Historijska traganja [broj 4, 2009.]

8/7/2019 Historijska traganja [broj 4, 2009.]

http://slidepdf.com/reader/full/historijska-traganja-broj-4-2009 1/236

ISSN 1840-3875UDK 94 (497.6)

INSTITUT ZA ISTORIJU • Br. 4, 1-234, Sarajevo 2009.INSTITUTE FOR HISTORY • No. 4, 1-234, Sarajevo 2009

Historijska

traganjaHistorical

Searches

Historijska traganja br 4 print.indd 1 2/16/10 11:13 PM



Historijska traganja · Historical Searches

Izdavač · PublisherItItut Z ItIu, arajvo, Bosna i HrcgovinaItItute F HIty, arajvo, Bosnia and Hrzgovina

Međunarodna redakcija · International Editorial BoardDmI IčIć, Fiozofski fak, Zagrb / Fac of Phiosoph, Zagrb

leš BIč, Ini za novjo zgodovino, ljbjana / Insi for cn Hisor,ljbjana

D VelIć, Fak hanisikih naka, mosar / th Fac of Haniis,mosarmuHIDI PeleIć, Insi za isorij, arajvo / Insi for Hisor, arajvo

Glavni i odgovorni urednik · Editor-in-chief Ve KtZ, Insi za isorij, arajvo / Insi for Hisor, [email protected]

Sekretar · Secretary ID lIčI, Insi za isorij, arajvo / Insi for Hisor, [email protected]

Časopis izlazi dva puta godišnje / This is semi-annual magazine

kopisi s aj na adrs Insia za isorijmanscrips o b sn o h Insi for Hisor(sa naznako) za asopis H / indicaing ha i isfor H H

71000 eV, ipaina 9Bosna i Hrcgovina

fon/faks/phon/fax: 033/ 209-364 033/ 217-263hp://www.iis.nsa.ba-ai: [email protected]

kopisi s n vraaj / manscrips wi no b rrnd o hir ahors

urdnivo n odgovara za navod i gdia iznsna pojdini priozia. th edioria board is no o b hd rsponsib for h assrions and viws prsnd inh conribions i pbishs.

Prijava o izdavanj asopisa Historijska traganja bijžna j acionanoj i nivrziskoj bibiociBosn i Hrcgovin ppicaion for h pbishing of Historical searches has bn rgisrd a: aiona and univrsilibrar of Bosnia and Hrzgovina




3Historijska traganja • Historical searches

Sadržaj · Content

Riječ redakcije................................................................................................5

Članci • Articles

SalmedinMesihović

SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I – GERMANIKOVA “POUNJSKAOFANZIVA”

SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I – THE UNA RIVER VALLEY OFFENSIVE LAUNCHED BY GERMANICUS................................................ 11

HusnijaKamberović

CRTICE IZ DRUŠTVENOG, EKONOMSKOG I PORODIČNOG ŽIVOTAPORODICE ALIBEGOVIĆ KONCEM 19. STOLJEĆA

SKETCHES FROM SOCIAL, ECONOMIC AND FAMILY LIFE OF THE ALIBEGOVIĆ FAMILY BY THE END OF THE 19th CENTURY .....................35

DenisBećirovićISKORJENJIVANJE RELIGIOZNIH UVJERENJA I AKTIVNOSTI UNUTARČLANSTVA KPJ/SKJ OD 1945. DO 1958. GODINE

ERADICATION OF RELIGIOUS CONVICTIONS AND ACTIVITIES AMONGTHE MEMBERS OF THE COMMUNIST PARTY/LEAGUE OF COMMUNIST OF YUGOSLAVIA FROM 1945 TO 1958 .......................................................115

UDK 94 (497.6) ISSN 1840-3875Historijska traganja, Br. 4, Sarajevo, 2009, [ str. 1-258 ]




4 Historijska traganja • Historical searches

MuhidinPelesić

OBLIKOVANJE I RASTVARANJE ŽIVOTA U ELIKSIRU VREMENA(OMNIBUS – STUDIJA O MODERNOJ HISTORIJI)

DEVELOPMENT AND DISSOLUTION OF LIFE IN THE ELIXIR OF TIME(OMNIBUS – A STUDY OF MODERN HISTORY)........................................127

PREDAVANJA sa Tribine Instituta za istoriju u SarajevuLECTURES at the Tribune of Institute for history in Sarajevo

BarbaraN.Wiesinger

RAT PARTIZANKI – ŽENE U ORUŽANOM OTPORU U JUGOSLAVIJI 1941-1945.

THE WOMEN PARTISANS WAR: WOMEN IN ARMED RESISTANCE,YUGOSLAVIA 1941-1945...............................................................................201

IN MEMORIAM

Akademikdr.ENVERREDŽIĆ(1915-2009).................................................229

Upute autorima priloga ........................................................................235

UDK 94 (497.6) ISSN 1840-3875Historijska traganja, Br. 4, Sarajevo, 2009, [ str. 1-258 ]





Riječ Redakcije

Cijenjeničitatelji!

SavelikimzadovoljstvomvampredstavljamočetvrtibrojčasopisaHi-storijska traganja za2009.godinu.Uovombrojuobjavljujemopetza-nimljivihradovaraspoređenihudvijerubrike: Članci iPredavanja sa

tribine Instituta za istoriju u Sarajevu.Prema hronološkom rasporedu članaka, prvi govori o Germanikovoj

ofanzivinaustaničkauporištaSplonum,RetinumiSeretion,kojajezavršilau ljeto 9.godinenove erepodkomandom Tiberijaipotpunimuništenjemposljednjihustaničkihuporišta.Sljedećiradnasdetaljnoupoznajesaporodič-nim,ekonomskimidruštvenimživotomporodiceAlibegović,analiziranimnaosnoviprijepiskenjenihčlanovasaposlovnimprijateljima,izkojesemožespoznatiprocestranformacijedijelazemljoposjedničkihbegovskihfamilijaugrađansketrgovačkeporodicenaprijelazuiz19.u20.stoljeće.Bosanskoher-cegovačkodruštvokontinuiranojedoživljavalodruštveno-političkelomove,a

jedanodnjihbiojei1945.godine,štotematiziraradoodnosuKomunističkepartijeJugoslavijepremareligijisakcentomnaaktivnostimaprematompita-njuunutarčlanstvauintervaluod1945.do1958.godine.StudijaomodernojhistorijijeposljednjiradurubriciČlanci, ukojemseanalizirahistoriografijauBosni iHercegovini 1960-ih godina u smislu raspravesmještene izmeđuznanostiipolitike.

ZahvaljujućiTribiniInstitutazaistorijuuSarajevu Dijalog s prošlošću uovojrubriciprezentiramoradoučešćuženauoružanomotporuuJugoslaviji1941-1945.godine.Osimobjavljenihizvorailiteraturenaovutemučlanakdonosiizanimljivasvjedočenjaučesnicaupartizanskimjedinicama.

Priputuovomčasopisupojavljujeserubrika In memoriam posvećenaakademikudr.EnveruRedžiću(1915-2009),uglednomrevolucionaru,druš-

RIJEČ REDAKCIJEHistorijska traganja, 4, 2009., [ str. 5-6 ]





tveno-političkomikulturnomradniku,naučniku,historičaru,direktoruInsti-tutazaistorijuuSarajevuiakademiku.

Nakonovihkratkihcrticaosadržajučasopisapozivamovasnasaradnjuuistraživanjutragovaprošlosti,njihovomprezentiranjuiučenjuonamaidru-gima.

Redakcija

RIJEČ REDAKCIJEHistorijska traganja, 4, 2009., [ str. 5-6 ]




Članci · Articles



http://slidepdf.com/reader/full/historijska-traganja-broj-4-2009 8/236Historijska traganja br 4 print.indd 8 2/16/10 11:13 PM




Salmedin Mesihović, SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICII. GERMANIKOVA “POUNJSKA OFANZIVA”Historijska traganja, 4, 2009., [ str. 9-33 ]

UDK 939.8 (398) “05/08”

Pregledni rad

SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICII.

GERMANIKOVA “POUNJSKA OFANZIVA”

Salmedin MesihovićOdsjek za historiju, Filozofski fakultet, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

◆

NakonslomaustaničkogpokretauPanonijitokomjeseni8.godinen.e.,rimskozapovjedništvojesvojestrateškezamisliusmjeriloinakonač-nozauzimanjeustaničkihpozicijaudinarskompojasu.Većuproljeće9.godinen.e.započelajepodzapovjedništvomGermanika,favorita

Augustaimiljenikarimskejavnosti,velikaofanzivasciljemprobojanasjeverozapadnojbojišnici(širiprostorPounjaisjeverozapadneBosne).GlavneborbevođenesuzaustaničkauporištaSplonum,RetinumiSe-retion.Iporedzauzimanjatihuporištanakonogorčeneborbe,Rimljanisubiliprisiljenizaustavitidaljeoperacije,najvišezbogiznimnihgubi-takauljudstvuimaterijalu.TimesuustanicidobilinekolikomjesecizaodolijevanjeimperijalnojsiliRima.Ključne riječi:Velikiilirskiustanak,Germanik,Splonum,Retinum.

Uvod

Drugapolovica8.godinen.e.bilajeprekretnicazasudbinuVelikogilirskogustanka.1NakongotovodvijeipogodinepostojanjaraspaosezajedničkiSavezilirskihpobunjenihnaroda,simboličkompredajom

BatonaBreučkognaobalirijeke Bathinus(Bosna)Tiberiju,vrhovnomzapo- vjednikurimskihiostalihprotuustaničkihsnaganaratištu.IntervencijaBato-naDezitijatskogsa trupamasastavljenimoddinarskihustaničkihzajednica,

1OVelikomilirskomustankuod6.do9.godinen.e.u:MesihovićS.2007.314-617.





iporedkažnjavanjaBatonaBreučkog,nijeuspjelaodržatiPanonskibazenusustavuorganiziranogotpora.OfanzivapodzapovjedništvomPlaucijaSilva-naprinudilajedinarskeustaničkejedinicenapovlačenjeubrdsko-planinskipojaszapadnogBalkana,doksupanonskezajedniceprestalesapružanjemorganiziranogotpora.2

UtokupovlačenjavrhovniustaničkivojvodaBatonDezitijatskiodlučiojeosnažitiodbrambenulinijupremaprotuustaničkimtrupamakojesusekon-centriraleuokupiranompodručju.Toosnaživanjejepodrazumijevaloutvr-đivanjesajakimvojnimsnagamanajvažnijihstrateškihpozicijaprekokojihsuvodiliputeviizpanonskogpojasaudinarsku,jošuvijekneokupiranuzonu.OvačinjenicajasnoukazujedasuBatonDezitijatskiiostalevođeustankadobroprocijenilidaćeodmahnakonzime8/9.godinen.e.nastupitiveli-kaprotuustaničkaofanzivanabrdsko-planinskeoblastijužnoodPanonskogbazena.SajošpreostalimsnagamairesursimaBatonDezitijatskisejedinomogaouzdatiutotalnustrateškudefanzivukojombiusporavaoiiznurivaorimsketrupe.Takojenastojaodobitinavremenu,aliiiscrpitirimskuvojnusnagu.Tojeznačilopojačavanjeiboljepripremanjeodbrambenihkapaciteta,posebnonaonimgradinskimnaseljimazakojasepretpostavilodabisenašliuzoniprvogudarabudućeofanziveiunjenombližemodvijanju.

Uspjehpostignutkorištenjemivojnihidiplomatskihsredstavakonačno jedonioolakšanjerimskomdržavnomvrhu.Težakratvođenodproljeća6.godinen.e.nesamodajezaustavioplaniranoosvajanjeMarkomanskogkra-ljevstvaMarobodua,posljednjenezavisnegermanskezemljeistočnoodRajne,negojenasvjetlodanaizbacioslabostiiproturiječjaaugustovskogrežima.ZbogtogajevijestopaduPanonijeproizvelaoduševljenjeuRimuiItaliji,aliiomogućilaTiberijudakonačnouzmedopustsaratištaivratiseuRim,gdje

jedočekanuskoroeuforičnojatmosferi.Izvornagrađajekontradiktornakadagovorioprenošenjuvrhovnogza-

povjedništvanaratištu.PoVelejuPaterkulu,TiberijejezapovjedništvonadsvimsnagamaprenionaMarkaLepida. 3Međutim,sdrugestrane,sudećipotekstukojimKasijeDionopisujezbivanjauprvojpolovici9.godinen.e,možesestećiutisakdavrhovnozapovjedništvoimaGermanik,sinovacTiberijai

2OzbivanjimavezanimzaprestanakorganiziranogotporauPanoniji.u: Vell. II,CXIV,4;Cass.Dio LV,34,4-7.3 Vell. II,CX Vell. II,CXIV,5.






Augustovfavorit.KasijeDionjedinospominjeMarkaLepidakaozapovjedni-kajedneodtrikolumneprodoraupreostaloustaničkopodručjeutokuljetneofanzive9.godinen.e.4Nesuglasjejevjerojatnoposljedicasameprirodeizvor-negrađe.5VelejPaterkulinjegovudvorničkiodnospremaTiberijuiSejanumoraojekaoposljedicuimatiiumanjivanjeulogeGermanikaudogađajimakojeopisuje.OnGermanikaukontekstuUstankaspominjesamojednom,itouzgred,ijasnojedaVelejjasnozamagljujepoziciju,statusipostignućaGer-manikanaratištimaIlirika.KasijeDionjekoristioizvorekojisuimaliznatnoboljiisadržajnijiodnospremaGermaniku.MoglobisečakstećiuvjerenjedasupodacikojeupotrebljavaDionbilimoždabarzanijansupristrasnijipremaGermaniku.GermanikjenaratištuIlirikakontinuiranood7.godinen.e.kadajepredvodiopojačanjeupućenoTiberijunatadašnjojzapadnojbojišnici.Većkrajem7.godinen.e.Germanikje,sudećipoDionu,pobijedioilirskina-rodMezeje,6čijajeosnovicarasprostiranjabilarijekaSana.Sudećipoovome,borbenaangažiranostGermanikabilajeuglavnomusmjerenanasjeveroza-padnobojište(zonerijekaKupeiUne).Ustanakod6.do9.godinen.e.bilo

jeiprvoznačajnijeratnoiskustvomladogaGermanika,kojije6.godinen.e.imao21godinu(Tiberijejetadaimao48godina),pabimoždabilologičnopretpostavitidajeuodustvuTiberijavrhovnozapovjedništvomogaopreuzetinekodrugi,iskusnijiistariji,kaonaprimjerMarkoLepid.Međutim,nebitre-balosmetnutisumadajeGermanikfavoritAugusta,suprugnjegovebiološkeunukeAgripineStarije,sakojomimabrojnudjecu,teadoptiranisinTiberije,kojijeopetod4.godinen.e.adoptiranisinsamogaAugusta.Odnosuvlada-

jućojporodiciRimskedržavemoraojeimatiisvojodraznaratištuuIliriku.SamomsvojompozicijomudinastijskojstrukturiGermanikjeodražavaovrlo

visokiautoritet,štosemoraloreflektiratiiuzapovjednojliniji.Zbogtogajemogućepretpostavitida jeGermanikmoraoimatiu zapovjednojhijerarhijiprotuustaničkihsnagautokuTiberijevogdopustavrlovisoku,akoneinajvišu

poziciju.

4 Cass.Dio LVI,11-12,2.5OizvornojgrađivezanojzaUstanak,aposebiceoVelejuPaterkuluiKasijuDionuu:Mesi-hovićS.2007.36-71.6Cass.Dio LV,32,4.






Uzroci ofanzive

OdlazakTiberijaomogućiojeGermanikudapokušaostvaritiisvojestra-teškeidejeivojneambicije,moždaiuzsaglasnostiličakiželjusamogaAugu-sta.Moždabisemoglopretpostavitidajeprenošenjeugušivanjaustankaudi-narskompojasunaGermanikabiloiAugustovavolja,pabiseiutomesmislumogaopromatratiidopustTiberijasailirskogratišta.Augustjenesumnjivoželiobrzupobjedu,štomustrpljiviioprezniTiberijenijeomogućavao,ali iimaojenamjerudabrzoafirmiraGermanikaurimskojjavnosti,anajboljina-činzatojepobjedauratu.TiberijujepripalaslavazapobjeduuPanoniji,dokbiutomeslučajuslavazapobjeduuDalmaciji,odnosnodinarskompojasupripalaGermaniku.Uzto,ustanakbibioibrzozavršen.Iovačinjenicakaodaukazujedaje ipakGermanikbiotajkojijeimaozavršnuriječupraktičnomzapovijedanjunadprotuustaničkimsnagama,nakonodlaskaTiberija.

Kakobiseostvarilabrzapobjeda,GermaniknapuštaTiberijevustategiju“pustošenjaiiznurivanja”,kojajeizazivalanezadovoljstvo,painepovjerenjeAugusta.SudećiposituiranostitriustaničkepozicijeokokojihsevodeborbeupredstojećojofanziviGermanika,akojeopisujeKasijeDion,taktičkazami-saoGermanikazasnivalasenaprodorunasjeverozapadnomfrontu.TimebiseprobiloudubinuustaničkogpodručjaiGermanikbi,predvodećiglavninu

trupasasjevera,izbiouzaleđesrednjegJadranaispojiosesaSalonomiNa-ronom.7Poštojeglavnazapovjednatačkarimskihinjihovihpomoćnih,save-zničkihiplaćeničkihtrupautokučitavogratabilaSiscija,zaočekivatijedajeutomeširempodručjubilainajvećakoncentracijaprotuustaničkihsnaga,kaoidasetamonalazioGermanikutokuprvihmjeseci9.godinen.e.

Svenavedenečinjenicenametalesupokretanjejednesveobuhvatnevojneoperacijenasjeverozapadnomkrilubojišnice.8Taoperacijajeostalaineštodetaljnijezapisanau“Rimskojhistoriji”odKasijaDiona.DrugaliterarnavrelakojadonosepodatkeoUstankuod6.do9.godinen.e.(Strabon,VelejPater-

kul,Ovidije,PlinijeStariji,Svetonije,Flor,Makrobije,Jordanes)nespominjuovuvelikuizamašnuoperaciju.AlidetaljikojenavodiKasijeDiondovoljansupokazateljdajeriječojednomoključnihborbenihangažmanautokucje-lokupnogtokarata,posebnozanjegovuposljednjufazu.

7ZanimljivojedajeciljsvihrimskihzapovjednikakojisuratovalinazapadnomBalkanuiurepublikanskodoba,akojisupokretalisvojeoperacijeizsjeverneItalije,bilopovezivanjesaSalonom.8Oprvojpolovici9.godinen.e.iPounjskojofanziviu:MesihovićS.2007.555-569.






IZVORNI TEKST9

9Cass.DioLV,11-12,1.






***“Germanikjeumeđuvremenu10međudrugimmjestimauDalmacijiza-

uzeoSplonum,uprkosčinjenicidajeonzauzimaomjestodobroprirodomutvrđeno,kojejebilodobrozaštićenozidinamaikojejeimalobrojnomnoš-tvobranilaca.Sukladnotome,Germaniknijeuspijevaonapravitibilokakavnapredakbilo(bojnim,op.a.)mašinamabilonapadima.Ipakgajeuspioza-uzetikaorezultatsljedećegincidenta.Pusio,germanskikonjanik,11snažnojebaciokamenpremaziduitakoprotresaoparapetdajeonodmahpaoipovu-kaočovjekakojisebiooslanjaopremanjemu.Naovo,ostatak(branilaca,op.a.)alarmiranjeiusvomestrahunapustilisuzidineipovukliseuakropolju.Kasnije,ionisupredaliisebeiakropolju.

OdatlesuGermanikovivojnicidošlidoRaetinuma,alisenisu,takođerdobroprovelitamo.Neprijatelj(mislisenaustanike,op.a.),prevladannji-hovimbrojem(mislisenaGermanikovevojnike,op.a.)inesposobandaihodbije,saglasivšise,postavljavatrepremaokružujućemziduikućamakojegraničesanjim,aliuspijevaipakzadržatijekolikojebilomogućedužeodras-paljivanjaodjednomičinidaostaneneprimijećenazanekovrijeme.Nakonštosutoučinili,povuklisuseuakropolju.Rimljani,neznajućištajeučinjeno,

krenulisuunaglinapadzanjima,očekujućidaopljačkajucijelomjestobeznapora.Natajnačin,onisusenašliunutarkrugaodvatre,ipremanamjerineprijatelja,nisuništabiliprimijetilidoksenisunašliopkoljenivatromsasvih strana.Zatim,oni (rimski vojnici, op.a.) susenašlidirektno izloženiopasnosti,bivajućisagornjestrane(odstraneustanikapovučenihuakropoljunaselja,op.a.)zasipani(strijelamaidrugimprojektilima,op.a.)ipovređivani

vatromsadrugestrane.Oni(rimskivojnicikojisusenašliuklopci,op.a.)usigurnostinisumogliniostatigdjesu,anitisusemogliprobitibilogdjebezopasnosti.Onikojisuostalivandomašajaprojektilabilisuzahvaćenivatrom,

10PrijeprelaskanaopiszbivanjauIliriku,DiongovoriozbivanjimauRimu.NajvećidioDionovogteksta,ustvari,zauzimajugovorikojejeAugustodržaonaRimskomforumuuvezisaporodičnimzakonodavstvomi stanjemnataliteta.Sudećipoovome,igrekojesuse tadaodržavaleuRimu(akojeistospominjeDion),žalbevitezovanadotadašnjeporodičnoza-konodavstvoiodgovorAugustadešavalisuseviše-manjevremenskipodudarnosažestokimborbamanasjeverozapadnojbojišnici.11 Cass. Dio LVI,11,2;Uoriginalnomtekstusenavodikao“Pousi vwn JippeuV Kelto ;V“.Međutim,zbogDionovogdeterminiranjagermanskogpodkeltskimimenom,možesepret-postavitidajeovdjeriječojednomGermaninu,aneGalu.






aonikojibiseodmakliodplamenabilisuuništeniprojektilima;aonikojisuuhvaćeniuuskomprostorupoginulibiodobauzrokaodjednom,bivajućiranjeninajednojstraniispaljeninadrugoj.Većina(vojnika,op.a.)kojajeprodrlaunaseljedoživjelajeovakvusudbinu;alinekolicinajepobjeglaba-cajućitijela(većpoginulih,op.a.)uvatruipravećiprolazzasebekoristeći(ljudska,op.a.)tijelakaomost.Vatrajedostiglatakavnapredakdačakioniuakropoljunisumogliostatitamo,negosugaponoćinapustiliisakriliseupodzemnimprostorijama.Ovosubileoperacijedotogatrenutka.

Seretion,kojijeTiberijevećjednomopsjedao,alinijezauzeo,pokorenje(odstranetrupapodGermanikovimzapovjedništvom,op.a.)inakonovoganekadrugamjestabilasumnogolakšezauzeta.Aliuprkosovimporazima,ostatakDalmatinacabiosepodigaoidržaorattrajnijimigladsedesilauIta-liji,ponajvišezbograta,iAugustjeposlaoTiberijajošjednomuDalmaciju.[...]“12

Vrijeme i zona operativnog djelovanja

Hronologijaoperacijeizvođenepod zapovjedništvomGermanikamožesedobitiiprekočinjenicedaseodvijalaistovremenosadešavanjimauRimu

kojeopisujeDion,tesaVelejevimpodatkomdasepočetkomljeta9.godinen.e.(Initio aestatis…)pokrenulazavršnaofanzivanaustaničkopodručje.13Sadrugestrane,trebaimatiuviduizimskorazdoblje,ukomejebiloteškoočeki-

vatizapočinjanjeiodvijanjejedneambicioznevojneoperacijeukontinental-nojunutrašnjostizapadnogBalkana.AiizDionovogopisamoglobisezaklju-čitidaseborbeodvijajukadajezimskovrijemevećprošlo.Izvođenjemanevrasavatromu Raetinumubilobi teškodasupostojalevećenaslagesnijega.Sdrugestrane,bilojepotrebnodavijestorezultatimaoperacijedođeuRim,dabudeanalizirana,daTiberijeponovodođenafront,daseizvršipregrupiranje

trupaipripremivelikaljetnaofanziva.Utomslučajumjesecmajbibiomalo vjerojatan.Uzto,Pounjskaofanzivamoralajezahvatitiodređeniperiodvre-mena,odnajmanjemjesecdana.ZnačidabinajprihvatljivijevrijemeukojebisedatiralaGermanikovaofanzivamoglobitiranoproljeće,odnosnoIIIiIVmjesec9.godinen.e.

Sudećipopodacimaizizvornegrađe,zonajužnoodSiscije,ukojujespa-

12Autorovprijevod.13Vell.,II,CXV,1-2.






daloiPounje,bilajejednoodglavnihbojištautokučitavograta.PoštojeglavnirimskištabbiouSisciji,logičnojebiloočekivatidaoneoblastikojejojgravitirajubuduisanajizražajnijomborbenomaktivnošću.ČinjenicajedasusveprotuustaničkeakcijekojesupolazileizSiscijeinjeneokolicemoraleprvoudaritinaustaničkepozicijeuzonamaKupe,UneidanašnjezapadneSlavoni-

je.14Relativnastabilnostustaničkihpozicijanaovomsjeverozapadnomboji-štu(gledanosaustaničkepozicije)pridonijelajedadubinaustaničketeritorijenadinarskompodručju,nakoninicijalnihborbi,budeviše-manjepošteđenaoddirektnihratnihdjelovanja.DabisekoncentracijaprotuustaničkihsnagaizSiscijemoglaprobitiuunutrašnjostpobunjenogIlirika,moralajebitirazbi-

jenaustaničkaborbenalinijanasjeverozapadnojbojišnici,posebnouPounju.ZbogtogajebiloilogičnoočekivatidaGermanikprvopokreneudarnausta-ničkepozicijeupravcukojivodiodSiscijepremasrednjemtokuUne.

Lokalizacija naselja

KasijeDionspominjepoimeničnotriustaničkepozicijeivišebezimenih“drugihmjesta”kaozoneokokojihsevodeborbeutokuodvijanjaborbenihoperacijakojimazapovijedaGermanik.SudećipoopisimaSplonumaiRa-etinuma,kojisenalazeuDionovomtekstu,riječjeoklasičnimgradinskimnaseljimasapodgrađem,kojejeuglavnomnaseobinskazona,iakropoljem,kojijenekavrstasjedištagradinenavisinskomplatou.Osnovnaodbrambenafortifikacijabiojedvostrukiprstenzidina,jedanokopodgrađa,drugiokoakropolja.VjerojatnosuiSeretioni“drugamjesta”bili, istotako,gradinskanaseljasmještenanaodređenimuzvisinama,takokarakterističnazailirskopodručjejošodeneolitika.

Splonumjebilodobroutvrđenouporištenesamozidovimanegoipri-rodom, što sugerira na njegovu situiranost negdje na brdsko-planinskomprostoru.OvoilirskonaseljeseodvišeistraživačasmještalonanajrazličitijamjestaunutarprostoraprovincijeDalmacije(StariMajdannaSani,Vitalkod

14ZnačajandioiVelejevog,aposebnoDionovogopisaUstankaotpadaupravonazbivanjanaovojsjeverozapadnojbojišnici,počevšiprekobitakakojejeBatonDezitijatskivodiosaVale-rijemMesalinusomiXXlegijom6.godinen.e,prekoGermanikovepobjedenadMezejima7.godinen.e,utvrđenihpozicijana…monte Claudio...,svedopokušajaizvjesnogSkenobarda, vjerojatnolokalnogdomorodačkogstarješine,da8.godinen.e.promijenisvojustranuuratuidezertiraRimljanima,kojijeotojsvojojnakaniobavijestiorimskogzapovjednikagarnizonauSisciji(frou vrarcon Siski vaV)ManijaEnija.






Otočca,Šipovo,KominekodPljevalja).15Splonumsemoraosigurnonalazitinegdjeupolukruguzapad-sjeverozapad-sjever-sjeveroistokuodnosunaRa-etinum,nakojijeGermanikkrenuonakonzauzimanjaSplonuma.AkobiseSplonumnalaziojužnijeodnaseljaRaetinum,nejasnojezaštobiikakouosta-lomGermanikuopćeprvoišaoudubljeustaničkozaleđe,paseondavrationasjeverikrenuonaRaetinum.GermanikovaoperacijauPounjunijeimalakarakteriznurivanjaipustošenjanegozauzimanjaipacifikacijeteritorijeina-selja.Samimtimbibilonelogičnodaonizasebeostaviprotivničkesnage,uđeuprotivničkudubinu,ostvarizacrtanoizatimsevratidazauzmeonoštojezaobišao,dabiinakontogaponovoušaouneprijateljskudubinudazauzmedruganaselja.

Raetinum ( JRai v tinon,) se poglavito ubicira u bišćanskom Pounju, i tonajvišezbognatpisaCILXIII7023nakomesespominje Andes Sex. F.civesRaetinio.NeposrednojužnoodBihaćadužrijekeUneevidentiranjedosada

15OnajrazličitijimubikacijamaSplonumau:pregledkodPašalića,1975.411-414; Arheološkileksikon BiH,tomI,1988,163;BojanovskiI.1988.255,fus.36,290-291;ZaninovićM.1995.112-113(riječjeojednojvrlostudioznojidetaljnojanalizi).Najrealnijebiga,kakotoBo- janovskiI.(1974.359.)predlaže,bilosmjestitinedalekoodUne.Međutim,njegovokasnijepreciznijelokaliziranjeSplonumanalokalitetuDonjeVrtočenaUncukodiliokoDrvara,ipakjemalosuvišejužnoudaljenoodmogućegpoložajaSplonuma.Izspomenutognaseljaseukasnijimrazdobljimavjerojatnorazviloisredišteupravno-administrativnejedinice muni-cipium Splonistarum,čijejepostojanjeevidentiranonanizunatpisaCILIII1322Ampelum(Zlatna);CILIII2026Salona;CILIII8783KaštelSućurac-Salona;NatpisizKominakodPlje- valja.UzoniKominakodPljevaljapronađenjevelikibrojnatpisa,uključujućiionajnakomesespominjeiSplonum,tejošjedannatpis CILIII8309nakomesespominje municipium S.ČinjenicadajeimemunicipijakojijeobuhvaćaopodručjePljevaljapočinjalosaS.navodilo jenapomisaodasetunalazioiSplonum,npr.WilkesJ.J.(1965.1969.282)uKominekodPljevaljastavljamunicipium Splonum.ZavišeinformacijaoKominamakodPljevaljav.kodCermanović-KuzmanovićA.1967;Isto,1969;Cermanović-KuzmanovićA.iSrejovićD.1964;

Isto,1965;Isto,1966;Isto,1967;Isto,1972;Isto,1973;Isto,1974;Isto,1975;Cermanović-Kuz-manovićA,SrejovićD.iMarkovićC.1972;BojanovskiI.1988,211-212(riječjejednomvrlodetaljnompregledu);ŠkegroA.1998.95ifus.24;Isto,1999.68.PoAlföldyG.(1965A,57-59)uKominamakodPljevaljabiojemunicipium Siculotarum,odnosnonarodnosnosredišteSikulotakojespominjuPlin. NH III,143iKlaudijePtolemej,II,16,5.Akojetotačno,asvenavodidajetakvadetekcijavrlovjerojatna,ondabinesamolokaliziranjeSplonumanegoilokaliziranjePirustauPljevljaiokolicu,čegaseiAlföldyiBojanovskiiŠkegrodrže,konačnobiloodbačeno.KodA.Škegre(1998.95,fus.24)navedenojedasepodatakoAlföldyevommunicipium Siculotarum nalazi uAlföldyevomdjelu 1968,1009-1016, što izaziva izvjesnenejasnoće,jerA.Škegrousvomepopisuliterature(1998,110)uopćenenavodiokojemjetoraduAlföldyariječ,nitisetomožeuopćeshvatiti.






velikibrojnalazištaprapovijesne,protohistorijeiantičkeprovenijencije.Kakosečini,samonaosnovibogatstvaovihnalazišta,zoneHumačkeGlavice,Pri-

vilice,Ribića,Golubića,Jezerina,Pritoke,Doljanaimalesuiznimnonaseobin-sko,religijsko,političkopamoždaiekonomskoznačenjenesamozajapodskezajedniceuPounjunegoizakompletanJapodskinarodinjegovupolitičku

jedinicu.Riječje odugotrajnomkontinuitetukvalitativnogi kvantitativnogživljenjauPounjujužnoodBihaća,sveodprapovijestidodubokouantičkiperiod,štoznačidazahvaćairazdobljejapodskenezavisnostiirimskeuprave.Ovaoblastusebisadržiizemljopisneodlikekojejojomogućavajusituiranje

jednogznačajnijeggradinskognaselja.IznadPrivilice,Golubića,Pritokeuzdi-žesenizbrežuljakanakojebisemogaosituiratiakropolj Raetinuma.GradinesuevidentiranenalokalitetimaSokolac,Gradina–LohovskaBrda,Podić–Gorjevac,Crkvina(Zapoljak)-Hrgar.NajvjerojatnijejedaseakropoljaRa-etinuma nalazilanaprostorulokalitetagradineSokolac,salijevestraneUne,odmahzapadnoiznadGolubića.16AlinebitrebaloisključitimogućnostdaseakropoljanalazilainabrduDebeljača(n.v.572m),aiSokolacje,ustvari,krajnjiistočniobronakovogbrda.

JapodskoučešćeuUstankujedostaproblematično.Sudećiponatpisu CILV3346izVerone,17kaoičinjenicidaustaničkesnagenisuizbileuKvarner,Japodinisukolektivnoprešlinastranuustanika.Izgledadasuseustankupri-družilesamoonejapodskezajedniceprekokojihsuprešleustaničkesnageutoku6.godinen.e.TakobiseUstankupridružilioniJapodikojejeApijan,opisujućiOktavijanovukampanjuiz35.godinepr.n.e.,nazvaotransalpin-skim.18

DiondirektnousvomeopisunekažedajedošlodopadanaseljaRaeti-num,uključujućiinjegovuakropolju,urimskeruke.Ipak,izsamogasmislacjelokupnognjegovogopisaPounjskeoperacijemožeseizvućizaključakda

jeRaetinumipakzauzet,jerGermanikovoseofanzivnodjelovanjenastavlja

premaSeretionuidrugimnaseljima.19SudećipoopisukojedajeKasijeDion,

16u:pregledu Arheološki leksikon,tomII,1988.9-27.iMapa1,karteregije1zapraistorijskodobaidobarimskevladavine;CILXIII7023.17PatschC.1896.133-134;SuićM.1991-1992.18 App. Ill,17-21.19Tosemožeobjasnitisamimnačinomkompilacijeizvornegrađekojuje Dionkoristiozasvojopisborbiokospomenutatrinaselja;odnosno,onjejednostavnonekedijeloveizbacio






borbezaRaetinum subiletolikoteškedajedošlodouništenjanaselja,iakosenemožejasnoidentificiratištosutobile“podzemneprostorije“(. ..a jkro−

po vlei o “ntaV kata ; cw vran mei Ænai , a jlla ; th Æ V nukto ; V au j th ;n e jklipei Çn...)20ukojesuseustanicisklonili.MoždajeriječonekimpećinskimzonamaubliziniRaetinuma iliovještačkinapravljenimprostorijamaitunelima.Poštosuustaniciuakropoljubiliopkoljenivatromkojajebjesnilaiprotu-ustanič-kimtrupama,moraojepostojatinekitunelilibarprolazkrozkojibiseoniizvukliutokunoći.Moždasepod“podzemnimprostorijama”krijeupravotunel koji je povezivao akropolju Raetinuma sa zonama izvan dvostrukogprstena.Prekotogatunelastanovniciibranioci Raetinumauslučajuopsadekontaktiralisusavanjskimsvijetom.SudećipojošnekimpodacimaizDio-novogizvještajaoUstanku,postojanjetunela(kojibipovezivaoakropoljusa

vanjskimpodručjem)moglobisepretpostavitizajošnekagradinskanaselja.TakosezaAndetrij( Andetrium, … j Andh v trion...),kojiuljeto9.godinen.e.napadajusnažnerimskesnagepodTiberijevimzapovjedništvomkažedaprimaopskrbuiresurseiizvanjskihzona,21kaoidaAndetrijujekurimskeopsadenapuštaBatonDezitijatski.22Znači,svevrijemekadasedešavaTibe-rijevaopsadaovogjakogustaničkogidelmatskoguporištauneposrednom

jadranskomzaleđupostojalajeaktivnavezaustanikauAndetrijuiuokolnom jošuvijekneokupiranompodručju,moždaupravotunelom.SeretionjevećranijebioneuspješnoopsjednutodstranesnagakojimajezapovijedaoTibe-rije.UspješnaodbranaSeretionajemožda,takođerbilarezultatpostojanjaodređenevezekojombiseprometaliljudiiresursiopsjednutomustaničkomgarnizonu.Znači,nijenemogućepretpostavitidasuilirskegradine,posebnooneznačajnijeidugovječnije,moždaimaleisistemtunelakojijeosiguravao vezuakropoljesavanjskimsvijetom.

kakonjegovopisnebibiosuvišeopširan,zadržavajućisamoonenajzanimljivijedijelove.KasijeDionnitijeimaovremenanitiželjedaseuopćeupuštaurazmatranjaonekimdeta-ljimakaoštosutonpr.“podzemneprostorije”ukojesusesakrilibranioci,takodajenjegovopiskonkretnihborbiostaonedorečen.Ipak,izsamogasmislacjelokupnognjegovogopisaPounjskeoperacijemožeseizvućizaključakdajeRaetinumipakzauzet,jerGermanikovoseofanzivnodjelovanjenastavljapremaSeretionuidrugimnaseljima.20OBicizaRaetinumv.Cass.Dio LVI,11,3-7.21Cass.Dio LVI,12,4-5.22Cass.Dio LVI,13,2-3.






NakonRaetinuma,prodorsenastavljapremaSeretionu(…Sere v tion...).23

NakonpadaSeretionaneka“drugamjesta”bilasuznatnolakšeosvojena.Či-njenicadasuova“drugamjesta”,čijaimenaKasijeDionnenavodi,lakšeosvo- jenadokazujedasutrispomenutanaseljapredstavljalaokosnicuodbrambenelinijenasjeverozapadnompravcupreostalogustaničkogpodručjaidajezbognjenograzbijanjaprodoruunutrašnjostbioolakšan.24Germanikseutaktič-komrazvijanjučitaveoperacijemoraooslanjatinaodređenukomunikacionuliniju.Talinijamoglajebitivećkorištenaepihorskasaobraćajnicailinekapri-rodnaosobenostkojajevećpovezivalaspomenutanaseljanakojasunapadaleGermanikovetrupe.PoštomožemookvirnolokaliziratiRaetinumuUnsko

područje,ondasuidruganaseljamoralabitinasjeverozapadnojbojišniciito višeorijetiranopremaslivuUne.TakomunikacijamoralajepovezivatiSisciju,kojajebilaishodištečitaveoperacije,i Raetinum.Kaoštovidimo,GermaniksekretaopravcemSplonum-Raetinum-Seretion,aakoseRaetinum nalaziouGolubićuiliuopćenegdjeuokoliniBihaća,ondabiprirodnoSplonumbiobli-žiSisciji,aSeretionudubljojdinarskojunutrašnjosti.MogućejedasusesvaovanaseljanalazilananekojepihorskojkomunikacijikojusukasnijeRimljanipretvoriliuizgrađeniput,amoždajeupravoriječokomunikacijikojajesasjeveraprekoGolubićaišlajugoistočnimpravcem,premapodručjuDicionai

sjeverozapadnimkrajevimadelmatskogpodručja.Germanikovaglavnakoncentracijatrupamoglasekretatiizaobilazeći

ZrinjskugoruiizbijajućiuzonuušćaSaneuUnu.OdatlebisevojskakretaladužrijekeUne.OvajpredloženipravacjezanimljivistogaštosepribližavaoprostoruMezeja,kojejeGermanikranijeuratuporazioimoždasusena

23OubikacijiSeretionav.ŠašelJ.1953;PašalićE.1975.415;ArheološkileksikonBiH,tomI,1988.161;BojanovskiI.1988.51,310;UvezispitanjempadaSeretionakodPašalićaE.(1975.391)nailazisanatumačenjepokomejeosvojenjeovognaseljavezanozaTiberija,dabivećnasljedećojstraniciizniokontradiktoranstavdaRimljaniibezTiberijapobjeđujuiosvajaju,uključujućiiSeretion.NeštojošdaljePašalićE.(1975.411),iznosidajeGermanikbiotajkoji jeosvojioSeretion.24Mogućejepretpostavitidajeizvornagrađa,kojomsezaopisratauPounju9.godinen.e.koristioKasijeDion,sadržavalaimenaimoždaiopisetihdrugihmjestakojasulakoosvoje-na,alidaihjeKasijeDionsmatraonepotrebnimpoimeničnoidetaljnijenavoditi,jersubilalakoosvojenabeznekihinteresantnihidinamičnihdetalja(kaoštosutopružaleborbezaSplonumiRaetinum),pajeonsvedogađajeutokuovekampanjenakonpadaSeretionasažeoujednurečenicu.Uostalom,iborbuzaSeretionje,vjerojatnoizistihrazloga,sažeousamo jednurečenicu,aitoštogajespomenuopoimenurezultatječinjenicedajeSeretionvrlo važnastrategijskatačkakojujevećjednomopsjedaoTiberije.






timpodručjimavećodranijenalazilirimskigarnizoni.Alternativno,Germa-nikjemoždakoristioirijekuGlinukaokomunikacioniorijentir,pabiutomslučajuonsatrupamaprošaoizmeđuPetrovegoreiZrinjskegorekrozzoneTopuskogiKladušepremasrednjemtokurijekeUne.Sudećiporasporedudodanasevidentiranihgradinaidrugihnalazišta,predrimskakomunikacijakoja

jeulazilauRaetinum išlajeokvirnopratećitokUne.PosebnojenasjevernimkrajevimaiobroncimaGrmečaevidentiranvelikibrojgradina,bardoušćaSaneuUnu.IsadesnestraneUne,sjevernoodRaetinuma,nalazisevećibrojgradina,dokihjeuprostoruodCazinapremaKladušiiTopuskomznatnomanjepoznato.IzRaetinuma jepredrimskakomunikacijavjerojatnoišladuž

gornjegtokaUne,jerseuovojzoninalazivelikibrojgradina,bardoulazaukanjonUneiUnca,doksebrojgradinanaglopovećavajugoistočnimpravcempremadubiniGrmeča.25Utomslučaju,zalokaliziranjeiSplonumaiSeretionanebitrebaloisključitišireprostoreGrmeča,stimdabiSplonumgravitiraosrednjemtokuUne,aSeretiongornjemtokuUne.ApoštojeGrmečpungra-dinskihnaselja,nebinasiznenadilanimogućnostdasui“druganaselja”,kojasuutokuoveoperacijebilazauzeta,situirananagrmečkomisrednjounskomprostoru.Akojeiznesenapretpostavkatačna,ondabiGermanikovaoperacijaudarilauustaničkuodbrambenulinijunaGrmečuisrednjemPounju.Pla-

ninaGrmečposvojimzemljopisnimosobenostimapredstavljaodličanod-brambenipoložaj.Grmečje,ustvari,neštoizdvojenisjeverozapadniobronakDinarida,iokrenutjesasvojesjevernestranepremaravnijimpredjelima,dok jesazapadnestranepriličnonaslonjennasrednjePounjeukojemsenalazioRaetinum. TakobiovaplaninabilaizaustanikeizaRimljaneupravomsmislukapijaustaničkogteritorijauDinaridima.Grmečjeidovoljnoprostranapla-ninanakojojsemoglasmjestitiivećapopulacijaaliisituiratimrežagradinaiodbrambenihfortifikacija.AkosuborbeprimarnovođenenaGrmeču,onda

jeGermanikoperacijuzapočeoupravoizzoneutokaSaneuUnu,odnosnosa

onogmezejskogteritorijakojijebioranijeokupiran.

25Zarasporeddosadaregistriranihgradinskihnaselja;

naprostorima Cazinske i Bihaćke krajine i uopćePounjau: Arheološki leksikon,Mapa1,1988,regija1,karte-praistorijskodobairimskodobaiodgovarajućepisanenatuknice Arheološki leksikon,tomII.

naprostorimadolineUncaizapadneBosne-Drvarsko-grahovskopodručjeu: Ar-heološki leksikon,Mapa2,1988,regija11,karte-praistorijskodobairimskodobaiodgovarajućepisanenatuknice Arheološki leksikon,tomII.






Nabihaćkom,krupskomipetrovačkomdijeluGrmečapoznatojeoko80gradina.AkobisepretpostavilodajeGrmečbioglavnoborbenopodručjeza

vrijemeGermanikoveoperacije,ondabisemoglopokušatipredložitiilokali-ziranjeSplonumaiSeretiona.MoždajeSplonumbiosmještennalokalitetima:

KekićaGlavica,GornjiPetrovići,BosanskaKrupa,26sadugimkontinuite-tomodkasnogbrončanogdobazaključnosarimskomvladavinom.Platojepovršineoko11000m²27

iliDubrovnik(MarešovailiPilipovićaGlavica),Grmuša-Srbljani,Bihaćsaplatoomveličine320x165m.28

Obalokalitetanalazeseuzonikudasumogleproćirimsketrupekojeje

predvodioGermanikupohodupremaRaetiniumu.MogućnostdajegradinanaKekićaGlavicibilaakropoljaSplonumapovećavaseakoseimauvidudajetamoutvrđenikontinuitetnaseljavanjaiprebivanjaiurimskodoba.

ZaSeretionbipostojaloviše“kandidata“:Gradina(MalaiVelika),Klišević,BihaćiznaddesneobaleUne.Podijelje-

najenaMalu(cc165x95m)iVeliku(cc260x245m)Gradinu.29

Gradina u Kršu, Oraško Brdo, Bosanski Petrovac sa platoom veličine580x284m,kojijebranjenvišestrukim,mjestimičnopetostrukimbedemima.30

Gradina(Crkvina),Vrtoče,BosanskiPetrovac(295x140m)sastavljenaje

odunutrašnjegakropoljaipodgrađa.31

Čučevo,Vrtoče,BosanskiPetrovac,akropoljaipodgrađe(cc360x170m.)32

Gradinica,Lastve-Zelinovac,BosanskiPetrovacveličinecc200x400m,saakropoljemdimenzija80x50m.33

VelikaGradina,Lastve-Rakovice,BosanskiPetrovacjejednoodnajvećihgradinskihnaseljausjeverozapadnojBosnisaveličinom480x270m.34

26Korištenajeterminologijanavođenjalokalitetakaou Arheološkom leksikonu BiH .

27FialaF.1896.347;ČovićB.1962.28RadimskyV.1893.42-43.29RadimskiV.1894.707-708,sl.13.30ĆurčićV.1902.247-248.31RadimskiV.1894.709-710;BešlagićŠ.1971.102.32RadimskiV.1894.710.33 Arheološki leksikon BiH ,tom2,163(natuknicaBoškaMarijan).34ĆurčićV.1902.240-243.






Gradina,Vođenica,BosanskiPetrovacčijijeunutrašnjiprostorizmeđu15000i20000m².35

Gradina,Skakavac,BosanskiPetrovacsaakropoljemukupnihdimenzija300x150m.36

ŠainovacGrad(GradinaŠainovac),Rašinovac,BosanskiPetrovacveliči-necc300x180.37

Stražbenica,Bukovača,BosanskiPetrovacdužineoko400m.38Potrebnojenavestidasegradinenavedeneod1.do8.nalazeumeđu-

sobnojblizini,lociranenaprostorukojisesadesnestranegornjegtokaUnepružaunutarGrmeča,sjevernooddanašnjegBosanskogPetrovca.Gradine9i10neštosuizdvojenijepremajugu.Uočljivajeovaiznimnakoncentra-cija velikihgradinskihnaseljanajednom relativnoužem prostoru. Kaoda

jeupredrimskodobanatomedijelu(zonagradina1-8)prebivalaiznimnobrojnapopulacija.Nažalost,svenavedenegradinevrloslabosuistraživane,uglavnomuaustrougarskomperiodu,aitojevećinombilosamorekognosti-ciranjesamanjimzahvatimaiskopavanja.JedinojenakonDrugogsvjetskograta(1958-1959)bilosondiranja(B.Gavela)imanjegiskopavanja(B.ČovićiB.Raunig)naKekićaGlavici.Uostalom,čitavoovoširepodručjePounjavrlo

jeslaboarheološkiispitano,takoda seSplonumiSeretionmoždanalazenanekojdrugojregistriranojilijošuvijekneregistriranojgradini.

Osobenosti operacije

Postojanjeokružujućegzida(…ku vklon pe vrix...),dobroutvrđenogakro-polja,pamoždaitunelapokazujesnažnefortifikacijeovihilirskihnaselja.Pri-likomnapadanaSplonumprobojnijemogaobitiostvarennistalnimpješadij-skimnapadimanitikorištenjemopsadnihmašina.ItekjestjecajemokolnostidošlodoslomaprvogodbrambenogzidaSplonuma,kojiještitionjegovopod-

građe.Kakosečini,braniocisudobrodiscipliniraniiumješniupribjegavanjutaktičkimlukavstvima,štonajboljepokazujeupravoprimjerRaetinuma. Tusuustaniciiskoristiliakropoljskouzvišenjeodakleseimaoidobardomet(za

35 Arheološki leksikon BiH ,tom2,163(natuknicaBoškaMarijan).36ĆurčićV.1902.240.37ČurčićV.1902.238.38ĆurčićV.1902.238.






oružje)iodličnavizualnakontrolanadostatkomnaselja-podgrađem,aliinadširomokolinom.Dobrosupostavilitinjajućuvatru,alisuidobroprocijenilirimskusamouvjerenostiponašanjeuzauzetomnaseljukadaželjazapljačkomnadvladaborbeniporedakidisciplinu.Upravonaprimjerudešavanjaunutarokružujućegzida Raetinuma vidisezapovjednoneiskustvoGermanika,kojinijeuspioprvoocijenitiopasnost,aliisvojimautoritetomzadržativojnikeuborbenomporetkusvedoksebitkanezavršiupotpunosti.DajeeventualnoTiberijebioumjestoGermanika,vjerojatnosenebidesilajednaodnajvećihtragedijarimskeoružanesilezavrijemerata.

OpisoperacijekojidajeKasijeDionjasnopokazujedaGermaniknijeimaonaumutaktikukojujedotadauglavnomprimjenjivaoTiberije.Po-unjskaofanzivakojomjezapovijedaoGermanikposvojimborbenimosobe-nostimaoznačilajeiraskidsadotadašnjomstrategijomkojujeprimjenjivaoTiberije,akojasezasnivalanastrpljivostiištednjivojnihimaterijalnihresur-sa,iznurivanjuustanikaipovremenimupadima,aliikorištenjudiplomatskihmogućnosti.Zarazlikuodnjega,Germanikseupuštaudirektnisraznausta-ničkepozicijesaciljemkonačneitobrzepobjedebrutalnomigolomsilomustilurimskihrepublikanskihosvajanja.Germanikovanamjerabilajedaslomi

odbrambenulinijuustanikanasjeverozapadnojbojišniciiokupirapodručja,anedapustošiiiscrpljujeprotivnika.Udarjetrebaoporazitineprijatelja,anesamodagaoslabiipostupnouetapamauništava.Kakosečini,Germani-koviplanovisupredviđaliizgledaidubljiprodoruunutrašnjostpreostalogustaničkogpodručja.Germaniksenakonzauzimanjajednoguporištaodmahustremljujenadrugo;upotrijebljenjevelikibrojtrupa,aGermaniksenelibinivelikihgubitakakakobizauzeotauporišta.Svetečinjenicejasnonagovje-štavajudajeGermanikovaofanzivanasjeverozapadnojbojišniciimaladostaambicioznenamjere.Kakosečini,ofanzivajetrebalaprvostvoritibrešuna

dijelusjeverozapadnebojišnicei toposebnonaprostoruPounja.TakobisestvoriliuvjetizadaljiprodoruzoniporiječjaUneiUnca.Moždasuplano- vidaljepredviđalidatrupepodGermanikovimzapovjedništvomnapredujukrozzapadnobosanskapoljapremazaleđuSalone.TimebibilaskršenavojnasnagaDiciona i Delmata. Baton Dezitijatski vjerojatnose i sam nalazionaovomeprostoruutokuprvepolovice9.godinen.e.,jerjeprilikomljetneofanzivezadatakkolonekojom zapovijedaTiberije, a koja sekrećeupravoovimpodručjem,bilodirektnosuočavanjesaustaničkimvrhovnimvojvo-dom.Tobipodrazumijevalodaseidobardioustaničkihsnagakojimanepo-






srednozapovijedaBatonDezitijatskinalazionazapadu.Teustaničkejedinice,kojebilesupratnjaustaničkogvojvode,bilesuvjerojatnovećinomsačinjeneizsastavaoneprvotnegrupeilirskihregrutiranihauksilijarakojasepobunilauproljeće6.godinen.e.,BatonovihsunarodnikaDezitijata,pripadnikadru-gihunutrašnjihilirskihnarodaidezerterasarimskogpodručja.NepoznatojedalisuseioniboriliuSplonumu,Raetinumu iSeretionu.

Međutim,žestokustaničkiotpor,sporijenapredovanje,velikigubici,pa vjerojatnoipadmoralaizgledadasuprimoraliGermanikaiostatakrimskogzapovjedništvanaodustajanjeodostvarivanjaglavnogcilja–slamanjeorga-niziranogotporaudinarskompojasu.Tačinjenicagotovosigurnonijesedo-padalarimskomdržavnomvrhovništvu,kojejeuvidjelodaodbrzepobjedenemaništa.Povezanosastrateškimneuspjehomoperacije,ponovosepojavilagladuItaliji,štojeAugustanavelodaponovouIlirikpošaljeTiberija,samos jednimzadatkom-daštojemogućebržeiefikasnijezavršisatimnepopular-nimiteškimratom.39PadPanonijeje,izgleda,kodrimskogidržavnogvrhai

javnogmnijenjauRimuiItaliji,alimoždaikodvišihrimskihzapovjedništavanasamomterenustvorio“lažniprivid”dajepotrebnoučinitisamojošjedankorak,bezosobitognaporaidase završisaustankomiudinarskompoja-

su.VjerojatnosezbogtakvogshvaćanjasituacijenaterenuiTiberijemogaosvečanovratitiuRim,adovršenjerataprepustitiGermaniku,dokseAugustmogaoposvetitiučvršćivanjusvogaunutarnjegzakonodavstva.Naneprijatnoiznenađenje,ustanaksepokazaomnogožilavijinegoštoseočekivaloiprocje-njivalo,austanicisu,sudećipoborbamasamonajednomsegmentufronta,bilispremnizaborbudosamogakrajabezobziranaopsegvlastitogstradanja.Ikakosepokazalo,samonaovomprimjeruborbinasjeverozapadnompo-dručju,rimskistratezisuseprevariliusvojimprocjenamadajenakonugu-šenjaotporauPanonijiustanakudinarsko-dalmatinskompojasulakšiposao

39Cass.Dio LVI,12,1;Težinatrogodišnjegrata,posebnonadinarskompojasu,moždajera-zlogonihpriličnonegativnihkonstatacijaoDalmatincimakojeseodnosenazadnjufazurataiprvoposlijeratnostanje,znači,vremenskiokvirkojigravitirau9.godinun.e.,ikojedonoseFloroveepitomeLivija(II,25)(… sed Augustus perdomandos Vibio mandat, qui efferum ge-nus fodere terras coegit aurumque venis repurgare; quod alioquin gens omnium stupidissima eostudio…).Svatasurovostispoljenauborbamanijemoglaostatibezadekvatnogodgovoraiuširojrimskojjavnosti,kojajeprvosvojezaprepaštenjeustankomzamijenilamržnjompremaodlučnomprotivniku inakrajusvojeosjećajetransformiralauprezirpremapobijeđenomneprijatelju.






zarješavanje.Izgledadajeiznekognepoznatograzlogarimskidržavnivrhbiouvjerendajepanonskisegmentustankabitnijiidajepotrebnoizaćinakrajsamosanjim,adajeostatakposlaodsekundarnogznačenja.40Ustvari,Rimljanisuzanemarilidvijevrlobitnečinjenice:prvo,dajeosnovnožarišteinajodlučnijeinajborbenijesredišteustankadinarskipojas,anePanonskibazenidrugo,dasuutokudvogodišnjihteškihborbiuPanonskombazenuisjeverozapadnompodručjuučestvovaleisnagedinarskogsegmentaustankai tou znatnoj mjeri. Protuustaničkaarmija koja jeoperiralauPanonskombazenuisjeverozapadnompodručjutakosenijesuočavalaužestokimisuro-

vimokršajimasamosabreučko-panonskimsegmentomi lokalnimustanič-kimsnagama,negoisasnagamadinarskihIlira.Njihovoučešćejedodatnodoprinosilootporuiratnimteškoćamaprotuustaničkihsnaga,avelikiokršaji,kaoBitkakodVulkajskihmočvara7.godinen.e.,vođenisuprotivsjedinjenihustaničkihsnaga.Takosu,ustvari,padomPanonijeRimljaniupravomsmisluostvarilisamopolovičnouspješanrezultat,alineipraktičnozavršiliustanak,

jersuporazilisamojedandioonihprotivkojihsuseborilipunedvijegodi-ne.41Udinarsko-dalmatinskompojasujošuvijeksusepočetkom9.godinen.e.nalazilenajboljeinajvrednijeustaničkejedinice,uključujućiionekojejeBatonDezitijatskivodiouPanonijuikojejenakonsvjesnostiopaduPanonijepovukaoumatično,planinskopodručje,kojejeiposvojojkonfiguracijibilomnogotežezaofanzivnadjelovanjanegouPanoniji.Osimtoga,kaoštojevećuuvodurečeno,nakonpovlačenjaBatonaDezitijatskogizPanonskogbazenaustanicisudodatnopojačalinajvažnijetačkeprekokojihsevodiloudubinuneokupiranogteritorija.Gotovosigurnosuipojedinanaseljanakojajenapa-daoGermanikbilaobuhvaćenaovimdodatnimutvrđivanjemiodbrambenimpripremamazapredstojećuofanzivu.

