Historijska traganja [broj 12, 2013.]

8/11/2019 Historijska traganja [broj 12, 2013.]

1/304

ISSN 1840-3875UDK 94 (497.6)

INSTITUT ZA ISTORIJU Br. 12,1-302, Sarajevo 2013.

INSTITUTE FOR HISTORY No 12,1-302, Sarajevo 2013

Historijska

traganjaHistorical

Searches


2/304

Historijska traganja Historical Searches

Izdava Publisher

INSTITUT ZA ISTORIJU, Sarajevo, Bosna i HercegovinaINSTITUTE FOR HISTORY, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

Meunarodna redakcija International Editorial BoardDAMIR AGII, Filozofski fakultet, Zagreb / Faculty of Philosophy, ZagrebALE GABRI, Intitut za novejo zgodovino, Ljubljana / Institute for Recent History, LjubljanaADNAN VELAGI, Fakultet humanistikih nauka, Mostar / The Faculty of Humanities, MostarRADMILA RADI, Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd / Institute of Recent History of Serbia,BeogradSERGEY ROMANENKO, Institute of Economy Russian Academy of Sciences, Moscow, RussiaENES PELIDIJA, Filozofski fakultet, Sarajevo / Faculty of Philosophy, Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik Editor-in-chiefVERA KATZ, Institut za istoriju, Sarajevo / Institute for History, [email protected]

Sekretar SecretaryAIDA LIINA RAMI, Institut za istoriju, Sarajevo / Institute for History, [email protected]

asopis izlazi dva puta godinje / This is semi-annual magazine

Rukopisi se alju na adresu Instituta za istorijuManuscripts to be sent to the Institute for History(sa naznakom) za asopis HISTORIJSKA TRAGANJA/ indicating that it isfor HISTORICAL SEARCHES71000 SARAJEVO, Alipaina 9Bosna i Hercegovina

telefon/faks/phone/fax: 033/ 209-364 033/ 217-263http://www.iis.unsa.ba

e-mail: [email protected]

Rukopisi se ne vraaju / Manuscripts will not be returned to their authors

Urednitvo ne odgovara za navode i gledita iznesena u pojedinim prilozima.The Editorial board is not to be held responsible for the assertions and views presented inthe contributions it publishes.

Prijava o izdavanju asopisa Historijska traganjaubiljeena je u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteciBosne i HercegovineApplication for the publishing of Historical searches has been registerd at: National and University

Library of Bosnia and Herzegovina


3/304

3Historijska traganja Historical searches

Sadraj Content

Rije redakcije................................................................................................ 7

lanci Articles

ZAVNOBiH pogledi iz nove perspektive

ZAVNOBiH view from new perspective

Husnija Kamberovi

POVODOM SEDAMDESET GODINA OD PRVOG ZASJEDANJAZAVNOBiH-a

ON THE OCCASION OF THE 70THANNIVERSARY OF THE FIRSTSESSION OF THE STATE ANTI-FASCIST COUNCIL FOR THE PEOPLESLIBERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA (ZAVNOBiH)..............11

Mustafa Imamovi

ZAVNOBiH I DRAVNOPRAVNI KAPACITET BOSNE I HERCEGOVINE

ZAVNOBiH AND THE CONSTITUTIONAL CAPACITY OF BOSNIA

AND HERZEGOVINA ................................................................................... 17

Mirko Pejanovi

BOSNA I HERCEGOVINA OD ZAVNOBiH-a DO DAYTONSKOGSPORAZUMA KONTINUITET IZGRADNJE DRAVNOSTIU XX STOLJEU

BOSNIA AND HERZEGOVINA FROM ZAVNOBiH TO THE DAYTONAGREEMENT THE CONTINUATION FOR BUILDING

OF STATEHOOD IN THE 20TH

CENTURY ........................................................27

UDK 94 (497.6) ISSN 1840-3875Historijska traganja, Br. 12, Sarajevo, 2013. [ str. 1-302 ]


4/304

4 Historijska traganja Historical searches

Suad Arnautovi

IZBORNI SISTEM U BOSNI I HERCEGOVINI PREMA DEKLARACIJI OPRAVIMA GRAANA BOSNE I HERCEGOVINE

THE ELECTORAL SYSTEM IN BOSNIA AND HERZEGOVINAACCORDING TO THE DECLARATION ABOUT THE RIGHTSOF THE CITIZENS OF BOSNIA AND HERZEGOVINA ................................49

Denis Beirovi

ZASJEDANJA ZAVNOBiH-a I PRVI USTAV NARODNE REPUBLIKEBOSNE I HERCEGOVINE

THE SESSIONS OF ZAVNOBiH AND THE FIRST CONSTITUTION OFTHE PEOPLES REPUBLIC OF BOSNIA AND HERZEGOVINA ..................83

Seka Brkljaa

OSVRT NA ISTORIOGRAFSKU PRODUKCIJU O ZAVNOBiH-u

A REVIEW OF THE HISTORIOGRAPHIC PRODUCTIONABOUT ZAVNOBiH ..............................................................................................101

Vera KatzKONSTITUIRANJE KOMUNISTIKE VLASTI PREMA OBJAVLJENIMDOKUMENTIMA ZAVNOBiH-a

THE CONSTITUTING OF COMMUNIST GOVERNMENTACCORDING TO THE PUBLISHED DOCUMENTS OF ZAVNOBiH .......119

eljko Karaula

POGLEDI USTAKIH MEDIJA PREMA PARTIZANSKIM ZASJEDANJIMASRPSKOG AVNOJ-a

THE OPINIONS OF THE USTASHA MEDIA TOWARDSTHE PARTISAN SESSIONS OF THE SERB AVNOJ .....................................141

Adnan Jahi

IDEJA AUTONOMIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1941-1945. U OKVIRIMAIZVORA I HISTORIJSKE REKONSTRUKCIJE

THE CONCEPT OF BOSNIAN AUTONOMY 1941-1945 IN THEFRAMEWORK OF ARCHIVAL SOURCES AND HISTORICAL

RECONSTRUCTION .............................................................................................155



5/304


Denita Sara-Rujanac

ODNOS BOSANSKOHERCEGOVAKE POLITIKE ELITE PREMAVRIJEDNOSTIMA ZAVNOBiH-a TOKOM 1970IH I 1980IH GODINA

THE ATTITUDE OF THE BOSNIAN AND HERZEGOVINIANPOLITICAL ELITE TOWARDS THE VALUES OF ZAVNOBiH DURINGTHE 1970-IES AND 1980-IES ..............................................................................185

Edin Omeri

METAMORFOZE PRAZNIKA: OBILJEAVANJE PRVOG ZASJEDANJAZAVNOBiH-a (1983-1988-1993)

THE METAMORPHOSIS OF HOLIDAYS: THE MARKINGOF THE FIRST SESSION OF ZAVNOBiH (1983-1988-1993) .........................201

Aida Liina Rami

NAGRADA ZAVNOBiH-a OSNIVANJE, TRAJANJE I ZNAAJ

THE ZAVNOBiH PRIZE ESTABLISHMENT, CONTINUATIONAND SIGNIFICANCE ...........................................................................................215

Sanja GladanacSLIKA ZAVNOBiH-a U BOSANSKOHERCEGOVAKIMUDBENICIMA HISTORIJE (1945-2013)

THE PORTRAYAL OF ZAVNOBiH IN THE HISTORY TEXTBOOKSOF BOSNIA AND HERZEGOVINA (1945-2013) .............................................231

Amra usto

ZAVNOBiH U KULTURI SJEANJA

ZAVNOBiH IN THE CULTURE OF REMEMBRANCE ..................................253

U spomen na In memory of

akademik Marko unji (1927-1998)

Nedim Rabi

NAUNO DJELO MARKA UNJIA POVODOM 15 GODINA

OD SMRTI



6/304


THE SCIENTIFIC WORK OF MARKO UNJI ON THE OCCASION

OF THE 15TH ANNIVERSARY OF HIS DEATH ............................................269

Upute autorima priloga ........................................................................ 297



7/304


Rije Redakcije

Cijenjeni itatelji !

Povodom sedamdeset godina od odravanja Prvog zasjedanja ZAVNO-BiH-a, Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu organizirao je 20. novem-bra 2013. godine okrugli stol pod naslovom ZAVNOBiH pogledi iz noveperspektive. Domain uesnicima skupa bila je Nacionalna i univerzitetskabiblioteka Bosne i Hercegovine u Sarajevu. U ovom tematskom broju asopisapredstavljamo vam etrnaest radova s ovog okruglog stola. Sa zadovoljst-vom vam preporuujemo pripremljene lanke jer oni svojom utemeljenou,zanimljivou i pogledom iz nove perspektive osvjetljavaju ove vane dogaajeiz bosanskohercegovake povijesti. Nae podsjeanje na taj dogaaj vie je odpukog sjeanja na jedan historijski dogaaj. To je, zapravo, podsjeanje na svenade i ideale, ali i na izgubljene iluzije dvadesetog stoljea. (...) To je pria o is-tinama i zabludama, o dobru i zlu, o antifaizmu i faizmu, kako je to u svomuvodnom izlaganju istakao prof. dr. Husnija Kamberovi, direktor Instituta,na iju je inicijativu i organiziran ovaj okrugli stol.

U ovom broju Historijskih traganja za 2013. godinu, s velikim potovanjemobjavljujemo lanak Nedima Rabia o akademiku Marku unjiu, povodompetnaest godina od njegove smrti. Obiman rad sa biografskim i bibliograf-

skim podacima uz serioznu ocjenu ivotnog djela profesora unjia, starijeitatelje podsjetit e na uvaenog profesora sa Odsjeka za historiju Filozof-skog fakulteta u Sarajevu, a mlae potaknuti da saznaju mnogo vie o znanst-veniku koji je dao ogroman doprinos historiografiji srednjovjekovne Bosne,Dalmacije i Evrope.

Nakon ovih kratkih napomena o sadraju asopisa, srdano vas pozivamona suradnju.

Redakcija

RIJE REDAKCIJEHistorijska traganja, 12, 2013. [ str. 7 ]


8/304


9/304

lanci Articles

ZAVNOBiH pogled iz nove perspektive

ZAVNOBiH view from new perspective


10/304


11/304


Husnija Kamberovi, POVODOM SEDAMDESET GODINA OD PRVOG ZASJEDANJA ZAVNOBiH-aHistorijska traganja, 12, 2013. [ str. 11-16 ]

UDK 94 (497.6) 1943.11.25

Uvodno izlaganje

POVODOM SEDAMDESET GODINA

OD PRVOG ZASJEDANJA ZAVNOBiH-a

Husnija KamberoviUniverzitet u Sarajevu, Institut za historiju, Bosna i Hercegovina

U svom uvodnom izlaganju autor je napravio pregled najznaajnijihdatuma i znaaja Antifaistikog vijea narodnog osloboenja Bosne iHercegovine u povijesti Bosne i Hercegovine. Mada se danas 25. no-

vembar ne obiljeava kao Dan dravnosti Bosne i Hercegovine u svimdijelovima njenog teritorija, ipak poruke ZAVNOBiH-a ostaju trajna

vrijednost za njen evropski put.

Kljune rijei:Bosna i Hercegovina, ZAVNOBiH, 25. novembar, anti-faizam

Sedamdeset godina od Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a dovoljan je vre-menski raspon da se pokua analizirati historijski znaaj tog zasjedanja, alii da se ocijeni dosadanja brojna literatura o tome. Nae podsjeanje na tajdogaaj vie je od pukog sjeanja na jedan historijski dogaaj. To je, zapravo,podsjeanje na sve nade i ideale, ali i na izgubljene iluzije dvadesetog stoljea.To je pria o sveukupnoj povijesti ove zemlje, o njenim drevnim kraljevima,gracioznim i zanosnim princezama, slavnim junacima, nepoznatim malimherojima. To je pria o istinama i zabludama, o dobru i zlu, o antifaizmu i

faizmu.


