Historija BiH - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita

8/13/2019 Historija BiH - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita

1/31

HISTORIJA BiH WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA 1

Odlazak Tita i poetak destabilizacije SFRJ

Ustavom iz 1974 promijenjeno je teite vlasti, teite vlasti je prebaeno na republike.Tito je umro 4.maja. 1980. sahrani je presustvovalo 209 stranih delegacija iz 127 zemalja.

Savez komunista je doivio slomna 14. vanrednoj sjednici kongresa SKJ.

Buenje srpskog nacionalizma

Memorandum SANU do...nijela je Srpska akademija nauke i umjetnosti u septembru1986. tim dokumentom Srbi su trebali da se osvijeste govorei da je njihov opstanakdoveden u pitanje, daje dolo do potpunog razbijanja nacionalnog jedinstva srpskognaroda. Na ovaj dokument reagirale su druge republike traei da se ukine, to jeAkademija morala uiniti pod pritiskom i time je sebi spasila obraz.

Novi kurs srbijanske politike

Slobodana Miloevia je na srpsku politike scenu doveo Ivan Stamboli. 1986. godineIvan Stamboli postaje predsjednik Srbije i postavlja Miloevia za efa partije. 24.aprila1987.kljuni dogaaj u ivotu Miloevia kad on odlazi na Kosovsko Polje da smirinemire izmeu Albanaca i Srba. Smirio je masu rijeima: niko ne smije da bije ovanarod. Nakon toga se zauzeo za to da treba na Kosovu mijenjati to prije odnose premaSrbima. Tome su se protivili Pavlovi i sam Stamboli koju se smatrali da ne treba uriti,neko da to treba postepeno uraditi.

-18. i 19. septembra 1987. odrana je Osma sjednica CKSKS gdje je Miloevi doiviotrijumf i postao stvarni ef u dravi, a 14. decembra je Ivan Stamboli smijenjen.Miloevi je imao za cilj da ukine postojee autonomne poloaje pokrajinama, da ojaaJugoslovansku federaciju i uini je fundamentalnijom.

Mitinzi: 9.jul. 1988.Novi Sad-voa eelj

10.9.1988.nije odran u Jajcu zahvaljujui odlunosti rukovodstva BiH

5.oktobar.1988.Novi Sad, zahtjev za ostavkama rukovodstva koji je uspio

zbog pritiska i straha.

7.oktobar 1988.Crna Gora-traila se ostavka rukovodstva uspjeli da seodbrane i sutradan se miting raziao.

10. i 11.ponovo mitingu Crnoj Gori koji ispijeva. Ovaj miting predvodiskupina crnogorskih komunista na elu sa Momirom Bulatoviem.


2/31


WWW.STUDOMAT.BA 2

Na sjedinici Centralnog komiteta SKJ 17.oktobra 1988.uvar predlae da se tajnimglasanjam svakom lanu Partijskog predsjednitva izglasa povjerenje. Miloevi jeprezrep te namjere i stavio do znanja da o njemu ne mogu odluivati na ovom tijelu, jerga nisi onu izabrali. Sazvao je 14. vanredni kongres s ciljem da pobijedi svoje protivnike.

19.novembra 1988. odran je najvei miting s ciljem da se Kosovovrati pod okriljeSrbije.

25. novembra 1988. Savezna skuptina je usvojila amandmane koji su bili pretpostavkaza ustavotvorne promjene.

2.jula 1990. Srbija je donije zakon kojim se ukidaju parlament i vlada na Kosovu,a time i

autonomiju.

Politike promjene u Sloveniji

Slovenija postavlja zakon za preureenjem Jugoslavije i da svojim ustavom odrede nakoji nain i koliko e biti u Jugoslaviji. Predviali su i mogunost otcjepljenja ukolikonarod to izglasa na referendumu.

27.septembra 1989. Slovenija je izmijenila Ustav.

Slovenija i Hrvatska su bile za transformaciju zemlje u konfederaciju.

8.maja 1989. Miloevi je postao predsjednik Srbije

Prvi slobodni izbori u Sloveniji odrani su 8.aprila 1990. pobijedio skup 7 stranakarazliito profiliranih pod nazivom DEMOS.

Politike promjene u Hrvatskoj

-izbori odrani 22.marta i 8.aprila 1990. ovim izborima prethodila je afirmacija hrvatskognacionalizma.

Svojim jednostanim nametanjem rjeenja Miloevi je stvorio pogodno tlo da vaskrsnemaspok. Probudio se ponos kod Hrvata.

28.2.1989. odran je pvi javni skup HDZ-a na ijem elu je bio Franjo Tuman koji jeimao san o uspostavi hrvatske drave. U decembru 1989. dolo je do legalizacije strankekada su hrvaski komunisti odluili raspisati viestranake izbore. Na izborima jepobijedio HDZ koji je imao 205 od 356 mjesta u Saboru.


3/31


WWW.STUDOMAT.BA 3

Kada je Miloevi vidio da ne moe da nae rijeenje da opstane Jugoslavija, afirmisao jealternativno rijeenje da se ne smije braniti Srbima van Srbije da ostanu ako ele uJugoslaviji. To rijeenje zasnivao je na 2 postulata: da je ustavno pravo nasamoopredjeljenje, pod narodom meunarodno pravo podrazumijeva sve stanovnikejedne teritorije.

Politike promjene u BiH

Za razliku od drugih, BiH je bila zemlja sastavljenja iz 3 konstutitivna naroda od kojihniti jedan nije imao veinu. Drugi problem je bio to su Hrvati i Srbi iz BiH u susjednimfederalnim jedinicama vidjeli svoje matice. Trei problem je to je o dstrane Srba BiHpokuana predstaviti kao vjetaka tvorevina AVNOJ-a. Problem je BiH bila grotlonaoruanja,a i narodi BiH su bili izmjeani (komije, brak). Svi ovi faktori su ukazivalina tragine posljedice ukoliko doe do rata.

27.2.1993.bosanski Muslimani na Bonjakom Saboru vraaju svoje autentino imeBonjak.

Dolazi do politikih promjena Bonjai organizuju SDA 26.maja 1990. stranku koja jetrebala da titi interese Bonjaka. Na elu SDA bio je Alija Izetbegovi.

Dva mjeseca poslije bosanski Srbi osnivaju stanku SDS, a na elu je bio RadovanKaradi.

Hrvati osnivaju stranku HDZ, na elu Stjepan Kljuji.

18.novembra 1990. odrani parlamentarni izbori na kojima su pobijedile ove 3 strankekoje su osvojile 90% mjesta u Parlamentu.

Konstruisano je Predsjdnitvo BiH sa 7 lanova, po 2 iz reda ova tri naroda i jedna izostalih. Za predsjednika drave izabran je Alija Izetbegovi. Predsjedavajui Skuptine jeMomilo Krajinik(Srbin) i premijer Vlade Jure Pelivan (Hrvat).

Politike promjene u Makedoniji

Izbori su odrani 11. i 25. novembra 1990. pobijedile nacionalno orijentisane stranke aline ubjedljivo kao u drugim republikama. Za formiranje Vlade bila potrebna koalicija od 5

stranaka. Prvi predsjednik Kiro Gligorov.

Politike promjene u Srbiji i Crnoj Gori


4/31


WWW.STUDOMAT.BA 4

Ovdje su pobijedili na izborima 9. i 23. decembra komunisti koji se sada zovu

Socijalistika stranka. Kosovski Albanci su bojkotirali ove izbore. Miloevi potvren zapredsjednika a njegova stranka dobila 194 od 250 mjesta u Parlamentu.

U Crnoj Gori reformirani komunisiti dobili 83 od 125 mjesta, a predsjednik postao

Momir Bulatovi.

Prema tome u 4 republike komunisti su izgubili.

Jugoslavija pred raspadom

17.maj 1990. JNA je krenula u oruanu odbranu granica u Sloveniju i Hrvatsku. UHrvatskoj su uspjeli da osvare cilj a u Sloveniji im se suprostavio predsjednik Kuan,nakon to je dobio informacije o emu se radi iako se to trebalo sprovesti u najveoj

tajnosti.

