Građanski odgoj i obrazovanje u Europi

Poticanje građana, naročito mladih ljudi, da se aktivno uključe u društveni i politički život je politički

prioritet kojem odnedavno raste važnost i na nacionalnoj i na europskoj razini. Tako su, primjerice,

društvene i građanske kompetencije ubrojene među osam ključnih kompetencija za cjeloživotno

učenje na način na koji su ih utvrdili Vijeće i Europski parlament 2006. godine. Promicanje aktivnog

građanstva postalo je također jednim od glavnih ciljeva odgojno-obrazovnih sustava diljem Europe,

kako i stoji u Strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i stručnog

usavršavanja (ET 2020).

Upravo stoga što se odgoj i obrazovanje vidi glavnim sredstvom promicanja aktivnog građanstva,

izvješće Mreže Eurydice iz 2012. godine pod naslovom Građanski odgoj i obrazovanje u Europi

ima za cilj ustanoviti kako su se i koliko razvijale politike i mjere vezane za građanski odgoj i

obrazovanje u europskim zemljama posljednjih godina. U tu svrhu, izvješće pruža pregled situacije

u pet glavnih tematskih područja: 1) ciljevi i organizacija kurikuluma, 2) sudjelovanje učenika i

roditelja, 3) školska kultura i participacija učenika u društvu, 4) ocjenjivanje i evaluacija, i 5) potpora

nastavnicima i ravnateljima.

U ovom izvješću, građanski odgoj i obrazovanje se odnosi na one aspekte obrazovanja na školskoj

razini koji učenike pripremaju da postanu aktivni građani tako što se osigurava da steknu potrebna

znanja, vještine i stavove kojima mogu pridonijeti razvoju i dobrobiti društva u kojem žive. Definicija

ne obuhvaća samo poučavanje i učenje u učionici već i praktična iskustva koja se stječu kroz

školski život i aktivnosti u zajednici.

Izvješće donosi podatke iz trideset i jedne države članice Mreže Eurydice (države članice Europske

unije, Island, Norveška, Hrvatska i Turska) i skreće pozornost na postignuti napredak, kad god je

uočljiv, obzirom da je posljednja studija Mreže Eurydice o ovoj temi objavljena 2005. godine. Uzete

su obzir i sve relevantne političke reforme planirane za naredne godine. Referentna godina je

2010/11.

Cijela studija

' Građanski odgoj i obrazovanje u Europi '

može se naći na engleskom jeziku na mrežnim stranicama Eurydice

http://eacea.ec.europa.eu/education/eurydice/thematic_studies_en.php

Tiskani primjerci izvješća

su dostupni na zahtjev na e-mail adresi: eacea-eurydice@ec.europa.eu

Kontakt osoba

Wim Vansteenkiste, Communication and Publications: +32 2 299 50 58

Isabelle De Coster, autor-koordinator: +32 2 295 09 61

Što je Eurydice

Mreža Eurydice pruža informacije o europskim obrazovnim sustavima i politikama i analizira ih. Od 2011.

godine, sastoji se od 37 nacionalnih jedinica sa sjedištem u sve 33 države koje sudjeluju u Programu

cjeloživotnog učenja Europske unije (države članice EU, države članice Europskog područja slobodne

trgovine –EFTA, Hrvatska i Turska). Mrežom koordinira i upravlja europska Izvršna agencija za

obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA), sa sjedištem u Bruxellesu, koja rad i nacrte

publikacija i baze podataka.

GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE PRISUTNO JE U SVIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM

SUSTAVIMA I NA SVIM ŠKOLSKIM RAZINAMA

Posljednjih godina građanski odgoj i obrazovanje je očigledno dobilo na važnosti u nacionalnim

kurikulumima diljem Europe. Zaista, sve države u svojim službenim dokumentima naglašavaju važnost

stjecanja društvenih i građanskih kompetencija, a to se odnosi na sve školske razine. Ipak, način na koji se

provodi građanski odgoj i obrazovanje, razlikuje se od države do države. Općenito se može razaznati tri

glavna pristupa, koji se često kombiniraju:

1) Građanski odgoj i obrazovanje kao samostalan predmet: u 20 odgojno-obrazovnih sustava (tri više nego

2005. godine) građanski je odgoj i obrazovanje obvezni zasebni predmet, čije izvođenje ponekad počinje

već na primarnoj razini odgoja i obrazovanja, ali češće na sekundarnoj. Unutar ovog pristupa trajanje

poučavanja jako varira ovisno o državi, od jedne godine u Bugarskoj i Turskoj do 12 godina u Francuskoj.

Izvođenje zasebnog, obveznog predmeta usmjerenog na elemente građanskog odgoja i obrazovanja, prema nacionalnim kurikulumima (primarna i sekundarna razina), 2010/11.

