KOLEGIJ OBUHVAA:Pojava antike u Jadranu, ilirska i italska plemena du obala, prvi doticaji. Grka kolonizacija na Jadranu kao pojava klasicne antike. Izvori o Grcima na Jadranu. Kolonije (Korkyra, Issa, Pharos), faktorije (Tragurion, Epidamnos), emporia (Spina, Adria, Numana) i drugi oblici naseljavanja. Poznati podaci povijesnog i topografskog karaktera. Odnos izmedu Grka i autohtonih plemena

IzvoriHekatej iz Mileta, Periegesis (o.500.pr.K.) - najstariji opis puta po istonoj jadranskoj obali (Liburni, Mentori, Histri) Teopomp iz Hija - spominje Jadran, zemljopisac, sauvan mali dio, 4.st.pr.Kr. (sjeverni dio Jonskog mora naziva se Jadranski, izmeu Ravene i Venecije gradi Adria, vaan za Grke trgovite, nekoliko st. Kasnije javlja se naziv Mare Hadriaticum. Pseudo Skilak, Periplus (putopis,sr.4.st.pr.K.) - Iliri od Liburna na sjeveru do Haonaca na jugu, prvi potpuno sauvani tekst, kratko ali jasmo govori o Jadranu, ne zba se autor, smatralo se da je Skilakov (stoga naziv Pseudo) Pseudo Skimno, Periegesis (kraj 2.st.pr.K.): narod koji potuje bogove, pun vrlina, pravedan i gostoljubiv Plinije i Strabon (kraj 1.st.pr.K.-po.1.st.)-Iliri od rijeke Rae na do Akrokeraunskog gorja

Topografija ilirskih plemenaEpir - plemena srodna Ilirima s vremenom helenizirana: Atintani, Haonci, Molossi (ne zna se jesu li Grci ili Iliri) -od juga prema sjeveru: Taulanti (sredinje podruje dananje Albanije), Enhelejci, Dasareti, Penesti, Pirusti (juni Jadran, poznati rudari), Albani (mala zajednica, Albanija po njima dobila ime? svj. hist. nije sklona toj tezi), Labeati, Scirtoni, Dokleati (sjeverno od Skadarskog jezera), Melkumani, Deremisti, Pleraei (dubrovako primorje), Ardijejci (od Peljeca do Makarske), Daorsi (uz rijeku Neretvu, trgovci, a ne ratnici, gradili velikim blokovima na grki nain, kovali novac), Autariati, Delmati (izmeu Krke i Cetine, glavna utvrda Delminium na Duvanjskom polju, bave se stoarstvom, kad Rimljani pokore Ardijejce Delmati se sputaju na obalu), Liburni (izmeu rijeka Krke i Rae, vjeruje se da su osvojili obalu, poznati gusari, opasnost Grcima), Japodi (moda srodnost sa Japigima iz j. Italije), Histri. -u unutranjosti Balkana: Makedonci (helenizirani), Peonci, Dardanci, Autarijati, Dezijati, Dindari, Deuri, Deretini, Mezeji -panonska plemena: Amantini, Breuci, Oserijati, Kolapijani (Colapis-Kupa), Jasi

Pojmovi:EMPORIJ - Veliko prometno trite, sjecite prometnica i toka robne razmjene veih razmjera; izlaz na more, luka FAKTORIJE trgovaka naselja KOLONIJA - Naselje rimskih (ili grkih) graana na podrujima koje su zaposjeli APOIKIA - naziv za neovisnu koloniju METROPOLA - naziv za matini grad KOME grki naziv za selo Unato opasnostima od gusara Grci osnivaju nekoliko kolonija na istonoj obali Jadrana i emporije u kojima se odvijala trgovaka razmjena Kolonije: Apolonija (Pojani kod Valone) Epidamnos-Dirahijum (Dra), Lissos (Lje), Issa (Vis), Korkira Melaina (Korula ?) Emporiji: Narona, Tragurium (Trogir), Epetion (Stobre), Salona Osnutak ovih kolonija i emporija znatno je unaprijedilo trgovaku razmjenu Ilira i Grka

Znaenje grke kolonizacije za Ilire Grka kolonizacija omoguila je razvoj robno-novane privrede u junoj Iliriji. U iroj trgovini uglavnom se koristi novac drahme i hemidrahme to su ga kovali Dra (oznaka na kovanicama DYR) i Apolonija (oznaka na kovanicama APP) , dok se novac ostalih grkih kolonija koristi samo u meusobnim trgovinama. Pojedini ilirski gradovi (Lissos, Skadar) sami su pokuali izdavati svoj novac. Razvoj gradskih centara bio je pod bitnim utjecajem Grka, ali i promjena u ilirskom drutvu. Promjene u ilirskom drutvu posljedica su demografskog rasta zbog ega tradicionalan nain privreivanja (stoarstvo) nije bio dovoljan Osim stoarstva, radi prehrane stanovnitva, bitan je bio razvoj ratarstva, sjedilakog naina ivota to je bio zametak prvih gradova u junoj Iliriji (vjerskih sredita, zatienih podruja) U ostalim dijelovima Ilirije Iliri ive svojim nainom ivota KRATKI REZIME KOLONIZACIJE -734/733 Korinani osnovali nekoliko kolonija na j. Italije dio brodova osniva koloniju na Korkyri, predvodio ih je Hersikrat (zauzeo Korkyru i otjerao Liburne) nakon osvajanja Korkire kree kolonizacija sjevernog Jadrana, vrlo malo kolonija nije uspjelo, vjerojatno neko vrijeme pripremaju teren