Hrvatska je nastojala da oformi vojne i policijske snage koje e omoguiti da se uspostavipravni poredak na cijelom ovom prostoru.

Babi zagovornik teritorijalne autonomije Srba u Hrvatskoj s ciljem pripajanja Srbiji.

Naoruavanje Hrvatske nagovjtavalo je da se ona sprema da izae iz Jugoslavije.Graanski rat je bio na pomolu.

Miloevi je procjenjivao da BiH ne moe da preivi napad Jugoslavije.

Alternativni plan Miloevia je bio da se srbijansko rukovodstvo okrene stvaranju svojesrpske drave, koja e obuhvatiti prostore Hrvaske i BiH.

JNA je bila jugoslovenski orjentisana.

13-15.mart 1990. odran je historijski sastanak Predsjednitva SFRJ gdje vojska trai odPredsjednitva da izglasa vanredno stanje. Kadijevi je predstavio stanje na sastanku ipostavio 9 zahtjeva: proglaenje izvanrednog stanja, postizanje borbene spremnostijedinica, Armiji dati odrijeene ruke, ukidanje svih odredbi neusklaenih sa SFRJ.

Intervencija JNA je bio na pomolu. Trebalo je samo dati glas koji je nedostajao. To je bioglas Bogievia, predstavnika BiH koji je procijenio da e doi do graanskog rata, te daje bolje sve rijeiti mirnim putem.

16.mart.1991. Miloevije izjavio da je Jugoslavija gotova, te da Srbija nije vievezana uz savezne organe. Isti dan su Srbi u Kninu proglasili nezavisnost od Hrvatske.


5/31


WWW.STUDOMAT.BA 5

U decembru 1990. veina Slovenaca na referendumu su se izjasnili za nazavisnost, a

Hrvatska 19. maja 1991. gdje se za nezavisnost izjasnilo preko 90%. 25.juna 1991.

proglaenje nezavisnoti Hrvatske i Slovenije.

JNA je krenula na Sloveniju i predsjednik Kuan je proglasio da se Slovenija nalazi u

ratu, a JNA je to smatrala vraanjem kontrole nad dravnim granicama. Jovi je smatraoda se mora prihvatiti injenica da se Slovenija otcijapila od Jugoslavije i predloio daSavezna skuptina prizna secesiju Slovenije. Time je JNA bila izgubljena, jer lan njeneVrhovne komande otvoreno podrava otcjepljenje Slovenije.

U Hrvaskoj je Miloevi planirao da sve oblasti koje Srbi smatraju svojima, pa i one ukoji su manjina, stavi pod vlast krajinskih Srba.

JNA poinje proces srbiziranja u svojim redovima.

U julu i augustu 1991.pada opina za opinom u ruke krajikih Srba koji su na taj nain

poveavali svoju tzv. Krajiku republiku.

U hrvatskom otporu simbol stradanja je Vukovar

Tuman je uspio da internacionalozuje rat te su se u rjeenju konflikata ukljuiluEuropska zajednica i kasnije UN.

Bosna na raskru

Najbolje rjeenje za BiH je bio opstanak Jugoslavije.

-plan Izetbegovia i slovenskog predsjednika Gligorova je da Jugoslavija budeasimetrina federacija.

Poetkom juna na sastanku predsjednika republike u Sarajevu, ovaj prijedlog je biopodrao od Tumana i Miloevia. Sastanak je bio 5. juna 1991. Miloevi je sveodglumio na tom sastanku.

12.juna 1991. odran je sastanak predsjednika u Splitu gdje su neki podrali Alijin plan, aneki nisu.

BiH se nala na raskru. Postajala su 2 puta. Prvi je bio opstanak bio u skraenojJugoslaviji, a drugi put je bio put nezavisnosti BiH. Bosnanski Srbi su se protivili

nezavisnosti BiH. Formirali se svoj parlament i izjasnili se da ostaju u Jugoslaviji. 9. i 10.

novembra 1991. Srbi organizovali plebiscit na kojem su se izjasnili da ostaju uJugoslaviji. Srbi nisu mogli da prihvate injenicu da ive odvojeni od svoje matice Srbije,a Hrvati ipak nisu bili za ostanak BiH u skraenoj Jugoslaviji.


6/31


WWW.STUDOMAT.BA 6

Politika Hrvata pokazala je postojanje 2 struje unutar njih. Jedni su za BiH,a drugi su za

to da se prikljue Zagrebu.

26.mart 1991. sastanak Miloevia i Tumana u Karakorevu sa ciljem podjele BiHizmeu srpske i hrvatske interesne sfere. Time je Bonjacima bila namijenjena tragina

sudbina, a Bosni nestanak.

RAM jee bio plan koji jepredstavljao ienje podruja BiH i Hrvatske od nesrpskihelemenata s ciljem formiranja Velike Srbije.

Zulfikarpai dogovor je jedino rjeenje da ne doe do rata. Sredinom jula 1991.sastanak sa elnicima bosanskih Srba. Sastanak odran u Koljevievoj kancelariji. Ciljsastanka je bio da se Srbi u BiH odreknu pravljenja regija. Miloevi nije odbio niti jednustavku, ali je cijena bila da se BiH odrekne puta ka nezavisnosti. Dogovor nije uspio.

Meunarodna konferencija za Jugoslaviju

Europska zajednica (EZ) je organizirala Konferneciju za Jugoslaviju u namjeri da se naemiroljubivo rjeenje izlaska iz krize.

I zasjedanje 7.9.1991. u Palati miru u Hagu gdje je data prilika svim kljunim ljudima dadaju svoje vienje ovog problema.

Lord Karingtonpredsjednik Konferencije.

3.9.1991. principi o dogovaranju budunosti Jugoslavije koje je EZ formulisala u svojohakoj deklaraciji. Ti principi su: nema promjena granica silom, zatita prava svih ljudi uJugoslaviji, potivanje svih legitimnih interesa i legitimnih tenji.

18.oktobar 1991. drugi samit Konferencije gdje su uestvovali predsjednici svihrepublika, predsjednik i potpredsjednik i svi lanovi Predsjednitva SFRJ,Predsjedniksaveza izvrnog vijea i saveza sekretara vanjskih poslova. U ime EZ: Lord Karington,predsjedavajui EZ Hans van den Bruk. Dan prije sastanka Lord je dostavio svimsudionicima nacrt dokumenta Aranmani za ope dobro. Ovaj dokument sadravao jeOpe rjeenje i odredbe o ljudskim pravima, pravima etnikih i nacionalnih grupa...

-tendencije Meunarodne konferencije bile su u ovoj fazi usmjerene na mirnom razlazurepublika.

-jedna od osnovnih principa EZ u radu Konferencije bio je nedopustiti jednostrane

promjene granica putem sile.

Crna Gora je ostala u Jugoslaviji.


7/31


WWW.STUDOMAT.BA 7

30. oktobra 1991. Srbija i Crna Gora su poslale svoj amandman u Hag insistirajui da u uprvi lan Plana uvrsti klauzula kojom se izjavljuje da jugoslavenska federacija i daljepostoji za one koji se ne ele otcijepiti. To je bio neprihvatljivo za Lorda K.koji je uovome vidio pokuaj Miloevia da na mala vrata ugura projekt Velike Srbije.

III sastanak 25.oktobar 1991.zanimljivo je stanovite Tumana gdje izjavljuje da jeHrvatska spremna priznati specijalni status onim dijelovima gdje je srpsko stanovnitvo uveini i spremna je da sprovede odredbe tog specijalnog statusa te ga stavi podmeunarodni kontrolu. Takoer, izjavljuje da su Srbi krivi za sukobe na tlu Jugoslavije.

-Meunarodna konferencija nije bila zadovoljna rezultatima mirovne Konfernecije

-krajem novembra 1991. pojavljuje se Sajrus Vens. On obeava raditi paralelno saLordom Karingtonom. Njegova prednost je to je on mogao ponudiit mirovne snage UN.

-REZOLUCIJA 743 Vijea sigurnosti 14.2.1992. druge po veliini meunarodne snage

ikad upuene imale suzadatak da nadgledaju prekid vatre.

-trei smjer djelovanja na razrjeenje krize dolazio je iz Njemake. Njemaki pritisak dase Slovenija i Hrvatska priznaju bio je odluujui. 15 januara 1992. priznate.

