZA NJIMA BILO POTREBE ), SREĐIVANJE INFRASTRUKTURE U SAMOME GRADU ( PARKIRALIŠNA MJESTA ). TO BI ZNAČILO I DOVOĐENJE SVEUČILIŠTA U GRAD, ČIME BI SE UVELA ŽIVOST ZA VRIJEME ZIMSKIH MJESECI, KAO I IZGRADNJA HOTELA ( ILI PRENAMJENA POSTOJEĆIH ) ZA POTREBE VEĆIH KONGRESA KOJI BE SE TAKOĐER MOGLI ODVIJATI TOKOM CIJELE GODINE. POTREBNO JE ZAŠTITITI POSOTJEĆU KULTURNU I PRIRODNU BAŠTINU, NE DOZVOLITI DALJNJU DEVASTACIJU PEJZAŽA, NITI NEKONTROLIRANO ISKORIŠTAVANJE MORSKIH DOBARA. TREBA OBNOVITI UNIŠTENE OBJEKTE, DATI IM NOVI SADRŽAJ, POŠUMITI BRDA KOJA SU STRADALA U POŽARIMA, A ISKORISTITI IH TAKO DA I ONI POSTANU DIO TURISTIČKE PONUDE ( IZLETNIČKI TURIZAM ). UVOĐENJEM NOVIH SADRŽAJA BI SE STVORIO INTENZIVNIJI ŽIVOT TOKOM CIJELE GODINE, MOGUĆNOST NAPREDOVANJA SVAKOG POJEDINCA, ČIME BI PORASLA KULTURA ŽIVLJENJA I SVEUKUPNO FIZIČKO I PSIHIČKO ZDRAVLJE. MISLIM DA JE JEDINI PRAVI PROJEKT KOJIM SE MOŽE OSTVARITI VIZIJA DUBROVNIKA, PROJEKT "DUBROVNIK - MEĐUNARODNO SVEUČILIŠNO SREDIŠTE". ŽIVOT DUBROVNIKU NEĆE VRATITI TURIZAM, ILI SAMO TURIZAM. POROJEKT DUBROVNIKA KAO MEĐUNARODNOG SVEUČILIŠNOG CENTRA ZNAČI, NE SAMO SPRIJEČAVANJE ODLASKA MLADIH IZ DUBROVNIKA, NEGO I DOLAZAK MLADIH U DUBROVNIK I TO TIJEKOM CIJELE GODINE. MLADOST ĆE GRADU DATI NOVU KRV. TO JE ONO U ŠTO BI PO MOM MIŠLJENJU TREBALO UPREGNUTI SVE POSTOJEĆE INTELEKTUALNE DUBROVAČKE SNAGE I ONE KOJI ŽIVE U DUBROVNIKU, A MOŽDA JOŠ I VIŠE ONE KOJI SADA NE ŽIVE U DUBROVNIKU. IZRADITI PROSTORNO - URBANISTIČKU DOKUMENTACIJU SA ZONIRANJEM, MODERNIZIRATI PRATEĆE FUNKCIJE ( KATASTAR, ZEMLJIŠNE KNJIGE,…), IZRADITI PLAN OBRAZOVANJA I UPRAVLJANJA LJUDSKIM RESURSIMA, PROSTORNO I GOSPODARSKI VALORIZIRATI VRIJEDNA RUBNA PODRUČJA GRADA ( ŽUPA DUBROVAČKA, ZATON, ELAFITI, PLATO SRĐA…), UREDITI GRADSKI I PRIGRADSKI PROMET ( UKLJUČUJUĆI PROMET U MIROVANJU ), IZGRADITI ( PUTEM KONCESIJE ) PUTNIČKI BRODSKI TERMINAL I MARINU ZA VEĆE BRODOVE.

