Green Garden 63

G r e e n G a r d e n • b r o j 6 3 • s r p a n j / k o l o v o z 2 0 0 9 . • g o d i n a I X • c i j e n a 3 K M

Lantana s okusom MediteranaCarera-nova rana sorta krumpiraŠtetne pipe na vinovoj loziLjetno cijepljenje voćaka i vinove lozeŠto i kako nakon tuče

e-mail: [email protected]

B R O J 6 3 • S R PA N J / KO LO V O Z 2 0 0 9

3

SADRŽAJLANTANA - UKRAS MEDITERANA 4LAGESTREMIJA 5BROKULA 6LJETNO UBIRANJE SJEMENA 7CARRERA SORTA BUDUĆNOSTI ZA HERCEGOVINU 8SMANJENO ZALIJEVANJE PRIMJENOM MALČA 10KASNA SJETVA CIKLE 11SKLADIŠTENJE LUKA ::: SKLADIŠTENJE KRUMPIRA 12OSJETLJIVOST POJEDINIH POVRTNIH KULTURA NA NEDOSTATAK MIKROHRANIVA 13LJETO U POVRTNJAKU 14VOLOVOD 15ŠTETNE PIPE NA VINOVOJ LOZI 16PINICIRANJE IZBOJAKA KOD JABUKA I KRUŠAKA 18MOSTARSKI NASADI BAJAMA 18LJETNO CIJEPLJENJE VOĆAKA I VINOVE LOZE 19PITANJA I ODGOVORI 20AVOKADO 21PETROVAČA RANA SORTA SMOKAVA 22TRADICIJOM DO USPJEHA ::: NEUMSKI ELIKSIR ZDRAVLJA 23FOLIJARNA PRIHRANA VINOVE LOZE 24NASADI VOĆA IZ SRCA BIJELOG POLJA 25ŠTO I KAKO NAKON TUČE 26HERCEGOVAČKI VINARI SA SUSTAVOM KAP PO KAP 28BRESKVIN MOLJAC 29ZANIMLJIVOSTI 30

Glasilo GREEN GARDEN

Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Obilazna cesta 27 88220 Široki Brijeg,Tel.: ++ 387 (39) 700 000, Fax: ++ 387 (39) 706 572

Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić

Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj,Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko

Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec.

Grafičko oblikovanje:Damir Šanje

Tisak: GDD POLET, Sarajevo

Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić

Mišljenjem Federalnog ministarstvaobrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Urednikova riječPred Vama se nalazi novi, ljetni broj stručnog glasila Green Garden koji na

svojim stranicama donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, vinogra-darstva, povrćarstva, cvjećarstva i zaštite bilja. Ponukani prilogom o kalemlje-nju smokava, naši vjerni čitatelji zamolili su nas da u ovom broju pripremimo prilog o cijepljenju ostalih voćnih vrsta. Raduje nas što se naši članci revno či-taju i, što je najvažnije, žurno iščekuju zbog čega smo u ovom broju pripremili zanimljiv članak o ljetnom cijepljenju voćaka i vinove loze. Osim toga, ne pro-pustite prilog o folijarnoj prihrani vinove loze kao i članak o pinciranju izboja-ka kod jabuka i krušaka. Priloge iz oblasti voćarstva upotpunjujemo člankom o ranoj sorti smokava odnosno Petrovači i uvijek zagonetnom avokadu.

Dolaskom ljetnog razdoblja počinje i vrijeme ubiranja plodova povrća. Stoga smo samo za Vas pripremili prilog o skladištenju luka i krumpira. Nada-lje, upoznajte Carreru-sortu krumpira koja se pokazala iznimno kvalitetna za područje Hercegovine. A da u povrtnjaku i ljeti može biti aktivnosti, doznat ćete jedino ukoliko ne propustite članke o kasnom uzgoju rajčice, kasnoj sjetvi cikle i uzgoju sve atraktivnije brokule. Stranice posvećene povrćarstvu zao-kružujemo redovitim kalendarom sjetve povrtnih kultura, ljetnim ubiranjem sjemena povrća i člankom o osjetljivosti pojedinih povrtnih kultura na nedo-statak mikrohraniva.

Na koji način nasade tijekom ljeta racionalno opskrbljivati vodom, pro-čitajte u prilogu pod naslovom „Hercegovački vinogradi sa sustavom kap po kap“. Ukoliko za njegovu ugradnju nemate mogućnosti, preostaje Vam malči-ranje biljaka koje pridonosi smanjenom zalijevanju. O tomu, ali i o brojnim re-portažama koje svjedoče o uspješnim hercegovačkim proizvođačima bajama, maslina, šipaka i vinove loze možete pročitati na stranicama našeg stručnog glasila.

Na koncu, proizvodnja zasigurno ne bi bila uspješna bez adekvatne za-štite poljoprivrednih kultura. A kako se zaštititi od sve prisutnijeg štetnika-breskvinog moljca, možete pročitati upravo na stranicama posvećenim zaštiti bilja. Pored toga, posljednjih godina pipe čine značajne štete na vinovoj lozi što znači da dotičnog štetnika trebamo detaljnije upoznati. Koje se štetne pipe pojavljuju na našim terenima, kakve štete čine i kako ih suzbiti doznajte iz članka dr. Ivana Ostojića. Koje, pak, kemijske pripravke i koja folijarna gno-jiva koristiti u svrhu zaštite i revitalizacija nasada nakon tuče, te što sve treba znati o parazitskoj cvjetnici volovodu, nipošto nemojte propustiti pročitati na našim stranicama.

Preporučamo još priloge o uzgoju lantane koja slovi za ukras Mediterana i lagestremiji u čijoj cvatnji možete uživati tijekom cijelog ljeta. Međutim, kako ni to nije sve, ipak Vam savjetujemo da naš i Vaš Green Garden detaljno proči-tate, a ukoliko smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

Uredništvo

4


Rod Lantana pripada porodi-ci Verbenaceae. Ime roda je sta-ro ime neodređenog značenja. Dvije najvažnije vrste ovog roda su: L. camara i L montevidensis (sin.L.sellowiana). Potonja ima puzajuću stabljiku, s malim lju-bičastim cvjetovima koji imaju žuto središte i skupljeni su u gu-stim cvatovima. Dok L.camara raste uspravno, cvatovi mogu biti bijeli, ružičasti i žuti. Poseb-

no su lijepe one sorte koje imaju cvati čiji su središnji cvjetovi žuti koji prema krajevima prelaze u narančaste pa sve do zagasitocr-vene nijanse. Ovaj privlačni grm svojim toplim bojama razvedra-va svaki prostor.

Uvjeti uzgojaUspješno raste u svakom

vrtnom, dobro dreniranom i hra-njivom bogatom tlu. Odgovara mu svijetlo mjesto na suncu ili u polusjeni. Uživa u dugim, vrelim

LANTANA (DUBROVNIK) UKRAS MEDITERANAAko ste u potrazi za biljkom koja će od proljeća do jeseni krasiti vaše vrtove, balkone i terase svojom bogatom cvatnjom, a pri tom neće biti zahtjevna za uzgoj, onda ne zaboravite na lantanu, dubrovnik (Lantana camara).

ljetnim danima. Na otvorenom se može uzgajati samo na mje-stima gdje nema mrazeva. Biljke koje rastu u loncima prije prvih mrazeva unijeti u zatvoreno, gdje će prezimiti na temperaturi od 6 do 10°C, uz povremeno za-lijevanje.

Njega i prihranaLjeti dubrovnik obilno zali-

jevati, održavajući ravnomjernu vlažnost tla. Ako se biljka presu-ši, lišće se smežura i objesi, ubr-

Velimir lasić, dipl. ing. zo nakon zalijevanja potpuno se oporavi, što govori o otpornosti ove biljke. U periodu cvatnje po-trebna je redovita prihrana mi-neralnim gnojivom. Razgranatiji i gušći rast se postiže otkidanjem rastućih vrhova. Da bi se produ-ljila i pospješila cvatnja, ocvale cvjetove redovito uklanjati.

Prije kretanja vegetacije oš-tro podrezati i presaditi biljku u veći lonac.

Dubrovnik se razmnožava re-znicama u proljeće ili ljeto.

Lantana dobro podnosi visoke temperature Cvjetovi lantane atraktivnih boja


5

Lagestremija potječe iz In-dije, Kine i sjeverne Australije, a autohtona je i u tropskom po-dručju Amerike. Stoga, nemojte se čuditi ukoliko je u vrtnim ra-sadnicima primijetite i pod nazi-vom indijska ruža. Međutim, iako se njeno pravo ime teško pamti, dekorativnost ove biljke svakako ostaje u dugotrajnom sjećanju. Osim toga, u velikom broju her-cegovačkih vrtova i parkovskih površina upravo lagestremija plijeni punu pozornost. Njeni brojni svjetlo-ružičasti, ružičasti, crveni ili bijeli cvjetovi skupljeni u prelijepe cvatove jednostavno dominiraju u vrtnom prostoru. Međutim, na rasprostranjenost lagestremije dobrim dijelom utjecala je i njena produljena ljetna cvatnja. Dakle, u razdoblju

LAGESTREMIJAatraktivna vrtna stablašicaRiječ je o listopadnoj cvjetnodekorativnoj vrsti koja dominira u svakom vrtu. Ime je dobila po Magnusu von Lagerstroemu, prijatelju čuvenog i znamenitog Linnea. Gotovo da i nema vrta u kojem ne dominira ova cvjetna vrsta.

Josip BrklJača, ing. kada lagano “prolazi” sezonsko cvijeće i kada vrtovi gube svoju raskošnost potrebno je površinu osvježiti cvjetnim stablašicama i grmovima. U tom pogledu, naj-češće u toplijem klimatu može-mo i primijetiti kako do izražaja dolaze brojni oleanderi i lage-stremije koji cvjetaju tijekom lje-ta, kada se većina ukrasnih bilja-ka nalazi u stanju mirovanja.

Je li lagestremija osjetljiva stablašica?

U literaturi se često može za-mijetiti kako se indijska ruža do-ista smatra osjetljivom biljkom. Međutim, praksa je pokazala da se osjetljivim razdobljem može smatrati samo prva godina na-kon sadnje, kada je biljci po-trebno pružiti maksimum njege i pažnje. Dovoljno je odabrati sunčani ili vrlo svijetli položaj vo-

deći računa da se sadnica posadi na plodno i strukturnu tlo. Mada nije izbirljiva prema zemljištu, najbolje joj odgovaraju glina-sto-ilovasta tla. Kako bi biljka

pravilno napredovala, nužno je povremeno izvršiti i gnojidbu mineralnim gnojivom, s tim da u tu svrhu prednost treba dati gnojivima produljenog djelova-nja .

Kako pravilnoodabrati sadnicu?

Kada smo iskopali i pripre-mili sadnu jamu, slijedi možda i najvažniji trenutak-odabir zdra-ve sadnice. Svakako najlošiju soluciju predstavlja kupnja sad-nice u vrtnim centrima siromaš-ne ponude. Kada ste pronašli ra-sadnik s kvalitetnom ponudom, dobro pogledajte sadnice kako bi odabrali što zdraviju i raskoš-niju. Vodite računa o rasporedu grana ali i o tome želite li grmo-like, mini ili velike stablašice jer izbor zna biti prilično očaravaju-ći. Nemojte se začuditi ukoliko je primijetite i u mini izdanju jer je pogodna i za bonsai. Kada ste nabavili i posadili lagestremiju preostaje vam još voditi računa o njenom redovitom zalijeva-nju i prihranjivanju. Osim toga, svake godine, tijekom ranog proljeća nužno je izvršiti i jače orezivanje.

Prednost lagestremije leži i u njenoj univerzalnoj primjeni. Možemo je uzgajati kao ulič-no stablo (drvoredi), u gredici grmlja, kao neformalnu živicu, kao pojedinačnu biljku (soliter) ili kao što smo već naveli-u vidu bonsaia. Ipak, jedno je sigurno, ukoliko odaberete lagestremiju sigurno nećete pogriješiti jer ri-ječ je o ukrasnoj biljci jednostav-nog uzgoja koja na minimum pažnje višestruko uzvraća.

Lagestremija u punoj cvatnji

Nekoliko posljednjih godi-na i kod nas se na tržnicama i u prodavaonicama koje trguju povrćem, može nabaviti “nova” vrsta povrća-brokula. Pojavila se vrlo stidljivo, u vrlo malim ko-ličinama, cvjetne glavice uvije-ne u celofan (uvoz iz Italije), da bi danas već bilo usvojeno od strane vrijednih povrćara iz do-line Neretve. Valjda po uzoru na “rođake” iz Italije, i naša brokula je po cijeni u gornjem vrhu ta-blice, a ponekad i “prvak” što se cijene tiče. Međutim, po nekim svojim osobinama trebala bi se naći i na našim trpezama. Spo-menuti ćemo samo dvije: dije-tetsku vrijednost i ukusnost.

BROKULAsve traženijakupusnjačaBrokula je povrćarska kultura vrlo srodna cvjetači. Ukusnija je od ostalih kupusnjača, a odlikuje se i sadržajem najmoćnijeg prirodnog antikance-rogenog sastojka. Znanstvenici su tako izračunali da dva bogata obroka brokule tjedno, mogu značajno zaštititi od pojave nekih oblika raka. Zato je s pravom možemo svrstati između hrane i lijeka.

Što se tiče dijetetske vrijed-nosti, važno je istaći da novija istraživanja dijetetskih stručnja-ka pokazuju da povrće zelene boje, naročito kupusnjače, sadr-ži tvari koje su važna preventi-va u borbi protiv kancerogenih oboljenja (bolesti raka). Među njima brokula je na prvom mje-stu! Smatra se da su učinkovitije biljke kod kojih je tamnija zele-na boja. Kod brokule je toliko tamna da prelazi u tamno ljubi-častu, poprimajući nijanse mrke boje.

Drugi važan element je okus. Brokula je ukusnija od svih svojih “rođaka”- raštike, kelja, cvjetače, kelja pupčara i glavatog kupu-sa. Način uzgoja brokula, prema uputama talijanskih proizvođača sjemena nije posebno komplici-ran, a sastoji se u sljedećem:

Sjeme se sije u leje (u svib-nju i lipnju) u dobro usitnjeno i pažljivo poravnato tlo, i prekriva sa nekoliko milimetara zemlje, u ovisnosti od veličine sjemena. Ne smije biti gusto, u protivnom ga treba prorijediti.

Izbor mjesta za sadnjuKao i ostale kupusnjače bro-

kula traži osunčano, zbijeno tlo, bogato organskom masom.