12/304


Teko je nai zemlju u Evropi koja je samo u jednom stoljeu promijenila

est dravnopravnih okvira, a da pri tome, usprkos tim promjenama, nije do-lo do unutarnjeg razaranja tkiva te drave. Bosna i Hercegovina je, od osman-skog, preko austrougarskog, jugoslavistikog, endehazijskog i socijalistikogdo neovisnog dravnopravnog statusa, prola kroz kratko dvadeseto stolje-e, kako ga naziva slavni britanski historiar Eric Hobsbawm, preko brojnihprepreka i izazova koji su se u nekim razdobljima inili gotovo nepremosti-vim. Ne samo vanjsko okruenje, nego i sloena unutarnja struktura dra-ve, ponekad su odavali mrane utiske o njenoj budunosti. Zbog toga je ovazemlja imala nekoliko prijelomnih dogaaja u svojoj povijesti, ali je malo tihdogaaja koji se po svome znaaju mogu usporeivati sa dogaajem kojega sedanas sjeamo. Profesor Todor Kulji je u jednom svom eseju naslovljenomIntegracija preko datuma,raspravljajui openito o znaaju obiljeavanja pra-znika zakljuio: Praznici kao institucionalizovani datumi pamenja, upozo-ravaju ne samo na to ega treba da se seamo, nego i kada i kako treba da seseamo. Drutvenopolitiko usklaivanje pojedinanog pamenja je na delukada istog dana cela zajednica pamenja usmerava istorijsku panju na istitrenutak prolosti preko usklaenog, u korak doteranog pamenja. Drugim

reima, kalendar olakava da se kolektivno pamti na nivou cele zajednice, a nefragmentarno. Oduvijek su vladajue elite preko odreivanja praznika koji ese obiljeavati nastojale izgraivati kolektivno pamenje i preko toga stvaratikolektivnu svijest. U Bosni i Hercegovini je takoer u skladu s promjenamapolitikih elita krajem 20. stoljea dolo i do revizije praznika, ali injenicada iz tog oficijelnog kalendara sjeanja, makar i na jednom dijelu ove zemljenije izostavljen 25. novembar ukazuje kako taj datum ima posebno znaenje ubosanskohercegovakoj povijesti. Francuski povjesniar Pierre Nora je u jed-

nom eseju pod naslovom Izmeu pamenja i Historije. Problematika mjestspominjao velike dogaaje kao mjesta u panorami nacionalnog pamenja.On tu zastupa tezu kako postoje dva tipa dogaaja, neovisno o njihovoj velii-ni. Prvi su ponekad beznaajni, u svoje vrijeme jedva primjetni dogaaji, nokojima je budunost retrospektivno dodijelila veliinu i status izvorita, veli-anstveni karakter inauguralnih prekida. Upravo takvim ja smatram dogaajod 25. novembra 1943. godine, kojega se danas sjeamo.

Bosna i Hercegovina je toga 25. novembra 1943. godine obnovila svojudravnost, koju je pod naletom monoga Osmanskog carstva izgubila 1463.

godine. U akademskim krugovima bilo je puno rasprava o tome kako okarak-



13/304


terizirati razdoblje u bosanskohercegovakoj povijesti od pada pod Osmanli-

je 1463. do zasjedanja ZAVNOBiH-a 1943. godine. Neki su ak tvrdili kakoBosna i Hercegovina kao drava uope ne postoji do 1992. godine i da postojijasan diskontinuitet u dravnopravnom smislu od 1463. do 1992. godine. Nijeovo prilika da se ulazi u akademsku raspravu o tim pitanjima, ali je nemoguene spomenuti potrebu sagledavanja dogaaja u irim povijesnim konteksti-ma. Srednjovjekovna drava nije identina modernim dravama, pa ni pojamdravnoga kontinuiteta nije identian u predmoderna i moderna vremena.Bosna je u povijesti prola razliita razdoblja. Bosanska drava posrtala je iponovo se uspinjala, a na nama je da dekodiramo odnose izmeu tih posrnu-a i uspona kako bismo mogli uoiti konstante bosanske povijesti. U tom smi-slu i nae sjeanje na 25. novembar, i openito postojanje slubenih praznikadomoljubne vrste, samo potvruje argument ve spominjanog francuskog po-vjesniara Pierra Nora, da se (...) temporalna i topografska mjesta pamenjapojavljuju u onim vremenima i na onim mjestima gdje postoji percipiran ilikonstruiran lom s prolou. Ali, upravo su ta mjesta pamenja postala ele-menti na kojima se gradio zaseban identitet. U tom je smislu i znaaj 25. no-vembra neizmjeran u graenju bosanskog identiteta. Zato je to tako? Otkuda

ba takav znaaj dogaaja od 25. novembra 1943. godine? elim odmah reida znaaj 25. novembra nije oduvijek bio isti. U socijalistiko doba taj datumje padao samo etiri dana pred Dan Republike, 29. novembra, i dugo je bio usjeni tog praznika. Nije to nita udno. Uostalom, i u Philadelphiji, gdje je pro-glaena neovisnost Sjedinjenih Amerikih Drava, sve do pedesetih godina19. stoljea nije postojao konsenzus o tome kako obiljeavati godinjicu. Su-protstavljene grupe su se ak i na ulicama sukobljavale oko tumaenja revolu-cionarnog naslijea, a tek kada se ta borba utiala Amerikanci su poeli slaviti

4. juli usaglaeno. Zbog toga ne udi to niti danas mi u Bosni i Hercegovininemamo usaglaene stavove vladajuih politikih elita oko 25. novembra. No,bez obzira na tu neusaglaenost, koja ne govori o znaaju 25. novembra negoo savremenim politikim elitama, dogaaj od 25. novembra 1943. godine jesigurno jedan od najznaajnijih dogaaja u naoj povijesti. Toga je dana, naPrvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Varcar Vakufu (Mrkonji Gradu), nakonivahnih rasprava koje su prije toga trajale nekoliko mjeseci, donesena Re-zolucija u kojoj je definirano da Narodi Bosne i Hercegovine (...) hoe da jenjihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanske nego i srpska i

hrvatska i muslimanska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u



14/304


kojoj e biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana

i Hrvata. U nastavku Rezolucije istie se kako e narodi Bosne i Hercegovi-ne uestvovati ravnopravno sa ostalim naim narodima u izgradnji narodnedemokratske federativne Jugoslavije. Ova je Rezolucija oivotvorila bosanskudravnost (premda e tek na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a u SanskomMostu 1. jula 1944., Bosna i Hercegovina biti definirana kao esta federalna je-dinica), i 1992. postala pravni temelj za referendum i meunarodno priznanjenae drave. Dugo se i u naoj historiografiji i u javnom diskursu pekuliralooko rasprava koje su sredinom 1943. voene meu komunistikom elitom ostatusu Bosne i Hercegovine u okviru jugoslavenske federacije. Historijska jeinjenica da je za vrijeme tih rasprava bila jedna dosta jaka i utjecajna ko-munistika grupa koja je osporavala ravnopravan status Bosni i Hercegoviniu jugoslavenskoj federaciji nudei joj status autonomne pokrajine. Meutim,treba naglasiti da korijen takvih diskusija nije sadran u osporavanju zaseb-nog identiteta Bosne i Hercegovine, nego samo u dosljednom slijeenju so-vjetskoga modela organizacije drave koji je predviao da federalne jedinicetrebaju biti ustrojene kao nacionalne drave, a etniki izmijeane povijesneregije kao autonomne pokrajine ili oblasti prikljuene pojedinim nacionalnim

republikama. Jugoslavenski su komunisti sve do 1948. bili najdosljedniji sljed-benici sovjetskoga modela socijalizma, te i ne udi da je jedna grupa utjecaj-nih komunistikih lidera i u ovo ratno vrijeme, oslanjajui se ba na taj sovjet-ski model, bila namijenila Bosni i Hercegovini autonoman, a ne ravnopravani federalan status u jugoslavenskoj federaciji.

Znaaj 25. novembra nije samo u Rezoluciji, koja na svoj ve dobro po-znati nain definira Bosnu i Hercegovinu kao zemlju koja nije ni srpska, nihrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska, nego vie u

injenici da je na taj datum uspostavljeno teritorijalno jedinstvo Bosne i Herce-govine i garantirana ravnopravnost i jednakost svih Srba, Hrvata i Muslimanau njoj. Neto kasnije, na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a odranom u San-skom Mostu od 30. juna do 2. jula 1944., Bosna i Hercegovina je definirana kaoravnopravna federalna jedinica u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji, tese posebno naglaava ravnopravnost Srba, Hrvata i Muslimana Bosne i Her-cegovine, koja je njihova zajednika i nedjeljiva domovina. Ovaj stav iz De-klaracije o pravima graana od 1. jula 1944. sigurno je jedan od najznaajijihstavova koje je usvojio ZAVNOBiH, jer upravo ova Deklaracija, naslanjajui se

na raniju Rezoluciju sa Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, definira nedjeljivost



15/304


Bosne i Hercegovine. To naglaavanje nedjeljivostije pojam koji mora postati

sastavnim dijelom svake prie o Bosni i Hercegovini. Bez obzira da li se radi opriama o prolosti ili budunosti ove zemlje. Na toj nedjeljivosti su insistiralei bosanskohercegovake vladajue elite poslije Drugog svjetskog rata. Na tomesu one posebno bile aktivne tokom 1960-ih i 1970-ih godina, kada je Bosnai Hercegovina uvrstila svoju ravnopravnu poziciju unutar jugoslavenske fe-deracije. Ta ravnopravnost je istodobno znaila afirmaciju bosanskohercego-vake dravnosti, koja, dodue, nije imala meunarodni pravni status, ali epoetkom 1992. i taj status meunarodno priznate drave Bosna i Hercegovinadobiti zahvaljujui odlukama donesenim 25. novembra 1943. godine.

Danas, kada se provodi duboka revizija nae povijesti, esto je prisutnateza o antifaistikim borcima iz Drugoga svjetskog rata, organizatorima za-sjedanja ZAVNOBiH-a, koji su se borili iskljuivo za Jugoslaviju kao dravu,a ne i za Bosnu i Hercegovinu kao dravu. Nasuprot tim tezama, ovdje u sesamo pozvati na knjigu pod naslovom Genocid i otpor u Hitlerovoj Bosni. Par-tizani i etnici od 1941. do 1943. britanskog historiara Marka Attile Hoarea ukojoj je argumentirano dokazao da su bosanskohercegovaki antifaisti vodiliprobosansku propagandu i na tome mobilizirali i bosanskohercegovake Srbe,

i bosanskohercegovake Hrvate i bosanskohercegovake Muslimane, koji suse ukljuili u borbu za multinacionalnu Bosnu i Hercegovinu, a protiv onihkoji su mobilizirali mase za stvaranje velike Srbije ili velike Hrvatske. Drugimrijeima, on je nedvosmisleno pokazao da se i najvei dio bosanskohercego-vakih Srba ukljuio na strani onih koji su podravali multinacionalnu Bosnui Hercegovinu i borio protiv dijela bosanskohercegovakih Srba koje su etnicimobilizirali radi stvaranja Velike Srbije, i na antihrvatskom i antimusliman-skom ovinizmu. Zbog toga i djeluje gotovo nepojmljivo da se danas neko eli

odricati antifaistikih ideala za koje se borio najvei dio svih bosanskoherce-govakih nacionalnih zajednica tokom Drugog svjetskog rata.U vremenu poslije zavretka posljednjeg rata unutar vladajuih politi-

kih elita u Bosni i Hercegovini dugo se diskutiralo o dravnim praznicima.Pojavljivale su se razliite ideje i prijedlozi, ali i praksa obiljeavanja dravnihpraznika. Meutim, nikakav kompromis oko toga nije postignut. Dio draveostao je vjeran odlukama 25. novembra. Posebno je vano da se tim odlukamaod 25. novembra ne pridaje nikakvo ideoloko znaenje, nego se taj datumpromatra u kontekstu njegova znaaja za dravnopravnu historiju ove zemlje.