24

KAKO DUBROVČANI VIDE DUBROVNIK…

…KROZ DOSTUPNE POKAZATELJE…

1. 1991. - 47.004 2001. – 43.770

POPULACIJA DO 14 GODINA (2001.) 16,8 % POPULACIJA DO 14 GODINA (1991.) 20,7%

POPULACIJA STARIJIH OD 64 GODINE (2001.) 15,4 % POPULACIJA STARIJIH OD 64 GODINE (1991.) 11,1 % NA 100 MUŠKARACA IMA 112,5 ŽENA 2. BEZ ŠKOLE (2001.) 1,28 % NEPOTPUNO OSNOVNO OBRAZOVANJE 9,07 % OSNOVNO OBRAZOVANJE 14,65 % SREDNJE OBRAZOVANJE 54,88 % VIŠE & VISOKO OBRAZOVANJE 19,56 % 3. ZAPOSLENO (2001.) ukupno: 15.272 osoba (ŽENA 7.191) NEZAPOSLENO (31.03.2001.) ukupno: 4.460 osoba (ŽENA 2.449) NEZAPOSLENO (27.11.2002.) ukupno: 3.512 osoba UMIROVLJENIKA (2001.) za područje bivše općine (Dubrovnik i Korčula) ukupno: 18.312 osoba (u odnosu na 27.714 radno - aktivnih) 4. NA RADU U INOZEMSTVU 956 PROGNANIH 23 (STUDENI 2002.) (??? - 1992.) IZBJEGLIH 45 (STUDENI 2002.) (??? - 1992.) 5. PROSJEČAN BROJ ČLANOVA DOMAĆINSTVA (2001.) 3,0% SAMAČKA DOMAĆINSTVA (2001.) 21,0% 6. 1991 NA 100 SKLOPNJENIH BRAKOVA 1993 NA 100 SKLOPLJENIH BRAKOVA 1996 NA 100 SKLOPLJENIH BRAKOVA 14,1 1997 NA 100 SKLOPLJANIH BRAKOVA 16,6 1999 NA 100 SKLOPLJENIH BRAKOVA 16,2 2000 NA 100 SKLOPLJENIH BRAKOVA 16,3

25

2001 NA 100 SKLOPLJENIH BRAKOVA 28,7 7. PROSJEČNA PLAĆA (2002.) 2.961,70 kn (NIŽE OD PROSJEKA RH)

PROSJEČNA MIROVINA – procjena (2002.) 1.395,00 kn KORISNICI SOCIJANE POMOĆI ZA UZDRŽAVANJE U 2001.: 547 OSOBA

NAJČEŠĆI OBLICI POMOĆI – 8. ŽIVOROĐENI 2000. 422 ŽIVOROĐENI 2001. 398 UMRLI 2000. 409 UMRLI 2001. 406 PRIRODNI PRIRAST U 2001. - NEGATIVAN 9. VODEĆI UZROCI SMRTNOSTI (2000.):

BOLESTI CIRKULACIJSKOG SUSTAVA 54,0 % NOVOTVORINE 27,4 % BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA 6,1 %

BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA 3,7 % OZLJEDE, OTROVANJA I OSTALE 2,9 %

POSLJEDICE VANJSKIH UZROKA 10. EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA: PRIJAVLJENE EPIDEMIJE U 2002. (DJEČJI VRTIĆI)

1 STREPTOKOKNI TONZILOFARINGITIS 1 ENTEROBIAZE

TROVANJA – 2 EPIDEMIJE SALMONELOZE HOSPITALNI INFEKTI ???

11. TBC: POBOL ZABILJEŽEN U PZZ - TREND SMANJIVANJA AIDS (od 1986 do danas na području Županije) registrirano 10 oboljelih HEPATITIS B i C - 3 do 11 novootkrivenih godišnje

26

12. OVISNOSTI

KAZNENA DJELA ZLOUPORABE OPOJNIH DROGA 1998. - 104 1999. – 91 2000. – 136 2001. -125

SMRTI 1999. - 1 2000.- 3 2001. - 2

BROJ EVIDENTIRANIH OVISNIKA od 1996. do 2002. - 161 OSOBA na metadonskoj terapiji 50