Meunarodno priznanje Republike BiH

Jedina prepreka za priznavanje BiH bio je referendum 9 i 10. novembra 1991. gdje susew Srbi izjasnili da ele da ostanu u Jugoslaviji.

U decembru 1991. Srbi su oformili krizne tabove. Naoruavali su stanovnitvo ipripremali za rat.

9.januara 1992. Srbi su proglasili paradravnu tvorevinu Srpsku republiku BiH koja jekasnije preimenovana u RS.

Hrvatima je data instrukcija od Tumana da glasaju za nezavisnost BiH.

18.novembra 1991. sjednica u Grudamauspostava Herceg-Bosne.

29.2. i 1.3.1992.odran referendum zanezavisnost pod kontrolom meunarodnihposmatraa. Iazlo 64,3% glasaa, za je glasali 99,44%. Time je ostvaren preduslovza proglaenje nezavisnosti BiH.

6.4.1992.- EZ u Luksemburgu priznala Socijalistiku Republiku BiH. Dan poslije SADpriznala BiH.

8.4.1994.promijenjen naziv u Republiku BiH


8/31


WWW.STUDOMAT.BA 8

1.3.1992.Dan nezavisnosti BiHKutiljerov plan

Znaaj plan je bio u tome to je nosio mogunost mirovnog raspleta.

Pregovori za rjeenje bosanskohercegovake krize poeli su u februaru 1992. godine pod

vostvom portugalskog diplomate Hoze Kutiljera koji je u to vrijeme predsjedavaoEuropskom zajednicom.

Bosanski Srbi su ovim Planom morali napustiti san o ostanku u Jugoslaviji. Hrvati u

Bosni su morali se odrei sna o osnivaju Banovine Hrvatske. Izetbegovi je p rihvatioovaj Plan, jer je htio da mirnim putem rijei krizu, ali nije bio zadovoljan jer je smatraoda je to nepravedan mir.

Karadi navodi da je prihvatenjem ovog plana hio da izbjegne rat, te je optuioCimermana, amerikog ambasadora u Jugoslaviji, daje u momentu kad su sva 3 narodaprihvatili ovaj Plan, ohrabrivao bonjaku stranu da napusti dogovor.

Ostajanje pri ovom Planu znailo bi prihvatanje BiH kao zajednice tri nacionalna entitetaili drave.

Da se ostalo pri ovom Planu lomila bi se koplja popitanju teritorijalnog razgranienjakoje se tek trebalo da rijei.

Pozitivno u ovom Planu je to bi se izbjegla agresija na BiH.

Pregovori poznati kao Kutiljerov plan zavravaju 28.jula 1992. potpunim neuspjehom.

Londonska konferencija

Odrana 26.-28. augusta meunarodna Konferencija o bivoj Jugoslaviji kojoj suprisustvovali zajedno Europska zajednica i UN. Cilj je bio da se zaustavi agresija.Saveznoj Republici Jugoslaviji je stavljeno do znanja da ne moe raunati na nikakvnomeunarodno priznanje

Usvojeno je 13 principa akcionog programa.

NA skupu centralna uloga data BiH.

Usvojena i posebna Deklaracija o BiH (predvia se prestanak svih neprijateljstava,povratak izbjeglica, integritet granica).

Londonska konfernecija je trebala da umiri rastui pritisak meunarodnog javnogmnijenja za primjenu sile protiv Srba. Ovaj skup je obiljeio i otar sukob Miloevia inovoimenovanog premijera Pania. Pani se zauzeo za rijeavanje agresije na BiH i


9/31


WWW.STUDOMAT.BA 9

prihvatio sva stanovita Zapada. Poslije skupa Miloevi gaje eliminisao odradivi da muse izglasa nepovjerenje.

Poslije Konferencije Lord Karington i Kutiljer dali ostavke.

VensOvenov mirovni plan

Krajem marta 1993. kopredsjednici Konferenciji o bivoj Jugoslaviji Dejvid Oven iSajrus Vens ponudili su kompletan mirovni plan u 4 dokumenta: Sporazum o BiH,Sporazum o miru u BiH od 31.1.1993, Mape provincije, Sporazum o prijelaznim

rjeenjima od 25.3.1993. ovi dokumenti su potpisivani sukcesivno. Karadi odbijastaviti potpis na Sporazum o prijelaznim rjeenjima i Sporazum o mapama.

Radi su o cjelovitom mirovnom planu.

Ovas sporazum je predviao BiH u meunarodno priznatim granicama, ali kaodecentraliziranu dravu sa 10 autonomnih provinicija kojiam pripadaju znaajne funkcije.

Ukoliko Srbi ne potpiu ovaj Plan bie sankcionisani na osnovu Rezolucije od 17.aprila1993.

U okviru BiH postojala bi puna sloboda kretanja, te ne bi bilo administrativnih graninihkontrola izmeu tih provinicija.

Predvieno je da neka od ustavnih tijela e imati postavljene linosti koje bi imenovala

Konferencija o bivoj Jugoslaviji.

Predviena je meunarodna kontrola za neke funkcije, kao i kategorija podijeljeneodgovornosti centralne vlasti i provincija u pogledu sudstva. Ovlatenja koja su dataprovoncijama nalikuju ovlatenjima koja su data federalnim jedinicama u sloenimdravama.

Ovaj Plan dovodi BiH u dravi sa visokim nivoom decentralizacije.

Ovim planom unitarni i federalni elementi su u dravnom ureenju

Bosanski Srbi su bili nezadovoljni Mapama.

Srbi dobili najvie teritorije ali su morali vratiti znaajan dio Bonjacima i ukinut im jeneprekinut teritorij koji je za njih predstavljao strateko pitanje. Osnovni problem je tosu bosnanski Srbi osnov svog ivota traili van Bosne. Oni odbijaju na svomsamozvanom parlamentu u 2 navrata ovaj Plan .


10/31


11/31


WWW.STUDOMAT.BA 11

Zakonodavna vlast se ostvaruje o strane parlamenta koji se sastoji od Predstavnikogdoma i Doma naroda, izvrna vlast predsjednik i potpredsjednik Federacije, sudska vlastuspostavljanje Ustavnog suda Federacije i Vrhovnog suda Federacije kao i Suda zaljudska prava FBiH.

7.-11.maja1994. BEKI SPORAZUM- utvrena naela konstituisanja kantona. Tomprilikom je utvrena mapa 8 kantona.

Vaingtonski sporazum je sadravao i Preliminarni sporazum o osnivanje konfederacijeizmeu RH i FBiH, ali nikad nije realiziran.

PLAN KONTAKT GRUPE

Kontakt grupa se prvi put pominje 25.4.1994. kao etverolano tijelo sa zadatkom da

usaglasi politko djelovanje koje bi dovelo do okonanje agresija na BiH. 25.4.1994.Kontakt grupa dobiva svoga petog lana. Nju ini 5 tada najmonijih zamalja na svijetu:SAD, Njemaka; Britanija, Francuska i Rusija.

Na sastancima 16. i 17. juna 1994. finaliziran je prijedlog mape prema kojem FBiH

zauzima 49% teritorije, RS 48%, Sarajevo kao distrikt 3 %. Bonjaci i Hrvati su prihvatilimapu.

Najproblematinija odredba ovog plana je to je predvieno da svaki entitet moe ui ukooperativne dogovore i konfederaciju sa susjednim dravama.

Riard Holbruk je unio greku prihvatanjem naziva Republika Srpska.

11.jula 1995.Srebrenica

28.augusta 1995.masakr na Markalama Sarajevo.

30.8.1995vazduni udari NATO-a koji su trajali nekoliko dana.

8.9.1995.sastanak u enevi gdje su bosanski Srbi prihvatili mape koje su tako dugoodbijali.

26.9.1995.u Njujorku je potpisan sporazum kojim je potvren dogovor iz eneve.

14. vanredna sjednica SKJ


12/31


WWW.STUDOMAT.BA 12

Krajem januara 1990. Savez Komunista Jugoslavija doivio slom. Odrana na incijativuMiloevia, problemi koji su se tica sudbine SKJ iznijeti na sjednici.