Meutim, loe je ako se ovome datumu pone prilaziti samo iz formalnih ra-



16/304


zloga. Sedamdesetih i osamdesetih godina na ovaj dan su u pogon putane

tvornice, otvarane kole, putevi, mostovi. Danas smo zadovoljni ako se baremodri zvanini prijem, a vrpce o poecima gradnje nekih privrednih objekatase obino presijecaju uoi izbora. A kada izbori prou proe i elja za grad-njom tih objekata.

Summary

ON THE OCCASION OF THE 70THANNIVERSARY OF THE FIRST SE-SSION OF THE STATE ANTI-FASCIST COUNCIL FOR THE PEOPLES

LIBERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA (ZAVNOBiH)

Seventy years since the First Session of the Anti-fascist Council for thePeoples Liberation of Bosnia and Herzegovina is a sufficient time spanfor the analysis of its historical significance but also for the evaluationof the vast literature about it. Although, in present Bosnia and Herze-govina, opinions of the ruling political elites about the 25 thNovemberare not adjusted, this event is certainly one of the most important in ourhistory. It is particularly significant that the decisions of the 25thNovem-ber are not attributed ideological importance and that this date shouldbe considered in the context of its importance for the constitutional his-tory of Bosnia and Herzegovina.

Key words:Bosnia and Herzegovina, ZAVNOBiH, 25thNovember, anti-fascism



17/304


UDK 323:327 (497.6) 19

Pregledni rad

ZAVNOBiH I DRAVNOPRAVNI KAPACITET

BOSNE I HERCEGOVINE

Mustafa ImamoviUniverzitet u Sarajevu, Bosna i Hercegovina

U ovom radu autor pregledno objanjava dravnopravni kapacitet Bo-sne i Hercegovine zasnovan na odlukama donesenim na Prvom i Dru-gom zasjedanju ZAVNOBiH-a, jer se upravo na njegovim razlozima

i njegovoj legitimnosti, temelji meunarodno priznanje Bosne i Her-cegovine kao samostalne drave poetkom 1992. godine, u granicamakoje je imala kao sredinja federalna jedinica, odnosno republika biveJugoslavije.

Kljune rijei: Bosna i Hercegovina, ZAVNOBiH, dravnopravni polo-aj, Badinterova komisija

Nije nimalo jednostavno cijeniti danas, nakon 70 godina, mjesto Zemalj-skog antifaistikog vijea narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine (ZA-VNOBiH-a) u dravnopravnoj historiji Bosne i Hercegovine kada se s raznihstrana njegova uloga i znaaj omalovaavaju sve do potpunog odbacivanja iporicanja. Ta poricanja rasplamsala su se krajem osamdesetih godina pro-log stoljea u cilju destrukcije Bosne i Hercegovine, odnosno njenog unite-nja kao drave. Tada su s odreenih strana lansirane nauno neutemeljene,a politiki neodgovorne i opake tvrdnje, da su granice Bosne i Hercegovine

vjetake ili administrativne, odnosno, kako se tada s prizvukom diskvali-

Mustafa Imamovi, ZAVNOBiH I DRAVNOPRAVNI KAPACITET BOSNE I HERCEGOVINEHistorijska traganja, 12, 2013. [ str. 17-25 ]


18/304


fikacije govorilo, avnojevske. U tom kontekstu moglo se uti kako je Bosna i

Hercegovina turska, vjetaka ili neka slina tvorevina koju kao takvu trebaunititi. Takvim se tvrdnjama nije dovodila u pitanje samo Bosna i Hercegovi-na, nego i cjelokupna federalna struktura Jugoslavije, to je sve bilo u funkcijipriprema za agresiju i rat 1991, odnosno 1992-1995. godine. Namjerno se ismiljeno ignorirala injenica da su granice Bosne i Hercegovine prirodno ihistorijski oblikovane jo od srednjeg vijeka, i dalje razvijane u razliitim po-litikim okolnostima, uz stalnu potvrdu kontinuiteta teritorija i zemaljskog idravnog imena Bosne i Hercegovine.

Odatle, Bosna i Hercegovina nije nikakva ahistorijska tvorevina, nego po-vijesno data zemlja iji je dravnopravni kapacitet potvren u uslovima an-tifaistikog Narodnooslobodilakog rata (NOR-a) kroz osnivanje i odlukeZAVNOBiH-a.

Osnivanje ZAVNOBiH-a je u tim uslovima predstavljalo historijski logi-an i pravno potpuno legitiman in kao izraz dravnopravnog kontinuitetai politikog identiteta Bosne i Hercegovine. Taj identitet graen je na konti-nuitetu predstave o Bosni i Hercegovini kao postojanoj historijskoj zajednici.On je u cjelosti potvren i odreen uspostavom ZAVNOBiH-a ije su odluke

imale dalekosean ustavni i meunarodnopravni znaaj i domaaj. S drugestrane, sam ZAVNOBiH i njegove odluke prirodan su historijski rezultat vie-stoljetnog dravnopravnog razvitka Bosne i Hercegovine i oblikovanja njenogidentiteta. U tom pogledu je povijest Bosne i Hercegovine bitno obiljeenanjenim dravnopravnim, odnosno teritorijalnim i politikim kontinuitetomkoji se moe pratiti punih hiljadu godina, jo od ranog evropskog i junosla-venskog srednjeg vijeka, pa sve do danas.

Osnivanje ZAVNOBiH-a i drugih zemaljskih antifaistikih vijea po po-

jedinim jugoslavenskim zemljama i pokrajinama predstavljalo je odluujuikorak u pravcu potpune realizacije jednog od osnovnih ciljeva Narodnoos-lobodilakog pokreta (NOP-a) da se Jugoslavija obnovi i izgradi kao federa-tivna drava. Realizacija tog cilja tekla je u uslovima Narodnooslobodilakograta (NOR-a), odnosno borbe protiv okupatora i svih njegovih pomagaa, uzodluno nastojanje da se u okviru te borbe sprijei svaki genocid. Uporedos tim, revolucionarnim putem ruila se stara vlast u svim njenim vidovima iuspostavljala nova organizacija vlasti i nova drava na federalnim osnovama.

Odluka o federalnom ureenju nove drave proistekla je iz iskustva ne-

stabilnosti Kraljevine Jugoslavije izmeu dva svjetska rata, koja je zbog nesre-



19/304


enih nacionalnih odnosa stalno prolazila kroz vee ili manje politike krize.

Odatle su unutar Komunistike partije Jugoslavije (KPJ) tridesetih godinaprolog stoljea voene vrlo ive rasprave o nacionalnom pitanju i nainu nje-govog rjeavanja. Neposredno prije poetka Drugog svjetskog rata dolo se doodluke da bi federalizacija Jugoslavije predstavljala politiki najcjelishodnijerjeenje njenog nacionalnog kompleksa.

Politikom federalizacije nove Jugoslavije rjeavani su ivotni zahtjevi rav-nopravnosti njenih naroda i narodnosti. Federalizacijom zemlje, to jest osni-vanjem zemaljskih antifaistikih predstavnikih tijela, narodi i narodnostiJugoslavije su dobivali pouzdane politike instrumente i sredstva za zatitusvojih osobenosti i prava i istovremeno meusobno povezivanje u uslovimaravnopravnosti kao sutine politike bratstva i jedinstva. Takva politika je zauspjeh narodnooslobodilakog pokreta imala temeljni znaaj.

Prvim korakom u tom pravcu mogu se smatrati otvorena pisma napred-ne studentske omladine Bosne i Hercegovine. Na inicijativu tada ilegalneKomunistike partije Jugoslavije bosansohercegovaka studentska omladinaobratila se otvorenim pismima javnosti u decembru 1937, zatim marta 1938.i decembra 1939. godine. Ta je pisma potpisalo 509 studenata iz Bosne i Her-

cegovine svih nacionalnosti, Srba, Bonjaka, Hrvata i Jevreja. Svojim sadr-ajem ova pisma predstavljaju prijelom u gledanju KPJ na etniku realnost ihistorijski subjektivitet Bosne i Hercegovine, posebno na nacionalno pitanjebosanskih muslimana. Ovi studenti iz Bosne i Hercegovine, koji su uglavnomstudirali na univerzitetima u Beogradu i Zagrebu, izrazili su ovim pismima uprvom redu privrenost rodnoj grudi i svom zaviaju. Oni u tim pismima,kao ljudi kod postojbine, a bez postojbine iz osjeanja i dunosti, prava ipotrebe, zahtijevaju autonomiju Bosne i Hercegovine.

U treem pismu posebno se istie da na prostoru izmeu Drine, Save i Unekao i s obje strane Neretve stoljeima ive Srbi, Muslimani i Hrvati. Oni su nacijelom prostoru Bosne i Hercegovine nacionalno isprepleteni i meu njimanije mogue postaviti granicu koja ne bi bila teka nepravda, prije svega pre-ma Muslimanima, koji oduvijek ine jednu cjelinu. Pisma studentske omla-dine ukazala su prvenstveno na historijsko i egzistencijalno zajednitvo naro-da Bosne i Hercegovine. To zajednitvo potpisnici pisama nisu vidjeli samokao prolost, nego kao opredjeljenje za budunost. U pismima je sadrana iideja bratstva-jedinstva, koja e kao politiki program biti istaknuta na zasta-

vi antifaistikog narodnooslobodilakog pokreta 1941-1945. godine. Upravo



20/304


na tragu ovih pisama, bosanskohercegovaki komunisti su otvoreno na svojoj

Petoj pokrajinskoj konferenciji KPJ u julu 1940. izali s programom narodneautonomije Bosne i Hercegovine, u kojoj e ravnopravno u demokratiji ivjetiMuslimani (Bonjaci), Srbi i Hrvati. Ova demokratska narodna autonomija,kao njihov zajedniki interes, bie osnovni programski cilj NOP-a 1941-1945.godine, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. To je znailo jedinstvenu Bosnui Hercegovinu unutar demokratske federativne Jugoslavije. Taj cilj je u drav-nopravnom smislu realiziran osnivanjem i odlukama ZAVNOBiH-a.

Odlukom ZAVNOBiH-a, donesenom na njegovom Prvom zasjedanju 25.novembra 1943. u Mrkonji Gradu, uspostavljeni su njeno teritorijalno jedin-stvo i obnovljena njena dravnost. Odlukama koje je ZAVNOBiH donio naDrugom zasjedanju, odranom u Sanskom Mostu u ljeto 1944. godine, Bosnai Hercegovina je konstituirana u svojim povijesnim granicama kao drava rav-nopravnih graana Srba, Muslimana (Bonjaka) i Hrvata, odnosno kao fede-ralna jedinica u okviru demokratske i federativne Jugoslavije. Ovim odlukamaZAVNOBiH-a sutinski je odreen politiki identitet Bosne i Hercegovine. Tajidentitet ostvarivan je u praksi u okviru jugoslavenske dravne zajednice kojaje u antifaistikom ratu 1941-1945. obnovljena na federativnim i republikan-

skim osnovama. Njena je obnova bila uslov nacionalnog osloboenja jugosla-venskih naroda. To se posebno odnosi na Srbe, Hrvate i Bonjake, jer je Jugo-slavija bila jedini politiki okvir u kojem su svi Srbi, svi Hrvati i svi Bonjacimogli ravnopravno ivjeti u jednoj dravi. S druge strane, sam ZAVNOBiH injegove odluke logian su rezultat viestoljetnog oblikovanja politikog iden-titeta Bosne i Hercegovine. Osnivanje ZAVNOBiH-a, te openito zemaljskihantifaistikih vijea po pojedinim jugoslavenskim zemljama i pokrajinama,predstavljalo je realizaciju jednog od etiri osnovna cilja NOP-a o ureenju

i izgradnji nove Jugoslavije na federativnom principu kao sredstvu rjeenjanacionalnog pitanja. Ostala tri osnovna cilja bila su borba protiv okupatorai svih njegovih pomagaa, zatim u okviru te borbe spreavanje svakog geno-cida, odnosno bratoubilakog rata, te uporedo s oruanom borbom ruenjestare i izgradnja nove, civilne organizacije vlasti. U tom su smislu sve odlukeZAVNOBiH-a, kao ratnog i revolucionarnog parlamenta Bosne i Hercegovi-ne, imale dalekosean ustavni i meunarodnopravni znaaj.