- 627.g.pr.K.-Korkirani osnivaju Epidamnos, pararelno se javlja i ime Dyrachion (dananji Dra) pretpostavka da je Epidamnos grki naziv, a Dyrachion autohtoni, dva grada spojili se u jedan ostao naziv Dyrachion, kuju novac sa natpisom DYRR (1.gr.kolonija na Jadranu)

-588.g.pr.K.-Korkirani i Korinani osnivaju Apoloniju, danas nije grad, blizu malo selo Pojane, irila se nekoliko puta, grad na povienom terenu, luka nije u gradu, kovali novac po istom tipu, istim motivima, pie APP Epidamnos i Apollonija sigurno kolonije. - nn godina; Lissos (dananji le, sjeverni dio Albanije)nije na moru ve na rijeci Drim, nije sigurno da li je kolonija, vaan centar (metalurgija, itarice) - nn godina; Butrintos (Butrint) tono nasuprot Korkyre, nije kolonija, na uzvienju, zatien, na jezeru, vjerojatno ga Korkirani koristili kao zatitnu toku - oko 580. (520) Korkyra Melaina (Korkira Crna) osnivali je Kniani (stanovnici Knida iz Male Azije) uz pomo Korkirana (Dorani), nalazila se na Korulu, otok crn od makije, Korkirani pomogli Knianima pa Kniani dali ime koloniji Korkira Melaina na Koruli nema ostataka grkog urbanizma, nema tragova kolonije, nema kasnijeg spomena u izvorima, pretpostavlja se da je rije o jednoj od neuspjelih kolonizacija

- oko 390. osnovana kolonija Issa (Vis), poetak 4.st. u Sirakuzi vlast preuzeo tiranin Dionizije Stariji poeo osnovati kolonije (vojne postaje u prvom redu) na Jadranu (poveanje trgovine u tom smjeru). Ankon, Numana, Lissos, Asria, Spina naseobine a ne kolonije, Dionizije S. tamo smjeta vojne toke Dionizije S. pomae osnivanje kolonije u Issi (Dorani), na sjeveru otoka osnivaju luku koja postaje glavna luka na Jadranu za Sirakuzu

- 385. Dorani uz pomo Dionizija Starijeg osnivaju Faros, osnivaju ga Parani (otoi u Egejskom moru), danas Stari Grad na Hvaru Iliri s otoka Hvara bune se protiv osnivanja grke kolonije i u pomo im stie 10 000 Ilira s kopna, Farani u pomo pozvali Dionizijevu mornaricu (stacionirana u Lissi Grga Novak pretpostavlja da je rije o Issi) koji su poslali odred trijera i pobijedili Ilire -1. poznata bitke izmeu gr. kolonista i Ilira (5 000 poginulih i 2 000 zarobljenih)

- Komia na otoku Visu, vjerojatno od grkog zariva za selo KOME, Issino zemljoradniko podruje -nakon Dionizijeve smrti 367. Issa i Faros se se osamostaljuju (nije lako opstati bez zatite Sirakuze, gotovo panino trae saveznike, Farai poslali niz poslanstava u matini polis), Faros se nije odrao (nije naputen, ali nije isti grki grad) Issa iri utjecaj na susjedne otoke: osniva koloniju u dananjoj Lumbardi (?) i emporije u Trogiru, Storbreu i Solinu, Grci osnovali i Olcinium (Ulcinj) i Epidaurum (Cavtat), Buthoe (Budva)-gr.trgovako sredie, ali nisu ga ni osnovali ni helenizirali Grci