Pregovori u Dejtonu

1.-21.novembra 1995. za okonanje agresije na BiH. Sporazum parafiran u Dejtonu21.novembra, a potpisan u Parizu 14. decembra 1995. Delegacija BiH bila u

multinacionalnom sastavu. Klinton dao podrku da Sarajevo ostane jedinstven graduokviru FBiH. Drugi teritorijalni problem je bio koridor koji bi povezivao Gorade saFBiH i trei je bio Brko Srbi su ga htjeli samo za sebe. Pregovori su voenji uzposredovanje Riarda Holbruka koji je bio specijalni ameriki pregovara za BiH.

Jogurt revolucija

5.1o.1998.miting u Novom Sadu, nekoliko desetina hiljada graana kamenicama iflaama jogurta gaalo zgradu rukovodstva tadanje Socijalistike autonomne pokrajineVojvodine. Rukovodstvo podnijelo ostavku, a dogaaj nazvan jogurt revolucija.

Status BiH uoi II svjetskog rata?

BiH je bila u sastavu Kraljevine Jugoslavije, s tim to su njene historijske granicerazbijene Sporazumom Cvetkovi-Maek.BiH je jednostavno bila podjeljena na onusrpsku (drinska i vrbaska banovina) i hrvatsku(Banovina Hrvatska)

Napad na Kraljevinu Jugoslaviju?

Popularnije nazvan Aprilski rat (vojni naziv Oper...acija 25) trajao je samo 9 dana, poeo6.aprila 1941. bombardovanjem Beograda, a zavren 17.aprila kapitulacijom i podjelomzemlje.

Kada je proglaena NDH?

10.aprila 1941 osnovana je NDH, to je bila drava koju je u ime ustakog poglavnikaAnte Pavelia proglasio Slavko Kvaternik, a kompletna teritorija BiH ula je u sastav tedrave.


13/31


WWW.STUDOMAT.BA 13

Dan borca?

4.jula 1941 Tito odluuje da ustane protiv nacistikihokupatora koji su zauzeli prostoreJugoslavije.

Kada dolazi do poetka sukoba partizana i etnika u Srbiji?

Do sukoba dolazi 1.novembra 1943, ime je lider etnika Draa Mihajlovi prekrioranije dogovore sa Titom da se zajedno bore protiv njemakih okuparora.Mihajlovi semeutim udruio s Njemcima te je uz njihovu logistiku pomo napao Titove partizane.

Ustanak u BiH?

27.jula 1941 podignut je prvi ustanak u Evropi protiv nacistikih okupatora uDrvaru.Predvodili su ga komunisti iz BiH.

Prvo zasjedanje AVNOJ-a?

Prvo zasjedanje AVNOJ-a odrano je 26. i 27. novembra 1942. godine u Bihau AVNOJje tada konstiuniran kao openacionalno i opepolitiko predstavnitvoNarodnooslobodilakog pokreta.

etvrta neprijateljska ofanziva?

Takoer nazvana i kao Bitka na Neretvi odnosno Fall Weiss bio je pokuaj okupatorai domaih kvislinga da unite partizanski otpor, ova operacija je trajala od januara doaprila 1943.

Peta neprijateljska ofanziva?

Takoer nazvana i kao Bitka na Sutjesci odnosno Operacija Schwarz imala je isti ciljkao i prethodna operacija, s tim to je jedan od zadataka bio i zarobiti Tita, ipak samo suga ranili.Pobjeda partizana znaila je prekretnicu za Jugoslaviju u ratu.Operacija je trajalaod polovine maja do polovine juna 1943.


14/31


WWW.STUDOMAT.BA 14

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a?

Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a odrano 25.11.1943. u Mrkonji Gradu gdje su se prvi

put u povijesti Bosne i Hercegovine sastali s predstavnici srpskog, muslimanskog ihrvatskog naroda, koji su kroz Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenjajasno stavili do znanja svima kako BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego isrpska i hrvatska i muslimanska zemlja, u kojoj e biti osigurana puna ravnopravnost svatri naroda.

Zato Mrkonji Grad?

Do 1925.godine ovaj grad je nosio naziv Vrcar-vakuf, da bi 1925.godine promijenio u

sadanji naziv u znak sjeanja na srpskog vladara Petra I Karaorevia koji je kao PetarMrkonji uestvovao u bh.ustanku 1875.godine.

Ko se protivio ZAVNOBiH-u?

Protivili su se: Milovan ilas, Moa Pijade, Sreten ujovi, a podravali su: Tito iKardelj

Kakvo je tijelo postao ZAVNOBiH?

ZAVNOBiH je postao zakonski predstavnik svih naroda Bosne i Hercegovine.

Drugo zasjedanje AVNOJ-a?

Na drugom zasjedanju AVNOJ-a 29.11.1943 u Jajcu donijeta je odluka o izgradnjiDemokratske Federativne Jugoslavije, drave koju ine 6 drava i 5 naroda pofederativnom principu.Po tome je ZAVNOBiH nosilac svih dravno-pravnih regulativa ufederalnoj jedinici BiH.Vlast su predstavljali narodnooslobodilaki odbori i zemaljskaantifaistika vijea.


15/31


WWW.STUDOMAT.BA 15

Odluke AVNOJ-a?

Izgradnja Demokratske Federativne Jugoslavije, drave koju ine 6 drava i 5 naroda po

federativnom principu, Nacionalni komitet osloboenja Jugoslavije je imenovan zaprivremenu vladu, Titoje izabran za Marala Jugoslavije i premijera, opozvana jejugoslovenska vlada u egzilu te se zabranio povratak kralju Petru II Karaoreviu dok sene odri narodni referendum o statusu monarhije.

Drugo zasjednje ZAVNOBiH-a?

Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a odrano 30.6.1944 u Sanskom Mostu gdje je odreenpoloaj BiH u DFJ.BiH je federalna jedinica u DFJ i sasvim je ravnopravna u odnosu naostale federalne jedinici. Njeni graani imaju pravo da suvereno donose odluke o svojojzemlji.

Deklaracija donesena na ZAVNOBiH-u ?

Drugo zasijedanje ZAVNOBiH-a odranoje 30. juna2. jula 1944. u Sanskom Mostu na kojem je 1. jula 1944. godine donesena deklaracija o pravima graanau BiH u kojoj izmeuostalog stoji da je BiH zajednikai nedjeljiva domovina Srba, Muslimana i Hrvata u kojoj postoji potpuna sloboda ispoljavanja svih vjerois

povjesti. Treezasjedanje AVNOJ-a?

Na treem zasjedanju AVNOJ-a koje je odrano od 7.8.1945-10.8.1945 u Beogradu.AVNOJ se konstituirao kao privremena narodna skuptina sa zadatkom pripremanjaUstavotvorne skuptine. U Novembru iste godine odrani su izbori za Ustavotvornu

skuptinu. Lista Narodnog fronta dobila je 96% glasova. Narodna skuptina je 29.novembra 1945. proglasila Federativnu narodnu republiku Jugoslaviju (FNRJ) to jezamijenilo stari naziv DFJ.

Osloboenje Sarajeva?


16/31


WWW.STUDOMAT.BA 16

Grad Sarajevo je osloboeno 6.aprila 1945 kada su Titovi partizani uli u grad, u sukobiza osloboenje grada poginuo je ratni heroj Vladimir Peri Walter.

Tree zasjedanje ZAVNOBiH-a?

Nakon osloboenja Sarajeva sazvano je i tree zasjedanje ZAVNOBiH-a 26.4.1945.Naovom zasjedanju ZAVNOBiH se pretvorio u Narodnu skuptinu BiH, zatim je izabranavlada BiH, a predsjednitvo ZAVNOBiH-a je postalo Predsjdnitvo Narodneskuptine.Vlada se sastojala od7 Srba, 5 Bonjaka i 2 Hrvata.

Prvi jugoslovenski ustav?

Prvi ju-ustav donijet je 31.januara 1946.Ovim ustavom priznato je 5 junoslavenskihnacija i 6 republika.Poseban status su imale dvije autonomne pokrajine u sastavu Srbije,Kosovo i Vojvodina.

Prvi BiH Ustav?