Izvor: Eurydice.

2) Integriranje građanskog odgoja i obrazovanja u šira predmetna/kurikulumska područja: Bilo da ga se

poučava kao zaseban predmet ili ne, građanski odgoj i obrazovanje sastavni je dio kurikuluma drugih

predmeta u velikoj većini država. Takvo integriranje može se, primjerice, odvijati u obliku nastavnih

blokova o kojima se odlučuje na razini škole (kao što je to slučaj u Češkoj Republici). Predmeti u kojima je

integriran građanski odgoj i obrazovanje uglavnom pokrivaju društvene znanosti, povijest, zemljopis,

jezike, te etiku/vjeronauk.

3) Građanski odgoj i obrazovanje kao kroskurikularna dimenzija kurikuluma: Ovaj pristup koegzistira s

jednim ili oba gore navedena pristupa u svim državama. Kroskurikularna dimenzija podrazumijeva da svi

nastavnici doprinose provedbi građanskog odgoja i obrazovanja i s tim povezanim ciljevima, kako ih

definiraju nacionalni kurikulumi.

EUROPSKE ZEMLJE DIJELE ZAJEDNIČKO RAZUMIJEVANJE SADRŽAJA I CILJEVA GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Širom Europe, javljaju se četiri glavne kategorije ciljeva u kurikulumima građanskog odgoja i obrazovanja:

1) postizanje političke pismenosti, 2) razvoj kritičkog mišljenja, analitičkih vještina, 3) i stavova i vrijednosti,

te 4) poticanje aktivnog sudjelovanja u školi i/ili zajednici. Najčešće teme koje se u okviru ovog predmeta

obrađuju diljem Europe tiču se poznavanja i razumijevanja društveno-političkog sustava vlastite države,

ljudskih prava i demokratskih vrijednosti, kao i pravičnosti i pravde. Ipak, građanski odgoj i obrazovanje

nije usredotočeno samo na nacionalni kontekst. Važne uloge često pripadaju i europskoj i međunarodnoj

dimenziji.

Zasebni predmet na primarnoj razini

Zasebni predmet na sekundarnoj razini

Nije zasebni predmet bilo na primarnoj ili sekundarnoj razini

Podaci nisu dostupni

ISKUSTVENO UČENJE POSTAJE PREMISA GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Dok prenošenje potrebnog znanja o građanskom odgoju i obrazovanju učenicima čini važan temelj, sama

priroda predmeta zahtijeva ciljeve učenja za koje je izglednije da će se ispuniti iskustvenim učenjem nego

tradicionalnim nastavnim metodama. U tu svrhu sve su zemlje uvele neki oblik uredbi na središnjoj

(državnoj) razini u svrhu promicanja uključivanja učenika u upravljanje školom, čime je omogućeno da se u

vođenju škole čuje i njihovo mišljenje. Mogu biti uključeni na razne načine, od izbora razrednih

predstavnika do uspostave učeničkog vijeća i/ili studentske zastupljenosti u upravnim tijelima škole. Iako

podložna daljnjim istraživanjima, saznanja iz ovog izvješća sugeriraju da uredbe na središnjoj razini mogu

odigrati značajnu ulogu u poticanju stvarnih životnih primjera demokratske prakse unutar škole, poput

povećane razine sudjelovanja na izborima za razredne predstavnike ili izborima za učeničko vijeće.

Uredbe i službene preporuke kojima se omogućava zastupljenost studenata u upravnim tijelima škola

(primarna i sekundarna razina), 2010/11

Izvor: Eurydice.

Ostale inicijative javnih politika koje su koncentrirane na praktične aktivnosti uključuju programe na

nacionalnoj razini ili projekte koji izvan škole kultiviraju vrijednosti i stavove povezane s konceptom

građanskog. U Latviji, primjerice, jedan je takav projekt imao za cilj da se učenike iz različitih etničkih i

društveno-ekonomskih skupina angažira na zajedničkim aktivnostima zajednice. Više od polovice zemalja

sudionica su provele barem jedan takav projekt ili program od 2007. godine. Ipak, nejednaka

rasprostranjenost (po zemljama) prilika za sudjelovanje učenika u aktivnostima zajednice, kako su to

primijetili autori Međunarodne studije o civilnom i građanskom odgoju i obrazovanju (International Civic

and Citizenship Education Study [ICCS] – http://iccs.acer.edu.au/), sugerira da treba ojačati napore na

razvoju ovakvih inicijativa.