Podruje Jadrana rano je postalo predmet interesa antikih Grka o emu svjedoe grki mitovi i legende. 735. pr. Kr. Korinani su kod Krfa porazili Liburne, no usprkos tome mo Ilira na jadranskom podruju ostala je toliko jaka da Grci jo dugo vremena nisu mogli raunati na prodor i uvrivanje na dananjoj hrvatskoj obali. Situacija se promijenila tek poetkom 4. st. pr. Kr. Tada je na podruju Sicilije i june Italije vladao moni tiranin grkog grada Sirakuze Dionizije Stariji. Na njegov vjerojatni poticaj osnovana je prva grka kolonija na otoku Visu Issa oko 397. (?) pr. Kr. Uz Dionizijevu pomo Grci s otoka Parosa na otoku Hvaru osnivaju 385. pr. Kr. koloniju Pharos. Iliri su pokuali sprijeiti osnivanje Pharosa, ali su ih Grci uz pomo Dionizija porazili. Pismom simboliki poinje povijest, a na tlu Hrvatske konkretno pouzdanim datumima, a to vidimo po najstarijim natpisima kad su se Grci iz Sirakuze 390. godine pr. Kr. utvrdili na Visu. 384. godine ratuju sa starosjediocima zbog Hvara. Nakon raspada sirakukog carstva Issa na otoku Visu i Pharos (Stari Grad) na otoku Hvaru osamostaljuju se u gradove-drave. Issa potom osniva koloniju Dorana, Corcyra Nigra, na Koruli, a na obali Tragurion (kasnije Trogir), Salonu i Epetion (Stobre). Ali izuzev povrnih dodira, trgovake razmjene i ratovanja, te su nove urbane strukture ivjele izolirano od svog pretpovijesnog okolia. Iliri pod utjecajem Grka unapreuju vinogradarstvo i maslinarstvo, poinju koristiti novac i pismo, a usavrili su i svoje graevne tehnike. Doseljeni Grci brzo su se poeli mijeati s Ilirima. Sve grke naseobine, osim Isse i od nje osnovanih naselja (Epetion, Tragurion), na kraju su priznale vlast Ilira (do 230 pr. Kr.).

Helenistika kultura grkih enklava trajala je paralelno s mladim eljeznim dobom, koliko je pokazivala povijesna ura starosjedilaca Ilirokelta. Jedne nasuprot drugima podizane su suhozidom i kiklopskim zidinama ograene ilirske gradine organikih tlocrta, i pravilno klesanim kvadrima s preciznim spojnicama konstruirane zidine i kule grkih kolonija: gradovi pravilne geometrijski ortogonalne uline mree i pravokutnih blokova kua, s razvijenim lukim postrojenjima, trgovinama, javnim zgradama, hramovima i teatrima (Vis). Ovi urbani grki ambijenti svjedoe o razvijenijoj drutvenoj zajednici, jer grad nisu samo arhitektonski spomenici ve prostor ostvarivanja kulturne komunikacije. Naalost, od svega toga malo je sauvano, ali mnogo je jo i neistraeno. Osim oslikanih vaza i brojnih keramikih tanagrafigura u nekropolama, nije sauvana ni arhitektonska plastika, ni djela monumentalne javne skulpture. Ali i onih nekoliko spomenika koji su sluajno doprli do nas - poput bronane glave boginje Artemide iz Isse (4. st. pr. Kr.), reljef Kairosa iz Trogira, nadgrobne stele i jo neki predmeti - dovoljni su da osjetimo visoku vrijednosnu razinu helenistike umjetnosti u tehnikoj perfekciji izrade i skladnom oblikovanju ljudskog lika, sigurnom komponiranju i rafiniranosti pojedinosti. Dovoljno je, takoer, neki ulomak otmjene i odmjerene grke arhitekture usporediti s kamenim fragmentima graevina ilirokeltskog Nezakcija na kojima se motivi spirale - ili ak meandra preuzetog iz grke tradicije - javljaju u gruboj obradi. Usporediti na primjer, tipino helenistiki mramorni reljef Kairosa, boanstva "sretnog trenutka" iz Traguriona (Trogira), s kamenim reljefom Konjanika iz Nezakcija (izuzetnim primjerom monumentalne skulpture eljeznog doba), da neposredno oitamo razlike pogleda na svijet i dubinu ponora to je u tom trenutku na likovnom i duhovnom planu, razdvajao dvije prostorno susjedne civilizacije. Dokaz o tome da su Grci najstariji kolonizatori Korule nalazi se na starogrkoj ''lumbardskoj psefizmi'' napisanoj u IV. st. pr. Kr. Prema povijesnim izvorima Grci iz Knida ve oko 580. pr. Kr. osnovali su koloniju na otoku Koruli no kasnije o njoj nemamo nikakvih podataka. Tijekom 6. st. pr. Kr. grki trgovci u trgovitu na mjestu kasnije Narone (Vid kod Metkovia) izmjenjuju robu s Ilirima iz unutranjosti. Atenjani alju kasnije i ekspediciju u Jadran koja je trebala tu potraiti nove izvore opskrbe itom za taj veliki grki polis. Uz Issu, Pharos, Korkyru, Tragurion i Epetion izvori spominju i neka druga grka naselja na dananjoj hrvatskoj obali ali ih arheoloka

znanost jo nije potvrdila.

Pitanja/odgovori:Grka kolonizacija (8 - 6 st.pr.Kr.) 1. 2. Prva grka kolonija na istonoj obali Jadrana bila je Korkira Melaina Koloniju Isa na Visu su osnovali: 1. 2. 3. 4. 3. Sirakuani Atenjani Korkirani Korinani

Prva grka kolonija na istonoj obali Jadrana osnovana je poetkom? a. 5. stoljea b. 6.stoljea c. 7.stoljea d. 4.stoljea

4.