Nije poželjno remetiti povr-šinu tla da bi se izbjegao nega-tivan utjecaj na razvoj biljčica neposredno nakon klijanja. Za 40 dana biljčice narastu oko 8 cm, nakon čega se obavlja rasa-đivanje. Rasađivanje se vrši na rastojanje od 50 cm u redu, dok međuredno rastojanje treba biti 60 cm. Za rasađivanje se koriste kišni dani, a u protivnom je ne-

ophodno odmah nakon rasađi-vanja izvršiti zalijevanje. Najbo-lji rezultati u uzgoju postižu se ukoliko su biljke stalno vlažne i bez prisutnosti korova.

Berba brokuleBeru se cvatni izboji pri-

je otvaranja sićušnih cvjetića. Procvjetali su izboji drvankasti i neukusni. Prvi se reže središ-nji cvatni izboj, koji je u nekih kultivara nalik cvjetači. Postrani cvatni izboji razvijaju se u pazuš-cima listova i beru se nekoliko tjedana. Nikada se ne oberu svi izboji jedne biljke. Cvatni izboji narastu 10- 15 cm i dozrijevaju 6 tjedana. Ako dopustite cvat-nju samo jednog izboja, biljka će ranije završiti s produkcijom ostalih izboja.

Priprema za jeloUobičajeni način je kuhanje

u kipućoj, slanoj vodi oko se-dam minuta. Kuhaju se cvatovi s mesnatim peteljkama kojima je oljuštena koža. Cvatovi se po-služuju topli s bijelim umakom ili rastopljenim maslacem te hladni, začinjeni uljem i octom. Stručnjaci preporučuju kuhanje u pari; cvatni izboji moraju sta-jati uspravno u loncu, dopola uronjeni u vodu, koja lagano ključa. Tako se kuhaju 15 minu-ta u zatvorenoj posudi. Brokula se može pirjati u bijelom vinu ili zajedno s inćunima i maslinama u crvenom vinu, a vrlo je ukusna pržena na maslacu.

6


Velimir lasić, dipl. ing.

Cvjetna glavica brokule

I doista, često se može čuti pitanje tipa imate li sjeme jabu-čara, ali one starinske, «domaće» rajčice. Ili redoviti vapaji «e da mi je negdje pronaći sjeme one naše starinske ilićke rajčice», što je pak u okolici Mostara oduvijek bio ideal velikih ali uvijek ukusnih plodova rajčice. Stoga se samo i nameće pitanje kako sačuvati ta naslijeđena, stara sjemena. Prije svega, treba znati da se kod ve-like većine povrća sjeme nalazi u samom plodu, kao što je slu-čaj, primjerice, kod rajčice. Zato je prvi i osnovni preduvjet da za sjeme odaberemo onu biljku, odnosno, plod koji je najljepši i za koje već po vanjskom izgledu uočavamo da je pravi predstav-nik svoje vrste. Takve biljke imaju lijepe cvjetove, pravilne su građe, listovi su zdravi dok su plodovi pravilni i lijepo oblikovani. Dakle, u mnoštvu prilično jednakog po-vrća trebamo izdvojiti nekoliko najljepših plodova za sjeme.

Sakupljanje sjemenaKada smo odabrali dotične

biljke ili plodove, moramo ih ostaviti malo dulje na samoj sta-bljici kako bi i sjemenke što bolje dozorile. Nakon ubiranja sočnih plodova (rajčica, krastavci i sl.) potrebno ih je adekvatno uskla-dištiti kako bi se umanjila i koli-čina samog soka u njima. Dakle, potrebno je prvo odvojiti sjeme od sočnog mesa ploda, a što se može postići jedino ukoliko ta-kve plodove osušimo. Odvajanje

LJETNO UBIRANJE SJEMENATradicionalno se u hercegovačkim vrtovima ostavljalo nekoliko biljaka za sjeme. Međutim, iako su se pojedina sjemena izgubila, još nije kasno da i ono malo naše vrtne baštine ostavimo budućim generacijama

sjemenki iz suhih plodova može se provesti njihovim vjetrenjem ili prosijavanjem. Poželjno bi bilo odvojene sjemenke prostr-ti u tankom sloju nekoliko dana kako bi se što bolje i osušile. Za tu svrhu trebamo koristiti suhe i prozračne prostorije. Nakon toga osušeno sjeme trebamo prosijati kroz sita jer tim postupkom mo-žemo odvojiti sitno i šturo sjeme tako da će nam ostati samo ono ujednačeno i čisto. Moramo znati kako ćemo samo suho i čisto sje-me moći uspješno čuvati. Iako se samo sjeme može čuvati u ma-njim staklenkama ili kartonskim kutijama, domaćicama su ipak najmilije papirnate vrećice (fiše-ci) jer se u njima sjeme najbolje i najuspješnije sačuva. Barem, tako domaćice tvrde.

A na koji način sačuvati sjeme kupusa?

Iako su naša stara sjemena kupusnjača odavno završila u zaboravu, još uvijek se u nekom hercegovačkom zaseoku može

pronaći i njihovo sjeme. Ali, po-stavlja se pitanje kako sačuvati sjeme kupusa? Vrlo jednostav-no! Nakon berbe kupusa oda-beremo krupnu i zdravu glavicu koju nakon kompletnog čupanja (ne otkidanja) trebamo zakopati u tlo na dubinu od 10-tak cm. Na proljeće će se iz navedene glavi-ce razviti cvjetna stabljika koja na vrhovima grana nosi grozda-ste cvatove. Plod je komuška s unutarnjom pregradom, dok je sjeme sitno i okruglo. Dakle, unutar komuški (mahuna) nalazi se željno očekivano sjeme koje je potrebno još samo uskladištiti.

Spremanje ičuvanje sjemena

Potpuno zrelo sjeme, očišće-no od zemlje, prašine i ostataka pljevica te prosušeno na odgo-varajući način možete spremiti za iduću sezonu. Najbolje je sje-me spremiti u male staklenke ili papirne vrećice na kojima ćete obvezno nalijepiti naljepnicu s naznačenom vrstom sjemena, datumom i godinom kad je i

ubrano. Međutim, morate biti oprezni jer sjeme uzgajano na jednoj lokaciji gdje uspješno ra-ste ta vrsta bilja možda u vašem vrtu i ne uspije baš tako dobro. Jer treba znati da i male promje-ne u zemljišnim i klimatskim pri-likama mogu dati različite rezul-tate. Ipak, budimo optimisti!

Raštika najbolji primjerRaštika je možda najbolji pri-

mjer tradicionalnog čuvanja sje-mena. Sjeme ove kupusnjača ne može se pronaći u trgovinama, nego isključivo kod proizvođača koji ga decenijama ubiru i čuva-ju. Zbog toga se ova kupusnjača i dugo zadržala, ali isto tako i prenijela na mnoge kontinente gdje god su Hercegovci i Dalma-tinci kročili.


7

nino rotim, dipl. ing.

Zelene komuške sa sjemenom raštike

“Domaće” sorte rajčice su uvijek tražene

Poljoprivredni proizvođači s podneblja južne Hercegovine, između ostalog, tradicionalno proizvode mladi krumpir. Čak što više, veliki broj njih proizvod-nju zasniva samo na mladom krumpiru za koji kažu „da malo traži a puno daje“. Ukoliko se u obzir uzme činjenica kako je riječ o kulturi koju je lako proizvesti, uz relativno mala ulaganja, jasno je kako u toj uzrečici ima istine. Ali, osim poznavanja tehnolo-gije uzgoja, iznimno je važno odabrati ranu sortu prilagođe-nu našem uzgojnom području.

CARRERA sorta budućnosti za HercegovinuZadnjih desetak godina na tržištu sjemenskog krumpira u Hercegovini, bilježimo ekspanziju novih, našim proi-zvođačima nepoznatih sorata krumpira. Neke od spomenutih sorata opravdale su očekivanja dok je velika većina istih kod proizvođača ostala praktično nezamijećena. Međutim, zamjetno je kako se već nekoliko godina za re-dom, od strane proizvođača mladog krumpira, favorizira isključivo sorta Carrera.

I dok je u prošlosti to bila Jaerla koja je danas više-manje „izišla iz proizvodnje“, danas je to sorta Carrera.

Zamjena za JaerluPrijašnjih godina često se

moglo čuti kako će pojedine sor-te pokazati uspjeh kod proizvo-đača i „zaživjeti“ do te mjere da će ta sorta krumpira zamijeniti nadaleko čuvenu i udomaćenu Jaerlu. I dosta, na tržištu su se pojavile iznimno kvalitetne sor-te poput Adore i Lisete koje su jednim dijelom to i uspjele. Čak štoviše, spomenute dvije sor-te koje su bez dvojbe i iznimno

kvalitetne, vrlo su brzo pronašle put do obiteljskih povrtnjaka. Ipak ruku na srce, veliki herce-govački krumpiraši uvidjeli su i male nedostatke kod ovih sora-ta. Primjerice, za Adoru se može čuti kako je vrlo rana i iznimno ukusna ali ne ostvaruje prinos kao Jaerla dok je Liseta prinosna ali za Jerlom kasni 10-tak dana. I dok je svima nama koji uzgaja-mo krumpir za vlastite potrebe to posve nebitno (važno je da je krumpir ukusan) ozbiljniji, veliki proizvođači vode računa i o naj-manjem, za nas nebitnom deta-lju. I onda se na tržištu pojavila sorta Carrera.

Osobine sortekrumpira Carrera

Carrera je vrlo rana sorta krumpira po dospijeću kao i Jaerla. Gomolji su joj okruglo-eliptični, žute boje pokožice i žutog mesa. Imaju niži sadržaj suhe tvari, ne raskuhavaju se, odnosno meso gomolja je čvr-ste voštane konzistencije. Stoga ova sorta odlično može poslužiti za salate, složence i druga jela gdje krumpir nakon gotovljenja mora ostati tvrde ili čvrste konzi-stencije. Za proizvođače je puno važnija činjenica kako je Carrera iznimno rodna i kako na područ-

ju južne Hercegovine ostvaruje zavidne proizvodne rezultate. Obično ispod jedne cime može-mo pronaći 6-7 gomolja ujedna-čene veličine, a što je našim pro-izvođačima koji znaju zahtjeve prekupaca i nakupaca čini se i najvažnije. Osim toga, praksa je pokazala kako sorta nije osjet-ljiva na plamenjaču lista i go-molja. Veoma je zanimljivo što se Carrera uzgaja podjednako uspješno i u Vojnićima, Gorici, Ti-haljini, Opličićima, Malom polju i drugim centrima uzgoja krum-pira u našoj zemlji. Nadalje, da je Carrera osvojila hercegovačke proizvođače krumpira najbolje potvrđuju podatci o porastu pro-daje ovog sjemenskog krumpira. Nama pak ostaje sačekati iduću proizvodnu godinu u kojoj ćemo Carreru iskušati u vlastitom po-vrtnjaku.

Što proizvođači krumpira kažu o Careri?

Na području Hercegovine uzgaja se nekoliko ranih sorti krumpira za koje proizvođači imaju riječi hvale, ali i isto tako često se žale na pojedine sorte koje znaju podbaciti. Primjerice, Jaerla kao najraširenija rana sor-te često ne ispuni očekivanja kod proizvođača, tako da sve veći

Boro Tomas prezadovoljan s Carerom Gomolji ispod “cime” su dosta ujednačeni

mario ćuBela, dipl. ing.

8


broj proizvođača ovu sortu želi zamijeniti nekom drugom. Oni proizvođači koji su počeli saditi Careru više su nego zadovoljni. Bitno je istaknuti da osim Her-cegovine Careru sve više traže na području Semberije gdje ovu sortu prekrivaju agrilom kako bi što ranije došla na tržište. U ovoj godini veći broj proizvođača na području Hercegovine odlučio se za sadnju Carere, neki u kom-binaciji s Jaerlom a neki isključi-vo Careru.

Jure Džajić iz Vojnića više je nego zadovoljan ovom sortom. «Kupio sam 200 kg sjemena Ca-rere i sadio sam je isti dan kad i Jaerlu. Krajem svibnja krumpir je izvađen i urod s parcele gdje je posađeno 200 kg sjemena bio je veći od 5 tona. Ono što treba naglasiti je da sorta Carera ima nekoliko ujednačenih gomolja i gomolji su ravni i pokožica izra-zito svijetle boje tako da se vrlo dobro prodaje» ističe Jure Dajić.

Braća Boro i Mate Tomas iz Tihaljine također su sadili ovu sortu i puni su hvale te naglaša-vaju da će iduće godine povećati količinu sjemena ove sorte. «Već drugu godinu sadimo ovu sortu i izuzetno smo zadovoljni. Mož-da je najveća prednost ove sorte što se dobro prodaje. Na tržnici se proda prije ostalih sorti krumpira i postiže cijenu 20-30 % veću od drugih sorti» uglas ističu Tomasi.

Sortu Carera sadio je i Hamo Hasić iz Opličića, koji naglašava da je sorta izuzetno dobra za po-dručje dubravske visoravni, gdje daje izuzetno odličan urod.

Carerom je zadovoljan i Al-mir Zuhrić iz Opličića. « Izvadio

sam gomolje ispod nekoliko cima i mogu kazati da je prosjek uroda pod jednom cimom preko 1 kg. Sa jednog duluma izvadio sam preko 4 tone krumpira» isti-če Zuhrić.

Krajem svibnja i početkom lipnja u Sjemenarnine Agrocen-tre u Mostaru i Širokom Brijegu proizvođači krumpira donijeli su dosta uzoraka sorte Carera te ovu sortu ističu kao najkvalitet-niju ranu sortu krumpira. Oče-kujemo da će vrlo brzo Carera postati vodeća rana sorta na po-dručju Hercegovine te zamijeniti već «staru» sortu Jaerlu koja po-lako odlazi u zaborav.

Gomolji Carere spremni za tržište Nasad Carere

I na malim posjedima dosta velik urod Carere


9

Malčiranje je prekrivanje tla slojem materijala anorganskog ili organskog porijekla s ciljem umanjivana isušivanja tla. Pored toga sprječava se rast korova. Ukoliko je materijal za malčiranje organskog porijekla, razgrad-njom obogaćuje tlo organskom tvari i potiče rad korisnih mikro-organizama u tlu.