40Moždajeiovouvjerenjebilo“odgovorno”zarazvitakonedominacije“panonskog”kadasegovorilooIlirskomratu6-9.godinen.e.uokvirimatadašnjegrimskogi italskogjavnogmnijenja,paishvaćanjadržavnogvrhaotomeštosedogađauIliriku.DvogodišnjaborbaikoncentriranjepažnjeifokusaborbenihaktivnostinaPanonskibazenuzrokovalojetodauovomperioduuRimiItalijudolazinajviševijestisailirskogratištasapanonskogilisjeve-rozapadnogpodručja.Uovomdvogodišnjemperioduinajvećidioiprotuustaničkearmijeiustaničkihsnagabiojekoncentrirannaspomenutimprostorima,paseprirodnostjecaoutisakdajerat,ustvari,predominantnopanonski.41Dalibitoznačiloidaobavještajnadjelatnostprotuustaničkihsnaganijebilabašnaza- vidnojrazini,ainformacijeostanjuunutarprotivničkihsnagakojimajeraspolagalorimskozapovjedništvonisubašnanajtačnijinačinodslikavalepravostanjestvari.






PovratkomnaratišteimeđutrupekojejeneposrednopredvodiodvijegodineTiberijenijebašzatekao“sjajnu”situaciju. 42Imeđutrupamanaterenuzavladalojestanjefrustracijezbogsaznanjadajekrajratazbogžestokogotpo-raodgođenionesubilenestrpljivedaratzavršenabilokojinačin,čakiakotouključujeopasnost.Atanestrpljivost,ukolikonenađenačinadaseispolji,spojenasavelikimgubicima,kaoštosubilionizavrijemePounjskeoperacije,

vrlolakomožedasetransformirauvojničkonezadovoljstvo.Ogorčenaoru-žanasila,akojeisakupljenazajednoiostavljena“bezposla”,moglajestupitiuoružanupobunu.43Dasepobunilajednavelikaarmijačijisudobardiosa-činjavaliibivširoboviipomoćnejedinice,tobibilajednanovaiposebnone-prijatnaokolnostzarimskozapovjedništvoirimskupozicijunaterenu,stanjebisedodatnoiskompliciralo,a ratprodužio,štodefinitivnonijeodgovaraloniAugustuniTiberiju.Ičimjeponovostupionaratnupozornicu,Tiberijeje,plašećiseizmeđuostalogitakvepobune,pripremioipoduzeoodlučnuvojnuofanzivnuoperaciju širokogzahvatakojaviše nebi bilausmjerena samou jednompravcu,negojetrebalodaobuhvatigotovokompletnoustaničkopo-dručjesinhroniziranimpokretomvišekolonaurazličitimpravcima,čimesenastojaoostvaritikonačnizavršetakrata.44

Zaključak

Takoje,ustvari,iporedtogaštosuzauzetastrateškibitnanaseljaiprobi- jenaodbrambenalinija,Germanikovaofanzivapropala.Onaiporedvelikogangažmanaljudstvaimaterijalanijeuspjelaostvaritizacrtaneciljeve,prodorusamuunutrašnjostpreostalogustaničkogprostoraikonačnorješavanjepro-blemaIlirskogustanka,bilonjegovimugušivanjembilopredajom.Germa-nikoviplanovivezanizaPounjskuoperacijutakosuzavršili.Nijeuspiopro-drijetiuzaleđerimskihpozicijanajadranskojobaliitakoefektivnozavršiti

42DionovpodatakLVI,12,2kaodasugeriradajeutrenutkuTiberijevogpovratkaprotuu-staničkaarmijabilakoncentriranaujednojzoni,štojepotrebnoshvatitiusmisludajenaj- većidiotevojskebioutojzoni-sjeverozapadnipravac,doksupostojaliiešaloninadrugimstranama.PlaucijeSilvan,posvemusudeći,nijebioutojzoni,jerseonnalazionaistočnompravcuinaprostorimaBreukakojejeuprošlojgodiniokupirao,akojizbogsvojelabilnostinisusmjelibitiostavljeninepokriveniposadama.43Sličnoseuostalomidogodilo6.godinen.e.kadasusepobunileilirskepomoćnejedinice,štojeoznačilopočetakustanka.44Cass.Dio LVI,12,2.






rat.Čaknijeuspiorazbitiniustaničkejedinice.Auzsveto,trupekojimajezapovijedaopretrpjelesugolemegubitke.Dajeuspiousvojimplanovimainamjeramadabrzimiodlučnimudaromuzkorištenjeopsežneisirovesileugušiiostatakustaničkogotpora,Germanikbinesumnjivouživaougledisla-

vupobjednikanad“Dalmatincima”inalaziobiseuzboksvogastricaTiberija,pobjednika“Panoncima“.TimebinanajboljinačinostvarioiželjeAugusta,jer

jeiustanakudinarskompojasuugušen,aislavazatopripalabiGermaniku.Teškeborbeuproljeće9.godinen.e.nasjeverozapadnojbojišniciipored

gubljenjadijelateritorijainizauporištaimalesuodređenoznačenjeizausta-nike.45Germanikovaofanzivajeipakbilazaustavljena,aprotuustaničkesnagebilesuiznureneivelikimgubicimaijakimotporomustanika.Konačniobra-čunsaustanicimamoraojebitiostavljenzanekodrugo,predstojećevrijeme.Rimskozapovjedništvobilojeprisiljenodauzmeodređenupauzu,kakobiseodmoriliipregrupiralitrupeipodigliimuzdrmanimoral,čimejeiustanakproduženzanajmanje jošnekolikomjeseci. Augustove iGermanikoveželjesuse ipaknakrvii odlučnomotporusjeverozapadnihuporištapokazalejošuvijekkaopretjeraneipreambiciozne.Odlučna,hrabraidobraodbranabra-nilacaovihnaselja,kojisupraktičnožrtvovaliisebeisvojenaselje,doprinijela

jedaBatonDezitijatskiipreostaliustanicidobijujošnekovrijemedauživajuslobodu,aliidapokažuRimudaćeostatakustanika“ipakskupoprodatisvojekože”,makarsenalaziliubezizlaznojiočajnojsituaciji.Rimljanisuipakmoraliuložitijošdostanaporailjudstvaimaterijalakakobiizašlinakrajsaustani-cimaitotakodatomepristupesadostojnomozbiljnošćuibezpotcjenjivanjaprotivnika.

45ZanimljivojedaovimborbamazavrijemeGermanikovePounjskeoperacijepočetkom9.godinen.e.KasijeDionposvećujeiznimnupažnju,čakidonajmanjegdetalja,anjegovopis

spomenutihborbiizgledaipriličnorealan,štogovoridajenjegovaizvornagrađabilajakodobroupoznatasazbivanjimanailirskomratištuutoku9.godinen.e.,uključujućiiborbezaspomenutatriuporišta,tekasnijezaAndetrijiArdubu,odnosnozaoneetapeoperacijakoje vodeTiberijeiGermanik,dokjenpr.opisoperativneaktivnostikolonakojesupredvodiliMarkoLepidiPlaucijeSilvandostaokviranibezbilokakvihpreciznihdetalja.Toznačida jetaizvornagrađa,iznamanepoznatihrazloga,primarnoobrađivalaonoštosuradiliičimesuzapovijedaliTiberijeiGermanik,iakojeipokretdrugedvojicerimskihzapovjednikabio vrloznačajanipresudanzakonačnougušenjeustanka,alisetonevidibašjasnouDionovomizvještaju.NajvažnijepitanjeuistraživanjufenomenaIlirskogustanka6-9.godinen.e.upravopredstavljaotkrivanjeteizvornegrađekojomseslužiKasijeDionzakreiranjesvogaizvještajaoovomratu,posebnoza9.godinun.e.






Iakose,taktičkigledano,Pounjskaoperacijamožesmatratirimskimpora-zom,jernijeostvarenglavnicilj,ipaksunjenikonačnirezultatinastrateškomplanuinadužestazeodgovaraliRimljanima.Germanikje,neštedećisvojesnage,ipakuspioslomitiprvuutvrđenulinijuustaničkeodbraneitonazapad-nojstranibojišnice,gdjejekoncentracijazaraćenihstranabilainajveća.Tako

jeotvorenabrešaudubokoustaničkozaleđeiolakšanonapredovanjebudućimoperacijamaprotuustaničkihsnaganaovompravcu.Zbogtoga,nebitrebaloiznenaditibrzonapredovanjerimskihtrupauzavršnojljetnojofanzivi,posebi-cenazapadnompravcu,kojimjeneposrednozapovijedaoTiberije.Germanik

jetako,uzvelikežrtve,otvorioputzaglavni,kasnijiTiberijevprodoruusta-ničkuunutrašnjost.Onjeosvajanjemovatrispomenutaustaničkauporištaidrugihneimenovanihpozicija,ustvari,ujednojsurovojoperacijislomioglav-nuustaničkuodbrambenulinijunasjeverozapadnompodručjuiomogućiodaunarednojakcijiprotuustaničkaarmijanaovompravcudubokoprodreuprotivničkozaleđe.BorbeuPounjudokazalesudasuiTiberijevastrategi- jaiGermanikovaodlučnostipaksvakanasvojnačinbiledjelomičnoupravu.Ustaničkauporištamoglasusezauzetiiodlučnimudarima,naravno,uzmalosreće,alijetoučinjenouzgolemegubitkeipitanjejebilokolikose,ustvari,to

nadugestazemoglouopćeisplatiti.Jerakosezasvakuustaničkuutvrdu,ko- jihjenapreostalomplaninskomustaničkompodručjubilomnogo,podnosilatolikacijenauljudstvu,materijalu,paiumoraluiborbenojspremnostikakvasedalazaustaničkepozicijeosvojeneuPounjskojoperaciji,bilobipitanjedalije protuustaničkaarmijauIlirikusasvojimraspoloživimresursimauopćetomoglapodnijeti.AliostajeičinjenicadajeGermanikprobioglavnuod-brambenulinijunasjeverozapadu,neštoštoprevišekalkulantskiTiberijenijemogaouraditi,jerdabisetoučinilo,ipakjejedinoneophodnabilaupotrebaiudarsnažne,odlučneisirovevojnesnage,bezobziranagubitke.46Jednostavno

46UpravoprimjerPounjskeoperacijenaočitnačinpokazujerazlikeustrategijskimitak-tičkimshvaćanjimainačinurazmišljanjaTiberijaiGermanika.Vođenjeborbenihoperacijapotonjegzasnivalosenaodlučnimikonačnimofanzivnimakcijamasciljempotpunogelimi-niranjaotporaiokupacijeprostora,bezobziranažrtveistradanja,zarazlikuodonogaštojeprimjenjivaoTiberijeusvojojstrategiji“pustošenjaiiznurivanja“.TakojeGermanikvećprijesvojeoperacijeuširempodručjuPounjaokupiraodijelovezemljeMezejaodlučnomsilom.

UkontekstuopisaovevrloznačajneoperacijekojaseodvijauPounju,potrebnojenavestiida jeVelejPaterkuluopćenespominje,kaouostalomidrugivažanuspjehGermanika, pobjedunadMezejima.






rečeno,daljeotezanjeiprimjenaranijetaktikeiznurivanjaipustošenjavišenijeimalasmisla.

Bibliografija

Kratice– ANUBiH-AkademijanaukaiumjetnostiBosneiHercegovine,Sarajevo

– AP-Arheološkipregled,Beograd– ARR-Arheološkiradoviirasprave,HAZU(ranijeJAZU),Zagreb– CBI-Centarzabalkanološkaispitivanja,Sarajevo(časopisGodišnjak) – CIL-CorpusInscriptionesLatinarum– GZM-GlasnikZemaljskogmuzeja,Sarajevo– LCL-TheLoebClassicalLibrary,London:WilliamHeinemannLTD-CambridgeMass:

HarvardUniversityPress– N.S.-NovaserijaGZMod1945sv.I-VIII;odsv.IX(1954.godine)nazivaseN.S.Arhe-

ologija(izdanjeGlasnikaZemaljskogmuzejaposvećenoarheologiji),Sarajevo– Op.Arch.-- OPVSKVLAARCHǼOLOGICA,Arheološkizavod,Zagreb– ŽA-Živaantika,Skoplje

Izdanja izvora• Apijan1863: Apijan, Ilirike,AnteStarčević,Zagreb:DanicaIlirska.• Apijan 1899: Appian, The Foreign Wars, The Illyrian Wars, http://www.perseus.tufts.

edu/,baziranonaed.Appian.TheForeignWars.HoraceWhite.NewYork:TheMacmi-llanCompany.

• Apijan1879: Appiani, Historia Romana,LudovicusMendelssohn,Lipsiae:Teubneri.• Apijan2005:MarjetaŠašelKos,AppianandIllyricum,Situla 43,NarodnimuzejSlove-

nije,Ljubljana.52-81.• Flor1947: Lucius Annaeus Florus, Epitome of Roman History,EdwardSeymourForster,

LCL.• Jordanes:Iordanes, De Origine Actibusque Getarum, www.thelatinlibrary.com• Jordanes1882: Jordanis romana et Getica,TheodorusMommsen,Berolini.• KasijeDion1954-1955:Dio js Roman History in nine Volumes,EarnestCary,LCL(2).• KasijeDion1986:MarjetaŠašelKos,Zgodovinska podoba prostora med Akvilejo,Jadra-

nominSirmijempriKasijuDionuinHerodijanu,Ljubljana:ZnanstvenoraziskovalnicenterSAZU,50-273.

• Makrobije: Macrobije, Saturnalije.• http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Macrobius/Saturnalia/home.

htmlbaziranonakritičkojedicijiodLudwigvonJan,QuedlinburgandLeipzig:Gottfri-edBass,1852.








7. Cermanović-KuzmanovićA.1969.“NeueFundeausdemmunicipiumS…“.Hommages

av Maracel Renard. Coll. Latomus vol. 103, 3,116-123.8. Cermanović-KuzmanovićA.iSrejovićD.1964.“Komini,Pljevlja-rimskanekropola“. AP,

6,105,151.9. Cermanović-KuzmanovićA.iSrejovićD.1965.“Komini,Pljevlja-rimskanekropola“. AP,

7 ,144-145;195.10. Cermanović-KuzmanovićA.iSrejovićD.1966.“Komini,Pljevlja-rimskanekropola“. AP,

8,115-116;213.11. Cermanović-KuzmanovićA. i SrejovićD.1967.“Komini,Pljevlja-nekropolaantičkog

grada“. AP, 9,113-115;203.12. Cermanović-KuzmanovićA.iSrejovićD.1972.“KominikodPljevalja-rimskenekropo-

le” AP, 14.13. Cermanović-KuzmanovićA.iSrejović.1973.“KominikodPljevalja-rimskenekropole“. AP, 15.

14. Cermanović-KuzmanovićA.iSrejovićD.1974.“KominikodPljevalja-rimskenekropo-le“. AP, 16 ,71-72.

15. Cermanović-KuzmanovićA.iSrejovićD.1975.“KominikodPljevalja-rimskenekropo-le“. AP, 17,104-105.

16. Cermanović-KuzmanovićA,SrejovićDiMarkovićČ.1972.“NecropolesromainesKo-minipresdePlevlja(MunicipiumS…)“.Inv. arch. fasc. 15,Pljevlja-Cetinje.

17. ĆurčićV.1902.“StarineizokolineBos.Petrovca“.GZM, god. XIV, sv. 229-255.18. ČovićB.1962.“GradinskonaseljenaKekićaglavici“.GZM, N.S. Arheologija XVII, 41-

61+Prl.1+Tbl.I-IV.19. FialaFrantišek-Franjo.1896.“Arheološkevijesti“.GZM god. VIII, sv.343-357.20. MesihovićS.2007. Dezitijati: kulturna i narodnosno-politička zajednica u Iliriku i osvaja-

nja Oktavijanova doba,(rukopisdoktorskograda),Zagreb:21. PašalićE.1975. “Questionesde bellodalmaticopannonique“.Sabrano djelo,Sarajevo,

(prviputobjavljenouGodišnjakuIstorijskogdruštvaBiH,Sarajevo,1957).376-421.22. PatschC.1896.“Iapodi“.GZM, god VIII, sv. 1.113-140.23. Radimsky Vjenceslav (Vaclav).1893.“Nekropolana Jezerinama u Pritoci kodBišća“.

GZM, god. V, sv.1.37-92+Tbl.I;237-308+Tbl.I-XXV;369-466+Tbl.XXVI-XXVIIIiXXXII-L;575-636+Tbl.XXIX-XXXII.

24. RadimskyVjenceslav(Vaclav).1894.“Prehistoričkegradineukotarubihaćkom“.GZM

god. VI, sv.4.697-710.25. SuićM.1991-1992.“LiburnijaiLiburniuvrijemevelikogustankauIlirikuod6.do9.

god.poslijeKrista”(uzCILV.3346).VAMZ, 3. s., XXIV-XXV., 55-66.26. ŠašelJ.1953.“Seretion“.ŽA, 3,262-267.27. ŠkegroA.1998.“EksploatacijasrebranapodručjurimskihprovincijaDalmacijeiPano-

nije“.Op. Arch. 22, Zagreb,89-117.28. ŠkegroA.1999.Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije.Zagreb:Hrvatskistudij.29. WilkesJ.J.1965.“SPLAUNON-Splonumagain“. Acta ant. Acad. Sc. Hung. 13,Budapest,

111-125.






30. WilkesJ.J.1969.History of the provinces of the Roman Empire, Dalmatia. London:Uni-

versityofBirmingham.31. ZaninovićM.1995.“DelmatiePirustielaloropresenzainDacia“.Op. Arch. 19,Zagreb,

111-115.

SUMMARY

SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI

I.

THE UNA RIVER VALLEY OFFENSIVE LAUNCHED BY GERMANICUS

AftertheagreedsurrenderofBreucosBatonandtheultimatecollapseofrebellioninthePannonianBasin,intheautumnof8B.C,theremainingrebelforcesunderthecommandoftheIllyrianDaesitiatesBatonwith-drewtotheDinaricmountainrange.Then,inthespringof9B.C.,anewoffensivewaslaunchedtheRomanimperialtroopsonthenorthernline(i.e.thewiderareaoftheUnaRiverValleyandNorth-westernBosnia)ofdefenceoftheremainingareasthathadbeencontrolledbytherebels.ThisattackwasledbyGermanicus,aRomancommanderwhowasthe

favouriteoftheRomanEmperorAugustusandotherwiseverypopular.Germanicus’goalwastobreakthroughthislineandpenetrateintotheareasheldbytherebels.Thisway,heintendedtowinhisfirstmajorvic-tory,whichwouldguaranteebothhisfurtherriseinthehierarchyoftherulingRomanfamilyandanadditionalsuccessinhismilitaryandpo-liticalcareer.Themainbattleswerewagedagainsttheinsurgentstrong-holdsofSplonum,RetinumandSeretion.ThebattleforRetinumwasaparticularlytoughtestforGermanicus’tactics,aswellasforhisabilitiesasacommander.Despitethefactthatthesestrongholdswerecapturedafterabitterfighting,theRomanswereforcedtosuspendfurthermili-tarycampaigns,mostlybecauseoftheexceptionallossestheysufferedbothinmanpowerandinresources.Thus,theinsurgentsgotseveraladditionalmonthstoresisttheImperialRomanforces.However,inthesummerof9B.C.,anew,comprehensivemilitarycampaign,thistimeunderthecommandofTiberius,waslaunched,andfinallydestroyedthelastinsurgentstrongholds.

Keywords:GreatIllyrianrebellion,Germanicus,Splonum,Retinum








Husnija Kamberović, CRTICE IZ DRUŠTVENOG, EKONOMSKOG I PORODIČNOG ŽIVOTAPORODICE ALIBEGOVIĆ KONCEM 19. STOLJEĆAHistorijska traganja, 4, 2009., [ str. 35-114 ]

UDK 339.1: 316.42 (497.6 Derventa) “18/19’’

Izvorni naučni rad

CRTICE IZ DRUŠTVENOG, EKONOMSKOG

I PORODIČNOG ŽIVOTA PORODICE ALIBEGOVIĆ

KONCEM 19. STOLJEĆA

Husnija KamberovićInstitut za istoriju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

◆

UovomradusenaosnovutrgovačkeprijepiskečlanovaporodiceAlibe-gović,kojasečuvauHistorijskomarhivuuSarajevu,tefondovaAgrar-nedirekcijeiVrhovnogšerijatskogsudaizArhivaBosneiHercegovineprikazujedruštveniživotuDerventitenudijedanmodelzasagledava-njetransformacijedijelazemljoposjedničkihbegovskihfamilijakrajem19.ipočetkom20.stoljećauBosniiHercegoviniugrađansketrgovačkeporodice.Alibegovićisubavljenjempolitikomitrgovačkimposlovimapokazali kako se uspješnom transformacijom u građanski sloj moguprevazićiteškiizazovipredkojimasuse našlibosanskibegovikrajem19. ipočetkom20. stoljeća.Madaje u19. stoljećuglavnina porodiceživjelauKobašu,usredištuistraživanjaovogaradajeogranakporodicekojijeudrugojpolovici19.stoljećaodseliouDerventuiuključioseutrgovinu.Tajdioćepostatinajznačajnijiinajjačiogranakporodicealiiznačajanfaktorunovonastalomgrađanskomdruštvu.

Udrugomdijeluradaprezentiranesubiografijeiživotglavnihpred-

stavnikaoveporodicekoncem19.ipočetkom20.stoljeća.Ključne riječi:porodicaAlibegović,Derventa,društveniživot,trgovi-na,biografije





Porijeklo porodice Alibegović

DalekapovijestporodiceAlibegović,jednakokaoikodmnogihdrugihbegovskihporodicauBosniiHercegovini,obavijenajebrojnimza-gonetkama.Zbognedovoljnosačuvanihpouzdanihpovijesnihizvora,

štojeposljedicapomaloteškihvremenakrozkojejeBosnaprolazilausvojojpovijesti,apomaloinemarasamihčlanovaporodice,svakobavljenjedaljomprošlošćupojedinihporodica,patakoiranomhistorijeporodiceAlibegović,stavljaistraživačepredteškosavladivepreprekeutvrđivanjapreciznehrono-

logijerazvojaporodice.1

Kadajepitanjuranahistorijaoveporodice,predanjakojasusačuvananerazlikujusepunoodpredanjaoporijeklunekihdrugihbegovskihporodica.ČestaverzijaoporijekluporodicenavodikakosejedanpredakistakaousastavuosmanskevojskeprilikompohodapremazapadnojEvropi,ikaozaslugezauspjeheiiskazanuhrabrostupohodimadobivaoveli-keposjede.Takvopredanje,kojesenemožepotvrditipouzdanimpovijesnimizvorima,vežeseizaporijekloporodiceAlibegović:jedanpredakseistakaouosmanskompohodunaBečikaozaslugudobiojeposjedeuKobašu;tujepo-digaočardakeipostaozapovjednikuodbranigraničnihbosanskihpodručja

premaSlavoniji.ThalloczyzaAlibegovićekažedaseneznazanjihovoporije-klo,osimštoseznadasezovuKobašlije,pomjestuKobašu,tedasupočetkom20.stoljećaimalipreko300kmetskihselišta. 2UporodicijeostaloupamćenoiuvjerenjedasuAlibegovićiporijeklomizAmasijeuMalojAziji.3MilenkoFi-lipović,kojijeistraživaoporijeklostanovništvausjeveroistočnojBosni,tvrdio

jedasuAlibegovićiporijeklomizPešte,odaklesusedoseliliuKobaš,4gdjesubilikapetaniKobaškekapetanije,aizKobašasejedandioodseliouDerventu,adiojesvedodanašnjihdanaostaouKobašu.HistorijuovogogrankauDer-

venti,kojićepostatinajznačajnijiogranakporodice,mogućejedostadobro

pratitiodsredine19.stoljećadonajnovijihvremena,dokzaogranakkojijeostaouKobašunepostojipunosačuvaneizvornearhivskegrađe.

1DefterdarevićI.1897,194-195;KamberovićH.2003.2ThalloczyL.1915.3PismoDervišaAlibegovićaupućenoautoru,Zagreb23.1.2005.4FilipovićM.1969,67;KreševljakovićH.1980,162.






Isprepletenost historije i legende– zagonetne sudbine pojedinih pripadnika porodice

UvezishistorijomporodiceAlibegović,možesepouzdanotvrditidapo-tječuodAli-bega,kojijekaokapetanKobaškekapetanijeumro30.septembra1789.godine.5Međutim,HamdijaKreševljaković,kojijepreciznoustanoviodatumAli-begovesmrti,tvrdiojedasuAli-beganaslijediliudovicaUmihanaibraćaMustaj-begiMuharem-beg.ValjalobidovestiupitanjeovuKreševlja-kovićevutrvdnju,jerseizkasnijehistorijevididajeAli-begimaobaremjed-

nogsina,odkogapotječukasnijeAlibegovići,doksuMustaj-begovinasljed-nici kobaški Kapetanovići. Za sada nepoznati sin ovoga kapetanaAli-begaimajejednogsinakojiseposvomdjeduzvaoAli-begičijasudbinapredstav-ljavelikunepoznanicu.NovosadskilistZastavaje26.augusta(7.septembra)1873.prenionekečlankeizlistaPolitikauPraguukojimasubosanskiprebjezipričaliostanjuuBosni.IzmeđuostalihpričaspominjeseionaosmrtiAli-begaAlibegovića.Prematojverziji,Ali-begjeimaolijepusupruguisnjomživiouseluKaoci(Zastavakrivonavodiimeselakao“Kavzi’’)kodKobaša.Međutim,njegovaženasesviđalaizvjesnomJuzbaš-agi.

“Jedanput seđaše Ali-beg sam sa svojom ženom kod svoje kuće. U jedanmaupadeukućuslužakjuzbašinarnautOmbaša,itonilevonidesno,negoupravoukonakgospođin.Ali-begupukošezvezdepredočima,kadvidetusmelostslugejuzbašine,ščeparigazaprsiipočnegapitati:kogašaljeikakosesmeocrvusuditi,pastiukriložene,nadkojommužstoji.NoArnautpotežepištolj,opaliinamestusvaliAli-bega.NapucnjavupuškesležesesilansvetokodvoraAli-begova.GlasoubijstvuAli-begovupučeposvimkrajevimainajbližimkomšilucima.Silansvet,kojijesmotriopravogaubicu,kadjeposlesvršenadelaizkućepokojnikoveizleteo,povika:Ubijcajeriđobradizgledomivisokuzrastom. Arnaut zaista taki i bješe, i žena pokojnikova potvrdi, da je ubicapovisok idaima dugačku riđubradu. Na svojuveljužalost,inaradostmuslimanima,baštakiizgledašeisrpskipopuseluĐuroDavidović.Pobesnelaitimstrašnijerazdraženaturskasvetina,odepopopa,ščeparigazaprsi,idovedenadmrtvoteloAli-begovo.Popupođezarukom,dadokaže,daonnijeubijcaionsrećnobesniluturskom

5KreševljakovićH.1980,159.






umače.NonaskoropograbišeTurciopetpopĐuru,izvedošegaiutavnicubaciše.Ali-Rizapašaobećavašemu,daćegapustiti,akomu100dukatadade.DvegodinejetrunuosiromapopĐuroustrahovitomturskomzatočenjuitek,kadseravnodvegodinenavršiše,osvanupopĐuroporedsviizkazaidokazaonevinostisvojoj,crnpetak-jednoglepogjutraobesipopĐuruponagovoruFejimefendijeMutaserifĆamilojabukovodrvouBrčkom”.6

UbojstvoovogaAli-begaAlibegovića,kakojeopisanounovosadskojZa-

stavi,ostalojeupamćenopotomeštojezanjegovusmrtnepravednooptuženipogubljenpravoslavnipopĐuroDavidovićizselaKaoci.Toje,premanekimmišljenjima,biopovoddaje1888.godinetakođernevinpoginuoAli-begovsin Almas-begAlibegović,očitoiz osvete.Otomejezanimljivu,mjestimi-ceepskiobojenomnaracijom,zabilješkuostavioJovanP.JovanovićupričipodnaslovomPop Đuro Davidović .7Jovanovićjekaomotivzasvojupričuiskoristioslučajnestankamladogabega1888.godine(Jovanovićgaimenu- jeFerhad-begom)kakobinapraviopričuoljubavnojvezibegovice,suprugeAli-begaAlibegovića,sjednimvojnikom.SvetojepovezaosaAli-begovim

ubojstvomzakojejeoptuženpopĐuroDavidović.UovojpričiJovanovićserazračunavanesamosa“Turcima”negoisamitropolitimafanariotimauBo-sni,optužujućimitropolitadajeuzeonovacodpopaĐurekakobipodmitio“turskog”pašu,alijenovaczadržaozasebe.Jovanovićnamjernoizmišljaneka

6“Zastava” o Bosni i Hercegovini 1871 – 1873.IIknjiga.Sarajevo1953,str.296-297.7JovanP.Jovanović,“PopĐuroDavidović”.Stražilovo,god.VI,br.47,NoviSad,21.novembra1893,738-742; Stražilovobr.48,NoviSad28.novembra1893,753-758.Uporodicijetakođer

ostalaupamćenasličnapriča.Derviš-begAlibegovićupismuautoruovogradaprenosipri-čanjeEsad-begaAlibegovićauvezistime:“MojdjedEsad-beg1982.god.uDerventimijeispričaoslijedećupriču:Ali-beg(Rustan-begovbrat)živiojenaperiferijiBosanskogKobašasasuprugomisinomAlmas-begom.SnjimajebilaiAli-begovasestraHafiza.Uvečernjimsa-timaunjihovukućujeušlazamaskiranaosoba.Ali-begsesnjimpočeohrvatiitakosuizašliuhodnik.NakonkratkogvremenasečuoAli-begovjauk.SestraHafizagajenašlaranjenogiubrzojeumro.Zanjegovusmrtjeoptuženpravoslavnipopkojijezbogtogapogubljen.20godinaposlijejenjegovsinAlmas-begjednojutrokrenuousvojeseloimoraojeproćikrozMotajicu.Ubrzoseprednjegovomkućompojavionjegovkonj,aAlmas-begnikadnijepro-nađen”.Uovomporodičnomsjećanju,dakle,nedvojbenosetvrdidajeAli-begRustan-begovbrat.






imena,paumjestoAlmas-begakaoAli-begovogsinaspominjeFerhad-bega,štojesasvimuobičajenouovakvojvrstiliterature.Činjenicaje,ipak,dajeovajAlmas-beg,sinAli-begov,doistanamisteriozannačin“nestao”(“zagubljen11.V.1888.izmeđuKobašaiLepenice“).Izanjegasuostaladvasina:Ali-beg(umro1929,oženjenEminom,rođenomGušićizBanjeLukeisnjomimaosinoveMuharema,MustafuiMuhameda,tekćerkeAjišu,udatuElezovićuDrač–Albanija,iRaziju)iHamdi-beg(umro4.12.1934,živionevjenčanosaMarijomBaran,čijasudjecaJohfko,Ada,Rudolf,JovaniEmilijaBaranizLepenice). Zanimljivo jedaAlmas-begnijeproglašenmrtvimnego“zagu-bljenim”,pasečitavoimanjevodilokaonjegovovlasništvosvedok1934.nijeumroHamdi-begAlibegović,kadasepostavilopitanjapodjeletogaimanja.8

Inače, Almas-begovusmrt, alibez šireg elaboriranja, u jednom pismuspominjeiRustan-beg,kojiizražavazabrinutostzaživotnjegovedjece.Izpi-smaštogaRustan-begAlibegovićpiše30.juna1888.Muharem-agiSmailka-dićumožesezaključitidajeAlmas-begbiooženjenizBanjeLukekćerkomMuharem-ageSmailkadića.Upismustoji:

“RazumilismoodSahitbegakadjedošoizBanjalukedastemugovorili

zaAlmazbegovukućudaseisprazniidabidjecaAlmazbegovadošlauKobaš.Tobašnebibilolijeponipametnonikakoučinitividobroznatedaoniprvenoćinemajuraneidaimajunajvišelakoćerasutikadbudusamijerboondanejmaninajmanjedaseoćezanjijapobrinutiinagledati,avidobrovašušćerpoznajetedaćeonaodsvojedobroteidjelovanjapropast[...],drugobibilodasamjauKobašunebijojbilonuždanikudaniićiizKobaša,jaovonenalazimzapravodajušaljetenikudaotalen,aakosenemožesvamaukućivašojslagatsanjekimfalaboguimakućauBanjojlucipodkirijudostaaidaramislimdajimmorebitiodnjihovadobra,tj.akoihuznagledateiuzzaštitujeteakodojduu

Kobašpropalisuzadvigodinećeuputitisvepaćemoondiimatiposlibrigavišeimukesviaovakočekajućimoreakobogdaidobrobitiavidobroznateštasudjecasitnabezstarješine,a[...]nasvakinačiniradidječinebudućnostiboljejedasutude”.9

ThalloczyodpripadnikaporodiceAlibegovićpočetkom20.stoljećaspo-

8VidiotomeopširnijeuABiH,VŠS,223/1942.9HIS,Alibegovići,k.2.PismoRustan-begaAlibegovićaupućeno30.juna1888.Muharem-agiSmailkadićuuBanjuLuku.






minje Rustan-bega, Derviš-bega i Fehim-bega Alibegovića. On nije uvijekpouzdansasvojiminformacijama.TakoodpripadnikaobiteljiAlibegovićna-

vodiDerviš-bega(madajeDerviš-begumro1886),Rustan-bega(kogaspo-minjepodimenomRustem-beg)injegovogsinaFehim-bega,dokjesveostalepripadnikepropustiospomenuti,madasesasigurnošćumožetvrditidajeutodobabilojoščlanovaporodiceAlibegović.Postoje,ipak,nekenedovoljnorazjašnjeneokolnostiuvezisgenealogijomoveobiteljiizarazdobljedrugepolovice19.stoljeće,kojeprošlostoveporodicesmještajuuprostornagraniciizmeđuhistorijeilegende.

Uvezisgenealogijomporodiceza19.stoljećejedinonijespornodajeRustan-begimaobrataDerviš-bega,jerpostojesačuvanapismakojasuoniupućivalijedandrugomudobaaustrougarskeupraveuBosniiHercegovini.Osimtoga,možemopretpostavitidajeiAli-beg,Almas-begovotac,kojijeubijen1873,Rustan-begoviDerviš-begovbrat,pajetakoigenealogijaporo-diceipakneštojasnija.NepoznanicupredstavljaReuf-begAlibegović,alizanjeganismoumogućnostiucijelostiodreditimjestougenealogijiporodice,madaseonudrugojpolovici19.stoljećasigurnojavljakaočlanporodice.Na-ime,zaReuf-begasaznajemoizUrudžbene ispraveKotarskogšerijatskogsuda

uPrnjavoruod15.12.1920,izkojesevididaje21.11.1915.umroVejsil-begAlibegović,sinumrlogReuf-bega,anjegovenekretnine,natemeljuostavinskeraspraveobavljenepredtimsudom22.12.1918,nasljeđujuDervišaĐuherić,udovicaReuf-begova,zatimReuf-begovisinoviŠemsi-beg,Riza-beg,Derviš-begimalodobni Safet(Reuf-beg),teReuf-begove kćerke Mućelefa,Esma iHanumica.Izovogadokumentase,dakle,možezaključitikakojeReuf-begumroprijePrvogasvjetskograta,dajebiooženjenDervišomĐuherić,kojajeposlijeratajošuvijekbilaživa,akaojedinimalodobnisinsespominjeSafet(Reuf-beg).Sobziromdaseradiopunodjece,tedajejednodijete(Vejsil-beg)

umrlo1915,možesepretpostavitidajeReuf-begživioudrugojpolovici19.stoljećaipočetkom20.stoljeća,alinemožemopreciznoutvrditiukakvomjesrodstvusaRustan-begomiDerviš-begom.Sigurnojedasusvetopripadnici

jedneporodiceAlibegović,jersekasnijenjihovinasljednicipojavljujukaosu- vlasnicizemljišnihposjeda.

Dolazak u Derventu






Sredinom19.stoljećanajznačajnijipripadnikporodiceAlibegovićbiojeRustan-beg,kojiježiviouKobašuipripadaovelikimzemljoposjednicimasaoko340kmetskihselišta.IzsačuvaneRustan-begoveprijepiskevidisedajeonsvedo1876.živiouKobašu,jersusvapismanjemuupućivanaadresirananaKobaš,doksupismaiz1876,tekasnijaprijepiskaadresirananaDerventu,štoznačidajeontegodineizKobašapreseliouDerventu.Upismuod17.novembra1881.upućenomJusuf-beguFilipovićuu Sarajevo,Rustan-begsedotičeinačinanakojijedošaouDerventuističućidaje,nakonpobunesrp-skihseljaka1875,odlučiospasitisvojiživotsvojedjeceiraditogapreseliouDerventu.“Kupijosamplazzapethiljadaforintiisavelikomradošćukućupravijo,jerbosamseufodaćebitisigurnoreduBosnikadAustro-Ugarskazasjedne”.10DajeRustan-beg1876.godinepreseliouDerventupokazujeijed-nopismood26.10.1900.štogajeUzeir-begAlibegovićuputioJusuf-beguFilipovićuobavještavajućigaoRustan-begovojsmrti.UtompismuUzeir-begpišekakosuoniizKobašadošliuDerventu1876,“aznateitodasmomiKa-petanovićipodidu,apoočinomocuAlibegovići”.11

Premazabilježenojporodičnojtradiciji,jedantršćanskitrgovacAleksan-darObradović,kojijebioRustan-begovposlovnipartner,nagovoriogajeda

seizKobaša preseliuDerventu“jersepriprema okupacijaBosne iHerce-govineodstraneAustrije,SrbijeiliRusije”.12RazlozizanjegovopreseljenjeuDerventubilisusigurnoopravdani,jersusenjegoviposjedinašlinaudarupobunjenihseljaka.SigurnoseznadasuuvrijemeustankanjegoviposjediumjestimaKaociiBrusnik,ukotaruGradiška,bilipopaljeni.Upismuupuće-nom29.augusta1879.KotarskomsuduuStarojGradiškiRustan-begsežalinatodasudodnjegatražidaplatiporezezarazdobljeod1875.do1877.On,međutim,velidasuutomvremenunjegovekućeutomkotaru(radiseoze-mljikojasenalaziumjestimaKaociiBrusnik)zapaljene;kmetovanijebilo,

panionnijeništauzimaosatezemlje,testoganijepravodaseodnjegatražeporezizatovrijeme,jer,kažeon,postojizapovijedZemaljskevladedaseneuzimaporezgdjenijebilokmetova.Unastavkupismaonvelikakojenjegov

10HIS,Alibegovići,kutija1.PismoRustan-begaAlibegovićaupućenoJusuf-beguFilipoviću,17.11.1881.11HIS,Alibegovići,kutija7.PismoUzeir-begaAlibegovićaupućenoJusuf-beguFilipoviću,26.10.1900.12BilješkeMuhamedaBegeGradaščevićaizGradačca,uposjeduautora.






bratDerviš-beggreškomplatioporezzatovrijeme,patražidamuseporez vrati.Rustan-begobjašnjavakakosuDerviš-begu“soldatidošlipredmagazu-mu,aosobitomisliojedajezaovugodinunijesebiodobroporazumio[…]”.13

Rustan-begjevećuKobašuimaotrgovačkevezesaraznimpartnerimaizAustro-Ugarskemonarhije,pa jeuDerventisamonastaviodaljerazvijatitrgovinu,uprkosraznim izazovima kojisumustajali naputu.Nekeod tihizazovaspominjeRustan-begupismuJusuf-beguFilipovićukadaističedaje,odlučivšisepreselitiuDerventunakonštojeshvatiodaće“AustrijaokupiratiBosnu”,kupioplac“zapethiljadaforintiisavelikomradošćukućupravijo”apotom“trgovačkizanatnakućumetno,svisumisebezipritivbili”,štoćemupriskrbitiodređeniugledunovojsredini,alitakođeristvoritibrojneprotivni-kezbogkojihjeRustan-begkoncem1881.isticaokakobisemogaočakiselitinesamoizDerventenegoiizBosneiHercegovine.

Rustan-begovakućaucentruDerventebilajenakatdimenzija14x14metara.Dokjegradiokuću,imaojeproblemesgrađevinskimmaterijalomimajstorima.Kadjekućanapravljena,bilajenajvećainajljepšauDerventiipomnogočemuispredsvogvremena.Poslovnidionalazioseuprizemljuiimao jedvijeveliketrgovinedoulice,austražnjemdijelubilesuprostorijeukojima

jeprimaoposlovneprijateljeipartnere.Svakatrgovinajeimalasvojulazsve-likimmetalnimvratimaipodvaprozora.Ukupnapovršinaobjetrgovinebila jeoko60m².Trgovinesubilevisokeoko4,50metara.Cijeloprizemljejenaprozorimaimalometalnerešetke,avratasunutarnjestranemoglasusedo-datnozatvoritipoprečnommetalnomšipkom.Rustan-begježiviosasvojomobiteljinakatuu6velikihsobaitajdiokućejeimaosvojulazibioodvojenodposlovnogdijela.Oko30metaraodsvojekućenapraviojevelikizidanimagazinpovršine200m².14

OsimRustan-bega,kojijepreseliouDerventu,ostalipripadniciporodice

AlibegovićostalisuuKobašu.NajvišepodatakaimamoodjelovanjuDerviš-bega,kojijetakođerbiotrgovac,aliježiviouDubočcu.

13HIS,Alibegovići,k.1,Pismood29.08.1879.upućenoKotarskomsuduuStarojGradiški.14PismoDervišaAlibegovićaizZagrebaupućenoautoru,16.aprila2006.






Austrougarska okupacija Bosne 1878. godine

U vrijeme austrougarske okupacije Rustan-beg Alibegović, kao i ostalipripadniciporodice,bilisulojalninovomrežimu.Osvrćućisenekolikogodi-nanakonokupacijenasvojuuloguudobauspostaveaustrougarskevladavi-ne,Rustan-begjepisaokakojeondočekaoaustrougarskogageneralabaronaJosipaFilipovićauDerventi,te“poznatojesvakomedasam[...]ja[...]učuvocarskuvojsku[...]ištogodsamimaoumojojmagazinamirivaosamvojsku jestiipitiijasamgarantiraozaDerventuiimetkomiživotomisvekasabedo

Tešnjamolijodabudumirne”.Doista,prilikomnadiranjaglavnineaustrou-garskevojske,kojuječinila6.divizija,izpravcaBrodaprekoDerventepremaDoboju idaljeprema Sarajevunijebilootpora.Glavni problemuprodoruaustrougarskevojskebilisulošiputevi,pajepohododBrodadoDerventetrajaodvadana.VojskasezadržalajedandanuDerventii1.augusta1878.neometanonastaviladaljepremaDobojuiMaglaju,gdjejeteknaišlanaprviotpor.15TopokazujekakojeRustan-begbiodjelomičnoupravukadajepisaokakojeonimaoutjecajautomedaprodoraustrougarskevojskenenailazinaznačajnijiotpor.Kadajesredinom1881.biouBeču,usastavujednedelegacije

kojajeposjetilacarskidvor,Rustan-begsesusreoisageneralomFilipovićem“iodmamijegosp.FilipovićkazaodasamjošodpočetkaprijateljbioisnamajebiomoisinFehim-begibilojenašedeputaciječetrestljudiizBosneiErcegovine”.16Rustan-begjekasniječestokaosvjedokazasvojedobroponaša-nje,koje“cijelaAustro-UgarskaiBosnapoznaje”,navodio“velikogageneralaFilipovićakojimedobropoznajekakavsamčovjekmojakućadodanasštrofanijeplatilanikada”.17

OvopokazujekakojeRustan-begbiosvjestannovihvremena,novihdr-žavnihidruštvenihokolnosti,teprihvatanjanovogasistemavrijednosti.Za

Rustan-begatoinijebilotolikoteško,jerjeon,kakojesampisaoujednompismu,rođenuzaustrijskugranicuidobrojepoznavaoaustrijskired.Topo-znavanje “reda” podrazumijevalo je, prije svega, nužnost transformacije izzemljoposjedničkogugrađanskisloj.Rustan-begjenajznačajnijipripadnik

15BojićM.1979,78-79.16HIS,Alibegovići,k.1,sv.II,PismoupućenoŠipušidrug.,21.maj1881.17HIS,Alibegovići,k.1,sveskaII,PismoupućenoJusuf-beguFilipoviću,8.novembar1881.






porodiceAlibegovići najboljiprimjeruopćeu bosanskombegovskomslojutedruštvenetransformacije.Onjesvojugledgradionauspješnovođenojtr-govini,dobromodnosupremasvojimpodređenim,prijesvegapremasvojimkmetovima,razumijevanjuilijepomodnosupremačlanovimasvojeporodice,islamskomduhuživota,poštovanjupremasvojimsugrađanima,kojisumuuzvraćalitakođerpoštovanjem.

Otomekakosuseostaličlanoviporodiceponašaliuvrijemeulaskaau-strougarskihtrupauBosnunepostojepisanitragovi,alisemožepretpostavitidasuprihvatilinovuupravu.Naime,nijezabilježenslučajnapuštanjaBosneiseobepremadrugimdijelovimaOsmanskogacarstva,kakvihjeslučajevabilokoddijeladrugihbegovskihporodica,kojisuuAustro-Ugarskojmonarhiji

vidjeli,prijesvega,jednukatoličkudržavukojapredstavljaopasnostzamu-slimaneuBosniiHercegovini.Alibegovićima,kojisubilinagranicisaAu-stro-Ugarskommonarhijomiimalitrgovačkevezesapartnerimaiztezemlje,austrougarskaadministracija nijebila tako nepoznata i zbog toga oni nisupodlegliizazovuseobesasvojihimanja.Iakonepostojeinformacijeodjelo-

vanjusvihpripadnikaporodice,znasedasusebraćaRustan-begiDerviš-begbavilitrgovinom,alisuimaliistanovitezemljišneposjedeodkojihsutakođer

dobivaliodređeneprihode.

Između lojalnosti prema upravi i vlastitih interesa

Madanisudovodiliupitanjesvojulojalnostpremanovojupravi,alinezbogteupravekaotakvenego,prijesvega,zbograzumijevanjanovihokolno-stikojesuotvaralemnogovišemogućnostizatransformacijuizčistogzemljo-posjedničkogumodernijigrađanskisloj,Alibegovićisuipaknajvišeračuna

vodiliovlastitomstatusu.Zbogtogasuznaliućiiusukobesanovomadmini-stracijomukolikosunjihoviinteresiilipravabiliugroženi.Takosusevećna

početkuAlibegovićisukobilisanovomadministracijomzbograznihporeza.Naime,novajeadministracijavećza1879.naplatilasamoodRustan-begasaposjedaukotaruGradačac,ito“silom”žaliseonujednompismu,iznosod750f,štoje,premanjegovommišljenju,biojakovisokiznossobziromdajeon1879.satihposjedaimaoukupnutrećinuod3800f.,pabinjegovaobavezabiladazatzv.dohodarinu,kojajeiznosila3%odtrećine,trebaoplatitisvega114forinti,arazlikuod636forintiRustan-begjetražiodamusevrati.Onjeangažiraoiadvokata,Jusuf-begaFilipovićaizSarajeva,kojijeiinačečitavo






vrijemebionjegovadvokatiprijatelj.Upismuupućenom4.aprila1881.Ju-suf-beguFilipovićuuSarajevoRustan-begovsinFehim-begmoliJusuf-begadanastavitražitidasevratinovac. 18“MolimdokažitekodVisokeVladedablagoizvolinagradačačkiPorezniuredjavitidamiseuplaćeninovacpovrati”.KažedaćeuprotivnombitiprinuđenžalitiseMinistarstvu,pačakisamomcaru,nekavidištasesvečinisaljudimakojisuuvijekbilivrijedni,bavilisetrgovinomibilipokornicaruiVladi“isvakomesudunaruciiuposlugamasvakim”.TakođerizražavanadudaćeseVladasažaliti i sačuvati ihodne-prilika,pogotovuštosuporodičnaimanja“odkojekakvihbesposlenika”bilazapaljena,naročitouGradačačkomkotaru.AkoVladanebudeimalarazu-mijevanjapremanjihovojteškojsituaciji,“kakomiondamoremobitižiteljibosanski:prvonašafamilijacielanemoreostatiuBosnikadbudeovakoštosetičečastinaše.Mismoljudinismololedanasgulepokatarimakaopustahije”.UpismudaljeFehim-begtražiodJusuf-beganekatopismopokažeZemalj-skojvladi.

“Misenismonadalidaovosmijebitiotvorenoguljenje.Mojsejeotacdanasmenizakleoivjeruzadao,akomiovenovcenepovratitedaćeonstog[...]ićiuBečidaćeićikodsamogNj.VeličanstvaMilostivogcaraizaovustvarkazatipetputa,iproćisenećedoknovcenevrati.MeneovosvakogdanajedeinemoguspavatimirnoćreztogaivaskaobratamolimdamištopriezaovustvarodgovoriteprekomogocauDerventi.Pakgorenavedenuštetuuselimadobaranašištosmopretrpili.Mirno vrieme, bar danas da nas vis. Vlada sačuva od nepravde. U drugimkotarevimauljudimapo500kućaimapaknikraicareoddohodarinedaonie.Zabogazaštobiodmenesamodanaplati”.

Nijepoznatokakojesveovozavršilouvezisaplaćanjemporeza,alisezna

dajeRustan-beg1881.odbijaoplatitiporezPoreznomureduuGradačcuza1880.godinu,tražećidasetajporeznamiri“odporezakojegasunepravednouzelizaprošlugodinu”.19Rustan-begvelidavjerujedaseiJusuf-begslažestimnjegovimpotezom,aakooni“pođunaprečacmoraćuondajasamtamouSarajevodoći”.Upismuod7.oktobra1881.Rustan-begpišeFilipovićuda

18HIS,Alibegovići,k.1,sveskaII,PismoupućenoJusuf-beguFilipoviću,4.april1881.19HIS,Alibegovići,k.1,sveskaII,PismoupućenoJusuf-beguFilipoviću,8.juli1881.






jeuGradačacdošlaVladinaodlukadasenekimbegovimauplaćenadohoda-rinaobračunaponovoiuplaćenieventualnivišakvrati,ali tonijeodobrenoAlibegovićima.Rustan-begjetamoposlaosinaFehim-bega,komejeporeznikkazao“akodođenaVašeimedaseodobrijaćuvamiodobritikaoiostalijemuGradačcunepriznajudrugačijevećhoćedanasvakoimebaškadođezapo-

vjed,toimjezadaćadanasvišemuče[…]”.

Neslaganja sa lokalnim vlastima u Derventi

OsobitovelikaneslaganjaRustan-begjeimaosakotarskimpredstojni-

komuDerventikoncem19.stoljeća.Razlogzastvaranjetezategnutostibio je, po njegovom mišljenju, svrstavanje kotarskoga predstojnika na stranuJusuf-begaBegovića,kojisepokazaokaonajvatrenijiprotivnikRustan-be-gov.Odnosiizmeđunjihdvojicenisubilizaoštrenidosredine1881.godine.KadaseRustan-begspremaokrajemaprila1881.dausastavujednedelegacijeuglednikaizBosneiHercegovineposjetiBečiBudimpeštu,snjimjeputo-

vaoiJusuf-begBegovićsasinovima.KadajeRustan-begpisaouBečsvomtrgovačkompartneruFinzijudamurezervirasobuuhotelu,onjepredlagaoiJusuf-beguBegovićudamuFinzitakođerrezervirasobu,štoznačidasu

njihdvojica tada još uvijek imali dobrukomunikaciju.20

Tadaniodnosisakotarskimpredstojnikomnisubilizategnuti,štosvjedočiijednopismokoje jeRustan-beguposlaosinUzeir-beg.Naime,dokjeRustan-begbionaputuuBečiBudimpeštu,trgovinuisvukorespondencijuvodiojesinUzeir-begisvakodnevnoobavještavaoocaosvimdogađajimakojisusedešavali.Upismuod4.maja1881.Uzeir-begprenosiocupozdraveodkotarskogapredstojnika,štoupućujenanjihovedobreodnose.21Odnosiizmeđunjihdvojicepočelisusezaoštravatinakontoga.Upismuod11.jula1881.Rustan-begmoliJusuf-begaFilipovićadaseangažirakodZemaljskevladedaseonemogućiJusuf-

beguBegovićupravljenjekućeubliziniRustan-begove.Pismonijedovoljnočitljivo,alisemožerazumjetikakoRustan-begkažedatunije“neštočisto”,jer

20HIS,Alibegovići,k1,sv.II,PismoupućenoMoizeFinzijuuBeč,28.april1881.Uovompi-smuRustan-begpišekakćesnjimudruštvubitih.Jusuf-begBegovićsasinovima.“Jasammugovoriodavamdepeširadamuuzmetesobupaknećemislimdaćeprekogosp.P.HadžiRi-stićanareditinevjerujemjerbotrebaoko(nečitkokolikonovca,H.K.)potrošiti”.Ovoukazujedasunjihdvojicakomunicirali,alitakođerupućujenatodajeRustan-begimaomišljenjeoJusuf-begukaooškrtombegu.21HIS,Alibegovići,k.1,sv.II,Pismood3.maja1881.






senatommjestunamjeravanapravitikuća,aširisepričakakoćesetobožesamo“sokaciukrašavati”.SličnopismojeRustan-begpisao15.augusta1881.iMuhamed-beguKapetanovićuuSarajevo.Rustan-begseupismimaposebnožalinaponašanjekotarskogapredstojnika.“G.Prestojnikmislidajeovomalastvarovdiilićemomiostatiilion.AVisokaVladaakomujenaložiladanasistrofuje(sic!)onjenašprotivniktonijeu Zakonu,VladatrebadapošaljesvogpovjerenikaidaizvidistvarilinasdauSarajevopozove,kadbudeg.PrestojnikiHadžiJusuf-begraditiotvorenokrivo,mismoprinuđeniVisokojVladidokazatistvarsmolbom”.