Izdvoji uzroke grke kolonizacije (5 tonih odgovora): Poveana proizvodnja i potraga za novim tritima Bijeg od dunikog ropstva Sukobi s Fenianima Otvaranje novih pomorskih putova Porast stanovnitva Politike borbe u polisima Osnivanje novih polisa na Siciliji Problem ivotnog prostora 5. Glavna grka itnica je bila: Sicilija 6. Magna Graecia se nalazila u: a. Egiptu b. Junoj Italiji c. panjolskoj d. Maloj Aziji

7. Metropola je naziv za: a. Politiki ovisnu koloniju b. Novoosnovanu koloniju c. Politiki ovisan polis d. Matini grad

8. O grkim nasebinama na otoku koruli svjedoi i grki natpis pronaen kod dananje Lumbarde tzv. Lumbardska psefizma 9. Izdvoji posljedice grke kolonizacije (6 tonih odgovora): Politiko pokoravanje osvojenih podruja Naseljavanje Grka po Sredozemlju Osnivanje novih polisa Kulturni utjecaj drugih naroda na Grke Gospodarska kriza u Grkoj irenje grke kulture Istraene su i naseljene obale Crnog mora Smanjivanje broja stanovnika Otvaranje novih pomorskih putova 9. Apoikia je naziv za: a. Matini grad b. Politiki ovisnu koloniju c. Novoosnovanu koloniju d. Politiki ovisan polis 10. Prvu grku koloniju na istonoj obali Jadrana osnovali su Grci s otoka: Krfa 11. Koloniju Issa na Visu osnovali su? Sirakuani

GRKA KOLONIZACIJA:

vrijeme: od 8. do 4.st.pr.Kr. UZROCI KOLONIZACIJE: grki polisi nisu imali mjesta za irenje porast stanovnitva prehrana stanovnika ivotni prostor stanovnika bijeg od dunikog ropstva proizvodnja vea od potronje

- KOLONIJE apoikie - polisi izvan domovine, uz obali, slobodne i samostalne, politiki neovisne o matinom gradu, veu ih zajednika kultura i vrste trgovake veze (izvoz ito, vino, vuna, lan, kovine), jedni drugima pomau u ratu, svetkovine, OI

NAIN KOLONIZACIJE. prvo idu u Delfe, pitati Pitiju za savjet uzimaju svetu vatru iz hrama matinog grada i prenose u koloniju odreuju zemljite za grad i grade zidine podjele zemlju meusobno posveuju grad zatitniku matinog grada SMJEROVI KOLONIZACIJE: Sicilija (Sirakuza) Jug Italije (Magna Graecia) Obale Crnog Mora Juna Francuska (Masilija) panjolska (Sagunt) Egipat (Naukratis) Libija (Kirena) POSLJEDICE KOLONIZACIJE: razvoj robno novane privrede razvoj trgovine, brodogradnje nove poljoprivredne kulture vinova loza, maslina irenje grkog pisma i umjetnosti PRVA KOLONIJA: 8.st iz grada KIMA (Mala Azija) nastaje gradu Cumae u Italiji (naziv kyme valovi) nakon toga kolonija NEAPOLIS (Napulj) Sirakuza, Posidonija, Tarent, Taras, Sibaris, Selinunt, Akragas (Agrigento)

-

- mnogo grkih kolonija u Junoj Italiji i Siciliji ime Megale Hellas Magna Graecia Velika Grka

KOLONIZACIJA NA JADRANU- prva kolonija Grci s Krfa/Korkire osnivaju Korkyra Melaina (Crna Korkira) (tamo je bila jo jedna kolonija kojoj ne znamo ime ali o postojanju svjedoi LUMBARDSKA PSEFIZMA) - Sirakuani u doba Dionizija Starijeg osnivaju Issu 386.g.pr.Kr - doseljenici s grkog otoka Parosa osnivaju Pharos 385/384.g.pr.Kr. - trgovita na obali EMPORIJE - Tragurion (Trogir), Epetij (Stobre), Epidaurus, Salona - posljedice grke kolonizacije: nove kulture razvoj brodogradnje (brodovi liburne) trgovina, obrti raspadanje ilirske rodovne zajednice porodice, patrijarhalno ropstvo