Tehnika malčiranja je primje-njiva i u komercijalnim nasadi-ma, posebno povrća. Koriste se perforirane folije u bojama. Ljeti najčešće bijele boje, tamnije boje u ostalom djelu godine. Primje-njujući folije uz navodnjavanje kap po kap, postižu se najbolji efekti. Manji utrošak vode, biljka ima kontinuirano na raspolaga-nju dovoljno vlage, umanjuje se stres uslijed nagle promjene temperature, kroz sistem je mo-guće dodavati tekuća gnojiva. Folija smanjuje isparavanje, ta-kođer sprječava nicanje korova, manje je bolesti, dozreli plodovi su čišći jer ih ne prlja zemlja pa je olakšana berba. Svakako, folija je isplativa investicija jer će se trošak vode za navodnjavanje višekratno smanjiti, a također i vrijeme potrebno za navodnja-vanje.

Na manjim površinama mo-žemo za svoj povrtnjak koristiti priručne materijale koje često smatramo otpadom u vrtu, a koji su itekako korisni. Pokošenu tra-

vu koja nam nakon košnje smeta deponiramo u manje izloženi dio vrta te iskoristimo kao pokrivač povrća na gredici. Suho lišće, pljevu, piljevinu ili drugi organ-ski otpad iz domaćinstva može se koristiti kao materijal za mal-čiranje.

U ukrasnom djelu vrta tre-ba koristi malč koji je estetskim izgledom primjereniji toj namje-ni vrta. Rijetko se cijeli vrt prekri-va, ali je poželjno da se malčira površina oko vrijednih i zahtjev-nijih biljaka u vrtu (ruže, ukrasne trajnice i dr.). Prekriva se površina oko debla stablašica i grmova koja obuhvaća zonu korijenove mreže. Gredice jednogodišnjeg bilja su uglavnom omeđene pa se prekriva cijela gredica.

Estetski gledano, najljepši je malč kore drveta, lijepo izgleda, obavlja funkciju, kao podloga jače ističe ukrasnu vrijednost bi-ljaka, posebno cvatućih.

Pokošena trava i slamaU svakom održavanom vrlu

ima pokošene trave, koja je pro-blem pri skupljanju i uklanjanju s travnjaka. Prostire se sloj trave vi-sine oko 5 cm, no on će se uskoro slegnuti i smanjiti na polovicu Trava je kao malč kratkog vijeka pa je treba obnavljati svaka 2-4 tjedna, što se poklapa s interva-lima košnje, uredno održavanih travnjaka. Ne koristiti travu kao malč ukoliko je travnjak tretiran herbicidima.

Otpalo lišćeU jesen muku mučimo s ot-

palim lišćem, čak ga skupljamo u velike veće za smeće i vozimo na deponij. Šteta je odvoziti vrijedan dio vrta. Iskoristimo lišće za proi-zvodnju komposta. Zbog pove-ćanog sadržaja lignina sporo se razgrađuje, pa se može koristiti i izravno za malčiranje gredica. Tijekom zime stavlja se na gredi-ce u sloju od 5 cm. Do proljeća će se dio razgraditi i stanjiti pa će biti olakšana proljetna sadnja.

Kora drvetaKora drveta je jako zahvalan

materijal za malčiranje. Najčešće

SMANJENOZALIJEVANJEPRIMJENOM MALČAU ove ljetne vruće dane nastojimo sačuvati naše povrtnja-ke i cvjetnjake od žege višekratnim zalijevanjem. Visoke temperature potiču brzo isparavanje vode, pa se čini naš trud uzaludan. Doskočimo tome tehnikom malčiranja.

se koristi usitnjena kora crno-goričnog drveća. U trgovinama su u ponudi gotova pakiranja raznih veličina komadića kore. Za manje površine je primje-renija više usitnjena kora, a za veće površine krupnije usitnje-na. Najčešće se koristi u ukra-snom dijelu vrtu zbog izrazito lijepog izgleda. Kora spada u tvrđe materijale za malčiranje koji su bio razgradivi pa mikro-organizmi trebaju više energije da bi je razgradili pa time troše i hranjiva iz tla, posebice dušik. Stoga je prije samog malčiranja potrebno izvršiti prihranu gno-jivima.

Malč se dosta koristi u povrću

10



Cikla se uzgaja zbog svog za-debljalog korijena, premda se čak i njeno mlado lišće može koristiti na isti način kao blitva ili špinat. Međutim, to kod nas nije uobiča-jeno. Ali, ukoliko odlučite u pre-hrani koristiti lišće cikle, vodite računa da prethodno odstranite tvrde lisne žile. Osim toga, kod berbe lišće ne sijecite suviše ni-sko jer time možete oštetiti njen zadebljali korijen, koji je ujedno osnovni cilj njenog uzgoja. Nai-me, oštećeni korijen pri kuhanju u većoj mjeri gubi sok ali i ostale dragocjene sastojke poput bje-lančevina, šećera, korisnih mine-ralnih tvari i vitamina. A od ku-hanog zadebljalog korijena cikle najviše se priprema salata, prem-da se mogu pripremati i mnoga druga jela, kao juhe i variva od same cikle ili s drugim povrćem. Međutim, i nekuhana mlada ci-kla može se naribati za salatu uz dodatak malo hrena, čime znat-nije dobiva na vrijednosti. I na koncu, sok od cikle predstavlja veoma zdrav osvježavajući napi-tak, posebice ako je spravljen od nekuhane cikle.

Ljetna sjetva cikleZa jesensku i zimsku potroš-

nju ili za konzerviranje sjetva cikle preporuča se početkom mjeseca srpnja premda se za istu

KASNA SJETVA CIKLECikla potječe od divlje forme Beta maritima L. koja i danas raste na području Sredozemlja te u pojedinim dijelovima Azije i Afrike. Pripada velikoj porodici repa i sve dok nije uočena njena hranidbena i zdravstvena vrijednost, koristila se isključivo kao stočna hrana.

namjenu cikla može posijati i ne-što kasnije tj. početkom mjeseca kolovoza. Budući da sjemenke, zapravo plodovi, jednosjemeni oraščići, tijekom zriobe među-sobno srašćuju i čine klupko, iz njih niče nekoliko klica. Posijete ih izravno na gredicu pa pro-rijedite na razmak 2-3 cm čim se oblikuju prva dva lista, a sve kako cikla ne bi bila pregusta. Osim toga, suvišne biljke koje vam ostanu na raspolaganju nakon prorjeđivanja nemojte nipošto bacati, već ih posadite u slobodnom dijelu povrtnjaka na kojem ste sve do sada uzga-jali luk ili češnjak. Drugi put ciklu prorijedite nakon 15-20 dana ili još kasnije, kada se razvije malo zadebljalo korijenje koje možete potrošiti za jelo. Razmak između biljaka neka bude desetak cen-timetara. Ali, kod sjetve vodite računa da sjeme ne ode predu-boko jer dublja sjetva (preko 2 cm) otežava nicanje i nepovolj-no utječe na gustinu usjeva. A što je veći razmak među samim biljkama, dobiva se krupnija ci-kla, uglavnom prikladna za pro-izvodnju sokova, dok se pri ma-njem razmaku formira sitnija.

Mjere njegePošto sjeme cikle niče dosta

sporo i u početku se slabo ra-zvija, od velike je važnosti da tlo bude rastresito i nezakorovljeno.

To se dakako postiže primje-nom odgovarajućih herbicida i međurednim kultivacijama i okopavanjima. Međutim, kako bi omogućili jednolično nicanje sjemena, od presudne važnosti jest i predsjetvena priprema tla. Tako je za kasniju sjetvu cikle dovoljna obrada na dubinu od 25 cm kao i kvalitetna priprema sjetvenog sloja, uz unošenje 100 grama NPK 7-20-30 po četvor-nom metru. Pored toga, ciklu je bitno redovito okopavati, s tim da se uz drugo okopavanje po četvornom metru dodaje 20 gra-ma kana uz zalijevanje. Zalijeva-nje je pak mjera koju treba redo-vito provoditi u kasnom uzgoju cikle. Navodnjava se po potrebi

tj. kada se primijeti da lišće vene i pada po zemlji, s tim da su tije-kom ljetnog razdoblja uglavnom dovoljna 2-3 navodnjavanja.

Cikla se na manjim površina-ma bere ručno. Obično se u juž-nim toplijim krajevima ostavlja na gredicama te se njen korijen vadi po potrebi. Prvo se vade razvijenije biljke, dok se slabije ostavljaju u tlu, kako bi dodatno narasle. U krajevima gdje postoji opasnost od jesenskih mrazeva cikla se mora izvaditi iz razloga što izmrzava na niskim tempe-raturama ispod ništice. A s povr-šine od jednog četvornog metra može se uzgojiti najmanje 3-4 kg korijena, što će biti više nego do-voljno za potrebe domaćinstva.

Zadebljali korijen cikle

Gredica s ciklom Sjeme cikle



11

Pri iskopu krumpira mora se paziti da se gomolji ne oštete i da su što manje

onečišćeni zemljom, kamenjem, ostacima cime. Svakako, ako se krumpir vadi u idealnim uvje-tima vlažnosti tla, ovo je lakše ispoštivati. Često smo primorani krumpir vaditi u uvjetima pre-komjerne ili nedostatne vlage u tlu, te su gomolji manje ili više onečišćeni zemljom ili drugim primjesama. Prije skladištenja gomolji krumpira se očiste od zemlje, ostataka cime, i drugih primjesa.

SKLADIŠTENJE LUKA

Optimalno vrijeme berbe ili vađe-nja luka je kada 50 do 80 % lišća padne. U područjima gdje je kli-ma toplija (suša u vrijeme vađenja luka), berba luka se može odgodi-ti sve dok se lišće ne posuši. Luk se vadi ručno ili posebnim oruđima.

Nakon vađenja, luk ostaje na gre-dici nekoliko dana da se posuši. Nakon toga luk se dodatno očisti od lišća i korjenčića. Osim toga odvajaju se bolesne, oštećene i glavice debelog vrata. Svakako treba odvojiti i glavice s suhom cvjetnom stabljikom, ukoliko to nije urađeno na polju.

Ako su glavice vlažne, odvoze se u posebne sušare gdje se obav-lja sušenje. Sušare za luk su po-sebno opremljene perforiranim podovima i sistemom za ventili-ranje toplim zrakom. Svrha ovog postupka je otklanjanje površin-ske vlage s glavica i sušenje vrata da se izbjegnu površinske plijesni.

SKLADIŠTENJE KRUMPIRANakon «čišćenja» krumpir

odlazi u posebna skladišta, po-sebno građena za skladištenje krumpira. Ta skladišta su s ak-tivnom ventilacijom. Dolaskom krumpira u skladište slijedi faza prosušivanja, a poslije toga, ukoliko ima oštećenih gomolja, slijedi faza «zarašćivanja rana» prilikom koje se gomolji izlažu temperaturi od 15oC (12-18oC) u trajanju od 1-2 tjedna uz rela-tivnu vlagu zraka od 80-95% uz kratka provjetravanja

Poslije te faze krumpir se sustavom ventiliranja ohladi na temperaturu 5-7 o C i na toj tem-peraturu krumpir se može čuvati

i do 10 mjeseci. Krumpir koji je namijenjen preradi čuva se na temperaturi većoj od 7oC.

Nakon određenog perioda čuvanja, a prije odlaska na trži-šte krumpir se dorađuje. Dorada krumpira podrazumijeva sortira-nje, odvajanje oštećenih i bole-snih gomolja četkanje, pranje te pakiranje u vrećice određene te-žine (za prodaju u trgovini pakira se u vrećice od 3-5 kg).

Manji proizvođači nemaju adekvatna skladišta, te krumpir skladište na različita mjesta (po-drumi, ostave i dr.). Neki proizvo-đači imaju trapove u kojima skla-dište i čuvaju krumpir. Krumpir

Sušenje obično traje 1-2 tjedna, a nakon toga slijedi faza hlađenja.

Na manjim obiteljskim gos-podarstvima luke se nakon vađenja i sušenja na polju ili u zatvorenim prostorima «veže» u vijence i obično vješa na grede s ostavlja na mjestima s dobrom prozrakom.

se ne smije čuvati u PVC vreća-ma. Najbolje ga je čuvati u papir-nim vrećama u podrumima.

Zašto krumpirpostaje sladak?

Ako se krumpir čuva na tem-peraturi ispod 6oC dolazi do «za-slađivanja» odnosna na tim tem-peraturama dolazi do pretvorbe škroba u šećer. To je temperaturno ovisna, encimatska kemijska reak-cija, koja može ići u oba pravca: škroba u šećer i šećera u škrob.

Sladak krumpir možemo «odsladiti» ako ga 10-30 dana držimo u toplom na temperatu-ri15-20oC.

iVica doko, dipl. ing.

iVica doko, dipl. ing.

Luk se vadi kad lišće počne padati Sušenje luka na zraku Glavice luka spremne za tržište

12


Posebno treba voditi raču-na o željezu, boru, cinku. Ne-dostatak ovih mikrohraniva u tlu može dovesti do ozbiljnih problema u proizvodnji.

Prosječno 10 t ubrane mase povrća odnosi oko 75-90 g željeza, 60-70 g manga-na, 30-35 g cinka, 8-9 g bakra, 45-60 g bora te oko 0,5 g mo-libdena.

Finck navodi da je pro-sječno godišnje iznošenje mikroelemenata po hektaru oko: 50 g bora, 30-100 g ba-kra, 1-2 kg željeza, 300-500 g mangana, 5-20 g molibdena te 100-400 g cinka.

Različita osjetljivost Povrtne vrste različite su

osjetljivosti na pojedina mi-krohraniva pa iz tog proizlazi i različita potreba za njima. Povrtne vrste koje vole želje-zo i bor su: cvjetača, koraba, sve repe, grašak rajčica. Na nedostatak molibdena u tlu posebno reagiraju: brokula, kupus te posebice cvjetača, salata, špinat, luk, cikla i bli-tva.

Primjerice, rajčica je osjet-ljiva na nedostatak bakra, že-ljeza i cinka. Cikla, blitva, grah, grašak i krumpir su osjetljivi na nedostatak mangana. Ku-kuruz šećerac, koji se zadnjih godina sve više uzgaja, po-sebno je osjetljiv na nedosta-tak mangana i cinka.

OSJETLJIVOST POJEDINIH POVRTNIH KULTURA NA NEDOSTATAK MIKROHRANIOVADanas je u intenzivnoj povrtnoj proizvodnji potrebno voditi više računa o primjeni mikrohraniva, jer stalna želja za većim urodom dovodi do sve većeg osiromašenja tla mikrohranivima, te ako ih ponovo ne vratimo u tlo, javit će se njihov trajan manjak.