Na sjednicama Ustavotvorne skuptine koje su odravane u periodu od 28.12-31.12.1946kada je i donijet prvi Ustav BiH, pune 483 i po godine nakon gubljenja dravnosti1463.Tako je prvo bosansko suvereno narodno-predstavniko tijelo izabrano naslobodnim izborima donijelo prvi ustav u itavoj BiH historiji.Ustavom je definisana BiHkao republika koja sa Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom, Slovenijom i Makedonijom

ini FNRJ.

Memorandum SANU?

Memorandum SANU je dokument kojeg je stvorila Srpska akademija znanosti iumjetnosti - SANU kao strateki program srpske inteligencije. Memorandum SANU jeodredila smjer rjeenja srpskog pitanja unutar SFR Jugoslavije. Ovaj dokument je bioobjavljen u javnosti u junu 1986.Sutina ovog dokumenta je svi Srbi u jednoj dravi.

Kojim je ustavom teite sa drave prelo na republike?

Februara 1974.godine donijet je novi Ustav Socijalistike Federativne RepublikeJugoslavije (poznat i kao Kardeljev ustav)Ovaj ustav je izvrio znaajne promjene u


17/31


WWW.STUDOMAT.BA 17

drutvenom i ekonomskom ureenju zemlje. Po Ustavu, sva vlast pripada "radnikoj klasii radnim ljudima". U drutvenom ureenju, pokrajine u sastavu SR Srbije(Soc.autonomna pokrajina Vojvodina, SAP Kosovo) dobile su jo vea prava nego to suimala ranije.Pa tako Jugoslavija normativno (iako nejasno) postaje konfedercija to jeznailo savez samostalnih drava.Takoer ustavom iz 1974. Tito se proglasio

doivotnim predsjednikom te je svoje ime unio u ustav.

3 grupe ustavnih amandmana koji su prethodili ustavu iz 1974?

Glavni ustav koji je donesen 1946 mijenjan je u 2 navrata i to 1953 i 1963.

Kako se zvao plan djelovanja etnika u II svjetskom ratu?

Plan je nosio naziv Homogena Srbija kojeg je 30.juna 1941 sastavio Stevan Moljevi,advokat iz Banja Luke.Poetkom ljeta 1943. Draa Mihajlovi je postavio Moljevia zapolitikog rukovoditelja etnikog pokreta.

Sutina etnikog plana?

Po tom planu, nakon rata se Jugolsavija mora preurediti na rigidnom velikosrpskomprogramu uz oslanjanje na apslolutistiki kraljevu vlast.Unutar Jugoslavije treba izvritietniko ienje golemih razmjera kako bi se Srbija uspostabila u maximalnimgranicama.

Gdje se nalazio uveni ustaki logor?

uveni ustaki logor Jasenovac se nalazio u istoimenom gradu u Hrvatskoj.U periodu od augusta 1941. do aprila 1945. godine u tom logoru je likvidirano izmeu 500 i 600hiljada Srba, Roma, idova kao i hrvatskih te muslimanskih neistomiljenika.


18/31


WWW.STUDOMAT.BA 18

HISTORIJA BIH

JMO

Faktiki, istovremeno s osnivanjem Demokratske stranke , u Sarajevu je na skuptiniodranoj od 14. do 17. 2. 1919. izvreno ujedinjenje svih dotadanjih bonjakih lokalnihpolitikih organizacija. Te su se organizacije Bonjaka tom prilikom ujedinile u

jedinstvenu politiku stranku Bonjaka na podruju BiH, pod nazivom Jugoslavenskamuslimanska organizacija (JMO). Tu je donesen program i statut stranke i izabran jecentralni odborod 31 lana.

Za predsjednika je jednoglasno izabran tuzlaniski muftija hadi hafiz Ibrahim Maglajli,a za potpredsjednike dr. Hamdija Karamehmedovi i dr. Halid-beg Hrasnica. U svojeglavne zadatke JMO je ubrajala line i imovinske sigurnosti Bonjaka, zatitu agrarnihinteresa bonjakih zemljoposjednika i ouvanje muslimanske vjerske i vakufsko-mearifske autonomije. U pogledu unutranjeg dravnog ureenja JMO se na prvommjestu borila za nedjeljivost i autonomiju BiH, koja je za nju predstavljala osnovni okvirpolitikog djelovanja.

JMO je nastojala svojom organizacijom obuhvatiti i Bonjake izvan BiH ali su to tadanjivladajui srpski krugovi svim sredstvima, grubo i odluno onemoguavali. NakonDemokratske stranke i JMO, u BiH je tokom 1919.god. i poetkom 1920. god. osnovanovie drugih stranaka.

U izborima za Ustavotvornu skuptinu u BiH je najvei broj glasova (110.895) i mandata(24), dobila Jugoslavenska muslimanska organizacija.


19/31


WWW.STUDOMAT.BA 19

VIDOVDANSKI USTAV

Vidovdanski ustav izglasan je 28.6.1921.god. na Vidovdan pa otud i njegov naziv. U

glasanju za ustav uestvovalo je 258 narodnih poslanika, od kojih su 223 glasali zaUstav,35 je bilo protiv.

Drava je bila na osnovu Vidovdanskog ustava (prema prirodnim,socijalnim i ekonoskimprilikama) podjeljena na oblasti (do 800000)itelja.

U Ustav je unijet lan 135 poznatiji kao ''turski paragraf'' kojim je odreeno da BiH ostaje

u svojim sadanjim granicama te da postojei okruzi u njima vae kao oblasti. Politikiivot u kratkotrajnom vidovdanskom sistemu bio je obiiljeen haotinou,bezobzirnou i represijom vladajuih krugova i krajnjom kraljevom samovoljom.

ESTOJANUARSKA DIKTATURA

6. januara 1929.godine kralj Aleksandar Karaorevi raspustio je Parlament i proglasiose apsolutnim vladarem ime je zaveo diktaturu u zemlju. Ukinuo je Vidovdanski ustav.Zavoenje diktature prolo je faktiki bez ikakvog otpora hrvatske i srpske graanskeopozicije. Hrvatska opozicija sa Maekom na elu u poetku je ak mislila da su

diktaturom stvorene pretpostavke za njeno neposredno sporazumijevanje sa kraljem bezuea srpskih politikih stranaka, ime e se ''hrvatsko pitanje''bre i lake rijeiti.

Srpska graanska opozicija, praktino bez ijednog glasa protesta, povukla se sa politikescene pred aktom od 6.1.1929.godine uplaena i demoralizirana, pokoravajui sezakonskim propisima o zabrani i rasputanju stranaka i udruenja. Na isti nain diktaturusu primili i bonjaki graanski politiari okupljeni u JMO.


20/31


WWW.STUDOMAT.BA 20

Kraljevina SHS dobila je novi slubeni naziv Kraljevina Jugoslavija. Umjesto dotadanjepodjele na 33 oblasti drava je podjeljena na 9 banovina: Dravska, Savska, Vrbaska,Primorska, Drinska, Zetska, Dunavska, Moravska i Vrdarska.

Glavni grad je bio Beograd i on nije pripadao ni jednoj banovini, niti je bio sjedite i

jedne od njih, nego je skupa sa Zemunom i Panevom izdvojen u posebnoadministrativno podruje pod nazivom Uprava grada Beograda Zemuna i Paneva.

AGRARNA REFORMA

Agrarna reforma nastala je iz elje da se likvidiraju feudalni odnosi u novostvorenojKraljevini SHS, da se odgovori oekivanjima seljaka iz pasivnih krajeva za poboljanjemnjihovog poloaja, da se koloniziraju sjeverni, nacionalno mjeoviti krajevi (posebnoVojvodina) i da se veleposjednicima stranim dravljanima, esto odanima tuimdinastijama, oduzme zemlja. Poticaj agrarnoj reformi bilo je i obeanje koje je srpskavlada formalno dala na Krfu 1917. godine da e svaki dobrovoljac (preanin) dobitinakon zavretka rata 8 jutara ako je borac i 5 jutara zemlje ako je neborac. S ekonomskogstanovita agrarna reforma branjena je tezom da je mali seljaki posjed efikasniji odkrupnoga. Zalaganja za agrarnu reformu dobro su se uklopila u stranaku politiku borbu,oslonjenu na demagogiju. Ideja o agrarnoj reformi nije bila samo pitanje politikogtrenutka, ve i nastavak tenji seljaka i reformskih agrarnih pokreta iz prethodnih

desetljea.