Vijenici ZAVNOBiH-a su na prvom mjestu usvojili Rezoluciju ZAVNO-BiH-a i Proglas narodima Bosne i Hercegovine kojima je izraena elja na-

roda Bosne i Hercegovine da njihova zemlja koja nije ni srpska, ni hrvatska,



21/304


ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena

zajednica u kojoj e biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimanai Hrvata. Najznaajniji faktori koji su opredijelili vostvo NOP-a da Bosnui Hercegovinu ukljui u federativnu Jugoslaviju kao ravnopravnu federalnujedinicu bili su, na prvom mjestu, injenica da je Bosna i Hercegovina imala iima svoju dravnopravnu, tj. politiku tradiciju, te da je u tom pogledu idejai praksa njene samostalnosti i autonomije imala, takoer, dugu tradiciju. Uzsve to, na njenom podruju ive meusobno izmijeana tri naroda, Musli-mani (Bonjaci), Srbi i Hrvati i vie etnikih manjina. Odatle bi prikljuenjeove zemlje nekoj drugoj federalnoj jedinici bilo politiki neprihvatljivo rjee-nje s nepredvidivim posljedicama. Podjela Bosne i Hercegovine takoer nijedolazila u obzir, jer bi vodila unutranjem cijepanju njenih naroda. U tim jeinjenicama leala osobenost mjesta i poloaja Bosne i Hercegovine unutarjugoslavenske federativne drave stvorene u NOR-u, kao velikom antifaisti-kom ratu 1941-1945. godine.

Meu odlukama Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a odranog od 30. junado 1. jula 1944. u Sanskom Mostu, poseban znaaj ima Deklaracija o pravi-ma graana Bosne i Hercegovine, kojom su graanima BiH garantirana os-

novna ljudska prava koja ine sadrinu svakog demokratskog ustava. To sunacionalna ravnopravnost, sloboda savjesti i vjeroispovijesti, sloboda zborai dogovora, sloboda udruivanja i tampe, lina i imovinska sigurnost graa-na, sloboda privatne inicijative u privrednom ivotu, ravnopravnost spolovau svim oblastima drutvenog ivota, aktivno i pasivno pravo glasa s navrenih18 godina ivota, pravo albe, naelo da niko ne moe biti suen bez pret-hodnog sudskog postupka, uvoenje vojne obaveze za sve graane Bosne iHercegovine sposobne za noenje oruja, itd. Jednom rijeju, ova deklaracija

je sadravala neizbjeni generaltab sloboda od 1848, kako ga je, kao sa-stavni dio svih buroaskih ustava, svojevremeno oznaio Marx.Tu se svugdjeeksplicitno navode lina sloboda, sloboda tampe, govora, udruenja, zbora,nastave, religije, itd. Naelno, po ustavu te su slobode nepovredive, to znaida se svaka od tih sloboda proglaava bezuvjetnim pravom francuskog citoye-na, ali sa stalnom primjedbom da je neograniena ukoliko je ne ograniavajujednaka prava drugih i javna sigurnost ili zakoni koji upravo treba da do-vedu do te harmonije individualnih sloboda u meusobnom odnosu i odnosuna javnu sigurnost. U tom kontekstu treba gledati i znaaj i domaaj Deklara-

cije ZAVNOBiH-a.



22/304


23/304


nice ili konfederalne drave. Ovim ustavom SFRJ je definirana kao dravna

zajednica dobrovoljno ujedinjenih naroda i njihovih socijalistikih republikai autonomnih pokrajina. Republike su, po ovom ustavu, drave zasnovane nasuverenosti naroda. Za eventualnu izmjenu ili dopunu odredbi ovog ustava,kojima se ureuje poloaj republika i njihovi odnosi s federacijom, bio je po-treban konsenzus svih lanica zajednike savezne drave. Prema lanu 400.Ustava, postupak njegove izmjene ne moe se pokrenuti bez prethodne sa-glasnosti skuptina svih republika. lan 402. je u tom smislu odreivao da sepromjena Ustava smatra usvojenom kada se s njenim tekstom, koji prethodnoizglasa Skuptina SFRJ, saglase skuptine svih republika.

Snaga milenijumske bosanske politike tradicije i teritorijalnog kontinu-iteta, sublimiranih u ZAVNOBiH-u, u cijelosti se pokazala tokom agresije naBosnu i Hercegovinu i zloina nad njenim narodima, prije svega nad Bo-njacima. Da se radilo o nekoj vjetakoj, obinoj administrativnoj tvorevini,kako se tada nehajno, ali vrlo zlomisleno i s lijeva i s desna tvrdilo, Bosna iHercegovina bi nestala poslije prvog pucnja. estina agresije i razmjere zlo-ina pokazali su da je potrebna ogromna sila i veliko nedjelo da bi se Bosnai Hercegovina razvalila i politiki unitila. Uprkos svemu tome, takvi planovi

nisu ostvareni. Bez obzira na ogromnu ratnu tragediju i zloin, Bosna i Her-cegovina se politiki odrala kao historijska zajednica, teritorijalni i dravno-pravni pojam. Upravo se na ZAVNOBiH-u, njegovim razlozima i njegovojlegitimnosti, temelji meunarodno priznanje Bosne i Hercegovine kao samo-stalne drave poetkom 1992. godine, u granicama koje je imala kao sredinjafederalna jedinica, odnosno republika bive Jugoslavije. Arbitrana komisijaEvropske unije (tzv. Badinterova komisija), koja je ocjenjivala uslove za pri-znavanje samostalnosti bivih jugoslavenskih republika, izdala je 11. januara

1992. miljenje u kojem je konstatirala da: (1) vaei Ustav SRBiH iz 1974,zajedno s amandmanima iz 1990. godine, odreuje Bosnu i Hercegovinu kaosuverenu demokratsku dravu koja svim svojim graanima i narodima, tj.Muslimanima, Srbima i Hrvatima, s pripadnicima drugih naroda i narodnostikoji ive na njenoj teritoriji, garantira jednaka prava; (2) BiH je kao pravna idemokratska drava u stanju da potuje ljudska prava; (3) vlasti u BiH pruilesu uvjeravanja da ova republika nema nikakvih teritorijalnih pretenzija premasusjednim zemljama; i (4) BiH se obavezala da e primjenjivati Povelju UN,Zavrni akt iz Helsinkija i sve druge meunarodne akte koji garantiraju ljud-

ska, odnosno graanska i politika prava i slobode. Polazei od ovog milje-



24/304


nja, Savjet ministara Evropske unije je na sjednici u Bruxellesu 6. aprila 1992.

priznao Bosnu i Hercegovinu kao samostalnu dravu. Bosna i Hercegovinaje tako svoju dravnu samostalnost 1992. godine stekla na tradiciji antifai-stikog pokreta, njegove borbe i pobjede, odnosno njegovih dravotvornihrjeenja i razrjeenja u toku i poslije Drugog svjetskog rata.

Otud se postavlja pitanje, ta je to to Bosnu i Hercegovinu, uprkos svimsilama koje su se udruile da je rasture i unite, dri na okupu? ini se da jestalno podsjeanje na vrijeme antifaistikog NOR-a nuno iz prostog razloga,to je, po rijeima Edwarda Saida, posezanje za prolou jedna od najeihstrategija za tumaenje sadanjosti. U tom se pogledu nikad ne zna da li jeprolost stvarno prola, svrena i zapeaena. Iskustvo iz posljednje decenijeXX stoljea govori da kod nas odreena prolost nije zavrena ni prevaziena.Zato su antifaizam i ZAVNOBiH ovoj zemlji danas potrebni jednako kao iprije sedamdeset godina.

Summary

ZAVNOBiH AND THE CONSTITUTIONAL CAPACITYOF BOSNIA AND HERZEGOVINA

The founding of ZAVNOBiH under the conditions of the peoples lib-eration war represented a historically logical and legally completelylegitimate act as an expression of the constitutional continuation andpolitical integrity of Bosnia and Herzegovina. This identity was built

on the continuity of the representation of Bosnia and Herzegovina asan enduring historical community. After the dissolution of the SocialistYugoslavia, along with the enormous war tragedy and crimes, Bosniaand Herzegovina survived politically as a historical community, a ter-ritorial and constitutional term. The international recognition of Bos-nia and Herzegovina as an independent state at the beginning of 1992within the borders which it had as a central federal unit, i.e. the republicof former Yugoslavia is exactly based on ZAVNOBiH, its grounds andlegitimacy. The Arbitration commission of the European Union (the socalled Badinters commission), which evaluated the conditions for the

acknowledgment of the independence of former Yugoslav republics, is-



25/304


sued on the 11thJanuary 1992 an opinion based on which the Council

of Ministers of EU on a meeting in Bruxelles on the 6th

April 1992 rec-ognized Bosnia and Herzegovina as an independent state. Thus Bosniaand Herzegovina gained its independence in 1992 on the tradition ofthe anti-fascist movement, its struggle and victory, i.e. its state-formingsolutions and dissolutions during and after the Second World War.

Key words: Bosnia and Herzegovina, ZAVNOBiH, constitutional posi-tion, Badinters commission



26/304


27/304


UDK 321.01 (497.6) 19

Pregledni rad

BOSNA I HERCEGOVINA OD ZAVNOBiH-a

DO DAYTONSKOG SPORAZUMA

KONTINUITET IZGRADNJE DRAVNOSTI U XX STOLJEU

Mirko PejanoviUniverzitet u Sarajevu, Fakultet politikih nauka, Bosna i Hercegovina

Autor je u radu analizirao kontinuitet izgradnje dravnosti Bosne i Her-cegovine u drugoj polovini XX stoljea. U osam poglavlja i zakljuku

prezentiran je pregled od vremena nastanka ideje o ZAVNOBiH-u ipolitikih priprema za sazivanje do njegovih dravnopravnih odluka.Temeljem Prvog, Drugog i Treeg zasjedanja, autor je objasnio ustavno-politiki razvoj dravnosti Bosne i Hercegovine od 1945. do 1990. godine,s posebnim osvrtom na period od ezdesetih do devedesetih godina XXstoljea. U zavrnom poglavlju osvrnuo se na bosanskohercegovakudravnost u istorijskom kontekstu disolucije SFRJ i razdoblju politikepluralizacije.