POVRTNEVRSTE

MIKROHRANIVAMangan Bor Bakar Cink Molibden Željezo

Šparoga niska niska niska niska niska srednjaGrah visoka niska niska srednja srednja visokaCikla i blitva visoka visoka visoka srednja visoka visoka

Brokula srednja visoka srednja - visoka visokaKupus srednja srednja srednja niska srednja srednjaMrkva srdnja srednja srednja niska niska -Cvjetača srednja visoka srednja - visoka visokaCeler srednja visoka srednja - niska -Krastavac visoka niska srednja - - -Salata visoka srednja visoka srdnja visoka -Luk visoka niska visoka visoka visoka -Grašak visoka niska niska niska srednja -Rotkva visoka srednja srednja srednja srednja -Špinat visoka srdnja visoka visoka visoka visokaKukuruzšećerac visoka srednja srednja visoka niska srednja

Rajčica srednja srednja visoka srednja srednja visokaRepapostrna srednja visoka srednja - srednja -

Tablica osjetljivosti povrća za pojedina mikrohraniva

mladen karačić, dipl. ing.

Dio mikrognojiva iz CIFO-va programa


13

U toplijim dijelovima Herce-govine tijekom srpnja i kolovoza ozbiljniji proizvođači nastavljaju sjetvu i sadnju povrća kako bi zadovoljili potrebe tržišta. Istina, uvjeti za sjetvu povrća nisu opti-malni jer ipak u ovo doba godine često vladaju «tropske vrućine». Stoga je biljkama potrebno osi-gurati dovoljne količine vode kako uloženi trud ne bi bio uza-ludan. Nije nevažno napomenuti da sve ljetne radove u povrtnja-ku, počevši od zalijevanja pa do unošenja gnojiva, trebamo isključivo obavljati predvečer ili rano ujutro, kad temperature nisu previsoke.

Često se postavlja i pitanje kada je tlo presuho, odnosno kako odrediti pravodobni mo-ment zalijevanja. Stoga, trebate li povrće zalijevati, jednostavno procijenite tako da na dubini od 10 cm iskopate malo zemlje i stisnete je u ruci. Raspadne li se, to je znak da je tlo presuho. Osim toga, vrtlari su često u nedoumici vezanoj za količinu utrošene vode neophodne za zalijevanje. A općenito govore-ći, količine vode variraju ovisno

od klimatskih prilika, sastava tla pa sve do povrtne kulture koja se uzgaja. Ipak, vrijedi nepisa-no pravilo kako mlade biljke u početku razvoja zahtijevaju 1-2 litra vode na dan, dok starije biljke troše od 2,5 do 5,5 litara dnevno. Ali, uvijek je starije bilj-ke poželjnije zalijevati jednom do dva puta tjedno s 10-20 litara po četvornom metru nego svaki dan s 5 litara vode. Pored toga, kako bi se sačuvala vlaga u tlu, dobro je povrće zastirati poko-šenom travom, slamom ili lišćem jer je dokazano da prostirka po četvornom metru uštedi čak i do jednu litru vode dnevno.

Kod natapanja povrća pred-nost se uvijek daje vodi iz vodo-voda iz razloga što je bunarska voda suviše hladna te usporava dozrijevanje, a biljke zaostaju u rastu i gube na kakvoći. Na hladnu vodu iznimno su osjet-ljive rajčice, krastavci i mahune. Pored toga, hladna voda može prouzročiti opadanje cvjetova i tek zametnutih, mladih podova. Ukoliko smo pak prisiljeni kori-stiti bunarsku vodu, prije njene uporabe moramo je ostaviti u bačvama ili sličnim spremnicima, kako bi se ista malo i zagrijala.

LJETO U POVRTNJAKUIako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke, intenzitet radova u povrtnjaku se tek neznatno umanju-je. Proizvođačima je važno osigurati kontinuitet berbe svježeg povrća, što se u našim južnim područjima jedino može ostvariti uz osigurano navodnjavanje.

VRSTA POVRĆA KOLIČINASJEMENA (g/m2) VRIJEME SJETVE

CVJETAČA 3 01.07.-20.07.CIKLA 3 01.07.-10.07.

ENDIVIJA 3 01.07.-31.08.MRKVA 4 01.07.-31.08.PERŠIN 3 01.07.-31.08.RADIČ 5 01.07.-31.08.

PORILUK 15 01.07.-31.08.JESENSKA SALATA 3 01.07.-31.08.

ZIMSKI KUPUS 3 01.07.-15.07.ZIMSKI KELJ 3 01.07.-20.07.

GRAH MAHUNAR 15 01.07.-15.08.

Podaci u tablici su orijentacijski jer optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajućih klimatskih prilika. Svakako da je najkritičniji period sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza.

Sjetva povrća u toplijim područjima

Josip BrklJača, ing.

Cvjetača za zimsku berbu

Sjetva salate tijekom srpnja

U srpnj i kolovozu se sije i radič

14


U biljnom svijetu poznat je veliki broj biljaka (više od 550 vrsta) koje žive parazitskim na-činom života, točnije na račun drugih biljaka, od kojih uzimaju vodu i ostale potrebne hranjive tvari. Obično ih jednim imenom nazivamo nametničke cvjetnice. I dok velika većina navedenih bi-ljaka od biljke domaćina uzima samo vodu i mineralne tvari (po-luparaziti), volovod predstavlja pravu parazitsku biljku koja je u potpunosti ovisna o biljkama na kojima parazitira. To znači da od biljke domaćina uzima sve tvari potrebne za svoj razvoj (holo-paraziti). Drugim riječima, polu-parazitske biljke same stvaraju organske tvari putem fotosinteze dok rod Orobanche uopće nema klorofila pa niti vlastitog korije-novog sustava, što znači da cje-lokupnu hranu uzima od drugih biljaka pomoću posebnih sisaljki. Time su parazitske biljke poput

volovoda i viline kosice ujedno i jedne od najopasnijih.

Koje su osnovne karakteristike volovoda?

Kao što smo već rekli, rod Orobanche obuhvaća oko 200 vrsta od kojih se relativno malen broj može susresti u Hercegovini. Ipak, u našim južnim područjima svakako je najčešća Orobanche ramosa koja se itekako dobro udomaćila u Hercegovini. Oni malo stariji dobro je pamte jer im je u nasadima duhana zadavala velike glavobolje. Danas je zbog drugačijih trendova u poljopri-vrednoj proizvodnji prije svega možemo susresti u nasadima rajčice, patlidžana, između mrkve i kupusa a nerijetko naseljava i krumpirišta. Odlikuje se niskim stablom, 30-40 cm dužine, koje je često razgranato, od čega je ustvari i došlo ime-ramosa. Sum-bul, kako ga u Hercegovini najče-šće i zovu, posebice je prisutan u selima oko Širokog Brijega, Gruda

i Ljubuškog, premda ga sve češće susrećemo i na širem području Čapljine. Karakterizira ga velika reproduktivna sposobnost a do-voljno je frapantna činjenica kako samo jedan struk ove parazitske biljke može proizvesti preko 100 000 sjemenki. Zanimljiv je i poda-tak kako sjeme klijavost zadržava i do deset godina. Dakle, volovod se razmnožava sjemenom koje proizvodi svaki pojedini struk. A ova parazitska biljka se u Herce-govini najmasovnije javlja tije-kom mjeseca srpnja.

SuzbijanjeOpasni volovod treba na vrije-

me suzbijati iz razloga što su šte-te na napadnutim biljkama izni-mno velike. Primjerice, ova biljka sa svojim domaćinom kontakt uspostavlja u tlu, kao izraziti pa-razit korijena, tako da oko struka duhana izbije iz zemlje najčešće po nekoliko strukova blijedožute boje s velikim brojem ljubičastih cvjetova, gdje će se kasnije razvi-

VOLOVODsve češća parazitska cvjetnica na području HercegovinePosljednjih godina u hercegovačkim vrtovima i nasadima sve češće možemo zamijetiti parazitsku cvjetnicu, u narodu poznatu pod imenom volovod, sumbul, zumbul, čuma, vodenjača ili alamanka. Pripada rodu Orobanche u kojem se pak nalazi oko 200 vrsta, premda se samo mali broj može pronaći i u našim krajevima

ti čahure sa sjemenom. Na taj na-čin napadnuta biljka zaostaje u rastu, biva iscrpljena, izmijenjena i poprima žućkasto-zelenu boju. Veće štete se javljaju na siromaš-nijim tlima koja se malo ili nikako navodnjavaju. Na plodnijim tli-ma opskrbljenima s vodom štete su znatno manje jer su i uzgaja-ne biljke puno bujnije te time i znatno otpornije. Ranije se vo-lovod učinkovito suzbijao, danas zabranjenim Metilbromid-om, i trenutačno nedostupnim Basa-mid granulatom koji su se zbog svoje velike toksičnosti odnosno skupoće inače vrlo malo i upo-trebljavali u duhanu, patlidžanu, mrkvi, krumpiru i kupusu. Stoga, čim se volovod pojavi, najbo-lje je odmah početi s njegovim suzbijanjem i to prvenstveno ču-panjem prije nego što uspije for-mirati sjeme. Uz sve to, potrebno je izvršiti i čupanje onih stabljika na čijim se žilama pojavio i razvio sumbul te potom izvršiti i njiho-vo temeljito spaljivanje.

Volovod - opasna parazitska cvjetnica

Na manjim površinama najučinkovitije je čupanje volovoda


15


Štete na vinovoj lozi pričinja-va veći broj pipa. Neke od njih jave se u rano proljeće i hrane s pupovima vinove loze, te kod veće brojnosti mogu pričiniti velike štete. Naime, oštećeni pu-povi ne otvaraju pa se formira manji broj mladara. Vrste koje se javljaju nešto kasnije, najčešće kada loza prolista, hrane se mla-dim listovima loze, zbog čega dolazi do smanjenja asimilacij-ske površine. Među pipama koje se najčešće javljaju na vinovoj lozi u hercegovačkim vinogra-dima veći značaj imaju cigaraš i šarena lozina (vinova) pipa.

CIGARAŠCigaraš je štetnik koji se hrani

lišćem nekih vrsta voćaka, prije svih lišćem kruške, lijeske i šljive, te s lišćem vinove loze. Štetnik se hrani i lišćem šumskog drveća, primjerice breze, pitomog keste-na, lipe, vrbe i bukve. U Herce-govini ima značaj kao štetnik vi-nove loze. Cigaraš je dosta sitan kornjaš. Duljina tijela varira od 6 do 9 mm. Boja tijela je najčešće metalnoplava ili metalnozele-na, premda boja tijela ponekad može biti bakarnocrvena ili lju-bičasta.

Štetnik prezimi plitko u tlu kao odrastao kornjaš na raznim

ŠTETNE PIPE NA VINOVOJ LOZINeke vrste pipa hraneći se pupovima i mladim listovima vinove loze, gotovo svake godine čine ozbiljnije štete u hercegovačkim vinogradima. Na području Hercegovine veći značaj imaju cigaraš i šarena lozina (vinova) pipa

skrovitim mjestima. Aktivira se početkom svibnja i intenzivno

se hrani na listovima vinove loze, pri čemu pravi karakteristična

oštećenja u vidu kratkih i širokih pruga na gornjoj strani lišća. Na-ime, štetnik struže parehim lista ne prosijecajući plojku lista. Na temelju tih karakterističnih ošte-ćenja moguće je lako ustanoviti prisutnost cigaraša u vinogradu i u slučaju da ga se ne vidi. Kad se pojavi u povećanoj brojnosti cigaraš izgriza i vrškove mladica.

Glavne štete od cigaraša nastaju uglavnom od uništenja pojedinih listova od kojih žen-ka pred odlaganje jaja pravi ka-rakteristične tuljce (smotuljke) u obliku cigare. Naime, nakon određenog vremena hranjenja listovima, ženka nagriza peteljku lista i kad list provene smota ga pomoću nogu u karakterističan, cigari sličan tuljac. Na taj način ženka osigurava hranu za ličinke koje čitav razvoj provode u tulj-cu. Ženka za pravljenje jednog tuljca upotrijebi jedan list vinove loze i to najčešće list koji se na-lazi u blizini grozda. Jedna ženka napravi do dvadesetak “cigara”-tuljaca. U svaki tuljac ženka od-loži 5-6 jaja. Kada se ispile, ličin-ke se hrane sadržajem tuljca koji obično vremenom padne na tlo. Pri kraju razvitka ličinke napušta-ju tuljac i odlaze u površinski sloj tla, gdje se nešto kasnije kukulji i gdje kukuljica prelazi u kornjaša. Kornjaš obično iz tla ne izlazi do sljedećeg proljeća.

dr. iVan ostoJić

Štete od imaga cigaraša na listu

Ličinka cigaraša

Imago cigaraša Smotuljci listova vinove loze

16


SuzbijanjeZa suzbijanje cigaraša mogu

se primijeniti mehaničke, agro-tehničke i kemijske mjere. Sma-njenju brojnosti cigaraša dosta pridonosi skupljanje “cigara” u kojima se nalaze jaja ili ličin-ke. Isto tako, češćom obradom mogu se uništiti ličinke i kuku-ljice. Međutim, kada se cigaraš pojavi u povećanoj brojnosti, potrebno je primijeniti i kemij-ske mjere zaštite. Mjere treba primjenjivati od početka pojave kornjaša, znači prije nego što ženke naprave tuljce i u njih od-lože jaja. Za suzbijanje se koriste insekticidni pripravci s izraženim želučanim djelovanjem.

ŠARENA LOZINA(VINOVA) PIPA

Na području Hercegovine pored cigaraša na vinovoj lozi značajne štete pravi šarena lozi-na (vinova) pipa. Pipa se javi ne-što kasnije nego cigaraš, zbog

čega glavne štete čini izgriza-jući listove vinove loze. Šarena lozina pipa je kornjaš dužine tijela oko 10 mm. Tijelo je sjaj-ne bakrenaste boje. Prezimi kao odrastao kornjaš. Nakon pojave obično se zadržavaju ispod gru-da tla od kuda se penju na čoko-te vinove loze i hrane listovima. U slučaju jačeg napada mogu pričiniti velike štete, budući prožderu gotovo cijelu površinu mnogih listova. Posljedica toga je smanjenje lisne mase što us-porava razvitak grozdova, što se na kraju odražava na smanjenje uroda grožđa.

SuzbijanjeSuzbijanje šarene lozine

pipe obično se vrši primjenom insekticida. U slučaju da se vi-nograd tretira protiv cigaraša, istovremeno se suzbija i šarena lozina pipa. Ukoliko nije došlo do napada cigaraša tada treba tretirati protiv pipe, insekticidi-

ma koji Se koriste i kod suzbija-nja cigaraša.