13. NASILJE BROJ KAZNENIH DJELA S ELEMENTIMA NASILJA (GRAD): 1999. – 0 UBOJSTAVA, 2 POKUŠAJA, 15 TEŠKE TJELESNE OZLJEDE 2000. – 0 UBOJSTAVA, 5 POKUŠAJA, 15 TEŠKE TJELESNE OZLJEDE 2001. – 1 UBOJSTV0, 3 POKUŠAJA, 12 TEŠKE TJELESNE OZLJEDE (ŽUPANIJA) SANKCIONIRANO NASILNIČKO PONAŠANJE U OBITELJI

1999. – 17 ZLOSTAVLJANIH 2000. – 119 ZLOSTAVLJANIH 2001. – 156 ZLOSTAVLJANIH (ŽUPANIJA) SUICID (ŽUPANIJA) 18 - 1998. 11 – 1999. 11 – 2000. 8 – 2001. BROJ MALOLJETNIH POČINITELJA KAZNENIH DJELA (ŽUPANIJA) 2000. - 112 2001. - 95 2002. (DO 31.10) - 89

BROJ KAZNENIH DJELA MALOLJETNIH POČINITELJA (ŽUPANIJA) 1999. - 13 2000. - 46 2001. - 66 2002. (DO 31.10) - 58 14. PROMETNE NEZGODE (ŽUPANIJA) 19 POGINULIH – 1998. 23 POGINULIH – 1999. 14 POGINULIH – 2000. 17 POGINULIH – 2001. Raste broj prometnih nesreća i broj (LAKO) ozlijeđenih, pada broj poginulih

27

KAKO DUBROVČANI VIDE DUBROVNIK…

…KROZ SLIKE…

28

29

30

31

4. GRADSKI PLAN ZA ZDRAVLJE 4.1. Tematske grupe i plan aktivnosti

a) Nezaposlenost i siromaštvo (otvaranje veće mogućnosti zapošljavanja, smanjivanje negativnih posljedica nezaposlenosti)

Radna grupa: Obrazloženje problema (zašto?): nezaposlenost veća od hrvatskog prosjeka, uzroci poznati, posljedice vidljive na materijalnoj i zdravstvenoj razini Cilj djelovanja: povećati broj zaposlenih, smanjiti negativne posljedice KRATKOROČNE MJERE ( DO 2 GODINE ): poduzetnički inkubator poticanje volontiranja svugdje gdje je moguće (lokalna samouprava, javne ustanove,

privatni sektor) krediti za malo poduzetništvo (povoljni!), ostale vrste stimuliranja poticanje proizvodnje autohtonih poljoprivrednih proizvoda na zdravi način = > Dubrovnik -

zdravi grad poticanje zapošljavanja invalida i branitelja (pre)kvalifikacija poticanje zapošljavanja na otocima (zaustavljanje iseljavanja), subvencioniranje

proizvodnje i otkupa otvaranje škola za managere pronalaženje prostora za raspodjelu humanitarne pomoći i smještaj zlostavljanih osoba osiguranje redovitog protoka informacija koje mogu pomoći boljem funkcioniranju javnih

ustanova snimanje postojećeg stanja potreba starijih i nemoćnih osoba, izrada programa skrbi

DUGOROČNE MJERE: slobodne carinske zone, poslovne zone (zemljište i infrastruktura) Sveučilište => otvaranje radnih mjesta u raznim djelatnostima kongresna dvorana => produženje turističke sezone pronalaženje odgovarajućih strateških partnera za vlastite projekte poticanje daljnjeg razvoja izvan institucionalne skrbi o starima i nemoćnima stvaranje primjerenih domskih uvjeta (hospiciji)

Evaluacija -

32

b) urbanizam i stanovanje (mobilnost, arhitektonske barijere i fizička nedostupnost prostora, neplanska gradnja, prometna regulacija)