Prvu inicijativu za agrarnu reformu dalo je Narodno vijee iz Zagreba jo prilikomstvaranja zajednike drave SHS. Kralj Aleksandar je 6. sijenja 1919. proklamirao daeli "da se ukinu kmetstva i veliki zemljini posedi. U oba sluaja zemlja e se podelitimeu siromane zemljoradnike, sa pravinom naknadom dosadanjim vlasnicima". Ve25. II. 1919. donijela je vlada Prethodne odredbe za pripremu agrarne reforme, koje supostale program agrarne reforme. Ta uredba utvrdila je sljedea naela:

-ukidaju se kmetovski i ifijski odnosi u BiH, Makedoniji, junim krajevima Crne Gorei na Kosovu i Metohiji;

-dotadanji kmetovi i ifije proglaavaju se slobodnim vlasnicima zemlje koju koriste;


21/31


WWW.STUDOMAT.BA 21

-dotadanji vlasnici (age i begovi) dobit e odtetu, a do rjeenja o odteti dobijat e rentuprema dotadanjoj visini;

-raskidaju se kolonatski i slini odnosi u Dalmaciji;

-ekspropriraju se svi veliki posjedi (fidekomisni, tj. nedjeljivi porodini posjedi, kojiuvijek prelaze na jednog nasljednika, i svi posjedi vei od 100do 500 jutara, tj. 57,5 do277,5 ha, zavisno od kvalitete zemlje i lokalnih prilika), a njihove povrine bit e danedomaim obraivaima, uz plaanje odtete i privremene rente;

-posjedi habsburke dinastije i onih koji su posjede dobili od te dinastije ekspropriraju sebez naknade.

Najbre je agrarna reforma rijeena u Bosni i Hercegovini, uglavnom jo 1921. godine.

Svi seljaci dobili su zemlju besplatno: 113.000 kmetova dobilo je oko 546.000 ha, 55.000begluara (nenasljednih zakupaca) i 80.000 ostalih interesenata. Bivi vlasnici dobili su65 milijuna dinara u gotovom i 65 milijuna u roku od godinu dana i jo 130 milijuna uobveznicama, plus 25 milijuna za tzv. begluke zemlje. Godine 1933. dodano je jo 50milijuna u obveznicama za panjake i ikare.Kako su mnogi bivi vlasnici-muslimaniubrzo potroili odtetu i ostali bez prihoda, 1928. godine data im je mogunost da dobijudrugu, dravnu zemlju ukoliko je ele sami obraivati.

SPORAZUM CVETKOVI-MAEK

Predsjednik vlade Dragia Cvetkovi i voa HSS-a dr. Vladko Maek potpisali su26.8.1939.godine sporazum koji je u biti sadravao 2 take:

1. osnivanje koalicijone vlade Cvetkovi-Maek

2. osnivanje Banovine Hrvatske

Sporazum i rjeenje ''hrvatskog pitanja'' izvedeni su potpuno na raun BiH a posebnoBonjaka. Prema Uredbi o Banovini Hrvatskoj u njen sastav ule su dotadanja Savska iPrimorska banovina te kotarevi Dubrovnik, id, Ilok, Brko, Gradaac, Derventa,Travnik i Fojnica. Budui da su Primorskoj banovini od ranije pripadali znatni djeloviBiH, u sastavu Banovine Hrvatske nalo se 13 kotatara iz BiH, to su bili: Brko,Bugojno, Derventa, Duvno, Fojnica, Gradaac, Konjic, Livno, Ljubuki, Mostar, Prozor,


22/31


23/31


WWW.STUDOMAT.BA 23

10.4.1941.godine Nezavisnu Dravu Hrvatsku (NDH) u kojoj je odmah deklarativnoukljuio i BiH. Dogovorom sa Njemakom, Italija je BiH konano prepustila NDH.Istovremeno, izmeu njemakog i talijanskog okupatora povuena je demarkaciona linijakoja je djelila njihova interesna podruja. Ta linija ila je upravo kroz BiH i protezala seod Bosanskog Novog na sjeverozapadu preko Sanskog Mosta, Varcar-Vakufa, Donjeg

Vakufa i juno od Sarajeva do Ustiprae i Rudog. Juni dio ove linije spadao je uitalijansko, a sjeverni u njemako interesno i okupaciono podruje.

Ustaka vlada u BiH uspostavljena je do jula 1941.godine.pored opina i kotara, uvedenesu i velike upe, kao najvie upravno-teritorijalne jedinice. Na teritoriji NDHuspostavljene su ukupno 22 velike upe. Na historijskom teritoriju BIH uspostavljeno je6 velikih upa: Vrhbosna (sjedite Sarajevo), Usora i Soli (Tuzla), Gla, Pliva i Rama(sjedite u Travniku), Sana i Lika (Banja Luka), Krbava i Psat (sjedite u Bihau) i Hum (sjedite u Mostaru).

Nazivi upa podudarali su se sa njihovim imenima jo iz vremena ranofeudalne Hrvatske

ili sa imenima upa i oblasti bosanske srednjovjekovne drave. Takvom organizacijomhtjelo se istei tzv. hrvatsko dravno i historijsko pravo na BiH, koje nikada i nigdje nijezapisano niti je ustvari postojalo.

Sastavni i vrlo bitan dio takve politike bila su nastojanja da se Bonjaci jednostavnoproglase Hrvatima i time im se oduzme njihov historijski i narodni identitet. Tanastojanja postaju posebno intenzivna od dolaska u Zagreb poglavnika ustake drave dr.Ante Pavelia 15.4.1941.godine

Ve 30.4.1941.godine donesena je ustaka zakonska odredba o arijevskom rasnomkarakteru ''pripadnika islamske vjeroispovjesti'' u BiH.

To je u biti bio jedan oblik genocida nad Bonjacima. Ustaka drava nije se zadralasamo na tome nego je brojne njoj nepoudne Bonjake tokom rata i fiziki likvidirala.

Mada su Bonjake, kao muslimane, krajnje licemjerno u svojoj propagandi nazivali''cvijeem hrvatskog naroda'', ustae nisu u praksi nita poduzimale da ih zatite odetnikih pokolja.

Jedan od ciljeva politike NDH u BiH bila je elja za ostvarivanjem dominacije nadSrbima. To bi se ostvarilo jednim dijelom njihovim fizikim istrjebljenjem dijelomprislinim iseljavanjem u Srbiju i, najzad, prislinim ili dobrovoljnim pokatoliavanjemjednog dijela Srba. Ve prvih dana od svog uspostavljanja, NDH je poela sa masovnimprogonima Srba, Jevreja i Cigana. Na desetine hiljada ih je nalo smrt u ustakimlogorima u Jasenovcu, Gospiu, Staroj Gradici, Bosanskoj Dubici ili na drugimmjestima. Na drugoj strani, ustae su brojne Bonjake kao muslimane otpremile i ubile unavedenim koncentracionim logorima. Vei broj Bonjaka ustae su pod vodstvomMaksa Luburia, svirepo poubijale za vrijeme posljednje faze svoje strahovlade uSarajevu marta 1945.godine.