Većsredinomseptembra1881.Rustan-begseupismusvomadvokatuJu-suf-beguFilipovićuuSarajevužalinatodanemaodnjeganikakvogaodgo-

vora“zaplacpredmojomkućomkakostetamorazumjelikakostomstvarimolimvaspišitenamštogod”.22OvajproblemsanastojanjemJusuf-begaBe-govićadanapravikućupredRustan-begovomkućombitćerazlogRustan-begovavelikogsukobasakotarskimpredstojnikomuDerventi.Rustan-begjeujednompismu10.decembra1881.zakotarskogapredstojnikanavodioda“štogodjeovdidržavnoginarodnogposlanebrinesevjeruitenizadvekra-icareštovriedi.Sviseoficiričudekakoideovavarošnatrag,aovotijedanasnajzadnjemiestouBosni”.23Rustan-beggajestalnooptuživaodasenebavisvojimposlom,negosamo“okupljapartaje”okosebe.Toznačidavišepoliti-ziranegosebaviposlovimalokalnezajednice.

DrugirazlogRustan-begovaneslaganjasalokalnimpredstavnicimaau-strougarskevlastivezanjezaodnosvlastipremanjegovomsinuFehim-beguAlibegoviću.Upismuod2.septembra1881.Rustan-begjepisaoJusuf-beguFilipovićuuSarajevokakoje tamošnjikotarskipredstojnik“ustaonavelikozlo,aosobitonameimojukuću,omrzlamu”,tesežalikakopredstojniknjegainjegovuporodicu“nemoredagleda,sadajeustaonamogasinaFehim-begauKobašunemoreunjegdamiruje[...].OvdanjiPrestojnikneznadrugonego

pravitipartijepokasabama.Fehim-begajeružnoopisotamovladičujemo,aFehim-begnitizaštoononitištanjegovakrivicautomeištogacieliKobašbrani”.Rustan-begjeobjašnjavaookolnostipodkojimajepredstojnikdošaousukobsaFehim-begom.

22HIS,Alibegovići,k.1,2v.II,Pismood14.septembra1881.upućenoJusuf-beguFilipoviću.23HIS,Alibegovići,k.1,sv.II,Rustan-begovopismood10.12.1881.upućenoJusuf-beguFi-lipoviću






“Fahim-begkupiojednuzemljuuKobašuodderventskogjednogbega,pakjedanseljakpjandošo[...]ukobaškučaršijuipočeosneba(?)[...]udaratinaFehim-begazaistuzemljuFehim-begondapobjegokućiinijeništanaseodgovoriodrugidanistiseljakopetpjandošoiudarionakasapaukasapnicimanepriličnom[...]ištogodbudeljudibiloučaršijiišćerajuizčaršije,ondaseljakdođenaovdašnjisuditužisveKobašane,paksadaPrestojnikidesamonatodaFehim-begaokalja,aKobašanisvisvedočeisoldatiserežani(sic?)daFehim-begtadanijebioučaršiji,aPrestojniktoneslušanegojepisouSarajevonavisokuVladuioptužioFehim-bega što je mogao grđe i otvoreno ovdi kazuje Kobašanima

kakoćegauništitiidanećesjeditiuBosni,idanasjeovdidobavioizKobašagradonačelnikaFehim-begaKapetanovićaionogmladoghodžuFehimbegovaikazaoje,iosudiojedanashodžidaodmaideucarigraddanesmijevišebiti kod Fehim-beganikakavhodža, jerbokažedavihodžekazujeteudžamijinekakvevazoveprotiVladi,narodu,atonijenegoštoganesretnihadžiJusufnagovara,nemogumeniništanegodami sinau Kobašu sramote,kojedanas teškojeonakvogpoštenogmladićaucjelojBosninaćikakoštojemoisinFehim-beg,cjelaćeBosna,aiAustrijaotvrditinašukućuifamilijuinašepoštenopostupanje,paksadaviđatisejeliovdašnjiPrestojnikzaovolikogkotaraDerventskog,

kojinegledaCarskeposlovenegopravineprilike,vićeteznatiako ištagodtrebaprestavitivašimprijateljimakodVisokeVlade”.24

Rustan-begjeakcenatuovimpismimauvijekstavljaonanepravedanod-nosvlastipremaFehim-begu,madaćeseizkasnijegarazvojadogađajavidjetikakojeFehim-begsamdavaopunorazlogazatakavodnos.UbrzoćeisamRustan-begdoćiusukobsaFehim-begom,paćečakinakonRustan-begovesmrtiUzeir-beg,kojijenaslijedioočevutrgovinu,imatistanovitihproblemasaFehim-begovimrasipničkimnačinomživota.

Odnosi u lokalnoj zajednici – “preko vode do kafane“

DugovremenajejednaodglavnihtemauDerventi,štojevezanazaporo-dicuAlibegovićinjeneodnosesadrugimznačajnimbegovskimporodicama,posebnosaporodicomBegović,bilatzv.Prkos-kuća,okojojpostojerazličite

24HIS,Alibegovići,k.1,sv.II,Pismood2.9.1881.upućenoJusuf-beguFilipoviću.






priče.25Izgradnjatekućedovelajedovelikogneslaganjapripadnikatihdvi- juporodicu,alisutaneslaganjaočitoimalaisvojuneštodužuprethistoriju,ipočelasuubrzonakonaustrougarskeokupacijeBosneiHercegovine.Dosredine1881.njihoviodnosijošuvijeknisubiliprekinuti,budućidasupočet-kommajabiliskupauvelikojdelegacijibosanskihprvakakojajeposjetilaBečiBudimpeštu.NakontogajeJusuf-begBegovićodlučiopravitijednukućuubliziniRustan-begovekuće.26TadapočinjedostateškorazdobljeuodnosimaRustan-begaAlibegovićai Jusuf-begaBegovića,kojesemožedostadetaljnopratitiizpisamakojejeRustan-begupućivaosvomeadvokatu.Upismu7.ok-tobra1881.upućenomJusuf-beguFilipovićuuSarajevoRustan-begpiše:“Za-štosamnaivećubriguimorazumijosamjutrosakobudeistinadajedošloodVladenaovdašnjuOblastinaBeledijudasenesmijeništapravitipredmojomkućomidaćeseonodignutštoimade,aVićetetamoboljeznatijeliVladaštoovamopisalajerbosuzvaliAđiJusufbegainjegovepartajeusud,imaosamdanapaksuobjesiliglavuništanekazujumeni,jasamdoznoodbeledijanskogpisara[...]”.27Neštokasnije,upismuod2.novembra,Rustan-begvelidasezahvaljujei“gospodaruKapetanoviću’’uSarajevunapomoćiokopovoljnogrješenjazaplacprednjegovomkućom.Međutim,stvarisenisubašodvijale

takopovoljnoponjega.TekštojenapisaoituzahvalnostKapetanoviću,unastavkupismaRustan-begpišekakojeupravoutomtrenutkudobioOdlukuKotarskeoblastipokojojJusuf-begBegovićinjegovepristaše“mogupravitikafupredmojomkućom,etoVamodlukuulažemupunomoćiju,sadakakoznamufamsedaćetemoćirazvaliti”.UnastavkupismaRustan-begobjašnjavakakojemjestogdjeJusuf-begBegovićnamjeravapravitikafanu“carskiplac,anijekaoštooninavađajuVakufa(vlasništvo?op.H.K.)negosamoonošto

jevodapritisla”.Rustan-begupismuizražavauvjerenjedaćeJusuf-begFili-povićpronaćinačinakakodaobustavituizgradnju,“samogledajteufrišku,

jerboćedupočetipravitijatroškanežalim”.Rustan-begmoliJusuf-begadazatražidanaterenizađestručnakomisijainženjerainalicumjestaispitate-

25 O tomeje sadostadetalja, alii značajnih nepreciznosti,te dobrim fotografijamapisaoAlagićN.2001,49-53.26HIS,Alibegovići,k.1,sv.II,Rustan-begovopismoupuićeno11.jula1881.Jusuf-beguFili-poviću.UovompismuRustan-begmoliJusuf-begaFilipovićadaseangažirakodZemaljske

vladedasetoonemogući.27HIS,Alibegovići,k.1,sv.II,Rustan-begovopismoJusuf-beguFilipoviću,7.oktobra1881.






rennakojojBegovićnamjeravapravitikafanu,jer“ovosveradiPrestojnikiAđiJusufbeg,nedajBožeakooniovdinamjestenemogujaovdiostat”,jerjepoložajzgradetakavdaRustan-begkolimanemožeućiusvojuavliju,prilaztrgovinimujeposvezatvoren,apovrhtoga“putcarskiseprifaća,vjerujtejasamsultanudavogodišnje10.000f.kojekakvivergija,aovomedajempreko25.000f.mogudokazatimojimknjigama,paštasamjautomezgriješiodaradetakvuštetumeni”.Rustan-begizražavanadudaVladasigurnonijedobroinformiranauvezistomgradnjom,teunastavkupismagotovopaničnomoliadvokatadasespriječigradnja,nepitajućizacijenu,“jernemoguspavati,onit.jestovapartajaidedasalažijomprevare”.KaoargumentzbogčegasenebitrebalodopustitiBegovićudapravikafanuRustan-begnavodidajetu“ne-kadneštobilo,pakOsmanpašarazvalijo”,apotomočajničkiističeda“prekomeneživanemogunapraviti,akadmeneubijunekondaprave,jerbopoštokafunapraveondabiodmaHađiJusufbegdokafepravijodolimagazeagoribircaju(?)sprammoipenđerova,koitovećgovori”,aodvlastinikosetomenebisuprotstaviojesu“uBeledije[...]njegovisusvi[...]saanlizi (sahanlizi o.a.)”.

Rustan-begsei3.novembra1881.upovoduistestvariobratiopismomJusuf-begu Filipoviću u kojem opet pojašnjava kako se u čitavoj toj stvari

predstojnikneprofesionalnoponaša.UovompismuRustan-begobjašnjavakakojetubilaneka“voda”(česma?)kojujenekadadavnodaopodićiOsman-paša“iokonjeotvorijoplacikazaojemeđuputovimacarskimdasenesmijeovdivišeništanapraviti”.Međutim,veliRustan-beg,h.Jusuf-begBegovićinjegove pristalicesudefterotomesakrile,madačitavakasabaželinaljetoopravitistaručesmu.Daljeobjašnjavadanamjestugdjesesadanalazičesmaprije16godinabiojemekteb.

“Osmanpašadigomeitefnabedemgradskiikazodanesmijeništabitimeđuputovimacarskimosimvoda,pakjamislimnemajusnagevodedignuti kasaba neda, ja nemogu dopustiti.Beledija je dužna istražitinjezinteeri[...]kolikogodnestignenovacadasevodaopremijaćudonamiritimojim novcima ovosumi rekliSrbi ikatolici inekimojikomšijedavamovodostavim[...],nekVis.Vladazabraniikomisijunekapošalje.Uzmitefetvuodmuijedasevodanemorerazvaliti”.

U nastavku pismaRustan-beg ističe kakonijemoguće dopustiti Jusuf-beguBegovićudapravizapočetukafanu,jerpozakonuputtrebadaješirok








kafanu,zbogčegamoliJusuf-begaFilipovićadaradikakoznadasegradnjaobustavidokseneprovedetemeljitaraspravaidokseotomenedobijemišlje-njestručnekomisije.

Uopširnompismuod8.novembra1881.Rustan-begpišeJusuf-beguFili-povićuotomekakoonimaposebnuvasijetnamuizkojesemoževidjetikako

jenamjestugdjeBegovićželinapravitikafanunekadabilačesma,teoptužujekotarskogpredstojnika,čijajedužnost“dabranicarskiplacivodu”,aontoneradi,nego“tojabranim,aonsložiosaAđijusufbegomisanjegovompartajomisavjetujeikakoćedusevladati”.Rustan-begpišekakojekotarskipredstojnik vršiopritisaknaMustafuef.SarajlićadaseprestanedružitisaRustan-begom,tvrdećikakoćeonpredložitiZemaljskojvladidaprotjeraRustan-begaizDer- vente,“aM.E.Sarajlićkazomudaćefalitiutome”,dokazujućikakojeon,Mustafaef.Sarajlić,“služio(sam)20godinaotomanskuvladu,aovuslužim3godinevjeransamsvakomcaru,štogodmeVis.Vladaupitakazaćuštogodznam,nemorešmenaćeratdaodemHadžiJusufbeguruci–rekomuSarajlić”.UnastavkupismaRustan-begsežalinaponašanjekotarskogpredstojnika,kojiveć dvijegodineRustan-begučini raznenepravde inastojigaponizitiučaršiji.ZbogtakvogponašanjaRustan-begvelidaćegatužitiVladi,aako

Vladanemoženištaučiniti,imauSarajevuljudikojimoguzaštititinjegovučast,jer“ovakviprestojnikaniesamprinuđentrpiti”.Predstojnik“nikakvapo-slanegledadavalja”,negosesprijateljiosahadžiJusuf-begomBegovićem,kojiga“vučezanos,kupujemu,neplaćazakuću,beledijupokvarijo,odmojekućedogradaznatekolikoimanemoreseproćibrezčizama,blatootvorili,fenje-raneimamoposokacima,hljebnamučaršinevaljaninaštonegledajusamodržepartaje.AjajediniidemkakoVisokavladaželi”.ZbogtogaRustan-begističedaćemolitiVladunekaprovedeanketuukotaruiprovjerištanarodmisli“kakvajemojakućaikakvojemojepostupanje”.Uvjerenjedatakva

nepravdanijeučinjenanikomeuBosnikaonjemu,paseuzdauFilipovićaiKapetanovićadaćeisposlovatidakotarskipredstojnik,zatimBegovićinji-hovepristaliceneizgradekafanunegoda“ostaneplatzčist”kakobisemoglaobnovitičesma.Rustan-begobjašnjavakakojehadžiJusuf-begBegovićkodsvojekućekamenjempregradiopolaputa,zbogčegajeteškoputemprolaziti,aniopćinanikotarskipredstojnikništanepreduzimajudasetoukloni,negosusesviokomilinaRustan-bega,zbogčegaseonpitaštajetozgriješio“dasvekućeugornjojmaaliivećeimanjeostanunaširokomesokaku,adasemojanaiboljakuća inajprvaradnjazatvori”.Rustan-begponovoobjašnjavakako






postojedokazidajetubila“voda”,a“tefterkodMustafaefendijejepodmuhu-romOsmanpašiniem”,izčegasevididatonijebiovakuf.Rustan-begnavodiiimenaljudikojisusvojedobnoizgradilivodu“zaradhaira”.

Međutim, dok je Rustan-beg bio zaokupljen pisanjem žalbi, Jusuf-begBegovićjenastaviograditikafanu.Ujednomtelegramu15.novembra1881.Rustan-begpiše Jusuf-beguFilipoviću kakonesamodanijeumogućnostispriječititugradnjunegoječakdobioodlukudamoraplatitikaznuuiznosuod10forinti:

“Topaneimamzapojasomdaseprotivim,kaoštoseniesamnikadniprotivijo,af10–lahkojedati,amasečastitiče,akadgodsedaondasenevraća,žaomiještonijesamdošotamodoknijesupočelipravitiovdekolibe,asadvećštojehtjelobitibiloje,mojasekućazatvori,avidimdaVis.Vladaneidedaputovacarskiuzčuvanitiidedaseukrašuje”.

Rustan-beg pojašnjava da je podnio tužbu protiv Jusuf-bega Begovićazboggradnjetekafane,zakazanojeročište,alionnevjerujepunouuspjehtužbe,jer“kakohtjednePrestojnikonakoćeseiizvršiti”.kažedaćenaročištumolitidaseodgodigradnjadokseneispitajusveokolnostiidokseparnicane

završi,uzdajućiseutodajejednatakvagrađevinanemožegraditinamjestugdjeje“carskiput”,naglašavajućidasetakvagrađevinasigurnonebimoglapravitidajebilokojiinženjernalicumjestaprovjeravaostanje.“NisamznaodamoreovakobitinepravednooddanašnjeVladedasvebudeugornjojma-alidonajmanjenaširokomsokaku,adasemojakućasanajboljomradnjomzatvori,liepomijeučinito,alineznamzašto,nijesamznaodaHađiJusufbegmoreaustrijskečinovnikevucatizanoskaoiotomanske”.PonavljaprijetnjudaćeseiselitiizBosneakosepremanjemubudetakopostupalo,jer“volimbitiamannadrugommjestunegoliovakvunepravdutrpiti,kadbuduuprav-

ljalikojekakvelolebosanskekootomanskogvremenaštosuradili,kogodjepoštenuBosniostatineće,nijemižaonaVladuninaSudnegonanašemu-zevire (spletkare,op.H.K.)VladajeVladakakojoj sedokažeonako ičini,samotrebaionanapošteneljudedaseobazrekoisuidržaviinarodunaruciiuinteresu”.

PismosličnesadržineRustan-begjeposlaoiZemaljskojvladi.Uznjegapismojepotpisalo12uglednihDervenćana,kojiodbijajuplatitikaznuodpo10f,naštasubiliosuđeni,negoćesviradije“uapspo2dana”.Istodobno,žalili






suseiMinistarstvuuBeč,aliizgledasvebezrezultata.UnastavkuRustan-beg velidaječuokakogajeJusuf-begBegovićtužio:

“JučersupredalitužbuPrestojnikutojestmazbatunameinaMustafaefendiju Sarailića, pak neznamo ili će nas ovdi pozivati ili je poslaoMazbatu tamonaVladu,samočujemooddrugijudasupisalištosumogligrđeilažniekoHađiJusuegovalažija,onmislistaroevrieme,aakoBogdaovaćeMazbatabitipovrhnjega.ČujemotakodasupisalidajaiMustafaefendijabunimoipravimopartajeidanarodokrećemozasobom i da ne priznajemo vlade ni suda nikakva i kako ne mogu

nikakvaposlaodnasviditiidanasdvoicudignuizDerventeilinjiha,aPrestojnikjesvemupovodkakoserazumijemo,alijasenebojimnjihasvijubožjompomoćijanemamorahanaleđimakaounjihdazveči”.

Rustan-begističedaizasvegastojekotarskipredstojnikiJusuf-begBe-gović,kojepodržavajunekilokalnibegovi(hadžiOsman-begKapetanović,Šemsi-begŠirbegović,ijošneki“našistariasumi”kojiizmišljajuoptužbepro-tivRustan-begaAlibegovićaiMustafeefendijeSarajlića,ali“onijošneznajuštaječesttrgovačkapakmorestvarizićinagolemo“).Unastavkuobjašnjava

daBegovićnemožetrpjetištoseMustafaef.Sarajlić“kojiimakiraetpakimmukagdisesamnompazi”.Navodidaseonjedinozalagaodaseobnovivodaitražio“kafudanepravepodmojimpenđerom”.IstičedagautomepodržavačitavaDerventa,“ajavjerujteodposlatrgovačkogneimamkudglavedignuti,aosobitosadokošljiva,vjerujmeniodRamazananijesamusudnijednomotišo, jamislimkadjeAustrijaokupiraladaovakveljude sačuvakaomojukućuodkojeimaidržavainarodkoristisvakidan,anemislimgdićučijeoteti”.Uprkostome,Rustan-begpišekakose“kafa[...]zidaišćeralisuzidatriaršina,iidućiponedeljakbićeFeimbegnasuduokoobustavegrađevine

javićuvam”.U pismu od 6. novembra 1881.Rustan-beg piše Jusuf-begu Filipovićuda“imauBeledijizapisnikkakoniesudalipravitiAđiMehmedAlibegukod

vodeništaasadAđiJusufbegudopušćalinavoljupakštahoćetoiizrađuje”,a19.novembra1881.onmušaljepoštompismosazaključkomopćinskogpo-glavarstvaod1880.pokojemsenatomplacu,gdjesadaBegovićpravikafanu,nemoženištagraditi.ZbogtogamoliFilipovićadasepozovenatuodlukuitražiodVladedaobustavegrađevinskeposlove.








dasenemoreondaproilaziti,ovakvekrivdeiovakvogalčaklukaucielomsvi-etunema”.Jusuf-begBegovićinjegovepristašesuutužbiprotivRustan-begaiMustafeef.Sarajlićanaveliitokako“imanekolikoSrbasnamakojismetajuusudusvakiposoizrađivati,izvolilisutolikisvietnase,nasjošniesuzvali,njiha

jejedanestmuherlisalonanaspetstotinadušaspremasesnamadoćiukonak,ajajošnarodmolimdanegovoreništamismosekadarbranitiiodgovoritisami”.Rustan-begnalazizapotrebnodajošjedanputpotcrtakakomjestogdje

jenekadabilačesma,agdjesadaJusuf-begBegovićpravikafanu

“nievakufnegomeracarskaivodazakojejevezanamukata[...]miovdiništanemoremoučiniti,tisinašzastupnikitamoiovdi,neksevodauprvostanjepovrati,pakćemukatavodudovesti,onjevećdošlodokućaderventskipredokupacijučunkovizavodu,aštomukataneizmogne,imatkonamiriti,ajaćumoiemtroškomasterovatiistiplazpaknekostanezavaroš,imoliVis.VladudanezatvaramoekućeprvoglicauDerventiadaostanuugornojmaalisvekućenaširokomsokaku;AđiJusuegovimpartajamaakotrebakafanekpravepredsvoimkućamaimaplaza,ovonijemalastvar.AkoVis.VladanaovonepogledanasćedvadesetotićinjegovomveličanstvupremilostivomcaruuBeč”.

Nekolikodananakonovogapisma,28.novembra1881,Rustan-begšaljetelegramJusuf-beguFilipovićuukojemstojidajedoznaoizPrnjavorakako

jejednakomisijasainženjerimabilanamjestugdjesepravikafanaiizražavanadudaćekomisijapredložitiobustavuizgradnje.“Mi smo u napredku. Osu-du dok dobijem u ruke rezultat javićuvam kafa je pokrivena ali rušićese, čudneHadži Jusufbegove sramote moj Filipoviću”.NakrajuRustan-begvelidakomi-sijasvukrivicuprebacujenaopćinskuvlast(“komisijakriviPoirgermaistora“)iizražavanadudaćesesvedobrozavršiti.

Stvarisuse,ipak,odvijalenanačinkakotoRustan-begnijeočekivao.Uopširnompismuod6.decembra1881.on piše Jusuf-beguFilipoviću da jeDerventskisudodlučiosvespiseuvezistimslučajemposlatiVrhovnomsuduuSarajevo. “Istu odluku kad vidite imaćete se čemu smijati neima nikakvatemelja sudac odbija samo od sebe nije mogao drugačije dati čerez dozvole g.Prestojnik” .Rustan-begjeupriloguposlaoiprijepisOdlukeovdašnjegsudaupućeneVrhovnomsuduiuztojošjedanputzamolioFilipovićadaisposlujedasesrušikafana,aponovosagradičesma.






“Paksadvasmolimdragibratepoduprisesvomsnagomdasrušiškafanuavodudauprvostanjepostavenaistommjestukojeporušijo.Azavodudovestiinđinirisumjeriliodvrelavodenogpakdočesmepredmojomkućom1200metaradaljine,inašlisudačunkovavodeniimazdravitritalaačetvrtidiojeistrulo.Injezinprihodimaištonebimogloistećiimatkonamiriti.Vodajesasvijemdobrananjezinomvrelu.Inđiniri jedobrobegenišu, i jakožalešto jezapušćata;a štosumetli inđiniripopravkevodenihcjevif4000nećeotićinanetonif1000.Kućavodenaštosujesrušilivrijedilajef500akafajesvakoštala350;AđiJusuegdaojeukafu300groša,aodniojeiznjemermereOsmanpašinekojesu

vrijedili20#(?)ipokupijojeodsvojipartajakurbanskekožepakijeukafanuutrošijo”.

NakrajuRustan-begpišeoatmosferiprilikomotvaranjakafane:“ Moi Ju-sufbeg čudna turskog rizaleta, našta je muhamedanska vjera došla da vidiš jučer i danas od njihove partaja oko kafe veselja da nesmijem iz svoje magaze izići” .

Rustan-beg gradi poštu i bolnicu – izgradnja Prkos-kuće

Rustan-begnijemogaospriječitigradnjukafane1881.predsvojomku-

ćom.Prošlo jenekolikogodina, aon jesredinom 1889.godine započeo sagradnjomnovekućečijaćeizgradnjadovestidonovihneslaganjasaJusuf-be-gomBegovićem.Naime,upismu3.maja1889.Rustan-begpišesvomprijate-ljuŠipušuuSisakdajedogovoriogradnjunovekuće,čijajedužina17metara,bitćenadvasprata,aplanirajedanspratizdatizapoštuitelegraf,adrugizaljekara.Cijenaizgradnjekućeiznositće12hiljadaforinti,anjezinaizgradnjapočinje15.maja1889.godine.29Rustan-begjeplaczatukućukupioodDani-elaSaloma,aračunaojedaćeodkirijezatukućudobivati850do900forinti.30

29HIS,Alibegovići,k.2,sv.1,Rustan-begovopismoupućenoŠipušuuSisak3.maja1889.30HIS,Alibegovići,k.2,sv.1,Rustan-begovopismoDanieluI.Salomu,22.maja1889.UovompismuRustan-begpiše:“pravimozidanukućunaonomplacuštosmoodvasuzelibiliuJunijugotovakoštalamef10000,alićebitinajfinijakućauDerventi,uprvikatdaćuPoštuitelegram,audrugidoktormislimkirijedobitif.850/900.DragiefendijanemojmeružitištosamzašoutrošakiopetjatvojRustanbegvladaćemoseistokaoidosadtrgovačkiatrebaivimalokolikojemogućedamepodupiretedojeseniaopetnajesenbitćenovcadokseskupetefteriirobaoblakšaaisadštonamodpadaslaćemovamkafeprodaćuvamuJunijusadsenajvišezabavljamošaljemozobikukuruzuSarajevomnogosetrošiuSarajevukukuruza”.






Izgradnjakućejetekladostabrzo.Već5.septembraRustan-begpišesvomposlovnomprijateljuDanieluI.SalomuuBečkakoćete jeseniizdatigornjispratnovekućezakancelarije(izpismaseneviditačnokojojfirmi)zago-dišnjukirijuod400f,dokćepoštaplaćatigodišnjuzakupninuzadonjispratuiznosuod450f,tenapominjedaćegradnjakućedefinitivnobitizavršenado15.septembra1889.godine.Upismuod17.novembraonjavljaDanieluI.Salomudajeprijedvadanaunjegovojnovojkućinaprvomspratuotvorenapošta.Rustan-beguovompismuhvaliizglediveličinusvojenovekuće,po-sebnopotcrtavajućidasukuću“molovali”istionimajstorikojisu“EvropuidžamijuBegovuuSarajevumolovali”.31

Narednihnekolikogodinautojjekućibilapošta.Međutim,krajem1900,ubrzo nakon Rustan-begove smrti, Uzeir-beg Alibegović u jednom pismuupućenomPoštanskojdirekcijiuSarajevupišedaPoštanskiureduDerventineplaćanavrijemekiriju,teonzbogtoga“otkazujestan”poštanskomuredu.32

IzgledadajeovomnovomkućomRustan-begpokrenuosujetukodsvo- jihkomšija Begovića,kojisuodmahnarednegodinezapočelisagradnjomtzv.Prkos-kuće.JednuverzijupričeogradnjiPrkos-kućeizniojeNedžmu-dinAlagić,kojiseneupuštaupreciznijedatiranjenastankakuće,alikaodva

glavnaakteraspominjeRustan-begaAlibegovićaiJusuf-begaBegovića.33

Već26.marta1890,dakleodmahnaproljećenakonštojeRustan-begAlibegovićnapraviosvojunovukuću,Rustan-begpišeMilutinuKukuljevićuSakcinskomuSarajevojednopismoukojemgamolidamupomogne,jer“protivnicima-terijalmećunaplacPlentajkažedajeusmislupredlogaOkružneoblastiVladadozvolilagrađu”.34Aupismu5.septembra1890.upućenomadvokatu Ber-tholduKrassuuSarajevoRustan-begneštoopširnijeopisujekakoseodvijagradnjatzv.Prkos-kuće:“Begovićzidakućunapoglavnecestepredmojimkućamapakmijesadkućuzatvorijo.Kafanumetnosaistomzgradom.A

vladajeupravnasprevarilauovojstvari,jerbojeBegovićtražijo10godina

31HIS,Alibegovići,k.1,sv.1,Rustan-begovopismoupućenoDanieluI.SalomuuBeč,17.nevembra1889.32HIS,Alibegovići,k.6,Rustan-begovopismoPoštanskojdirekcijiuSarajevo,3.10(ili3.11)1900.33AlagićN.2001,49-53,34HIS,Alibegovići,k.1,sv.1,Rustan-begovopismoupućenoMilutinuKukuljevićuSakcin-skomuSarajevo,26.marta1890.






dapravinaputuamismoseuvikprotiviliutojstvari”.Rustan-begkažedabi

ionmogaosadapravitinovuzgradu,ali“minećemopravitiiuzaludutrošiti”.ŽalisekakojeVladaranijenjemuobećaladasenećedopustitigradnjakućeBegoviću,pamuječakiministarKalajobećaodasenećedopustitigradnja,ali“etosusaddozvolili”.Unastavkunaglašavakakoonnijezaslužiodamuse“ovakiprkosnapravi”,jerjeonodokupacijeučinionesamozaVladunegoizadržavuinarodvišezasluga“nekikouBosniiHercegovini”,ajošuvijekjebogatiji“neksvaDerventa”.Međutim,zbogtakvogodnosavlastipremanje-mu,onćemoratinapustitisvojaimanja.“[...]kogoddojdesastranečudisekostrašilo20metaradugačkosjednustranu3metraširokoazdrugestrane

4metraa10metaravisoko.Zaživitiunutranemerenitkosamozaprskosna-pravitodastojinaputu”.Tokom1890.teklisuodređenipregovoriidopisivanjauvezistomgrad-

njom.Upismuupućenom17.jula1891.MilutinuKukuljevićuSakcinskom,okružnompredstojnikukodZemaljskevladeuSarajevu,Rustan-begAlibego-

vićpišeslijedeće:

“Oprostitemidragimojprijateljuštovammoramaivelkamenuždanagonidavammorebitiidosadjujem.Razumijosamdanasovdedaje

Prkos-kuća






VisokazemaljskavladaizdaladozvoluŠemsi-beguBegovićuovdedamožepravitikućunapoznatomvamplacupredmojomkućomjanisammogonipomislitidaonmožetudozvoluikadadobitinaovakiplac.Jerkakosamuvikdržosigurnoikakopoznajemdabisebaremimalouobziruzetiuredjenjeuliceuvaroši.Ajavećvidimdasamjanapušćenimojakućajednojbudaliibalavčetupustitdamitolikupakostčinimlogomiježaonaovudozvolujerbojanisamovozaslužijodaodsadanerahatuvašemzdravljuumojojkućiživimištomoramiprisiljensammojukućuostaviti.Jerbovifalaboguvrlodobropoznajetemuhamedanskizakon.Akadsejaštomoramponjemuuzvladamondaminijemogućesamojomfamilijomostatiukućijerboćemibitiodovenovegradnje velkaKavala(?)jerboćebitipendjerinapramojihpendjeriatakodjeri vrata.AsasvimjeblizujednodrugogaobojesamojedinoivelkapakostodstraneBegovića.Jerboovakućaštosenameravagraditinijenizakakoviinteresnitinizakakovupotrebunaovombilomsvitunisammislijoniusnusanjodosadadasemoredozvolitidasepakostčini.Atojeprotimenidozvoljenotoinajmanjedijetevidiajaovonisamzaslužijonikodnikogpakćemibititeškonositinezasluženo.Najposlićumoratipregoritisvemojedobroiodavlenoselitimakarudrugikotarakolkogodmenismetaovagradnja

ineprilikedonosiitakodjerjoššestericiljudismetaštosemorajuizselitiizsvojikućaasauzrokaovegradnjeaštočitavuulicusasvimkvaritojeekstrajavrlodobroznamdajeovoBegovićavlasništvoaitoznamkako jedošouposjedistogplacajanekažemdajetrebalonjemuotetinegoplatitipokomesinskojprocinikaoiudrugimvarošimaštojedužnostbeledije.AjakadćednempakostčinitiaVisokaVladatodozvolikadersam vratiti Begovićima tupakostmogobi i janapramnjimakojuzgradunapravitiismetnjuimučinitikadbibijonečojekBožesačuvajkoštosuonifalabogumenisenijepotrebnoprestavljatipoznatsamijaimoj

posopaketoviditekakvudobivamplaćupaksadauzdamseopetu vašuvelikupravednostimilostdaodmeneotkloniteovupakostidamisačuvatebašovajčasrazumijosamdajeBegovićimajstorepogodijo”.

Odmahnakontoga(nedatiranadepeša,alisevididajesredinajula,izme-đu17.i21.jula1891)Uzeir-begpišeFehim-beguAlibegovićuuKarlesbad, 35dajeodkotarskogapredstojnikadobiopotvrdudajeVladaizdaladozvolu

35ToječeškokupališteKarloveVari.






daŠemsi-begBegovićmožepravitikuću.Inženjerisutogadanavećizvršiliodređenamjerenja,a“sutrasepočinjezgradapravitikadbudešuBečuotidisvakakoKalajunaćešpismokodHadjiRistića”.BiojetoveomajakudaracRustan-beguAlibegoviću.Vidisedajetadavećbioumroh.Jusuf-begBe-gović,njegovstariprotivnik,skojimsepočetkom1880-ihgodinaprepiraookoistogaplaca,alijesadaJusuf-begovsinŠemsi-begBegovićuspionapravitikućukojaćesekasnijeprozvatiPrkos-kuća,jerjenapravljena“izinata”ipr-kosazbogtogaštojeRustan-begnapraviovelikukućuipočeojerentirati,tenatajnačinmoderniziratinačinprivređivanja.“Pravirazlogjebiopokazatisvojumaterijalnusnaguiveličinu,kojujehadžiRustan-begumanjiosvojimgrađevinskimradovimaiuspješnomtrgovinom.Tojebiosukobstarogino-

vognačinaživota.Starinačinprivređivanjajebiovezanzazemlju,anovizatrgovinu,kojaseodvijalaunutarvelikeAustro-Ugarskemonarhije”. 36

No,pričaoPrkos-kućinijesetimezavršila.Šemsi-begBegovićje,po-putRustan-begaAlibegovića,ovukućuizdavaopodkiriju,aliizgledanetakouspješno.Šemsi-begBegović,kojijebiooženjenUmihanomDžinić,umro

je1893,anaslijedilesugapetkćeri:Senija,udatazaEdhem-begaUzeirbe-govića,Sejda,udatazaMuharem-begaKapetanovićauDerventu,preudata

zaHifzi-begaTeskeredžića,Mubera,udatazaIsmet-begaGavrankapetanovi-ća,Šuhreta,udatazaHašim-begaHafizadićaiVasvija,udatazaMustaj-begaKapetanovića.Početkom20.stoljećaonjeodlučiotukućuizdatizapotrebederventskemektebiipdidaije.Nažalost,neraspolažemočitavomprijepiskomuvezistime.IzjednogpismakojejeUzeir-begAlibegovićuputio4.oktobra1902.AbdagiFočiuSarajevovidisedajedotadatazgradaizdavanapodki-rijuraznimkiridžijama,alidanijedonosilavelikiprihod.Naime,Uzeir-begmoliAbdagudaobavijestireisul-ulemudaneprihvatiprijedlogkojijedošaoodderventskogakadijeootvaranjumektebaotvoriutojkući,jerjepredlože-

namjesečnakirijaod20fvisoka,“anijeonakućanikakozatusverhujerbopoimenuseindaćizoveseprkosnaškadijabrzčojk”.UnastavkuUzeir-begpišedasetrebamalopotruditi,jerimatuidrugihijeftinijihkuća,“aovabašnikakoneodgovaramektebskojnastaviosobitokakojenamištenasadaje12godinainijekirijuuzimalamnogo[…]10forintinajviše,aštojekadijaov-dašnjiobreko20fnerazumitonitko”.NakrajumoliAbdagudaodekodreis-efendijekakoovajnebiodobriodasetakućaprihvatizamektepskunastavu.

36PismoDervišaAlibegovićaizZagrebaupućenoautoru16.4.2006.






OtomejeUzeir-begpisaoiIbrahim-beguBašagiću,direktoruvakufa(pi-smonijedatirano,alijeizmeđu4.i10.oktobra1902),temupišedaPrkos-ku-ćanikakoneodgovarazamekteb,“jerbonemanikakekomocijepervonemazahodanitibaščeaniavlijeavifalaboguznatedatestvaritrebajuidisudvainsanaakamoli200duša”,aniinačetakućanikakoneodgovarazamekteb,apogotovoštojekirijaskupa,jersemožeiznajmitiboljakućazakirijuod10fmjesečnonaljepšemmjestu.“Prkoskućaima12godinakakojesagraditaiztiju12godinasigurnonijeprimilaniti120fkirijeaprominilaje20kiridžijaitonijedannijebioni3mjesecaakirijajebilamjesečnood8donajviše10fmjesečnoteseizovogavididajenaškadijauhitriniprevaren”. 37

IzgledadaUzeir-begoveintervencijenisupolučilepozitivanishod.Kasni- jejeuprizemljuovekućebilosmještenoVakufsko-mearifskopovjereništvo,doksudvijeprostorijenaspratuslužilekaomektebzamuškuiženskudjecu.Jednovrijemeizmeđudvasvjetskaratauprizemljujebilasmještenagradskakafana.NakonDrugogsvjetskogrataPrkos-kućaje,natemeljuurbanistič-kogaplanauređenjaDerventeštogaje1956.načinioRepubličkiurbanističkizavoduSarajevu,porušena,aodnjejeostalosamosjećanje.“KadajepočelorušenjePrkoskućemnogigrađanisasjetomsugledalikakonestajezgrada

kojajeodražavala,uodređenomsmislu,simbolstareDerventeinjenodu-hovnobiće,amnogisusesjećalikakosuučiliprveosnoveoislamuizsufarepisanearebicom.MaterijalodzgradeupotrijebljenjezadogradnjuTvorniceobućeDerventa”.38

37HIS,Alibegovići,k.7,sv.1,Rustan-begovopismoAbdagiFoči,tenedatiranopismoupuće-noIbrahim-beguBašagiću.38AlagićN.2001,51-52.DervišAlibegovićupismuautoruod16.4.2006.osporavatvrdnjeN.AlagićadaseEsad-begAlibegović1956.zalagaozarušenjePrkos-kuće.“MojdjedEsad-

begjebioprotivnikrušenjaPrkoskuće,jerjeznaodanovavlastrušiiuništavasveonoštopodsjećagrađanenaprošlavremena.OnajebilasimbolnesamoprkosanegoimoćidvijenajjačebegovskeobiteljiizDervente.Svojstavjeiznosioisključivoukruguobitelji,jerdajenastupaojavnosvibireklidanastojiveličatistaravremena.Onjebiojakoopreznaosobaibiojesvjestantogadajenovavlastnemilosrdnauobračunusasvimakojimislesuprotno.[...]KaobivšitrgovaciveleposjedniknijeimaonikakavutjecajnazbivanjauDerventinakonIIsvjetskograta.Političkisistemkojijenastaosurovoseobračunavaosonimakojisuneštoznačiliiimaliugledusvojojsrediniprijedolaskakomunistanavlast[...]Nanjemusuuposli- jeratnomperioduprimjenjivanisvinovizakoni,kojisuizglasavanidaseranijivlasnicizemljeisvihnekretninanesamomaterijalnouništenegoidaimseuništibilokakavutjecajiugled.[...]Kaotakavnijemogaoutjecatinabilokakvadruštvenazbivanja.Sistemkojisestvarao


→





Trgovački poslovi

Alibegovići sunajboljiprimjertransformacijebegovskogzemljoposjed-ničkogugrađanskisloj.Onisuvećsredinom19.stoljećapostalipoznatitr-govci,auDerventijeRustan-begbiojedanodnajuspješnijihtrgovaca.De-taljnijatrgovačkakorespondencijasačuvanajetekzarazdobljenakon1878.godine,aliseiznjemožezaključitikakosuiprijetogapostojalirazvijenikon-taktisatrgovcimasaprostoraAustro-Ugarske,počevšiodtrgovacaizSlavon-skogBroda,SiskaiZagrebadoTrsta,BečaiBudimpešte.IzRustan-begove

prijepiskesemoževidjetikakoonjakodobropraticijenenatržištuizvanBiH,pratikolikoseštauvoziuhrvatskeluke–Rijeka,npr.:daliseuvozikukuruzizVlaškei slično,paprema tomereagira: poručujevećeilimanjekoličine,povećavailismanjujecijenerobiislično.Ujednomnedatiranompismu,kojepotječesjeseni1879,Rustan-begAlibegovićnudiDanijeluSalomuizTrsta“600tovarašljiva”,iistodobnoporučuje“100vrećakafe,itozelene,jerseonanajboljeprodaje”.39Izprijepiskesemoževidjetidaontrgujeraznomrobom:kafa,brašno,zatimsvijeće,limun,narandžeidrugo.Upismuod22.septem-bra1879.upućenom“SiegendorferZuker-fabrik”uSiegendorfuRustan-beg

AlibegovićističedajeprekoReich-Hürschner&Comp.izZagrebaprimio20buradišećera.Daljeističedanjemutrebagodišnjeoko200-300buradišećera“samoakonamserobadopadne”,tesezanimakakvebimoglebiticijeneubu-dućnosti.Istogadanaupismufirmi“HerrnCarlHäfner&SonuNeusatzonpišedajedobiopismood9.septembraukojemsejavljadamujeposlano115

vrećabrašna.40Rustan-begvelidaće,čimdobijepošiljku,potvrditiprimitakiračunplatiti.“SamosmočulidajeistobrašnonaRačizastalozbogmalevode”.Odmahnakontogaonpotvrđujeupismuupućenom“HerrnReich-Hürsch-

uništavaojeljudeisveonoštojepodsjećalonaranijavremena.TakojesrušenaiPrkoskuća.Lokalnimoćnicisuodlučivaliosudbininesamoljudinegoigrađevinskihobjekata”.39HIS,Alibegovići,k.1,sv.1,Rustan-begovopismoDanieluI.SalomuuTrst,jesen1879.godine.40Upismuod9.oktobra1879.Rustan-begjavlja“HerrnCarlHäfner&Son”uNeusatzda

jeprimio115vrećabrašna,alivelidajetostigloprekogosp.RafaelaL.MerkadičaizBroda.Ističedaodmahputembrodskepošteplaćatajračunuiznosuodf.1629,457“paketR.B.A.A5podnašimpečatomkojekadasretnoprimitenašračunsoldirajteinamaodgovoriteijavitenamcienuodbrašnaikažemigospodarMiljkovićizBrodadastemuobećalibrašnona3mjesecaakoimatetajobičaj–javitenam”.






ner&Comp.”izZagrebadajeobavijestiošećeranuuSiegendorfuoprimitkušećera,aliističedajošočekujeod“HerrnReich-Hürschner&Comp”.20vrećašećerai 10sandukasvijeća(“javitemidaznam,danenabavljamzdrugogamjestaakoćeteposlati“).Upismuod24.septembraRustan-begpišefirmi“HerrnReich-Hürschner&Comp.”dajedobiošećer,alidanijedobiokafuisvijeće:

“Vidiosamkodgosp.Miljkovića 41igosp.Tasovca42štosuodvaskafukupilidaimjedošlaameništosteprodali20.vrećakafenemamračuna, jerbovidimdanieposlataabašdamenisteponudilijavamnebini

kupio jerbo od g. Angelo Veneziani netrebam robu nikakvu, on sadobrimkućamanieobičanraditi.Kadnisamprimiodosadkaodruginemojtesetruditinislatikae,jerbonećuprimiti.Kaeimamdostakodkuće,amojakućaneuzimana20vrećanikada,aizasviećekadanistedosadposlalinemoitenislati.Kupiosamgotovurobuoddrugefabrike,jerbonemoguprimitinisviećekasnije.JasamiprijeuvrieđenodVenecianikaoštovamjepoznato”.

Nekolikodanakasnije(29.septembra1879)Rustan-begupismuupuće-

nom“SiegendorferZuker-fabrik”potvrđujedajeprimio20buradišećera.Ujednompismuupućenom“KreditBank”uBudaPest(nedatirano,aliseodnosina1879)Rustan-begpitazacijenumorskeikamenesolikojuima-

juuDubočcu(“poštobidalipolakzagotovopolakobičnovrieme?“).43OvaprijepiskapokazujedajeRustan-begvećprvegodineaustrougarskeupraveuBosniiHercegoviniimaodobrorazvijenetrgovačkeodnose,tedajetrgovaorazličitimproizvodimaidajebioveomaodgovorantrgovackojijetražioiodsvojihpartneradaseodgovornoikorektnoodnoseutrgovini.Zbogtogaonneprihvatasuradnjusatrgovcimakojisenepridržavajuuobičajenihprocedu-

raidogovorenihrokova.Pokazujetoijednopismoupućeno6.juna1881.fir-mi“HilfrediMoenoHaim”izBeča.Rustan-beg,izmeđuostaloga,navodida jeprimiorobukojujeporučio,aliipak “sanduk cigar papira bijose je zagubio

41ĐokoMiljković,trgovacizBrodaskojimjeRustan-begdostasurađivao.42MichaelTasovac,trgovacizBroda(nakovertamasepojavljujeimeMichaelTassovac,Brod,Slavonien).43HIS,Alibegović,k.1.sv.1,Rustan-begovapismaupućenaraznimtrgovcimatokomjeseni1879.






u Derventi, uzrok što nije bilo moje marke na njemu, a meni nije običaj primitirobe brez marke pak dami dadnete u po ciene, drugi put vas molim pazite bolje ja robu koju kupim hoću da imam moju marku na koletu svakome” .44

Sdrugestrane,topokazujedajeonvećbiouspješantrgovackojiutječenatrgovačkakretanja,ionjegovimstavovimamorajuvoditiračunatrgovciutomtrgovačkomlancunesamonaBalkanunego,kakovidimo,iusrednjojEvropi.

UpismuDanieluI.SalomuuTrst27.aprila1881.Rustan-begpišedasespremanajedanputuBeč,gdjenamjeravakupiti“100metarašećerauglavamaimožebiti3fdo4000fpamučnerobeipakštokupimoračunćemookrenutiprekoVas”.Izovogapismasaznajemodajetogaproljećavrijemebilo

višekišovitonegolilijepo,dasušljiveiscvale,štoobećavadobarurod.Također vidimokakoRustan-begtrguje.On,naime,javljasvomtrgovačkompartnerudasuPosavaciMarkovićuoktobru1880.kupili60vrećakafeodputnikag.AnđelaVenecianogpo56,5f,paRustan-begtražiodSaloma25do30vrećakafepocijeniod55fdo56,daklejeftinijeodsvojihtrgovačkihkonkurenata,kakobimogaooboriticijenuumaloprodaji.“Vidio sam i u drugiju ovdi gdidobavljaju od jeftinije kvalitete slabiju robu” .Sutradan(28.aprila)Rustan-beg

jepisaogospodinuŠipušuuSisak,aizpismasevididajeporučio160vrećakafeijošnekerobe.IzoveRustan-begoveprijepiskesaznajemodaonzapri- jevozrobekoristilađesvogaprijateljaTasovca,zatimMilovanaMilićevića,aliinekedrugelađe.Saznajemo,također,daRustan-begimasvojemagazeuDubočcu,gdjeistovararobu,akasnijejeprodaje.

Uspješnosebavititrgovinomznačilojeimatiivelikukonkurenciju.Ru-stan-begunekolikopisamaspominjekakomuutrgovinipokušavakonku-riratičakivlastitibratDerviš-begAlibegović.UpismuupućenomRafaeluL.Markoviću7.juna1881.uBrodRustan-begsežalidajeuDerventislaba

trgovina,“a osobito velika konkurencija nit se more prodati što na haznu nit kupiti. Moi brat vidi se sada otvoreno da je došo konto mene ovdi konkurirati. Zobuzima ispred moje magaze” premdaćesigurnonanjojizgubitidokjeprevezeuDubočac,ai“so su oborili Derviš-beg i Đorđe Tasovčev ovdi pod glavne pare” .Upismuod10.juna1881.upućenomfirmi“Šipuš”uSisakRustan-begnavodikakojeuDerventivelikakonkurencija“i svi bez hasne radimo. Kupijo sam u

44HIS,Alibegovići,k.1, sv.1,Rustan-begovopismofirmi“Hilfredi MoenoHaim”,6. juna1881.






Pešti od Banke nekidan kad sam bijo 2000 metara soli kamene i sitne i čim sam ja istu ovdi dobavio Tasovac i Derviš-beg oborili su so pod glavne davati, ali jeopet imam hasne na soli makar 3% a oni nemaju ništa, jerbo sam ja sa Kredit bankom na neke uvjete učinio drugojačije što oni još nisu dostigli” .

Rustan-begjenajvišeizvoziošljive.Godina1881.nijebilarodnaštosetičešljivauBosni.Rustan-begpiše13.novembra1881.firmi“Šipuš”uSisakdaje“Derviš-beg ove godine kupijo 1000 tovara, ja kupijo 620 tovara nevjeru- jem još u našem predjelu da bi se moglo kupiti, daklen moramo računati ove godine 2000 tovara šljive na brodsku skelu bosanske robe, a lanske godine bilo je

30000 tovara na brodsku skelu, pak potom vidite razlika kolikaje […]”.Upismu4.novembra1881.upućenomDanieluI.SalomuuTrstRustan-begpišedapristajedaSalomprodaRustan-begovešljive,kojesenalazeuSisku,ito“56 buradi šljiva po 7.14 zlata, i 7 bur. starih da povučete tamo i pro-date i kako se more neka se novci vade a roba je dobra […] Ovde su velike vode, putevi na vrlo mlogo mjesta pokvareni, željeznica dva dana nije putovala i sad ne može direkte da putuje već makina od štacije do štacije preuzima” .Unastav-kusežalikakosabosanskestraneSavezbognaraslogvodostajanemadobrogprilazarijeci.“Sava velika, sve potopila kasabe koje su kraj nje i jednako dolazi,

sutraće biti na mjeru kao uz okupaciju što je bila” .Velidaimadobrihšljiva,90do100buradi,inastojiihprodatiprekoDubočca“jerbo je ćuprija u Derventina Ukrini nova napravita [...] šljive su dobre i nove i stare kao zlato, te ću ih po-slati direkte tamo preko Šipuša nezadržano u Sisku: ako se kakva tražnja pokaže javite nam. Sava voda dosta je štete i dangube počinila, ona nije na ostale vodenalik, ona dok dođe i opadne to mjesec dva traje […]” .

Iakojejesen1881.bilaveomakišovita,tajesezonazaRustan-begovutr-govinušljivamabilaveomakorisnaivažna,štosevidiiznjegoveprijepiskesaMerkadićem(Brod),DanijelomŠipušem(Sisak),DanielomSalomom(Trst)i

drugimtrgovcima.Izteseprijepiskevididaonšljivezaprodajuupućujeutekrajeve,akupujeihpoBosni(Zenica,Maglaj…).Rustan-begjekupovaošljiveiizvanBosneipreprodavaoihdalje.Upismuod17.novembra1881.upu-ćenom“Kredit-Bank”uBudimpeštuRustan-beg,izmeđuostaloga,piše: “Ju-čer smo na Vas poslali iz Broda preko gosp. Merkadića vodom preko 60 buradinovi šljiva [...] Roba je upravo iz Đermanije jerbo je krupna i crna sa dobrijem glancom, bolja je negoli što smo vam mustru poslali […]” .Ovurobujeposlaolađom,alijavljadaimajoš150centišljivakodkuće,kojenamjeravaposlatiželjeznicom.“U nedelju ću pakovati stare šljive u burad koje mislim da će biti






cirka 90 buradi. Mislim se da i njiha pošaljem tamo vama, pak zato molim vaskad ovo moje pismo primite telegrafite mi kući pošto bi se mogle tamo stare pro-dati, pak ako mi uzpodnosi poslo bi i odma tamo na Vas, roba je dosta priličnai crna, ljepša nego što je mustra. Novi šljiva više ovdi neima niti dolazi a i starivrlo malo, što je bilo to je izišlo” .

Ujednompismuod8.decembra1881.Rustan-begpišejednojtrgovačkojfirmiuTrstdaimajoš95buradistarihšljiva,kojesudobre,analazesekodDanielaI.Saloma,tepredlažedaihotkupiodSaloma,jer“šljivesuvrlodobrerobacrnekrupneislađesuneknekenove”.

Dokjebiozabavljenposlovimasaprodajomšljiva,Rustan-begnijezabo-ravljaoiostalutrgovinu.UpismuMustafiAtibovićuizZenice18.decembra1881.Rustan-begpišedaćeIviĐumburunarednihdanaposlatijedanvagonsitnesoli,temoliMustafudaunjegovoimenaplatidugovesitnijihtrgovacakojisuostalidužniRustan-begu.45

Osimtoga,Rustan-begjetrgovaoiostalimproizvodima.Upismuod22.maja1889.Rustan-begpišefirmi“Šipuš”uSisak,izmeđuostaloga,dajetihdanazaSarajevoposlao3vagonakukuruza,4vagonazobi,aosimtogajošjeimao4-5vagonazobi.46Nekolikodananakonovogapisma,Rustan-beg29.

maja1889.pišeDanieluI.SalomukakojeuSarajevotihdanavećprodao26 vagonazobiikukuruza.Ipak,izovogapismasaznajemodauvrijemekadapravinovukućuRustan-begkupujeizemljišneposjede,aliiveomarazgra-navatrgovačkeposlove.Onnagovještavadategodinenećebitidobarurod

45“DragiMustafamolimtebeiIvudaminaplatiteodLuke600groša,idaminaplatiteodSadikaOsmanbašića2103,20groša,SadikjevećpetputaišouBrčkosamoimparamadosta jebiloodmamiišćinovcemoje,inaplatimiodMuharemaBairamovića800grošai10paraimolimvasisteparekadovamopođePeroĐumburiPavoponjemupošaljitemi,jerboPeromipišedaćenaskoroovamopoći.IkažiteMehiAsimicinekamiparepošaljeiIvoĐumburakobudeparaštoskupijonekamipošaljepoPeriĐumburu,tevasmolimkažiteMehiAsi-miciiSadikuakonepošaljuparapoPeriĐumburujaćutamodoćinanjihovtrošakdaznadu.MolimvasMustafagatumidobrotuučinite.ŠećernadamsedamidodvadanadođečimprispijeposlaćuIvi2ili3tovaraštomijepiso”.46HIS,Alibegovići,k.2,sv.2,Rustan-begovopismofirmi“Šipušidrug”,22.maja1889.