Stari Grci i Jadran najstarije potvrde-Herodot: prvi od Helena na Jadran dolaze maloazijski Fokejci svojim pentekonterama u 7.st.pr.kr. -kod ranih izvora esto dolazi do nesporazuma pa se tako Jadran naziva Jonsko more i obratno -Hekatej spominje Adriju, plemena Istra, Liburna, Ilirsku Japigiju i jo neke -u grkim spisima 5.st.pr.Kr. nalazimo i neke povijesne i geografske napomene u vezi s Jadranom; Eshilu, Sofoklu i Ferekidu poznate su legende na Jadranu, o liburnskim vunenim tkaninama te neki Atenjanin koji se obogatio trgujui na Jadranu -Pseudo Skilakov Periplus iz sredine 4.st.pr.Kr. djelo nepoznatog autora dat je precizan opis istone jadranske obale: do Eneta narod Istri, do Istra Liburni + liburnski gradovi i otoci; pa narod Iliri (naselja osnovao Heraklov sin Hilo), pa rijeka Naron i veliki komad zemlje to stri u more (Peljeac), Melita., Korkira Melaina, Enhelejci blizu Rizunta (Risna); spominje kako rijeka Istros (Dunav) utjee u Jadran i u Pont; da ene kod liburna spolno ope s robovima i susjedima; spominje vremensku udaljenost od mjesta do mjesta = glavni izvor za najstariju povijest istonog Jadrana -vjerojatno se autor ovog teksta koristio i nekim ranijim izvorima iz 5.st.pr.Kr. Ostali izvori iz 4.st.pr.Kr. -Teopomp, Efor i Timej ije su podatke koristili Pseudo Skimno, Strabon, Plinije Stariji, Ptolomej i mnogi mlai antiki pisci, bizantski i Geograf iz Ravene -ovi su se pisci koristili izvorima iz 5. i 6.st.pr.Kr. -Teopomp u 21. knjizi Filipika pie o imenu Jonskog mora, o Adriji, Umbrima, Venetima i otoku Lastovu; Teopomp je glavni Strabonov izvor za podatke o Jadranu -Efor spomenje Faros i ilirsku Japigiju -Timej pie o Issi; Filon iz Biblosa poznaje Budvu; Eratosten zna za Pharos, Dirahion i Neste

-Apolonije Roanin obradio je priu o povratku Argonauta Jadranom prema tradiciji iz ranijih izvora (jer ne spominje Faros, a Issu samo po imenu); ali Crnoj Korkiri posveuje vie redaka

Josip Brunmid Natpisi i novac grkih gradova u Dalmacijinovac podijelio u grupe (jedinice) prema nominali, tipovima na aversu i njihovim varijantama kolonizacija na Jadranu osim stratekih razloga, jantar sa Baltika Dionizije Stariji Sirakuki (405-367) - Lissos (dananji Lje) na uu Drima, nije dugo opstao 385.g. Faros, osnovali ga Parani (naziv po njihovom gradu Parosu) ostavili barbare da ive na jednom dijelu, ovi se pobunili 384. napali ih sa 10 000 ljudi ukrcanih na male brodove (savez sa sunarodnjacima) intervencijom sirakukog zapovjednika flote uz Lissosa spaen grki grad u Periplusu potvrena predaja osivanja farosa spomen Skilaske, helenske kolonije pokraj novog Farosa, opisana kao sirakuka naseobina na Issu (Vis). Prema Brunmidu Issu osnovali odbjegli Sirakuani (kao i Ancan, Numan Adriu) tiranin prijetio junoitalskim gradovima, odbjegli osnovali gradove. Korkira Melaina tijekom 4. st, psefizma o osnivanju grada (Dorani), knidska naseobina, kratko trajala (ne poistovjeuje se sa vjeu iz psefizme) Tragurion, potvren kao Isejsko naselje, vjerojatno kao i epetij nije bio autonomna, ve samo isejska zajednica (Kome) na kopnu Po novcu zakljueno o postanku jo dvije kolonije; Herakleaj i grad koji poinje sa DI Psefizma iz Lumbarde (Korula) pronali je seljaci pri kopanju 1877. (zanimljiva i po uvidu u nain posjele zemljinih posjeda). NOVAC sigurne kovanice za Dalmaciju; Issa, Faros, Skodra i kovanica Daorsa kojoj se pripodaje i jedan novac kralja Gencija (Korkira Melaina i Diskelad (navodno Bra) povueni iz grupe gradova u Dalmaciji koji su kovali novac. Novac Herakleje dalmatinsko porijeko nije poznato, pripisan tazrikoj Herakleji). U tehnikom smislu u bliskoj vezi sa sirakukim kovanjem (dominantno smjesto Sirakuze u politici i nakon smrti Dionizija Starijeg na podrulju sj. Jadrana, osobito u svojim naseobinama i grkim gradovima pod njenom zatitom. Kovanje srebrne drahme samo kratko vrijeme u Farosu, naselja koja je osnovala Sirakuza nisu kovala srebrni novac. U 4. st. redukcija novane stope; teke bronane nominale zamijenjene lakim sitnim novcem, u 3. st. opadanje u umjetnikoj izradi (Grci upueni samo na trgovinu sa barbarima), U 4.st. utjecaj Korkire, veina kova oponaa njihov stil. 197. kralj Gencije u Skodri i Lissosu smjestio svoje kovanice, nakon propasti ilirskog kraljevstva 168. Faros, Rizon, Skodra, Lissos i Daorsi i dalje koriste pravo kovanja svog novca kratko traje. Ilirski dinast Velej kovao sitni bronani i srebrni (razrijeen) novac u II. pol. 2.st. kovanje u autonomsnim zajednicama prestaje na tritu prevladava novac Dirahija, Apolonije, Korkire i Rima Faros jedina posvjedoena jonska kolonija, najbogatiji novcem DI autonomni grad, ne zna mu se puno ime i poloaj Herakleja moda na Farosu? Velika koliina njezinog novca na Hvaru, pripada 4.st. u 3.st. ga vie nema Issa najvanija kolonija, jaala osnivanjem podkolonija u 3.st. u sjeni Farosa Korkira Melaina, numizmatiari netono pokuavali pripisati novac s legendom KOP Skodra II.st. grki elemenr jako zastupljen, rezidencija kralja gencija Lissos, vjerojatno osnovao Dionizije Stariji, kovali novac tek kasno i jako tedljivo Daorsi uz Neretvu, napustili Gencijevog brata i prili naoruani Rimljanima pravo kovanja novca