Kljune rijei: Bosna i Hercegovina, ZAVNOBiH, dravnost, referen-dum, Daytonski mirovni sporazum

Opti istorijski kontekst nastanka ideje ZAVNOBiH-a

Partizanske snage Narodnooslobodilakog pokreta (NOP-a) u Jugoslavijisvoje najtee i najvee bitke izvojevale su na prostoru Bosne i Hercegovine.etvrta ofanziva okupatorskih snaga poznata je kao bitka za ranjenike. Ru-

enje mosta na rijeci Neretvi u Jablanici, a potom prelaz partizanskih snaga

Mirko Pejanovi, BOSNA I HERCEGOVINA OD ZAVNOBiH-a DO DAYTONSKOG SPORAZUMA KONTINUITET IZGRADNJE DRAVNOSTI U XX STOLJEUHistorijska traganja, 12, 2013. [ str. 27-48 ]


28/304


preko pontonskog mosta bila je uspjena varka za Nijemce, Talijane i njihove

pomagae. Na pravcu Jablanica Zelengora partizanske snage zadale su uda-rac etnikim jedinicama. Nakon bitke za ranjenike, uslijedila je Peta ofanzivaHitlerovih snaga protiv glavnine partizanskih jedinica na prostoru Maglia,Volujaka, Tjentita i Zelengore. Proboj iz ove smrtonosne ofanzive izvrile supartizanske snage na pravcu Zelengora Kalinovik i dalje za istonu Bosnu.U oslobodilakom pohodu nakon Pete ofanzive partizanske snage oslobaajugradove: Kladanj, Vlasenicu i Tuzlu. Tuzla e u oktobru 1943. godine postatinajvei slobodni grad u okupiranoj Evropi. Tito i Vrhovni tab partizanskihsnaga nakon Pete ofanzive jedno vrijeme, do odlaska u Bosansku krajinu, bo-rave u poznatoj peini kod Kladnja (naselje Plahovii u prigradskom dijelugrada). U tom vremenu Tito zapoinje pripreme za odravanje Drugog zasje-danja Antifaistikog vijea narodnog osloboenja Jugoslavije (AVNOJ-a). Utim pripremama kao jedno od glavnih pitanja javlja se odravanje zemaljskihantifaistikih vijea u jugoslovenskim zemljama. To je bio uslov da se pristupiizradi odluke o ustrojstvu demokratske Jugoslavije na federativnom principu.Odravanju Drugog zasjedanja AVNOJ-a ila je u prilog meunarodna situ-acija i uspjeh borbe protiv Hitlerove okupacije zemalja Evrope. U septembru

1943. godine kapitulirala je Italija, a snage Crvene armije su uspjeno izvelekontraofanzivu na sovjetskom ratitu. Na prostoru Jugoslavije jaa narodnoo-slobodilaki pokret. Do kraja jeseni 1943. godine u Bosni i Hercegovini snageNOP-a oslobaaju dvije treine njene teritorije. Oruana sila na prostoru Bo-sne i Hercegovine izrasla je u 23 brigade. Skoro cijeli prostor Bosanske krajinei vei dio istone Bosne postae slobodan. To e omoguiti odravanje Prvogzasjedanja Zemaljskog antifaistikog vijea Bosne i Hercegovine (ZAVNO-BiH-a) u Mrkonji Gradu i Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu potkraj 1943.

godine.Pripreme za odravanje Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a zapoinju na sa-stanku Tita i delegacije Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu(PK KPJ za BiH), u peini kod Kladnja u ljeto 1943. godine. Delegaciju suinili Rodoljub olakovi i Avdo Humo lanovi PK KPJ za BiH. Inicijativuza sastanak imao je Tito. Razgovor na ovom sastanku bio je posveen potrebipriprema za odravanje ZAVNOBiH-a. Taj razgovor e trasirati put za poli-tike pripreme odravanja Prvog zasijedanja ZAVNOBiH-a. Pripreme su seodvijale od ljeta do kraja novembra 1943. godine. Osnova za pripremu bila je

u velikoj mrei formiranih narodnooslobodilakih odbora (NOO-a) kao no-



29/304


vih oblika narodne vlasti. Formirani su i oblasni NOO-i za Bosansku krajinu,

istonu Bosnu i Hercegovinu. Partizanske jedinice i NOO-i postae autenti-na socijalna osnova naroda koji se bore za svoju slobodu, u izboru delegata zaPrvo zasjedanje ZAVNOBiH-a.

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a zakazano je za 25. novembar 1943. godi-ne. Putovanje do Mrkonji Grada odvijalo se u veoma tekim ratnim uslo-vima. Struktura izabranih delegata za Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a bila jevienacionalna. Delegati su dolazili iz svih drutvenih skupina i regionalnihcjelina Bosne i Hercegovine1. Osnovna nit koja je bila odrednica idejnog stavadelegata Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a bila je antifaizam, borba na antifa-istikoj filozofiji za slobodnu i zbratimljenu Bosnu i Hercegovinu koja garan-tuje ravnopravnost i jednakost Srba, Hrvata, Muslimana (Bonjaka) unutarDemokratske Federativne Jugoslavije. Sa stanovita obrazovanja i zanimanjameu izabranim delegatima bili su ljekari, zemljoradnici, profesori, pravnici,radnici, uitelji, studenti, svetenici, komandanti partizanskih jedinica i drugi.

Politike pripreme za Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a

Nakon razgovora delegacije PK KPJ za BiH sa Titom kod Kladnja u ljeto

1943. godine, zapoele su politike pripreme za odravanje ZAVNOBiH-a. Izpisma Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu Oblasnom komite-tu za Hercegovinu od 14. septembra 1943. godine vidljivo je da se pristupa pri-premama za odravanje ZAVNOBiH-a. U pismu se navodi: Mi mislimo da jesituacija sazrela da se formira Zemaljsko antifaistiko Vijee narodnog oslo-boenja za Bosnu i Hercegovinu, o emu smo ve obavijestili CK.2U svomizvjetaju Centralnom komitetu KPJ od 14. oktobra 1943. godine, Pokrajinskikomitet za BiH istie: Izvijestili smo vas depeom da smatramo da je sazrela

situacija za obrazovanje AVNO za BiH.3

1 Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a prisustvovalo je 247 delegata, a izvjestan broj delegata nijestigao na vrijeme zbog borbi i drugih prepreka na putu do Mrkonji Grada. Vidi ire: BabiN., Otaevi D. 1970. 58.2 ZAVNOBiH dokumenti, knj. I. 1943-1944.Izvod iz Pisma Pokrajinskog komiteta KPJ zaBiH Oblasnom komitetu KPJ za Hercegovinu od 14. septembra 1943. 24.3 Isto. Izvod iz izvjetaja Pokrajinskog komiteta KPJ za BiH Centralnom komitetu KPJ od 14.

oktobra 1943. 24.



30/304


Redoslijed odvijanja priprema za odravanje ZAVNOBiH-a sistemati-

zira Avdo Humo lan PK KPJ za Bosnu i Hercegovinu u svojoj diskusijina naunom skupu na temu: AVNOJ i narodnooslobodilaka borba u Bosnii Hercegovini (1942-1943), odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1973.godine. Avdo Humo istie: (...) Dogaaji su tekli ovim redom. O stvaranjunacionalnih skuptina razgovarali smo olakovi i ja sa drugom Titom kodKladnja, kad je boravio u istonoj Bosni poslije Pete ofanzive. Negdje u valu1943. godine ZAVNOH je odrao svoj sabor, donio odluku o politikom po-loaju, nacionalnom mjestu i odnosu hrvatskog naroda prema buduoj dravi.Osnovni zakljuci tog zasjedanja bili su nam poznati. Razmatrajui politikusituaciju u istonoj Bosni, Tito nas je upitao kada mislimo odrati zasjedanjebosanskohercegovake skuptine. Znam da smo odgovorili da nismo jo iz-vrili pripreme zbog ofanzive koja se vodila na teritoriji istone Bosne (...).4Potom, Humo objanjava da su se u toku augusta 1943. godine vodile disku-sije o mjestu i vremenu odravanja skuptine antifaistikog vijea Bosne iHercegovine. Kada su se u ljeto i jesen 1943. godine stekli objektivni uslovi,odlueno je u PK KPJ za BiH da se zasjedanje Antifaistikog vijea Bosnei Hercegovine odri u Bosanskoj krajini. Tome je pogodovala i okolnost da

su se u Bosanskoj krajini nalazili Vrhovni tab narodnooslobodilake vojske(NOV), Centralni komitet KPJ i Tito. Osim toga, Avdo Humo istie i jo jednovano stajalite PK KPJ za BiH: (...) Nae ranije shvatanje narodne autono-mije evoluiralo je u koncepciju o jednom punijem obliku bosanskohercego-vake dravnosti.5Sa tako shvaenom koncepcijom Bosne i Hercegovine kaofederalne jedinice u federativnoj Jugoslaviji, krenuo je prvih dana novembra1943. godine jedan dio Pokrajinskog komiteta, a to su bili Rodoljub olakovii Avdo Humo zajedno sa vie uglednih graanskih politiara iz istone Bosne

u Jajce, gdje se nalazio Vrhovni tab Narodnooslobodilake borbe (NOB-a) iCentralni komitet KPJ. Kad smo stigli u Jajce dobili smo nacrt jedne odlukekojom je trebalo Bosnu i Hercegovinu konstituisati kao autonomnu pokrajinuvezanu za jugoslovensku federaciju,6navodi Avdo Humo. Ovaj nacrt odlukedirektno se sudarao sa koncepcijom PK KPJ za Bosnu i Hercegovinu. Zbogtoga se ulo u diskusiju s lanovima CK KPJ, Moom Pijade, Sretenom ujovi-

4 Humo A. 1974. 757.5Isto. 758.

6 Isto.



31/304


em, Milovanom ilasom i Edvardom Kardeljem, lanovima CK KPJ koji su

radili na pripremi odluke o ustrojstvu Jugoslavije na federativnom principu.Argumenti da Bosna i Hercegovina dobije politiki status federalne jediniceravnopravne Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori, obrazloenisu s nekoliko aspekata. Prvo, Bosna i Hercegovina je istorijska i geografskaprirodna cjelina u kojoj vijekovima ive zajedno meusobno izmijeana trinaroda: Srbi, Hrvati i Muslimani. Svaki narod ima i svoje specifine puteverazvoja, drutvenog i kulturnog ivota, ali istovremeno ima i mnoge elemen-te zajednitva u svom vievjekovnom kulturnom postojanju. Drugo, sva trinaroda imaju tenju da stvore zajedniku republiku Bosnu i Hercegovinu uokviru jugoslovenske federativne zajednice. Takav oblik dravnog zajednitvau samoj BiH znai da e se sva tri naroda najbre razvijati. Trei argumentse odnosio na stajalite da bi Bosna i Hercegovina, ako bi bila autonomnapokrajina, mogla postati jabuka razdora izmeu Srba i Hrvata, da izazovu uodreenim okolnostima nacionalizam, ovinistike strasti i neke oblike svoja-tanja kod zaostalih drutvenih grupa iz Srbije i Hrvatske, kao i slinih grupa usamoj Bosni i Hercegovini ije su politike koncepcije preivjele.7lanovi CKKPJ, Pijade, ujovi i ilas nisu se sloili s argumentima i koncepcijom koju

su o statusu Bosne i Hercegovine kao federalne jedinice iznijeli olakovi iHumo u ime PK KPJ za Bosnu i Hercegovinu. ilas, Pijade i ujovi su za-stupali miljenje da Bosna i Hercegovina ne moe biti republika, jer ne postojibosanskohercegovaka nacija i da je republika nacionalna kategorija. Oni subili zarobljeni Staljinovom koncepcijom o naciji. Vezano za ovo stajalie la-nova CK KPJ, Pijade, ujovia i ilasa, Rodoljub olakovi istie da se radiloo mehanikom pristupu.8Uz sve, izrazili su sumnju u definiciju o Muslima-nima kao naciji. Istovremeno, Kardelj je prihvatio argumente lanova Pokra-

jinskog komiteta KPJ za BiH, Avde Hume i Rodoljuba olakovia, i predloioda se obavi razgovor sa Titom. O tome Avdo Humo kae: Otili smo kodTita i iznijeli mu argumente obadvije strane. On je zajedno sa Kardeljem pri-hvatio nau koncepciju, a mi smo se nakon toga bacili na posao.9Potom su

7Isto. 759.8Prilaz ovom pitanju pomenutih drugova bio je mehaniki. Oni su polazili od toga da u Ju-goslaviji ivi pet formiranih nacija i da svaka od njih treba da u svojoj federalnoj jedinici vidiostvarenje svoje nacionalne slobode. Vidi: olakovi R. 1974. 16.