šljiva,47štosevidiizpisamaupućenihfirmi“Šipuš”uSisak 48iIzraeluRussouuBudimpeštu.49Ipak,tegodineonjejakopunotrgovaošljivama.Upismuod23.septembra1889.Rustan-begAlibegovićpišeDanijeluI.SalomuuTrst,iz-međuostaloga,kako“ovde nevalja poso sa šljivama nikako više kupovača negošljiva i kupuju skuplje nego tamo i u Pešti, u Doboju pada kao na vatru što dojdekao drago kamenje […]” .VelidajesveštojekupiouDobojuprebaciouDer- ventu,paima“u magazi vagon čitav, a nejma u svemu našemu kotaru neznamoćeli biti svega 25/28 vagona što nedolazi u pijacu ovamo seljaci mustre donose išpekuliraju” .Vidljivojekakoon,premdadobronapredujeuposlusašljivama,pišekakotrgovinašljivamavišenijeunosna,paon,tobože,namjeravaposveprestatitimetrgovati,osim “ako trefim koji tovar i to po cjeni kako ja hoću iuzeću nisam šljiva nikome dužan, ja mome sinu Uzeiru ostavljam testamenat ovaki ako izamene ostane da neradi sa šljivama, mismo naime gubili nekoliko puta po 20 oka dukata, pravili smo 3 vagona pekmeza u Modriči i sušili smo i(nečitko) kupili 2 vagona šljiva naredijosam da se odmah pošalju u Peštu krupnesu, i u Modričoj zaustavijo sam kupnju, jerbo nevalja brez računa idu kupci to jenješto šljiva naših bilo iz našega sela a nješto smo i kupovali, pravilismo jesenaszgrade u selu štalu i magacin i kukuruzanu i cigli smo nabavili za kuću diće nammomak stanovati, te ćemo popraviti na proljeće” .Nakrajupismaseopetvraćanaslabposaosašljivama“i u Pešti nevalja ništa, jedan poso što smo imali sašljivama to je pokvareno da nemore biti gore, kao sami što poznajete od više go-dina” .IzkasnijihpisamasevididajeRustan-begtejeseni1889.itekakopunotrgovaošljivom,aličesto,kaoujednompismuupućenomg.RussouiHaimuuBudimpeštu,ističekakomutegodineposaoneidebašnajbolje,ali“božezdravljazaubuduće”.UpismuGeorguHannemanuuBrčko24.septembra1889.Rustan-begpišedaimajedanvagonšljivakojebiprodaonabrčanskojpijaci,te3000vrećaplaverigei1500vrećacrnerige:“Viznatepoštosamja

47“Moremovamjavitizašljiveimaiovudagusionicevećinomuravniimnogošljiveopadaju jerbosuvećinom(nečitko,neštokaobučine)inefalisenikakvomjestodaćebitidobrourodušljivarskomemnogo(nečitko)nećebitinipolakkolikosmomislili”.48Upismuod4.juna1889.Rustan-begpišeŠipušuuSisakizmeđuostalogaislijedeće:“[…]zašljivenestojidobro[…]osobitokrajvodeseljacigovoredaćebitinegdjebranjeodpolovineanegdjetretina,uTešanjskojjošmanjeauPosaviničujemodajedobro[…]”.49UpismuIzraeluRussouuBudimpeštu5.juna1889.Rustan-begpišedajeurodšljivaveomaslab(polovicailitrećinaodprošlogodišnjegauroda)“čujemouPosaviniuBrčkomepredjeludajeboljirod…”.






kupijo,jaćudati1xjeftinijeili2x,akoostanunećuplatitifabrikidodruge jeseni”.

Upismuod12.novembra1889.Rustan-begpišeRussouiHaimudapro-dajunjegovešljivekojeimaju,jerjestanjesašljivamaloše“poštogoduzmemonemoremoizvaditi,većvasmolimotruditesetonašihšljivaštoimatamodaprodatedasekutarišem[...],misadakupujemozobikukuruz,unasjeovegodinezobčistaibjelaštojeima”.Upismuod14.novembraupućenomfirmi“Šipušidrug.”uSisakRustan-begpišeda“u nas šljiva ne dolazi u našu pijacu išto dojde, malo i sitno. Ja ne kupujem ima 15 dana već tako se je trefilo da mi je

jedan seljak donijo 4 vreće iz Prnjavorskoga kotara [...] tako dobra roba da ni- jesam vidijo ima 5 godina suha i sasvijem fina i od iste robe zadržali smo namaza kuću 1 vreću, a vama poslali od istiju danas preko Sjekovca”.

Osimšljivama,Rustan-beg je jakopuno trgovaokukuruzom, i totakoštojekupovaokukuruzpoBosniiprodavaotrgovcimaizTrsta,Siska,Bečaidrugihgradova.On,doduše,velidaćetegodineikukuruzabiti“upolamanjenegoprošlegodine”madasu“dobroizrasli,aliipakračunanavelikuzaradu”.50

Utrgovačkimposlovimačestojedolaziloidonekihnesporazuma.Ru-stan-begjevodiočestetrgovačkesporove,aznalojedolazitiidonesporazuma

čakisa stalnimtrgovačkimpartnerima.Takoje,naprimjer,sredinom1889.došlodoodređenihnesporazumashadžiRistićemizBeča.Upismuupuće-nomP.hadžiRistićuuBeč4.jula1889.Rustan-begpišeonesporazumimasnjimokonekerobe:

“[…]dragiHadžiRistićukadvimeninevjerujetezapotpisani6džakovašećeraukojemumoratenamjeritinašajekućasavašomkućomimalaprijateljstvo38godinadodanas,aoddanasprestajesavamanemogu višeraditikadvimeninevjerujetevišenevjerujemnijavamaviše[…] vistemeniuvreduučinilištonećunikadazaboravitiza6glavašećera,to

setičemoječasti,amojajekućadodanaspošteno(?)[…]”. 51

IzgledadajeuzrokovimnesporazumimabiloponašanjeRustan-begovogsinaFehim-begaAlibegovića,očemućebitiriječikasnijeuovojmonografiji.

50HIS,Alibegovići,k.2,sv.2,Rustan-begovopismofirmi“Šipuš”uSisak,9.august1889.51HIS,Alibgovići,k.2,sv.2,Rustan-begovopismoP.hadžiRistićuuBeč,4.juli1889.






Izkasnijeprijepiskesevididasuoniipaknastavilitrgovatiidasutines-porazumiprevaziđeni.

Tokom1891.jedanvećisudskisporRustan-begjevodioprotivtrgovcaVarmana,kojijebiostariRustan-begovposlovnipartner.StvarjebilautomedajeVarmanponudioRustan-begu500metarakukuruzapo6,10f,alijeka-snijeodustao iprodao taj kukuruz nekomdrugom.Rustan-begga jetužiozbogtogaitražioodštetu(“diferenciju“)od300f,računajućidajeontajku-kuruzmogaoprodatiuSisakpo7f.

KasnijejeovajsporokončantakodajedonesenaodlukapokojojjeRu-stan-begtrebaoplatititrošak50f,askinutajesekvestracija,pajeVarmanodvezaosvojkukuruz.Rustan-begkasnijetražiodsvogaadvokataKrassedasežali,tedanjemuVarmanplatiovih300f,anedaRustan-begplati50f.U

jednompismuod18.maja1891.ontražiodKrassedasedogovorisaVar-manom,akonemožedrugačije,kakobinaplatiobaremdiotroškova,ilidabaremisposlujedaRustan-begnemoraplatitiovetroškove.Dastvarbude

jošgora,Rustan-begjezbogsekvestracijemoraopoložitikaucijuod400f,pakadajeizgubio,jedvajedobionazadkauciju,itosamo300f,jerseVarmanžaliodajeosudaod50fmalo,pajetražio100f.Rustan-begjenakontogatra-žioodadvokataKrassedasenekakodogovorisaVarmanom“kakoviznate,jaćupristati”.UjednomkasnijempismuKrassajejavljaodaVarmannepristajeninakakvunagodbu.

ZanimljivjejošjedansporkojipokazujekolikojeRustan-begbiouporan,aliipoštentrgovac.Upismuod18.novembra1891.Rustan-begAlibegovićobjašnjavaadvokatu Krassi izSarajevakako jeon 27. oktobra 1890.(daklegodinuprije)biouDobojukodVaseMunešićaiJeftanaKovačevićaitomprilikomzatekaoumagazipunošljivakojesunjihdvojica,kaoisvakegodi-ne,kupovalizaRustan-begauzproviziju.Doručkanapravilisumuračuni

kazalidaimajuumagaziukupno400tovara,odtoga260Rustan-begovih,a140njihovih.Rustan-begjeodnjihkupiotih140tovarapocijeniod27for.Zatovarimjeodmahplatio2000for.OnisuželjeznicomposlaliuDerventuRustan-begunjegovih260tovaraijošdrugih70tovara(odukupno140koje

jekupio).Budućidasuumeđuvremenušljiveposkupjelena35for.potovaru,onimunisuposlaliostatak,pajeRustan-begtražiodamuisplaterazliku(“di-ferenciju“)po8for.potovaru.






“I nadalje što sukupovali meni na proviziju jedan vagonprodali sukradimiceVinterštajmuizPešteakakonijebilošljivapunojasamsemoro pokrivati u Pešti diferencije. Kroz mjesec dana došo je JeanKovačevićumojumagazuijasamsećeoljutitiilarmationdaseJeanpokorioimeniobećoprednjekolikoljudidasufaliliirečemidaćemisvenamiritiiizpunitiiono70tovaraštojeostaloizaonivagonrečenidaćedrugikupitipamakarizgubijoiopetdrugidandošojeipotvrdijo.Naovoimamsvedokeijaćusezakleti.PasadkadpregledatepismopišitemoguliJeanatužitizakrivuprisegu.[…]”.

Sudskisporuvezistimdoistajepokrenut.Upismuod18.decembra1891.upućenomadvokatuRossingeruuBanjuLukuRustan-begpišeotomeštaonmisliotužbiprotivMunešićaiKovačevića“moremoliji tužiti i dobiti ukaznjenom predmetu. Jerbo jasam ji ovde tužijo za oni 116 for. kod kotarskogasuda. Jedanput imalismo raspravu i ročište je odgođeno na 15. januara 1892, jerbo jasam na Vas i pozvo se na svidoke kako je Munešić lanske godine ovdekazo pred istim svedocima da šljive koštaju 32 for. a nama je račun dao po 34,5 for. pak sad kotarski sud zaključijo da se imaju isti svedoci preslušati pak ja senadam da nećemo izgubiti jerbo imamo pravo” .StogaRustan-begtražiodad-

vokatamišljenjedaliimajuizgledadaihdobijunasudu,posebnoKovačevićazbogkriveprisege.Upismuod29.12.1891.Rustan-begpišebraćiGalijašević(Ahmet-agii

njegovombratu)uTešanjdamuprikupeipošaljuinformacije(“samoizdale-kadasenebisitijomoćićeterazumitiizrazgovora“)otomekadajeGalijaše-

vićevmuhtijaprodaošljiveVasiMunešiću,kolikotovarašljive;dalijeizvjesniVukotešljivezatimkupioodMunešićaikojegadatuma,tepoštojebilašljivauvremenuod27.oktobrado6.novembra1890.godine.Rustan-begnepišezaštomutrebajuteinformacije,alijeočitotouvezisasporomštogajeon

namjeravaopokrenutiprotivMunešićaiKovačevića.Bilojeprimjeradasuseutrgovačkomlancunekipartneriponašalimimouobičajenihpravilatrgovanja.Tako,naprimjer,ujednompismuštogajeupu-tio25.novembra1899.R.ĐurićuuGradiškuRustan-begpišedamunešaljelađu“na moj račun amo u Dubočac jerbo nesmijem tovariti ćerez vašega kar-manoša jerbo sada sam u Sisku razumijo daje moja šenica pokradena […] jaznam da ste vi pošten čovjek samo treba da u vašu lađu i karmanoša poštenanajdete. Sada u Arnautovića lađi nije mi niti kila zobi falila a u vašoj preko 15metara šenice što košta preko 100 forinti […]” .






KakosekretaloRustan-begovotrgovanjemožesevidjetiizjednenjegovenarudžbeodtršćanskogatrgovcaDanielaSaloma.Naime,Rustan-beg3.de-cembra1899.odSalomaporučujedamukupiipošalje:

“30 vreća kafe dobre kano zadnji put 20 vreća kafe malo slabije jeftinije za 5 f 40 vreća mali (?) po 31 kilo obojeno u istoj (?) broj kano što ste nam zadnji

put poslali u dobro zeleno30 vreća pirinča Ingleskog dobra po 100 kila40 vreća iste robe po 50 kila

20 sanduka pomorandži po 160 komada10 sanduka pomorandži po 200 komada10 sanduka limuna po 200 komada500 kila sitnih smokava u vrećama po 25 kila100 kila u vincima (?) smokava samo molim vas da smokva bude roba do-

bra taze Mi kafe imamo još 20 vreća ali ufamo se sada malo bolje pazara pred Ra-

mazan imati […]” .

Oobimutrgovačkogaposlavidisei izjednogapismaštogaRustan-begupućujeIvanuIvanovićuuTuzlu20.januara1900,ukojemukažedamušalježeljeznicom5vagonapo1000vrećazobiuMostar,adaće“usridu”poslati jošpetvagonauSarajevo,tegapitadalićemutrebatijošzobi,jerbimuonmogaoprodati20vagona,zakojeimakupce,“alibihvolijosavamaimatiposla”.Kasnije,28.1.1900,Rustan-begpišeIvanovićudasečudiIvanoviće- vompismuukojemmujepisaodajezobkojujeRustan-begposlaozanjegauSarajevobilavlažna.Rustan-begvelidajetonemoguće,daonimadobreisuhemagaze,dajenjegovsinosobnopratioutovarzobi,adajemogućeda

suIvanoviću“vašikonkurentištopodbacili[…]”.Velidajeonodljetošnjezobi30vagonaprodaouSisakiRijekuidanikakvihprimjedabanijeimao.OtomejeonpisaoinekomIvankovićuuSarajevo,ukojemukažedajeprodaoIvanovićuiStokanovićuuTuzlu40vagonazobi,tedamuseIvanovićžaliodaje10vagonazobi(petuMostar,apetuSarajevo)vlažno.Rustan-begmoliIvankovićadasemaloraspita(“alitajno“)dalijeIvanovićevposrednikMičićodnjegakupljenuzob“zaleferacijupredao”.

NakonRustan-begovesmrtitrgovačkimposlomseuspješnonastavioba- vitiUzeir-begAlibegović,kojijeiranije,kadajeRustan-begbioodsutan,če-






stovodiotrgovačkeposloveikorespondenciju.Zvanično,Rustan-begjeUze-ir-begakrajem1891.upisaou trgovačkiregistarkaoprokuristaiovlastiogadamožeuRustan-begovoimesvepotpisivati.Tuobavijestonjetihdanaslaosvimsvojimposlovnimpartnerima,sačuvanojeipismokojejeuvezistim7.decembra1891.poslaoDanieluI.Salomu.52Uzeir-begjebiouspješantrgovackao injegovotac,očemusvjedoči trgovačkakorespondencija,i todobrimdijelomsastarimtrgovačkimpartnerima.Izpisamaspočetka20.stoljećavidisedajeonjakopunotrgovaopšenicom,apočitavojBosnijekupovaozobiprodavaojeprekoSaveudrugecentre,bilouHrvatskoj,bilodaljepoAustriji,MađarskojiItaliji.Osimtoga,onječakiproširivaotrgovačkeposlove.Sazna-

jemotoiizjednogpismaizsredine1902.ukojemuUzeir-begnavodidatrgu- jeraznimstvarima,a“jaimam10vagonazobitesamsadasajednomkućomupogodbiza10vagona,[...]aimamišeniceikukuruzafalabogu[...]jasamzaslužijoikodšljivarskogposlapreko3000krunaatakosadnakukuruzima1000kafalaboguikodzobiimahasne”. 53

Uzeir-begovutrgovinunaslijedilisunjegovisinoviEsad-begiAsim-beg.Trgovina je u vremenu između dva svjetska rata nosila naziv “Uzeir-begaAlibegovićasinovi”iimalajeveleprodajuimaloprodaju.Trgovalisu,kaoi

njihoviprethodnici,prehrambenomrobom:brašnom,šećerom,rižom,solju,kahvom.Njihovazajedničkafirmaimalajeautomobil“Itaku”,anakonnjeneprodajekupilisu“Horch”kabriolet.

Držalisugrađevinskimaterijal:rezanudrvenugrađu,cement,kreč,ciglu,crijepidrvenepragovezapolaganježeljezničkepruge.PosaosaželjezničkimpragovimaobavljenjeusuradnjisatrgovcemdrvetaSabrijomProhićemizGračanice.UskloputrgovačkefirmeimalisuSchellovubenzinskupumpu,gdjesuosimbenzinaprodavalimotornauljaiautogume“Pyrelli”i“Conti-nental”.NapodručjuBosanskePosavineotkupljivalisupšenicu,kukuruzi

zob,kojesuprodavaneraznimmlinovimaprekofirmi“Hirsche”uZagrebu,“Schlossberg”uBeogradui“BraćeGaon”izSarajeva,avažnadjelatnostbiojeotkupsuhihšljivazapotrebevojske.54

52HIS,Alibegovići,k.3,sv.1,Rustan-begovopismoupućenoDanieluI.Salomu,7.decembra1891.53HIS,Alibegovići,k.6,Uzeir-begovopismogosp.Russoui HajamuuBudimpeštu,9. jula1902.54PismoDervišaAlibegovićaizZagrebaupućenoautoru.






Rustan-beg Alibegović (oko 1830 – 23. oktobra 1900)

NajznačajnijipripadnikporodiceAlibegović,okojemupostojisačuvanopunohistorijskihdokumenata,jesteRustan-beg,rodonačelnikderventskogogrankaporodice.NjegovsinUzeir-begAlibegovićupismuod26.9.1900,povodomRustan-begovesmrti,pišedasuoni“poočinomocuAlibegovići”,štobiznačilodajeRustan-begovotacAli-beg.Rođenjeoko1830.uKobašu,auDerventujedoselio1876.godine.Biojevelikizemljoposjednik,čijajenajznačajnijaulogautomeštoje,počevšisebavititrgovinom,započeoproces

transformacijebegovskezemljoposjedničkeporodiceugrađansku.Vrlobrzojeizrastaouveomauspješnogtrgovca.Kaotrgovacstekaoje velikiugled,štosepokazalouvremenuod1878.do1900.godine,jerjenjego- vaaktivnostuglavnomvezanazatodoba.UDerventijeizgradionizposlov-nihzgrada(očemujevećranijebilogovorauovojmonografiji),asloviojeikaočovjeksajakovelikimkrugomposlovnihiličnihprijatelja.Rustan-beg

jepripadaoonomkruguljudikojijemnogovodioračunaotrgovačkojčastiipoštenju,alijeuztopokazivaoivelikeljudskevrline.Kaoposlovančovjeknijecijeniopovršnostineodgovornost.Mogaojerazumjetiukolikobiseu

poslovnimodnosimaispriječilenekeobjektivneteškoće,pajenastojaodasetodogovoromprevaziđe,ali ukolikobizaključiodaseradiopovršnom ilišpekulantskomodnosunjegovihposlovnihpartnera– nastupaojeodlučno,nastojećiseuvijekpridržavatiuobičajenihprocedura.Zbogtogaječestovo-diosudskesporove,učemugajeunajvećembrojuslučajevazastupaopoznatiadvokatinjegovprijateljJusuf-begFilipović,kogaječestopozivaokodsebeugoste,tesusetimprilikamaznalilijepoodmoritiuz“janjenaražnju”.

Upismu11.januara1900.Rustan-begAlibegovićpišePašagiTopčagićuuŽepčeotomekakoPašaginsinAširinekiMujagaizMaglajadugujuRustan-

begunekiiznos(Rustan-begnenavodikoji).VelidaimjepisaodadođukodnjegauDerventu,jerjebioramazanpaonželidaimsmanjidugza800do1000f“da u zećat obračunamo stvar je u Šerijatu pošto oni svoga danas nikakaimanja nemaju a i meni nije poznato da što imaju te vas molim piši Aširu daon ili Mujaga odma amo dojde stvar i za me a i za njih dobro” .Ukolikooninemogudoći,poručujenekadođeMehmedalija–“ja ću sa Mehmedalijom svršit i koliko učinimo oni će onda dugovat Mehmed Aliji to i vi znate da se može takoučinit a tko šerijata nećuti i nebriga više zna se štaje a ako neće ni Mehmedalijavi znate da se može (nečitko) i drugom dati a onda će Ašir i Mujaga onome






dugovat. Čekam odma odgovor” .55UpismuštogaRustan-begAlibegovićpišeAlijiPlićaninuuBanjuLuku(pismojedatirano22.januara1874,izGradiške)pišeodugovimakojeAlijaimaRustan-begu.Rustan-begvelidajevećnekoli-koputatražioodAlijedadođeuGradiškuiizmiridugove,aliontoprešućuje.UnastavkupismaRustan-begpišekakojezbogAlijevećpuno“nevaljali”riječidobioodsvogabrataDerviš-bega.Radiloseoduguod17026groša,paRustan-begtražidadugodmahpošalje,jer“uprvičetvrtakodlazimuKobašmolimnemojtedatamodolazim[…]”. 56

Ujednompismuupućenom15.jula1881.g.dr.BerbićuuBrodmožesevidjetidajeizvjesniI.Čelanović(nijebašposvečitljivoime)zbognečeganamjeravaotužitiRustan-bega.Rustan-begkažedasetoganeplaši,jer“skimgodsamimaoposlaodprije30godinatodanasmogudokazatismoimknji-gama”.Daljevelida“do danas nikome nije tužio nikada: to mi je pravo plemen-

55HIS,Alibegovići,k.5.sv.1,Rustan-begovopismoupućeno11.januara1900.PašagiTop-čagićuuŽepče.56HIS,Alibegovići,k.5,sv.1.

Rustan-beg Alibegović






stvo i svetlilo. A i Vi gdi god hoćete ako vas prime slobodno nemojte mene žalitiza troškove, u tome sam prav kao zlato za moju čast što se tiče jedne forintekrivo (sic!) ne žalim mog truda za pet godina goniti se na Sudu, a I. Čelanović dobro nek se misli kako će moju čast ispuniti. Dirajući ume napravdi: tudimuneima baš ni kraicare primiti nek se sprema moji troškove platiti” .57Borećisenatržištu,nijemubilostranodasesukobiisarođenimbratomukolikojetobilopotrebno.Takoseon,naprimjer,sredinom1881.konfrontiraosabratomDerviš-begom,kojimuutovrijemenastojikonkuriratiobarajućicijenesoliuDerventi.58

Čestojenastupaokaozaštitnikslabih,nemoćnihibolesnih.Međuder- ventskimbegovimakojisu1888.darovalipoklonezasiromaheutomkotaruspominjusedvojicaAlibegovića:Rustan-beg,kojijedarovao200okakuku-ruza,ihadžiMehmedAlibegović,kojijetakođerdarovao200okakukuruza. 59Kadasesredinom1881.razboliosinnjegovogposlovnogprijateljaSalomo-naMarkovića,Rustan-begjepremanjemupokazivaoistinskoprijateljstvo,nastojećinaraznenačinepomoćiu liječenju.60Nakonštojesredinom1899.

57HIS,Alibegovići,k.1,sveskaII,Rustan-begovopismoupućeno15.jula1881.dr.Berbiću

uBrod.58HIS,Alibegovići,k.1,sveskaII,Rustan-begovopismoupućeno7.juna1881.RafaeluL.MarkovićuuBrodukojemsežalikakoda“ovdisunampazarisasvijemslabi,aosobitovelikakonkurencijanitsemoreprodatištoprodatinahaznunitkupiti.Moibratvidisesadaotvo-renodajedošokontomeneovdikonkurirati.Zobuzimaispredmojemagaze,ikupujepo34paremagazeparakupuje(sic!)douDubočacdviedoćićegadouDubočac37para.Sosuobo-riliiDerviš-begiĐorđeTasovčevovdipodglavnepare”.ViditakođerRustan-begovopismoupućeno10.juna1881.firmi“Šipušidrug.”uSisakukojemuvelikakojeuDerventivelikakonkurencija“isvibezhasneradimo.KupijosamuPeštiodBankenekidankadsambijo2000metarasolikameneisitneičimsamjaistuovdidobavioTasovaciDerviš-begoborilisusopodglavnedavati,alijeopetimamhasnenasolimakar3%aoninemajuništa,jerbosamjasa

Kreditbankomnanekeuvjeteučiniodrugojačiještoonijošnisudostigli”.59Sarajevski list ,br,60,23.5.1888,str.3.60OtomesvjedočinizpisamakojejeRustan-begtokom1881.pisaosvojimposlovnimprija-teljima.HIS,Alibegovići,k.1,sveskaII.UjednompismuupućenomRafaeluL.MarkovićuuBrod25.maja1881.Rustan-begmujavljadajeRafaelovbrat(nečitkoime)došaokodnjega“sinoćpješice”,snamjeromdatužiRafaelaidagaRustan-begzastupa.RafaelovbratjenoćiokodRustan-bega,“ijošjetu”.Rustan-begmujeobećaodaćegazastupati,“itakosmopogo-dilištoodVasizganjamonovcadaraspolovimonasdvaitakomujekazag.g.DavoiRafodadrugogzastupnikanetražiosimmene.Akovinebisutraporadnjeganekogposlalijaćugaso-bomupetaktamodovesti,jerbijesišospametineznaništaimavelikuipohordijuuglavi.Mi


→







Rustan-begječestoputovaopoEvropi,biloposlovno,bilousastavura-znihdelagacija.Iznjegovesačuvanekorespondencijevidisedaje sredinomaprila1881.putovaouTrst,gdjejeproveonekolikodana,akadasevratiouDerventu,odmahjezapočeopripremezaodlazakuBečusastavujednevelikebosanskedelegacije.Rustan-begujeMoizeFinzi,jedannjegovposlovniprija-teljuBeču,rezerviraosobuuhotelu“Goldenes-Lamm”.Vidisedajeupitanjutrokrevetnasoba,čijajecijena8forintidnevno,počevšiod3.maja.

“NadamsedajesobadobrabićesnamanašsinijedanprijateljizKobašaipoćićemoizBroda1vogmaja.AkoodemoprekoZagreba3egtamodolazimonaSudbanuuvečer,akopakodemoprekoSiskajavićuvammorebitidaćemo2og tamobiti. […]Igosp.Daniel I.Salom doćićetamočinićenamdruštvoigosp.HadžiJusuf-begBegovićodavlensasinovimasvoimtamopolazipreddruštvu.Jasammugovoriodavamdepeširadamuuzmetesobupaknećemislimdaćeprekogosp.P.HadžiRistićanareditinevjerujemjerbotrebaoko(nečitko)potrošiti”.

Upismu“Šipušuidrug.”uSisak30.aprila1881.Rustan-begpišeda“uovajčaspolazimouBrodjaimoisinFehim-begig.HadžiJusuf-begsanjego-

vadvasinaisutraakobogdaizBrodapolazimozaBeč”.Napominjedamujeg.FinziuzeotrokrevetnusobuuBečuuhotelu“GoldenesLamm”.

UpismuDanieluI.Salomu30.aprila1881.Rustan-begpišedasutrapo-lazizaBečsasinomFehim-begom,hadžiJusuf-begominjegovadvasina.“Snamajeg.Petrakiefendijaigosp.MakDespićizSarajeva,g.Mustaj-begFadilpašićivašbratg.SalomoniKapetanovićiostalodruštvosutrapolazimoovuda.AkoBogdajasenadamsvamaviditiuBeču”.Ponovoističedamu

jeFinziuzeotrokrevetnusobuuhotelu“GoldenesLamm”“uprvomkatu”.UsvojimpismimaRustan-begjeopisivaoputovanjeovedelegacijeuBeč, te

BudimiPeštu.Putovanjejetrajaloukupno19dana,jerjedelegacijakrenulaizBosneprvogmaja,aRustan-begseuDerventuvratio19.majanavečer.ZanimljivojedajeonutimpismimamalogovoriooboravkuuBeču,ajakoopširnojeopisivaoboravakuBudimuiPešti.Rustan-beg20.maja1881.piše

piše:“[…]ZamogadobrogaocaivašegaprijateljabedelpolazinaMekusadauidućusriduakobogdaistiputujeprekoCarigrada.Bedelasmovrlodobrogačojkatrefilibedelihadžije850frodomjeizGračanice[…]”.Upismuod19.5.1901.Uzeir-begpišeDanieluI.SalomudasesinoćprekoStambolasretnovratiohadžibedelnjegovogaocaRustan-begaAlibegovića.






DanieluI.SalomuuTrstdasesinoćzdravovratiokućiuDerventu.Uovompismuonsedotičeisvogaputovanja.NespominjeBeč,negovelidajeuPeštiproveočetiridana“uvelikomveseljuizadovoljstvuisvesmosasvimproveliu

veseljuizadovoljstvu.UBudimuiPeštinanekimmjestimaboljesejedopalodeputacijinegoliuBečukazalisuodmaizacarigradskogpoložajapakodmaBudimiPešta[…]”.Velikakotunisumoglinaćimjestauhotelu,negosuna-laziliuBudimpeštiprivatnesobe.

Upismu21.majaupućenom“Šipušidrug.”uSisakRustan-begžalištonijemogaonavratitiuSisakdamuispričakakoseproveouBečuiPešti.

“Tojebilovelikoveseljenemoreseiskazatiimnoštvosvietaštosenijekroz(trista)tolikogodinadogodilo.ŠtosamimaozapozivkepetkartiCarskih.[...]KadsmobilinabalukodNj.Veličanstvaibilonasjesedam(nečitko)udvoruiposljepolnoćiišlismoudrugesalecarskejestiipitikolikogodtkohoće.Viznatecarskidvoricarskojelokakojemoreterazumjeti i tude sam se sa generalom Filipovićem i jednim drugimpoznaoisastaoiodmamijegosp.FilipovićkazaodasamjošodpočetkaprijateljbioisnamajebiomoisinFehim-begibilojenašedeputacije

četrestljudiizBosneiErcegovine”.

UpismuI.StringeruiPetruuSisak21.maja1881.Rustan-begvelidaseprekjučersretnovratioizBečaprekoPešteiVukovara. “U Pešti sam se četiridana bavio u punom veselju i zadovoljstvu kao i u Beču” .64SigurnojeonjoščestoputovaopoMonarhiji.Zabilježenojedajepočetkomseptembra1888.proveo15dananaputuuBečiBudimpeštu. 65Početkommarta1890.Rustan-begjeopetišaouPeštu,štosevidiizpisama,jerutovrijemeprijepiskuvodinjegovsinUzeir-begAlibegović(naputujebiood1.martado4.marta1890,

a4.martajekrenuozaSisakiuDerventusevratio7.marta1890.godine).66

Rustan-begjeodjećuiostalepotrebezasvojukućunabavljaodiljemBiHiostalihkrajevaAustro-Ugarskemonarhije.Postojesačuvanapismaizkojih

64HIS,Alibegovići,k.1,sv.II.65HIS,Alibegovići,k.2,Rustan-begovapismahadžiRistićuuBečisinuFehim-beguuKla-dareod15.septembra1888.66HIS,Alibegovići,k.2.






sevididajegarderobunabavljaouBudimpešti.Upismuod18.juna1881.upućenomJakovuGruberuisinovimauBudimpeštuRustan-begjavljadajedobioodjeću.

“Kaputiprslukmoresenositi,trejoje,čakširenogavicedugačketur visokokopasatiesneniesammogoobućidopoltrbuhamorosamuzeti½aršinačohetesamihdaoovdašnjemšnaiderudaihraspori,moraumetatiiuširinuiturnastavljati,sasvijemčakširehrđavonapravio,štetaštojeuradio,kokadnijeimoočijukadjemjeruuzimomoraćunastavljatiiuširinuiuduljinutur,alibezvaljatineće,nekakažeg.

Morizumajstorudanijenapraviodobro,zaistejesamvaspriznof56”.67

PostojetakođerpodacikakojekućninamještajnabavljaouBeču.Saču-

vanojenekolikopisamaizprvepolovicemaja1891.upućenihhadžiRistićuuBečizkojihsevididajeRustan-begbionaručiojedankrevetizprijestonice,alijebionezadovoljan,pagajevratio”jerbonijezanasbrezjednekrajcaredamigadatenebigamogoprimitionabimeniširinapolasobezatvorilazaBogajasamvamapisodaminabavitekrevetzamenezajednuosobudugačkoištogodfino[…]vidilisteuhotelimakrevetagozdenizajednuosobujasamonakiširokkrevetbratovprodoza17forjerboovdivelikaširinanijenizakoga[…]”.68Upismuod11.maja1891.Rustan-begpišedajedobioRistićevopi-smoizkojegasevididamujezatajkrevetodobrio76,95f:“fala vam u mojojkući nitko ne spava na krevetu već sam ja već kad dojdem tamo ako bog da ondaću sobom kupiti tako mi je Gruber njeke godine kupijo u Pešti krevet drveni satri jastuka i 1 čaršaf i madrac sa (nečitko, ali nešto kao zlatno?) za f 145 nevaljaništa osobito kratak svakome a nećemi trebati samom nikakav jerbo osto samsam pod moju bijelu zlaku osirotijosam evo danas misec dana kakomi je supruga umrla sad je bijo ramazan te nismo išli u Brod ovi dana odlazićemo u Brod te ćemo raspitati nebili našli kupca za vašu kuću u Brodu” .69

IzjednogpismaupućenogJusuf-beguFilipovićuvidisedajesurađivaosasarajevskimmajstorima.Izpismaod2.novembra1881.saznajemodajeRu-

67HIS,Alibegovići,k.1,sv.II.Rustan-begovopismoupućeno18.juna1881.JakovuGruberuisinovimauBudimpeštu.68Upismuod9.oktobra1891.Rustan-begpiše“Šipušicomp.”dajeiznjegovogapismavidio“dajekrevetnaštamoprispijoštosteplatilizanjegaf4,50krjesmovaspriznaliuknjižilikodsebemoretegaposlatipoladjiSalihu…”.69HIS,Alibegovići,k.3.






stan-begpoštomposlaoJusuf-beguFilipovićuuSarajevo“jedanmalifenjer,danamgadatečistitiimušemunovudrugumetnuti,inekbudemušemaodstarejedanpedodulja,paksamonimštosamVamprenaredijozajednomo-retenamipoštomposlatiilikadviovamopođetesobomobaponieti[…]”.70IzsačuvaneRustan-begoveprijepisketakođersevididajenabavljaonekeknjigeizIstanbula,aliidasezanimaozacijenenekretninauosmanskojprijestoni-ci.Upismuod16.aprila1898.Rustan-begpišenekomMahmudu(prezimeniječitko)uIstanbulukojemgapitakolikokoštaju“Tarihi”kojemujeovajposlaoizIstanbula“jerbouvašempismustoji45groša”.UnastavkupismaRustan-beggapitauveziskućomrahmetliMustaj-begaČengićakojasetamoprodaje.Kažedajeotomečitaounovinama,pamoliMahmudadaseraspitakolikokoštakuća,kakvaje(“jelizidana“),nakakvomjemjestuikolikabisegodišnjakirijamogladobitizatukuću.71

Koncem1880-ihgodinaRustan-begjepočeopobolijevati,štosevidiiznjegovihpisamaukojimasežalinaboloveutrbuhu.Upismuupućenom5.septembra1889.DanieluI.SalomuuTrstpišedajebolestanodkadsevratioizkupalištauLipiku:“[...]odvelikevrućinenisamseumiočuvati,otvorosampendžereuvečerpasamdobijovelikugroznicu2(?)pamijeostalabolest

u(nečitko)pamijeteškodisati,paosamnadoktoreikažumidasamzdravunutradanijeopasnodaćebitidobroakobogda,aliipakkažudajebijoslabijičovjekodmenedanebimogoizdržatkakojebilozašlo,akobogdabićedo-bro,danassammaloizašoumagazu[…]”.Upismu“Šipušidrug.”od7.sep-tembra1889.Rustan-begvelidajebolestan15dana,alidajevećmalobolje,možeizaćiudućan,teŠipušakaostarogprijateljamoli–“akomeništobudenemojtemojekućezaboravljatimojpoštenisinUzeir-begonbisavamaistoradijokaoija,ništatenebipomelo,onbifalaBoguudobrustanjuostoaliipaknadamsedaćebitidobrokažudoktoridanijeopasnosad[…]”.Upismuod

23.septembra1889.onjepisaoDanieluI.Salomudajebolestmalopopustila.“Vojnimedoktorličiibašmikažedanasdasudvatalabolestiotišlaidajejoš jednoostalo”.72

70HIS,Alibegovići,k.1,sv.II.Rustan-begovopismoupućeno2.novembra1881.Jusuf-beguFilipovićuuSarajevo.71HIS,Alibegovići,k.4,sv.1,Rustan-begovopismoupućeno16.aprila1898.izvjesnomMa-hmuduuIstanbul.72HIS,Alibegovići,k.2.








idrug.”uSisaksaznajemodaseonvratiokućiuDerventu“zdrav[…]izličijomejejedanhodžauDubici”.77Ali,tonjegovooduševljenjenijedugotrajalo.UpismuIbrahim-beguCerićuuDubiciod17.februara1900.Rustan-begpiše:“KakosamdošoizDubicebolujemidanasutrbuhuimamnajvećumukušto(nejasnariječneštokaogjungjuja-?)uradiodmenenekamubogplativelikosepatim”,aupismuDanieluI.Salomuod3.marta1900.pišedajejakoslab,imaboloveutrbuhuinemanikakvaapetita.UpismuUzeir-beguĐonlagićuuIstanbulUzeir-begAlibegović21.juna1900.pišedajeRustan-begjošuvijekbolestan,tedanemožeićiuBudimpeštu,alisenadadaćeipakbitidobroinekakouspjetiotićidoBudimpešte,jertamo“imailidžaaidobridoktoraaidostadruštvaizBosneiHercegovinekojisuonamootišlialičekaćemoštaćeučinitiobdašnjidoktori”.UpismuDanieluI.Salomuod26.6.1900.Ru-stan-begpišekakoimabolestutrbuhu,“aiunogamavelikuslabostizlazimudućan aliviše ležimnagoli sjedim”.Upismu od24. jula1900.Uzeir-begAlibegovićpišefirmi“Šipušidrug.”uSisakdajeRustan-begjošuvijekbole-stan,damujeuposjetudošaoSalomizTrstaidasuskupajučerotputovaliuSarajevskikiseljak(unastavkuUzeir-begpišekakoje“jučer”padalakišaigrad(“mlogotuče”)idajenačinjenavelikašteta.

Upismuod30.jula1900.Uzeir-begpišefirmi“Šipušidrug.”dajeRu-stan-begjošuvijekuSarajevskomkiseljaku,tedajeodnjegadobiopismoda je“unogamamlogoslabijikakojeonamootišo”.Rustan-begjeuKiseljakubiodo4.augusta1900,aondasevratiokućiuDerventu. 78No,ubrzosevratiouKiseljak.Upismuod7.septembra1900.Rustan-begAlibegovićpišegosp.“Šipušidrug.”uSisakotomekakosevratioizKiseljaka,gdjejeboravio14dana,“alinikakefajdezamojubolest.Evotrinedeljekakoležimukrevetuiizkućenikakonisamustanjuizaćiimaosamvelikiotvor10dana,azatimsamdobiovelikuslabostunogamaiučitavutijeluimamodvadoktoraalinikake

pomoćinekamisamBogpomogne”.Pismomod11.10.1900.Uzeir-begpišesvomebratuFehim-beguuBudimpeštu(hotel“Pariz”):“Našotacodnoćasmlogobolesnijiakovamjemogućedojdiamo”.Upismuod26.9.1900.Uzeir-begobavještavaJusuf-begaFilipovićauSarajevodajeRustan-begumroimoliJusuf-begadaseotomeobjavioglasulistu Bošnjak,jerjeRustan-begstari

77HIS,Alibegovići,k.5,sv.1.78HIS,Alibegovići,k.5,sv.1,brojnapismaRustan-begovaukojimasegovorionjegovojbolesti.






Jusuf-begovprijatelj.VelidaJusuf-begznaRustan-begovu“vridnost,čestitostkolikojevridijoičinijofukaribezrazlikeaosobitoehliislamu.Onjeodpri-likenještopreko70godinaživijo,a23.ovogauponediljaksvijetprominiopoboljevajućičitavugodinua3mjesecaizkućenijeizašao[…]”. 79Upismuod31.10.1900.Uzeir-begpišeMuharem-agiHercegovcuuZenicudauradiniša-nezaRustan-bega.Nišanitrebadabuduveliki,muški,“jedan da bude sa saru-kom kamen treba da bude dugi 2 metra i tako i debljina prema duljini kamenaneka bude dobra fino uredno pak čim bude gotovo pošalji odma sa željeznicomili ako bude usput za amo kola a meni piši koliko koštaju nišani” .80

Derviš-beg Alibegović (? – 1886)

JedanodpoznatijihpripadnikaporodiceAlibegovićjesteiDerviš-beg,Rustan-begovbrat.ŽiviojeuDubočcusasuprugomAzomĐuherić.Saču-

vanasunekapismakojajeonpisaobratuRustan-beguskoncaosmanske vladavine,aRustan-begunekolikonavratausačuvanimpismimaspočetkaaustrougarskeupravegovoriionjemu.Takoveć1879.spominjekakojevlastodDerviš-begagreškomnaplatilaporezezanjegoveposjedeuselimaBru-snikiKaoci,gdjejeonimaokmetskaselišta(“Derviš-begusoldatidošlipred

magazumu,aosobitomisliojedajezaovugodinunijesebiodobroporazu-mio“).Utovrijemebraćasučestopisalajedandrugom,uglavnomuvezisazatrgovačkimposlovimakojimaseRustan-begbaviomnogouspješnijenegoDerviš-beg.Čaksuodnosiizmeđunjihdvojicejednovrijemebilineštozate-gnutikadajeDerviš-begsredinom1881.počeopravitikonkurencijuRustan-begukupujućizobčakpredRustan-begovommagazomuDerventiponešto višojcijeni,aprodajućisopoznatnonižojcijeni.UztojeDerviš-begutakvomposlusurađivaosdrugimtrgovcima,naštoRustan-begnikakonijegledaosaodobravanjem.Ipak,izledadatorazilaženjeizmeđubraćenijedugotrajalo.U

jednompismuupućenomJusuf-beguFilipovićuRustan-begmuprenosiDer- viš-begoveselameiveli:“[...]ovdejedanasbionašbratDerviš-begivama jeselamposlo,ipozvojeVasimeneuDubočacnajanjekadovamodođete[…]”.81Izgledadasunjihdvojicakasnijedobrosurađivalautrgovinišljivom.

79Nijepoznatozbogčega,alivijestoRustan-begovojsmrtinijeobjavljenaulistuBošnjak.80HIS,Alibegovići,k.6.81HIS,Alibegovići,k.1,sv.II,Rustan-begovopismoupućeno2.septembra1881.Jusuf-beguFilipoviću.








ština ostaje” .84IzovogasepismamožezaključitidajeDerviš-begovasuprugabilakćerkaDedeĐuherićaizKobaša.Derviš-begasunaslijedilisuprugaAza,sinoviMuhamed-begiAbaz-beg,tekćerkeMućelefa(udatazaOsman-begaMuftićauGračanicu)iSenija(udatazaMuharem-begaMahmutbegovićauBos.Šamac). IzkasnijihisplataodštetazaoduzetakmetskaselištamožesezaključitikakosuDerviš-begovisinoviMuhamed-begiAbaz-beguspjelisa-čuvativelikezemljišnekomplekse.Muhamed-begnijeimaopotomaka,doksuAbaz-beganaslijedilisinIsmet,tekćerkeEminaiSidika,alinamnjihovasudbinanijepoznata.

Fehim-beg Alibegović (oko 1856.-18.4.1908)

Fehim-begjesinRustan-begaAlibegovićaiAlijja-hanumeHuseinćehajić.BiojeoženjenAlijom-AjišomGradaščević(umrlaunovembru1918),alijezanjegovporodičniživot,kaoizanjegovuposlovnuipolitičkuaktivnostvezanonizkontroverzi.KadajenjegovotacRustan-beg1876.doseliouDerventu,Fehim-begjejednovrijemeživiosocem,azatimsevratioiživiouKobašu,madajevrločestoboraviouDerventiporaznimsvojimimanjimauPosavini,štosevidiizpisamakojajedobivao,abilasuadresiranaponekaduModriču,

ponekaduKladare,ponekaduKobašitakodalje.Upočetkujeimaovelikupodrškusvogaoca.Čakikadajesamostalnonastupao,Fehim-begsečestopozivaonaautoritetsvogaoca.Vidljivojetoizpisamakojejeuprvojpolovici1881.pisaoJusuf-beguFilipoviću,tražećidamuseisposlujepovratakviškaporezakojegajeplatiouranijimgodinama.Utomzahtjevuonseuvijekpo-zivanaRustan-bega,čakmoliJusuf-begaFilipovićadamuodgovori“prekomogaocauDerventi”. 85Sredinom1881.onjesocemputovaoiuBečiPeštuusastavujednebrojnebosanskedelegacije.IzgledadautovrijemenisubilinajboljiodnosiizmeđuAlibegovićaiGradaščevića,jerUzeir-begpiše3.maja

1881.pismoRustan-beguuBečivelikakoje“Fehim-begovapunicaprošlakrozDerventu,samojepopilakafukodBegeMuikićauhannu,mismojepozivalikodnas,makarakonećenoćitineksebarnavratiinijehtjela,valjda

84HIS,Alibegovići,k.2.85HIS,Alibegovići,k.1,sv.II,Fehim-begovopismoupućeno4.aprila1881.Jusuf-beguFili-povićuuSarajevo.










okomotimjabimogonaVašeimedobitinovacaizPeštezaVašračunf6000iliakohoćeteivišet.j.samojomgarancijomiinteresom6%mogobiza2ilitrigodinehasulata(?)isplatitisvakagodinapo2000uproljećeameni(?)učinitisuf1500nagodinudaisplaćujesveodkukuruzauproljeće nebiniznaokadbiodplatijoivamobi semogookomotitipabitemeljučinioinebiondadugovonikomosimuKobašupomaloštoVamtrebazakućumogobiondameniisplatitiiŠipušuivamadaostanedanamjestitekuću,idavamodšljivabudeašljivakadosušitemoreteprodatiodmahprodativazda(?)akobivakoučinilidobrobizaVasispaloiakobipočelišparovatiikanati(?)tokaoostalisvjetaakobičinijokoprijeondadajetvojedoDrinenemorestignuti.Tividišsamnajednuglavu330kućapanemoreškrajskrajemuvatitiidugovatinasuhosramotajedacjelogsvijetadasvatkosečudidarad(?)tijeodbijosvatkonaluđakasadludostinejma30godinaVamajepošloivakoakomeposlušašdobrobizaVasbiloondanejmatabulacijevećnaninačintrgovačkianebiznaonitkoosobitoŠamčaninetrebadalupajukozaŠipušaračun.Jaimamkreditakolikogodhoćualinepodnosimiinteresplaćatijerbonejmamotklennamjerivati.IšojeĐukićuSarajevokod Hađi Muhamed bega da potegnu na Salan (?) pa nisu mogli ikazujesinoćĐukićdošoikažedasumnogitankiuSarajevupanisu

moglinaći[...].Jaćuićimorebitido10/12danau Peštupakakonaovopristaješodgovorimizamojevladanjepaakohoćešf6000ili8000kolikohoćešondabiseobadvaokomotilaiVibimogliodplatitizatriiličetirihazulata,zaKruškovoPoljeakosenismođuturedogovorilinekasubašepišuuteersavosulatipaćemosemilakodogovoritiiliđuturepakakotije volja nekako ali ipakhoću daimamteer,amislim dabimogoovozavasizraditiuPeštisigurnoiuTriestusamovinasigurno[...]dadojdenavrijemedaisplaćujeteratuporatu,aakobašnatonepristajete ja opet fala bogu neću biti (odbijen) kod svojih prijateljasamomije teško interese otplaćivati, jedan se falijo u Brodu kakosiga

nudijodamuprodaš(nečitko,neštokaohamlat)ovegodineodova4selamorebitidajebijo[...]alinemoguvjerovatitonebitrebaločinitiikadnebibilozgradauselutosejenjekadčinilokadnijebilozgradauseluovonemojkazivatnikome.Čekamodgovor.”

U pismu od26. augusta1888.Rustan-beg piše Fehim-begu Alibegovi-ćudajedobioodnjegapismo,kojeje “sasvim nesmišljeno. Viste meni samoodgovorili iz Kobaša da napišem kako valja pa da Vam pošaljem za vama uPosavinu da podpišete draga srca i da povučem novac od kredita moga na vaše
















vima,štobimoglodovestidopropastinesamoFehim-begovenegobimoglougrozitiisamogaRustan-bega:“Jasamzanjegpotražijoicrnoizanokatadavosammupo25hiljadafor.brezinteresazapetgodinapasvegore.DržojemojeKruškovopolje10godinapo1000foranjemubacalopo3500do4000for”.Rustan-begtražiodkadijedasezaFehim-begaodreditutor,jerbiutomslučajuonkaotutormogaonabavitinovac,platitidugoveiopetmudavatipo300fmjesečnozakućnetroškove.Iupismuod25.oktobra1891.upućenomhadžiRistićuuBečRustan-begsežalinaFehim-bega,kojijetogaljetabiouBeču,pasezadužioikodhadžiRistića.Rustan-begvelidamislikakojeFe-him-beg(“mojnesretnisin“)dužanukupnooko60.000for.“Zaovaivelikidugnisamznaovećuovoosamdanasvesamdoznosamneznamštaćudaradim.Kakojeuzrastoteoženijoimenejeraskomotiodostakakojeotišoodmeneevo10godina”ionsejakopunozadužio.“Njegov godišnji dohodak baca 25neka godina i 30 hiljada for, on se more prodati […] On ne kupuje zemlje već prodaje. Godine 1886. ja sam njemu dao 25 hiljada for brez interesa za 4 godinete se je izplatilo njegove dugove pa sam mu dao moje selo 66 kuća za hiljadu for godišnje da mi otplaćuje a njemu je isto moje selo bacalo 4000 for a ja to nisam gledo samo nebili se ustanovijo te sam ja primijo moje selo evo dvije godine pa

držim za sebe pami baca oko 4000 for a on je držo 10 godina 30 hiljada forintišto me je ogulijo. Ovaki se ljudi tuku iz puške u čelo. Ja njemu kažem što moje to je i njegovo jabi danas milijarder bijo da mi bog pokloni. Ovoga sina što je kod mene koji me podupire i koji je čestit i fala mu od srca svako dobro onće ako-bogda vazda bit dobro s bogom i prijateljima. On sve od mene krije i meni laže”.UnastavkupismaRustan-begsežalikakojeFehim-beg“njekidanrazvalijo”injegovukućuuKobašu“kojajebilakosahatnovaštosmosesviizrodiliunjojnajprvedvifamilijebosanske[…]”. 90

Iupismuupućenom31.oktobra1891.DanijeluI.SalomuuTrstRustan-begpišekakojeFehim-beg“mojkratkoumniibrezpametnisinpaopod velikidug,ajanizaštoznaonisamdragiesvejekrijoodmeneštosmopostigli45do50hiljadaforintiduguje”.Rustan-begpišekakoFehim-begovaimanjauPosavinidonosegodišnjiprihod25-30hiljadafor,aiimanjauKobašudonesuprihod2-3hiljadeforinti-“iopetnejmakraja[…]Useptembruuzo jeodmenezašenicuaodPosavcazašljive7000foritojeprošlouoktomberusamnećedakaže

90HIS,Alibegovići,k.3






kudjeotišlokadjepošolitosuBečiuKarlesbaddalismomumi500fornatrošak,pasutradanuSiskuuzeoodg.Šipuša600foradokjebijouBečuustvarimaigotovunovcuzadužijose4290forŠipušmijejaviokaoprijateljHađiRistićminijehtioodmahkazati.MojukućuvelikunovuuKobašurazvalijobrezmogpitanjaštosmounjoj4familiježivilipasadzidagospodindrugudugačkaiširokanemoreseopisat.JučermitelegraraizModričedamupošaljemodmah2000forintiiakomunepošaljemkažedaćeprodatikukuruzepoštomudragoimorosamposlati. Kukuruza ima preko 25 vagona.Kakosamgaoženijomlogomejebacijonatraguputijojeimojeisvojeupočetkubijomejesasvim

razkomotijokadmejeOpovićpokojnipodupromojeseloKruškovopoljeuPosavinikakojeodmeneizišodržoje10godinaimeniplaćopogodinu1000fornekad1200forpaevodvegodinekakosamjamojeseloprimijoipogradijozgradebacami4000fornetoprekotroška.Anjemu jevišebacalokadrodešljive.Alijatonisamništagledokodnjegasamodaseustanovi.Sadmisenemerenadjetinjstvoodbiti”.

PišekakojeFehim-begudaokćerkuMuhibuzaOsman-begaPašića,sinaMuhamed-begovogiunukaAli-pašeFidahića.Unastavku pišeda tražidapostanetutorFehim-begu,papitaDanijelaI.Salomadalibimuposudio45hiljadaforinti,uzkamatu,na3-4godine.Plaćaobiujeseniproljeće,akaogarancijuRustan-begbiugruntovnicizaložiosvojeselo,kojevrijedi80do100hiljadaforinti,teFehim-begovatriselasa300kuća,kojavrijedepolamilijunaforinti,“dajeudobrimrukamadavojejedangrofizBeča400hiljadaforalitosenesmijeprodati[…]”.Upismuod7.novembra1891.Rustan-begpišeJusuf-beguFilipovićudajeFehim-begbiokodocaipristaojepotpisatiuvjetekojejeovajpostavio.Akoihprekrši,pristaojedamusemožeimenovatitutor,adaseisplatenjegovidugovi.Upismuod4.novembra1891.Rustan-begpišehadžiRistićuzasinaFehim-begakakojeon“dobraosobaidobrasrca,samomlogolažeinijenaričinikad”.UovompismuRustan-begodhadžiRistićatražizajamod30-35hiljadaforintidamožeplatitiFehim-begovedugove,po-štojeFehim-begpristaodamuotacpostanetutorakojošjedanputprekršiuvjetedogovoraipočnesezaduživati.

Međutim,Fehim-begnijeprestajaosarasipničkimnačinomživota.Onje1893.odBosanskohercegovačkogkreditnogzavodauzeozajamod45.000fo-rinti,1895.još15.000forinti,tekasnijejoš17.000forintiodZemaljskebanke(ukupno77.000forinti).Posljednjizajammujedat“usvrhunamirenjalah-






koumnihdugova”.OvajposljednjizajamodobrenjeFehim-begupoduvjetomdaseon,kaošto jeobećao,“odrekneupravljanjasvojimimanjem, teda toprepustisvomeuDerventistanujućemotcuRustan-beguAlibegoviću,idase

višenezadužuje”.Ali,kotarskipredstojnikizPrnjavorajavljaojedaFehim-begnastavljasa

rasipničkimživotom.Onje1895.odgostioničaraPavlaKallayaizBos.Kobašaposudio350forinti,odsvogvinogradaraAndrijeLjutića250forinti,odjoš jednogačovjekaizPrnjavora300forinti,odjednogJevrejapoimenuGoldfin-ger“kojijeunovijedobaFehimbegovpouzdanik”izSl.Kobašavišestotina,avjerovalosedajeFehim-beg“imaobitidužanibijeljinskojštedioniciitonaakceptesvojegazetaOsman-begaPašićaizBijeljine”.SvejetoposljedicačinjenicedajeFehim-beg “rasipnik, razmetalac, podvržen strastima koje gaskupo stoje; on drži ljubavnicu jednu ciganku u Kobašu, kojoj najfinija odjelai skupocjene dragocjenosti kupovati običaje; kupuje nadalje nepotrebne stvari idragocjenosti te ih već za kratko vrijeme, iza kako ih se je zasitio, za 1/3 ili pak iza ¼ kupovne cijene prodaje”.ZbogtakvoganačinaživotakotarskipredstojnikizPrnjavoraPaulićujulu1896.predložiojeRustan-begu“dapreuzmeupravuimetkaFehimbegovausvojerukeidaplaćaFehimbegumjesečnonekista-

novitiiznos,aostatakprihodadaupotrebizapodmirenjedugova.OvosejeutanačiloidobivaFehimbegmjesečno250forodoca”.Kotarskipredstojnik jevjerovaodaFehim-begodtogdodatka,teodprihodasasvojihpoljauKo-bašu(otprilike600forintigodišnje)“kojimujedohodakRustan-begtakođerostavio”može“otmjeno”živjeti.UizvještajuupućenomZemaljskojvladi17.novembra1896.kotarskipredstojnikvelidaseu tomeprevario,“jer Fehim-beg pravi iznova dugove i po mojem osvjedočenju je bez spasa izgubljen, ako sečim prije pod kuratel ne stavi. Konačno mi je još napomenuti, da je Fehimbeg ovoga ljeta pokušavao da se jednim većim zajmom, kojega je kod srpske banke

u Zagrebu dobiti nastojao, svojih dugova riješi i na taj se način od zemaljskebanke oslobodi, jer mu kontrola zemaljske vlade nije poćudna. U pogledu zajmakod srpske banke u Zagrebu dopisivao se Fehimbeg s nekim zagrebačkim odvjet-nikom” .