24/31


WWW.STUDOMAT.BA 24

ETNIKI GENOCID NAD BONJACIMA

etnici su od samog poetka rata 1941.godine pristupili sistematskoj fizikoj likvidacijiBonjaka, odnosno genocida. Sam voa etnikog pokreta Draa Mihajlovi izdao jebrojne naredbe svojim komandantima o potrebi unitenja Bonjaka. Ljeti i u jesen 1941.brojno bonjako stanovnitvo, posebno seljatvo, osobito u istonoj Bosni, istonojHercegovini i Bosanskoj krajini, bilo je izloeno pljaki i masovnim ubistvima od straneovinistiki orijentiranih ustanika,naroito od strane etnika Drae Mihajlovia. Pobijenoje i poklano vie desetaka hiljada mukaraca, ena i djece, a preivjeli su traili spas u

naputanju svojih domova, pa je veliki broj izbjeglica preplavio Sarajevo, Visoko,Mostar, Banja Luka, Bosansku Gradiku, Tuzlu, Brko, Gradaac. Od 1941.do 1945.ubijeno je, odnosno izgubilo ivot, uglavnom na genocidnoj osnovi, 103000 Bonjaka.Istovremeno je osnovan Odbor narodnog spasa u cilju naoruavanja Bonjaka za odbranunjihovih sela i obavjetavanje saveznike javnosti o etnikim, ustakim i njemakimzloinima nad bonjakim stanovnitvom.

etnici Drae Mihajlovia izvrili su u tri navrata masovne pokolje nad bonjakimstanovnitvom u istonoj Hercegovini, istonoj i zapadnoj Bosni, te dijelovima Sandaka.Prvi val etnikog genocida nad bonjacima obuhvatio je vrijeme od juna 1941. dofebruara 1942., drugi tokom augusta 1942. preteno u Foi, dok se trei zbio poetkom

1943.godine. ovaj nevieni genocid nad bonjacima odnio je na desetine hiljada ivota.Od svog tekogporaza na Prenju poetkom 1943. koji su im nanijeli Titovi partizani,etnici su se meusobno zavadili pa su Bonjake manje napadali.


25/31


WWW.STUDOMAT.BA 25

NARODNOOSLOBODILAKI POKRET U BIH

Jedina politika snaga koja je i nakon aprilskog rata, okupacije i komadanja

jugoslavenskog teritorija ostala kompaktna kao opejugoslavenska partija bila jeKomunistika partija Jugoslavije. Komunisti su, van sumnje, od prvih ustanikih danastavili nacionalno osloboenje u funkciju socijalne revolucije. Pokret pod vodstvomkomunista bio je i dosljedno jugoslavenski, suprotno etnikom koji nije prelazio okviresrpskih krajeva ili onih koji su takvima smatrani. Prve borbe u BiH, na poziv KPJ-u

otpoele su 27.jula 1941. napadom ranije formiranih partizanskih grupa na Drvar, Otrelji Bosansko Grahovo. Ustanike snage su oslobodile prostrane teritorije, razbile znatneustake i domobranske jedinice i oslobodile mnoga mjesta kao Drvar, Glamo, Mrkonji-Grad, Han-Pijesak, Sokolac, Srebrenicu, Vlasenicu, Graanicu i Bosansko Grahovo.

Partizanski odred sastavljen, uglavnom od mlaih boraca, bez vojnikog iskustva, ima li

su starjeinski kadar koji su inili ili uesnici panskog graanskog rata ili komunisti izredova rezervnih oficira. Partizani primjenjuju borbenu taktiku ''pogodi i pobjegni''napadaju neprestano i uglavnom nou, te poslije obavljenog zadatka nestaju u planinamai umama.

Osloboenjem Bihaa, Bosanke Krupe, Cazina i niza manjih mjesta do BosanskogNovog, stvorena je kompaktna slobodna teritorija od Rame i Neretve do okolice Zagreba,

Karlovca i Rijeke, obuhvatajui povrinu od oko 50000 km kvadratnih koja je nazvana ''Bihaka republika'' .

AVNOJ

Tijelo stvoreno u Bihau 26/27.novembra 1942. dobilo je naziv Antifaistiko vijeenarodnog osloboenja Jugoslavije, AVNOJ, imalo je opepolitiki karakter, ali, i poredotpora vanjskih meunarodnih faktora i obiljeja vlade, samim tim to mu se Izvrniodbor sastojao od vie resora. Za predsjednika IO izabran je dr. Ivan Ribar, a za

podpredsjednike Nurija Pozderac, dr. Pavle Savi i delegat iz Slovenije Edvard Kocbek.AVNOJ je preuzeo na sebe ope politike poslove organizaciju narodne vlastiusaglaavanje rada narodnooslobodilakih odbora te davao podsticaj i inicijativu zaosnivanje zemaljskih antifaistikih tijela u onim dijelovima zemlje gdje jo nisupostojala.

Drugim zasjedanjem AVNOJ-a i njegovim odlukama u Jugoslaviji je oformljena drava,sa sistemom organa dravne vlasti od najniih do najviih.


26/31


WWW.STUDOMAT.BA 26

Poto je odlukom AVNOJ-a bio zabranjen povratak u zemlju kralju Petru II, osnovano jekraljevsko namjesnitvo, koje je trebalo formalno vriti kraljevsku vlast do odlukeUstavotvorne skuptine o konanoj sudbini monarhije. Na osnovu Sporazumaistovremeno je 1.3.1945. osnovana jedinstvena vlada Demokratske Federativne

Jugoslavije, sa Titom kao predsjednikom vlade i dr. ubaiem kao ministrom vanjskih

poslova.

Tree i posljednje zasjedanje AVNOJ-a odrano je u Beogradu od 7. do10.8.1945.godine. U skladu s preporukama Krimske konferencije, na kojoj su uestvovaliRoosevelt, Staljin i Churchill, AVNOJ je trebalo da se proiri jednim brojem starihgraanskih politiara i tako preraste u Privremenu narodnu skuptinu. Na svom Treemzasjedanju AVNOJ je donio odluku da se proiri sa 118 novih lanova. Kriterij je bio dase niko od novoprimljenih lanova i poslanika nije kompromitirao sa okupatorom tokomrata.

ZAVNOBiH

U skladu s odlukom da se BiH konstituira kao posebna federalna jedinica u okviru nove

demokratske i federativne Jugoslavije, odrana je osnivaka skuptina, odnosno Prvozasjedanje Zemaljskog antifaistikog vjea narodnog osloboenja BiH (ZAVNOBiH) uMrkonji Gradu 25. i 26. 11.1943.godine.

Najvie politiko predstavnitvo naroda BiH izjasnilo se za federativno ureenje

Jugoslavije, u kojoj e BiH biti ravnopravna federalna jedinica, unutar koje e Bonjaci,zajedno sa Srbima i Hrvatima, ivjeti u slobodi, ravnopravnosti i jednakosti. Na Drugomzasjedanju ZAVNOBiH-a odranog uSanskom Mostu, od 30.juna do 2.jula 1944.godinenizom odluka konstituirana je BiH kao posebna i ravnopravna federalna jedinica u novoj

Jugoslaviji. Tom prilikom donijeta je i posebna deklaracija o pravima graana BiH,kojom se njenim graanima i narodima,Bonjacima, Srbima i Hrvatima, pravnoosigurava i jamii jednakost i ravnopravnost, koju su oni ostvarili u zajednikoj borbiprotiv okupatora i domaih izdajnika.

Na svom treem zasjedanju u osloboenom Sarajevu od 26. do 28. 4.1945. godineZAVNOBiH se konstituirao u Narodnu skuptinu BiH, a istovremeno je ve 28. aprilaosnovana Narodna vlada BiH. Proces konstituiranja dravnosti BiH u tadanjim uslovimadovren je donoenjem prvog Ustava NRBiH 31.12.1946. godine.

POKRET I POLITIKA NESVRSTANIH


27/31


WWW.STUDOMAT.BA 27

Porijeklo Pokreta nesvrstanih se moe pratiti od konferencije odrane u Bandungu,Indonezija, 1955. Svjetske nesvrstane nacije su izrazile svoju elju da ne budu uvuene uideoloke sukobe Istoka i Zapada u Hladnom ratu. Bandung je bio znaajna prekretnica

za razvoj pokreta kao politike organizacije.

Ipak, 6 godina kasnije u septembru 1961, uz veliku zaslugu Josipa Broza Tita, odrana jeprva zvanina konferencija Pokreta nesvrstanih. Uz Tita i Nehrua, drugi istaknutisvijetski lideri koji su uestvovali u stvaranju Pokreta nesvrstanih su bili Gamal AmbdelNaser, predsjednik Egipta, i Sukarno, predsjednik Indonezije.

Pokret je izgubio kredibilitet tokom sedamdesetih kada je kritikovan da u njemu postajudominantne drave koje su bile prijateljske prema Sovjetskom Savezu. Dok su voe kaoTito, Naser, Sukarno ili Nehru mogli predstavljati ideologiju nesvrstanih, voe poputFidela Kastra su kompromitovale cijeli koncept.