9 Humo A. 1974. 760.



32/304


uslijedile sjednice Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu u selu

Ribnik kod Kljua. Nakon diskusije10i slaganja s koncepcijom statusa Bosne iHercegovine kao federalne jedinice u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji(DFJ), uslijedila je odluka da se bosanskohercegovaka skuptina odri 25.novembra u Mrkonji Gradu. Za nosioce referata koje e podnijeti delegatimaZAVNOBiH-a, odreeni su: Rodoljub olakovi, o spoljnopolitikoj situacijii perspektivi narodnooslobodilakog rata; Osman Karabegovi, o unutranjojpolitikoj situaciji s osvrtom na znaaj stvaranja bosanskohercegovake dr-avnosti i Avdo Humo za prijedlog Rezolucije koja e izraziti istorijsku potre-bu i znaaj stvaranja Bosne i Hercegovine kao republike, odnosno federalnejedinice u federativnoj Jugoslaviji.

Dravotvorne odluke Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a

Na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a odluivalo je 247 delegata. Oni su napoetku zasjedanja ustanovili dnevni red od deset taaka. Nakon izvjetaja Ve-rifikacionog odbora sasluana su dva referata: Rodoljuba olakovia o spoljnoji unutranjoj politikoj situaciji i Osmana Karabegovia o znaaju ZAVNO-BiH-a. U diskusiji o ova dva referata uestvovalo je 12 delegata. Oni su dola-

zili sa cijelog prostora Bosne i Hercegovine, a pripadali su i muslimanskom(bonjakom) i srpskom i hrvatskom narodu. Izdvajamo poruke iz nekolikodiskusija. Muhamed Suduka iz Travnika: Mi neemo demokratiju na rijei-ma, mi hoemo demokratiju na djelu (...) Naa demokratija je nova, u prvomredu zato to u njoj zaista odluuje sam narod.11Bogomir Brajkovi iz Tuzlepozdravlja skuptinu u ime Hrvata istone Bosne. Naglaava da Hrvati istoneBosne nikad nisu odobravali uinjeno zlo i da nisu vrili nedjela, osim malogbroja izdajica.12Ilija Slavni iz Koriana istie da je vlada s kraljem na elu u

asovima sloma zemlje sramno napustila nae narode i pobjegla u inostranstvo,odakle dvije i po godine zabija no u lea naoj borbi preko svojih oruanihbandi, etnika Drae Mihajlovia te dodaje: Radi te sramotne izdaje, mi tim

10 U diskusiji su uestvovali: uro Pucar, Rodoljub olakovi, Osman Karabegovi, AvdoHumo i Slavko Rodi. Vidi:AVNOJ i narodnooslobodilaka borba u BiH.1974.759.11 ZAVNOBiH dokumenti. knj. I. (1943-1944). Vidi: Mehmed Suduka, delegat iz Travnika,diskusija na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a. 58.12 Isto. Vidi: Bogomir Brajkovi, delegat iz Tuzle, diskusija na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-

a. 58.



33/304


izdajnicima i njihovom kralju ne damo da nam se ponovo popnu za vrat.13Dr.

Hamdija emerli iz Sarajeva izjavljuje da se u svim pojedinostima slae s re-feratom Rodoljuba olakovia. Podcrtava da su muslimanske mase izdane odsvojih bivih voa. Neki od tih voa su radi svojih sebinih interesa otili uPavelievu vladu. Oni su muslimanima lagali da e se njihov poloaj popravitiu Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj (NDH), te dodaje: Nastojali su svim sredstvimada ih uvuku u pokolj srpskog naroda. To im nije polo za rukom.14Svoju disku-siju dr. Hamdija emerli, sorbonski doktor pravnih nauka, patriota koji nijebio lan KPJ, zavrava ovom konstatacijom: Muslimane u federativnoj Jugo-slaviji, u kojoj e Bosna i Hercegovina biti ravnopravna jedinica, eka najljepabudunost i da Muslimani treba da krenu putem ostale brae, stupajui u na-rodnooslobodilaku borbu.15I svi drugi uesnici u diskusiji imali su punu sa-glasnost o tome da su narodnooslobodilaka borba i njen antifaistiki karakterdoveli do slobode, nove vlasti i zbratimljenosti bosanskohercegovakih narodau Bosni i Hercegovini kao federalnoj jedinici unutar jugoslovenske federacije.

Veoma je bitno iskazati i glavne poruke to su izreene u pozdravnim go-vorima gostiju koji su bili na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a. Ivan Ribarpozdravio je delegate Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a u ime AVNOJ-a ovim

rijeima: Narodi Bosne i Hercegovine u borbi koja je zadivila itav svijet, iz-gradili su svoju istinsku demokratsku vlast koja poinje od seoskih NOO-a pazavrava ZAVNOBiH-om kao najviim politikim predstavnitvom narodaBosne i Hercegovine.16Boidar Magovac pozdravio je delegate u ime Izvrnogodbora Hrvatske seljake stranke (HSS-a): Nema naroda koji bi u dananjimratnim prilikama stvarao ovaj Parlament. To ini jedino na narod (...) Naaje pobjeda blizu.17Josip Vidmar, predsjednik Izvrnog odbora Osovbodilnefronte Slovenije pozdravlja uesnike Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a u ime

slovenskog naroda. U njegovoj pozdravnoj rijei posebno se izdvaja ova mi-sao: Ako se u Bosni koja je najkomplikovanija zemlja u Evropi ostvari

13Isto. Vidi: Ilija Slavni, delegat iz Koriana, diskusija na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a.46.14Isto. Vidi: dr. Hamdija emerli, delegat iz Sarajeva, diskusija na Prvom zasjedanju ZAV-NOBiH-a. 47. i 48.15Isto.16Isto. Vidi: Ivan Ribar, pozdravni govor na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a. 30.

17Isto. Vidi: Boidar Magovac, pozdravna rije na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a. 31.



34/304


potpuno bratstvo Srba, Hrvata i Muslimana, onda ga nee biti teko ostvariti

ni izmeu Srba, Hrvata, Slovenaca, Makedonaca, pa ak i Bugara.18Vlada Ze-evi je pozdravio uesnike Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a u ime Oslobodi-lakog fronta Srbije. Naveo je svoje sjeanje na sve strahote koje su u oblastiDrine poinile ustae nad Srbima i etnici nad Muslimanima. Zakljuuje svo-ju rije s porukom da se Vlada i kralj Petar, kao saradnici okupatora i izazivaibratoubilakog rata, mogu vratiti u nau zemlju samo kao zloinci, odgovorniza tolika zloinstva nad naim narodima.19

Nakon to su izloeni referati i sasluane diskusije uslijedio je izbor 172 vi-jenika ZAVNOBiH-a. Listu vijenika ZAVNOBiH-a predloio je delegatimaAvdo Humo, lan PK KPJ za Bosnu i Hercegovinu. Skuptina je izabrala vije-nike ZAVNOBiH-a glasajui posebno za svakog predloenog vijenika. Svi suizabrani jednoglasno. Izborom vijenika ZAVNOBiH-a, Bosna i Hercegovinaje dobila narodno optepolitiko predstavnitvo. Narod koji se borio za slo-bodu i novu vlast uspostavio je svoje optepolitiko predstavnitvo. Takoer,delegati ZAVNOBiH-a izabrali su 58 vijenika za Drugo zasjedanje AVNOJ-a.Za vijenike AVNOJ-a izabrani su kandidati iz svih srezova i veih gradova.

Temeljni dokument koji je usvojio ZAVNOBiH jeste Rezolucija. U ovom

dokumentu, koga je obrazloio Avdo Humo, definisana su opta politikastajalita koja izraavaju volju delegata ZAVNOBiH-a da Bosna i Hercegovi-na uspostavi svoju dravnost u obliku federalne jedinice, koja ravnopravno sHrvatskom, Srbijom, Makedonijom, Crnom Gorom i Slovenijom konstituieDemokratsku Federativnu Jugoslaviju. Za narode Bosne i Hercegovine Re-zolucijom ZAVNOBiH-a se nakon vievjekovne tuinske vladavine obnavljadravnost Bosne i Hercegovine, onu dravnost i samostalnost koju je imala usrednjovjekovnom dobu. U uvodnom dijelu Rezolucije sadrano je stajalitekoje govori da su se prvi put u istoriji Bosne i Hercegovine sastali predstav-

nici srpskog, muslimanskog i hrvatskog naroda, povezani vrstim bratstvomu ustanku, s ciljem da na osnovu rezultata oruane borbe naroda Jugoslavije inaroda u Bosni i Hercegovini, donesu politike odluke koje e otvoriti put na-im narodima da urede svoju zemlju onako kako to odgovara njihovoj volji iinteresima.20A njihova volja i interesi su definisani u opredjeljenju da njihova

18Isto. Vidi: Josip Vidmar, pozdravna rije na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a. 31.19 Isto. Vidi: Vlada Zeevi, pozdravni govor na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a. 32.

20Isto.Vidi: Rezolucija Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a. 73.



35/304


zemlja koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego srpska i musli-

manska i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena.21U njoj e biti osiguranapuna ravnopravnost i jednakost svih Srba, muslimana i Hrvata.22 DelegatiZAVNOBiH-a su jednoglasno usvojili Rezoluciju.

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a zavreno je obraanjem dr. Vojislava Kec-manovia, predsjednika ZAVNOBiH-a. Iz njegove zavrne rijei izdvajamodva stanovita: prvo, otupljena je otrica najmonijeg oruja koje je neprijateljuperio protiv naroda Jugoslavije, pomou kojeg je htio unititi nas i osiguratiivot na Balkanu i dodao: To je oruje bratoubilakog rata. To oruje danas jenemono,23i drugo, Nai narodi pokazali su se sposobni, ne samo da prekosvoje oruane snage, preko nae armije, oslobode veliki dio nae domovine,nego i da organizuju novu narodnu vlast.24

Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a i pravno utemeljenje dravnostiBosne i Hercegovine

Pobjedonosno napredovanje narodnooslobodilake borbe naroda Bosnei Hercegovine omoguilo je odravanje Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a. NaDrugom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Sanskom Mostu 1. i 2. jula 1944. godine,

ZAVNOBiH se konstituie u najvie zakonodavno i izvrno narodno pred-stavniko tijelo federalne Bosne i Hercegovine. Na svom Drugom zasjedanjuZAVNOBiH usvaja Deklaraciju o pravima graana. Sadraj Deklaracije opravima graana je koncipiran tako da sadri katalog prava graana za sa-vremeno doba. Meu pravima koja se garantuju, osim klasinih graanskihprava kao to su vjerske slobode, sloboda tampe i dr., zagarantovano je i pra-vo na ravnopravnost Srba, muslimana i Hrvata Bosne i Hercegovine, kojaje njihova zajednika i nedjeljiva domovina.25Na ovaj nain je u dravnostBosne i Hercegovine inkorporirana ravnopravnost naroda. Meu znaajnimodlukama Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a je i odluka o ustrojstvu i radu na-rodnooslobodilakih odbora i narodnooslobodilakih skuptina u federalnoj

21Isto.22 Isto.23Isto.Vidi: dr. Vojislav Kecmanovi, zavrna rije na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a. 73. i 74.24Isto.

25Isto.Vidi: Deklaracija o pravima graana Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a. 234.



36/304


Bosni i Hercegovini. Ovom odlukom narodnooslobodilaki odbori su ute-

meljeni kao organi demokratske vlasti. Na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-aizabrano je Predsjednitvo ZAVNOBiH-a od 22 lana i zakonodavni odborPredsjednitva. Istovremeno, na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a uspostav-ljena je zemaljska komisija za utvrivanje zloina okupatora i njegovih poma-gaa, kao i vjerska komisija. Imajui u vidu odluke i Deklaraciju o ljudskimpravima, Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a uspostavlja pravne temelje dravneorganizacije federalne Bosne i Hercegovine. Rad Drugog zasjedanja ZAVNO-BiH-a bio je usmjeren k izgradnji narodne vlasti.