DODATAK: Spomenici i skulpture-grke skulpture nedovoljno istraene, u Visau kod naena Pule kamena ploa i fragment skulpture s predstavom boginje majke, vezuje se uz maloazijsku arhajsku plastiku 7. i 6.st. -nadgrobni reljef iz zadarskog muzeja s prikazom heroiziranih supruga (grki arhajski i klasini, pa i etrurski elementi) -mali sepulkralni reljef uzidan u auli palae Cipico u Trogiru -najuveniji je trogirski Kairos, djelo grkog majstora iz 3.st.pr.Kr. -nadgrobna stela s Visa, predstavlja dvokrilna vrata + natpis -starogrka koroplastika: Tanagra figurice jkoje su se stavljale u grobove ena i djece (u grobovima mukaraca figurice djeaka, glumaca, maski ivotinja) -sredita proizvodnje: Tanagra, Mirina i Aleksandrija te Tarent u Velikoj Grkoj -naene u helenistikim grobovima na Visu; na Pharosu pronaena matrica -novac su kovale Issa, Faros, Herakleja, Dimale i vjerojatno knidska kolonija na Crnoj Korkiri

KORKIRA MELAINA-otok Korulu Grci nazivaju Korkyra ili Kerkira Melaina (korkira je ilirsko ime, vezano indoeuropski korijen ker-kor to znai rezati-bosti (otar , hridovit otok) -isto ime nosi i antiki Krf -Eustatije primjeuje da su antiki autori razlikovali ove dvije Korkire; junu (Krf) nazivali su Kerkira, a sjeverni (Korula) Korkira -u Apolonijevom epu o povratku Argonauta preko rijeke Istra (Dunav) u Jadransko more, opisuje Jadransku obalu: Issu samo spominje, Faros ne, ali Crnoj Korkiri posveuje 6 heksametara (pie u 3.st.pr.Kr., ali vjerojatno koristi ranije izvore) -Apolonije Rodski: mornari dali naziv Crna zbog crne ume kojom je otok bio prekriven -epitet Melaina vezan je Melaina=umovito brdo) uz starije ilirsko ime (u albanskom mal=uma, brdo;

-otok Korula prvi se puta u antikim izvorima spominje u 4.st.pr.Kr. u Pseudo Skilakovom Periplu; grki su kolonisti i trgovci mjesto poznavali i ranije -Pseudo Skilak spominje poloaj Korkire Melaine prema rijeci Naronu i prema morskoj puini -prema Pseudo Skimnu, Strabonu i Pliniju, Kniani su osnovali koloniju na Korikiri Melaini

-Pseudo Skimnov izvor su Teopomp i Timej; Strabon spominje knidski polis na K.M. (izvor Teopomp); Plinije biljei koliko je Melita udaljena od Korkire -Korkira Melaina knidska osnovana je vjerojatno ak u 5.st.pr.Kr. ili 6.st. (ima prirodnu blisku vezu s Apulijom) -knidsku koloniju na Crnoj Korkiri moemo smatrati kao koloniju dorske Pentapole (politiko-religiozni savez gradova Knida, Kosa i rodskih gradova Londos, Jalisos i Kamiros) -u 6.st. trguju i osnivaju kolonije po Mediteranu (sve te kolonije osnovane su prije 5.st.) -knidska kolonija na K.M. vjerojatno osnovana u 6.st.pr.Kr. po jednoj legendi koloniju je osnovao je Eneja a po drugoj Antenor. Legenda o Eneji i Antenoru osnivaima kolonije na Korkiri Melaini, svjedoi da je knidska kolonija na ovom otoku starija o farske, a vjerojatno i ostalih kolonija srednjeg Jadrana -u Lumbardi na Koruli pronaen je natpis grki, psefizma, a o podjeli zemlje graanima novoosnovane kolonije; u popisu kolonista uz grka imena, zabiljeeno je i nekoliko ilirskih imena; datira se u 4.st.pr.Kr., kada je i osnovana kolonija; smatra se da ova kolonija nije knidska, a u tekstu se spominju Issejci ija se uloga ne moe tono utvrditi (prema Brunmidu ovu koloniju osnivaju Issejci, Grci s Isse u 4.st.) -novac: muka golobrada glava/klas + KOPKYPAION 4.st.