Potaknutiovimzahtjevima,kodKotarskogauredauPrnjavorukaoše-rijatskogasudasaslušavani susvjedociotomeda liseFehim-begAlibego-

vićtrebastavitipodskrbništvo.Nasaslušanju1.februara1897.Ibrahimef.Fazlić,imamizKobaša,izjaviojedamujeFehim-begpričaokakomuotacRustan-begdajemjesečno300forintiidaupravljanjegovimselom“isubaše






nametne”,alidaneznaništaonjegovimdugovima“nitiznamdakojojženskojdragocjenostikupuje”,teističekakomislidamunijepotrebantutor.IstosuizjaviliiMehagaDizdarevićikobaškinačelnikAhmed-begKapetanović.

Nasaslušanjima30.marta1897.SalkoHasičićizKobašaizjaviojekakoječuodajeRustan-begtutorFehim-begov,adaostaloništanezna,“samosamčuopokućama,daugodini1895snekakvomcuromizKobašaušumiMota-

jicineštoposlaimao,nutastvarbilapredsudomriješita.Samosegovorilodagatoskupostalo.Tosvebialinemogudokazati,jernisamtovidio,negosamslušaoinijemivišenaumuodkojihosobasamtočuo”.Ahmed-begKapeta-nović,kobaškinačelnik,izjaviojedaznakakoRustan-begdajeFehim-begu250forintimjesečno,idaneznadaliseFehim-begnakontogazaduživaokodkoga.SličnojeizjavioiSulejman-begKapetanovićizKobašaikazaojedajebioprisutan“kadajemuotacbinbašuKallayuiGoldfingerudug,kojijeprijetoganapravio,izplatio,teotacsamgovorioiKalajuiGoldfingerudaFehim-beguništabeznovcadatinesmiju,jerdasenjimaplatitineće”.Sulejman-begdaljevelidaništaneznaotomedaliseFehim-begnakontogazaduživao,nitiznadakupujenekedragocjenostikakvimženamai slično.SličnojeizjavioiIbrahim-begLjubović,gradonačelnikizPrnjavora.

Fehim-begova supruga Ajiša-Alijja hanuma Alibegović, rođena Grada-ščević,5.aprila1897.izjavilaje:“Savimetakštomojsuprugsadaposjedujedošaojeodmene,ijamugauvlasništvoipodupravudala,ijesamimalaiznanjedamojsuprugnatajimetakizkassenovcepotegaoibilasamstimezadovoljna.Tenovceštojesunatajimetakuzajmite,nijesulahkoumnopotro-šene,negopotrošenetimnačinomnajprijejestrazraditivinogradipotrebitezgrade,teikućeidrugestanovedijelomnovosagrađene,prikupljenesuzemljeuKobašu,sagrađenesunovakućaigospodarstvenestajeuKladarima,tetro-šenojezaudajenašekćeri”.OnaističedaFehim-begnijerasipnikiuprilogu

dostavljairačunkojijojjeFehim-begdostavio.Utomračunustojikakojeonpotrošio73290forintiposuđenihodZemaljskebanke.Utomračunujestajalodajenovacpotrošennaslijedećinačin:

KupovinabrdaGrginaciKabakovacpovršine300dunuma=2000for.Krčenjeiograđivanjetihbrda=1000for.Sađenje7000stabalašljivenatimbrdima=7000for.Sađenjevinogradanatimbrdima(50.000čokota)=8000for.Kućazabaštovanaipodrum=1000for.








RussouiHajimuuBudimpeštuRustan-begvelidajetamo“osvomposlu”otputovaonjegovsinFehim-beg,paćesigurnonavratitidaseupoznaju.Na-konštojenekolikodanaproveouBudimpešti,Fehim-begsevratiouBosnu.Očitovećpodjakimopozicionimusmjerenjem,Fehim-begsesukobiosasu-cemNedielskimizDervente,protivkogaječak23.jula1900.podnioprijavuZemaljskojvladiuSarajevo.UovojprijaviFehim-begnavodidaje17.julau7satinavečersasvojimkočijašemputovaoizModričeuDerventu,akadajebioubliziniočevekućeuDerventi,napaogajetamošnjisudacNedielski,kome

je,premaFehim-begovojtvrdnji,smetalotoštosemoraomalosklonitikakobikočijamoglaproći.Fehim-begnavodidajesudactomprilikomopsovaokočijašu“turskumater”ipokušaogaudaritištapom.UovojprijaviFehim-begnavodikakotakvoponašanjesucasmatrauvredomzasvemuslimane,aliiuvredomFehim-begovečasti,tegazbogtogaprijavljujeZemaljskojvladi,pogotovoštojesudactakveuvredeponovioinakontogincidentakadajezabranjivaokočijašudavodiFehim-begovekonjeulicomispredRustan-be-govekuće,ponovopsujući“turskumater”itvrdećidasetimdijelomnesmiju

vodatikonji,premdajemomakkotarskogapredstojnikagrofaRumerskognaistommjestudržaogrofovekonje. 93

OčitoseinakonovogincidentaFehim-begponovovratiouBudimpeštu,gdjejeostaoduževrijeme,jermuUzeir-beg11.oktobra1900.pismooočevojbolestiadresiranahotel“Pariz”uBudimpešti.NakonočevesmrtiFehim-beg

jeposjedekojisumunaslijeđempripaliprodaobratuUzeir-begu.Ujednompismuod6.decembra1900.Uzeir-begAlibegovićpišeDanieluI.SalomuuTrstotomekakonamjeravakupitidiozemljekojijepripaoFehim-beguizaRustan-begovesmrti.SmatradaFehim-begimadovoljnozemlje,paovona-mjeravaprodatiUzeir-begu,aovajmoliposudbuod10.000forintiodDanielaI.Saloma,jerbimubiložaodanekodrugikupitajdioočevine.Kažedaon

samtomožeplatiti,alibimubilomalotežetrgovati,paradijetražiposudbu.Nijepoznatodalijedobiotajzajam. 94NekolikomjesecinakonovogaUzeir-begpišeDanieluI.SalomuuBečdamupošalje“odfijakeraprajzkorenttozaFehim-begatrebateakokojiizaberekupićemoprekonapišitemikakesucijeneufrancimajeliisto”,audrugompismuupućenomSalamonuMarkadi-

93HIS,Alibegovići,k.7.94HIS,Alibegovići,k.6






ćuuBrodpitakolikotamošnjojštedionicidugujenjegovbratFehim-beg.95UpismuupućenomTasovcui MerkadićuuBrod1.4.1901.Uzeir-begpišeda jedobionjihovopismo,izkojegajevidiodaimFehim-begAlibegovićduguje7.829,80kitona4mjenice.Uzeir-beguzimanasebeotplaćivatiFehim-bego-

vedugovekakobudupristizali.Upismuod12.4.1901.Uzeir-begpišeDanieluI.SalomuuBečdajepri-

mio“prajzkorenteodfijakeramojbratFehim-begjeizabroonajštoćeteviditinaistompapirujeoznačitacienaatoje700f,pakvasmolimgledajteštojemogućenižedaistifijakerkupiteikadagakupišnekagaistifabrikantsastavitočkoveispakujejerbojefraktjeftinijikadajezapakovat.Mismosejednočprevariliiplatilismo100ffraktzatoštonismotočkovesastaviliipošaljiteistisaželjeznicomovdinamojeimeatakoi računjasambratugovorijodabinajboljebilodasamtamoodeidasiizabereonnećenegoseoslanjanavas”.Upismuod21.4.Uzeir-begpišeSalomudajedobionjegovopismoizkojegaje

vidiodajeSalomkupiofijakerzaFehim-begaitoza650f“idaćetegaodmahamoposlatištojedobro[…]”.

Upismuod3.maja1901.Uzeir-begpišeDanieluI.Salomudaje“zapo-slatimifijakerpriznosamvasugotovinik1300[...],stvarisamureduprimio

atakođerifijakerdanasdošoskojimsmozadovoljnitevamnatruduzafalju- jemo”.RanijejeUzeir-begposlaojednopismoizkogasevidjelodajefijakerkupljenza650K,pajemogućedajedošlodopromjenecijene.Upismuod28.

jula1901.upućenomDanieluI.SalomuuTrstUzeir-begpišedamutrebajunekinovci, jer “mojugovor jesa bratomFehimbegomdamu imamrečeninovacsadauidućusridupoložitonajdjelštosamodbratakupijovridi20.000falionnijetijopotpunomenitražitištosetičeisplatevamatojemojabrigaakobogdabitćeuredukanoidosada”.Upismu1.8.1901.Uzeir-begpotvr-đujeDanieluI.Salomudajeprimioposlatihmu20.000kruna.Uzeir-begje

uspioisplatitiFehim-begusveobaveze,štosevidiiizjednogpismaupuće-nogPašagiTopčagićuuZavidoviće,ukojemuUzeir-begpišekakojenakonočevesmrtimoraobratuFehim-begunjegovdioostavštineunovcuisplatiti. 96Upismu31.augusta1902.upućenomBrodskojštedioniciuBrodUzeir-begšaljemjenicekojejepotpisaoFehim-begkaodužnik,aUzeir-begkaožirant,

95HIS,Alibegovići,k.6.Uzeir-begovapismaupućena21.3.1901.DanieluI.SalomuuBečiSalamonuMerkadićuuBrod.96HIS,Alibegovići,k.6,Uzeir-begovopismoPašagiTopčagićuuZavidoviće,2.maja1902.








“zavedenhrvatskompropagandomSrbimasvojimradompočinionekemate-rijalneštete”,alisekasnije“osvijestioiuvidiokometimsvojimradomkoristi,tejepromijeniopravacsvogarada,postavšinajvećimpobornikomslogeSrbaiMuslimana”.99Izasebejeostaviodvasina(Nadir-begaiRustan-bega),tedvi- jekćerke(Muhibu,udatuzaOsman-begaPašića,iAtifu,udatuMehmedagić).SinovisuživjeliuPrnjavoruiUzeir-begimjejednovrijemebiotutor.100

Uzeir-beg Alibegović (?)

Uzeir-begjesinRustan-begaiAlijjeHuseinćehajić.OženioseSultanijom,

rođenomCerić,izBosanskeDubice.RastaojeuzocaRustan-begaibionje-govnajbližipomoćnikutrgovačkimposlovima.UvrijemekadajeRustan-begbioodsutanizDerventeUzeir-beggajezamjenjivao,vodiotrgovačkukores-pondencijuiostaletrgovačkeposlove.IzsačuvanekorespondencijevidisedaRustan-begnikadanijeimaonikakvihprimjedbinaUzeir-bega,negogačestousvojimpismimaoslovljavakao“mojpošteniUzeir-beg”.Rustan-beggajezvaničnokoncem1891.kodOkružnogsudaupisaoutrgovačkiregistarkaoprokuristaiovlastiodamožeunjegovoimesvepotpisivati,očemujeodmahobavijestiosvesvojetrgovačkepartnere.101NakonočevesmrtiUzeir-begjena-

slijedionjegovutrgovačkuradnju,aodbrataFehim-begaotkupiojeinjegovdioostavštine,štoznačidajeuglavnomsveštojeostaloizaRustan-begadošlouUzeir-begovovlasništvo.Osimtoga,Uzeir-begsepokazaoveomauspješnimtrgovcem,abavioseipolitikom,tehumanitarnimikulturnimradom,jerjebioaktivanudruštvu“Gajret”.Zbogsvogtrgovačkogiopćenitoposlovnogta-lentaUzeir-begjeuspiodokrajaaustrougarskevladavinečakiproširitiposje-dekojejenaslijedioizasvogaoca.Doduše,nisupronađenipodaciosudbiniposjedauKruškovomPolju(azataselištasenjemunitinjegovimnasljed-nicimaneisplaćuje1918.nikakvaodšteta,pa jemogućedaih jeUzeir-beg

prodaoprijekrajaPrvogsvjetskograta)102,aliseizostalihpovijesnihizvora

99Srpska riječ ,br.88,24.4.(7.5)1908.100PismoDervišaAlibegovićaupućenoautoru.101HIS,Alibegovići,k.3,Rustan-begovopismoupućeno7.decembra1891.DanieluI.Salo-mu,tepismaupućenadrugimtrgovačkimpartnerima.102Sredinom1902.KruškovoPoljejevjerovatnojošuvijekuvlasništvuUzeir-begaAlibegovi-ća,jerujednompismu26.juna1902.onpišeHifzi-beguPašićuuBijeljinu:“MoguvamjavitdajevašafamilijajučerfalaBogusasvijemureduizdravoovdidošli.MojAsimiDervišaga


→





vididajeUzeir-begširiotrgovačkeposlove,kupovaonovetrgovačkemagazeizemljišnekomplekse.Izsačuvanihpisamavidisedajepočetkom1901.Uzeir-begubiodužannekiHusoZečkoizŽepča,pajezatajdugsuddonioodlukuorasprodajiHusineimovine.Nevidiseštajesveprodato,alitojezadugkupioUzeir-beg,iotomeonpišeAkifuef.BiserovićuuTravniktražećiodnjegadaučinisveštotrebadasetoiprevedenaUzeir-bega.Vidisedajetumoralobitiinekezemlje,jerUzeir-begpožurujedasetoprevedenanjegovoime“jerzemljuštoimadasedaobrađivatijerboizlaziizvakta”.KasnijejeUzeir-beg

prekosvogazastupnikaDerviš-ageAvdagićaustupionaobradutoimanječo- vjekupoimenuMošoMusafija(?)zamjesečninajamod5f.Uaugustu1902.Uzeir-begsežalidaMošoneplaćazakupninunavrijeme.UtompismuonnudiMošidamuprodatoimanje(“imamkupcazatodobroidajemiisti800fjasamtražijonajniže1000fpakakositimušterijakupitvolijobitebiprodatzatotisimiodmajerbonamajenapreče“).

dočekalisuuŠamcuinoćilisuuKruškovupoljusvejefalaBoguuredu”(HIS,Alibegovići,k.6).

Uzeir-beg Alibegović






NakonštojeisplatiobratuFehim-beguzanjegovuostavštinuizaoca,Uzeir-begjenastavioinvestiratinovacuproširenjetrgovačkihposlova.On9.

jula1902.pišegosp.RussouiHajamuuBudimpeštuuvezisnjihovimmaga-cinomkojegajepodkirijudržaoUzeir-beg,tevelidazanjegatajmagacinne

vrijedivišeod5000kruna,zatoštoonsamimadovoljnoprostorazasvojrad,aimaidovoljnoplacapredsvojomkućomdanapravinovimagacinza5000kruna,jersuimaterijalimajstorisadajeftini,“davamkažemotvorenojagaderžimivamakirijuplaćamzastaroprijateljstvovišenegoštomitrebaikadabigaitkodrugitijopodkirijuuzetibuditeuvjerenidabijavolioizdatiga[…]”.IzkasnijihpisamasevididasuRussoiHajamtražilipovećanjekirijena8000kruna,aliUzeir-begnakrajutražidamuodgovoreakopristajuidaljeizdavatitajmagacinza5000kruna.Imapisamaizaugusta1902.izkojihsevididaRussoiHajamjošnisupristalinacijenuod5000kruna.Ujednompismuupu-ćenom21.11.1902.DanieluI.SalomuuTrstUzeir-begvelidamujeRussopisaokakonepristajenakirijuod5000kruna,aliseUzeir-begnadadaćenakrajuipakoninatopristati.Upismuod15.februara1903.103Uzeir-begpišeDanieluI.SalomuuTrstdajekupio“oni magazin Daničin za k 5000, koliko god vridi duplo i kolikogod meni treba ipak sad ga nebi kupijo ali Merkadić kada

je u Pešti bijo pazarijo za moj račun ima moj 3000 k kod Danice od kukuruza toću ja još dodati istome k 2000 kada gosp. Merkadić dojde meni magazin predat a sa ovijem vas molim platite za moj račun firmi GOSTAN Saher Nahfolger uZagrebu k 4337.50 dugujem istom za šećer […] ja imam 10 vagona zobi te samsada sa jednom kućom u pogodbi za 10 vagona te ako istom prodam hoću vam poslat novaca a imam i šenice i kukuruza fala bogu dragi efendija ja sam zaslu-žijo i kod šljivarskog posla preko 3000 kruna a tako sad na kukuruzima 1000 ka fala bogu i kod zobi ima hasne ali kako znate ja sam u velikom trošku iza ocaosto dok sam izvršijo njegov vasijet intikalijo sa bratom [...] i još kojekaki drugi

troškova dosta ali fala bogu sada je sve svršeno”.Neštokasnije,20.februara1903,Uzeir-begpišefirmi“RussoiHajam”,ivelidamujeMerkadićpisaokakojezanjegovračunkupionjihovmagacin.UpismuDanieluI.Salomuod23.2.1903.Uzeir-begpišedajedobroprošaosatomkupovinom,jer“nisamnisamkamenštojepodnjimpodpunoplatijosamplacrahmetliDervišbegakoštoje3000forinti”.

103HIS,Alibegovići,k.8.






UpismuDanieluI.Salomuod25.februara1903.Uzeir-beguvezisovimmagacinompišedagajesadakupio,a“držalismogamidosadpodkirijubijo

jenajprijemogaamidžerahmetliDervišbegainjegajekoštof12500alijasamzamlogojeftinijekupijo[…]”.Osimtoga,Uzeir-begješirioizemljišneposje-dekojejenaslijedioizaocaRustan-bega.

Sredinom1881.Uzeir-begjebioneštobolestan,zbogčegajemoraouba-nju,štosevidiizjednogRustan-begovogpismaupućenog7.juna1881.Rafa-eluMarkovićuuBrod,ukomekažeda“Uzeir-begmoiotišojeupetakuLipikuilidžeslabjenanogama”.104KrajemtegodineUzeir-begsepouputamasvogaocaRustan-begadostaeksponiraokaozastupnikonegrupeDervenćanakojasezalagaladaseobnovi“voda”namjestugdjejeSulejman-begBegovićpočeopravitikućuukojujesmjestioikafanu.Međutim,početkom1890.Uzeir-beg

jeobolioodtifusa.Upismuod29.januara1890.upućenom“Šipušidrug.”uSisakRustan-beg,izmeđuostaloga,pišekakomuje“bilapometnjavelikakodkućebolestanmijesinUzeir-begodtifuzaimadesetdana,48sahatanijeništaznaozasebe,paksmodanasmalopoznalidajepreokrenonabolje,pakvećštaćebitioddanasBožijajevolja”.Rustan-begpišedasuUzeir-begudolazili“doktoriodugleda”,aveć6.februara1890.javljaDanieluI.Salomukakoje

Uzeir-begpunobolje“danijezimemogobiizićiumagazu”.Upismuod14.2.1890.upućenomAleviZadehHadžiŠehMuhameduuSarajevoRustan-begpišekakojeUzeir-begu“lakšefalaBogu,danasjeizišoprvidanumagazu”,a18.februara1890.onpišeDanieluI.SalomukakojeUzeir-beg“falabogusasvimdobro,izlaziumagazu”.105

Uzeir-begje,zarazlikuodbrataFehim-bega,imaostabilanporodičniži- vot,štose,uglavnom,odraziloinaživotnjegovedjece.Jednanjegovakćerka,Mujesira,početkom1900.udalasezaSabri-begaPašićauBijeljinu.UpismuDanieluI.Salomu22.marta1900.Rustan-begpišedajenjegovaunuka,kćer-

kaUzeir-begova,“jučerisprošenaivjenčanazaIbrahim-begovasinaSabri-begaPašićauBijeljinusvadbaćebitiokolo15idućegmjesecaonakućajeuBijeljinisaimanjem[...]pervaosobitojemomakvrlodobarimlad19godina”.

104HIS,Alibegovići,k.1,sv.II,Rustan-begovopismoupućenog7.juna1881.RafaeluMar-kovićuuBrod.105HIS,Alibegovići,k.2,sv.II,Rustan-begovapismaupućena29.1.1890.“Šipušidrug.”uSisak,6.2.i18.2.1890.DanieluI.SalomuuBeči14.2.1890.upućenoAleviZadehHadžiŠehMuhameduuSarajevo.






Upismuod23.marta1900.upućenomopetDanieluI.SalomuRustan-beg velidamujeunukavrlodobra,aiSabri-begPašićje“sasvijemuredu”.Upi-smuRustan-begporučujeod D.Salomadvaćilima,a“jedankomadćilima25metaradabudeširoko60santimadabudenacrnofarbamalofinijarobanegoštosambijo(nečitkoodkoga)naredijootprilikedakošta45dokrajcera

jatotrebamzamojukućunagank(sic?,H.K.)istomolimodmapošaljite”.106Upismuod31.marta1900.bijeljinskomnačelnikuAvdi-beguHafizbegovićuRustan-begpišeda“Vimoretepoćina20ogilina21ogZulhidžeta,zadruštvo,tojestsvatovekakohoćeteonakoičinite”.

ListBošnjak

jedetaljnoopisivaoovusvadbu.Naime,tadasudvojicabraćePašića,Sabri-begiHifzi-beg,organiziralivelikusvadbu.Sabri-begseoženiokćerkomUzeir-begaAlibegovićaizDervente,aHifzi-begodrahmetliSulej-man-begaAjanovićaizBijeljine.Svadbesubileveličanstvene.Prvajebila16.aprilaizapočelajetopovskimpucnjimaispreddvoramladoženjaodmahizasabaha.Oko15sati50fijakerakićenihsvatova,predvođenihstarimsvatomAli-begomPašićem,krenulojekadvoruSulejman-begaAjanovića.Veseljeje

vladalonarednadvadana,a18.aprilajeopet50fijakerasvatovakrenulokaDerventi.OtišlisuizBijeljinepremaBos.Rači,odaklesuposebnimparobro-

dom,“iskićenimbajracimacrvenimižutocrvenim,anapročeljuparobrodalepršaosejezelenibajrak”,krenulikaBosanskomBrodu.Bilajeto,zapravo,posebnalađazvana“Kazan”.PlovilisuSavom,asvijetihjesvugdjepratio;namjestimasu,čak,zbogvelikihskupinanarodanaobalama,moraliprekidatiplovidbu(kaouBrezovomPoljuiBrčkom).PrvusunoćnoćiliuseluŠitarnaslavonskojstraniSave(kodBrčkog),aujutro19.aprilakrenulisukaSlavon-skomBrodu,aodatlepošliuSijekovac,gdjeihjedočekaoFehim-begAlibe-gović.IzSijekovcasuposebnimvozomkrenulikaDerventi.Tusunoćilii20.aprilakrenulinazadistommaršrutom.Opetihjenarodsvugdjedočekivaoi

ispraćaonaobalamaSave.NoćilisuuBabinojGredi,aputnastavili21.aprila.KadasuprošliBrčko,došlisudomjestaSubotište,gdjesuOmer-begiOsman-begSalihbegovićprirediliručakzasvatove.VeseljeudvoruPašićauBijeljinitrajalo jesvedo27.aprila.Mladoženjesuzavrijemedoksu svatovibilinaputuprirediligozbuzasvojekmetove.“Do500kmetovaikmeticaiskupilose

jeuiispreddvorova,alahkojepomislitikakosusekmetiveselili,kadseznadasuimalijelaipića,kolikoimudrobmorestajati”.Upetak27.aprilaodr-

106HIS,Alibegovići,k.5,sv.1.






žanesutrkekonja,čimeje“završilaovaveomasjajnasvadba,kakvaodavnauBosninijebila”.107

Koncem1902.Uzeir-begje udao još jednusvojukćerku,kojojuprije-piscinenavodiime,alijeočitoupitanjuMućelefa,kojasekasnijepreudalazanekogdoktoraizGrčkeiumrlauBeogradu.Upismu8.septembra1902.godineRafaeluI.MerkadićuuBrodUzeir-begpišedajesvojukćerku(“mojućer“)udao zaEdhem-begaBeglerbegovića uBanju Luku.“Momakjeverlofinkućabogataimabratamlađegimajkunemavišenikogaukući”.Nekolikodanakasnije,14.septembra,Uzeir-begponovopišeMerkadićuosvomzetu,kogaveomahvali.NaglašavadaudajekćerkuuBanjuLukuu“verloudobruibogatukućumomakjemladlijeppoštenimasamojednogabrataimajkuzoveseEdhem-begBeglerbegovićsvatovićebitikoncemovoga(mjeseca?)”.Upismuupućenom17.septembra1902.AvdagiFočiuSarajevoUzeir-begsezahvaljujezaposlatestvari,tegamolidamukupiipošaljejošnekihstvari(izmeđuostalog,riječjeojednojdžezviiibrikužutomstambolskom,finim-kašikama,finommlinu,ijošnekimstvarima).Neko(Esad-begAlibegović,kojijeovugrađuprodaoArhivu?)jenamarginiovogapismanapisaojednubilješkukakosemoždaradio“dopuniruhaMujeserina”.Međutim,kakose

MujeseravećbilaudalazaSabri-begaPašića,abudućidajeUzeir-begtihdanaudavaodrugukćerkuzaEdhem-begaBeglerbegovićauBanjuLuku,ondaseovdjeradiotojsvadbi(akoseuopćeovakupovinaodnosinaruho?).UpismuupućenomAvdagiFoči4.oktobra1902.Uzeir-begpiše–“svatovisubiliiotišlisvejedobrouredusvršeno.SvatovođabiojeRagib-begijošbilojebegaagaiefendija16abiojeEsadefendijaKulović”. 108Uzeir-begjeotojsvadbipisaoiDanieluI.SalomuuTrstupismu11.oktobra1902,ističućidasusvadbipri-sustvovalinekiodnajvećihinajbogatijihbegova,agaiefendija,aizSarajevameđusvatovimabilisuEsad-efendijaKulovićiEsad-efendijaUzunić.109

Uzeir-begjenastaviosurađivatisasvimočevimtrgovačkimpartnerima,aizsačuvaneprijepiskevidisedajejakopunopažnjeposvećivaoiuređenjukuće,nabavciipopravcinakitaislično.UpismuDanieluI.Salomuod28.3.1901.poslanomuBečUzeir-begpišedamušaljepoštomjedanpaketukojemsenalazipetkomadazlatnihstvari,ito1prsten,1ušnjaci,1broš,1sahati

107ABH,ZMF,prez.br.747/1900.(“Bošnjak”,br.20,17.maja1900,str.3.)108HIS,Alibegovići,k.7.109HIS,Alibegovići,k.7.






1lanac,“tevasmolimpodajtedasedobroopravištogodfaliitoodmahčimbudustvarigotovopošaljitemimajstorupreporučipoznateodnosnokamendadobroifinoutvrdi[…]”,aupismuod12.4.1901.Uzeir-begpojašnjavaDanieluI.Salomudalanacštomujeposlaonapopravkumožezamijenitisazlataromzadrugi,“netrebadajetežakjerbotojestvarzažene”.Upismuod3.maja1901.Uzeir-begpišeDanieluI.Salomudajeopremukojumujeposlaonapopravkuizatoga“priznaok22f40,stvarisamureduprimio”. 110

Upismu4.marta1902.Uzeir-begpišezlataruuBrod(imezlataramalonečitko,alineštokaoSamachSesher): “Molim vas pošaljite mi te stvari ko-

jesam vam dao na operaciju jerbo trebajumi nužno odma a ja trebam jedanzlatni lanac što ide što se metne velik i dukati za ženske te ako imate pošaljite gaspoštom sa tima mojim stvarima i to odma i cijenu najnižu javite lanac trebada je dug 70 santimetri” .Nijesigurnodalijedobiopozitivanodgovor,jerveć6.marta1902.upismuDanieluI.SalomuuBečpišedajeprimionjegovopismoitakođer“pet veliki dukata uredu i ja sam vas za isto u gotovu prizno K 239 poslo sam vam danas u jednom paketu dva sahata i 3 dukata sa okovom i jedan lanac i jedan muhur pak vas molim te zlatne stvari podajte zlataru nekaih dobro opravi i kupite mi jedan novi lanac zlatni kano taj stari poslati vam iste

veličine a muhur mislim da se može ime prijašnje izbrisat i moje na istom izre-zat i latinicom i turski napisat odnosno izradit arabski mije od potrebe ja imamdržalo od muhura nije nužno novo pravit” .111Upismuod12.aprila1902.Uze-ir-begjavljaDanieluI.SalomuuBečdajeprimioposlatemustvari.“StvarisusvedobroopravitealiokovokodukataslabojeopravitsigurnonijesemoglodalibisemogoovajokovtamoprodatjabiuSarajevudrugiodsrebraskovokakosesadaponovojmodikuje[…]”.

Upismu6.marta1902.AvdagiFočiUzeir-begpiše: “Poslo sam vam da-nas poštom 3 cekina te vas molim dragi Avdaga podajte kujundžiji neka okuje

kako se najljepše može u surmi i neka pozlati kujundžija zna kako treba to je zanavrat na lancu za ženske ja imam lanac pak ti pošto pogodiš piši mi ja ću vamodma pare poslat ovdi vam u prilogu šaljem odprilike nacrt kako će dukati stajat a rešma kako zna kujundžija kako je najljepše neka namisti” .Nekolikomjesecinakontoga,5.augusta1902,Uzeir-begponovopišeAvdagiFočiuSarajevoinaglašavadamujeposlaopoštom“3 velika dukata pak vas molim pazarite iste

110HIS,Alibegovići,k.6.111HIS,Alibegovići,k.6.








kusurauImametlukuiadabuusvemujeniosobitovelikidikatštogodjeunašemšerijatutrudisezasveštojedobrosadačujemdajeSulejman-begBegovićudariobigajrihaknarečenogimamaihoćegabaš svojim zulumomdaistjera izdžamije idanašvasDžematucvilinisammogoprisaburitiovunepravduadavamnejavimtevasmolimdanaminadaljeostavitenašegdragogidobrogimamabuditeuvjerenidanašimamimaikolikdlakupošerijatukusuravallahiibillahinebizanjegnijednuriječprogovorijozauzdajućiseuBožijiŠerijatiuVašupravednost nemislimo drugojačije već da ćete nam i nadalje ostavitiimamaSmail-efendijuakoBogdakadaseovastvarpojdepošerijatu

talkik(?)činitiivićeteseinšallasasvimposvidočiti”.112

Sdrugestrane,nijeoklijevaosuprotstavitiseonimazakojejesmatraodaneradesvojposaokakovalja.Upismu16.marta1902.Uzeir-begpišesvomstaromprijateljuSalih-agiGalijaševićuuTešanjokadijiSadikoviću.

“KakovećznateovdašnjikadijaSadikovićdolazitamozakadijuunasjebiokratkovrijeme4godinealikamosrećedaonnijenikadaDervente vidijotobibilozaDerventudobropakžalimsadštoideuTešanjjerćestećisudbinaTešanjkaoiDerventunesretnaaliakoBogdanadamsedaćemutudebitigrobiskopanidaćedobitpokrućkidekrettudeon

jeovdjeusraneizasebeostavijouspomenekaoštojeisamzaratijojeDerventusasvojimmuzevirlukominamjestiojetarafdanemorebitigorenitkoniskimonvišeklanjanegoštotrebadamusvijetreknedajedobaraneštojedužanklanjatidragomujevazkazataliibaru(???)krivkazuje”.

UnastavkuUzeir-begpišelošeonjemu,optužujegadalaže,daječakpo-kvarioderventskehodže,mujezineiimame.RodomjeizBrčkog,alijeitamo

ostaviološeuspomene,pajebioiuZvorniku,paitamoostaviološeuspome-ne.Uzeir-begpišeSalih-agidaćekadijaSadikovićiuTešnjusvaštalagati,daćepričatipričeotomekakojebogat,kakoimadobrevezenaVladi,alimunetrebavjerovati.Injegovaćeseženapredstavljatikaonajvećahanuma,alijeionalošegakaraktera.Upismu3.maja1902.AvdagiFočiuSarajevuUzeir-begseraspitujeomoralnomimaterijalnomstanjuIbrahim-begaČengića,sina

112HIS,Alibegovići,k.6.








b. Novine• Sarajevskilistopad• Srpskariječ

c. Literatura

Knjige1. AlagićN.2001.Derventa između dva svjetska rata.Sarajevo:2. FilipovićM,1969.Prilozi etnološkom poznavanju severoistočne Bosne.Sarajevo:Akade-

mijanaukaiumjetnostiBosneiHercegovine.Građa,knjigaXVI,Odjeljenjedruštvenihnauka,knjiga12.

3. KamberovićH.2003.Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine.Zagreb:Hrvatskiinstitutzapovijest,Sarajevo:Institutzaistoriju.

4. KreševljakovićH.1980.Kapetanije u Bosni i Hercegovini,Sarajevo:Svjetlost

Članci1. DefterdarevićI.1897.“StarelistineporodiceResulbegović”.Glasnik Zemaljskog muzeja

u Bosni i Hercegovini,IX,Sarajevo:Zamaljskimuzej2. BojićM.1979.“Svrgavanjeturskevlastii odbrambeniratBosne iHercegovineprotiv

austrougarskeinvazije1878.godine”.Naučni skup Otpor austrougarskoj okupaciji 1878. godine u Bosni i Hercegovini.Sarajevo:AkademijanaukaiumjetnostiBosneiHercegovi-ne.Posebnaizdanja,knjigaXLIII,Odjeljenjedruštvenihnauka,knjiga8.

3. ThalloczyL.1915.“ABonyak-Herczegovinai‘beg’czimrol”.Turul .AMagyarHeraldikaiesGenealogiaiTarsasag.Közlönye.Budapest:

SUMMARY

SKETCHES FROM SOCIAL, ECONOMIC AND FAMILY LIFE

OF THE ALIBEGOVIĆ FAMILY BY THE END OF THE 19 th CENTURY

Havingresearchedthecommercialcorrespondencebetweenthemem-bersoftheAlibegovićfamilythatcanbefoundinthefilesoftheHis-toricalArchivesofSarajevo,theAgrarianDirectorateandtheShariaSupremeCourtthatareallkeptintheArchivesofBosniaandHerzegov-ina,theauthorofthispaperdescribesthesociallifeinDerventaofthetime,andoffersamodelforunderstandingthetransformationofsomeofthelandowner,i.e.beyfamiliesbythelate19 thandearly20thcenturiesinBosniaandHerzegovinaintothebourgeois,mercantilefamilies.The






articletellsusthestoryofthelifeinDerventabytheendofthe19thand

thebeginningofthe20thcentury,therelationshipsbetweenindividualfamilies,especiallybetweenthetwomaincompetingfamilies,i.e.theAlibegovićsandtheBegovićs,showingtheimpactofallthesesocialre-lationsonthelocalcommunityofDerventa.

TheAlibegovićs,whowereinvolvedinpoliticalandcommercialactivi-ties,demonstratedhowbyasuccessfultransformationintobourgeoisclassonecouldovercomethedifficultchallengesfacingBosnianbeysbythelate19 thandearly20thcenturies.Although,inthe19thcentury,the majority ofthisfamily lived inKobaš,this researchfocuseson abranchofthefamilythathadmovedtoDerventainthesecondhalfof

the19th

centuryandembarkeduponmercantileactivities.Theybecamethemostimportantandthemostpowerfulbranchofthefamilyaswellasasignificantfactoroftheemergingbourgeoissociety.Thesecondpartofthepaperpresentsthebiographiesandlivesofthekeyrepresen-tativesofthefamilyinthelate19 thandearly20thcenturies.TheauthoroffersdetailedbiographiesofRustanBey,DervišBey,FehimBeyandUzeirBeyAlibegović,whowerethemostprominentrepresentativesofthefamilyinthelate19thandearly20thcenturies.

Keywords:theAlibegovićfamily,Derventa,sociallife,trade,biogra-phies






UDK 322:316.323.7 (497.1) “1945/1958”

Izvorni naučni rad

ISKORJENJIVANJE RELIGIOZNIH UVJERENJA

I AKTIVNOSTI UNUTAR ČLANSTVA KPJ/SKJ

OD 1945. DO 1958. GODINE

Denis BećirovićTuzla, Bosna i Hercegovina

◆

Učlankusenaosnovuarhivskihizvorailiteraturerekonstruiraproble-matikazabranjivanjareligioznihuvjerenjaiaktivnostiunutarčlanstvaKPJ/SKJodoslobođenjazemlje1945.godinedoSedmogkongresaSKJ1958.godine.Ovajperiodposmatraseukontekstuopćihnastojanja

Partijedamarginaliziraiobezvrijedireligioznaučenja.Glavnapažnja jeposvećenazabranisvihvrstareligioznihaktivnostiunutarčlanstvaPartije.

Ključne riječi: Jugoslavija, religija, religiozna shvatanja, marksizam,ateizam,vjerskezajednice,komunisti.

K

omunistički ideolozi u socijalističkoj Jugoslaviji promovirali suateizam,1iakotoformalnonisuisticaliusvojimprogramskimdoku-mentima.Partijskizvaničnicisunajčešćeisticalitezudaateizamzanjih

nijeprimarnopitanje,jer,kakosutvrdili,onisenebaveBogom,većčovjekominjegovimdruštvenimodnosima.Ateizamnijevrijednostkojutrebaposebnoizdvajatiiuzdizati,većgatrebashvatitikaonužnuposljedicurazvojasocija-

1Podterminomateizampodrazumijevamosvjetonazorkojimseodbacujebilokakvovjerov-anjeupostojanjeBogailibožanskogporetkausvijetu.u:CvitkovićI.2005.41;AnićŠ./KlaićN./DomovićŽ.1998.132.

Denis Bećirović, ISKORJENJIVANJE RELIGIOZNIH UVJERENJA I AKTIVNOSTI UNUTARČLANSTVA KPJ/SKJ OD 1945. DO 1958. GODINEHistorijska traganja, 4, 2009., [ str. 115-126 ]





lizma.Marksističkiateizamjezastupaotezudaglavnuenergijutrebausmjeritinauništenjesocijalnihkorijenareligijeinjenematerijalnesadržine,“anenareligijukaoideološkunadgradnju,nenanjenuformalnustranu”.2Uinter-pretacijiateizmamarksističkeprovenijencijeishodišnutačkupredstavljalojeshvatanjedanjegova(ateistička)snagauglavnomzavisiostepenurealizaci-

ječovjekovedruštveneiindividualneslobode.Međutim,činjenicajedasukomunistisužavaligrađanskeslobode,razvijajućiiintenzivirajućijedannovioblikreligioznesvijesti,kojijezapredmetvjerovanjaumjestoBogananebustaviočovjekanaZemlji.Novaateističkareligijaizviralajeizkarizmatičnog

vođekojemjeodgovaralasnažnajednoumnaideologizacija,pričemujene-gacijareligijedobijalaformujednenovereligije.Instaliranjeovakvesvjetovnereligijebilojeutolikoagresivnijeukolikojehtjeladazauzmemjestotradici-onalnereligije.Očiglednaintencijarukovodećihideološkihipolitičkihsnagabilajedasečimprijestvorepreduvjetizauklanjanjereligijeinanjojzasno- vanekulture.3

Iakosupostojaleodređenerazlikeupristupupremapojedinimvjerskimzajednicama,kojesuproizlazileiznjihoveunutrašnjeorganizacije,brojno-sti,specifičnoghistorijskograzvojaitd.,partijskeidržavnestrukturevlastisu

proklamovalenačelopotpunejednakostisvihvjerskihzajednicasastanovištanjihovogustavno-pravnogipolitičkogstatusaudruštvu.TeorijskinaslonjeninaiskustvaSovjetskogsavezaprvesocijalističkedržaveuhistoriji,jugosla-

venskikomunistisuunamjeridaoslabeutjecajvjerskihzajednicaposebnoapostrofiralivažnostzabranezloupotrebevjerskihobreda,vjerskihposlovai

vjerskihosjećanjaupolitičkesvrhe.Utomkontekstu,oninisupravilirazlikemeđuvjerskimzajednicama,većsuih,naprotiv,posmatralikrozistuideo-loškudioptriju,gledajućiunjimaprotivnikenovogsocijalističkogporetka.Izmeđuostalog,toijesterazlogzaštojesocijalističkaJugoslavijauistipoložaj

stavilasvevjerskezajednice,bezobzirananjihovurasprostranjenost,broj-nost,veličinuipoložajkojisuimaleprijezavršetkaDrugogsvjetskograta.4

Unamjerida,prijesvega,mladegeneracijeudaljeodutjecajavjerskihslužbenika,posebnapažnja jepoklonjena vaspitanjudjece, zašta suodgo-

vornostpreuzelepartijskeorganizacijenaterenukakobiisključiliinajmanji

2FiamengoA.1958.21-22.3ĆimićE.2007.64-65.,79.i240.4AJ.Fond:SKVP,144-10-164.Odnosverskihzajednicapremadržavi.1954.








kojeoslobođensvakereligijeikoseupraksiodričebilokakvogoblikapove-zanostisacrkvom.NatraguMarksovihiEngelsovihstavova,Lenjinje1919.godinepisaodaje“zaisključenjeizpartijeonihkojiučestvujuuobredima“.Dvijegodinekasnije,naPlenumuCentralnogkomitetaRuskekomunističkepartijenaLenjinovprijedlogusvojenjestav“daseneprimajuupartijuonikojiispoljavajubilokakvuvezuscrkvomilivjerskimslužbenikom”. 8

Polazećiodnaprijednavedenihstavova,KPJ/SKJjasnojenaglašavalaza-branusvihvrstareligioznihvjerovanja,tetražilaaktivnuborbukomunistič-kog članstvaprotivsvihoblikazaostalosti,ušta suuključivalii religiju.Za

jugoslavenskekomunistereligijskouvjerenjepredstavljalojenazadnoinena-

učnogledanjenasvijet,kojegsesvakipojedinactrebaštoprijeosloboditi.Uborbiprotivtakvog,ponjima,prevaziđenogihistorijskipotrošenogučenjamoralisuprednjačiti,prijesvega,članoviPartije.Odnjihsetražilodaličnimprimjeromukazujunazaostalostreligioznihshvatanjaiotvarajunovevidikeljudimauskladusaciljevimasocijalističkeizgradnje.

Nakonustavnogodvajanjavjerskihzajednicaoddržaveiškole,ujanu-aru1947.godinePolitbiroCKKPJzabraniojekomunistimadaobilježavaju

vjerskepraznikeivjenčanjauvjerskimobjektima.KolikoječlanovaKPJbilopogođenoovomodlukom,izmeđuostalog,svjedočeipodaciizNiškeoblasti.

Naime,uovojoblastijevišeoddvijetrećinečlanstvaslavilokrsnuslavu,auVranjuod630članovasamo70nijeslaviloslavu.Međutim,novavlastsenijezadržalasamonadeterzijivjerskihuvjerenjaiaktivnostiunutarvlastitihredo-

va.Udecembru1948.godinePredsjedništvoVladeFNRJuputilojeposebanraspiskojimjezabranilojavnoslavljenjesvihvjerskihpraznikauzemlji.9

Posebno sistematičnu aktivnost na iskorjenjivanju svih oblika religio-znostiPartijajepreduzimalaunutarJugoslovenskearmije.OnajekaoarmijaKomunističkepartijeidržaveimalazadatakifunkcijudaunutarsvojihredo-

vaeliminirarazličitereligiozneutjecaje.Ukazivanjenazaostalostreligioznih

shvatanjapostalajejednaodstalnihvojnihaktivnostiukojojsu„ideološkisvjesni“oficiripodučavalivojnikesa“predrasudama”.Dolazakprvogregrut-nogkontingentauJugoslovenskuarmijudecembra1946.godineuvjeriojekomandujućeipolitičkekrugovedajereligioznostznačajanproblemsako-

jimsumoralidasesuoče.BorbaprotivreligioznihučenjaiaktivnostiunutarJugoslovenskearmijepredstavljalajejedanodvažnijihzadatakaKPJ/SKJ.U

8CvitkovićI.1984.71-78.9CvetkovićS.2006.525.






armijskimredovimabilajeustanovljenastalnaborbaprotivvjerskihrituala:odlaskauvjerskeobjekte,molitava,nošenjavjerskihsimbola,kontroleoficir-skogkadra,dalikoikakoideuvjerskeobjekte,navjerskemanifestacije,zatimupornihborbizaodbacivanjeobičajauishrani,nošenjaamajlija,skidanjazaraiferedže,svedokompletnepromjenepogledanasvijet,krozmaterijalističkunastavu.Značajnuuloguupojačavanjuantireligioznepolitikeimalajearmij-skaštampa,kojajenajtvrdokornijepojedincejavnokritikovala,ukazujućidazanjihnemamjestaupozitivnojsliciarmijskeizgradnjenovogčovjeka.10

ObrazlažućizaštosetrebaboritiprotivreligioznostiunutarčlanstvaKPJ/SKJ,partijskiteoretičarisupisalidaPartijanesmijeprimatiusvoječlanstvo

onekojinisuraščistilisareligioznimuvjerenjima.Odkomunistasetražilodasvakodnevnopredstavljajuidejnenosioceprogramaizgradnjesocijalističkezajednice,jerSKJnijesamoteorijskaopozicijareligiji,većipraktična.Unji-hovojinterpretacijidjelovatiaktuelnoznačilojedjelovatiateistički.Ateizamse“[...]neispoljavaverbalnimdokazimao svojojodvojenostiodreligije[...]

većdjelujućipraktičnohumanistički,onstalnoprednjačiostalojmasikojajeuvećiniupravoreligiozna[...]Komunistapodstičeprimjeromljudenapozi-tivnusocijalnuakcijukojaugrožavasamekorijenereligije.Takoonreligijupretvaraodnečegnepobitnoguneštosuvišno,neštobezčegasemožeživjeti”. 11

Jugoslavenskikomunistiborbuprotivreligioznihsklonostisvojihčlanovanaročitozaoštravajupedesetihgodina.NaŠestomkongresuSKJ1952.godineStatutomjestriktnodefinisanodajepripadnostčlanstvuSavezakomunistanespojivasavršenjemvjerskihobredaiposjećivanjemvjerskihmanifestaci-

ja.Partijskiideolozisusmatralidajemarksističkipoglednasvijetnespojivsabilokakvimreligioznimuvjerenjima.Stoga,ponjihovomtumačenju,pri-padnostSKJnedopuštanikakvoreligioznovjerovanje.Konsekventnotome,uPartijinemogubitireligioznigrađanikojidjelujukaovjernici.Zbogspome-nutihtumačenja,unarednimgodinamajezapočeoprocesznatnoozbiljnijeg

istrožijegtretiranjaoveproblematikeunutarPartije,štojerezultiraloivećimbrojemkažnjenihiisključenihzbogreligoznosti.12

Iakodetaljniprikaziianalizeovogpitanjamogubitipredmetnekogpo-sebnofokusiranograda,ovdjećesepredočitidostupnistatističkipokazateljioisključenjimačlanovaSKJ.Prikazisključenjačlanovapobroju,strukturi,

10DimitrijevićB.B.2006.197-201.11ĆimićE.1969.40-41.12ACKSKJ.Fond:IK,507,VIII,II/9-(1-36)-K-30.






nacionalnojirepubličkojpripadnostiiskazanjeutabelama1,2,3.i4, 13uzna-

13

BROJ ISKLJUČENIH ČLANOVA SKJ

GODINA ISKLJUČENJA BROJ ISKLJUČENIH

1955. god. 2.832 člana

1956. god. 2.052 člana

1957. god. 2.135 članova

Ukupno isključenih 7.019 članova

Tabelabr.1.BrojisključenihčlanovaSKJuJugoslavijizbogreligije

STRUKTURA ISKLJUČENIH ČLANOVA SKJ

1955.god. 1956.god. 1957.god.

Radnika 945 833 -

Seljaka 1.327 840 -

Ostalih 199 123 245

Članova SRZ - - 19

Poljoprivrednika - - 637

Poljoprivrednika privatnika - - 522

Rudari, industr. i građev. radnici - - 508

Samostalne zanatlije - - 31

Saobraćajno, trgovačko i uslužno osoblje - - 217

Osoblje zaštite - - 80

Članovi državnih organa - - 132

Stručni i administrativni službenici - - 276

Tabelabr.2.StrukturaisključenihčlanovaSKJuJugoslavijizbogreligije

NACIONALNA STRUKTURA ISKLJUČENIH ČLANOVA SKJ

NACIONALNOST 1955. god. 1956. god. 1957. god.

Srbi 953 738 -

Hrvati 800 628 -

Slovenci 722 415 -

Makedonci 94 31 -

Crnogorci 59 30 -

Albanci 93 129 -

Ostali 102 81 -

Tabelabr.3.NacionalnastrukturaisključenihčlanovaSKJuJugoslavijizbogreligije.


→





pomenudaneraspolažemopodacimaobrojuisključenjauprvedvijegodineposlijeŠestogkongresaSKJ.

Bezobziraštonedostajucjelovititabelarnipokazateljizaperiodod1945.do1958.godineiovinepotpunipodacibacajuodređenosvjetlonaovupro-blematiku.Iznjihse,beznekihširihelaboracija,moguizvućiodređeniza-ključci.Prijesvega,međuisključenimčlanovimaSKJogromnuvećinučinilisuSlovenci,HrvatiiSrbi.Nadalje,izprezentiranihpodatakamožesekonsta-tovatidajenajvećibrojisključenihzbogreligijeivršenjareligioznihobredabioizHrvatske,Srbije,SlovenijeiBosneiHercegovine.Povećanjebrojaisklju-čenjapoovomosnovubiloje,poredostalog,uzrokovanonovimkursomSKJ

premareligijiposlijeŠestogkongresa,kojijedoveodoznatnogpooštravanjakriterijaocjenjivanjareligioznostikomunista.

OvdjetrebanapomenutidaBošnjaciuovovrijemenisubilipriznatikaoposebannacionalnientitetikaotakvimnijeimbilodozvoljenodaseizjaš-njavajuunacionalnomsmislu.14StogainemamopodatakakolikojeBošnjaka

REPUBLIČKA STRUKTURA ISKLJUČENIH ČLANOVA SKJ

REPUBLIKA 1955. god. 1956. god. 1957. god.

Srbija 711 563 598Hrvatska 866 612 672

Slovenija 718 411 182

Bosna i Hercegovina 351 346 559

Crna Gora 59 34 45

Makedonija 95 66 79

Tabelabr.4.BrojisključenihčlanovaSKJporepublikamazbogreligije.

Tabelebr.1,2,3.i4.konstruisanesunabazipodatakaiz:ACKSKJ.Fond:IK,507,VIII,II/9-(1-36)-K-30.14

OpredjeljenjeKPJdaprihvati ipriznabošnjačkusamosvojnostnakonzavršetkaDrugogsvjetskogratajenapušteno.Afirmacijainjihovravnopravantretmanuporodicijugoslaven-skihnarodabilisukratkogvijeka.Umjestotoga,ponovojereaktiviranapolitikaonemogu-ćavanja javne identifikacije Bošnjaka i negiranjanjihove historije, tradicije,književnosti idrugihduhovnihvrijednosti. Ipak,bez obzirana denacionalizatorskupolitikupremaBoš-njacima,onisuuvijek,kadaimjezatobilapruženamogućnostinanačinnakojiimjetobilodozvoljeno,jasnoiuogromnojvećiniiskazivalisvojposebanetničkikulturnientitet iidentitet.Ideološkitotalitarizamnijeimaosnagedaspriječipokušajekulturno-književnoginaučno-historijskogkarakteradasepokreneiaktualizirapitanjenacionalnogidentitetaBoš-njaka.Opšir.oproblematiciiskazivanjanacionalne pripadnostiBošnjakaposlije završetkaDrugogsvjetskogratapogledatiu:ImamovićM.1998.562-563;RedžićE.2000.167;Filandra


→





isključenoizPartijezbogreligioznihshvatanjaiaktivnosti.ČlanoviSKJsunarazličitenačineispoljavalisvojareligioznauvjerenjai

aktivnosti.ZbogtogajePartijaizgradilaposebnuklasifikacijusvojihčlanovakojinisuupotpunostiraščistilisreligijom,dijelećiihutrigrupe:

1)onikojivjerujuuBoga,vjerujuvjerskimslužbenicimaiiduuvjerskeobjekteizuvjerenja,

2)onikojivjerujuuBoga,čitajuvjerskuliteraturu,nosevjerskaobilježja,aliuvjerskeobjekteneiduzbogpartijskediscipline,

3)onikojivjerujudasuraščistilisreligijom,aliizoportunističkihrazlogaipakiduuvjerskeobjekte.15

PremapodacimakojimajeraspolagalaIdeološkakomisijaCentralnogko-mitetaSKJ,međuisključenimnajvećijebiobrojonihkojisuučlanjeniuParti-

jutokomrazdobljaod1949.do1952.godine.UglavnomsutobilimlađiljudikojisupostaličlanoviPartijeuvojsci,alisusenakonvraćanjakući,premamišljenjuoveKomisije,podutjecajemroditeljaisredinevratilireligioznimuvjerenjima.NajčešćirazlozikažnjavanjaiisključivanjačlanovaSKJzbogre-ligijebilisu:obavljanjevjenčanjapovjerskimpropisima,naročitonaselu;kr-štenje;odlazakdjecečlanovaPartijeuvjerskeobjekte,posjećivanjevjerskih

proslavaimanifestacija,pačakiradiprisustvovanjapogrebimanakojimasubilivjerskislužbenici.Također,ženenaselunisuimalevelikopovjerenjeucivilnibrak,pasučestoradisigurnostibračnihvezainsistiralenavjerskom vjenčanju.Unekimmjestima Bosne iHercegovinevjerski službenici su začlanoveSKJobavljalitajnevjerskeobrede,tajnavjenčanjapovjerskimpropi-simačlanovaSKJiodvođenjadjeceucrkveidžamije.Nakontajnihvjenčanjasupružnicisumoralipismenopotvrditidaćesvojudjecuodgajatiuvjerskomduhu.TakoseujednomdijeluinformacijeIdeološkekomisije,kojagovorioodnosuSKJpremareligijiinjenomutjecajunareligiju,navodidaseu“devet

srezovaBosneiHercegovinevršenoćnemisezačlanoveSavezakomunistanakojekomunistidonosedecunakrštenje,venčavajuseiispovedajuse”.Ovepojavebilesuraširenenajčešćekoddržavnihčinovnika,kojisupremapartij-skimocjenama,uSKJdošliizkarijerističkihrazloga.16

Š.1998.199-210;KamberovićH.2009.59-61;RadićR.2002.617-619;DurakovićN.1993.161-164;BojićM.2001.225-237.15JandrićB.1992.144.16ACKSKJ.Fond:IK,507,VIII,II/9-(1-36)-K-30.