OCJENJIVANJE I EVALUACIJA IZVEDBE U GRAĐANSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU OSTAJE IZAZOV

U većini slučajeva gdje je građanski odgoj i obrazovanje zaseban predmet, pri odluci o prelasku učenika

na sljedeću razinu obrazovanja uzimaju se obzir ocjene. Ipak, obzirom da je građanski odgoj i obrazovanje

u najvećem dijelu temeljen na praksi, u studiji iz 2005. godine kao osobito važan izazov utvrđen je razvoj

odgovarajućih metoda ocjenjivanja, koje bi nadišle samu evaluaciju teoretskog znanja. Trenutna studija

otkriva kako trećina zemalja danas u procesu ocjenjivanja uzima u obzir sudjelovanje učenika u školskim ili

aktivnostima zajednice, npr. potvrđujući aktivno sudjelovanje završnom svjedodžbom (certifikatom).

Primjerice, u Nizozemskoj učenici moraju odraditi 30 sati društveno korisnog rada (služenja zajednici) kako

bi stekli svjedodžbu o završenom višem sekundarnom odgoju i obrazovanju.

Sve školske razine

Sekundarni odgoj i obrazovanje

Viši sekundarni odgoj I obrazovanje

Autonomija škole/ bez uredbi na središnjoj razini

Podaci nisu dostupni

Središnje smjernice za ocjenjivanje aktivnog sudjelovanja učenika u školi ili zajednici (sekundarni odgoj I

obrazovanje), 2010/11.

Izvor: Eurydice.

Osim za ocjenjivanje studenata, građanski odgoj i obrazovanje igra sve važniju ulogu i u evaluaciji škole ili

odgojno-obrazovnog sustava u cjelini. U stvari, 19 zemalja uključuje pitanja povezana s konceptom

građanskog u uredbe i/ili preporuke o vanjskom vrednovanju, a sedamnaest u uredbe i/ili preporuke o

unutarnjem vrednovanju. Područja koja se evaluiraju uključuju školsku kulturu, upravljanje školom,

povezanost sa širom zajednicom te poučavanje i učenje. Uključivanje građanskog odgoja među kriterije za

praćenje (monitoring) čitavog sustava obrazovanja postaje sve raširenija praksa u Europi. Tijekom

posljednjih deset godina, oko dvije trećine zemalja provele su nacionalne procese praćenja (kao što su

razna istraživanja, istraživački projekti, itd.) usmjerene na poučavanje i učenje građanskog odgoja i

obrazovanja.

POTREBNI SU DODATNI NAPORI ZA PRIPREMU UČITELJA/NASTAVNIKA I RAVNATELJA DA POSTANU

KVALIFICIRANI PREDVODNICI GRAĐANSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Poboljšanje razine znanja i vještina učitelja i nastavnika za nastavu građanskog odgoja i obrazovanja

ostaje otvorenim pitanjem u Europi. Dok je općenito građanski odgoj i obrazovanje integrirano u inicijalne

programe obrazovanja učitelja i nastavnika koji se specijaliziraju za sekundarnu razinu odgoja i

obrazovanja u predmetima poput povijesti i zemljopisa, samo jedna zemlja (Ujedinjena kraljevina

[Engleska]) nudi mogućnost stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika specijalista za izvođenje nastave

građanskog odgoja i obrazovanja. Štoviše, dok je nekoliko zemalja reformiralo svoje kurikulume vezane za

građanski odgoj i obrazovanje tijekom posljednjih nekoliko godina, te su reforme u rijetkim slučajevima

uvedene u inicijalno obrazovanje učitelja i nastavnika ili u programe kontinuiranog profesionalnog razvoja.

S druge strane, programi kontinuiranog profesionalnog razvoja fokusirani na građanski odgoj i obrazovanje

dostupni su nastavnicima u većini europskih zemalja. K tomu, razne druge mjere potpore, poput službenih

mrežnih stranica, radnih materijala i nastavnih priručnika, uvedene su diljem Europe.

Uz učitelje i nastavnike, važnu ulogu u građanskom odgoju i obrazovanju igraju i ravnatelji škola.

Njegovanje pogodne školske kulture ili promicanje aktivnog sudjelovanja učenika unutar (školske)

zajednice predstavljaju neke od primjera. U gotovo polovici europskih zemalja, postoje posebni programi

stručnog usavršavanja za vođenje škola, od kojih se neki eksplicitno tiču pitanja povezanih s građanskim

odgojem i obrazovanjem (npr. obrazovanje o ljudskim pravima). U većini zemalja u kojima se nudi

kontinuirani profesionalni razvoj za ravnatelje, obrađuju se elementi vezani za građanski odgoj i

obrazovanje, poput školske kulture. Ipak, za sveobuhvatniju sliku trenutnog stanja u ovom području

potrebno je još istraživanja.

Središnje smjernice za ocjenjivanje aktivnog sudjelovanja učenika

Bez središnjih smjernica za ocjenjivanje aktivnog sudjelovanja učenika

Podaci nisu dostupni