Radna grupa: Obrazloženje problema (zašto?): Cilj djelovanja - Aktivnosti - Evaluacija -

c) okoliš (očuvanje čovjekovog okoliša, komunalna infrastruktura) Radna grupa: Obrazloženje problema (zašto?): Cilj djelovanja - Izgradnja sebe , svoje obitelji, kvalitetan život Aktivnosti - separacija smeća, komunalna djelatnost - kante za smeće, plakati, odgajati sebe i djecu, edukacija, informiranje – hrana, kanalizacija, zaštita prirode, smanjiti emisiju štetnih plinova, zaštita, unapređenje i očuvanje zelenih površina, nova regulacija prometa, formirati programe rada ekoloških sekcija Evaluacija -

33

d) mladi (odgoj i obrazovanje mladih, organizirano provođenje slobodnog vremena)

Radna grupa: Obrazloženje problema (zašto?) Cilj djelovanja - ODGOJ ZDRAVOG MLADOG ČOVJEKA SPREMNOG ZA ODGOVORAN ŽIVOT djelujući na obitelj, slobodno vrijeme mladih, odgojno - obrazovne ustanove Problemi vezani uz obitelj - pritisci na obrazovanje, nemogućnost odgovaranja potrebama zdravog odgoja, nedovoljna edukacija za roditeljstvo, neodgovornost, povećan broj disfunkcionalnih obitelji Aktivnosti - savjetovalište za brak, obitelj i kvalitetno roditeljstvo, radionice igraonice Cilj - zadovoljna, odgovorna obitelj Problemi vezani uz odgojno – obrazovne institucije - neprilagođenost odgojno - obrazovnog sustava, nedostatak prostora i opremljenosti, needuciranost učitelja/ odgajatelja, nedostatak stručnih suradnika, nedostatak suradnje i komunikacije, nedostatak i nedosljednost preventivnih programa, slaba komunikacija Aktivnost - snimanje stanja psihološkog razvoja i zdravlja, izgradnja novih te adaptacija pogodnih prostora, permanentna edukacija nastavnika i stručnih suradnika, učenje socijalnih vještina i odgoj za toleranciju i partnerstvo, provedba i evaluacija postojećih i izrada novih programa Cilj - kvalitetna škola u funkciji pripreme za život Problemi vezani uz slobodno vrijeme mladih - neriješeni prostorni i organizacijski uvjeti za slobodno vrijeme mladih, nedovoljno sportskih centara i centara za zabavu, nedosljedno provođenje zakonskih odredbi zaštite mladih, nedostatak kvalitetnih programa za provođenje slobodnog vremena Aktivnost - napraviti snimku stanja raspoloživih prostora za slobodno vrijeme mladih te utjecati na osiguranje prostora za mlade, tražiti odgovorno obavljanje poslova službi za nadzor, podržati udruge mladih čiji programi odgovaraju interesima mladih, osigurati kontinuirani godišnji program rekreativno -zabavnih sadržaja za mlade Cilj - zdravi stilovi života, kultura korištenja slobodnog vremena Evaluacija

34

e) duševno zdravlje (ovisnosti, agresija, zanemarivanje i zapostavljanje)

Radna grupa: Obrazloženje problema (zašto?): Duša Grada je zatvorena, otuđena i depresivna Cilj djelovanja: Grad u kojem se osjeća duh otvorenosti, uzajamne brige i pomaganja, spremnost da se aktivno suočavamo s problemima i angažiramo sve svoje ljudske potencijale i vrijednosti na prvom mjestu KRATKOROČNI CILJEVI - snimiti sadašnje stanje - osvješćivanje o problemu - stanju - razbijanje predrasuda - uključiti što veći broj građana u proces - formirati tematske, interesne grupe - poboljšati intersektorsku suradnju - osigurati provođenje zakona - povećati kapacitete tretmana (savjetovališta i slično) - formiranje grupa samopomoći (poticati) - pratiti provođenje deklariranih preventivnih programa u školi (evaluirati) DUGOROČNI CILJEVI - trajna briga pojedinca i društva (zajednice) o duševnom zdravlju (čovjek - najveća

vrijednost) - djeca imaju razvijene socijalne vještine - iz škole izlaze pripremljeni za tržište rada 21.