Borećiseprotivreligioznihučenja,Partijajenaročitoodsvojihčlanovatražilabespogovornoprovođenjeateističkepolitikeusvakodnevnomživotu.Shodnotome,svioničlanovikojisuobavljalivjeskeobredebilisuisključivaniizpartijskogčlanstva.DastanjeupogleduodnosakomunistapremareligijiunutarPartijenijebilozadovoljavajuće,svjedočeibrojniprimjeripartijskihorganizacijauBosniiHercegovini.EklatantanprimjerjePartijskosavjeto- vanjeuŠekovićima,održanouaprilu1953.godine,gdjeseiznoseocjeneotomekakojošuvijek“mnogičlanoviPartijevodedjecudakrsteizčegase

vidi[...]daoninisujošraščistilisareligijom”. 17Vladajućikomunističkikru-govisuposebnozahtijevaliignorisanjevjerskihpraznika.Utomkontekstu,partijskapropagandajeposebnonavodilaprimjereonihčlanovakojisudo-sljednosprovodilipartijskestavove.InteresantanjeprimjerjednogčlanaSKJizLukavca“[...]kojiznajućidamuotacslaviBožićtridananijeišaokući[...]samokritičkiizjavljujućidajeionkrivštonijeustanjudasvogocapovededrugim,našimputem”.18

Zaoštravanjepartijskepolitikepremareligioznimshvatanjimaiaktivno-stimačlanovaSKJbiloje,poredvanjskopolitičkihrazloga,uzrokovanoido-tadašnjimneuspješnimpokušajimadaseumanjiutjecajreligijenačlanstvo

Partije.Predstavnicivladajućekomunističkeideologijebilisusvjesnidaakoneuspijudaseunutarkomunističkogčlanstvaobračunajusareligioznimutje-cajima,ondatosigurnonećemoćinitivansvogčlanstva.Zatosunaročitopo-slije1952.godinezapočelisarigoroznimotklanjanjembilokakvihreligioznihshvatanjaiobičajameđučlanovimaSavezakomunistaJugoslavije.

17ATK.Fond:SKSKŠekovići,kut.1,br.3/1-3,ZapisniksapartijskogsavjetovanjaSavezakomunistaŠekovića,26.4.1953.18ATK.Fond:OKSKBiHLukavac,kut.2,9/1-11,Zapisniksaopštegsastankapartijskeor-ganizacijeFabrikesodeLukavac,10.3.1952.






Izvori i literatura

A. IZVORI

a) Arhivska građa

ArhivJugoslavije-Fond:Saveznakomisijazaverskapitanja(SKVP)

ArhivCentralnogkomitetaSavezakomunistaJugoslavije,Beograd

– Fond:Ideološkakomisija(IK)ArhivTuzlanskogkantona,Tuzla

– Fond:SreskikomitetSavezakomunistaBiHBrčko(SKSKBrčko)– Fond:SreskikomitetSavezakomunistaBiHTuzla(SKSKTuzla)– Fond:SreskikomitetSavezakomunistaBiHŠekovići(SKSKŠekovići)– Fond:OpštinskikomitetSavezakomunistaBiHLukavac(OKSKLukavac)

B. LITERATURA

a) Knjige1. AnićŠ.,KlaićN.,DomovićŽ.1998.Rječnik stranih riječi.Zagreb:SANI–PLUSd.o.o.2. BojićM.2001.Historija Bosne i Bošnjaka (VII-XX vijek).Sarajevo:TKDŠahinpašić

–Sarajevo.3. CvetkovićS.2006.Između srpa i čekića. Represija u Srbiji 1944-1953.Beograd:Institutza

savremenuistoriju.

4. CvitkovićI.1984.Savez komunista i religija.Sarajevo:NIŠRO„Oslobođenje”,OOURIz-davačkadjelatnost.

5. CvitkovićI.2005.Rječnik religijskih pojmova.Sarajevo:DES–Sarajevo.

6. ĆimićE.2007.Drama a/teizacije.Sarajevo-Zagreb:TKDŠahinpašić-Sarajevo,BTCŠa-hinpašić-Zagreb.

7. ĆimićE.1969.Savez komunista i religija.Beograd:Komunist.

8. DimitrijevićB.B.2006. Jugoslovenska armija 1945-1954. Nova ideologija, vojnik i oružje. Beograd:Institutzasavremenuistoriju.

9. DurakovićN.1993.Prokletstvo Muslimana.Sarajevo:Oslobođenje-Sarajevo.

10. ImamovićM.1998.Historija Bošnjaka.Sarajevo:Bošnjačkazajednicakulture“Preporod”.

11. FiamengoA.1958. Marksističko shvatanje religije.Beograd:Rad.

12. FilandraŠ.1998.Bošnjačka politika u XX. stoljeću.Sarajevo:Sejtarija.

13. RedžićE.2000.Sto godina muslimanske politike u tezama i kontroverzama istorijske na-






uke.Sarajevo:AkademijanaukaiumjetnostiBosneiHercegovineiInstitutza istoriju,

Sarajevo.14. RadićR.2002.Država i verske zajednice 1945-1970.IIdeo.Beograd:Institutzanoviju

istorijuSrbije.

b) Članci i rasprave

1. Jandrić B. 1992. „Pojave i oblici kažnjavanja članstva Komunističke partije Hrvatske(1945-1952)“. Časopis za suvremenu povijest 2.Zagreb:Institutzasuvremenupovijest.135-174.

2. KamberovićH.2009.“Bošnjaci1968:Političkikontekstpriznanjanacionalnogidentite-ta”.Zbornikradova:RaspraveonacionalnomidentitetuBošnjaka.Sarajevo:Institutzaistoriju.59-82.

SUMMARY

ERADICATION OF RELIGIOUS CONVICTIONS AND ACTIVITIES AMONGTHE MEMBERS OF THE COMMUNIST PARTY/ LEAGUEOF COMMUNIST OF YUGOSLAVIA FROM 1945 TO 1958

TheleadershipofCPY/LCYheldanegativeopinionofallkindsofre-ligiousbeliefsandactivitiesand,therefore,soughtfromitsmemberstofightactivelyagainstallformsofbackwardness,religionincluded.FortheYugoslavcommunists,religiousbeliefsrepresentedabackwardandunscientificviewoftheworld,whichwastobeabandonedassoonaspossiblebyeveryindividual.AllthePartymemberswereexpectedtotaketheleadinthefightagainstthebeliefsthatweredeemedasback-wardandhistoricallyoutdated.TheCommunistPartydemandedfromitsmemberstoobedientlyimplementatheisticpolicyintheireveryday

life.AllthosememberswhoexercisedanyreligiousceremonieswereexcludedfromthePartymembership.TheYugoslavcommunistsbeganaparticularlyaggressivecampaignagainstreligiousinclinationsofitsmembersespeciallyinearly1950s.In1952,atthe6 thCongressoftheLeagueofCommunists,theStatuteadoptedbytheparticipantsdecidedthatthemembershipintheLeagueofCommunistswasincompatiblewithexercisinganysortofreligiousworshipandattendanceatreligiousgatherings.ThePartyideologuesbelievedthattheMarxistworldviewwasincompatiblewithanyreligiousbeliefs.Inadditionaltothereasonsmotivatedbyforeignpolicyconsiderations,thisstricterpartypolitics






visàvisreligiousviewsandactivitiesofmembersoftheCommunist

Party/LeagueofCommunistwascausedbytheParty’sfailedattemptstolimittheimpactofreligiononitsmembers.

Keywords:Yugoslavia,religion,religiousideas,Marxism,atheism,reli-giousgroups,communists






UDK 930.1 (497.6) “19”

Izvorni naučni rad

OBLIKOVANJE I RASTVARANJE ŽIVOTA U ELIKSIRU VREMENA (OMNIBUS – STUDIJA O MODERNOJ HISTORIJI)

iliGLASINE O ZAČEĆU HISTORIJSKE ZNANOSTI

U IDEOLOŠKOM ZAGRLJAJU I NJIHOVO UTAPANJEU BRZACIMA ISTINE

Historiografija u Bosni i Hercegovini 1960-ih godina između znanosti ipolitike (Rasprava sa Ogledom o nasrtljivoj današnjici, Prolegomenomtraktata o jugoslavenskim komunistima i Kratkom apologijom historij-skim znanostima)1

Muhidin PelesićInstitut za istoriju, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

◆

Vrijemeje,premaljudskomiskustvu,unutardogađanja.Istovremeno,najistančanijiumovičovječanstvatvrde,davrijemeoduvijekzaostaje jedanmjernidjelićjerpratividljivotrajanjesvijetaod,tikneštomaloiza,početkanjegovognastanka.Usvakodnevnomživotuljudiimaju,

1

Zamišljenatekstualnajegulja(rasprava)nijesedalaulovitidoksenisupredstaviliogled,prolegomenaiapologija.Sagovoromtih,kakomijeizgledalo,dijelovaOmnibus-studije nijebilopregovaranja.Toje tražilo,iodautoradobilododatno,zasluženovrijeme.Potrajalojedokjenabubrilafasciklabilješki.Bilojetozahtjevno,alinekakovedro,skupljanjemisliislika(poputtrčanjazapaučinomnapovjetarcu)injihovopreoblikovanjeu rečeniceovestudije.Tekposlije tog ultimativnog pisanja bilo je moguće uraditi najlakši dio posla spomenutestudije–kraćuraspravuHistoriografija u Bosni i Hercegovini 1960-ih godina između znanostii politike. Cijenatomebilajepovremenadosadajerovakviradovi,madasuneistraženeteme,teksupovod,ilidiovažnijihistraživanjamogasvijeta.Utomesuprošli,ranijeodređeni,rokovizapredajurukopisazazbornikradovaRasprave o nacionalnom identitetu Bošnjaka izaPriloge Instituta za istoriju br. 38.

Muhidin Pelesić, OBLIKOVANJE I RASTVARANJE ŽIVOTA U ELIKSIRU VREMENA (OMNIBUS –STUDIJA O MODERNOJ HISTORIJI) ILI GLASINE O ZAČEĆU HISTORIJSKE ZNANOSTI...Historijska traganja, 4, 2009., [ str. 127-198 ]

→





nekadačudneismiješne,načinetumačenjadaraživota–linijenjihovog

dokumentiranogtrajanja–historije.Obično,nejasno,videonajnjenoblikkoji je,naknadno,registrirani oglašenjavnosti.Historičari,kaoivećinačlanovacehovadrugihdruštvenihznanosti,čestogriješepo-drazumijevajućilinearnostvremenaštoproizvodi,iumnožava,nepot-puneipogrešnezaključke.Takvi,invalidni,zaključciprotiskujusekrozdruštvenu osnovu sistemom školovanja, daljeg napredovanja premagore,svedodonošenjaodlukanadržavnomimeđudržavnomnivou.Unastavkuakumulacijarezultatatakveprakseisijavastereotipijakomfor-nihnavikakojesezgušnjavajuugustumaglu,sveozbiljnijezaklanjajućikrizeitragedijeusvijetu.

Dominantno prisutan pojednostavljeni pristup: akcija-reakcija-do-kumentacija treba odbaciti. Dokaze i protudokaze treba podvrgavatiodlučnijem tretmanu promatranja iz različitih ravni i uglova. Svježečinjenicesamosudetaljihistoričarevoginteresovanja.Bitnijajeizgrad-njanovih,kompleksnijih,metoda.Onemorajubitirezultatinvencije,anekonvencije.Srazčinjenicasametodombivasnažan,testiranjeviše-strano,dokrajnjihgranicaizdržljivostisistema:činjenice-metoda-au-tor.Traktatii teorijesuobliciznanstvenogobraćanjajavnosti,kojinesmijubitizanemareniod historičara.Pažljivije promatranje,ponekadsamoutrenu,uočibrojnastrujanjanerealiziranihmogućnostiiprate-ćihtokova,paralelnihonome“zvaničnom“/“poznatom”.Svetozahtijeva

historijskaznanost,višenegodosadauzimauobzirsveinajmanjuse-kvencuvremena,akoželidolazitidotrajnijihrezultata.Historijaimpli-ciranesebičnuznanost,alilukavijimosobnostimaonaje,tek,sredstvouzamišljenompohodudonekogcilja,drugimajezahtjevnaobaveza,a većinipodrazumijevajućainejasna.Svimatu,nadohvat;svimisledaje“znaju”.Sviskupamaloznamoonjoj,jerpremalopoznajemosebe,kao vrstuipojedinca.

Kaoštocjelinuljudskehistorijedijelenabrojnenačine,dabijelakšeobuhvatilinjihovimdomišljanjima,ljudidijeleiprelamajupojamovre-

Bilojetunekehistoriografskepravde:studijajenadraslapotrebe,iočekivanja,tihpublikacijakaoimojuprvuzamisaoonjoj.Studijajekrenulanjenimputem.Nijebilaplanirana.Do-čekanaje,iprihvaćena,sanaklonomzahvalnosti.Nisamjetražio.Nadaosamjojse.Onajepronašlamene.Sada,uočipredajerukopisa,vidimdastudijanijesastavljenaodnekolikodi- jelova.Tojeentitet,kojisemenipredstaviounekolikoetapa.Kolikosjećanjemmogurekon-struiratipostupakrada:najčešćesamistidan,ilinoć,radionasvimdijelovimastudijeilinanjenomvećemdijelu.Odvijalasejednapričananekolikonivoa,gledanaizrazličitihuglova,uzpromjenuperspektiva.Štagoddajenastalo,mislim,nijedovršeno.Nikadanije.Nemoženibiti.Tek,mrvičakdjelićamozaikakojimnastojimouokviritinašupredstavuosvijestidatrajemo,dajesmo.Nemogusekamenčićiovogadoba(čaknidijamantioblikovaniumovima velikanaprošlihvremena)zalijepitinanedohvatljivaidubokanebesa.






menu,dabigasebipribližili.Svakombiću,idruštvu,vrijemesedru-

gačijepredstavlja:Jednojest,alisakosmosomvarijacijausvakome,isvačemu.Istovremenopravolinijskoisavijajuće;okupljajućeirasprska- vajuće.Usvakojtemi.Svugdje.Ubiločemu:živomi,naizgled,neživom.Neprilagođavamoseminjemu:Kakoseneštotakodelikatno,kaoštojeorganskaformaživota,možeprilagoditinečemutakomoćnom,kaošto jestevrijeme?Bitćedasemoćnimedij(vrijeme)prilagodiomogućnostirealiziranjaforme(organskomživotu)kojutolerira,uprostorukojiih,skupa,obuhvata.Mismojednaodmogućihvarijacija,čijejepostojanjepotvrđeno.Štamoguhistoričari,razlogompotrebanjihoveznanostitučiniti?PažljivoipoštenouočavatidijeloveVelikeTeme,raspoznavatide-

talje,pokušatirazumjetitekdjelićCjelineiostavititragnjihovograda,unadidaćeljudskomrodu,iživotu,bitinakorist,nikakonaštetu.Takoiovaomnibus-studijasvjedočiovremenuičovjekovomtrajanjukroznekoliko,zajedničkomenergijom,okupljenihtema.

Ključne riječi: potrebaizgradnjenovihmetodahistoriografskihistra-živanja, krađa autorskih prava – osnova uspona nove “elite’’, dešovi-nizacija,Davidovateorema,ograničenjaideološkihslagalica,BosnaiHercegovinauprocjepupodijeljenehistorije,jugoslavenskikomunistiinjihovonaslijeđe,ulogaibudućnosthistorijskihznanosti.

Obsequium amicos, veritas odium paritUgađanje stvara prijatelje, a istina mržnju!

(MarcusTerentiusVarro)

OGLED O NASRTLJIVOJ DANAŠNJICI

ili

Otimanje historije osporavanoj zemlji, užasnutim ljudima i utamniče-nim vrijednostima, sa utkanim prijedlozima kako riješiti problem

Nesviće(uovomogledu).DanasjeunesretnijimdijelovimaEvropeisvijetapopularnoiprofita-

bilnopričatio“novom”,“modernom”isl.Dobro!Tikojisuvećpromukliodtakvoggovora,najčešće,nisuustanjunizamisliti,nitirealiziratineštoslično.Pa,krenimo,zajedno,napravitineštooriginalno.Kako?Akoovoštonudim,odzvoniuVašojduši,dadnevamenergijuda nastavitenadograđivati,preu-ređivatiilidemontiratipa,ponovno,graditijasamuradiosvoj–posao.Hej!






Zaštone?Ijacijenimodmjerenestudijekoječinesuvišnimnekepretencioznemonografije;poštujemuspjelemonografijekoještedečitaoca,danetrošividčitajućinečijaprehvaljenasabrana/izabranadjelakojasuvećzastarjela;volimrasprave,traktateiteorijekojehrabreduhdapodržiumunovomširenjuvi-dika.Dakle,govoriosamanekoječuo,irazumio.Toje,idealnamogućnost.Realnaje,daprečestouovomtupomigotovogluhomvremenu,neozbiljnomineobavezujućem,usvijetu,gotovonamarginu,potisnutihvelikihidejaipla-novazabudućnost,bezdovoljnočvrstoprihvaćenihvrijednostiinesumnjivoinovativnihstručnjaka,prepunjenogstariminovimopasnostima(realnimaliiizmaštanim)trebaživljegestikuliratiiglasnijegovoriti,dabisemakarprimi-

jetiloočevidno.Tojetakojeridanašnjejedobaprepunooštrihisključivosti,samosadrugačijimideološkimpredznakom,negoštogajeimaloprethodno.

Danasiovdje,moralnozapušteniislaboobrazovani,alidobropotkovaniu matematicigrabljenjarezultata tuđegrada, militanti i bukačiunutar po-litičkihstranaka,udosluhusaistovrsnicimaunacionalističkimorganizaci-

jamaidruštvima,isturajućiispredsebeštit,navodnih,nacionalnihinteresa,zaklanjajućisečakizauniverzumavjere,nastojepotčinitidruštveneznanosti–uključujućihistorijske.Njimanijedovoljno,dauspijuusvomenaumu.Oni

žele,oslonjeninapolugupolitičkemoći,prisilitidanašnjicu,mjerkajućisvo- jimnadamaisutrašnjicu,daimukažepočastkao“uglednim“i“zaslužnim““građanima”,čakikao“učenjacima”.Taprekomjernoideologiziranagomilaamatera,rasponaodnekadašnjih,ovomevremenuveomaprilagođenih,ko-munističkih pisara do osvetnički nabrušenih potomaka političkih zatvore-nika,grlatosegurairazmahujeokolopokazujućineku,samonjimaznanu,

javnostinejasnu,neuvjerljivuičestotragikomičnu,historijsku/istorijsku/po- vijesnu“istinu”.

Potpunoignorirajujavnost,ibezdušnozloupotrebljavajunjennerazvije-

nidio–njihovu,uglavnom,nevoljnuinekvalificiranu,sljedbeničkupastvu.Sadaimaju,“teškom”ideološkom,stranačkomiklanovskom“mukom”,stečeniformalnistatusuniverzitetskihprofesora,tecijelulepezuradnihmjestaudru-gimznanstvenimiinstitucijamakulture.BranislavNušićbitekdanasimaoobiljematerijalazanjegovukomedijuDr.Uguravšiseimeđuhistoričareoni,injihovjošnestrpljivijiideološki(ilisamokameleonskipodmladak?),tako-đerčestobezpotrebnihintelektualnihimoralnihsvojstava,imajujedinstve-nupriliku(kojuočevidnoiscrpnokoriste)ozbiljnonaštetitijavnominteresuoglašavajućinacionaliziraniprividhistorijekao,navodno,pravuznanost.Pri-






hvatajuhistorijusamokaoglinukojuoniželenanovomijesiti.Članoviprepo-litiziranihlokalnihfrakcija“historičara”/“istoričara”/“povjesničara”,uskladusadramatičnomretorikomibičeminozemnihnadglednikaovdašnjeglutanjapotranzicijskojpustopoljini,javnoispiruusta,čestolijepim,pričamaopo-trebireformnihzahvata,modernizacije,većojuloziznanostiudruštvuitd.Aonda,poslijetakvihsponzoriranihseansi,čestouoblikuizdašnihturističkiharanžmana,spomenuti“historičari”/“istoričari”/“povjesničari”nastavljajura-ditinanekritičkojrevizijihistorije/istorije/povijesti(zaistinskikreativanradnisunadareni,nitipripravni).Onikojijesukreativniivoljnimijenjatiodnosepremaboljem,aimajusrećudaihrukovodstvanjihovihinstitucijasistematskinezaobilaze,niti“preskaču”,gotovodasustjeraniukuttragičnemanjinekojatunemožedobrogposlazavršiti(unajboljemslučaju,mogusenakupitijada,iskustvaiodlučnostida,kadabuduuprilici,onineučinedruštvenuštetu).Revizija,najčešće,nijeprihvaćenakaopotrebatamogdjejeblagotvornazbogtačnostinavodaiutvrđivanjaistine,negojenerijetkopodređenaultimativ-nomzahtjevudijelapolitičkihsnagakojepropagirajuideološkirevanšizam,kaoirazlozimaoportunizmailičnihambicija“znanstvenika”.

Takvaje posljedica“modernihvremena”:otimanjehistorije jeotimanje

budućnosti. Ovi, gorespomenuti, “stručnjaci” koji znaju ime Neznanog Ju-naka,ali neće da gaodaju, stalnoseprikazuju prezaposlenima, ubjeđujućiokolinunastotinunačinadasupotrebniikorisni.Vrijemetihtrkačaukrugispunjenojebjesomučnimmaterijalnimzgrtanjeminepoštenjem,adržanjeimjepodređenoprilagođavanjupremaprilikama,dopadanjumoćnicimaiprikrivanjutragova.Utompolusvijetu,nagruhanomispredsvijeta,njimajeprirodnijeijednostavnijetakotrošitienergiju,tuđepare,trpljenjeistrpljenje,negopostatizaistapismen,učenikreativanuznanosti,umjetnostiiopleme-njivanjudruštvenih odnosa.Oni neznaju,nitiihzanima probatizaraditi i

pojestikruhodtakvihposlova.Umrlibigladnidamorajuzaraditizaživot.Njimasedaje,kaointelektualnimprosjacima(štojesu);oniitograbe,kaodadrugomeotimaju(štodoslovceičine).Tijesneduše,lišeniduha,širokogtrbuha,onivrijednogutaju,podrigujuištucaju.Njihovaihbrižnarodbina,novcemipolitičkimvezama,stavljanateretsvijetuibudžetu,gomilajućipo-tomstvoiupolitičkeinstitucije.Tamosu,misle,doživotnozbrinutiodisku-šenjadokazivanjavećzaboravljenihdjetinjihsnovadabuduprofesori,pisci,umjetnici–dabudusvoji,slobodni,ljudi.Nisuoninibiliodmaterije,kojaznaukivatisnoveuzvijezde.Potkopavajuisrozavajudruštvenevrijednosti,uklju-






čujućiznanstveneiumjetničkekriterije,kakobiseupropadajućemdruštvu,bezuvjerljivedržave(izčijegseraspuklogtorzaizlijevarijekakorupcijeidru-gog kriminala), mogliodržati napovršini; gužvajući sve propise i rugajućisevećinskomdijelustanovništva–prevarenima,pokradenimaiponiženima.Jedinoprazninanjihovedušepripadasamotoj,uuređenimdruštvima,čvrstoutamničenoji,najmanje,namargineodgurnutoj“eliti”.

Nesvjesni slojevitosti današnjice, oni znaju samo za sadašnji trenutak.Sada,anečaknidanas.Sada,sadajezauvijek,ubjeđujusebe,aneprekidnoseogledajuokolo,izbjegavajućiodgovoritinapravapitanja(odgovoreitakoneznaju).Nekisu,opet,ubijeđenidasunjihova,najblažekazano,veomaupitnaigroteskna,objašnjenjapraviodgovori.Onisapotpunomuvjerenošćutvrde,dasuprotnonijemoguće.Samisebehipnotizirajuutomuvjerenju,kadaseujutrovideuogledalu.Ustalnomsupokretu,tražeosiguranjeizaštitudapreduhitrenjihovuzlukobjavnograzotkrivanjaodsustvaosnovnihkreativ-nihsposobnostičegasebojeiužasavaju,jertopodrazumijevaodgovornostzalažnopredstavljanjei,posljedicomtoga,nezakonitosticanjekoristi.Onisudruštvenipatogen.Također,uzbirusujednaodkonstrukcijskihgrešaka,kojapotkradaisamumogućnostdruštvenestabilnosti.Samisebionisusve.Drugi

suzanjih–ništa.HistorijuBosneiHercegovinetakootimaju,falsificirajuiupropaštava- junestručni,politikomnaplavljeni,nacionalizatorihistorijekojirezultatimanjihovevulgarizacijemogujošdubljenaštetitiovojzemljiinjenimnarodima.Većimjepoklonjenopreviševremena;oniseopetmobiliziraju.Nekiodtihuvijekgladnihamateraotvorenokritizirajupravehistoričare,jerneistražujuonoštonjimatrebakaograđazakompilacije,kojesvakomalonacijepajuiizručepredisprepadanestudenteinacionalno,idruštveno,frustriranupu-bliku.

Postojicijeliarsenaloblikaintelektualnekrađeuovoj,gotovoparalizira-noj,zemlji.Najčešćajeotvorena,uduhunajgoretradicijerazbojništva.Tusu,zatim,varijacijenatemu“prijateljskog”posredništva,kakobi“kolega”odko-legeiščačkaomakarnekikonkretnirezultatautorskogistraživanjazaojačanjenekesklepane“znanstvene”konstrukcijetrećestrane.Nekirecenzentiiizda-

vači“izgube”rukopise(sačijimseautorimanjihoviideolozineslažu,gonjenibijedomstrahadaneučinepogreškupoštenogizbora),čestovrijednedopri-noserazvojucjelinedruštvenemisli.Tako,čakgodinama,zakočenjihovopu-bliciranje.Potomse,smišljeno,utakoizgrađenimeđuprostorubacujulokal-






niskribomani,kojipolitičkomdemagogijominacionalističkimlarmanjem,češćepritajenimi prizemnimspletkarenjem,sistematskionemogućavajuodnjihkvalitetnijeautore.Takoti“mahalskiintelektualci”,vještacizapretakanjeničegauništa,publicirajuivišetomnijadnjihovogpraktičnog,trgovačkog,pohodakrozsrušenekapijeznanstvenogdostojanstva,prekočijihsuumornihbranilacaodavnonagrnuliparaznanstvenibarbari–stariinovi.

Povremenonassneveseleinozemnihistoriografskiambiciozusi.Častizu-zecima(doslovceizuzecima,kaoikoddomaćihznanstvenika;tonijetakomalokakoupriči,naprvipogled,izgleda –negonijenitiblizukolikonamtihljuditreba)aličudnoje,kakonekiodnjih,zaogrnutifuturističkomtogomnekogprestižnogameričkogilievropskoguniverziteta,ilisanjomkaolovač-kimtrofejem,čestoisijavajuznanstvenuimoralnutamu.Skloniskraćenompostupkutrkekrozdomaćearhiveiznanstveneinstitucije,budupripušteniinaponekiskup,gdjeizanjihništaposebnoneostane,nikaouspomena.Kadneštopublicirajuudomaćojperiodici,nametnuočitosjećajprevelikihočeki-

vanja.Ili,nekiovdjejošidealističkirezoniraju,promatrajućiznačajzapadnihznanosti;iliovdjeprečesto,kaoistraživačiipredavači,zalazifaunakojaboljepristajesvijetubalkanskestereotipije,negooglednimprimjercimazapadnih

znanstvenikazapokazdomaćojtranzicijskojjavnosti,uprednacrtu?Bitćedatuimaijednogidrugog,plusjoškoješta.Očevidno,itiinozemniradoznali veseljaci,kaoiovidomaći,imajuštasakritiodpravejavnosti.Proizvođačiiprodavcimaglesusvugdjeisvakadslični–kaobliskirođaci.Korozivnaosred-njost,sauvijekaktivnimsilaznimvarijetetima,tugaljivojesolidarnaizmeđunjihovihprekobrojnihpripadnikaisljedbenika.

Jošjednaneveselazanimljivostkadasudomaćiljudiupitanju:naznan-stvenimkonferencijamaiskupovima,pojavise,odnekud,pokojiprimjerakaktuelnihpolitičkihsprintera,češćebivšihpolitičkihdugoprugaša,injihovih

paraznastvenihdvorjana,kojivoleujavnostiodglumiti“bliskost”saponekimneopreznimučenjakom.Nekiodtako,hajdučki,zaskočenihučenjakanečujudijeloveizlaganjanjihovihkolega,jermorajuopratirukeposlije,neželjenog,rukovanjasaspomenutimnesojem.Kakogod,izlazjesteuoživljavanjusiste-mastvarnihvrijednosti,ukojemunećebitimogućekatastrofalnoonemogu-ćavanjerazvojajavnosti;barnebezjavnihidjelotvornihdruštvenihreakcijapremasadašnjimšarlatanimanavlastiiu“znanosti”.

Moždaćenaprijedčestospominjanoduhovnoprosjačenjeigradnjane-znanstvenekolibenavjetrometiniozbiljnijihdruštvenihpotreba,nakraju(?),






završitikaouvrnutaparafrazapoznatebajkeotripraščića:dobrivukzna-nostiotpuhaćekolibuinjenezlestanaredalekoizahorizontaumaglovitu,nezdravu,kotlinuzaborava.Oni(sijačitame)nikadnećemoćipojmiti,dase

vrijedantekstpišetakokaodaautoruživotovisiokvalitetutogdjela(kaoštouduhovnomsmisluiovisi).Nemoguznati,daseznačajnitekstovipišukaodaćebitizadnjinapisaniuvedriniautorovogduha,pamakarzavršiliunekojarhivi.Previšetoganeznaju,nitiuče.Atusu,natkrilisudruštvokaokletvaizlakobučijojsjencigasnesvakanada.

Zasadpostavljensistemodnosa,opterećensilniminteresnimipolitičkimmrežamanećesedatireformirati.Moratćesetemeljitomijenjati.Vidljivajecijelalepezazainteresiranihlokalnihpolitičara,članovanjihovihporodica,ro-đaka,kućnihprijatelja,komšija,zemljaka,stranačkihpoznanikaiostalihkojisusedaliuunosanposaoskupljanja“stručnih”i“znanstvenih”titula(jednomnepotizam,zauvijeknepotizam,nadajuse),uzpodrškusuosjećajnihkomisijazaserijskodistribuiranjefakultetskih,magisterskihidoktorskihdiploma.Ta-kvapraksanabosanskohercegovačkimuniverzitetima,kojaseslužbenoupor-nonegira,pokrenulajena,zasadprivremenu,migracijupriličanbrojdoma-ćihstručnjaka,damagisterijidoktoratpoštenozaradeuHrvatskoj,Srbijiijoš

dubljeuEvropi.Zatovrijeme,polupismenost,nekažnjavanadrskostikrad-ljivost,uzobaveznestranačkeiklanovskeveze,neophodansuuvjetzadugo-ročnokrparenje“projekata”,finansiranihizjavnihfondova,odkojih,najčešće,društvenekoristinikadbitineće.Svjesniutjecajapolitikantskogokruženja,izkojegasuseiščahurili,oniodmahrazgrađujuautoritetonihkojisuihprimi-liu,spomenimo,znanstveneinstitucije(itakoihsmatrajusamouslužnimiposlušnimposrednicimaunjihovompostavljenju),kojesvojimdolaskomra-zrjeđujudobeznačajnosti,štojenjihovprirodnifluidkrozkojisekreću.Nji-hovaperiodičnajavnaizjašnjavanjao“karijerama”,kakvesusebinamijenili,

mogubitikorisnahroničarudruštvenepatologijeilistrpljivomkomediografu(trebanaporadasetoštokažuprevedeipovežeurazumljivupriču).TiGuliveriambicijeiLiliputanciduhomhoćerevolucioniratisvijet:izjed-

načitipravanjihovogboflaituđegabranda.Njihovomjerilo,kaoinjihovihstarijih,istomišljenika:važanjebroj“napisanih”strana,anekvalitet,svakepojedinačne,strane.DobrodošliuBalvaniju,oblastevropskogpotkontinen-ta,nekadaznanogkaoBalkan,obilnusirovinama,usvakomepogledu.Nijesirovinasamoono,štoposvojstvimajest,negoionoštotasvojstvauspješnonenegira.Istojesanjihovim“mentorima”,kadasričujedvaupamćeneslogane






velikihznanstvenika,sakojimaneznajuštabidalječinili.Računajućinapo- vodljivostizaboravnostmase,ukojojsuionineprepoznatljivi,preporučujuseodstrašnihudaracapresavijenoj,uprašinubačenoj,današnjicipodmuklokritizirajućirijetkepreostaleučenjake,alinepreglasnodaihovineprimijete.Lukavijiispredsebeisturajuintelektualnotupe,potrošne,jurišnike,kojeje

vrijemevećpregazilo,inadobudne,znanostinepotrebne,tekstasalegutače javnihfondova.Ovdjeseneradioprećutnoj,negoootvorenojpodršcisiste-matskimneovlaštenimupadimauznanost,uključujućihistorijsku.Dosljednisusvojimgotovanskimnavikamaipotcjenjivačkomodnosupremadrugimljudima(nespremnisuzaotvoreneličneiprofesionalneodnose;njihovaljud-skostjetolikoprikrivenadajujeteškootkriti).

Javnostuopćenepodnose:promatrajujekaonekakavmehaničkiskupočajnika(poputnjihsamih)kojisutudapokusajusvakoužeglomaslone-znanja, gluposti i bestidnosti “novihnacionalnih prosvjetitelja”. Nemiluju,nitinjeguju,jezik.Njihovpoznatiodnossariječima(govor,pisanje)jeobič-nagnjavaža–poslijekojesuoniuvijekošamućeniismijavanjimapismenijihkritičara.Zatosusedosjetilijadu:prepisivačiikradljivcituđegaradanudegaokoloneopreznim,aliimutnimizdavačima.Nekiodizdavačkihizdajicatog,

nekadaiovdječasnog,zanatanezajažljivesulopužeilažovi.Nekiodtihprepi-sivačaiizdavačaustanjusuukrastiijezikihistoriju.Idoslovce,ikaoudžbe-nikilipriručnik.Kakogoddasepreruše,onisuprepoznatljivemaskotenašeg

jadnogprovincijalnogdruštvenogteatra.Potočićiaktualnihsudskihprocesanaovetemeusmjerenisuprerastanjuurijekuočijemćetokutekpisatino- vinari,književniciihistoričari.OvosemožepokazatikaotematskidoprinosBosneiHercegovineevropskojpopularnojkulturi,izraženojkrozteleviziju,pozorišteifilm,prijemčivimmedijimazanjihove,kaoiinozemne,varijacijebanalnostiseoskog,prigradskogimahalskogprimitivizmailopovluka.

Našedubokotragičnodruštvojošnijeojačalozaopitisekomedijom,alisemožeogledatiufarsi.Bjesniloprepisivanjaiotvorenekrađetuđegradaiautorskihprava,odtihitakvih,proglašenojeodnacionalizatorskihmutikašagotovoradosnimznacimavitalnostinacionalneinteligencije.Takva“zdrava“i“napredna“nacionalnainteligencijanepriznajenidobronamjernukritiku.Statusintelektualacaudruštvupratepredrasudeonjima,da seintelektualcibojevlasti(nekiovdašnjipolitičkimamlazistereotipnosmatrajuintelektualcekukavicama),zatoštoihfalangistinacionalističkeinteligencijeonemogućava-

judasudjelujuukreiranjudruštvenezbilje.Utakvomokruženjumogućnosti






podmlađivanjaznanstvenihiinstitucijakulturepravimtalentimajakosusu-žene.Darovitedjevojkeimladićisu,odprvogdana,opterećeninesporazu-mimaismetnjamaodgerilacabašiztogpodmlatka,prikrivenihušikaramapolitičkepodrškeinjimakorisnihveza.Bezobziranaoportunističkojavnoizjašnjenjelokalnihpolitičarao,navodnim,bitnimdruštvenimciljevima;ta-lentiovdjejošnisuradoviđeni,nitisuzaštićenikaoresursbudućnosti.Naračun“brige“onjimaudobnoživiprevišenekorisnih,stranačkimkišobrani-masakrivenih,jedvapismenihčinovnika.Novčanasredstva,predviđenazaznanostiumjetnost,prečestozadovoljnopreživajuonikojineznajudefinicijespomenutihdraguljaiščupanihizkruneovogobamrlogdruštva.

Osimnjih,natombesplatnompojilišturedovnesujoš“znanstvene“i“umjetničke” perjanice nacionalističkih vlasti. Zatečeni znanstvenici rade

važnaistraživanjabezdovoljnematerijalnepodrške.Također,nerijetkosamisnose,zanjihovplitakdžep,prevelikidiotroškovazaotkrićakojabitrebalakoristitizajednici.Istraživanjaondatrajuduže,aznanstvenicise udaljavajuodokolineizatvarajuusvijetnjihovihtema.Razočarenjerađanepovjerenje,odbojnostiotporpremabrojnimnekompetentnimosobama(načelnimpozi-cijama,uupravnimidrugimtzv.odborima,raznoraznimvijećima,savjetima

itd.prenapučenimkleptomanima,mitomanimaidrugimmaničnimtipovimameđukojima,manjinapoštenihipametnih,pripuštenihdabirežimuposlu-žilekaonevoljnismokvinlist,nemožedoćidoriječi)ineprilikamakojeuzro-kujukrozcijeliprocesfunkcioniranjaznanstvenihinstitucija,štoposljedičnousporavaželjuipotrebuzapubliciranjemidokazivanjemudruštvuporeme-ćenihprioritetasagotovouništenimsistemomvrijednosti.Tunisukriviistra-živači-znanstvenici. Oni dobiju odobrenje za realiziranje važnih projekata,alibezpotrebnihsredstava.Nakonkursima,zadobijanjenovčanepodrške,nemajunikakvešanseusrazusa“projektima”režimskihštićenika.Hoćesei

njihnavestinato,konačno,poniženjepredgubitakostatakasamopoštovanja:natjeratiih,uzmanje-višenezainteresiraniodnosinečinjenjenekihupravaznanstvenih institucija, da moljakaju korumpirane vlasti za pristupbivšim

javnim(sadaotvorenostranačkim)fondovima.Neinteligentni,društvenopo-guban,tendencioznoshvaćen,slabonijansiran,neodgovornojednosmjernoibeskrupuloznopodržavanipoželjnidruštvenimodel–paternalizam/infanti-lizamkaomjeraodnosa“elite”istanovnikazemlje,mehaničkijefabriciranodinozemnihnadvlastiidomaćihpodvlasti.






Već priličan broj godina, birokratski Sivi Kmeri, inozemni i domaćiupravljačiinadglednicidruštvenemehanike,nastojeotpočetiodbrojavanjenove,njihove,eregurajućinespremnemladenaraštajeuprocesdruštvenogsatiranja, tamo gdje stradavajui zrelije generacije,zastale dapoližu brojneranezadobijeneusudaranjusasamodovoljnimrežimom,priličnosklonomtiraniji,akukavičkomunjegovimtemeljima.Takvomnekultiviranom,neizni-

jansiranom,gotovotiranskommetodologijomprokopavasedubokimeđuge-neracijskijazi,defacto,umanjujeefektivnadruštvenaenergija,voljnospre-mna,zaozbiljnedruštvenepromjeneupravcuboljihrješenja.Očevidnoje,dainozemni“reformatori”kaopreideologiziranimisionariuistinunepoznatog(ipakneznajusačimesesvesuočavaju),želeupotrijebitisamomlađinara-štaj,zakojegsmatrajudaćegamoćipotpunijekontroliratiivoditi,pravcemitempom,kako(ako?)imbudedrago.Tujetemeljnagreškatestrategije,idodatnoiztečinjenicezamršenogspletaneupotrebljivihideja,kojenisurje-šenja.Ideje,iskustvo,želja,iskrenostipostojanaenergijajestekodiskusnijih,iduhomitijelom,uistinu,mladih(neonolikomlađihkakvimasequasirefor-mistimaiquasidemokratamapriviđajuunjihovimkarijerističkimpolucijamakojeihguše,izmeđusnovakojiihpritišćuprevelikimteretomijaveodkoje

binajrađepobjegli,negdjedrugdje).Ti,uglavnomnekvalificiraniizgubidan-skimisionari,neodustajuodnjihovihočevidnihpromašajaigrešaka,jerimsetonovčano,istatusno,neisplati(kaonitinjihovomlokalnomposlugomižbirima).Nejoš.Inozemničinovničkiisavjetničkiuskoci,isličnidomaćiska-kači,živesmijurijuodkomunizma:odsvakogapremamogućnostima(vrloskromnim),svakomepremapotrebama(preuveličanim).Smijusei uživaju,kaokolonijalničinovnicinasinekuri,i,uglavnom,dobroseslažusadomaćom“aginsko-kmetovskomhuntom”,kojalošeglumidemokratskiizabranuvlastBosneiHercegovine.

Sličniprocesiodvijajuseuznanstvenimiinstitucijamakulture.Čestone-dovoljnotransparentnoineuvjerljivopodmlađivanjeostavljasumnjeunji-hovstvarnidruštveniznačaj.Pogrešan/“pogrešan”izborkandidatavidisevrlobrzo,aliodtogaserijetkopravipitanje.Sadasuciljanopogrešniizboripostalisastavnidiosistema(ponekadizgledadajetojednaodosnovaovogasistema)ipreopteretilisudruštvenupodrškudokrajnjihgranicatolerantneizdržlji-

vosti.Umeđuvremenu,praktičnijiodtognesuđenogpodmlatka,kojisutudolutalinaraznenačine,promijeneradnomjestokojeje,često,trajnonedo-stupnonekomesapravimtalentomivoljomdajedetvrdikruhuznanostii






kulturi.Takosečinivišestrukašteta:forsiraseomladinafrontalnimguranjemuiskušenja,kojimanisudorasli,unadidaćeih“preživjeti“dovoljnokakobiseopravdaotakavnemaštovit,rizičanineodgovoranpristup.Utakvimne-prilikama,najgorču,punumjeruštetegutajuznanstveniciupunojkreativnojsnazi.Onisu,ustvari,najvećežrtveusadašnjemznanstvenomnevremenu:njihovitalentiivrijednostisvjesnoseodbacujuukoristnetalentiranihideolo-gizatorastvarnostii,premanjihovimkriterijima,mobiliziranojomladini,kojanajvećimdijelomnećeizdržatimarševanjepremaoazi znanosti.Ideološkaiomladinskapješadijaćeusputzalutati,ilićepromijenitistranu.Naportogne-izvjesnogpohodamoguizdržatisamoznanstvenomzakletvompovezanive-teraniidiomladihkojidobrovoljnopreostanuuznjih,spremnizbogznanostislijeditinjenusvjetlucavuviziju,svimteškoćamauprkos.Tojemehanizamkojivažiza rizičnadruštvaupreviranju(Nesamoudomenikultureizna-nosti!).Životarimo,umučnom,prevratničkom,nevremenupreopterećenompodmuklimopačinamaimasovnompljačkomsvegaisvačega.

Tojerazlogviše,dasepreostaleznanstvenesnageujedineokorazvojasvi- jestiojavnominteresuinjegovebespogovornezaštite.Jer,nascenisuprebrziipojednostavljenisloganikojirazumuništanegovore,negosusročenikao

uputstvanedoraslimosobama.Takvomasovnozaglupljivanjejavnostiodavnonijezapamćenouovojzemlji.Ukolikosenastaviovakvadestrukcijajavno-sti,znanostćeimatinemjerljivosloženiji,neizvjesniji,dužiiskupljiposaodauradinapokušajuozdravljenjadruštva.Poduhvatmoždaneuspije,akonebudetemeljitopripremljenipravovremen-unajskorijevrijeme.Kogaprivlačiznanostibudućnostsloženogdruštvaovezemlje,osjetitćeirazumjetisilinuidubinuovogaproblema.Kotonemože,njegovajekrivica,ilisuodgovornost.Nikadanijebiloviše“stručnjaka”,uključujući“historičare”/“istoričare”/“pov-

jesničare”,aodavnoovakodugotrajneigoropadnekrize.Ti“stručnjaci“suse

odratneposljedicepostrojilikaoozbiljankočničarneophodnimdruštvenimpromjenama.Kaoštojevećinanjih“bubala“zaispiteizprevaziđenihskripta,takoonidanasgoneđakeistudentedasričunjihovenerazumljiveudžbenikekaouzorzanauk.

Nadrugojstrani,samočitanjevrijednoghistorijskogtekstajezahtjevanpoduhvat,ponekadipravaavantura.Navestičitaocadaseuživiuvrijemeilikove,okojimahistoričarpiše,darazmišlja,uspoređuje,budestrpljividođedozaključka,snagomnjegovog(čitaočevog)umapravajepočastpiscu-histo-ričaru,kojemunijestalodobespogovornognametanjaautorskevolje.Takav






autorznadasunjegovaškolaipristuppublicinadmoćniteturavojmodiovoganevremena.Pisacnudičitaocupodrškuuzajedničkomkretanjukrozprošlost,ačitalacmoraosjećatidajeslobodanuizborubrzineprihvatanjailiodbijanjatogkretanja.Historičarutrebazahtjevnaipoticajnapublika,kaoštosunjojpotrebniautentičniznanstvenici.Historičariupropaste,ilipropustesvojži-

vot,čeprkajućipoiverjukojejeizmakloproždirućemvremenu.Većinahisto-ričara,stegnutaživotnomoskudicom,državnimnemarom,potcjenjivačkom

jalijom,općomkrađom,iupropaštavanjem,njihovihdobrihideja,nestignepojmitidasuioni,uzdrugeučenjake,žeravicekojepomažuljudimadanezaboravekosuidanezalutajuumraku.Zatosunekidrugipolutaniskloniitougrabitizasebe,madajedanasneštomanjeonihkojiimvjerujunasmu-šenuriječ.Većsediojavnostisprdasalokalnim“učenjacima”itojenajavanjihovogsilaskasauzdrmanogdruštvenogpostolja,nakojemsubilizahrđali

vjetrokazi.Neznanstvenu,jeftinuizdavačkukonfekcijunećebitimogućejed-nostavnoi brzoskinutisadruštvenih leđa.Tojeproces,povezansapotre-bamausponaznanosti,boljegkvalitetaškolstvaiizgradnjejavnosti.Rijetkimeđuhistoričarimanudejavnostinove,originalne,uvideuhistorijskusliku,kojajedotadizgledalapoznata.Imadostahistoričarakojiprezentirajunove

dokumente,beznovogpristupa.Najvišejetrećih,učijemsedruštvunajboljeosjećavelikibrojslabokvalificiranihpripadnikadrugihdruštvenihznanosti,kojikarikaturalnoskicirajuvažnehistorijsketemeito,kaonabazaru,prodajuučenicima,studentimaidijelujavnostikao“historiju”,posebnonacionalnu.Težeiporaznijeposljedicetakvogantiznanstvenog,destruktivnog,saplitanja

vitalnogjavnoginteresa,odstranetihmiljenikanevremena,nećetrebatijošdugočekati.

Kosu“oni”?Dameidrugovi!Drugariceigospodo!Kojimredomzapo-četitomučnonabrajanje?Nakogaprvopomislite?Naoneizvašeporodice,

zgrade,ulice,gradskeiliprigradskečetvrti,sela,institucijeukojojvi,ilineko vaš,“radi”?Nanekogakogavolite,ilimoždaine?Moždaseprisjećatenekogaodnjihsanovinskihnaslovnicailisatelevizijskihekrana?Popis“tihitakvih”,sakraćombiografijom,usvakojbosanskohercegovačkojregiji,zahvataobimknjige.Dostaihjevećnavedenounacionalističkimpopisnicima Ko je ko(kodovihilionih).Imatamobiografija,ibibliografija,čestitih,darovitihipamet-nihženaimuškaraca,aliiprevišedrugih,kojitonikadanisubili,asadajekasnodaprobaju.Nesmijemolagati.Gledajmoseuoči.Smijemoli,zajedno,pogledatiuzmajevookonastavkapropadanjaciviliziranogživotauovojze-






mlji?Dakle,onisupostalidruštvenislojkojiseobnavljastalnimpriključe-njembližihsrodnika,rođakaistranačkiprovjerenihpoznanikanabudžetske

jasle,kaosiguranizvornjihovogopstanka.Akosenjimauskratitajoslonac,društvoće,opet,nekovrijeme,bitinjimaopterećeno:dobićegomiluslučaje-

va,kojenikoozbiljannećehtjetiuposliti(ali,tonijenerješivproblem,nego jenjihov;oniitakonemorajuraditigodinama;skupilisuzalihe).Suprotnotomopuštenomtumačenju,u dijelubosanskohercegovačkepolitičkečaršijebrujipriča,dasedemokratijačuvai,očekivanom,izgradnjomnovogtrezoraukojićetrebatipohranitinovac,konfisciranodnovihstanovnika,takođerdograđenih,zatvora.

Nezadovoljstvosuvišnomdomaćom“elitom”inezainteresiraniminoze-mnimskupljačimagodinadougodnepenzije,ilijošizdašnijeilagodnijepo-zicije,zateževelikedijelovepopulacijeovezemljeuozbiljnudruštvenuprać-ku(razmotritepoučakupoznavanjaDavidasaGolijatom:nadahnutiDavid+praćka+kamen= oborenidiv imenomGolijat).Tojesuhaistina.Svi jeznamo.Kakovidimo,historičar,također,zbogjavnoginteresa,morakopatiposmetljištudanašnjiceuuloziistraživača-komentatora.Dopustitemi,daseposlije ovihuvida i nekoliko skiciranih prijedloga, odmaknem oddomene

današnjice.Primičesemjestoustudiji,gdjehistoričar,jošmalo,moraprijećiudrugudomenu–nastarinarnicujučerašnjice.Podsjećamčitaoca,dajetakvaprirodahistoričarevomzanata:ona/onod,često,odbačenih,oštećenih,za-boravljenih,nesređenihsastojakamoranapravititrajnijispomenik,negošto

jesjećanjeipouzdanijiodmitova.Komislidajetoustanjuraditi:samona-prijed.Kadajeriječodanašnjici,historičarjepreplavljenobiljemjošslabijegkvaliteta:izvorisudijelomnedostupni;onikojisudostupničestosupovršnii,manipulacijom,izvitoperenisanamjeromdatakviostanuštoduže.Vlastisuseuvijekbranileodnjihoveodgovornostiprikrivanjemdokazainjihovim

izobličavanjima.Čakitoje,pomalo,ohrabrujućezamogućnostobnavljanjaiizgradnjedruštva.Opasnojekadasevlastnebojiodgovornostiijavnosti.Ovdjejošuvijekpostojimogućnostda,zasadpritajeni,obliciopresije,kojiuvjetujurazneoblikeautocenzure,podivljajui,usmjeravaninacionalističkim(tačnijekazano–šovinističkim)i,navodnim,religijskimparolamapokušajudanametnu,makarkratkotrajnu,surovijucenzuruilanceslobodnojmisliikreativnosti.Takobiseovdje,opet,ohrabrileraznereakcionarnefrakcijezanastavakdugoročnogprojektagašenjauniverzalnihslobodačovjeka.Dabistebilirealistični,nesmijeteodbacitiprtljagpesimizma.Usputdakažem,više






putasam promatraokakose lokalni,modernim,korektnim, jezikomreče-no–zapadnobalkanski(ili,izregije)skupljeniintelektualcinikakonemogusjetitinovognazivazapoznatisadržaj:hoćekazatidajepotrebnanekavrstapurifikacijeodzlokobnihideološkihipropagandističkihsadržaja,pakoristei–denacifikaciju.Usvojeimepredlažemtermin: dešovinizacija,zakojimi-slimdajesasvimodgovarajući.

Historičarmoženaslutitimoguće,jošteže,posljedicemasivnezapušte-nostidruštvenehigijene,alidrugi,praktičniji,društvenikorektivi,kojiimajumoćiliježele,morajudauradeposaounutarnjihdruštvenihprepravki,do-gradnjeiizgradnje(kakoseprocijenidajepotrebnoimoguće).

Nijeli jedanodčarobnih ključićazadžinovski katanacnašedruštvenekrizeuporodici?Akoseneosvijetliinekaznikriminalroditelja(odvrhadodnadruštvene“ljestvice”)onićetezlokobnenavikei poslove,proistekleiznekažnjavanjaipolitičkogštitanadnjima,nastavitiefikasnoprenositinanjihovopotomstvo,čemusmosvakodnevnisvjedoci.Krajnjejevrijeme,daseotpočnesistematskikidati lance,kojimaroditelji,pripadnici“elite”,vukuuambis njihovudjecu, tješeći sebe injih,kakonikakve društvenesankcijenjihovomlopovlukunikadbitineće.Tako ćezakon zaštititi tu djecudane

kliznudublje,zajednosaroditeljima,kadaseozbiljnijepokrenuodbrambenidruštvenimehanizmi.Djecanaviknutanaprivilegijemorajunaučitidaživeodsvograda.Dakle,društvoće,htjelonehtjelo,moratiuraditidioposla,kojiroditeljiiz“elite”,očevidno,nisunitihtjeli;nisuimalivremenajošizato,kombinirajućiizbjegavanjeobavezapremasvijetuiBogu.Tragičnojegledatiislušatikolikose,uhvaćeniuprocjeplažiinezakonitihaktivnosti,gromkozaklanjajuizaNjega.Dabisesačuvali,odpočetkasuvoljnisveobezvrijediti,osimsebesamih.Nimjerenivjerekodnjih.Svesuizvitoperilipoćoškovimaostatakanjihoveljudskosti.Dijelovivođstavanekihvjerskihzajednicanežure

pravititrijažumeđutakvimaunjihovomčlanstvu.TunijestvarneuplitanjauBožjaposla;nijetostavizvjerskedomene-radiseooportunizmuširokogspektra(onojvrstikojarazjedadruštvenestrukture).Kakostvaristoje:primi-česevrijemeodabiramogućnosti:ili-ili!Kakoubijediti,osimsilomzakona,nekogakojeukraotuđe?Zatobrojniiz“elite”nedajudržavizraka,unadidaćeonauskoroizdahnuti.Umeđuvremenu,spomenuti“uglednistubovidruštva”mobiliziraju“porodičnuparavojsku”zaplanirani,dugoročni,nasta-

vakdestrukcijedruštvenihosnova.Netrebaseprepustitiutješnomsamoza- varavanju,danamsetosamopričinilo.Ovomobiliziranje,uosnovidestruk-






tivnih,terorizirajućihsnagaračunananjihovubrojnost,elementeunutarnjepovezanostii“korisnost”u,jednomoblikudodatne“kontrole”naddruštvom.Nekipredstavniciiztog,vanzakonskogplemena,sklonisutzv.“euroatlantskojretorici”,nadajućisepotencijalnojamnestijiizaštiti“odnepoznatognekoga”izvanjskogfaktoraoddomaćegsudskogprocesuiranja.Dotlejedošlo.