CRNA I PRUGASTA VINOVA PIPA

U godinama kada se jave u većoj brojnosti mogu pričiniti velike štete hercegovačkim vino-gradima. Pipe rano u proljeće iz-grizaju pupove loze pa pojedine mladice uopće ne tjeraju, što vi-nogradari ovakav vid šteta često pripisuju drugim uzročnicima. Osim vinovoj lozi, štetu nanose i maslinama, gdje mogu izazvati golobrst lišća sadnica.

Vrlo su otporne na insekticide i zato što izgrizaju unutrašnje dije-love pupova, pa otpada jača mo-gućnost želučanog djelovanja.

Pošto su pipe dosta velike, 10-11 mm, mogu se uništavati i sakupljanjem, što treba činiti u sumrak ili noću uz pomoć svje-tiljke, a danju tražeći ih ispod kamenja ili grudvica zemlje uz trsove.

CRVENONOGA SIVA PIPAVrlo česta na području Herce-

govine, gdje osim vinove loze na-pada i maslinu, breskvu , marelicu i druge voćne vrste. Osim voćaka i vinove loze, štete pričinjava i na ukrasnom bilju (lovor višnja) gdje usnim ustrojem pravi velike zare-ze na rubovima lišća. Ubraja se u najveće vrste ovog roda. Dugač-ka je oko 15 mm.

Šarena vinova pipa Crvenonoga vinova pipa

MAKAZAR Iako ne pripada skupini pipa,

makazar se često javlja kao štetnik vinove loze. Štete pričinjava na spe-cifičan način. Naime, odrasli kornja-ši odgrizaju vrhove mladica, lišće i pupove vinove loze, rjeđe voćaka. Odgrižene dijelove unose u hod-nik iskopan u tlu, nakvase ih slinom te tako naprave svojevrsnu silažu namijenjenu ishrani ličinki. Ne jav-ljaju se u velikoj brojnosti tako da do sada nema potrebe za njihovim suzbijanjem.

Imago makazara Makazar pravi “silažu” od lišća i mladara


17

Pinciranje obavljamo kada su se grančice dovoljno razvile, da-kle ne prerano. Ali, pinciranje je nužno izvršiti u više navrata što znači da se ono nastavlja i kroz ljetno razdoblje. To je i razumlji-vo jer se sve mladice ne razvija-ju na isti način, istom brzinom. Obično se kruške ranije pinciraju

PINCIRANJE IZBOJAKAKOD JABUKA I KRUŠAKA

u odnosu na jabuka, iako to ovisi i o sortnim karakteristikama kao i vladajućim klimatskim prilika-ma.

Koji je značaj pinciranja?Svrha pinciranja leži u či-

njenici kako je tijekom ranog proljeća mladicama nužno za-ustaviti porast kako bi što više potaknuli njihovo razgranjiva-

nje. Drugim riječima, navede-nom mjerom nastojimo probu-diti pupove koji bi u suprotnom “zaspali”. Na taj način iz ovih pu-pova se razvijaju rodne grančice blizu stabla ili glavnih, primarnih grana. Pinciraju se mladice kada dosegnu 10-12 cm i to tako da otkidamo vršni dio ostavljajući 4-5 listova. Ali, prije skraćiva-nja trebamo dobro promotriti

razvijenost rodnih pupova oko grančice koju želimo pincirati. Ukoliko su pupovi dobro razvi-jeni, mladicu ćemo “blaže” skra-titi, dok, u suprotnome, mladicu skraćujemo “jače”, ostavljajući samo tri lista.

Svakako da pinciranje tre-bamo obaviti oštrim, voćarskim škarama, dok se za rezidbu de-bljih grana možemo poslužiti voćarskom pilom. U voćnjak ne smijemo krenuti bez kale-marskog voska kojim trebamo premazati rezove (posebice na debljim granama) kako bi ova mjesta što prije zacijelila.

mladen karačić, dipl. ing.

Nadomak Mostara, na loka-ciji Čologornice (Gnojnice), u vlasništvu gosp. Drage Krtali-ća nalazi se impozantan nasad bajama. Nasad se prostire na površini od 3000 m2 i predstav-lja svojevrstan raritet na našem području. Naime, u Hercegovini

MOSTARSKI NASADI BAJAMAse nalazi malo velikih, ozbiljni-jih nasada pod ovom voćnom vrstom, što nije opravdano. Jer bajam je voćna vrsta koja lako pronalazi put do krajnjeg potro-šača na tržištu, čemu svjedoči i gosp. Krtalić.

Kako i sam kaže: „Nasad bajam podigao sam iz razloga što me oduvijek privlačila ova

Josip BrklJača, ing. zanimljiva voćna vrsta. Među-tim, o bajamu ima malo pisanih tragova, zbog čega je literaturu o njegovom uzgoju i zaštiti izni-mno teško pronaći. Ali, u tom pogledu nesebično veliku po-moć imam od strane djelatnika Federalnog agromediteranskog zavoda dok pesticide i ostale re-promaterijale nabavljam u Sje-

menarni, koja se nalazi nedaleko od moga nasada. Zahvaljujući njima, ove godine ću ostvariti prvi značajniji urod čija prodaja je već zagarantirana na tržištu.“

Od ovog zaljubljenika u voćarstvo doznali smo kako je nasad bajama podigao prije tri godine u čiju svrhu formira-nja je posađeno 110 stabala na razmak redova 4,5 metra dok razmak između stabala unutar reda iznosi 3,5 metra. Sortiment je različit, što znači da se u nasa-du nalazi šest različitih sorti, i to: Texas, Tuono, Ferraduel, Ferra-gnez, Nonpareil i Genko. Sve sorte su opravdale svoj renome ali s činjenicom kako gosp. Dra-go Krtalić pomno vodi računa o gnojidbi, zaštiti i njezi svoga nasada. A u voćarstvu je, uz po-štivanje struke i prihvaćanje svih korisnih savjeta, to sigurna for-mula za uspjeh!

Piniciranjem do većeg uroda

Gosp. Krtalić u svom nasadu bajama Nasad bajam na lokalitetu Čologornice

18


CIJEPLJENJE VINOVE LOZE NA ZELENO – PROSTIM SPAJANJEM

Osnovni preduvjet za izvođe-nje ovog cijepljenja je da su pod-loga i plemka odabrane i pripre-mljene na odgovarajući način, tj. da su odgovarajuće – visoke kakvoće i približno iste debljine. Kao podloga koristi se ožiljeni dvogodišnji prporak, a kao plem-ka mladica plemenite loze, odgo-varajuće sorte odsječena isti dan kad se obavlja cijepljenje, što je najbolje, ili prethodnog dana, uz uvjet da joj se svježina sačuva na odgovarajući način. Kalendarski najpovoljniji period za ovakvu metodu cijepljenja je krajem petog i početkom šestog mjese-ca. Fiziološki najpogodnije ga je obaviti kada se mjesto cijeplje-nja na podlozi ne može zgnječiti pritiskom prstiju, ali nije potpu-no odrvenjeno. Prije cijepljenja s mladice na podlozi se ukloni sve lišće. Visina spojnog mjesta, u našim klimatskim prilikama, je na oko 10 – 15 cm od tla. S plem-ke se također odstranjuju listovi i zaperci, a ista se prikraćuje na jedan internodij s pupoljkom.

LJETNO CIJEPLJENJEVOĆAKA I VINOVE LOZEPočetkom ljeta voćari i vinogradari obavljaju cijepljene voćaka i vinove loze. U tom periodu vinova loze se cijepi metodom prostoga spajanja na voćke okuliranjem

Spajanje podloge i plemke može se obaviti preko internodija ili članka (nodusa). Mladice se za-sijeku ukoso oštrim cjepljarskim nožem, a dužina presjeka spoj-nog mjesta treba biti 2-3 puta duža od debljine mladice i ista na plemci i podlozi. Nakon toga se vrši spajanje podloge i plemke, vodeći pritom računa da se prati prirodan slijed pupoljaka s pod-loge na plemku. Spojno mjesto se učvršćuje gumenom vrpcom. Po završetku cijepljenja uspjeh obavljanih radnji može se provje-

goran JurilJ, dipl. ing.

riti za 60-tak minuta. Ako se na vrhu plemke pojavi kap tečnosti, cijepljenje je uspjelo, a ukoliko se za 24 sata ne pojavi, potrebno ga je ponoviti. Nakon 7 – 10 dana po cijepljenju na plemci će izbiti nova mladica koju treba pažljivo njegovati.

CIJEPLJENJE VOĆAKA OKULIRANJEM

Od davnina je čovjek težio spajanju najkvalitetnijih osobina dviju biljaka i odbacivanju nega-tivnih svojstava. To se postiglo u

najvećoj mjeri primjenom raznih tehnika cijepljenja.

Jedna od najzastupljenijih tehnika spajanja podloge i plem-ke jest okuliranje, što će ukratko biti prezentirano. Okuliranjem se prenosi jedan pupoljak plemke na podlogu.

Može se izvesti u dva vre-menska termina: početkom lip-nja – na budni pup, ili krajem kolovoza, početkom rujna – na spavajući pup. Kod prvog načina se u istoj vegetaciji razvije mla-dica iz umetnutog pupa, a kod drugog u idućoj vegetaciji. Teh-nika je slijedeća: na podlozi se oštrim cjepljarskim nožem na 10 cm iznad tla napravi uzdužni rez od par centimetara a zatim kora poprečno zasiječe u obliku slova “T”. Potom se s plemke skine pup s peteljkom lista jednim pote-zom noža i lagano umetne raz-micanjem pod zasječenu koru podloge. Na kraju se kora pri-sloni uz pup i poveže gumenom vrpcom tako da pup ostane vani. Uspjeh cijepljenja ćemo pro-vjeriti tako da ako pod laganim dodirom prsta peteljka otpadne nakon nekoliko dana cijepljenje je uspjelo, a ako peteljka uvene, potrebno ga je ponoviti.

Izgled spojnog mjesta

Cijepljenje smokve okuliranjem

Cijepljenje masline Cijepljenje vinove loze


19

Presađivanje limunaProšle godine sam kupio dvi-je sadnice limuna mjesečara. Agronom koji radi u tom ra-sadniku je rekao da limunove presadim u neznatno veći sud. Međutim, imam dvije velike, prostrane posude u kojima bi limun mogao ostati dugo vre-mena bez daljnjega presađi-vanja. Mogu li odmah sadnice presaditi u velike sudove?Svakako bi trebali poslušati sa-vjet koji ste dobili, a objasnit ću vam i zašto. Limun se češće presađuje u prvim godinama života. Ovisno od veličine posu-de i inteziteta rasta, nekada se tijekom jedne godine presadi i do dva puta. Međutim, vrlo je važno to raditi postupno kako se razvija korijenov sustav i krošnja. Sadnja sadnica limuna odmah u veliki sud nije poželjna jer stablo donosi kvalitetan rod tek kada korijenje u cijelosti iskoristi sve tlo u loncu. Zbog toga limun tre-ba postupno presađivati s tim da je optimalno vrijeme za presa-đivanje pred početak proljetne vegetacije

Goran Jurilj,dipl.ing.

Njega bugenvilijaU vrtu sam zasadio egzotičnu biljku bugenviliju i zanima me kako je njegovati da bi što duže opstala i da bi se lijepi cvjetovi što duže zadržali ?Ta egzotična ukrasna biljka (Bo-ugainvillea specitabilis) pori-jeklom iz Brazila doista obiluje raskošnom ljepotom. To je biljka kojoj odgovara naša mediteran-ska klima i kao takva se ovdje udomaćila. Bugenvilija je skro-mnih zahtjeva što se tiče njege. Trebate joj dati dosta sunca i vode i sve čari ljepote će vam znati vratiti u raznovrsnim bo-jama. Biljku je potrebna tijekom zime unositi jer ipak potječe i to-plijeg klimata da ne bi došlo do mržnjenja ( do 5 Cº). Pri sadnji je potrebno posaditi je što dublje da dvadesetak centimetra sta-bljike bude u zemlji. Bugenviliji

treba saditi uvijek s južne strane. Dolaskom proljeća biljka se može iznijeti van. Za bolji rast i dugo-trajnu cvatnju dodaju se dušiko-va i kalijeva gnojiva. Ako se opazi žućenje lista (kloroza) potrebno je dodati željeza svakih dvade-setak dana. Biljku je potrebno i rezati u početku vegetacije i to starije grane jer mlade grane uvijek nose više cvjetova.

Josip Brkljača,ing.

Sitne bobice grožđaU vinogradu sam primijetio malo veći broj grozdova na ko-jima su se pojavile tj. formirale isuviše sitne bobice. Ne bih re-kao da se radi o bolesti, mada ne znam što je pravi uzrok tomu.U pravu ste kada kažete da nije riječ o bolesti. Uzrok pojave sitni-jih bobica u grozdu leži u lošem vremenu koje je vladalo u vrije-me cvatnje vinove loze. U stvari, ispravnije rečeno, u vašem vino-gradu nije bilo potpune oplodn-je zbog čega dolazi do formiran-ja manjih bobica. Stoga je nužno obaviti prihranjivanje prije ili nakon cvatnje, vodeći računa da se ne pretjeruje s količinama gno-jiva. Jer, agrotehničkim mjerama je istodobno važno utjecati i na smanjivanje prevelike bujnosti trsa dok cvjeta, a što se provodi pravilnom rezidbom uz korištenje slabije bujnih podloga i sl. Osim toga, prihranjivanje vinove loze bornim gnojivima prije cvatnje pomaže boljoj oplodnji. Često za navedene simptome poljodjelci znaju tvrditi da je uzrok nedosta-tak vlage neophodne za razvoj grozdova i lišća, a što nije točno. Vlaga jest bitna, ali se ne manife-stira na ovako izraženi način.

Nino Rotim, dipl.ing.

Postrna sjetvaČesto se može pročitati o po-strnoj sjetvi koja je korisna jer na taj način iskoristimo povr-šine i tijekom ljeta. Možete li

navesti koje se sve ratarske, odnosno, krmne kulture mogu uzgajati tijekom ljeta!O postrnoj sjetvi pišemo često u našem glasilu VRT. Pa tako i u ovom broju možete pročitati čla-nak o izboru kultura z apostrnu sjetvu.Niste naznačili je li riječ o kon-tinentalnom ili mediteranskom podneblju pa ćemo navesti op-ćenito kako u ovom razdoblju možete uzgajati: kukuruz za ze-lenu krmu, stočni kelj, postrnu repu, suncokret za zelenu masu kao i sirak za zelenu krmu. Isti-na, prinosi će biti nešto slabiji ali ćete uz pravodobno natapanje i pripremu tla na najbolji način iskoristiti svoje proizvodne po-vršine.