ISSA -1100-800.g.pr.K.-RD-dorska seoba; formiranje plemenskih zajednica na Balkanu -Apolonije Roanin, Argoneutika: Issa i Faros-liburnski otoci -otok ilirskih Liburna; neki misle kako su Korinani ili Korkirani imali veze s ovim otokom jo u 6.i7.st.pr.Kr. -Diodor Sicilski-Dionizije Sirakuki osnivao kolonije na Jadranu kako bi osigurao sigurnu plovidbu do Epira i mogao opljakati svetite u Delfima -Pseudo-Skilak, Periplus (sr.4.st.pr.K.-330.)-1. spominjanje Isse -Pseudo-Skimno, Periegesis (2.st.pr.K.)-Issa-sirakuka kolonija -Dionizije-osnovao Issu oko 397.g.pr.K. -samostalnost-od sr. 4. do sr. 1 st.pr.K. -dorska naseobina -drutvo podijeljeno u 3 dorske file: Dimane, Hile i Pamfile (Lumbardska psefizma) -Draevo polje-vjerojatno grka parcelizacija (Zaninovi) -gl. privredna grana-vinogradarstvo (Agatarhid hvali isejsko vino)

-politiko ureenje: natpisi na kojima se spominju arhonti, vijee pedesetorice, logisti, narodna skuptina, hijeronamon (po njemu se brojala godina) -lonarstvo (ergasterije-obrtniki pogon s 10 do 12 proizvoaa)-keramike pei: oinoha (vr za vino), pelike (vr za vodu), skifos (aa), lekit i stamnos (posude za mirise) Novac-u 4.st. Issa kuje novac prema sicilskim uzorima: -glava mladog bradatog heroja (IONIO) ili enska glava ili boginja sa ljemom / koza, jelen, kantaros, grozd Issa osniva kolonije u Lumbardi (4.st.), emporije u Tragurionu, Epetionu (3.st.) i Saloni (2.st.) Lumbarda -isejska naseobina iz 1.pol 3.st. -naena cisterna i nekoliko grobova -Lumbardska psefizma-2.pol.3.st.-svi kolonisti dobili jednak dio zemlje od 4,5 pletra (3900m2) i ona se nije smjela dalje dijeliti -Brunmid-Lumbardska psefizma kae kako su isejski logisti napravili ugovor s Pilom i sinom mu Dazom, a da je narodna skuptina prihvatila formulirani rezultat toga ugovora -E.Meyer-Dazos i Pilos su Iliri dakle lumbardska psefizma je ugovor izmeu Isejaca i dva vjerojatno ilirska funkcionera; znai P i D su obini ljudi koji su isejcima prodali zemljite pod uvjetom da i oni odluuju o podjeli zemlje -Tragurion i Epetion-osnovani vjerojatno izmeu 217. i 205.g.pr.K. (podruje ilirske drave i jedino vrijeme kada su i Issa i ilirska drava u saveznitvu s Rimom) -subkolonije Isse, osnovane u 3.st.; 1. ih spominje Polibije -na mjestima do kojih se najlake moe Manijskim zaljevom doploviti iz Isse -Strabon-isejci imali emporij u saloni

Tragurion-na otoiu izmeu kopna i otoka iova Plinije-uven po mramoru; klesarske radionice do srednjeg vijeka -Tragurion-prijevod nepoznate ilirske rijei za jarca (gr. tragos/usp. Kozjak)

Epetion-Polibije-1.spominjanje

-poluotok na I strani rnovnikog zaljeva -sauvan dio bedema i temelji gradskih vrata; povrina oko 3500 m2 -ne zna se kada su Isejci osnovali naseobinu u saloni, ali u 1.pol.1.st pr.K. ona pripada Issi

PHAROS-ulomci grkih vaza iz 6-5.st.pr.K.-grko-ilirske veze -Stefan Bizantinac (6.st.)-spominje parsku koloniju Anhijalu-moda na mjestu Starog Grada prije Pharosa -izvori: Pseudo-Skilak (Periplus), Pseudo-Skimno (Periegesis), Polibije (Hist.), Plinije (Nat.Hist.), Ptolomej (Geogr.), Strabon (Geogr.) -najstariji izvor-Pseudo Skilaks koji spominje Faros kao ime otoka i ime grada i zove ga novi Pharos kako bi ga razlikovao od Egejskog -Diodor Sicilski, Historijska biblioteka: u 4.st.pr.Kr. na otok doli jonski Grci s egejskog otoka Para i tu 385/384.g.pr.Kr. (99 Olimpijada) utemeljili naselje -vjerojatno se domae stanovnitvo nije lako dalo nagovoriti, pa ovi trae Dionizija Sirakukog da im pomogne slomiti otpor. Brodovlje Dionizija Sirakukog s Isse zajedno s Paranima pobijeuje Ilire s otoka i Jadasine (uniteno je ilirsko/jadasinsko brodovlje); natpis iz Starog Grada koji govori o zapljeni oruja Jadasinima vjerojatno posveen toj pobjedi (1.pol.4.st.; AMZ) -Jadasini-vjerojatno ive oko rijeke Jadro (moda Liburni; Delmati-iza Kozjaka i Mosora) -Polibije: 219.g.pr.K. rimski konzuli Emilio Paul i Livije Salinator doli do Pharosa u kojem se utvrdio Demetrije Farski sa 6 000 vojnika -DEMETRIJE FARSKI-nakon to je dobio vlast na Pharosu, mimo znanja Rima sklapa savez s makedonskim kraljem Antigonom Dosonom i ilirskim Skerdilaidom te nagovara Histre da napadnu i opljakaju rimsko brodovlje koje je opskrbljivalo vojsku u borbi protiv Gala -Pharos u 2. ilirskom ratu sjedite Demetrija Farskog; 219.pr.K. dolazi rimsko brodovlje; poruene zidine; Demetrije Farski bjei iz Pharosa Filipu V -nakon Demetrija, grad se obnavlja Faros izgleda da je zadrao autonomiju jer kuje vlastiti novac -ponovo ulazi u savez protiv Rima na nagovor Gencija ili njegovog saveznika (vazel; moda Balej)-3. makedonski rat (Perzej; 172-168.pr.K.) -Gencije 181.pr.K. na Koruli zarobio neke rimske graane -nakon pobjede nad ilirsko-makedonskim savezom, Rim vraa prava i teritorij Pharosu