Razumnojepitanje:koće,odista,odgovoranuEvropiisvijetupoželjetiovakotemeljitorasutodruštvo,razlomljenorazličitimplanovimaiinteresima,bezprihvaćenedržave?Dalismo,uopće,svjesništasve,zajedno,moramouraditi,samodabismo(možda)opstaliuovomsloženomipromjenjivomsvi-

jetu?Nasuprotdruštvenominteresu,bujaautoritarnastruja,unutarrežima,planirajućidapostanenesavladivafalanga,oslonjenanaklijentizam(kloakusvakogdruštvakojedržidosebe).Takoplaniran,većdjelomiceformiran,kor-donbiobidugoročnazaštita,većodavnoustajalogi“uščulog”,režima.Branećinjihovemaleprivilegijei,bašodtogrežimaranijejedvadodijeljenaprava,po-stupkomsniženihkriterijazbogomasovljenjapodrškevlastima,režimskikli-

jenti,moždaineznajući,braneneodrživimodeldruštvenihodnosaukojem vladajućakorumpiranapodlostnedopuštacijelomdruštvudarazvijesvojekreativnepotencijaleitako,punimsamopouzdanjem,postanediosvijetako-

jemuimanadeibudućnosti.Ovakobinastaozamjenski,nametnuti,modelnedoraslimlokalnimdemokratskimsnagama–akooneneustanuineodunaposao.Nesmijemozaboraviti,daiunašemdruštvupostojepolitičkesnagesklonijebržimrješenjima.Akoovoneredovno,razarajuće,stanjestvaripo-traje–historijanepoznajeevolutivnorješenje.Tadarješenjeimasamojednuposljedicu–vae victis! Sadasmonaopasnomvaganjunašestvarnespecifičnetežine,iznačaja:moramoučestvovatiutemeljnostručnojipoštenojdijagnozistanjadruštvaunašojzemlji,razumijevanjuipreporuciterapijeiplaćanjuračunaoporavka.Tuihistoričarimogupristojnopomoći.Njihovoučešćeje,

ustvari,njihovadruštvenaobaveza.Ipak,održanjeiusponznanostisumogući.Kaoiregeneracijaijačanjepozitivnihdruštvenihsnaga;čakiuvjerljivoformiranjekorisnebosanskoher-cegovačkedržave.Nemastopostotnihgarancijazatakavuspjeh(učemuihima?;zarihjeikadbilo?),alitakvinisunitiizgledidestruktivnihidezinte-grirajućih snaga. Trebabitiiskrenipodsjetitise: dostakorisnog,idiodra-gocjenog,znanjaobosanskohercegovačkoj,južnoslavenskojijugoslavenskojhistoriji,uključujućiinovepristupe,inozemnojiovdašnjojjavnostiotkrilisunekiinozemniznanstvenici,ili“našiljudi”nastanjeniiuposleniuinozemnim






univerzitetimai institutima.Činjenicajeste:većidiokorisnogidragocjenogznanja,otkrilesuipubliciralegeneracijebosanskohercegovačkih,južnosla-

venskihijugoslavenskihhistoričara/istoričara/povjesničara.Ononijeuvijekbilocijenjeno,nitiprihvaćeno,onombrzinomkakvujezaslužilo.Zatojeod-govornostdanašnjihgeneracijanjihovihnasljednikaveća:trebanastavititomplemenitom,irizičnom,stazom;proširitije,iosigurati(raskrčivšiusputneneznanstvenepreprekeizamke)kaosolidnucestuzaputpremabudućnosti.NajozbiljnijitestvitalnostihistorijskeznanostiuBosniiHercegoviniodno-sisena,jošneostvarenuobavezu,prihvatanjavisokogprofilaprofesionalnihstandardainjihovuzaštitu.Javnikodeksčasti,uformihumanističkezakle-tve,historičara/istoričara/povjesničarapokazaobiprofesionalnusolidarnosti svjedočiovoljuda seugradeznanstveni/naučni doprinosi društvenim te-meljimauovojzemlji.Biobitoprihvatljiv(iljekovit)činpriznavanja,pri-hvatanjaipoštovanjasvihvrijednosti,inaslijeđa,kojejeovazemlja,zajednosanjenimnarodima,ikadaimala,sadaima,ilićeimati.Historičari/istoričari/povjesničarikojisuljudski,stručnoikreativnoneupitnimoglibi,ujedinjeniokozajedničkogciljaobnavljanjapotamnjeleslaveznanosti,namiritinekeoddugovaismanjitištetenačinjeneuranijimgeneracijama.Moglibise,opome-

nutiznanjemoranijemneuspjehu,okupitiinapisatiHistoriju Bosne i Her-cegovine (Istoriju ili Povijest...,kakoimdrago).Divnogliizazova,akobudepametnehrabrostidasekreneprematom,većdecenijamaobećanom,cilju.Usuprotnom:novaserijakonferencija,skupova,savjetovanja,okruglihstolova(počestouzaromufestivalskeosrednjosti)ohistorijiBosneiHercegovine.Ali,bezHistorije/Istorije/Povijesti Bosne i Hercegovine.

Nijevaljda,daitučekajuinozemnoodobrenje,ilipomoć?Moždasu,nekiodnjih,ustrašenigledanjemuzmijskookopodsjećanjananeuspjeheranijihgeneracija,pasuukočenostproglasilimudrošću?Zardaseneusudeuspjeti

uraditituobavezusvakezrelegeneracijeznanstvenika,bilokojezemljesaza-bilježenomhistorijom?Kadamisledaseodmaknuodtegobeneurađenedo-maćezadaće?Dalinamjeravajuistražitiinapisati Historiju Jugoslavije,napri-mjer?NeštoizhistorijeEvrope,nekogadrugogkontinenta,iliobjasnitinekiodfenomenakojisetičehistoriječovječanstva?Tolikoprofesora,“njihovih“nastavnihpredmetaapunebibliotekenaslovanekihdrugihautora.Ako,uskorijevrijeme,neproradidomaćakreativnaprodukcijaujedinjenihhisto-ričara/istoričara/povjesničara domen znanosti ovdje nastavit će smanjivati,njihovimnečinjenjemohrabreni,lokalni,iokolni,stručnjacizapretvaranje






vrijednogubezvrijedno.Ti“stručnjacizapretvaranjevrijednogubezvrijed-no“suepizodististvarnosti,aliiglavnilikovifarsenjihovogporetkakojijuripoljubitinovutragediju.Akosehistoričari/istoričari/povjesničarineodupru,udobarzadnjičas,ponovljenomsirenskomzovunacionalističkihpolitika,pridružitćese,izazvanimposljedicama,gornjemopisu“glavnihlikovafar-se”.Izatoga,nećebiti“poslije”,negosamo:“Bilo, jednom...” Akobudesreće,bosanskohercegovački historičari/istoričari/povjesničari učestvovat će, za-

jednosadrugimznanstvenicima/učenjacimaunekoliko,međusobnogustoprepletenihvelikih,dugoročnih,poslova:1)oporavljanjuiučvršćenjubosan-skohercegovačkogdruštva(ponacionalnimifunkcionalnimdijelovimaikaocjelinedruštvazemlje);2)izgradnjiuvjerljive,korisneiprihvatljivedržave;3)humanističkomoplemenjivanjudovršetkaizgradnjebosanskohercegovačkihnacija;4)razvojuboljegimodernijegobrazovnogsistemaodsadašnjeg;5)pisanjuistinibližehistorijeoddosadašnjihštoćenam,konačno,omogućitidazavolimobudućnost.Redoslijedovihpoduhvataizvolitepreurediti(akogaprihvatate)i,kakogod,nadopuniti.

Akonitolikoneće,nesmiju,ilineznajuuraditi–kojajesvrhaistoriča-ra/historičara/povjesničara,danas,sutraiovdje?Štaćeovakolijepojzemljii

većemdijelunjenihljudi,zakojeseudušinadamodasudobri?Pamakardasusamodjelićodonoga,kakosunasodmalenaučilidaBosanciiHercegovci jesu.Ilijeitobiosamopustisan?Namasvimatrebata,odsudna,šansadaseoslobodimonaših,dobrimdijelom,slojevimastoljetnihtumačenja,izma-štanihnacionalnihhistorijaida,slobodnomvoljom,uđemourealnisvijetčinjenica.Djecusemožeodgajati,vaspitatiiobrazovatidapostanuposluš-noroblje,alii–slobodniljudi.Odraslim,razumnim,ljudimamožesepoka-zatiznačajnadogradnjenjihovogpoznavanjadomovine/otadžbineisvijetaiusvajanjanaklonostipremapoštovanjupravai sloboda,drugihidrugačijih,

iobavezadaseoni štite. Sretnaokolnost jesteda,jošuvijek, ima dovoljnobosanskohercegovačkihznanstvenikarazličitihprofesionalnih usmjerenja, inekolicinapotpunijih,šireobrazovanih,učenjaka,spremnihzavažneznan-stveneidruštvenepoduhvate.Nisuvaljdanisvipolitičarioglupaviliodsamo-zadovoljneushićenostištosekolosrećeokrenuloi nanjihovustranu,pasupotpunoodbacilisluženjedruštveniminteresima?Jedanodrukavacabosan-skohercegovačketragedijeistječeumogućnostidasetivelikipoduhvati,mož-da,nećedešavatizavrijemeovegeneracijeznanstvenika,ipolitičara.Amoglibi,uzneštovišedobrevoljeisvijestiodruštvenimpotrebama.Zasadsepreja-






keuzajamneodbojnostiiscrpljujupitanjima:Koje(igdje)biouratu?Štaje(izakoga)radio?Zarjemoraootići(ivratitise)?Zatimslijedimeđusobnooz-ljeđivanjepremanacionalnimistranačkimpripadnostima;premanavikamaipraksioslanjanjanaporijeklofondova(domaćihiliinozemnih,čestoijednihidrugih)zaznanstvenaistraživanja(utugaljivorastegnutomshvatanju“znan-stvenog”sadržaja);premastručnimiznanstvenimkvalifikacijama,irezultati-marada,kojegajednidrugimačešćeosporavajunegohvale:“Nečitamšund,kojipotpisuješuft!”;pokazivanjemnačestupraksuistovremenogzahvatanjaobjemarukamavišepozicijauznanstvenimkrugovima,udržavnomapara-tuiupolitičkimstrankama.Takoovi,zadnjispomenuti,dajunezaobilaznubarikaduprimjerapovodljivimkarakterimamladih/“mladih”,kakoseisplatibitigrabežljivac,bezkajanjaiodgovornosti.Nekiznanstveniciopterećenisufluidnimsavezništvimasalokalnimpolitikama.Vidljivajepojava,daonikojisugladniižednibržedruštvenepetrifikacijeimaterijalnefortifikacijeodlučeprimitisurogatinvestitureodlicenciranih,rigidnih,predstavnikanacionali-stičkihinteligencija.Unastavku,bučnanacionalističkaorkestracijaoglašavaprihvatanjejošjednogpodanika,aznanostzaboravljatognestabilnog,tadabivšeg,člananjenogslobodnogbratstva.

Koddomaćihljudi,jedniseosjećajukaopobjednici,drugikaogubitni-ci.PrisutniUNiEUčinovniciiuposlenicisebedoživljavajukaokontroloreikurire.Svispomenutisuprevišeuživljeniuteepizodneuloge.Doksamineštonepoduzmemo,kaoljudskabića,dotlećemo,poljutitomurlanjukrozrazglasidivljemzvukusirenapolicijskepratnje,znatidanas,opet,dolazeme-haničkikritiziratiosrednjičinovnicinečijihvlada,ilimeđunarodnihorgani-zacija.Kadadođu,odista,značajniinozemnidržavnicida“naše”predstavnikepretpolitičkihčoporanaučeosnovnomredu,toćeznačitidasuoniizgubilistrpljenje.Mi,ovdje,izgubilismopunoviše:šanse,nade,snove,mjestanaših

uspomenai ranijegživota.Zamalosve.Čekanjem.Trpljenjem.Povjerenjemupogrešneosobe.Neodlučnošću.Neznanjemozlobiipervertiranostilažnihautoriteta.Bilismotakonaivnodobronamjerni.Divljacimeđunamatosusmatralinašomslabošću.Započetouratu,nastavljenoposlijenjega,svedodanas,nadnamasevršisistematskopljačkanjeiosiromašenjeuizvedbitzv.“naših”,kojiisadadižumeđunamalažneuzbune,pokazujućiprema“drugo-me”(kaodamožemozaboravitiratnoiskustvo).Zakazalismo.Ustrajemolitrpljenjem ineučestvovanjem,prepuštajućiprostor ivrijemenedostojnima,bitćemoglavnikrivcimi–ustavnakategorijazakonimaodanihgrađanaove






zemlje.Neustavnizavjereniciprotivopstankadruštva,inastankadržave,mo-glibi,utomslučaju,ostatipobjednici.Umeđuvremenu,ovodubokonesrećnoivišestrukoranjenodruštvotoneuneprozirnijudubinu.Samosudvije,histo-rijskimiskustvom,potvrđenemogućnosti:ilićeostatinadnu,ilićeodskočitiuspinjućisepremapovršini,probitinjenuopnui,željno,udahnutizrakživota.

Prilazećikrajuovogogleda,podsjetiobihVasnaslijedeće:historičarise,prirodomposla,uvelikomdijeluistraživanjasudarajusadokumentacijomo,uobičajenoshvaćenim,beskarakternim,kriminalnimtipovima,čestofizičkiiinstinktimasličnihtipičnimprimjercimaodređenihživotinjskihvrsta(okoji-majenadahnutopisaoGeorgeOrwellučuvenoj

Životinjskoj farmi.Tajnesoj,

samoizdalekasličanljudima,masovnimzločinima,genocidominesrećamasvakevrsteobilježiojehistorijučovječanstva.Događase,kaonamadanas,dauovojzemlji,zatimususjedstvu,bosanskohercegovačkojokolini,idaljeusvijetu,prepoznamoobrasce,mehanizme,pojaveilikoveočijojsmogrozotiranijesamočuliičitali.Znanostiznanstvenicinesnosekrivicuzatakvostanjestvariusvijetuinanašojprovincijalnojvisoravni.Zloupotrebeisistematskoprovlačenjekrozpolitičkenaplavinedjelosutipova,prerušenihuznanstve-nike.Jednaoddomaćihzadaćaznanstvenikajedaopominjunatezlokobne

pojaveinanjihoveučesnike.Ida,nikad,neprestanu.Pokušavati, iznova i stalno, spašavati vrijedne činjenice od zaborava izloupotrebe,provjeravatinjihovesastojkeiznačaj,uklopitionekojevrijedeumozaikrelativnogpoznavanjaodređenogproblema,održavatijasnomdiopoznateslikeoCjelini(čijemdopunjavanjunikadkraja),datipotpunijeitraj-nijetumačenjeodprijašnjeg–toznanost,dijelom,možeuspješnoraditi.Nažalost,samodijelom,izbog,kakosmonaprijedvidjeli,strašnogpritiskabroj-nih,formalnih,historičaraidrugih,takođerbrojnihformalnih“znalaca”kojiznanjenemaju,aliraspolažusviješćuonjihovomličnominteresukrozspre-

mnostsluženjusvakomrežimukojiznanost,pravaislobodenastojepokoriti,anerazvijati.Teuskogrudesluge,udruženesasličnimmentalnimsklopomrežimskehordenaguranoj,bezkreativnepametiidruštvenogznačaja,uras-padajućudržavnumašineriju,kojaotkazuje,služesamointeresimanjihovogklanovskogopstanka–pobilokojucijenu.Premanjihovomshvaćanju,toitakotrebajuplatitidrugi,anekrivciraspadujošneizgrađenogsistema,preru-šeniu“elitu”injihoveinteresnepristalice.Takosuparaznanstveniveleizdaj-nici,zajednosapotpunokorumpiranim,društveniminteresimafatalnone-sklonim,političarima–stvarni,voljni,kočničaričakodržavanjuneophodnog






nabojadruštvenogvitaliteta.Dakle,onisu,zajedno,podvrstaprijetnjecjelinidruštvenogopstankauovomneizvjesnomvremenu,kojesenežurirazbistriti.Kakonekada,takoidanas.Ovodjelomicedotičetemuizlaganja,aliisadašnji-cu.Tomenisamjakriv,nitidužan.

Podsjetićučitaoca,dastudijasadrži Prolegomenu traktata o jugoslaven-skim komunistimaotomeštasedanas,čestonamjerno,“zaboravlja”dabiseporodilo,kakvo-takvoigotovoposvakucijenu,drugačijetumačenjemoder-nehistorije,uodnosunaonoizprethodnog,jugoslavenskogdoba.Uvodnidio,kojiovdjezavršavam,moždabise,uboljavremena,snalaziouzaključ-nimrazmatranjima,iscrpiounapomenamailizavršiokaokraćiprilog.Či-talacmožedabira,kojimćese redoslijedomkretatikrozovajradikojećenačinečitanjakoristiti.Triosnovnadijelaoveomnibus-studijemoguserazići.Ali,boljejedaostanuzajednosaKratkom apologijom historijskim znanostima(kaoprilogom).Tojestejednastudija,kojaovakoprepletenavišedoprinosimogućemkorisniku–javnosti.

Intermezzo: ograničenja ideoloških slagalica

Krajnjejevrijeme,dasejugoslavenski(ibosanskohercegovački)komuni-stipromatrajukaoljudskabića,sacjelinom,podrazumijevajućegistvarnog,teretatogasvojstva,anjihovaerakaohistorijskadionicateškogineizvjesnogdobagigantomahijezaprevlastusvijetuHladnograta.RazumjetinjihjesteključrazumijevanjagotovopolastoljećahistorijejugoslavenskeRepublike,apomažeirazumijevanjumalovišeodčetvrtstoljećahistorijejugoslavenskeKraljevine.Netrebaihnekritičkislavitikaoposebansojljudi,alinipotcjenji-

vati,dopisujućiimnagrobove,dasubilislugepaklenihsila,ilineštopoput vremenskenepogode,kojadođeiprođe.Topristajezaupotrebuproračuna-

timpolitikantimaikočopernimpropagandistima,(kakvihimaipriličanbroj,ipaknevješto,prerušenihuznanstvenike)uzadržavanjupažnjenjimapotči-njenebiračkeimedijskepastve.Historijskaznanostimavisokestandardeiobavezeodgovornostipremaljudima,dokojihjojjestalo.Onajetuzaljude,izbognjih.Istina,kaoilijek,možebitineugodnaaliježivotnovažna.

Nijednaideologija,pokretilirežimnijeimaokapaciteteprihvatitiizazo- veuspostavevlastitog,novog,dobasamouzpomoćnjihovihizvornihsnaga.Dijelovebivšihgospodarećihdruštvenihklasanovivlastodsršcisu,naprečacilipostepeno,koristiliifiltriralikaopomoćnusnagu.Tinovi,čestoproraču-






natipomoćniciisluge,internosusebedoživljavalikaodionove/stare“elite”.Komunistisu imalisreću,dasena njihovustranu,iz ubjeđenjaili izopor-tunizma,okrenulo dovoljnokvalitetnih idarovitihgrađanskihintelektuala-ca,ikolonaupotrebljiveinteligencije,kojisuvrijednoradilinapoduhvatuizgradnjeiučvršćenjanoveJugoslavije.Današnjemrmljanjeipodvikivanjesljedbenikabošnjačko-hrvatsko-srpskihnacionalističkih,češćešovinističkih,svjetonazorao,navodnoj,bezvrijednoj“komunističkojhistoriografiji”,zasad,nemožepokopatiistinuupustinjulaži.Nigdjehistorijskaznanostnijenastalaizstrastvenogideološkogzagrljaja,patakoniovdje.Modernabosanskoherce-govačkahistoriografijazačetajeu19.stoljeću,arođenasredinom20.stoljeća.Komunistisujeinstitucionalizirali,predajućijojidentifikacijskedokumente(institucije)onjenompunoljetstvu.Takosukomunisti,aneranijevladajućegrađanskesnage,pokazalidaimajumoć,voljuiosjećajnost,uduhunjihove

vizijefederalizma,prihvatitiposebnostBosneiHercegovineikrozpodrškurazvojute,veomaosjetljive,kakonekijošuvijeksmatrajuhistoriju,–“znano-stisvihznanosti”.

Ideologijanerađaznanost.Ideologijaotimaidejeodznanosti:pokušavaihpreoblikovatipremanjenimpravilimaiusmjeritiihdajojbudukorisne

slugeupokušajuostvarenjadominacije.Ideologijaodgojiprivid,bezplemeni-tihznanstvenihsvojstava,oblikovannačvrstomubjeđenju,anenapažljivomistraživanjuidokazivanju.Uslagalicusvakeideologijeugrađenesuobavezekažnjavanjaipridobijanja(ovisnoodideologijemijenjajuseredoslijedini-

jansiranjeovihobaveza)svihkojineodgovarajunjenimpropisanimmjerama.Sveljudskekreacije,pojedinačneidruštvene,ograničenesunesamosnagomčovjekovihstvaralačkihmogućnosti,snova,nadairazumanegoinjegovimobjašnjivimineobjašnjivim(nerazumnim)strahovima.Taugrađenačovje-kovasvojstvapostajuutegkojinjegovonaslijeđevučeudubinupropadanja,

dokseonnadaproduženjusvogatrajanja,sanjajućibudućnostiispunjenjesvrhe.Životpojedincaidruštvaijestetogrozničavoiupornoodržavanjepo-kretljivosti,izmeđufatalnogtonjenjaiinstinkta,podržanogvoljom,realizi-ranomupropinjanjupremasvjetlu.Zadnjadvastoljećačovječanstvoživiužurbiznanstvenihotkrićakojamunisudonijelaravnotežuduše.Kaodajošnijevrijemezato,anizaveliku,sudbinsku,odluku:Kakodalje?Činise,nesamopesimistima,kaodanemakrajatomobrascukretanjačovječanstvakrozprostorivrijeme,kojiporađadžungluljudskihkreacijainjihovihpokušajadabisvioni,unizu,biliskrhaniukatastrofičnomtreskuiliudugom,dubokom,






jecaju.Dalekiodsjajzvijezdavidisenamirnojpovršinijezera,kaoiuotvore-nojkanalizaciji.

Još jedan, kraći, intermezzo...

BosnaiHercegovinaje,odvremenaKraljevineJugoslavije,planiranakaozadnjeutočišteimjestoodsudnevojneodbranedržave.BosnaiHercegovinaomogućilajekomunistima,uDrugomsvjetskomratu,najdragocjenijulekcijupreživljavanjanjihovogpokreta.Tujebilocentralnoisudbonosnojugosla-

venskoratišteibazaukojojsukomunistidonijelinajvažnijepolitičkeodlu-ke.IdejadajeBosnaiHercegovina“Jugoslavijaumalom”pažljivoje,poslije

Drugogsvjetskograta,njegovanaudobajugoslavenskeRepublike.UvrijemeteškekrizeuodnosimasaSovjetima,strahujućiodnovogarata,Jugoslavenisupremjestilidiostrateškivažneindustrijeivojnihinstalacijausigurniju,ilakšebranjivu,centralnuzonudržave–uBosnuiHercegovinu.Osimpostrojenjaimaterijalaovdjeje,izraznihdijelovaJugoslavije,bilanaseljenapriličnobrojnapopulacijakvalificiranog,čestofakultetskiobrazovanog,osobljasaporodica-ma.Diotenaseljenepopulacijeostaojeovdjeznačajnodužeodplaniranogboravka,anekisuostalitrajno.

Jošnisuistraženemeđuovisnosti,injihoveposljedice,naubrzanjeuku-

pnogznanstvenog,irazmahširegkulturnogpotencijala,kaonimogućaogra-ničenja unutar dodira domaćeg sa doseljenim stanovništvom spomenutogprofila.Bašudobanajžešćekrize,uvrijemesukobasaSovjetskimsavezom,uizuzetnorizičnomvremenu,rađalasemodernabosanskohercegovačkahi-storiografija.KomunistisunapravilipodlogukojajeomogućilatrajnirazvojznanostiuBosniiHercegovini.Bilisutolikosigurniusebe,dasusebaštadaprihvatiliovogadugoročnogposla:1949.godineosnovanjeUniverzitetuSa-rajevu;1950.godineosnovanisuFilozofskifakultetiOrijentalniinstitutuSarajevu;dvijegodinekasnijeosnovanojeNaučnodruštvoBosneiHerce-

govine(1966.godineunaprijeđenouAkademijunaukaiumjetnostiBosneiHercegovine–ANUBiH).Instaliranjeiodržavanje,kakonekiističu,“tvrdoli-nijaške”ili“čvrstorukaške”(niudrugimjugoslavenskimzemljamašakevlastinisubileurukavicamaodkadife)komunističkeupraveuBosniiHercegovinitrebatražitiusvijesti,daJugoslavijanesmijedoćiupitanjeposebnouBosniiHercegovini.Bilajetocijenakojujejugoslavenskopartijsko-državnoruko-

vodstvoispostaviloBosniiHercegovinikakobise,uzačetku,eliminiralabilokakvaopasnostpostabilnostBosneiHercegovine,aposljedičnoipostabil-nostJugoslavije.Topravilosmatranojenepromjenjivim,dokrajaJugoslavije.






...i konačno, o razvoju historijske znanosti, hodajući ispod

naslova rasprave: HISTORIOGRAFIJA U BOSNI I HERCEGOVINI1960-ih GODINA IZMEĐU ZNANOSTI I POLITIKE

Ovdjejeriječorazvojuhistorijskeznanosti(promatranojkrozoptikune-kihodnajvažnihovdašnjihčasopisa,neocjelokupnojznanstvenojprodukciji,nitioradukomunističkihideološkihservisa,štosutemezaobimnijeidetalj-nijerasprave),ujednojkraćojdionicijugoslavenskogperiodabosanskoherce-govačkepovijesti.OvojetekjednaodbrojnihneispričanihpričaizhistorijeBosneiHercegovine.Svakaznanostvažnajetačnotolikokolikojejakanjenakreativnaprodukcija.Taprodukcijajerealnaslikaznanstvenogpotencijaladruštva.HistorijskaznanostuBosniiHercegovinimože,spravom,ustvrditidajeimalajakukreativnuprodukcijuanaraspolaganjunekoliko,ujugosla-

venskimokvirima,važnihčasopisakrozkojejeotomeupoznavalajavnost.UBosniiHercegovininijebilopokrenutotolikočasopisazbogideologije(zbognjejebiodovoljansamojedan)negoštoseznalo,dadruštveneznanostiuovojzemljiimajuštakazati.Vlastisuživjeleuuvjerenjudaćemoćikontroliratiznanstvenetokove.KraćevrijemeudobutrajanjajugoslavenskeRepublikeu

tomesu,samodijelom,uspijevale.Dugoročnopromatrano,vlastinisuizdrža-leutrkusaznanošću,patakonitisahistorijskom.Test provjerom sadržaja časopisa sa tradicijom, naslijeđenih iz ranijeg

vremena, možemo, zajedno, započeti rekonstruiranje svojstava historijskeznanostiuoznačenojdeceniji,alipriviritimaloiuprethodnu.PrvooGlasni-ku Zemaljskog muzeja u Sarajevu (GZM ):od1954.do1957.godine,uvrijemeposlijeosnivanjaIstorijskogodjeljenjaidonjegovogukidanja,zasvakusve-skuGZM-a izlazilesupodvijeknjige–1.Arheologijai2.Istorijaietnogra-fija.TiražGZM-abiojeod750do1.000primjeraka.2ListaautoraizBosne

i Hercegovine i Jugoslavije, i njihovihradova, u ovimknjigama priličnojerazuđena.TusenijeradilosamooustrajnomradunausponuovihznanostiuBosniiHercegovini,negosurezultatiimaliodjekainatokoveznanostiuJugoslaviji.Dostaovihautora,injihovihradova,bilisuprihvaćeniipriznatiuJugoslaviji,anekiuevropskimivanevropskimzemljama.Spisakautorarastao

jebrojem,anjihovetemeširinomidubinomkvaliteta.Idanasodjekujučistimsamopouzdanjem,punimnenametljivogponosa,riječimlađegprikazivača,

2Benacdr.A.iDramušićV.1963.120.






kojimaon,gotovoseizvinjavajući,čuvaobraznjegovomdragomčasopisu,upoznajućijavnost,dasuokojedneosminenjegovogsadržajazahvatili“pri-kaziikritike.“Njemujeto,možda,biloprevišeprostorazatunamjenujerje,kaoibrojnidrugi,biosvjestanbogatstavakreativnihtalenataimajdanaidejaurednika,autoraisuradnikaokupljenihokoGZM-a.Zboghistorijskearomeposlužićuse,dijelom,spiskomautoraitemaizprikazajedneodovihknjiga,kojijenapisaobaštajprikazivač,kasnijepoznatiarheologipovjesničarPavoAnđelić.3

Pregled - časopis za društvena pitanja daje,također,jasnečinjeniceonje-govomznačajuzarazvojhistorijskeznanostiuBosniiHercegoviniiJugosla-

viji.ČitaocisumoglistećijedanspecifičanuviduagrarnopitanjeuBosniiHercegovini,ilipročitatinekeoddokumenata,važnezahistorijuKomunistič-kepartijeJugoslavije.4Ali,moglose,također,osjetitistrujanjedrugih,idru-gačijih,tema,čijiautorinisuuvijekbilihistoričari:okršćanskimsocijalistimaibosanskompitanju;omemoarimabosanskogpolitičaraizaustrougarskogdoba;oprvimslikarskimizložbamauBosniiHercegovini.5

Postepenosu,kaonajava,počeliiuovomčasopisusvjetlucatidijeloviistraživanjanekihodtadašnjih,ionihkasnijepotvrđenih,majstorahistorijske

3AnđelićP.1956.327:“Usveskuarheologiječlankeiraspravesudali:Dr.M.Garašanin,IzistorijemlađegneolitauSrbijiiBosni;Dr.B.Gabričević,Sarajevskimedaljonsprikazomtračkogkonjanika;E.Pašalić,OantičkomrudarstvuuBosniiHercegovini;(…)Dr.A.Solovjev,Prinosi zabosansku i ilirsku heraldiku. Novi naučni prilozi su: Dr. A.Benac, PrethodnaistraživanjananeolitskomnaseljuuLisičićimaiNoviprehistoriskinalaziuBosniiHercegovini;MarkoVego,StatuetaizStudenacaiSrednjevjekovnibihaćkilatinskispomeniciXVIvijeka;Dr.I.Čremošnik,NeštooantičkimnaseljimauokoliciKonjicaiIzvještajoiskopavanjimanaCrkviniuLisičićimakodKonjica;D.Sergejevski,StarokršćanskabazilikauKlobukuiStećakkodselaTekije;Đ.Mazalić,Visoki–bosanskigradSrednjegvijeka;D.Vidović,PretstavakolanastećcimainjihovoznačenjeteN.Miletić,Crkvasv.KlimentauMostaćima.UarheološkojtopografijiĐ.Baslerdaje:Kreševo-Kiseljak-Fojnica,aE.Pašalić:TragomrimskecesteodMliništaprekoPodrašnicedoBanjaluke.”Knjigazahistorijuietnografijusadržava,izmeđuostalih, znanstvene priloge koje su publicirali: “B. Hrabak, Dubrovački ili bosanski azur;M.Vego,Pismaobosansko-hercegovačkomustankuod1875-1878.godine;P.Momirović,Zapis jednog savremenika Gradaščevićeve bune; C. Popović,Razni rezbareni predmetiuBosniiHercegovini;Z.Marković,NarodnanošnjanaKupresuiNarodnanošnjau okoliniTravnika;A.Kalmeta,OseljačkomlončarstvuusrednjojizapadnojBosni,teDr.M.Filipović,Društveneiobičajno-pravneustanoveuRamiijošotragovimaPerunovakultakodJužnihSlavena.Naročitosumnogoprostorazauzeliuovomsveskuprikaziikritike(34stranice).”4Erićdr.M.1959.329-340;FinciM.1959.341-347.5Kecmanovićdr.I.1959.477-484;RedžićE.1959.485-492;ŠinikS.1959.493-500.






znanosti,uzinformacijeiznjihovogmalog,velikog,svijeta.Pažnjučitalacaprivlačilisusrednjevjekovniheretici, 6historijaZemaljskogmuzejauSaraje-

vu7,kongresjugoslavenskihhistoričara,održanuSarajevu, 8razmatranjaotzv.turskojkomponentiuetnogenezibosanskihmuslimana,9sintezadijelakul-turnehistorijeBosneiHercegovine10ipodsjećanjenaumrlogučenjaka.11

Uvidiprocjenamogupotvrditidanove,komunističke,vlastinisuuna-kazileGZM iPregled. Onesuihkontrolirale,kaoisvedrugo,(upočetkuviše,kasnijediskretnije,pasvemanjeuspješno)alisuzadržalepoštovanjepremaznačajutihčasopisaidopustilenjihovimredakcijamada,kolikomoguiznaju,povećavajunjihovznačajkvalitetomznanstvenihtekstova,uključujućiihisto-riografske.

BosanskohercegovačkihistoričariuradilisuvažanposaoidalidoprinospisanjuIstorije naroda Jugoslavije.12Tajambiciozni,dugoročni,jugoslavenskiprojekatzapočetje1949.godineinicijativomSavetazanaukuikulturuVladeFederativneNarodneRepublikeJugoslavije(FNRJ).Napočetkujebilafor-miranakomisija,sastavljenaodhistoričaraizsvihjugoslavenskihrepublika(BosnuiHercegovinupredstavljaojeAntoBabić).Komisijajepredložila,daIstorija naroda Jugoslavijebudekolektivnodjelojugoslavenskihhistoričarau

četiriknjige.Prvaknjiga,publicirana1953.godine,osimmalogkartografskogpriloga,urađenajebezučešćabosanskohercegovačkihhistoričara.Jedanaestuglavuteknjige,osrednjovjekovnojbosanskojdržavi,uradilasutribeograd-skauniverzitetskaprofesoraijedanzagrebačkisveučilišniprofesor.Četvericabosanskohercegovačkihhistoričara (dr. Branislav Đurđev, Nedim Filipović,HamdijaKreševljakovićidr.HazimŠabanović)napisalisu,kaoautori,ilikoa-utori,osamnaestglavadrugeknjigeIstorije naroda Jugoslavije. Sveskupa,dva-desetčetiriautoranapisalisučetrdesetdevetglavaoveknjige. 13Stručnaišira

6 BabićA.1962.141-152.7BenacA.iDramušićV.1963.353-371. 8ŠehićN.1965.622-627.9Hadžijahićdr.M.1966.485-502. 10Tuzlićdr.A.1967.291-296.11ŠunjićM.1967.110-113.12Garašanindr.M.,Korošecdr.J.idrugi.1953;Đurđevdr.B.idrugi.1960.13Isto;Premasvjedočenju,publiciranomvišeodpolastoljećaposlijetihzbivanja,možese


→





čitalačkapublikamoglaje,uspoređujućikvalitetprezentiranihtekstova,punihtadašnjojjavnostinepoznatihtemaičinjenica,primijetitiuzdizanjefenome-nabrzogsazrijevanjabosanskohercegovačkehistorijskeznanosti.Ali,razlikeutumačenjučinjenicaiizborupristupaistraživanjimaiprezentacijinjiho- vihrezultata,uobičajenoizraženekodznanstvenika,bilesudodatnootežaneideološkimopterećenjimakoddrugogdijelajugoslavenskihhistoričara.Kadasusetuprislonilisuprotstavljenipolitičkiuticajiizjugoslavenskihrepublika,spomenuti jugoslavenski znanstveni poduhvat, kojemu je bila namijenjenaulogakultiviranjanaslijeđenihnacionalističkihstrastidruštva,doživiojene-uspjeh.Trećaičetvrtaknjigatedobrozamišljeneedicije,kojesutrebalebitiposvećene19.i20.stoljeću,nisubilenapisane.Historijskonaslijeđepobijedilo

jepolitičkuvolju,razlomivšikomunističkojedinstvoponacionalnimsastav-nicama njegovog idealiziranog jugoslavenstva.Ovajjugoslavenski neuspjeh

je,dugoročno,davaotemuzarazmišljanje,kasnijeizadjelovanje,lokalnimnacionalistimanaprojektima“dogradnje”njihovihnacionalnihhistoriogra-fijaihistorija.TonijeubiloJugoslaviju,alijeznačajnouticalonanjenusmrt.

PrvibrojGodišnjaka Istoriskog društva Bosne i Hercegovine (GID),14 štam-pan1949.godineuhiljaduprimjeraka,ponosnojepredstavljenkaopodu-

hvat“novunašojkulturnojsredini”itrebaojepomoći“ostvarivanjukultur-nihinaučnihzadatakakojisupostavljeniPetogodišnjimplanomizgradnjenaše socijalističke domovine”. Pogledajmo pažljivije redakcijsko obraćanjeuprvombrojuGID-a:potvrđenaječinjenica,dajeBosnaiHercegovina“usvomistoriskomrazvitkuišlaspecifičnimputemkojisuodređivalinaročitiusloviiuticaji”;onjenojbogatojiautentičnojhistorijisvjedočiloje“bogat-stvojošneproučenogineobrađenogistoriskogmaterijalanašiharhiva,kojimožedadadeodgovornamnoganeobjašnjenapitanjanašedavneinedavne

zaključiti,dajeglavnikrivaczaneučestvovanjeuglednogbosanskohercegovačkoghistoričaraupisanjuprveknjigeIstorije naroda Jugoslavije,bio–jedanodnajopasnijihkomunističkihideologa.MilovanuĐilasu,nadobudnom,oštromiciničnomčuvarukomunističkeideologijenijebiloprihvatljivoznanstvenosamopouzdanjeAnteBabića,rasterećenokrutogideološkogokvira.(RedžićE.2001.25-27)14IstoriskodruštvoBosneiHercegovineosnovanojeuSarajevu25.maja1947.godine.PravilaIstoriskogdruštvausvojenasunanjegovojvanrednojskupštini24.avgusta1948.godineiodobrena6.decembra,istegodine,odministarstvaunutrašnjihposlovaBosneiHercegovine.Istoriskodruštvopostaloje1960.godine–DruštvoistoričaraBosneiHercegovine.(PetrovićR.1980.285-286)






prošlosti”;nijepropuštenopodsjetiti,dasuranijipokušajipokretanjačaso-pisasličnogprofilapropali“napoznatomnepovjerenjuodgovornihfaktorastare,buržoaskeJugoslavijepremaovakvojvrstiposlakaoinaravnodušnosti

jednezaostaleburžoaskesredinekodnaspremasvakomkulturnomnasto- janju.” Drugi, susjedni, jugoslavenski centri sistematski su razvijali njihovaznanstvena društva, akademije, istraživačke i izdavačke djelatnosti.Bosan-skohercegovačkiznanstvenicimoralisu,zbogtoga,publiciratiradoveohisto-rijiBosneiHercegovineizvansvojesredine.Tamosunjihoviradovi“nalazilinuzgrednomjesto,odslučajadoslučaja,anekontinuiranoiposistemu”.Tajočitinedostataknijemogaonadomjestitini

GZM “iakoonimavelikihzaslu-

gazaosvjetljavanjemnogihpitanjanašeistorije”.Posebnojenaglašeno,dajeosnovnazadaćaGZM-a publiciranjerezultata“arheoloških,prirodoslovnihietnografskihistraživanja”,dokjepubliciranjehistoriografskegrađebilouvje-tovanovišeličnimznanstvenim“sklonostimanjegovihredaktora”a“netolikonjegovimprogramomrada”.Zbogsvegatogaje radnaistraživanjuhistorijeBosneiHercegovinebio“neorganizovan,nepovezan,rastrganifragmentaran,ačlanciiraspraverastureniporaznimčasopisima,periodičnimzbornicimaiostalojštampištojeznatnootežavaloizučavanjenašeprošlosti.”Tuje,nezao-

bilaznairazumljiva,mjeraponosajer,kakokažu,“tekunaševrijemesazrelisuuslovidaseovinedostaciuklone”,a“našanarodnarevolucija”je“probudilainteresnarodnihmasazapitanjekulturei nauke.”GID je,premaprogramunjegovograda,trebaopubliciratirezultateistraživanjahistorijeBosneiHer-cegovineidrugihjužnoslavenskihzemalja,usegmentimapovezanimsabo-sanskohercegovačkomhistorijom.Naravno,politika jepodsjetila inanjeneideološkekanone:“postavljaćesejošneobjašnjeniilinepravilnoobjašnjavaniprobleminašeistorijenadiskusiju,dabisedošlodopravilnogtumačenjaiz- vjesnihistoriskihpojavauduhumarksističko-lenjinističkenauke;objavljivaće

sedokumentiizistorijeoslobodilačkogrataiizgradnjenarodnevlastikaoičlanciovažnijimdogađajimaizovognajslavnijegperiodaistorijenašihnaro-da;tretiraćesepitanjametodikeistoriskenastaveuokviruborbezaidejnostiprimjenumarksističko-lenjinističkenaukeunastaviistorije;vodićesebibli-ografskipregledidonositirecenzijeznačajnihpublikacijaizoblastiistorije.”Komunističkevlastibilesusvjesnedajeovajprogramnemogućerealiziratiusamonekolikogodina.Bezobziranaveliketeškoće,naunutarnjemivanjsko-političkomplanu,njihnijenapuštaoposlovičniitreniranioptimizam.Onisubilitrkačinadugestazei,gledajućiizdanašnjegvremena,činisekaodasu






isijavalinekuvrstumističnogpolitičkogiradnogoptimizma:“…mipolazimoodčinjenicedauslovikojisekodnasstvarajusocijalističkomizgradnjomdajunove,ranijenepoznatemogućnostizaovuvrstukulturnogposla.Nemasum-njedaćetiuslovibitisveboljiidaće,zahvaljujućitome,našbudućiradmoćidaobuhvatisvepostavljenezadatkeidaihrješavabolje,potpunijeipravilnijenegoštojetobilomogućeuovombroju.”15

VećuprvombrojuGID-a biojeprezentiranbosanskohercegovačkihisto-riografskispektakl:odnestankabogomilstvaiislamizacijeBosne,prekoraz-matranjaosmanskogtimarsko-spahijskoguređenja,gradskeprivredeiesnafauosmanskovrijemedotemaizdevetnaestogstoljećaipodsjećanjanazasluž-nogznanstvenika.16Sličnojebiloiuslijedećembroju GID-a,sauobičajenimprijevodimasadržajačasopisanaruskiifrancuskijezik.OsobenostidrugogbrojaogledalesuseutekstuoustankuuDrvaruinjegovojokolici,početkomDrugogsvjetskograta,dvojicedomaćihvojnihhistoričaraiprijevodukraćeraspraveočiflukuturskogprofesoraOmeraLutfiBarkana.PrevodilacHa-midHadžibegićdaoječitaocimanekolikokorisnihuputa,ukazujućinanekemanjkavostiprevedenerasprave,alisavjetujućiupoznavanjesanjom. 17ShemaGID-a održalaseiuslijedećemperiodu:od1952.do1955.(godištaIV-VII)

sadržajemsudominiraleraspraveiprilozihronološkirazmotaniodantičkogisrednjevjekovnog,prekoosmanskog,zaključnosaaustrougarskimperiodomhistorijeBosneiHercegovine.Uvezisaspomenutim,odIVgodišta(1952.)sadržajGID-a biojeprevođensamonafrancuskijezik(prevođenjesadržajačasopisananjemačkijezikzapočetojeodXV/1964.godišta).Odčetrdeset-četiriraspraveidrugihhistoriografskihpriloga,samodvasubilaizhistorijeNarodnooslobodilačkograta.18CijelapetaknjigaGID-a (tiraž:1.500primje-raka) bilaje,1953.godine,ustupljenaraspravamaposvećenim,kakojerečeno,pitanju“‘crkvebosanske’,jedneodnajznačajnijihistorijskihpojavasrednjevje-

kovneBosnekojajeovuzemljupovezivalasasvjetsko-istorijskimzbivanjimaimoćnouticalanacjelokupninjezinživot.”Redakcijaje,uduhunjenogpo-imanjaovogahistorijskogfenomena,naglasiladaspomenutomknjigomželi

15Redakcija.1949.5-6.16Solovjevdr.A.1949.42-79;ĐurđevB.1949.101-167;KreševljakovićH.1949.168-209;KapidžićH.1949.210-214;BogićevićV.1949.215-232;KapidžićH.1949.233-235.17SarajlićA.iStrunjašD.1950.5-18;BarkanL.O.1950.287-298.18VišnjićP.1954.103-141;Ćemerlićdr.H.1955.103-118.






obilježiti“sedamstopedesetugodišnjicuabjuracijenaBilinomPolju(8.aprila1203.),prveidejnekonfrontacijebosanskihkrstjanasarimskomcrkvomkojaih jeotadapasvedopropasti srednjevjekovnebosanske državei bosanskecrkvekaoheretikenemilosrdnoprogonila”.19

Pravohistoriografskeidentifikacijepotvrđivanojemarginaliziranimhi-storijskimpokrajinama20ipotpunijimtumačenjemranijepogrešnoshvaćenihpojmova.21Uduhupolitikeobilježavanjaobljetnica,redakcijaGID-a obratilasejavnostirazlogompubliciranjadesetogbrojatogčasopisa.Trebaobratitipažnjunaporuke,političkenaravi,utkaneuuvodnik:“Samalosnagaimnogoopravdanihnada,kojesubilezasnovanenarealnimuslovimastvorenimna-šomRevolucijom”,pokrenutje GID. Potcrtanoje,da“desetogodišnjicaovogčasopisapadakadaseučitavojnašojzemljislavičetrdesetagodišnjicaosniva-njaidjelovanjaKomunističkepartijeJugoslavije.Ovotrebanaglasitistogašto jetekuuslovimaostvarivanjaprogramaPartije,tojestuuslovimasocijalistič-keizgradnjedruštvaupunomnjenomobimu,bilomogućepokrenutiovakavčasopisiodržatigauneprekidnomkontinuitetu.JerteksapobjedomRevolu-cije,kojajeostvarenjeprogramaPartije,uklonjenesuranije,klasno-političkiuslovljenesmetnjenaputuslobodnogistraživanjaprošlostipajetimeiisto-

riografskojnaučnojaktivnostiotvorenoširokopodručjerada.”Dokazitomebilisu:boljiuvjetirada,osnivanjeirazvijanjeznanstvenihinstitucija,uređenjebibliotekaiarhiva.Tadašnjizvaničnistilobraćanjajavnostiobilujeizrazima,kojisvjedočeonaporimavlasti,dapodržerazvojznanosti.Takose“skupljaju”stručnjaci,“podiže”znanstvenipodmladak,“mobiliziraju”novčanaidrugamaterijalnasredstvakaopodrškaolakšavanjuiubrzanjuznanstvenih“istra-živanjausvimsektorimadruštvenogživota”.Naglašavajućiprvenstvodruštva(odnosnonjegovihnadglednikaičuvara)nadinteresimaspecijalističkeskupi-ne,ilipojedinca,izrečenojeopominjućepodsjećanjei“vjeruju”komunistič-

kihvlasti:“…nesmijeseispustitiizvidadauspjehGodišnjakanijeizoliranefekatnaporanjegovihsaradnikaniefekatnastojanjasamojednedruštveneorganizacijenegojesamojedanorganskidioopštihdostignućačitavenašezajednicekojasuostvarenauovihposljednjihdesetgodina”.Od46suradnika,kojisuuprvihdesetbrojevaGID-a publiciraliradove,31ježiviouSaraje-

19Redakcija.1953.V,VIII.20IsovićK.1958.109-137.21Šabanovićdr.H.1958.177-220.






vu.Naoko160štampanihtabakabilojeprezentirano96znanstvenihradova:6oantičkomdobu,17osrednjevjekovnojbosanskojdržavi,25ovremenuosmanskeuprave,37opolitičkojhistorijiinarodnimpokretima19.i20.sto-ljećate11oNarodnooslobodilakomratu.GDI jerazmjenjivanza17jugosla-

venskihi14inozemnihčasopisa(po3izAustrijeiČehoslovačke,2izSSSR-aipojedanizBugarske,Danske,Mađarske,Poljske,SADiZapadneNjemačke).Redakcijaje,spominjućiodsustvorecenzijaiprikazavažnijihhistoriografskihdjelauprvimbrojevimaGID-a,notiralatokaonedostatak,čijemjeispravlja-njuposvetilavećupažnjuodosmogbroja.Također,bilojeizraženoubjeđenje,dasu“prebrođeneglavneteškoće”idase,“samnogoopravdanogpouzdanja”mogao“očekivatidaljinapredak.”22

Dvijegodinekasnije,dvanaestibrojGodišnjaka društva istoričara Bosnei Hercegovine (GDI)bioje,najvećimdijelom,ispunjenprilozimao“dvadese-togodišnjicinarodnerevolucijeuJugoslaviji”.Uredakcijskomuvodnikuizvr-šenojehronologijskouvezivanjeutkanje,kojejetrebaloasociratipublikunarađanjenovetradicije:“Godišnjak jeiranijevodioračunaotomedaneizne-

vjerinašepamćenjeonarodnojrevoluciji1941-1945.TrećaknjigačasopisaposvećenajeucjelostiproslavidesetogodišnjiceustankanarodaJugoslavije.

Naučniimetodološkinapredakkojijeodtadadoovenoveproslaveregistro- vaoGodišnjak nasvojimstranicamarezultatjeisvjesnihnaporaiobjektivnihsazrijevanjaistoriografijeustanka.”Kakose,također,kažeutomepraktičnom,poslovno-ideološkomuvodniku,takve“jubilarneproslaveobavezujunašuna-ukudapokažerezultateradainaporananaučnomoblikovanjunašenovijeistorije…” Historija “ustanka naroda Jugoslavije”, odmjereno je spomenutakao“jedno(…)odnajvažnijihpodručjanaučnogradakodnas”,alijeodmah,napadno,optimističkiizrečeno,dau“novijevrijemetežištenaučnihistraživa-njapostepenoprelazinanajnovijerazdobljenašenacionalneistorijeiutom

pogleduistorijaNOBdobivaprioritetanznačaj.”“Narodnarevolucija”,napi-sanoje,“predstavljajedanodnajznačajnijihdogađajanašecjelokupneproš-losti.Njojpripadavidnomjestoiuopštojistoriji.Snažaniradikalanzamah

jugoslovenskihnaroda,revolucijaseuistovrijemeuklopilaiuširokilanacsocijalnihioslobodilačkihpokretakojiunovijevrijemepotresajusvijet.Kon-cipiranakaosocijalnainarodnarevolucijaodstranejugoslovenskihkomuni-sta,borbanašihnarodazaoslobođenjeuzbudilajesvijetsvojomunutrašnjom

22Redakcija.1959.7-10.






veličinom,iprolomilamonotonijunašegnacionalnograzvitkasilinomkojojkodnasranijenijebiloravne.”Zbogtogajeredakcijasmatrala,dajerevolucija“postalafenomenpredkojimnaučniradniciosjećajudugiobavezu.”Daljejeobjašnjeno,da“našiistoričari”trebajupridonijeti“dasenezaboravedogađa-

jiizrevolucije,danaučnooblikujuhronikuborbeprotivstranogidomaćegfašizma,da razlučeistinuodtalogakojiseponegdjejošpojavljuje”.Vidljivo je,dajenascenibilaizgradnjamodelahistorijskeznanostiukojemćejugo-slovenskoiskustvoDrugogsvjetskograta imatisvezapaženijuulogu.Tako-đer,historičarisupolitičkimdrvenjezikomnapomenuti,dase“višeodsveganjihovzadatak(…)sastojiutomedamarksističkisagledajuistorijurevolucije.”Prematadaupornobudnom,uvježbanom,obrascukomunističkogoptimiz-ma,spomenutizadatak“ćepostojatidokbudepostojalaistoriografija.”Dabisetomkomunističko-futurističkompristupudalauvjerljivost,podsjećalosena,očekivani,dolazak“novihinovihgeneracijanaučnika”iočekivanja,dase“zaovopodručjeistorijskenaukepridobiještovećibrojmlađihsaradnika.”Bilojeto,gotovozarazno,društvenimfluidimatadavećefikasnijeprenosi-

vo,komunističkosamopouzdanje.Ali,ushitseutodobabrzodiscipliniraopodsjećanjem,dajeBosnaiHercegovina“mnogonacionalnaoblastukojojje

radničkaklasausadilakorijenneštokasnijenegounekimdrugimjugosloven-skimzemljama.”23OvajprimjerdostagovoriotadašnjemstatusuBosneiHer-cegovineuodnosunadrugejugoslavenskerepublike:onaje,čakpromatranaiznutraodnekihdomaćihhistoričara,bilaistaknutokomplicirana,zaostala,oblastuodnosuna,kakojekazano,nekedrugejugoslavenskezemlje.Nadru-gojstrani,očevidnose,opominjuće,spominjanje“taloga”odnosilonakomu-nističkuodbojnostpremajošživomnaslijeđu“građanskehistoriografije.”

Otkrivanjeprostorahistoriografskeslobodeogledalose1960-ihgodinanastranicamaGodišnjaka.Ovdjećebitispomenutisamonekiradovihistori-

čara,uzponekogistraživačaizdrugihznanosti,izBosneiHercegovinekoji,izmeđuostalih,svjedočeosnažnimzamasimakojimajedomaćahistoriogra-fija,sanjenimteretomjučerašnjiceinovimnadama,zaplivalaudaljavajućiseodideološkog,prividnosigurnog,zatona.TaslavnaGodišnjakova hronologija

važnihhistoriografskihradova,čijisutrajniotisciovjekovječenimeđuvrijed-nostimajugoslavenskeievropskehistoriografije,ujednomodmogućihizbo-ra,auodnosunadecenijupromatranja,započinje,krajem1950-ihgodina,sa

23Redakcija.1962.5-6.






uvidomuekonomikurimskeprovincijeDalmacije. 24Slijedilojevažnootkrićenovogpodatka“ogostuRadinuinjegovojsekti”iotvaranjetememletačkihgranicauDalmaciji.25Kasnijejepostavljenopitanje,dalije“TihomirizKro-nikepopaDukljanina-historijskaličnost?” 26Dubrovčaninuslužbibosanskihkraljeva i dubrovački izvori o propasti srednjovjekovne bosanske države27,postalisuvidljiviji.SlijedilasurazmatranjaovojnomuređenjuBosne,posli-

jeuništenjaBosanskogkraljevstva,28orazvoju“naseljakaotipakaravanske varoši”29iekonomskomživotu“BosneiSarajeva”,premafrancuskimputopis-cima,početkomzadnjegstoljećaosmanskeuprave.30Važne,inove,temeula-zilesuunaslijeđeosmanistikesavilajetskimajanima,nastankomčiflukaibu-namamuslimanskogstanovništva“uBosniuXVIIiXVIIIstoljeću”.31Naviralisuprilozihistoriji“starihgradovauBosanskojiSlavonskojkrajini”testudijaojednombosanskomgraduudobausponaosmanskesnage.32Martolosi33 isarajevskamuafnama34pridružilisuvlastitenitiširećemtkanjuhistoriografijeuBosniiHercegovini.DržavnopravnekombinacijeopoložajuBosneiHerce-govinenapočetkuPrvogsvjetskograta,“počecinaseljavanjastranihseljaka”uvrijemeaustrougarskeupraveBosnomiHercegovinomiportretiranjebo-sanskohercegovačkogage,uhvaćenoguprocjepu“izmeđuprivredneaktivno-

stiirentijerstvanapočetkuXXstoljeća,35

upotpunjavalisuslikuhistorijeovezemlje,njenihidrugihljudiuvremenuDvojnemonarhije.Tusupomagaliiradoviokriznomvremenubalkanskihratova, 36jednojpolitičkojaferi,borbi

24Pašalićdr.E.1959.297-331.25ŠunjićM.1961.265-268;1966.47-62.26Hadžijahićdr.M.1969.397-418.27Kovačevićdr.D.1963.288-310;1964.205-220.28Šabanovićdr.H.1961.173-224.