stoljeća - obitelj koja funkcionalno zadovoljava potrebe svih svojih članova (zna se nositi s

problemima) - formirane grupe pomoći i samopomoći, koje funkcioniraju do razine Kotareva - osiguran kvalitetno educiran potrebni kadar - veći broj osoba s problemom u tretmanu (pomoći) - manji broj osoba s problemima AKTIVNOSTI 1. istraživanje potreba 2. formiranje interesnih ( tematskih ) grupa 3. izrada plana i programa 4. radio - emisije, novinski članci, javno zdravstvene tribine 5. patronaža - out reach 6. edukacija vršnjačkih i drugih grupa pomoći 7. otvaranje savjetovališta 8. provođenje ŠPP programa, odgovornost ravnatelja 9. osigurati provođenje zakonskih prava i obveza Evaluacija

35

f) treća životna dob (kvaliteta života) Radna grupa: Obrazloženje problema (zašto?) – kapacitet, kvaliteta skrbi o starima Cilj djelovanja – zadovoljstvo životom građana treće životne dobi Aktivnosti – javna rasprava o potrebama, izgradnja nedostatnih kapaciteta, organizacija kvalitetnih programa Evaluacija -

36

5. SAŽETAK I ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Izvješće o provedbi (RAP-a) METODE BRZE PROCJENE ZDRAVSTVENIH POTREBA U ZAJEDNICI I KONSENZUS KONFERENCIJI GRADA DUBROVNIKA

I. Uvod Brza procjena (RAP) je metoda za prikupljanje informacija o problemima u zajednici u kratkom vremenu, bez velike potrošnje kako vremena stručnjaka tako i financijskih sredstava. Brza procjena je prvi korak u procesu planiranja zdravstvenih intervencija u zajednici. U ovom slučaju korištena je u svrhu određivanja prioritetnih područja aktivnosti za rad projekta "Dubrovnik - Zdravi grad". Iako projekt “Zdravi grad” u gradu Dubrovniku djeluje uspješno već skoro četrnaest godina, bilo je potrebno steći uvid u novonastale potrebe građana te prema utvrđenim potrebama odabrati prioritetna područja aktivnosti projekta za slijedeće programsko (petogodišnje) razdoblje. Želja nam je bila primjenom ove, modificirane metode RAP-a, dobiti slijedeće: 1. gradsku sliku zdravlja, 2. konsenzus predstavnika gradske vlade, uprave, profesionalaca i građana oko prioriteta za rad na

unapređenju zdravlja i podizanju kvalitete života u gradu, 3. dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) gradski plan za zdravlje, te 4. proširiti gradsku alijansu za zdravlje tj. stvoriti široku bazu zainteresiranih predstavnika gradske

politike, struke i zajednice za djelovanje na promicanju zdravlja i unapređenju kvalitete življenja u gradu.

II. Izvedba Udruga «Dubrovnik – Zdravi grad», Zavod za javno zdravstvo Županije dubrovačko –neretvanske, i Suportivni centar Hrvatske mreže zdravih gradova pri Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pokrenuli su provođenje RAP-a u gradu Dubrovniku krajem 2001. godine. Na prijedlog Gospođe Matije Čale - Mratović, ravnateljice Zavoda za javno zdravstvo (i koordinatorice projekta «Dubrovnik – Zdravi grad») te projektnog tima, odabrano je 126 panelista, predstavnika gradske uprave, značajnih institucija sa područja grada i županije te samih građana. Odabrane su osobe pismenim putem obaviještene u veljači 2002. godine o našim namjerama te zamoljene da dajući odgovore na šest postavljenih pitanja napišu esej o svom gradu. Do kraja rujna 2002. prikupljeno je 46 eseja koji su zatim, na Školi narodnog zdravlja "A.Štampar", obrađeni metodom analize slobodnog teksta. U međuvremenu su stručni suradnici sa Zavoda za javno zdravstvo prikupili relevantne postojeće pisane dokumente (podaci iz popisa stanovništva, rutinska zdravstvena dokumentacija, podaci MUP-a,