U svojoj djelatnosti Predsjednitvo ZAVNOBiH-a, nakon Drugog zasje-danja, razvilo je svestranu aktivnost na rjeavanju svakodnevnih zadataka kojeje nametala tadanja situacija. Svojom djelatnou Predsjednitvo i njegovi or-gani obuhvatili su sve oblasti drutvenog ivota, i u tom pravcu ono je izgrai-valo svoj aparat putem kojeg je (...) jedino bilo mogue obezbijediti uspjenorukovoenje radom narodnooslobodilakih odbora.26Na prvoj svojoj sjedni-ci 6. jula 1944. godine, u Grdanovcima, u Podgrmeu, Predsjednitvo ZAV-NOBiH-a, donijelo je odluku o formiranju sljedeih odjeljenja: Odjeljenje zanarodnu privredu, Odjeljenje za narodnu prosvjetu, Odjeljenje za narodno

zdravlje i socijalno staranje, Odjeljenje za obnovu, Odjeljenje za pravosue iOdjeljenje za ishranu. Prelaskom Predsjednitva u Sanicu, formirana su 18.avgusta 1944. godine jo dva odjeljenja: Odjeljenje za finansije i Odjeljenjeza unutranje poslove. Nakon to je Predsjednitvo nastavilo svoj rad u Jajcu,9. oktobra 1944. godine, reorganizovano je Odjeljenje za privredu, i formira-na su nova odjeljenja: Odjeljenje za poljoprivredu, stoarstvo i veterinarstvo,Odjeljenje za saobraaj i pote, Odjeljenje za graevinske radove, Odjeljenjeza industriju i trgovinu i Odjeljenje za informacije. U februaru 1945. godi-

ne dograuje se postojea organizacija odjeljenja i formiraju se: Odjeljenje zanarodno zdravlje, Odjeljenje za socijalnu politiku, Odjeljenje za umarstvo iOdjeljenje za rudarstvo. Time je bio dograen administrativno-upravni apa-rat za ZAVNOBiH.27

26 Rad ZAVNOBIH-a i njegovih organa izmeu Drugog i Treeg zasjedanja. Opirnije vidi u:Babi N., Otaevi D. 1970. 99.

27Isto. 99. i 100.



37/304


Tree zasjedanje ZAVNOBiH-a i dovrenje dravne organizacijeBosne i Hercegovine

Tree zasjedanje ZAVNOBiH-a odrano je 26. aprila u osloboenom Sa-rajevu. Na ovom zasjedanju, donesene su odluke kojim je dovrena drav-na organizacija Bosne i Hercegovine na ideji ZAVNOBiH-a, kao narodnogpredstavnitva i nosioca volje naroda Bosne i Hercegovine da sami upravljajusvojim dravnim razvojem. Na Treem zasjedanju ZAVNOBiH-a donesene sudvije istorijske odluke. Jedna odluka se odnosi na prerastanje ZAVNOBiH-a uNarodnu skuptinu Bosne i Hercegovine, a Predsjednitvo ZAVNOBiH-a po-

stalo je Predsjednitvo Narodne skuptine Bosne i Hercegovine. Svi vijenicikoji su imali vijeniko punomoje za Tree zasjedanje ZAVNOBiH-a (...)postali su prvi narodni poslanici Narodne skuptine Bosne i Hercegovine.28Druga odluka Treeg zasjedanja ZAVNOBiH-a odnosi se na formiranje prvevlade federalne Bosne i Hercegovine. Vlada je formirana nakon to je Narod-na skuptina Bosne i Hercegovine 27. aprila prihvatila Zakon o Narodnoj vla-di Bosne i Hercegovine. U lanu 1. Zakona je definisano da je narodna vlada(...) vrhovni izvrni i naredbodavni organ dravne vlasti.29Za predsjednika

vlade izabran je Rodoljub olakovi, a potpredsjednici su bili: dr. Zaim araci dr. Jakov Grguri. lanovi vlade su postali: uro Pucar Stari, Ilija Doen, dr.Hamdija emerli, profesor Ante Babi, Hasan Brki, ing. azim Ugljen, Vla-do egrt, profesor Ante Martinovi, dr. Nedo Zec, dr. Cvitan Spuevi i NovakMastilovi.30Vlada je imala 11 ministarstava. S izborom prve vlade, federalnaBosna i Hercegovina je konstituisala svoju izvrnu vlast. Prerastanjem Tre-eg zasjedanja ZAVNOBiH-a u Narodnu skuptinu i formiranjem prve vladezaokruuje se izgradnja dravnosti Bosne i Hercegovine koja je utemeljenaodlukama Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, 1943. godine. Tako oblikovana

dravnost postae osnova dravnog i politikog razvoja Bosne i Hercegovineposlije Drugog svjetskog rata.

28Isto. 122.29Isto.124.

30Isto. 124. i 125.



38/304


Ustavno-politiki razvoj dravnosti Bosne i Hercegovine,1945 -1990.

Ustavno-politiki razvoj dravnosti Bosne i Hercegovine, koji je uslije-dio nakon pobjede Narodnooslobodilakog pokreta protiv faizma i domaihsluga proao je vie faza. U prvoj fazi od 1945. godine, nakon to je odranoTree zasjedanje ZAVNOBiH-a i formirana prva vlada Federalne Bosne i Her-cegovine, pa sve do kraja 1946. godine izabrana je Ustavotvorna skuptina 13.oktobra 1946. godine i izvrene pripreme za donoenje Ustava Bosne i Her-cegovine u decembru 1946. godine. Usvojen je i zakon prema kome je Bosni

i Hercegovini zamijenjen naziv Federalna Bosna i Hercegovina u NarodnaRepublika Bosna i Hercegovina.31Ustav Narodne Republike Bosne i Herce-govine (NR BiH) donesen je 31. decembra 1946. godine. U lanu 1. Ustava,NR BiH definisana je kao narodna drava republikanskog oblika.32Nadaljese u l. 2. uspostavlja odredba po kojoj se Bosna i Hercegovina, ostvarenau narodnooslobodilakoj borbi ujedinila, na osnovu naela ravopravnosti saNR Srbijom, NR Makedonijom, NR Hrvatskom, NR Slovenijom i NR CrnomGorom u zajedniku saveznu dravu Federativnu Narodnu Republiku Ju-

goslaviju (FNRJ).33

U pogledu pozicije Bosne i Hercegovine u saveznoj dravi FNRJ, ustanovljava se odredba po kojoj NR Bosna i Hercegovina vri dr-avnu vlast suvereno,34prenosei na FNRJ samo ona prava koja su saveznojdravi data Ustavom FNRJ. Ustavom iz 1946. godine zagarantovana je ravno-pravnost njenih naroda na nain da se ta ravnopravnost iskazuje u svim obla-stima drutvenog razvoja. Ovim je, u prvi Ustav NR BiH, situirana odredba izDeklaracije Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a iz 1944. godine da se u Bosni iHercegovini zajamuje ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata.

Uvoenjem radnikog samoupravljanja u Jugoslaviji poetkom 50-ih go-

dina XX stoljea stvorene su pretpostavke za ustavne promjene tokom 1963.godine, u FNRJ i u njenim republikama. Uvedena je nova odrednica u nazi-vu republika. Umjesto Narodna Republika uveden je naziv Socijalistika

31Vidi: Zakon o imenu Narodne Republike Bosne i Hercegovine iz 1946. u: Ibrahimagi O.2012. 118.32Isto. lan 1. Ustava Narodne Republike Bosne i Hercegovine iz 1946. godine. 118.33Isto.

34Isto. 119.



39/304


Republika. Tako je Ustav Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine (SR

BiH) usvojen u aprilu 1963. godine utemeljio samoupravljanje i socijalistikoureenje. Po ovom Ustavu iz 1963. godine uvedena je nova definicija Bosne iHercegovine: Socijalistika Republika Bosna i Hercegovina je dravna socija-listika demokratska zajednica naroda Bosne i Hercegovine zasnovana na vla-sti radnog naroda i samoupravljanju.35Prema Ustavu, radni narod ostvarujesvoja suverena prava u SR BiH, osim onih prava koja su utvrena kao pravaSocijalistike Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).

Poetkom 70-ih godina XX stoljea u politikom, ekonomskom i socijal-nom razvoju jugoslovenske federacije uspostavlja se nova pozicija republika ipokrajina. Ta nova pozicija se iskazuje u veoj samostalnosti i odgovornostirepublika i pokrajina za vlastiti razvoj i razvoj Federacije u cjelini. Nova po-zicija republika i pokrajina se definie unutar koncepta novog ustava SFRJ iz1974. godine i novih ustava republika i pokrajina. Ustav SR BiH proglaenje 25. februara 1974. godine. SR Bosna i Hercegovina dobija nove elementeu svom odreenju. Ona se definie kao socijalistika demokratska drava isocijalistika samoupravna demokratska zajednica radnih ljudi i graana, na-roda Bosne i Hercegovine Muslimana, Srba i Hrvata, i pripadnika drugih

naroda i narodnosti koji u njoj ive (...).36Prema ovom ustavnom odreenjuSR BiH je drava u kojoj se ostvaruje samoupravljanje radnih ljudi i ravno-pravnost njenih naroda: Muslimana, Srba i Hrvata i pripadnika drugih na-roda. U Ustavu SR Bosne i Hercegovine iz 1974. godine sadrana je odredbasuverenosti, sem u pitanjima koja su u nadlenosti SFRJ. Na temeljima Ustavaiz 1974. godine, Bosna i Hercegovina je svoj politiki i ekonomski razvoj imalasve do 1990. godine, do prvih viestranakih izbora i uvoenja viepartijskepluralne demokratije.

Dravnost Bosne i Hercegovine u razdoblju od poetka 60-ihdo 90-ih godina XX stoljea

Nakon perioda neposredno poslije Drugog svjetskog rata u kome je ob-novljena saobraajna i komunalna infrastruktura, zapoeo je period velikoguspona u ekonomskom i kulturnom razvoju Bosne i Hercegovine. Radi se otrodecenijskom ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine u razdoblju od

35 Isto. lan 1. Ustava Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine iz 1963. godine. 122.

36Isto. lan 1. Ustava Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine iz 1974. godine. 124.



40/304


1960. do 1990. godine. To razdoblje je u literaturi o politikom razvoju Bo-

sne i Hercegovine tokom XX stoljea oznaeno kao zlatno doba ekonomskog,politikog i kulturnog razvoja Bosne i Hercegovine.37 Stajalite akademikaDuana Bilandia o zlatnom razdoblju o njenom razvoju izvedeno je iz viekrucijalnih momenata ekonomskog, kulturnog i politikog razvoja Bosne iHercegovine od ezdesetih do devedesetih godina XX stoljea.

U prvim decenijama razvoja nakon Drugog svjetskog rata, predstavniciBosne i Hercegovine su strogo provodili naredbe dravno-partijskog vrha Fe-deracije. U tom vremenu je Bosna i Hercegovina bila u znatnoj mjeri u poloa-ju (...) administrativnog podruja pod izravnom vlau Federacije.38Razinupolitike autonomije ostalih republika, Bosna i Hercegovine dostie od sredine60-ih godina. Od 1965. godine zapoinje proces demokratizacije jugoslovenskeFederacije i jugoslovenskog drutva. Slomljen je centralizam koga je simbolizi-rao Aleksandar Rankovi, smijenjen s dravnih funkcija 1966. godine. U ovomistorijskom kontekstu, akademik Duan Bilandi vidi poetak zlatnog dobaza Bosnu i Hercegovinu. Demokratski procesi to su zapoeli sredinom ez-desetih godina omoguili su poetak promjena u nacionalnoj politici Savezakomunista Bosne i Hercegovine (SK BiH), naroito u odnosu na tenju Musli-

mana i Hrvata za nacionalno potvrivanje. U tom pogledu ispoljile su se tri po-litike tendencije u drutvenom razvoju Bosne i Hercegovine: a) smanjivanjerepresije nad hrvatskim narodom; b) priznavanje Muslimana kao nove nacije;c) obuzdavanje unitaristiko-centralistikog naboja.39Udio Hrvata u zajedni-kim organizacijama i institucijama Bosne i Hercegovine bio je znatno nii odnjihovog broja. U isto hrvatskim mjestima uitelji i policajci bili su iz srpskognaroda. Mrnja prema NDH iz vremena rata prenosila se na Hrvate u Bosnii Hercegovini. Iseljavanje Hrvata u Hrvatsku i zapadne zemlje bilo je masov-

no. To je vodilo stalnom smanjivanju udjela Hrvata u ukupnom stanovnitvuBosne i Hercegovine. O meunacionalnim odnosima u Hercegovini organizo-

37Akademik Duan Bilandi je u svojoj studiji Zlatno doba Bosne i Hercegovine na nau-nom skupu Bosna i Hercegovina prije i nakon ZAVNOBiH-a,odranom u Akademiji nauka iumjetnosti Bosne i Hercegovine, 23. i 24. novembra, 2003. godine, iznio stajalite da je Bosna iHercegovina (...) od sredine ezdesetih do sredine osamdesetih imala zlatno razdoblje. Vidi:Bosna i Hercegovina prije i nakon ZAVNOBiH-a zbornik radova. 2007.46.38Isto. 42.