Mario Ćubela, dipl.ing.

Uzgoj ZoveŽelio bih uzgojiti Zovu. Na koji način to mogu obaviti ako ne pronađem sadnicu u nekom od rasadnika?Zova ili bazga je listopadni grm koji raste u visinu do 8 metara. Za nju se slobodno može reći da je jedna višestruko korisna biljka. Najviše se koriste cvjetovi i bobice za pripravljanje sirupa i pekmeza.Ako ne možete nabaviti sadnicu bazge u rasadniku, bazgu mo-žete uzgojiti ožiljavanjem zrelih reznica.

Josip Brkljača, ing.

Savijanje grana voćakaPročitao sam da se savijanjem voćaka plodovi mogu očekiva-ti mnogo ranije nakon sadnje, pa me zanima vrijedi li to za sve voćne vrste.Savijanje grana u lukove na mla-đim voćkama u prvim godinama poslije sadnje može se više ili ma-nje skratiti trajanje njihove mla-denačke nerodnosti, odnosno vrijeme od sadnje do donošenja prvih plodova. To posebno vri-jedi za jabuke i kruške cijepljene

na bujnim podlogama i njihove pojedine sorte. Na slabije bujnim podlogama i sortama sklonim ra-nijem plodonošenju savijanjem se ne postigne puno. Na savijanje se troši mnogo vremena pa ga primjenjuju voćari amateri koji imaju manji broj stabala. U većim voćnjacima obavlja se minimal-na rezidba, samo toliko koliko je nužno za oblikovanje krošnje i primjenjuje se uravnotežena ishrana, odnosno pravilna gno-jidba mladih voćaka, što također pridonosi njihovu ranijem plodo-nošenju.Savijanje se ne prakticira kod ko-štičavih voćaka (breskva, trešnja, višnja, marelica i šljiva), jer one na njega gotovo i da ne reagiraju.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Održavanje inox cisterniKako se polagano bliži i berba grožđa, želio bih da mi date savjet kako i na koji način ukloniti vinski kamen koji se nakupio uz stjenke cisterni, te kao pripremiti cisterne za novo vino?Cisterne je potrebno prije upo-trebe isprati blagim neutralnim sredstvima koje možete nabavi-ti u svim bolje opskrbljenim po-ljoprivrednim ljekarnama. Po-što se često susrećem s upitima mnogih korisnika inox cisterni smiju li se koristiti sredstva na osnovi klora, kako njima tako i vama preporučujem da ne kori-ste sredstva na osnovi klora jer ona oštećuju površine cisterne. Vinski kamen (srijež) sa povr-šine cisterne skida se pod mla-zom vode, i to ako je moguće korištenjem naizmjenično tople pa hladne vode (korištenjem mini-vaša) ili da se u cisternu (ako nije velike zapremine) nali-je topla/vrela voda, te se potom cisterna zatvori neko vrijeme a onda se pod mlazom vode vin-ski kamen lagano skida. Ukoliko je potrebno postupak možete ponoviti.

Josip Brkljača, ing.

PITANJA I ODGOVORI20


Uzgojiti neku od egzotičnih biljaka u vlastitom stanu izazov je kojem rijetki mogu odoljeti. Su-kladno tomu vlada veliki interes i potražnja za svim vrstama neobič-nog voća i povrća, kao i ukrasnog bilja. Tako nas je prošle godine više nego iznenadila potražnja za rijetkim vrstama povrća, poput potpuno bijelog krastavca, rot-kvice oblika mrkve ili pak mrkve okruglastog oblika nalik rotkvici. O tome smo i pisali u jednom od naših brojeva Green Garedena. Ipak, posebnu pozornost privlači egzotična voćka avokado, zimze-lena biljka velikih tamnozelenih listova, čije visoko stablo (9-20 m) široke krošnje predstavlja jedinu važniju jestivu biljku iz porodice lovora. S druge strane, uzgojen u posudi avokado u našim klimat-skim prilikama obično naraste do dva metra visine.

Uvjeti uzgojaPošto potječe iz tropskog i

suptropskog pojasa, za uspješan je uzgoj avokadu nužno osigurati optimalne uvjete. To se prven-stveno odnosi na stalnu, odgova-rajuću temperaturu tijekom cijele godine. Inače, avokado najbolje uspijeva na plodnim ocjeditim tlima na sunčanim staništima uz mnogo vlage, od razine mora do čak 2250 m nadmorske visine. Ali, treba znati kako vjetrovite polo-žaje treba isključivo izbjegavati jer mu vjetar lomi grane, smanju-je zračnu vlagu, isušuje cvjetove i ometa oprašivanje. Kao posljedi-ca toga plodovi avokada prerano otpadaju. Takav slučaj upravo je zabilježen u Izraelu, pa o tome kod njegovog uzgoja treba obve-zno i povesti računa. S druge stra-ne, praksa je pokazala da uzgojen u našoj klimi avokado doslovce nikako ne daje plodove te uopće teško uspije i procvjetati. Ukoliko bi netko u tome i uspio, zasigur-no bi se brzo i obogatio iz razlo-ga što je potražnja za njegovim plodovima na širem europskom tržištu stalno prisutna. A najveći proizvođač i izvoznik avokada je

AVOKADO miris egzotike i u vašem domuAvokado potječe iz toplih i vlažnih, tropskih maglovitih i kišovitih šuma Srednje i Južne Amerike, od istočnog Meksika do sjevernih Anda. Danas se pak uzgaja u svim dijelovima svijeta s tropskom i suptropskom klimom.

Meksiko, odakle plodovi na šire svjetsko tržište stižu tijekom cijele godine. Tako je malo poznato da postoje sorte avokada koje dozri-jevaju u različito vrijeme te činje-nica kako je riječ o stranooplod-noj biljci. Stoga se uvijek i sadi nekoliko različitih sorti kako bi se omogućila njegova normalna oplodnja. Zanimljiv je i podatak kako stabla avokada produktiv-na pedesetak godina premda su nerijetko zabilježeni i plodonosni stogodišnjaci!

Uzgoj iz sjemenaŠalu na stranu, kod nas se

avokado uzgaja tek sporadično i to iz sjemenke koja se nalazi u unutrašnjosti ploda. Dovoljno je odabrati potpuno zreo plod iz kojeg se zasijecanjem oštrim nožem pažljivo izvadi netaknuta sjemenka. Operite je toplom vo-dom i u nju utisnite tri čačkalice te je potom uronite u staklenku ili čašu koja je prethodno napunje-na vodom. Nakon nekoliko mje-seci, koštica će raspuknuti, pustiti korijenje a biljka će postupno razviti listove. A nakon što razvije dva-tri lista, trebate je presaditi i smjestiti na toplo, osunčano i od propuha zaklonjeno mjesto. Ovo neobično stabalce ljeti neka bude na sunčanom dijelu balkona ili vrta i to sve dok noćne tempera-ture ne padnu ispod ništice. Zimi

avokado držite u toploj prostoriji i budite ponosni ukoliko vam za 10-tak godina biljka uopće pro-cvate. A bude li sreće, pokoji plod se kod avokada može razviti i bez prethodno obavljene oplodnje.

Prehrambenevrijednosti avokada

Premda je to malo poznato, avokado se jede svjež, sam ili u salatama, a nerijetko se koristi i za pripravljanje specifičnih umaka. Međutim, od njega se može na-činiti više nego ukusan pire koji se, primjerice, u Izraelu prelijeva limunovim sokom i to sve kako ne bi potamnio i kako bi bio što ukusniji. Inače, avokado sadrža-va veću količinu vitamina E, A i B te se stoga vrlo često koristi u kozmetičkoj industriji. Sadržava i određenu količinu vitamina K, koji se razmjerno rijetko nalazi u voću. Ali, bitna je činjenica kako avokado sadrži i masti u kojima

Umak od avokadaOgulite avokado te ga ra-zrežite na dva dijela s tim da naknadno odstranite košti-cu. Potom plod zgnječite te mu dodajte pola glavice luka izrezanog na tanke ploške. Dodajte i neizostavni sol i pa-par te sve dobro pomiješajte i poslužite. Iako se ovaj spe-cijalitet u Meksiku jede s ku-kuruznim čipsom kojeg u nas još uvijek nema, dobar će biti i onaj obični. Stajanjem, nave-deni umak vrlo brzo promije-ni boju pa u zdjelu s umakom stavite košticu (ako je niste iskoristili za uzgoj avokada) koja će, vjerovali ili ne, održati njegovu svježinu.

doko iVica, dipl. ing.

je dotični vitamin K upravo i to-pljiv. S druge strane, ekstrakti li-šća i sjemenke koriste se u razne medicinske svrhe i to za liječenje dizenterije, proljeva te u vidu an-tibiotika.

Plodovi avokada


2121

Petrovača bijela(sinonimi: Petrovača, Petrovka, Dvoljetka)

Početak dozrijevanja proljetnog roda bilježimo vrlo rano, prije 20. lipnja, a punu zriobu kasno (od 16. do 30. lipnja). Tako da je tra-janje berbe srednje dugo (21-40 dana). Plodovi ljetnog roda počinju dozrijevati kasno (15. - 31. kolovoza) i puna zrioba je početkom ruj-na. Berba traje relativno dugo.

Habitus rasta stabla je raširen, bujnost jaka, izraženo razgranja-vanje. List petodijelan srcolike osnove (izbočine peteljke), lopatastih režnjeva1. Peteljka lista kratka (manje od 50 mm).

Prvi rod: Oblik ploda je okrugao, indeks2 =0,9-1,1. Položaj najveće širine je

bliže ustima i prema tome je oblik ploda kruškolik, oblik vrha je širok. Plod je težak3 62 g (srednja težina ploda). Vrat je srednje dug (5-15), širina usta krupna (4-5), kapljica na ustima prisutna pri zriobi. Plod je asimetričan. Ljuspe oko usta su srednje veličine, poluodvojene, drukčije boje od kože. Peteljka ploda4 je kratka i debela, duga 6 mm. Deformacije ploda su rijetke. Plod se teško odvaja od grane (petelj-ka ostaje na grani). Lagano guljenje kože, nema rebara. Na koži se pojavljuju rijetke uzdužne pukotine5. Plodovi su srednje otporni na pucanje usta; debljina mesa6 je 12 mm; koža je mekana; pepeljak je odsutan; osnovna boja kože je svijetlozelena dok je u nepravilnim dijelovima dopunska žuta boja; bijele lenticele srednje veličine su srednje pojave na koži; pojava svijetlog obojenja u mesu. Pulpa je ružičasta, slabe arome, nježne teksture, sok je vrlo sočan. Šupljina u plodu je vrlo mala, mala količina srednje krupnih oraščića.

Drugi rod:Oblik ploda je oblong, indeks <0,9. Položaj najveće širine je u

sredini pa je oblik poda ovoidan; oblik vrha je širok. Plod je težak 38 g (mala težina ploda). Vrat je odsutan, širina usta srednja (1-3 mm), kapljica na ustima prisutna. Ljuspe oko usta su srednje veličine, pri-anjaju, drukčije boje od kože. Peteljka ploda je kratka i debela, duga 5 mm. Deformacije ploda su rijetke. Plod se teško odvaja od grane. Lagano je guljenje kože, nema rebara. Na koži se pojavljuju rijet-ke uzdužne pukotine. Plodovi su srednje otporni na pucanje usta; debljina mesa je 6 mm; koža je srednje čvrsta; pepeljak je odsutan; osnovna boja kože je zelena dok je u nepravilnim dijelovima dopun-ska žuta boja; lenticele su male rijetke i bijele; nema formirane boje u mesu. Pulpa je ružičasta, slabe arome, sok je malo sočan. Šupljina u plodu je vrlo mala, visoka količina oraščića koji su sitni.

1 Oblik lista je analiziran prema shematiziranom prikazu (Condit, 1947.) iz deskripcijske liste za smokvu.2 Deskripcijsko svojstvo ploda: indeks = Dužina ploda / Širina ploda3 Ovo je prosječna težina slučajno izabranih 25 plodova.4 Oblik peteljke ploda određen prema shematiziranom prikazu od Con-dit-a, 1947.5 Ocjenjivanje pukotina na koži prema shematiziranom prikazu iz De-skriptora za smokvu.6 Debljina mesa je mjerena u sredini ploda.

PETROVAČA – RANA SORTA SMOKAVA

PETROVAČA BIJELA Prvi rod Drugi rodDvorotkaBjelica

Boja svijetlozelena zeleno-žutaOblik: kruškolik ovoidanTežina: srednja mala

Početak dozrijevanja plodova: Vrlo rano Kasno

doc. dr. sc. diJana Vego

Plodovi dozrijevaju početkom srpnja

Stablo petrovače

Plodovi su dosta krupni

22


U mjestu Uzarići, nedale-ko od Širokog Brijega, tradici-onalno se uzgaja vinova loza. Uglavnom je riječ o malim, obi-teljskim vinogradima iz kojih se dobiva prvoklasno vino koje se tijekom godine „potroši“ za vlastitim stolom. Međutim, u novije vrijeme zamjetan je broj

TRADICIJOM DO USPJEHAistinskih zaljubljenika koji podi-žu velike nasade koji se prostiru i na nekoliko hektara površine. Jedan od njih je i gosp. Berislav Kosir koji je posadio 23 000 ci-jepova vinove loze, autohtonih hercegovačkih sorata Žilavke i Blatine.

„Nasad sam podigao 2007 . godine. Riječ je o velikoj inve-sticiji koja je uz znatna financij-

ska sredstva zahtijevala i puno truda, odnosno vlastitog odri-canja. Naime, ništa nisam pre-pustio slučaju pa sam u nasad odmah instalirao sustav kap po kap, armaturu, žicu i svu osta-lu prateću infrastrukturu. Cijeli proces planiram zaokružiti iz-gradnjom mini vinarije čime bi sama proizvodnja bila znatno rentabilnija. Ipak je to naša obi-

Josip BrklJača, ing.

Dobro je poznato kako se na jugu naše zemlje nalazi veliki broj nasada maslina. Međutim, malo je znano kako se iz tih maslinika dobiva prvoklasno maslinovo ulje. Jedan od proizvođača „za svoju dušu“ je i gosp. Ivica Bačić

NEUMSKI ELIKSIR ZDRAVLJAčiji se nasad maslina nalazi u Neu-mu, točnije na lokaciji Radež.