-1.pol.2.st.pr.K.-nepotpuni natpis (Ulomak A)o poslanstvu Pharana u Delfe i na Parosrimljani vratili znakove polisa Pharosu i dali im neki teritorij na koritenje (Zaninovi-polje izmeu Starog Grada i Jelse, ispod gradine Tor) -javljaju je i lokalni upravitelji, moda BALEJ (vj. poslije Gencija) -Pharani se ale Parosu zbog ilirskog gusarenja; Rim im pomae-postaju AMICI ET SOCII POPULI ROMANI u 2.st.pr.K -Plinije St.-naziva ga utvrenim gradom sa zidinama, a otok Pharia -76.g.pr.K.-Koskonije osvaja Salonu-sve vie Italika koji se organiziraju u konventuse rimskih graana -Pompejanci neuspjeno pokuavaju ovladati Jadranom: 49.pr.K.-opsada Salone; 47.pr.K.bitka k. Taurisa (edra) -Issa postaje Oppidum civium romanorum -Pharos nije dio salonitanskog agera jer ima gr. podjelu zemljita -parcelacija starogradskog polja-estice 180x900m s poljskim putovima (ime Ljubi 1.primijetio antiku parcelaciju) -nema izravne potvrde gr. parcelacije na Hvaru (Korula-Lumbardska psefizma) -Dioniz-na novcu po uzoru na metropolu Paros Novac-kovan u 4. i 3. st.: -Zeusova glava/koza, zvijezda ili biljka, zmija + FA, FAR

DI/DIM serije

Dimale-gr. naselje iz sredine ili 2.pol.4.st. vjerojatno na Hvaru (Brunmid) -Dimal poistovjeen s Delminijem (Nisiteo i Ljubi); Dimos na podruju dananjeg Hvara (Novak); ime zasada nepoznatog dinasta koji je vladao Hvarom (Rendi-Mioevi) -Zeus/koza + legenda DI -prekovan i farski, Jonios i heraklejski novac

HERAKLEJA

-Pseudo-Skilak, Periplus, 22.poglavlje: nalazi se gdje i Korkyra; u gradu Herakleji nalaze Lotofagi -Peljeac (Sui); Rogoznica (Novak); Korula (Rendi-Mioevi); Hvar (Brunmid); -114 kom novca pronaeno na Hvaru-4.st.pr.K -novac:Heraklova glava/luk i koplje + legenda HPA;+delfin ponekad 4.st

BALEJ -AV: Zeus, perzefona, Artemida, Dioniz -RV :koza, grozd, kantaros -vei dio bez vladarske titule -lan ilirske vladarske kue koji je doao na vlast nakon Gencijevog poraza (Faros vjerojatno nije pripadao Baleju jer je kovao vlastiti novac) (Brunmid), vladao izmeu 167-135., rezidencija Risan (Evans); Gencijev suvremenik koji se povezao s Rimom kada se Gencije povezao s Perzejem, azauzvrat je dobio otok Hvar gdje je kovao svoj novac (Kenner); Balej pokuao obnoviti kraljevstvo to je izazvalo reakciju Rima pa se iz Rizona morao povui na Hvar (Rendi-Mioevi);

EPIDAUR (CAVTAT) -po poloaju (tipina grka luka s akropolom) -nalazi grkog novca i materijala -vjerojatno je bila grka kolonija, ali tonih dokaze nema -najznaajniji rimski grad izmeu Neretve i Boke Kotorske -na poluotoku Ratu (danas Cavtat)-ostaci grada: tragovi pristanita, dijelovi bedema, stepenite u stijeni, groblje kod mauzoleja (Sv.Roko), navodni amfiteatar na Ratu, akvedukt (Dolabelina statua i natpis)

Buthoe - Budva-Grci su imali jednu koloniju na podruju dananje Budve, ali ne znamo kada je osnovana -Ilirska luka Buthoe bila je poznata Grcima prije 4.st.pr.Kr.- spominje ju Pseudo Skilak -o starosti grkih veza s ovom lukom svjedoe grke prie o dolasku Kadma i Harmonije u Budvu