37

Zavoda za zapošljavanje i dr.) iz kojih su se također mogli izvesti neki indirektni pokazatelji zdravlja za grad Dubrovnik. Početkom studenog bili su stvoreni svi preduvjeti za održavanje radnog sastanka (konsenzus konferencije) koja ujedno predstavlja i središnje događanje RAP-a. Dakle, za potrebe konsenzus konferencije i izradu gradske slike zdravlja, koristili smo tri glavna izvora podataka: postojeću pisanu dokumentaciju, eseje panelista (osoba koje raspolažu informacijama) te njihova zapažanja (koja su integralni dio odgovora anketiranih). Radni sastanak (panel sudionika u istraživanju) održavao se tijekom dva dana, 29. i 30. studenog 2002. godine. Prisustvovalo mu je pedesetak sudionika, predstavnika profesionalnih grupa (zdravstvenih radnika, socijalnih radnika, nastavnika, odgajatelja, novinara i dr.), lokalne uprave (Grada i Gradskih kotareva) te zajednice (grupe građana, udruge roditelja, invalidnih osoba i dr.). Prvi dan prisutni su bili upoznati sa ciljevima sastanka, metodom rada i dobivenim rezultatima. Bili su im predočeni najzanimljiviji i najčešći odgovori iz njihovih eseja, statistički pokazatelji zdravlja u gradu te fotografije snimljene na temelju njihovih odgovora na pitanja što umanjuje i što daje ljepotu življenja u gradu Dubrovniku. Od svih spomenutih problema prisutni su prvo pojedinačno, a zatim u malim grupama, odabrali tri po njihovom mišljenju najznačajnija problema. Poštujući odabir malih grupa, formirana je zajednička lista tj., postignut konsenzus oko šest prioritetnih područja budućeg rada projekta "Dubrovnik - Zdravi grad". Oko njih su, zatim, oformljene tematske grupe:

1. nezaposlenost i siromaštvo (otvaranje veće mogućnosti zapošljavanja, smanjivanje negativnih posljedica nezaposlenosti),

2. problemi urbanizma i stanovanja (mobilnost, arhitektonske barijere i fizička nedostupnost prostora, neplanska gradnja, prometna regulacija)

3. okoliš (očuvanje čovjekovog okoliša, komunalna infrastruktura), 4. zdravlje mladih (odgoj i obrazovanje mladih, organizirano provođenje slobodnog vremena) , 5. duševno zdravlje (ovisnosti, agresija, zanemarivanje i zapostavljanje), i 6. građani treće životne dobi (kvaliteta života).

Na temelju vlastitog profesionalnog ili privatnog interesa sudionici su se opredijelili za rad u jednoj od tematskih grupa. Cilj rada tematskih grupa bio je: opisati i argumentirano obrazložiti zašto su odabrali ovo područje aktivnosti (definirati problem), odrediti cilj svog djelovanja (kako prepoznati da ste uspjeli i kako uspjeh izmjeriti), izraditi dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan/program aktivnosti te oformiti radnu grupu koja će ujedno biti savezništvo (alijansa) svih zainteresiranih (političari, profesionalci i zajednica) za rješavanje navedenog problema i kroz to unapređenje kvalitete življenja u gradu. Drugi dan sastanka tematske grupe su nastavile radom. Rad je bio povremeno prekidan kraćim plenarnim sastancima, kada bi se ukazala potreba za nadopunom znanja ili izmjenom iskustava. Na završetku radnog dijela tematske su grupe plenarno iznijele svoje programe kako bi i ostali dio auditorija upoznale s vlastitim prijedlozima te kroz to zaokružile cjelinu projekta "Dubrovnik-Zdravi grad". Nakon što je postignuta suglasnost svih prisutnih oko predloženih aktivnosti projekta "Zdravi grad", u subotu poslije podne, Konferencija je završila svoj dvodnevni rad. III. Rezultati Primjenom ove modificirane metode RAP-a dobili smo slijedeće: 1. tri dragocjene grupe podataka (eseje osoba koje raspolažu informacijama te njihova zapažanja - slike

zdravlja, kao i objedinjene postojeće pokazatelje koji govore o zdravlju u gradu Dubrovniku) za izradu gradske slike zdravlja, podatke koji će biti razumljivi te tekstom i sadržajem pristupačni najširoj javnosti,