39Isto. 44.



41/304


vano je partijsko savjetovanje 1966. godine. Tadanji predsjednik CK SK BiH

izjavio je kako je bilo teko biti Hrvat u Bosni i Hercegovini u proteklih dva-deset godina. Nakon ovog savjetovanja, poloaj Hrvata se znatno popravio unaredne dvije decenije. Izraz takvog procesa je izbor Branka Mikulia na elnepozicije u Bosni i Hercegovini. Tokom 22 godine koliko je Branko Mikuli biona elnim pozicijama u Bosni i Hercegovini (1966-1988) inicirani su procesikoji su doveli do potpune afirmacije nacionalnog identiteta Muslimana i pri-mjene politike oslonca na sopstvene snage u privrednom i kulturnom razvojuBosne i Hercegovine. Savez komunista BiH je preko svojih organa i organizaci-ja proveo aktivnosti i osigurao da se u popisu stanovnitva iz 1971. godine mu-slimansko stanovnitvo iskae u svom nacionalnom identitetu Musliman.40Promjene u politici SK BiH prema nacionalnoj afirmaciji Hrvata i Muslimanaomoguile su uvrivanje meunacionalnih odnosa izmeu Srba, Hrvata iMuslimana, i dovele su do stabilnog politikog razvoja Bosne i Hercegovine.Politika pune nacionalne ravnopravnosti pokrenula je stvaralatvo u razvojusvih lokalnih zajednica na bosanskohercegovakom prostoru. Politika osloncana sopstvene snage omoguila je razvoj preraivake industrije te su formiraniveliki privredni sistemi: Energoinvest, UNIS, ipad, SODA-SO, Rudarsko-me-

talurki kombinati, Incel, Rudi ajavec, Unioninvest, Hidrogradnja, HEPOK,Agrokomerc i mnoga druga. Sva ova preduzea imala su uspjean izvoz svojihproizvoda na svjetsko trite.

Zaposlenost u Bosni i Hercegovini porasla je na milion stanovnika. Svaoptinska mjesta, njih ukupno 109, povezana su asfaltnim cestama. U svimnerazvijenim optinama formirani su proizvodni kapaciteti u okviru razvojavelikih preduzea u Bosni i Hercegovini. Poseban procvat u razvoju imalo jeosnovno, srednje i visoko obrazovanje. Izveden je program izgradnje hiljadu

kola. Otvorena su tri nova univerziteta, u Tuzli, Sarajevu i Mostaru. Osno-vana je Akademija nauka Bosne i Hercegovine i izgraena zgrada Televizije.41Kao posebno dostignue u razvoju Bosne i Hercegovine od ezdesetih do de-vedesetih godina javlja se projekt XIV zimskih olimpijskih igara koje su odr-ane u Sarajevu 1984. godine.

U vremenu 1960-1990. godine, dakle pune tri decenije, zamah i moderni-zaciju u ekonomskom, politikom i kulturnom razvoju Bosne i Hercegovine

40 Nacionalno ime Musliman bit e zamijenjeno imenom Bonjak 1993. godine.

41Bilandi D. 2007. 46.



42/304


dali su istaknuti nosioci javnih funkcija iz sva tri bosanskohercegovaka na-

roda. To su bili: Branko Mikuli, Demal Bijedi, Dragutin Braco Kosovac,Hamdija Pozderac, Rato Dugonji, Niko Mihaljevi, Raif Dizdarevi, IvanBrigi, Cvijetin Mijatovi i drugi. Oni su dali peat zlatnom dobu Bosne iHercegovine. Bili su i pojedinano i zajedno javni radnici koji su bili predaniopem dobru graana i njihovom napretku u socijalnom razvoju. Meutim,istorijsko kretanje poetkom devedesetih godina postalo je nemilosrdno kadaje agresivni rat, koji je izveden 1992. godine od strane Miloevievog reima,skoro unitio privredu i veliki dio stvaralatva miliona ljudi.42

Dravnost Bosne i Hercegovine u istorijskom kontekstudisolucije SFRJ i politike pluralizacije bosanskohercegovakogdrutva 1990. godine

Kriza jugoslovenske Federacije i njena disolucija krajem 80-ih godinaXX stoljea dovela je do istorijskog preokreta. Najsnanija istorijska silnicatokom disolucije SFRJ javila se u obliku osamostaljivanja jugoslovenskih re-publika. Nakon sloma socijalizma u Evropi i pada Berlinskog zida politikupluralizaciju i proglaenje nezavisnosti i suverenosti najprije su izvele Slove-

nija i Hrvatska. Bosna i Hercegovina imala je izvjesno zakanjenje u uvoenjuviepartijskog sistema i provoenja prvih viestranakih izbora. Formiranjepolitikih stranaka u Bosni i Hercegovini i oblikovanje viepartijske politi-ke arene izvedeno je u ljeto 1990. godine. Prvi viestranaki izbori organi-zovani su u novembru 1990. godine. Veinsko, skoro apsolutno povjerenjeizbornog tijela su osvojile tri jednoetike partije: Stranka demokratske akcije(SDA), Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) i Srpska demokrat-ska stranka (SDS). One su zajedno osvojile 84% mjesta u Parlamentu Bosnei Hercegovine. Naspram ove tri stranke, sve druge stranke bile su marginali-

zirane. Izbornoj pobjedi HDZ-a, SDS-a i SDA najvie je pogodovala etnikahomogenizacija stanovnitva potaknuta i izvedena tokom izborne kampanjeu ljeto i jesen 1990. godine. U tom vremenu ve su zapoeli konflikti i voj-ni sukobi u Hrvatskoj izmeu Jugoslovenske narodne armije (JNA) i vodstvasrpskog naroda u Kninu, na jednoj, i suverene vlasti Republike Hrvatske, nadrugoj strani. Sve je to pogodovalo etnikoj homogenizaciji stanovnitva i iz-bornom opredjeljivanju unutar nacionalnog korpusa. Srbi su glasali za SDS,

42Isto.



43/304


Hrvati za HDZ BiH i Bonjaci za SDA. Tokom izborne kampanje promovisa-

na je saradnja i koalicija tri etnike stranke. Izbore za lanove Predsjednitvadobile su nacionalne stranke. Za prvog predsjednika viestranakog Predsjed-nitva izabran je Alija Izetbegovi, predsjednik SDA. Viestranaki Parlamentje konstituisan nakon izbora. Veina u bosanskohercegovakom Parlamentunije formirana po demokratskom naelu uspostavljanja koalicionog sporazu-ma i politikog programa koji prati taj sporazum. Umjesto toga prihvaen jezahtjev SDS-a da se odnosi u vrenju vlasti izmeu vladajuih stranaka formi-raju na partnerskim odnosima.43

Kada je tokom 1991. godine, a to je prva godina funkcionisanja viestra-

nake skuptine, dolo na red odluivanje o dravnopravnom statusu Bosne iHercegovine i njenoj politikoj budunosti, saradnja i partnerstvo izmeu trietnike stranke se raspalo. HDZ i SDA, zajedno sa veinom opozicionih stra-naka imale su stajalite da se Bosna i Hercegovina u budunosti razvija kaonezavisna i suverena drava u avnojevskim granicama. SDS je, potpomognutaod Miloevievog reima, negirala dravnost Bosne i Hercegovine i tretiralaje kao administrativno zaokrueni prostor koji ne moe imati samostalnu dr-avnost. Nadmetanje meu vladajuim strankama dobilo je svoj ishod u do-

noenju odluke o raspisivanju referenduma graana o suverenom dravnomstatusu Bosne i Hercegovine. Referendum je izveden 29. februara i 1. marta1992. godine. Na referendum je izalo 64% graana upisanih u biraki spisakBosne i Hercegovine. Za nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu glasalo je99% graana koji su izali na referendum. Bio je to demokratski in ispoljava-nja volje veine graana na temelju rezultata referenduma. Bosna i Hercegovi-na je dobila meunarodno priznanje od Evropske unije 6. aprila 1992. godine.Osim iz Evropske unije, meunarodne priznanje stiglo je i od SAD-a i drugihzemalja svijeta. SDS, sa svojim liderom Radovanom Karadiem, nije priznala

rezultate referenduma, izala je iz Parlamenta i odluila da zajedno sa Milo-evievim reimom izvri destrukciju Bosne i Hercegovine kao dravnog su-bjekta snagama naslijeene JNA, koju je pod svoju kontrolu stavio Miloevi.Vojna agresija je u troipogodinjem ratu destruirala dravnost Bosne i Herce-govine, na dijelu teritorije pod kontrolom srpskih snaga. Odbranu dravnostii integriteta Bosne i Hercegovine vodili su Predsjednitvo Republike Bosne iHercegovine i njene oruane snage Armija Republike Bosne i Hercegovine.44

43 Pejanovi M. 2010. 81-105.

44 Politiku osnovu za voenje odbrane integriteta i suverenosti Bosne i Hercegovine Ratno



44/304


Nakon provedenog etnikog ienja bonjakog i hrvatskog stanovnitva

iz istone Bosne i Posavine i genocida nad Bonjacima u gradu Srebrenici1995. godine od strane srpskih snaga dolo je do zaokreta u odnosu meuna-rodne zajednice prema ratu u Bosni i Hercegovini. Preuzimanjem liderstva uvoenju mirovnog procesa tokom 1994. i 1995. godine, SAD su svojim utica-jem, diplomatskim, politikim i vojnim, dovele do potpisivanja Daytonskogmirovnog sporazuma potkraj 1995. godine. Ovim sporazumom je zaustavljenrat i razaranje Bosne i Hercegovine te na njegovom temelju dobila meuna-rodne garancije za meunarodni i pravni subjektivitet, nezavisnost i integritet.Dobila je i novi Ustav daytonski ustav kojim je uspostavljena nova unutra-nja struktura sa dva entiteta: Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercego-vine i institucije drave Bosne i Hercegovine. Zbog dominacije etnikog krite-rija u ispoljavanju interesa u odluivanju u Parlamentu Bosne i Hercegovine,drava Bosna i Hercegovina se sve vie pokazuje kao nefunkcionalna. Ono toje posebno znaajno, provoenje Daytonskog mirovnog sporazuma izvodi sesnagom meunarodne zajednice preko Visokog predstavnika meunarodnezajednice i mirovnih snaga kao i demokratskim snagama same drave Bosnei Hercegovine. Istorijski cilj Daytonskog mirovnog sporazuma nije samo us-

postava mira. Angaovanjem meunarodnih institucija Bosna i Hercegovinaprolazi kroz istorijskiproces internacionalizacijeu izgradnji institucija draveBosne i Hercegovine. Ishodite tog istorijskog procesa je u provoenju reformiukljuujui i reformu daytonskog Ustava i postizanju lanstva Bosne i Her-cegovine u Evropskoj uniji i NATO savezu. S po

Documents

Historijska traganja [broj 12, 2013.]