Kako i sam kaže: „Posjedujem manji nasad maslina u kojem se nalazi oko 60 stabala različitog sortimenta. Uglavnom su to naše udomaćene sorte poput Oblice, Lastovke, Levantinke premda u

teljska tradicija, jer moj djed je održavao čuvene fratarske vi-nograde koji su prije stotinjak godina bili locirani u mom su-sjedstvu.“

Doista nam je drago što na našem podneblju još ima ljudi spremnih za izazove. Jer posadi-ti 4 hektara vinove loze za naše uvjete je još uvijek velika stvar. Ali, u uspjeh ovog mladog i na-dasve marljivog čovjeka uopće ne treba sumnjati. Naime, kada se radi ono što se voli, tada je on zajamčen…

nino rotim, dipl. ing.novije vrijeme u nasade ubacu-jemo i talijansku sortu Leccino. Masline su različite starosti, od 2 do 25 godina. Lanjske godine stara stabla su ostvarila urod od 50-60 kg tako da sam, za svoje potrebe, proizveo oko 170 litara kvalitetnog maslinovog ulja.“

A da je ulje prvorazredne kakvoće, uvjerili smo se i sami kušajući ga na odlasku. Jedino nam je žao što obitelji Bačić maslinovo ulje ne proizvodi u većim količinama jer bi ga tada mogli pronaći na našem tržištu. S druge strane, jasno nam je kako ovoj marljivoj obitelji nije primarni cilj ostvarivanje profita već nastavak stoljetne obitelj-ske tradicije.

Gosp. Kosir u svom nasadu vinove loze

Ivica bačić ponosan nasvoje masline


23

Dobro je poznato kako su makroelementi i mikroelementi prijeko potrebni za život svake biljke, pa tako i vinove loze. Isto tako vinogradarima je znano kako se osnovna ishrana trso-va odvija preko tla, odnosno usvajanjem putem korjenova sustava. Sukladno tomu, u her-cegovačkim vinogradima rijetko se, iz sasvim neopravdanih razlo-ga, provodi dopunska folijarna ishrana tj. ishrana putem lista. To začuđuje, s obzirom na činjenicu kako tijekom ljeta najveću po-zornost upravo treba posvetiti ishrani vinove loze otopinama makro i mikrohranjiva, i to pre-ventivno hranjivima kao što su magnezij, bor i željezo, čiji se ne-dostatak često javlja na vinogra-darskim tlima.

Prihrana boromLisna prihrana vinove loze

borom vrlo je bitna jer njegov nedostatak u vinogradarstvu predstavlja najvažniju nepara-zitsku bolest. Naime, poznato je kako bor povećava klijavost i vitalnost polenovih zrnaca, čime se osiguravaju preduvjeti za nor-malnu oplodnju. Drugim riječi-ma, zahvaljujući boru, zamet-nutost bobica u grozdu puno je veća a njihov razvoj znatno je sigurniji. To znači da prihrana borom, u većini slučajeva, otkla-nja pojavu osipanja cvata kod vinove loze. Praksa je, pak, po-kazala da u Hercegovini postoji puno lokacija i vinograda u ko-jima svake godine, u manjem ili većem intenzitetu, dolazi do for-miranja određenog broja rehu-ljavih grozdova, što se u žargonu naziva „prhnuće loze“. Osim toga, zbog nedostatka bora dolazi i do odumiranja vrhova vitica dok se na lišću pojavljuju klorotične pjege. Na koncu lišće otpada dok mladice kržljaju. Međutim, problem nije nerješive prirode. Dovoljno je nabaviti Cifo gnoji-vo Borfast kojim se loza tretira 2-3 puta, jednom ili dva puta pri-

FOLIJARNA PRIHRANA VINOVE LOZEVinova loza za normalan rast i razvoj zahtijeva biogene elemente, odnosno minerale. Tim više jer gnojidba u intenziv-nom vinogradarstvu predstavlja redovitu agrotehničku mjeru kojoj treba posvetiti punu pozornost.

je cvatnje i eventualno treći put po njenom završetku. Kod sorata koje imaju funkcionalno ženski cvijet i kod sorata sklonih nje-govom osipanju te pojavi rehu-ljavosti grozdova uočeno je kako primjenom folijarnog gnojiva Cifo Borfast prije cvatnje utje-čemo za 15-30 % na povećanje prinosa. Naime, Borfast odlikuje visok postotak usvajanja preko lišća i brz prodor u stanice u svim fazama rasta i razvoja. Primjenju-je se u količini 100 ml na 100 li-tara vode čime se tretira loza na površini od cca 1000 m2. Ovo se preporuča kao redovita mjera na laganijim, pjeskovitim tlima bez osiguranog navodnjavanja iz razloga što u sušnim uvjetima na takvim lokalitetima dolazi do nedostatka bora zbog nemoguć-nosti njegova usvajanja iz tla.

Poteškoće s klorozomDok se gnojiva na bazi bora

u vinogradima neznatno primje-njuju, dodavanje željeza dobro je udomaćena i poznata mjera prihrane na području Herce-govine. To je razumljivo s obzi-rom na činjenicu kako su naša karbonatna tla bogata vapnom zbog čega se željezo u tlu nala-zi u nepristupačnom obliku za biljku. Stoga dolazi do toga da listovi, malo po malo, gube svo-ju prirodnu zelenu te poprimaju svijetložutu boju. Simptomi ne-

dostatka željeza manifestiraju se prvenstveno na mladim vršnim listovima kao i na vrhovima mla-dica. Međutim, ferokloroza se ot-klanja na relativno lagan način,

i to primjenom željeznog helata koji se otopljen u vodi dodaje

nino rotim, dipl. ing.

Simptom nedostatka bora Simptomi nedostatka željeza

Primjena bora u cvatnji pomaže u oplodnji

Gnojiva za folijarnu prihranu vinove loze

24


Na području Bijelog Polja nalazi se veliki broj voćnih nasada. Iako ne najveći jedni od najzapaženijih su svakako nasadi u vla-sništvu braće Zdenka i Milana Sesar. Premda u njihovim voćnja-cima možemo pronaći raznolike voćne vrste, posebno se ističu nasadi šipaka i trešanja.

Kako i sami kažu: „Uzgajamo voće od malih nogu. To radimo iz čiste ljubavi te odgovorno tvrdimo da tko god ne voli ovaj posao ne treba njime uopće da se bavi. Jer gledati voćku kako raste i na koncu plodonosi prekrasan je osjećaj. Tim više što brojne pri-spjele voćne plodove ostavljamo svojoj djeci, obitelji i prijateljima koji od njih prave različite prerađevine. A područje Bijelog Polja, točnije Potoka, idealno je za uzgoj brojnih voćnih vrsta, posebice šipaka i trešanja“.

Iznimno nam je drago što obitelj Sesar planira proširiti posto-jeće nasade šipaka koji će u budućnosti činiti okosnicu njihove proizvodnje. Jer šipak je uz trešnju, na žalost mnogih, postao de-ficitarna voćna vrsta na području Hercegovine. Ipak, uzgajivači voća poput obitelji Sesar svjedoče kako hercegovačkom voćar-stvu dolaze bolji dani…

NASADI VOĆAIZ SRCA BIJELOG POLJAVelimir lasić, dipl. ing.

svakom pojedinačnom trsu. Po-što je to moguće provoditi samo u manjim vinogradima, ozbiljniji proizvođači trebaju koristiti fo-lijarno gnojivo Cifo Ferfast. Za-hvaljujući svojim karakteristika-ma Cifo Ferfast prenosi željezo izravno i brzo do stanica u listu te time omogućuje kvalitetnu prevenciju od željezne kloroze. Uz to, kad biljke dobivaju želje-zo u dovoljnim količinama i u efektivnoj formi, onda možemo očekivati da učinke fotosinteze ostvare na najbolji mogući na-čin, utječući time na povećanje i kakvoću prinosa. Cifo Ferfast se u preventivne svrhe koristi 2-3 puta svakih 10-12 dana, po-čevši od prvih faza vegetacije i to u količini 100 ml na 100 litara za površinu cca 1000 m2. U kura-tivne pak svrhe koristi se 3 puta svakih 8-10 dana, počevši s po-javom prvih simptoma željezne kloroze. Spomenutim gnojivom vinova loza se tretira preko li-šća ali isključivo u hladnijem dijelu dana i u fazama dok još uvijek nisu formirani grozdovi na trsovima. Osim toga, u istom spremniku nipošto ne smijemo miješati zaštitna sredstva (pesti-cide) već se željezo vinovoj lozi dodaje posebnim prskanjem. Inače, kada su u pitanju folijarna gnojiva, puno je pametnije i po-željnije koristiti ih pojedinačno i bez miješanja s pesticidima.

Osim Ferfasta kao mjera ot-klanjanja kloroze kod vinove loze preporuča se folijarna pri-mjena biljnog hraniva Seque-strene 138 Fe.

Sinergon 2000Sinergon 2000 predstavlja

jedno od najkvalitetnijih Cifo gnojiva. Riječ je o tekućem du-

šičnom gnojivu na organskoj osnovi, s dodatkom MgO i Fe. Koristi se folijarno i uglavnom u kritičnim-stresnim fazama za vi-novu lozu odnosno nakon tuče, napada bolesti i štetnika ili u slič-nim otežanim uvjetima uzgoja (suša i sl.). Međutim, pravilnom primjenom gnojiva Sinergon 2000 možemo očekivati poveća-nu otpornost trsova tj. vinograda na nepovoljne klimatske i druge uzgojne uvjete, uz istodobno osiguravanje bržeg vegetativ-nog razvoja. Sinergon 2000 na koncu utječe na ostvarivanje ve-ćeg uroda uz povećanje njegove kakvoće. Primjenjuje se prska-njem lišća vinove loze, u količini od 80-100 ml na 100 litara vode. Ovisno od stanja i kondicije vi-nograda primjenjuje se u neko-liko navrata i to prije ili poslije cvatnje, nakon bubrenja bobica grozda i u slučaju stresnih situ-acija. Navedeno gnojivo koristi se, osim za lozu, i za druge poljo-privredne kulture (voće, povrće, cvijeće i dr.).

U pravilu sva folijarna Cifo gnojiva koriste se u jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima te nipošto za podnevnog sunca, a sve kako ne bi došlo do ošte-ćenja na listu. S druge strane, primjenom svih Cifo gnojiva omogućava se zdrav rast i razvoj vinove loze, povećava se njena otpornost na sušu i bolesti te se osigurava kvalitetniji i zdraviji konačni proizvod. Sve navedene Cifo proizvode, kao i mnoge dru-ge možete pronaći u Sjemenar-ninim agrocentrima u Mostaru i Širokom Brijegu, gdje se ujedno možete dodatno informirati o njihovoj primjeni.

Sinergon neizostavan uprihrani vinove loze

Sequstren se koristi zaotklanjanje Fe kloroze

Sesari najviše uzgajaju šipak i trešnju


25

Tuča je oblik oborina koje poljoprivrednici, pose-bice vinogradari i voćari,

najmanje priželjkuju. Obično do nesreće vjerujemo da se to nama neće dogoditi, ali nakon neukrotive prirodne pošasti ne treba gubiti volju i žaliti za iz-gubljenim urodom već pomoći oštećenim vinogradima da što prije zacijeli nastale rane i ra-zviju novu lisnu površinu. Jača tuča u vinogradima određuje količinu i kakvoću godišnjeg uroda grožđa, ali i uspješnost samih vinogradara.

Tuča osim izravnih šteta na bobicama i peteljkovini grožđa smanjuje i aktivnu lisnu povr-šinu, oštećujći mladice. Ako su jače oštećene još zelene mladi-ce, tada se djelomice zaustavi ili potpuno prekine normalno kolanje vode s hranjivima i asi-

milata. Stoga se kod tuče s pro-cjenom štete već od 50 posto zaustavlja rast i razvoj preosta-log grožđa u trajanju 20 i više dana, a pri tuči slabijeg intenzi-teta taj je razvoj poremećen do 14 dana. Osim količine na taj je način narušena i očekivana ka-kvoća preostalog uroda!

Nakon tuče oštećeno trsje nastoji iz spavajućih pupova i zaperaka obnoviti lisnu površi-nu. Ta ‘’obnova’’ ima prednost pred razvojem grožđa, pa je zadaća vinogradara nakon tuče pospješiti rast nove asimilacij-ske površine kako bi zaostaja-nje preostalog uroda bilo što manje.

Tuča poskupljuje ukupne godišnje troškove zaštite od uzročnika bolesti, jer su zaper-ci i mlado lišće vrlo osjetljivi na plamenjaču ili peronosporu!

Iskustva su posljednjih go-dina dokazala da je nakon tuče vinogradarima dobro pomoći ‘’dopuštenim dopingom’’, od-nosno folijarno stimulirati rast

i razvoj nove zelene površine primjenom pripravaka s ista-knutim sadržajem amino- i hu-minskih kiselina!

ŠTO I KAKO NAKON TUČE?mr. sc. milorad ŠuBić, dipl. ing. agr.