2. konsenzus predstavnika gradske uprave, profesionalaca i građana oko šest prioritetnih područja za

budući rad na unapređenju zdravlja i podizanju urbane kvalitete života:

38

a) nezaposlenost i siromaštvo (otvaranje veće mogućnosti zapošljavanja, smanjivanje negativnih posljedica nezaposlenosti),

b) problemi urbanizma i stanovanja (mobilnost, arhitektonske barijere i fizička nedostupnost prostora, neplanska gradnja, prometna regulacija)

c) okoliš (očuvanje čovjekovog okoliša, komunalna infrastruktura), d) zdravlje mladih (odgoj i obrazovanje mladih, organizirano provođenje slobodnog vremena), e) duševno zdravlje (ovisnosti, agresija, zanemarivanje i zapostavljanje), i f) građani treće životne dobi (kvaliteta života).

3. gradski plan za zdravlje - dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan/program aktivnosti na

unapređenju zdravlja, 4. savezništvo (alijansu) svih zainteresiranih grupa (političari, profesionalci i zajednica) u unapređenju

kvalitete življenja u gradu. IV. Prijedlozi za budući rad • u slijedećih mjesec dana ponovo okupiti (po potrebi proširiti) tematske grupe, kako bi zaokružile svoj

doprinos gradskom planu za zdravlje, • postignuća rada konsenzus konferencije, te temeljne dokumente, gradsku sliku zdravlja i gradski plan

za zdravlje, potrebno je predstaviti gradskom poglavarstvu i gradskim vijećnicima, • uključiti voditelje tematskih grupa u uži koordinacijski tim projekta kako bi im se omogućio uvid u cjelinu

projekta s jedne strane, no s druge strane, maksimalno im delegirati odgovornosti za rad vlastitih tematskih grupa,

• pružiti svu potrebnu podršku radu tematskih grupa, kako bi pokrenule na konferenciji dogovorene aktivnosti i ostvarile kratkoročne ciljeve, jer su postignuća (ostvarivanje rezultata) najbolji stimulans za budući rad,

• definirati strukturu projektnog ureda i koordinaciju projekta «Dubrovnik – zdravi grad» te njegovu vezu s Odjelima Gradske uprave, gradskim službama, profesionalnim grupama i relevantnim institucijama, te nadasve, samim građanima,

• gradsku sliku zdravlja i gradski plan za zdravlje, kao temeljne dokumente projekta "Dubrovnik-Zdravi grad" učiniti dostupnim (dati na uvid i dopunu) najširoj zajednici tiskanjem dovoljnog broja kopija (ako ne dokument u cijelosti barem sažetak i prioritete),

• da bi se postiglo što bolje informiranje i uključivanje zajednice u projekt "Dubrovnik - Zdravi grad" bilo bi značajno organizirati predstavljanje projekta kroz tribine u Gradskim kotarima, na stručnim sastancima (među profesionalcima) te na sastancima s interesnim i građanskim udrugama (posebice mladima),

• medijski promovirati projekt i osigurati dobro i redovito medijsko praćenje projektnih aktivnosti (kontakt emisije na radiju, stranica zdravog grada u dnevnim listovima i slično),

• redovito pratiti rad tematskih grupa i evaluirati njihova postignuća (kroz od samih grupa predložene kriterije) barem svakih šest mjeseci.

Dr. Selma Šogorić Suportivni centar Hrvatske mreže Zdravih gradova