Konferencije odrane do Titove smrti:

1. konferencijaBeograd, 1. septembar 1961.6. septembar 1961.

2. konferencijaKairo, 5. oktobar 1964.10. oktobar 1964.

3. konferencijaLusaka, 8. septembar 1970.10. septembar 1970.

4. konferencijaAlir, 5. septembar 1973. 9. septembar 1973.

5. konferencijaKolombo, 16. avgust 1976.19. avgust 1976.

6. konferencijaHavana, 3. septembar 1979.9. septembar 1979.

SUKOB STALJINTITO


28/31


WWW.STUDOMAT.BA 28

Informbiro (Informacioni biro komunistikih i radnikih partija) osnovan je u Vraavi u

septembru 1947. Biro je osnovan pod vidom razmjene iskustava i koordinirane djelatnostikomunistikih partija (Bugarska, Italija, Jugoslavija, Maarska, Poljska, Sovjetski Savez,Francuska, ehoslovaka i Rumunjska) na osnovu uzajamne saglasnosti. Stvarni cilj bioje da Staljin ostvari potpunu kontrolu ne samo nad navedenim partijama nego praktinonad cjelokupnim svjetskim komunistikim pokretom. Za stalno sjedite Informbiroaodreen je Beograd, a poslije sukoba sjedite mu preseljeno u Bukuret. Kako se Tito,kao ovjek sa iskustvom i autoritetom jednog od velikih vojskovoa i pobjednika izDrugog svjetskog rata, nije htio potiniti Staljinovom diktatu ak ni u toku rata, Staljin jepripremio Rezoluciju o stanju u KPJ, kojem je otro napao cjelokupnu jugoslavenskupolitiku. Rezolucija je usvojena na sastanku Informbiroa u Bukuretu, kojem Jugoslavijanije prisustvovala. Od tada je poela velika propagandna kampanja protiv KPJ, uz stalne

oruane prijetnje i provokacije prema Jugoslaviji.

Rezolucija Informbiroa i sukob Tita sa Staljinom imali su teke viegodinje posljedicena stanje, prilike i odnose u samoj Jugoslaviji. Sukob sa Staljinom nije ostao na

meudravnoj i meunarodnoj razini, nego je istovremeno doveo do rascjepa unutar KPJ,to se odrazilo na ope prilike u cijeloj zemlji i ije su se posljedice osjeale sve doraspada Jugoslavije. Nakon objavljivanja Rezolucije Informbiroa, u zemlji je poeo optiprogon svih onih koji su se izjasnili za nju, tj. za Staljina, a protiv Tita. Takvi su nazvani

''informbirovcima''.

USTAV IZ 1974. GODINE

Dana 21. februara 1974. doneen je novi Ustav SFRJ koji je Jugoslaviju definirao kao"dravnu zajednicu dobrovoljno ujedinjenih naroda" s pravom na odcjepljenje, ako tobude volja republika, federalnih lanica koje su dobile veu neovisnost u odnosu nasredinju vladu u Beogradu.

Ustav Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, donesen februara 1974. godine,izvrio je znaajne promjene u drutvenom i ekonomskom ureenju zemlje.

Po Ustavu, sva vlast pripada "radnikoj klasi i radnim ljudima". U drutvenom ureenju,pokrajine u sastavu SR Srbije (SAP Vojvodina i SAP Kosovo) dobile su jo vea pravanego to su imala ranije. Pokrajine su imale svoja dravna i partijska Predsjednitva.Njihova teritorija nije se mogla mijenjati bez odluke pokrajinske Skuptine.


29/31


30/31


WWW.STUDOMAT.BA 30

NATO. Savezna Republika Jugoslavija je 4. februara 2003. preureena i preimenovana uDravnu zajednicu Srbije i Crne Gore, a nakon referenduma 21. maja 2006. Crna Gora jepostala nezavisna drava i 3. juna 2006. proglasila zvanino nezavisnost.

Rezultat ratova u bivoj Jugoslaviji je imalo za posljedicu osiromaenje velikog dijela

Jugoslavije, masovne ekonomske poremeaje i stalnu nestabilnost na podrujima gde sevodio rat. Ratovi ubivoj Jugoslaviji smatraju se najkravijim sukobima u Evropi nakonDrugog svetskog rata. Mnogi indiviudalni uesnici rata su optueni za ratne zloine odstrane Meunarodnog krivinog tribunala za bivu Jugoslaviju osnovanog od straneUjedinjenih nacija.

Rat u Bosni i Hercegovini je ope prihvaeni naziv za meunarodni vojni sukob napodruju Bosne i Hercegovine, koji je trajao od 6. aprila 1992. do 14. septembra 1995.godine izmeu Srbije i Crne Gore, Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

Ovaj rat se esto imenuje i kao Agresija na Bosnu i Hercegovinu i Graanski rat u Bosni iHercegovini. Bosna i Hercegovina je zvanino podigla optunicu protiv Srbije i CrneGore za genocid pred Meunarodnim sudom pravde. Sud je 21. februara 2007. objaviopresudu u kojoj je zakljuio da je rat imao meunarodni karakter.

Pretpostavlja se da je u gotovo etvorogodinjem ratu stradalo izmeu 100.000 i 200.000ljudi, dok je preko dva miliona stanovnika moralo napustiti svoje domove. Rat jeuzrokovan kompleksnom kombinacijom ope politike, drutvene i sigurnosne krize uzemlji, koja je uslijedila nakon zavretka Hladnog rata i pada socijalistikog poretka u

SFRJ. Rat je okonan potpisivanjem mirovnog sporazuma u Daytonu, 21. novembra1995. godine.

ULOGA JNA

Jugoslavenska narodna armija (Jugoslovenska narodna armija, JNA) bila je dio oruanihsnaga SFRJ do njenog raspada.

Pred kraj 80-ih pojaava se srbizacija JNA te ona poetkom 90-ih postaje oruevelikosrpske politike srbijanskog predsjednika Slobodana Miloevia i sudjeluje uratovima u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

JNA je slubeno ukinuta krajem maja 1992. kada iz njeznih ostataka nastaju VojskaJugoslavije i Vojska Republike Srpske.


31/31


Pripreme za agresiju su vrene kroz srbizaciju JNA i SAO-izaciju Bosne iHercegovine u prvoj fazi, a kasnije osnivanjem tzv. Skuptine srpskog naroda u Bosni iHercegovini od 24. oktobra 1991. godine i proglaenjem nezavisne tzv. Srpske republikeBosne i Hercegovine od 7. aprila 1992. godine. Praktino na Bosnu i Hercegovinuzapoela je agresija odmah nakon objavljivanja rezultata referenduma od 6. marta 1992.

godine, odnosno poslije priznanja Republike Bosne i Hercegovine od Evropske zajednice6. aprila 1992. godine. Agresiju je poinila SR Jugoslavija (Srbija i Crna Gora) uz snanupodrku i participaciju pripadnika i simpatizera Srpske demokratske stranke i njenogpolitikog lidera Radovana Karadia, odnosno vojnog lidera Ratka Mladia. U izvrenjuagresije na BiH angairale su se JNA (kasnije preimenovana u Vojska Jugoslavije),Specijalne jedinice saveznog MUP-a i Dravne bezbjednosti, srpske paravojne formacije,vojska Republike srpske i vojska Republike srpske krajine koje su bile poddirektnom kontrolom i komandom Vrhovnog savjeta odbrane u Beogradu. Farsa okopovlaenja JNA sa teritorije Bosne i Hercegovine trajala je sve do stvaranja SRJugoslavije 27. aprila 1992. godine. Meutim stvarno JNA se nikada i nije povukla za svevrijeme agresije. Agresija na RBiH od strane SR Jugoslavije, okonana je parafiranjem

mirovnog sporazumom 21. novembra 1995. godine u zranoj bazi Wright Patterson(Dayton, drava Ohio u SAD), koji je potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine podslubenim nazivom Opi okvirni mirovni sporazum za mir u BiH

Documents

Historija BiH - Pomocni Materijal Za Pripremu Ispita