Mladi plodovi jabuke oštećeni tučom

26


Zaštita nakon tučeNakon ovih općenito prika-

zanih spoznaja u praksi su česti upiti vinogradara kada i čime prskati i zaštiti vinograde nakon tuče?! Staro je vjerovanje da je nakon tuče najbolja primjena či-stih bakrenih fungicida, ali novija iskustva izbjegavaju ovu praksu. Bakreni su fungicidi u integrira-nom vinogradarstvu posljednjih 10-ak godina doživjeli u razvije-nim zemljama okruženja značaj-nu reviziju (ograničenja), pa je

njihova ukupna godišnja primje-na u vinogradi-ma dopuštena samo na potroš-nju 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha. Bakar je teški metal pa je zbog mogućih štetnih ostataka u mo-štu i ometanja vrenja njegova

karenca u vinogradarstvu sa 21 povećana na 35 dana! Jače doze bakrenih fungicida ‘’šo-kantno’’ djeluju na vinovu lozu, a bakrene fungicide u pravilu ne miješamo s folijarnim ‘’energet-skim’’ pripravcima koji vrlo brzo nadomještaju potrebnu hranu. Poželjno je nekoliko dana nakon tuče vinovoj lozi prskanjem do-dati tzv. fiziološke biostimulatore s istaknutim sadržajem aminoki-selina, huminskih kiselina i vita-mina koji se na hrvatskom trži-štu mogu kupiti u pripravcima: Drin (0,05-0,075 %), Poly-Amin (0,15 %), Goemar BM 86 (0,3 %), Darina 4 (1%), Alghena (0,08 %), ENA 19989 (0,08 %) i slično. Primjenjuju se barem 2-3 puta s razmacima 10-15 dana. U sorata zbijenih grozdova osjetljivih na nedostatak magnezija i osjet-ljivih na kiselu trulež, poželjno je već nakon cvatnje započeti folijarnu prihranu hranjivima s istaknutim sadržajem kalcija i

magnezija, pr. Foliacon 22 (0,15 %) ili Fertileader Magical (0,25 %). Moguće ih je istovremeno koristiti s kvalitetnijim fungicidi-ma za suzbijanje plamenjače ili peronospore i pepelnice. Jedan od bitnih čimbenika pri izboru fungicida za tretiranje vinogra-da nakon tuče je broj dana koji je prešao od posljednje zaštite nasada od najopasnijih fizio-loških bolesti (peronospore i pepelnice). Ako je od posljed-nje redovne zaštite proteklo 10 ili više dana a nasad je oštetila tuča, tada pri izboru fungicida protiv peronospore zbog veće količine oborina u prvoj polo-vici i sredinom srpnja (velika opasnost od peronospore na mladom lišću i zapercima) bira-mo kombinirane pripravke koji sadrže jednu djelatnu tvar koju biljka usvaja preko preostalih zelenih organa (pr. dimetomorf, cimoksanil, M- metalaksil, be-nalaksil, mandipropamid i sl.)

i površinsku djelatnu tvar fol-pet radi što boljeg zacjeljivanja rana. To su primjerice pripravci Forum Star DF (0,2 %), Curza-te-F SC (0,25 %), Ridomil gold Combi 45 WG (0, 2%), Galben-F WP (0,25 %), Mikal Premium F (0,3 %), Pergado-F WG (0,25 %) i sl. Svi nabrojani pripravci suzbijaju samo peronosporu i dobro zacjeljuju rane, a koriste se ako je od posljednje zaštite prije tuče proteklo barem 10 ili više dana. Ako je od posljednje redovite zaštite protiv plame-njače ili peronospore proteklo 7 ili manje dana, tada je nakon tuče za zacjeljivanje rana mo-guće koristiti neke površinske ili kontaktne pripravke. Među novijim na našem tržištu to su pr. Delan 700 WDF (0,05 %) ili Daconil 720 SC (0,18 %) ili pak od starijih pripravaka prednost dajemo djelatnoj tvari folpetu (pr. Folpan 80 WDG, Folpet 50 WP i sl .)

Plod šljive oštećen tučom

Oštećene bobice vinove loze od tuče Neki od pripravaka koji se koriste nakon tuče u vinovoj lozi


27

To je i razumljivo ukoliko se u obzir uzme činjenica kako Hercegovina ima dovoljne koli-čine padavina, samo što su one neravnomjerno raspoređene. Drugim riječima, padavina nema u razdoblju intenzivnog porasta većine poljoprivrednih kultura te se stoga i pristupa natapanju.

Hit su sustavi kap po kapI doista, svakim datim u her-

cegovačkim vinogradima može-mo uočiti sve veći broj instalira-nih sustava kap po kap. Navedeni sustavi se već desetljećima ma-sovno koriste u vinogradima na području južne Italije. Tamošnja praksa je pokazala da se nave-denim sustavom može uštedjeti količina vode i do 60 posto iz ra-zloga što se natapa samo dio tla uz trs, što je sasvim i dovoljno. Uostalom, ukoliko pogledamo prostrane vinograde vinarije Či-tluk (Blizanci), vidjet ćemo kako je u njima instaliran sustav kap po kap na nekoliko stotina hek-tara. Oni najbolje i svjedoče kako je profi vinogradarstvo isplativo

samo uz poštivanje novih teh-nologija i suvremenih trendova. Osim toga, dokazano je kako su se primjenom navodnjavanja kapanjem prinosi povećali za čak 30 posto. Ukoliko to pomno-žimo s nekoliko stotina hektara površine, dobit će se itekako rentabilna računica. Zanimljiv je i podatak da je na osnovi dosa-dašnjih istraživanja, saznanja i osobnih iskustava uočeno kako u kritičnim mjesecima za vinovu lozu treba osigurati 4 mm vode dnevno.

Prednost sustava kap po kap

Osim uštede vode i osigu-ravanja većih prinosa ugrađiva-njem sustava kap po kap, sma-njujemo vlažnost zraka i tla u nasadu te su time i opasnosti od bolesti manje. Osim toga, me-đuredni prostori ostaju suhi, što omogućuje slobodno kretanje ljudi i strojeva. Također, konti-nuiranost navodnjavanja koja se postiže ovim načinom uvjetuje veoma povoljan mikroklimat gdje se u permanentno vlažnom zemljištu eliminiraju šokovi na-

stali kao posljedica hercegovač-kih tropskih vrućina. Drugim, riječima u Hercegovini vladaju tropski uvjeti što potvrđuju i sva-kodnevne temperature preko 30 stupnjeva C koje se mogu javiti u svim mjesecima vegetacije te izrazito vrući dani s preko 35 stupnjeva C od konca travnja do konca rujna. Zbog toga, često dolazi do ekscesnih pojava u po-gledu potreba za vodom i odre-đenih šokova koji se eliminiraju kontinuiranim, svakodnevnim navodnjavanjem putem sustava kap po kap. Pored toga, ne zane-marimo ni činjenicu kako je cije-na sustava više nego prihvatljiva a samo instaliranje i održavanje vrlo jednostavno.

Što na kraju reći nego da dio budućnost hercegovačke poljoprivrede dobrim dijelom svakako leži i u njenom vino-gradarstvu koje je opet u uspo-nu. Ali, razumljivo je da samo uvođenjem novih tehnologija i

HERCEGOVAČKI VINOGRADISA SUSTAVOM KAP PO KAPPosljednjih nekoliko godina unutar vinograda uočava se sve veći broj instaliranih sustava kap po kap koji predstavljaju i svojevrsnu budućnost natapanja vinograda u Hercegovini. Pa, svima nam je poznato kako analiza klimatskih čimbe-nika pokazuje da je potreba za natapanjem izražena na području cijele Hercegovine.

Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu u svojoj ponudi imaju kompletan program za natapanje vinograda, voćnjaka i povrtnjaka.

BoJan čaBrilo osuvremenjivanjem proizvod-nje možemo očekivati i dobre proizvodne rezultate. Uostalom, kada danas sutra uđemo u toli-ko željenu europsku uniju morat ćemo konkurirati našim budu-ćim vinogradarskim kolegama. Stoga, ukoliko nam s navodnja-vanjem baš i ne ide tješimo se saznanjem kako je kvaliteta ipak na našoj strani…

Polaganje crijeva za ferturigaciju Sve češća slika u hercegovačkim vinogradima

28


Vodič za optimalno tjelesno stanje: Promatrajte svog psa koristeći tri prikazane slike te prilagodite količine hrane potrebama Vašeg psa sve dok ne postigne optimalno tjelesno stanje.

PRETEŽAK Ne možete ni ti vidjeti ni ti osjetiti re-bra, trbuh je okrugao: smanjiti količinu hrane za 10-15% kroz 4-6 tjedna, ponovo usporedite te prilagodite na optimalnu tjelesno stanje.

OPTIMALNIMožete vidjeti i osjetiti rebra, trbuh je uvučen prema leđima: nastaviti s trenutačnom količinom hrane. Povre-meno provjeriti.

PREMRŠAV Struk i rebra su vidljivi: povećati količinu hrane za 10-15% kroz 4-6 tje-dana, nakon toga provjerite tjelesno stanje vašeg psa.

JUNIOR – receptura namijenjena štencima od šest tjed-na starosti kao idealan prijelaz s majčinog mlijeka. Štenci trebaju i do 40% više energije od odraslih pasa kako bi se u potpunosti razvili i bili živahni. Friskies Junior je 100% izbalansirani nutricionistički obrok za štence s nadodanim proteinima i potrebnom razinom kalcija i vitamina.

BALANCE – receptura namijenjena odraslim psima, umjerene fizičke aktivnosti. Ravnoteža i raznolikost cilj su zdrave prehrane. Friskies Balance mješavina je hrskavih komadića i polu vlažnih granula napravljenih od svježeg mesa i ostalim nutritivnim sastojcima koji su psu potrebni za zdrav i sretan život.

ACTIVE – receptura namijenjena odraslim psima koji su puni energije i uvijek su spremni na igru. S dodatkom B vitamina (+25% u usporedbi sa Adult Balance for-mulom) za održavanje razine energije i vitamina E koji pomaže pri neutraliziranju stresa iz okruženja tijekom pojačanih aktivnosti.

DIGESTION - posebna receptura za pse osjetljive probave,na bazi puretine, sadrži pulpu cikle, prirodni izvor topljivih i netopljivih vlakana.

Taro – biljka izuzetno velikih listovaTaro je trajnica s gomoljastim korijenjem. Listovi su sa snažnom uspravnom peteljkom dugom 20-150 cm, a plojka s vrhom koji visi prema dolje, dugi 13-60 cm, široki 10-35 cm.Taro se u Aziji uzgaja već tisućljećima, a danas je os-novna živežna namirnica prvenstveno u Polineziji. Gomolj ima jasne lisne ožiljke i sadrži mnogo škroba a bogat je i oksalnom kiselinom. Tek kuhanjem ili pečenjem postaje jestiv. Uzgajaju se vrlo različiti obli-ci, s tamnim, maslinastozelenim do vrlo blijedim listo-vima, djelomično i s mrljama

Divovska lula – «miris» poput lešineBiljka s vrlo velikim cvjetovima koji ne samo da izgle-daju poput lešine već tako i «mirišu». Tim mirisom mame muhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačicama nalik vršama tako dugo zadržavaju dok nisu naprašene po-lenom. I druge biljke iz ove porodice postavljaju takve mamce, no obično imaju manje cvijetova, kao primje-rice domaće vučja stopa (A: clematitis). Velecvjetna lula (A: grandiflora) često se zamjenjuje s golemom lu-lom, no ona ima na donjem kraju cvjetnog ruba nasta-vak poput repa duljine od12 cm pa sve do preko 4 m.

Mitovi o ružiI u drevnoj Grčkoj ruže su bile poznate i omiljene. Prvi javni vrt u Ateni osnovao je 306. godine p.n.e Epiku jer je želio da svakog dana ubere cvijet ruže. Stari Grci su prinosili Afroditi, boginji ženske ljepote ljubavi i plod-nosti, ružu na oltar, dok se Afroditine sluge prilikom vjerskih obreda nosile vjenčiće od bijelih ruž, a putovi kojima su prolazile bili su posuti ružama.Postanak crvene ruže, po mitologiji, vezan je za smrt Adonisa, lijepog pastira u koga se zaljubila Afrodita. On je, po vjerovanju, bio smrtno ranjen od vepra. Afro-dita mu je pritekla u pomoć, ali je morala da se provu-če kroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njenog izra-njenog tijela potekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže.

Gvatemalska juka-oprašivanje pomoću moljaca

Gvatemalska juka je biljka visine do 15 metara s li-stovima u obliku mača dugačkim 60-100 cm i širokim 5-10 cm. Cvjetovi su žućkaste boje, viseći, zvonolikog oblika, dugački do 8 cm, bogati vitaminom C. Jedu se sirovi kao salata ili pečeni u tijestu. Većina juka upu-ćena je na oprašivanje pomoću kukaca- moljaca koji ciljano prenose polen i odlažu svoja jaja u cvijetove. Gusjenice se hrane dijelom izraslih sjemenki, no još uvijek ih ostaje dovoljno da osiguraju razmnožavanje ove biljke. Često se kultiviraju i druge manje vrste, pr-venstveno mačasta juka (Y.aloifolia) čvrstih, bodljika-vih listova , često s žutobijelim rubom. Nitasta juka (Y. filamentosa) otporna je na zimu te se stoga može naći i u našim vrtovima.

30


Naj, naj, naj …..prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Otok koji je najduže bio u karanteni

Škotski otok Gruinard, V.Britanija, stavljen je 1942. pod karantenu nakon testi-ranja s bedrenicom (Baci-llus anthracis) koja je pobila stado ovaca. Testiranje je izvedenokako bi se prikupili podaci o kemijskom ratova-nju. Karantena je nakon 48 godina ukinuta 24.04. 1990. godine. Na godinu se diljem svijeta prijavi 2000 slučajeva zaraze ljudi bedrenicom.

Najveći tartufBijeli tartuf (Eutuberace-

ae tuber) težine 1,31 kg pro-nađen je 2. studenog 1999. godine u blizini Buja u Hrvat-skoj, a pronašao ga je Hrvat Giancarlo Zigante. Bio je dug 19,5 cm, širok 12,4 cm, a vi-sok 13,5 cm te je procijenjen na 5.800 dolara.

Najskuplja čaša vinaNajveći iznos plaćen za

čašu vina iznosio je 1382,80 dolara. Njime je kupljena čaša Beaujolais Nouveaua (obitelj Jaffelin) iz 1993. Vino je predstavljeno u Beauneu, mjestu vinogradarskog kraja francuske provincije Burgun-dije, a kupio ju je Britanac Robert Denby u Britanski uređenom pubu Pickwicks u Beauneu 18. studenog 1993. godine

Najbrži gušterNajveća izmjerena brzi-

na kopnenog gmaza je 34,9 km/h, koliko se kretala Cteno-saura, iguana s bodljikavim repom iz Srednje Amerike.

Želite da Vaš pas uživa u svojoj hrani, ali isto tako tre-bate biti sigurni da on dobiva sve što mu je potrebno. S FRISKIES-om dobivate oboje, čak i više.

Tijekom četrnaestgodišnjih istraživanja,* Purina je dokazala da psi koji se hrane do idealnog tjelesnog stanja od rane šteneće dobi mogu živjeti i do dvije godine duže. Kako bi psi dosegli idealno tjelesno stanje, molimo slijedite upute za hranjenje zajedno s Vodičem za tjelesno stanje koji pomaže u održavanju tjelesne mase Vašeg psa i kontroli hranjenja.

FRISKIES u svome asortimanu nudi recepture koje odgovaraju različitim potrebama pasa uzevši u obzir njihovu dob i stil života.

* 14 godišnja studija Purine na Labradorima: Kealy RD et al. (2002), JA-

VMA, Vol 220: 1315-1320; Lawler DF et al. (2008), Br J Nutr. 99: 793-

805

novo

e-mail: [email protected]

PRIPRAVCI ZAZAŠTITU OD ZMIJA

VIPERALT u tekućem obliku

GRANULIRANI REPELENT ZA ZMIJE u obliku granula

Documents

Green Garden 63