29Bejtićing.arh.A.1961.225-249.30Šamićdr.M.1961.111-134.31Sućeskadr.A.1963.167-198;1967.37-57;1969.163-207.32Handžićdr.A.1963.321-339;1970.141-196.33Vasićdr.M.1964.11-65.34HadžijahićM.1964.67-119.35Hauptmanndr.F.1961.87-109;1967.151-171;1969.23-40.36Kapidžićdr.H.1963.5-51.






zapolitičkuautonomijuBosneiHercegovine,37osnivanjenove,ambicioznozamišljenenacionalneorganizacije 38iznačajanizvještajorivalitetuinteresaAustrijeiUgarske.39IstraživanjahistorijeJugoslavijevećsudonosilazapaženeradoveograđanskimpolitičarimaumiru40iratu41kaoioplanovimavojnih

vlastiKraljevineJugoslavije.42

Takosesvečanamelodijaveličanstvahistorijskihznanosti,pisanaprilozi-maistudijamaunjihovomglavnombosanskohercegovačkomčasopisu,pre-nosilakroztudecenijusvimakojisuježeljeličuti.Izgledalojedaćetrajati,trajati…

GotovovršnjakGodišnjaku,ipakgodinumlađi,časopis Prilozi za orijen-talnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom (ka-snijesamoPrilozi za orijentalnu filologiju –POF )OrijentalnoginstitutauSa-rajevu,kvalitetomjeznačajnodopunjavaoponuduhistoriografskihradovauBosniiHercegovini.Njegovtiražod1.000primjerakapredstavljaojetadašnjuuobičajenumjerurežimskepažnjepremaznačajnimčasopisima.Radiorijen-tacijeostatusukvaliteteponuđenihradova,pogledajmodiosadržajajednogodprvihbrojevaPOF-a,čijajeredakcijavećdotada,osimnekolikobosansko-hercegovačkihijugoslavenskih,pridobila“višeučenihljudiuinostranstvu”:našaosetu jedanperzijskiizvorokosovskojbicidr.FehimaBajraktarevića,pitanjekršćanskihspahijauRumeliji15.stoljećaosvijetliojedr.HalilInald-žik,položajRomaujužnoslavenskimzemljamapodosmanskomvlašćuraz-matraojeMuhamedA.Mujić,vrijedanpriloghistorijiSarajevadaojeHam-dijaKreševljakovićo ćefilemikršćana iz1788.godine,anaHamzevije nas

jepodsjetioMuhamedHadžijahić,dokjeAlijaBejtićdao,kakokažu,“prvidoprinos”odnosno“općiisistematskipregledspomenikaosmanlijskearhi-tektureuBosniiHercegovini”,dr.BranislavĐurđevjeinformiraoodefterimazaCrnogorskisandžak,HazimŠabanovićonajstarijimvakufnamamauBosniaNedimFilipovićizniozapažanjaotimarskomsistemu.43

37BogićevićV.1966.79-107;1969.315-340.38ĐakovićL.1966.135-157.39JuzbašićDž.1970.45-104.40BegićD.1967.173-189.41HuremR.1967.191-221.42Šehićdr.N.1970.105-139.43MujezinovićM.1956.332-333.






UnekolikobrojevaPOF-a,koji1960-ihnijeizlazioujednačenomdina-mikomneophodnomzaodržanjeosjećajaprisutnostiujavnostizačasopistakoubjedljivogbosanskohercegovačkogkvaliteta,nakupiosecijelirojznan-stvenihradovakojisupoletjelipremaznanstvenimhorizontimaJugoslavijeisvijeta.Podsjetićemosenekihradova,tekdasenagovijestevisokidometidomaćeorijentalistike(uotvaranjunovihtemaijasnomrazmatranjuranijihpogrešnihpristupaitumačenja),udruženihsasazrelomijošuspinjućomhi-storiografijom:postanakirazvitakBijeljineu16.stoljeću44,BitlisijevopisBal-kanskogpoluostrva45,životidjeloHasanaKafijePruščaka46,demonstriranje

jednog pristupavelikoj temiorijentalnih svojstava južnoslavenske narodnekulture47,testudija-zagonetkaorječniku,nepoznatogautora,iz17.stoljeća.48

VisokimkvalitetomznanstvenihradovaiupornošćuznanstvenikaOri- jentalnoginstitutauSarajevu,POF seuspioodržatiirazvitidoprepoznatlji- vostikojajenailazilanapodrškuisimpatijedalekoodBosneiHercegovineiJugoslavije.Itoje,uznekedruge,pričazadruguprilikui,možda,nadrugommjestu.

NaobalamahistoriografskogjezeraBosneiHercegovine,nakojimasubilepodignutegrađevineznanstvenihinstitucija,ukojimasusvijetliliznan-

stveničasopisiinjihovadrugaizdanja,događalesuseohrabrujućenajavevi-šegstanjaduha,odonogakakavsuideološkiprorociižreciodobravali.Kaoda jenaviralovrijeme,očekivanih,oštrihpolemikaikritikadotadašnjihrezultataradauhistoriografiji.Neštoodtogauzburkaloje,naizgled,mirneznanstvene

vodeizapljusnulonekeodznanstvenihinstitucija.Historiografijajetakopo-čelajestizdravijesjemenkeznanosti,nebježećiodoštrine,najčešćeljekovite,polemičnosti.TajnovisadržajdavaojehistoriografijiuBosniiHercegovininovuvrstusamopouzdanjainudioputovanjeprema–modernosti.

Urnebesneočekivanogzapočeojebaštamogdjemuseinisunadali.Desi-

losetourežimskimkreacijama(GDI iPOF ),kojesusepostepenoodvajaleodzvaničnoproklamiraneuniformnosti,svepazećidasenepreturenaideološ-

44HandžićA.1965.45-74;1970.5-48.45TrakoS.1965.209-218;1969.329-351.46ŠabanovićH.1969.5-31.47FilipovićM.1970.101-116.48KorkutM.D.1970.135-182.






kojklizavici.Ali,gdjegoddasuseodstupanjadogađala(posebnoonajavna,kojasenisumogla,tektako,prećutati)nisubiladočekivanadobrodošlicom.Toštojenazvanopolemikom,nijesedogodilo.PočelojeurubriciOcjenei prikazi učetrnaestomgodištu GDI-a.Dr.BranislavĐurđevpubliciraoje,njemusvojstven,samouvjerenosvrtukojemjeponeštokudio,pomalohvalioanivlastitezaslugenijezapostavljao.49UslijedećembrojuGodišnjaka,kojijeizašaoizštampetekdvijegodinekasnije,ĐurđevujeljutitoodvratioHazimŠabanovićnedržećiprevišedonjegovedominantnedruštvene,iprorežimske,pozicijeiambicioznog(alinebašaklamativnoprihvaćenog)arbitrabosan-skohercegovačkehistoriografijeiorijentalistike.ŠabanovićjejakoprodrmaoĐurđevljevu poziciju samoproklamiranog kontrolora znanstvenih tokova,kaoinjegovenamjereiznanje.50Dabiseta,neželjena,neugodnostnekakoadaktiralareadakcijačasopisazbrzilajekratkunapomenu-kapitulaciju,tjera-

jućiodsebeprokletstvopolemike.51Pokretač žestokekritike usmjerene prema radu dvojice univerzitetskih

profesorabiojeBesimKorkut.Onjekritikovaogreške,propusteibrzople-tostiuprevođenjuhistorijskihdokumenatasaarapskogjezika“draFehimaBajraktarevića,redovnogprofesoraFilozofskogfakultetauBeogradu”.Zbog

togaBajraktarević,premaKorkutovommišljenju,“nedovoljnostručnoičaknapojedinimmjestimaneodgovornoiproizvoljnotumačivažnečinjeniceizmaterijalakojeobrađuje.”52Jošgoreprošaojedr.ŠaćirSikirić,“redovniprofe-sorFilozofskogfakultetauSarajevuišefkatedrezaorijentalnejezike.”Korkut

je,priličnodetaljno,pokazaoSikirićevoznanjearapskogjezikazaključujući,daspomenutisarajevskiprofesor“iskrivljavatačnodešifrovanetekstoveine-pravilnoprevodivjernoprevedeneriječiirečenice,potvrđujućitimeaktuel-nostdavnašnjearapskeizrekekojakazujedanijeneznalicaonajkojinezna,

49 Đurđevdr.B.1964.275-288.50ŠabanovićH.1966.253-270.51Redakcija:dr.BranislavĐurđev,dr.HamdijaKapidžić(odgovorniurednik),dr.EsadPa-šalićidr.MarkoŠunjićstalisuizaovedvijerečenice:“MadajeRedakcijasmatraladaovakavsadržajnapisaipodovimnaslovomnebitrebaloštampatiuGodišnjaku,naizričitzahtjevB.ĐurđevakojijetakođerčlanRedakcijeobjavljujeseonakokakojeautornapisao.Redakcija jezaključiladaseovimnapisomobustavidaljapolemikauGodišnjaku.“(Isto.253.Vidina-pomenu)52KorkutB.1965.307-346.






aznadanezna,negoonajkojineznaaneznadanezna.”53Takojetobilo,kadasusedohvatiliorijentalisti,odkojihjednastrananijebilaopterećenaželjomdasedopadnejavnosti,negodaistjerastvarnačistac.Istijeprincipiudrugimznanostima.Kakogod,historijskaznanostimalajekoristiiodovihnerealiziranihpolemika(ustvarnostioštrointoniranihkritikanečijegradaiponašanja),jertadasuistraživačimoglineštoopreznijepristupitiprijevodimaitumačenjimavažnehistorijskedokumentacije.Dobilisujasnesignale,daseneoslanjajubespogovornonadotadašnjeautoritete,negodadobroprovjeremogućenavode.

SadatrebaneštokazatioPrilozima

Institutazaistoriju uSarajevu.Ne

umanjujućiznačajnekolikovažnihčasopisa,kojisudiosvogaprostoraustu-palizahistoriografskesadržaje54,nitizaslugenjihovihredakcijazaodržanjetakvogodnosapremahistorijskojznanosti,uovojraspravitrebaosmotritiPrilogekaojedanodnajbitnijihoslonacaodržavanjairazvojadinamikehisto-rijskihistraživanjauBosniiHercegovini.PrvibrojPriloga,tadajoš, InstitutazaistorijuradničkogpokretauSarajevu,štampanje1965.godineutiražuod1.000primjeraka.Uprvomobraćanjujavnostiredakcijačasopisanaglasila

je,dase“naučno-istraživačkiprogramInstituta”neodvijaravnomjerno,jer

međuhistoričarimanijevladao“jednakintereszapojedineperiode”.Uvezistim,redakcijajeskrenulapažnjunato,da“ćeovaokolnostnužnodolazitidoizražajaiuPrilozima itakoposlužitikaoilustrativanpodatakorazvojusameistoriografijesocijalizmauBosniiHercegovini”.Važnojekazati,dajeredak-cijaposebnoskrenulapažnjuzainteresiranimistraživačimaipotencijalnim vanjskimsuradnicima,kakoćePrilozi publiciratii“radovekojinestojeudi-rektnojvezisanaučno-istraživačkimprogramomInstitutaukolikoseodnosenaznačajnepolitičke,ekonomske,kulturne,ukratkodruštvenepojaveidoga-đajepomenutograzdoblja,ukolikosuzasnovaninaistorijskimizvorimaipo

svojojobradipredstavljajudoprinosnauci”.Timdrven-jezikompokušalose53Istiautor.1969.397-424.54OsimcitiranogčasopisaNaše starine, spomenutćuGodišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu(prvi broj 1953.g.), Radove Naučnog društva Bosne i Hercegovine (kasnije ANU BiH) / Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka (prvibroj1955.g.),Glasnik Arhiva i Društva arhivistaBosne i Hercegovine (prvibroj1961.g.)i Radove Filozofskog fakulteta u Sarajevu (prvibroj1963.g.).Uoviminekimdrugimčasopisima,kojinisuušliufaktografskupodlogurasprave,radovesupubliciralicitiraniautori,ibrojnidrugi,čijesusetemerasprostiraleodpredhistorijedo20.stoljeća.Nekiodtihradovaidanassudragocjeniznanstveniputokazi.






sugeriratidasetražilakvalitetaizvoraiuvjerljivznanstvenipristup.KakobisenaglasilajugoslavenskaorijentacijarukovodstvaInstituta,rečenoje,da“nemapotrebeisticati”daćeradovimakojirazmatrajuhistorijsketokoveudrugim

jugoslavenskimzemljama, a koji suimali značaja zaBosnu i Hercegovinu,“bitiotvorenestranicePriloga”.55Drugibrojovogačasopisaštampanje1966.godineu700,atrećibroj1967.godineu400primjeraka.Sadržajpubliciranihprilogabiojeprimjerentipičniminstitutimazahistorijuradničkihpokreta.Ali,uprkostakoskučenimkoncepcijskimisvjetonazorskimograničenjima,kojesudiktiralipolitički(partijski)osnivači,moglaseosjetitikreativnasna-gapojedinihautora,kojisusepočeliizdvajatiizsivilaprosječnosti.Tujetek

nastajaojedanznanstvenitokkojiće,slijedećedecenije,pojačatirijekubosan-skohercegovačkehistoriografijeidobitipotvrduujugoslavenskimokvirima,povremenoprelazećiznačajemiprekonjenihgranica.

NajvećiznanstveniiorganizacionipoduhvatudotadašnjemraduInsti-tutazaistorijuradničkogpokretauSarajevujestenjegovoučešćeupripremiirealizacijiznanstvenogskupaIstorijske pretpostavke republike Bosne i Her-cegovine,održanomnovembra1968.godineuSarajevu.OsimInstituta,skupsu organizirali Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Druš-tvoistoričaraBosneiHercegovine,KatedrazaistorijuFilozofskogfakulte-

tauSarajevu,KatedradržavnogimeđunarodnogpravaPravnogfakultetauSarajevu,KatedrazapolitičkenaukeFakultetapolitičkihnaukauSarajevu,SkupštinaSocijalističkeRepublikeBosneiHercegovineiCentralnikomitetSavezakomunistaBosneiHercegovine.Skupuje,kakojerečeno,“prisustvo-

valooko80istoričarai višepredstavnikapolitičkogikulturnogživota”.Ne-kolikoprezentiranihsaopćenjapredstavljalasuznačajneznanstveneprodore.Skupje,također,opravdaoinamjeruafirmiranjastatusaBosneiHercegovinekaoravnopravnerepublikejugoslavenskefederacije.Zbornikradovasaovogaznačajnogskupapubliciranjeuprepoznatljivomčetvrtom,tematskom,broju

Priloga.56U toj deceniji u, sve gušće i kvalitetnije, tkanje bosanskohercegovačkehistoriografijezaplelasusetri čovjeka(umirovljenigeneralidinamičnipo-

vjesničar,nepoznatipravniksabiljegompolitičkogosuđenikaipoznatiknji-ževnik)kojiće,zaokotridecenijekasnijesudjelovatiuodređivanjuputanjedržavainacijakojesu,različitomumješnošćuiuvjerljivošću,predvodili.

55Redakcija.1965.5-6.56RedžićE.idrugi.1968.






UizvještajuosudjelovanjunaTrećemmeđunarodnomkongresuhisto-ričarapokretaotporauEvropi(KarlovyVary,Čehoslovačka,2.-4.septembra1963.g.)direktorInstitutazaproučavanjeistorijeradničkogpokretauSaraje-

vu,EnverRedžić,zabilježiojeutiskeonjegovomkolegiFranjiTuđmanu:“…pratiosamradkongresaupolitičkojsekciji,ukojojjeporedostalihdirektorInstitutazahistorijuradničkogpokretauZagrebudrugFranjoTuđmanpod-nioreferat‘OkupacionisistemiuJugoslaviji’.PoreddrugaTuđmanauovojsekcijiistupilisusakraćimkoreferatimageneral-potpukovnikPetarBrajovićiasistentuInstitutuuZagrebuFikretaButić.UovojsekcijialbanskidelegatPassakritikovaojeTuđmanazbognjegovenavodnetvrdnjedasuAlbanciišlizastvaranjemVelikeAlbanijenaračundijelovajugoslavensketeritorije.Fak-tično,Tuđmantonijetvrdio,većizniočinjenicudajeItalijatežilastvaranjuVelikeAlbanijenaračunjugoslavensketeritorije.PoslijealbanskogdelegataistupilajesovjetskaistoričarkaKulinovasakritičkomprimjedbomnaTuđ-manovutezudajenjemačko-sovjetskipaktonenapadanjunanioštetume-đunarodnomradničkompokretu.IsovjetskiistoričarBoltimjeizjaviosvojeneslaganjesaovomTuđmanovomtvrdnjom.”57

Iste godine (maj-juni) kroz memoriju Instituta za proučavanje istorije

radničkogpokretauSarajevubrzojeprošloimeAlijeIzetbegovića.Radiloseobanalnomsudskomslučaju,kojijebiozavršenjanuara1964.godine.Stanaristambenezgrade,gdjejeIzetbegovićbiopredsjednikkućnogsavjeta,tužilisuInstitutzbog,navodnog,onemogućavanjapristupadvorišnomprostoru.Sud-skorješenjeovogaslučajanudidragocjenepodatkeokarakteručovjekakoji je,decenijamakasnije,igrao(iunutarnjegovognarodaosporavanu)ulogu“prvoguBošnjaka”.Ovdje,čaki,banalnostslučajadajevišestrukiznačajhi-storijskomizvorupokazujućiisprekidaneputeveslojevitih(svjesnihinesvje-snih)izbjegavanjadirektnogizjašnjenjapredjavnošću–ovdjepredstavljenom

57IIS.Fond:1963.SavjetuInstitutazaproučavanjeistorijeradničkogpokreta–Sarajevo,7.oktobra1963.godine.

AkademikPetarStrčić,nedavnojepodsjetiojavnostnakreativniperiodpovjesničaradr.Fra-njeTuđmana:“Upoznalismose60-ihgodina,kadajeonbiodirektorijedanodosnivačaInstitutaza historijuradničkogpokretaHrvatske.Cijelismoživotnasdvojicapolemiziralionizutemaiuvijekjedannadrugogagalamili.Njegovisuznanstveniradovidokraja70-ihiznadprosječnodobri.Dodanasnemamprigovorananjegovuknjigu‘StvaranjesocijalističkeJugoslavije’.Biojeizvrstanhistoričar.Njegovakasnijapolitikadrugajestvar.“(StrčićP./OrešićB.2009.30.)






običnimopćinskimsudomkojije,istina,svakooglašavanjezapočinjao:“Uimenaroda!”Izetbegovićevaosobenostočvrslajeuzatvoru,poslijeDrugogsvjetskograta,ajošjebilabrušenaudobaopisanogzbivanjaizprvepolovine1960-ihgodina.Citiratćunajzanimljivijidiodokumenta(saneispravljenimgreškamanaoriginalu)ipreuzetislobodupodvućiriječitadašnje,usputne,karakterizacije dijela ličnosti Alije Izetbegovića: “Svjedok Izetbegović Alijaističedajepristajućinapostavljanjeogrademislionadograđivanjeogradesa

južnestraneprostoraispredzgrade,anenapostavljanjeogradesauličnestra-ne.Međutim,izčinjenicedaManojlovićNemanjakojijezajednosaIzetbego-

vićAlijompremanavodimatuženogaisvjedokaNikoleBabićabioprisutan

čitavomrazgovoru,tvrdidasuposebnorazgovaraliodograđivanjuogradesadonje-južnestrane,aposebnoopostavljanjuogradesauličnestrane,isključu-

jesemogućnostzabludenastraneIzetbegovićAlijekaopredsjednikakućnogsavjeta.”

Sudjeodbiotužbu.58Ovdjetekovlašnaznačene,nekeodosobinaIzetbegovićeveličnostisli-

jevaju seprema mogućnostima odgovoranabrojnapitanjauvezi sanjim.Postajejasnijekojasunjegovasvojstvasmetalapunoćidjelovanjauozbiljnojpolitici,štogajeonemogućavalourazvojuodlokalnogpolitičarapremaneos-

pornompoložajudržavničkogznačaja.Svetoidanastjerautjeskobunerješe-nihproblema,čestoiuočajanje,nekeodnjegovihpristalicaadrugeueuforijupodrške,nasvakunaznakukritičkogstava.Kakostvarisadastoje:bitćelakšenapisatiregistartrajnih/trajnijihnedoumicauvezisaAlijomIzetbegovićem,negonjegovupotpunijubiografiju.59

DobricaĆosićjeudesiodapostanevažnaličnostuposlunacionalističkogpreuzimanjakulturnihinstitucija,poputMaticesrpskeiSrpskeknjiževneza-druge.RukovodstvoSavezakomunistaSrbijesmatraloje,aprila1969.godine,dasrpskinacionalistinastojeojačatinjihovepozicijetakoštoće“odstranitiiz

tihinstitucijatzv.režimskuinteligenciju.”Toje,premamišljenjuvlasti,trebala58IIS.Fond:1964.02-88/1.17.II1964.Rješenje:OpštinskisudIuSarajevu.BrojP:3568/63.Sarajevo,18.1.1964.59Dalijužnoslavenskehistoriografije,uključujućiibugarsku,imajusvogaDarkaHudelista?Nemaju.JedanjeDarkoHudelist,novinar-istraživačkojiseodsvjedokapovijestirazvioupiscahistorije:HudelistD.2004.Kakvojedanašnjestanje,kojećepotrajatiujužnoslavenskimhistoriografijama, isključujući bugarsku iz tog negativnog trenda, bilo bi najkorisnije daDarkoHudelistzavršipreostataktrilogijePredsjednici (DobricuĆosićaiAlijuIzetbegovića)padaimamoštačitatiicitirati.Tolikootome.






bitipripremazanadmetanjesahrvatskimnacionalistima,uzjačanjepolitike“pridobijanjaivezivanjaSrbaiMuslimanaizBosneiHercegovine(obnavlja-njeborbezaBosnu).”Tadašnja,zvanična,političkarazmatranjaoperiralasuuvidima,“daseidenastvaranjenovedrukčijeMaticekaoborcazasrpskeinte-rese.PostojinameradaseistoučiniuSrpskojknjiževnojzadruzi,kaoiudru-giminstitucijama.UbacilisukrilaticudaputuBosnuvodiprekoNovogSada.FaktičkiseradiopokušajupodeleBosneiHercegovineunadmetanjusaMa-ticomhrvatskom.MaticahrvatskaimalajenamerudaosnujesvojeogrankeuSuboticiinekimdrugimmestima.Srpskinacionalistisumislilidatotrebado-pustitikakobiSrbimogliosnivatiogrankeuBosniiHrvatskoj.Očiglednaje

nameradasevratiulogaMaticesrpskeizdobaAustro-Ugarskekadajedelo- valainasrpskojihrvatskojiturskojteritoriji,idasestvoreuslovizadelovanjenasvimteritorijamagdeživeSrbi.”60VlastibosanskohercegovačkeRepublikenisubileneinformiraneonastojanjimasrpskihkrugova,čijajeidentifikacij-skamarkica,unutarvlastiJugoslavije,postajaoDobricaĆosić.Takojedonjih,uzdrugeinformacije,ranijedošao“punitekstizlaganjaDobriceĆosićaiJova-naMarjanovićana(…)plenumuCKSKSrbije.”Ovajtekst,kaoidrugipartijskipapiri,bilisudostupnihistoričarimaodpovjerenja. 61Izgledadasusrpskipar-tijskikrugovi,uovomeslučaju,požuriliosudiliĆosićaiMarjanovićazasrp-

skinacionalizam,koristećikaopovodnjihovukritikualbanskognacionalizmana,kakopiše,“KosoviiMetohiji.”62Ustvarnosti,partijski,komunističkivrhSrbije,nijeseusudiodopustitisebiluksuzpropuštanjaideološkogpritezanjadvojicesvojihistaknutihčlanovačijistavovi,kakojenaglašeno,“objektivnopodstičunacionalizam,sejusumnjeivodenarušavanjujedinstvauSK.” 63Da-kle, sve seslilou lijevak nekihodosnovnihstrahovakomunističkihvlasti.Posljedicagubitkaugledazvaničnihvlastiuzrokovalaje,neštokasnijeistego-dine,prihvatanjeĆosićevihiMarjanovićevihstavovaudijelusrpskejavnosti.64

60VukovićZ.1989.285-286.VišeoSrpskojknjiževnojzadruzividjetikod:TrgovčevićLj.1992.61CKSKBiH.Fond:Komisijazaunapređivanje…TekstizlaganjaDobriceĆosićaiJovanaMarjanovića.Broj:12-955/1-68.Sarajevo,11.maja1968.godine62Isto.63VukovićZ.n.d.164,260.64Isto.260.JednoodskorijihĆosićevihsvjedočanstavaukojimaspominjei1960-tegodine:ĆosićD./LatinovićZ.2009.82-91.






SanoafirmacijibosanskohercegovačkehistoriografijeihodpomukamaIstorije naroda Bosne i Hercegovine većjerazmatrannadrugommjestu.65Po-

vjesničar,graditeljJugoslavije,isvjedoknjezinogpada,smatradajeodsredi-ne1960-ihdosredine1980-ihBosnaiHercegovina“doživjelazlatnodoba.”66Kakosmovidjeli,historiografijasepriličnouspješnorazvijalauBosniiHer-cegovini.Tonebibilomogućeuuvjetimasistematskihideološkihpritisakaigrubihusmjeravanja.Kontrolaje,svakako,postojalaalijebiladiskretnainajčešćevršenaunutarznanstvenihinstitucija.Ukupniznanstvenirezultatipokazujuda1960-ihgodinahistoriografijanijebilaslugarežima.ČaksemožetvrditidasuvlastirazumijevalepotreburazvojahistorijskeznanostiuBosniiHercegovinikaonužnostpotvrdeidentitetaovejugoslavenskerepublike.Uvi-diuprirodustanjaBosneiHercegovine,uronjeneudruštveno-političkiakti- vizamkraja1960-ihgodina,slijeditćeuraspravionacionalnimidentitetimauBosniiHercegovini.

PROLEGOMENA TRAKTATA O JUGOSLAVENSKIM KOMUNISTIMA

ili

Neuspjeh hrabrog poduhvata ujedinjenja mozaika nacija u zajedničku

državu i komunističke samorealizacije kao sidra historijeBili su apsolutni ratni pobjednici. Znali suda će skrojiti odijelo vlastipremavlastitimproporcijama.Onisudizajniraliikreiralijugoslavenskioslo-bodilačkipokretkojijepotukaovanjski(okupacijski)iunutarnji(kvislinški)fašizam.SamototrebalojebitidovoljnozapristupčasnommjestuuhistorijiJugoslavijeiuhistorijisvijeta.Praktični,kakvisubili,onisu,osimkvislinških,temeljitoporaziliikolaboracionističkegrađanskesnage.Tekjetajpoduhvatbiopresudanzanjihovuinstalacijunavlast.Nijeimpadalonapametispustitibudućnostzakojusubiliprogonjeniiratovaligotovočetvrtstoljeća.Bilisu

jakikaooporezemljenjihovogporijekla.Udruženipostalisujači,nekaome-haničkizbirnjihovihpojedinačnihznačaja,negokaolegurakojojjezadatodabudeotpornija,aliiprijagodljivija,pritiscimaizvanaiiznutra.Pobjedomina-činomživota,uratuiposlije,nekiodTitovihpartizanskihveteranapodsjećali

65PelesićM.2000.367-404.ANUBiH.Fond:KomisijazaIstoriju...Br.505/69.(saprilozima).Sarajevo,26.3.1969.66BilandžićD.2007.42.






sunaratnikeizdavnina,hrabre,pravedne,nepotkupljive.67

67Ljudispomenutiovdjeimaju,naravno,ime,prezimeihistorijunjihovihživota.Njihovimimenima bilo bi tijesno u ovom prilogu.Oni zaslužuju da se, ponovno, nađu i da buduimenovaninadrugommjestu.

Čestiti,iskreniimoralnimeđubosanskohercegovačkimkomunistima,dobrovoljciiborciizprvihredova,isamisučestobilipotiskivaniodposlijeratnihjeftinihpolitikanataiznjihovepartije.Postepenosupostalisvjesnizaobilaženja,ibahatoggaženja,autentičnihvrijednostizbogčijesuodbraneotišlidaseboreuratu.Pravda,sloboda,bratstvoijednakostnjimanisubileprazneriječi.Vidjelisudanekimaizdrugihitrećihredova,ipak,jesu.Nekiodautentič-nihdobrovoljaca,kojisuotišlidaseborezaplemeniteciljeve,kaoisvislobodaričovječan-

stva, teksuposlije ratapostali članoviKomunističkepartijeJugoslavije.Jednogbosanskogpartizana,tadajedvapunoljetnogmladića,dobrovoljcakojijedošaopopunitipraznomjestonjegovognedavnopoginulogbrata,komandajeciljanoposlaladapoginezbogodržavanjaafirmativneslikeoborcimaNarodooslobodilačkevojskeJugoslavijeunarodu.

Poslijeoštrebitke,vođeneprotivjakenjemačkeokupacionejedinice,njegovabrigadaimala jevećibrojmrtvihiteškoranjenih.Tajmladipartizandobiojenaredbuda,sasvojomjedini-com,prikupiprijevoz(kola,konje,volove)zaranjene,umirućeimrtvesuborce.Jedanseljak jezavapio:“Slavemi,nemam!”Partizanisubrzootkrilidajeimaoikolaivolove.Ljut,zga-đenmladić,užurbidaprebaciranjeneiumirućesuborcenasigurno,opsujelažovunjegovusvetinju.Ovajjetokasnijeprijaviobrigadnojkomandi.“Znamo”,reklisuukomandimladomborcu,“lagaoje.Ali,timorašukaznenujedinicu,iliuzatvor.Ranijebismotimipresudili.

Moždapreživiš.Sretno!”Izabraojekaznenujedinicu.Mjesecimajetajnoratovao,štitećisasvojomgrupompartizanskupozadinu.Lovilisuieliminiralinjemačke,kvislinškeikolabora-cionističkekomandose,terorističkeskupineišpijune.

Preživioje,atajslučajprizemnoglaganja,podržanpozivanjemnavjeru,učasukadranjeni-cikrvare,anjihovisuborciginu,dubokoseurezaoumladićevudušu.Danasmoženekimaizgledatičudno(aštatoneizgledačudnonaovomzapuštenomevropskompotkontinentu?),alidecenijamaposlijezavršetkarata,prebirućiposjećanjusvojepretke,tajnekadašnjiparti-zanskiborac,pripadnikslobodarskepodvrstejugoslavenskihkomunista,izrekaojeovuuspo-redbu:“Pravikomunistisličnisupravimvjernicima.Poštenisu.Maloihje”.

Njegovmještaniniboracizdrugejedinicereagiraojedrugačije.Tajvisokipartizanskimitra-ljezac,godinamaje,poslijerata,promatraopostepenirastnepravdiiodstupanjeodciljevanjegovogoslobodilačkogpokreta.Njegovisuborcisusvjedočilidaje,uborbama,ubionajma-njestotinuipedesetneprijateljskihvojnika.Biojeodonih,kojinisusamočekalidamune-prijateljisamidođunanišan.Onjejurišaonanjihiprogonioih.Ujednomsetrenuzapitao:“Zaštojaubihonolikisvijet?Zakoga?”Nijedobioodgovorkojibigaumirio.Zatvorioseunajužikrugprijatelja,kasnijeipotpunoosamio.Omotaosetugomipustiodaga,malopasve više,pojedusjećanjairakija.

Kršna,lijepa,crnokosapartizankapredvodilaje napadnaneprijateljskujedinicui osvojilapuškomitraljez.Njeninadređenitražilisudagapredajednom“partijcu”(komunisti).Teškasrca,hrabraljepoticajeposlušalanaredbu.Gledajući“partijca”,stjecajemokolnostimršavogiiscrpljenog,pecnulagaje:“Evoti!Oborićetemojpuškomitraljez.!”Decenijama,poslije


→





Bilojedostaidrugačijih:podmuklihpozadinaca,osvetoljubivihprimi-tivaca,zadrtihideološkihfanatikai,najviše,onihkojisudotrčaliupartiza-nepredsamikrajratamisleći:boljedadođusamiprijemobilizacijeu,tada

već,regularnujugoslavenskuarmiju.Tizadnjispomenutidostasuzlanani- jeli,krijućisvojkasniprelazakpartizanimačestimurankomuprogoneonihnakojesunove vlasti pokazivale,kad biim zatrebalo.Krozamnestijekojesuproklamiralevlastinove,borbene Jugoslavije,predvođenekomunistima,provuklisusei“legalizirali”nekizlikovcirazličitenacionalnepripadnosti.Idejajebila:okupitištovišepristalicapodzastavuobnovljene(zakomuniste–nove)Jugoslavijei,tako,smanjitisnaguneprijateljskim(kvislinškimikola-boracionističkim)taborima.Tojeizazivalošokidezorijentiranostkoddijela jugoslavenskihpatriota,nesklonihkompromisimatevrste.Biloje,opet,ista-rihkomunistakojisupodrazumijevaliuništavanježivotanjihovihprotivnikaineprijateljasamokaonužnostukorist“višegcilja”–uspostave“diktature

završetkarata,taj”drug”jesjediouvažnimpartijskimforumima.Imaojeprimjerenznačajzaratneiposlijeratnezasluge,alipodvizihrabrepartizankenestalisuuposmrtnommaršunjihovojrevoluciji.

Kaodjeteturevolucijebilojojjedragokadasu,posebnoodosmedecenije20.stoljeća,par-

tijskedužnostipočeli,postupno,preuzimatiunucirevolucije,rođenipodobroizarata.Jednotakvo,revolucionarnounuče,došlojezasekretaranjeneosnovneorganizacijeSavezakomu-nistai,gotovoodmah,počelouvoditiredauopuštenu,iskoroneformalnu,atmosferutihdugih,dosadnih,sjedničenja.Tražilosepoštovanjeprocedure,obaveza,discipline,rezultata.Revolucionarnounučepokušalojenaučitinekadašnjepartizane,tadavećodavnopenzione-re,poštovanjupartijskogstatutainjihovog,aliituđeg,vremenaidostojanstva:“Konebuderedovnoprisustvovaosastancima,iaktivnoučestvovaoupartijskomradu,bitćeisključenizSavezakomunista”!Kadsesastanakzavršiojedna“drugarica”reklajepartizanki,sapočetkaovogapasusa:“OnadanasisključiizPartije!Znalionakakosmomidobilirat,kakosmoseborili?”Toreče,busajućiseuostarjelaprsa,izamačeprekovrata.Partizanka,izratnepričeopuškomitraljezu,toplojepogledalasekretarskounučerevolucijeiprogugutala:“E,nebrini.Njenosenebroji.Onaje izdala.Zbognjesuubijeninekizarobljenipartizani”.Kroznovogsekretaraprošlaježestokajeza.Kasnijesejavilanevjericaujednostavnostslike,kakvajeiz-građenaudruštvuokarakterurataijugoslavenske,komunističke,revolucije.

Uosnovi,svakarevolucionarnaorganizacija,partija,pokret,čakiposlijedolaskanavlast,za-držeunačinurazmišljanja,ponašanjaistrukturidioranijegzavjereničkognaslijeđa.Takojeispomenutatajnapodijeljenauideološkojporodici.Izdajnica,kojanijebilakažnjenaupravo vrijeme,toleriranajedanepuknebruka.Godinamakasnije,krajemdevetedecenijeprošlogstoljeća,ujednomdrugomgradu,spomenutomunukurevolucijekazaojejedanostarjeliTi-tovpartizan:“Vidišonutrojicu,štonasgledajuispodoka?Onaj,usredini,bioječetnikuratu.Dasmije,idanasbimepokušaoubiti”.UslijedećojdecenijiubijenesuPartijaiJugoslavija.Iprevišedobrihljudi.(Autorovaarhiva)






proletarijata”.Dalijelegenda,iliistina-pitalamajkasina,uglednogrevoluci-onaraodovedrugefele:“A,štoćete,kadadođukomunistinavlast?”Vidjelamajka,kakosusenjensininekinjegovidrugovirazbaškariliuratnojdobiti,pasezabrinula.

Od1944./45.godinekomunistisuodJugoslavijemoglinapravitiužasnukaznionicu, ili bilo što slično. Neki fanaticiu njihovim redovima mogli sumaštatiiotakvimidejama,alifanatizamnijebiosvojstven,trajnije,domini-rajućemraspoloženjukodvećinejugoslavenskihkomunista.Uspjelisuokosebeujedinitiznačajandioprojugoslavenskih,patriotskih,snagaipokazatiJugoslavijiisvijetu,dasuonipostaličuvaridomaćegognjišta.Osimvojnog,zadalisusvojimneprijateljimaiprotivnicimajošiideološkišah-mat.PoučeniiskustvomporazaiteškogodržavanjauživotunjihovogNarodnooslobodi-lačkogpokreta1941./42.godine,komunistisu,zajavnost,prigušilisvojre-

volucionarnižar.Jačajućivojnoipolitičkokrilonjihovogpokretakomunistisu,pažljivo,ugrađivaliunjegarevolucionarnuideologijuiprimjerenuinfra-strukturu.Samotakomoglisu,završetkomrata1945.godine,nastavitisvojetrajanjeoslonjeninasistemvlastikojisugradiliprethodnečetirigodine.Tajsistembioje,kaonar,punnjihovihrevolucionarnihčlanovaisljedbenika,želj-

nihočekivanogdruštvenogprevrata.Većinadrugihdomaćihpolitičkihsnaganijebilaspremnazatakavrazvojdogađaja-bilisuzatečenislomomnjihovihplanovaopovratkunavlast,aondasuihkomunistiodgurnuliuzaborav.Ko-munistisuodlučilisprovoditirevolucijunesamouJugoslavijinego,započe-tak,iunjenomsusjedstvu.Kližućisepooštricinovogdoba,vođeniimpulsima

vlastite,uratuprobuđene,samosvijestiivizijeJugoslavije,većenegoštosujemogleotrpjetivelikesileinjihovisaveznici,dinamičnijugoslavenskikomuni-stinisumirovali.Doživljavalisusebenajborbenijimevropskimkomunistima,pozvanimdaučestvujuupresudnojdionicitolikosanjanesvjetskerevolucije.

Nestrpljiva revolucionarna i militaristička odlučnost jugoslavenskih komu-nista,suočilasesarealnijimpristupomsovjetskihkomunistauizbjegavanjuotvorenogsudarasaZapadom.

Jugoslavijaje,nekolikoposlijeratnihgodina,bilasovjetskastrateškapred-straža.Jugoslavenskisukomunisti,zarazlikuodistočnoevropskih,osvojili

vlastvlastitomsnagomidomišljatošćuuzkorištenjematerijalnihipolitičkihresursazapadnihsaveznika,aliiMoskve(uznačajnijojmjeritekuratnojza- vršnici). U toj njihovoj manihejskoj fazi jugoslavenski komunisti pojedno-stavljivalisuživotnenazoredoopćegogoljavanja.Sveštosenijemehanički






uklapaloushematskapravilaupotrebenjihovogmilitantnogstroja,smatralisunepotrebnim–iodbacivali.Ljude,također.Kadasuosjetili,iuvjerilise,usovjetskodjelovanjedasepremaistočnoevropskommodelu,potpunopotčinenjihovapartijaizemlja,jugoslavenskikomunistisu,navećpostojećioprez,nadogradilinepovjerenje.U dramatičnomčasukrizeodnosasaMoskvom,itamošnjimGazdom,odlučilisusezaratprotivsvojihsovjetskihmentora,akobudunapadnuti.68Nagonzapreživljavanjemjugoslavenskihkomunistabioje

jačiodnjihoveranijestečeneobavezepokornostiautoritetuMoskve.Jugosla- vijusustaviliiznadnametnutogmodelasovjetskeškolekomunističkoginter-nacionalizmaipobijedilisuu tomjezovitomodmjeravanjunejednakihsna-ga.Sačuvalisudržavui,malokasnije,uspješnoformiralijugoslavenskuškolukomunizmaiinternacionalizma.Jugoslavenskikomunistisu,ozakonjenjemradničkogsamoupravljanja1950.godine,predalidržavnuimovinuupredu-zećimanaupravuradnicima.Postojivišerazličitihtumačenjaorazlozimainamjeramatogeksperimenta,kojijekasnijepostaopraksa.Takojeuvođenjesamoupravljanjamogloznačiti“oživljavanjerevolucionarno-demokratskesa-moupraveizvremenarataunovimuslovima”.Kakogod,ozakonjenajejugo-slavenskaalternativastaljinizmu,kojajekasnijeodnekihčaksmatranasret-

nimmodelompreoblikovanjavlasničkihodnosazacijelisvijet.Postepenose,odideje,krenulouformiranjedruštvenogvlasništvakaonovogoblikavlasniš-tva.Samoposebitojepredstavljalorevolucionarnipoduhvatmada,odpo-četka,opterećennaslijeđenomnerazvijenošćuzemlje,jakimutjecajemdržaveuprivrediiprizemnimbirokratskimsaplitanjima.Bezobziranaotežavajućečinioce,samoupravljanjejegradiloputevepremamogućnostimaostvarenjanovedruštveneorganizacije,sanekimelementimaneposrednedemokratije.Jugoslavenisubrzonaučilidaimajupotencijalekojimaćeizgraditivlastituzapaženuuloguuideološki,ponovno,podijeljenomiposvađanomsvijetu.

68 Na kolektivnoj proslavi Nove 1949. godine u Sarajevu, bosanskohercegovački partijskifunkcioneriobavijestilisuprisutneoficireUpravedržavnebezbjednosti(UDB),dasemožedesiti da Sovjetski savez zarati protiv Jugoslavije. Prema kasnijem svjedočanstvu jednogučesnika,kadsučulištaimjekazano,većpriličnonalivenioficiriekspresnosuseotrijeznili.Bilisušokirani:“ZarvelikiStaljin,protivnašegTita?SovjetskiSavezdanapadneJugoslaviju?”Poslijenekolikočasaka,sabijenihutjeskobuinevjericu,dvoranomsuseprolomiliuzvici:“ŽiviodrugTito!”“ŽivjelaPartija!”“ŽivjelaJugoslavija!”Dabidalioduškasvojojaklamativnojsuglasnosti sa tom čudesno prelomljenom odlukom, oficiri, većinom mladići, ispucali supodostametakaiznjihovihpištoljauledenonebonadSarajevom.(Autorovaarhiva)






Prijetoga,surovosuseobračunalisasvojimpartijskimdrugovimakojisuizraziliodanostStaljinu,aneTitu.Ljudisustradalizbogsumnjeinedostatkapovjerenja.Nekisustradalizbogzlevoljeiinteresalokalnihvlasti,anezbogideologije.Velikibrojraznovrsnihslučajevapokazujeneizvjesnost,uprvovri-

jemestrahipaniku,skojimasujugoslavenskevlastiušleusukobsaSovjetimainjihovim,stvarnimiimaginarnim,sljedbenicimauzemlji.

Komunistisutadamoglistegnuticijeluzemljuujošfatalnijuismrto-nosnijuideološkuivojno-policijskuzamku–dopotpunoguništenjasvegadrugačijegnegoštoimjepropisivaonjihovratoborniinetrpeljivisvjetona-zor.Ideološkiprotivnicioptuživalisukomuniste,dasu,podfirmom“klasnesvijesti”i“jugoslavenskogsocijalističkogpatriotizma”razvilijakudoušničkupotkulturu.Toimjetrebalodabiproširiliiojačalidruštvenuosnovicunjiho-

vogsigurnosnogsistema.Onisusamodalisvoj,upečatljivi,ideološkidopri-nosodržanjuirazvojufenomena,kojise,prijenjihovogdoba,mogaopratitiodOsmanskogcarstvadokrajaDrugogsvjetskograta.Itako,komunistisustegnulijošjednom,snažnoiondapočelipopuštatistisak,aliidaljepritišćućisvojomtežinomcjelokupnodruštvoJugoslavije.Stisaknisupopustilinaglo,nitiuvijeksaosjećanjemdatotrebajuraditi.Borilisusesatalogomnjihovih

opakihstaljinističkihnavikai,njimaprimjerenih,tvrdihideološkihpremisa.Surovimkopiranjemkrutogsovjetskogvlasničkog iorganizacionogmodelapoljoprivrede,jugoslavenskikomunistisuusamonekolikogodinadestruiraliseloitrajnoizgubilipodrškuseljaštva.Nikadavišekomunistinisuuspjelidasepribližeseljaštvu,kojeihjeuratuhranilo,liječilo,naraznenačineštitilokadsubilislabijastranaidalonajvišeboracauzvelikibrojnovihčlanovanji-hovepartije.Izgledadajetubioskrivenjedanodfatalnihunutarnjihdruštve-nihdetonatora,od kojegajekasnijekrenulorazaranjedržave.HrabriTitovi

vojniciDrugogsvjetskograta,trepnulisunervoznoočima,osjetivšijezuuod-

lučujućemsuočenjusastrašnimStaljinom.Osjetilisustrahikadasu,laganoineodlučno,napuštalidotadašnjustazubeskompromisneideološkeisključivo-sti.Otvaralisuimsenoviputevi,saboljimizgledimaali,pribojavalisuse,uz

većerizikenjihovomopstankunavlasti.KljučnapodrškaipomoćZapada,tenaknadnopopuštanjepritiskaodstraneSovjetskogsaveza,iistočnoevropskihsatelitskihrežima,odredilisustabiliziranjeioporavakJugoslavijeod1950-ihgodina.

Jugoslavenskikomunistibilisudarovitiiinovativni:dodalisuzapadnojpomoćivlastitoučešćeuformiranjusvjetskohistorijskogfenomenausvoju






korist–pokretanesvrstanih.Tajnovifenomen,učijemsurazvojuprimjetnoučestvovali bosanskohercegovački komunisti i stručnjaci,dao je Jugoslaviji

jošvećuspecifičnutežinuustrategijskomrazmatranjuvelikihsila,aliinovepolitičke,ekonomskeikulturnepoticajenaunutarnjemplanu.Jugoslavenisu,osjećajućipritisakočekivanjainadanja,posebnonekihazijskihiafričkih,nesvrstanihdržava,kaoirevolucionarnihorganizacijaipokreta,počestoišliuznosvelikimisrednjimsilama.Životarenjeprepunjenoneizvjesnostimaitegobama,bilojesjećanjevećegdijelajugoslavenskihkomunističkihvođaičlanovanjihovepartije.Kakosupostalistariji,ioprezniji,odvojilisuseodsta-rihnavikabeskompromisnogrevolucioniranjavlastitezemljeinekihzemaljanerazvijenogdijelasvijeta,ukojesuimali,javniilitajni,pristup.Vlastjena-metalaograničenjainoveodgovornosti.Pokušavalisusvojimpoduhvatima,uzemljikaoiuinozemstvu,datisolidnostitrajnost.Nisuuvijekuspijevali.“Vojnicipartije”postalisunjenivlasnici.“Čuvarirevolucije”postalisunjenikontrolori.Partija(komunisti)irevolucijasuse,od1960-ihgodina,postepe-noskameniliiuslijedećedvijedecenijepostajalespomenici,jošživomreži-mu.PropagiranjerevolucijepobijedilojedrugatumačenjaokarakteruratauJugoslaviji:narodnooslobodilačkaborbaprekrilajespominjanjegrađanskog,

uzprisutneelementevjerskog,rata.Komunistički ideolozi smatrali su, da njihovo, novo, tumačenje moraosloboditihistorijustegaiopterećenjagrađanskehistoriografije.Takvoshva-tanjemoglojepreživjetiupartijskimarhivamaidijeluizdavačkeprodukcije,gdjejekomunističkakontrolabilamoguća.Uniformiranoitvrdoideologizi-ranotumačenjehistorijenijebilapopularno,panijenimoglouvjerljivopre-kritijugoslavenskodruštvo.Netrebafantazirati:većidiohistoričaranisubilikomunisti.Poznatoje,dajemeđunjimabiopriličanbrojformalnihčlanovatepartije.Ograničenjainedostaciunjihovomradubilisuproporcionalninjiho-

vimprofesionalnimsposobnostima,anetolikoideološkimograničavanjimaznanstvenogprocesaodstranekomunističkihvlasti.Nakoncu:majstoriza-natauznanostiiumjetnostiuvijeksupronalazilinačinedanadigrajuižešćaograničavanjakreativnosti,odonihkakvasujednovrijemebilauJugoslaviji.Tusnalažljivostnetrebaprecjenjivati.Jugoslavenskacenzuranijebilanespo-sobna,alinijebilađavolskiupornanitisitničavakaosovjetskailiistočnoe-

vropske.Antifašašističkonaslijeđejugoslavenskihkomunistahistorijskinijebilosporno.Komunistisuganjegovaliidržalikaopologzanjihovubuduć-nost. Njihova shvatanjareflektiralasuse, dijelom,iuhistoriografiji. Ali, u






velikombrojuslučajeva,nijevelikiposaoskinutiideologiziranupatinupadaseipreddanašnjimčitaocimauspravidobar,čestoveomadobar,čakizuzetan,historiografskirad.Kaoštosudrugipomagalidesničarsku,iliumjerenu,lepe-zugrađanskihorganizacijaipokreta,Jugoslavenisu,javnoitajno,pomagaliljevičarskeorganizacijeipokrete.Nekiod jugoslavenskihpolitičkihfavoritaocijenjenisu,međuZapadnjacima,kaomilitanti,čakikaoteroristi.Nerašči-šćeniračuniiztogvremenadodatnosuzamaglilivrijemepadaJugoslavije.

Jugoslavenskikomunistibilisunovostu južnoslavenskojhistoriji– po-bjednicikoji suseusudili sanjati imijenjati svijet–ukoristobespravljene

većine.Imalisuizuzetnotežakzadatak:ponovnoizgraditi,ratomrazorenu,zemlju i obezbijediti podnošljive uvjete za život iscrpljenom stanovništvu.Vještosupobudiliiusmjerilivitalnuomladinuu“obnovuiizgradnju”zemlje,istovremenogradećikult“novogradnogčovjeka”.Komunistisuzadobiliogro-mnerezervenovepolitičkeidruštvenepodrškeisnagepridobijanjemomladi-neipriznavanjemjednakopravnostiženama,uodnosunaranije,neskriveno,favoriziranemuškarce.Komunistički“jurišnanebo”,njihovomideologijomtemeljitoispražnjenomodvjerskihsadržaja,podrazumijevaojeoptimističnuupornostdaseostvari“raj”nazemlji.Bilojevjernikakojisu,udolaskukomu-

nista,vidjeliBožjukaznuzaučinjenegrijeheranijihgeneracijaivlastodržaca.Komunisti sureligiju smatrali najopasnijom snagom koja senašlanaputunjihovojvizijiujedinjenogsvijeta.Snagavjereusmjerenajekrozbudućnostpremavječnostiibeskonačnosti.Ključevivjerskihzajednicaikomunistanisuotvaraliistubravu.Dioroditeljakasnijihkomunistabilisupraktičnivjernici.Kaosviadolescentiibudućikomunistiprošlisukrozfazurazbarušenogbun-džijskogsudarasaporodičnimautoritetom.Osporavanjejeuključivaloivjer-skidioličnostiroditelja.Pobunaprotivvjerezapočetaje,uglavnom,uosjet-ljivojmladenačkojdobi,uporodici.Značajnokasnije,poslijeosvojenjavlasti,

kadasuseokružiliporodicama,uprkosformalnojdemagogijiuslavunovom vremenuipravilimaponašanja,pokušavalisuusmjeravatisvojepotomstvopridržavanjukonzervativnijegstilaživota.Bioje tojedanodznakova,dasukomunistipostalizrelijiirealističnijiupoimanjuživotaunutarporodice.To

je,svakako,imaloutjecajainanjihovorazumijevanjeiodmjerenijezahvatanjeudruštveneodnose.

Nadrugojstrani,nekimeđunjimanapuštalisuskromnostkomunistič-kognačinaživotaikorisnogdruštvenogdjelovanja–postajalisuvulgarnopraktičnivlastodršciipočelividljivogomilatimaterijalnadobra.Odatledo






razarajućepraksekorupcije,nepotizma ikriminalabilo jetek polakoraka.Unutarpartijskisukobiidruštvenenapetosti,izazvanispomenutimrazlozimainjihovimposljedicama,zaslužujudabuduprisutnijatemahistorijejugosla-

venskogdruštva.Komunistinisu namjeravalidebatiratio vjeri i okrenuli suseprocjeni

zvaničnihlicaunutarvjerskihzajednica.Četvrtstoljećaideologije,uzpažljivopromatranje,dalisukomunistimaslikukojojjeideološkaoštrinarukovodilapogledomnastvarnost.Komunistimajeukoristišaoigubitakugledaujav-nosti,nebašmalog,dijelavjerskihslužbenika.Radiloseoprevelikojbliskostisaprijeratnimpolitičkimkrugovima,čestonesposobnimisklonimkorupciji,zatimoličnojkoristoljubivosti,kaoiosuradnjisaokupacijskim,kvislinškimikolaboracionističkimvlastimaipokretima.Odranijepoznatapraksapovrš-nogodnosapremavjerskimobredimaodstranedijeladvoličnih,inedovoljnokvalificiranih, vjerskih službenika dodavala je pogonsku snagu militantnojkomunističkojvoljiuobračunusasamomidejommjestavjerskihzajednicaunjihovom,novom,društvu.Koristećikorumpirane,nesposobneikrivekao

javnoobjašnjenje,komunistisuprikrilialibikakobiseobračunaliisavjeriivjernicimapredanim,vaspitanimiobrazovanimsvećenicima/sveštenicima

iulemom.Programiranaateizacijadruštvanijedokrajaizvršena,zbogdo-maćihkaoiinozemnihrazloga.Neprihvatanjeulogevjerskihzajednica,ka-kvajebilaprijenjihovogdolaskanavlast,komunistisukristaliziraliuubojitpoklik:“Hodžeipopovi, najgori lopovi!” Koliko jetobio poklik ideološkemržnjeizranogperiodakomunističkevlasti,tolikojebioioslobođeniuzvikbijesadruštvenoomalovažavanihslojevakojisu,decenijamaranije,upravoodvjerskihorganizacijauzaludnoočekivalipomoć,moždaispas.Posljedicatakvogdruštvenogstanja,naslijeđenogaliiiznovapobuđenog,omogućilajekomunistimaplanskodestabiliziranjetemeljavjerskihzajednicauJugoslavi-

jiivišedecenijski,priličnouspješan,nadzornjihovogdjelovanja.Naknadnapametjugoslavenskiorijentiranihvjernikarezoniralaje,dasugreškezbogprogonaiumanjivanjaznačajavjernikaudruštvenomživotukoštalekomuni-stevlastiudržavikojusuprvoobnovili,ojačalii,kasnijeponjihovomukusu,nadogradili.

Komunistisu,ustvari,ciljalinaduše“radnika,seljakaipošteneinteligen-cije”,oslobođenih,kakosusmatrali,ovisnostiovjeri,uzčijusuodanost,talen-teisnaguodista,unekolikodecenija,upornimgraditeljskimpoduhvatima,

vidljivoizmijenilifizičkiizgledzemlje,kojujeuokvirilajugoslavenskadržava.






Bilisuprvii,dosada,jediniupravljačiujužnoslavenskomdijelusvijetakojisusistematskizbrinjavali,uranijimrežimima,također,sistematskipotcjenjivaneimasovnoeksploatiranedruštveneslojeve.Onisudalimogućnostjužnosla-

venskoj,idrugojdomaćoj,sirotinjidaseuspravidosamopoštovanjatedasedruštvenointegrirainapreduje.Samoposebi,tojebilarevolucija.Svimajebilodostasiromaštva,visokesmrtnostiodgladiibolesti,svakodnevnihpo-nižavanjaisurovepodređenostibahatim,neosjetljivim,ranijimvladajućimklasama.Društvojebilospremnozakorjenitepromjene.Komunistisubili

jedinispremniivoljnidaihsprovedu.Steklisupovjerenjesugrađanada im jestalouraditineštozadruštvenodobro.Tajnanjihovemagijebilaje-učešće jugoslavenskihdržavljanausnovimakojiseostvaruju:nacionalnaravnoprav-nost, društvena stabilnost, primjerna sigurnost, pristojan materijalni stan-dard,uvažavanjeusvijetu…NijebilomalozaJugoslavijuatrajaloje,zamalo,polastoljeća.Komunistisuobezbijedilijošnekaodtemeljnihljudskihpra-

va:socijalnoizdravstvenoosiguranje,pravonaškolovanje,narad,nastan…Neka,također,temeljnapravanisusenaprezaliobezbijediti,jernisudopuštalimogućnostrazvojaorganiziranepolitičkeopozicije,nitisupodržavalijačanjeprivatnogvlasništva.

Dabitrajnovladaliiostvarilisvojeciljeve,moralisueliminiratisvojepo-litičkeprethodnike,irivale,-građanskuklasujugoslavenskihnarodainacio-nalnihmanjina.Komunistisuuništavalisvekojisuimbilikrivi,iliimmoglipostatiozbiljnijakonkurencija.Promatralisuihkaozadnju,pročitanu,strani-cuistrgnutuizknjigekojanikomevišenećetrebati.Natakopripremljenom,političkomidruštvenom,terenukomunistisunamjeravaliiskopatidubokeitrajnetemeljenjihovomnadolazećemdobu.Nisuimaliosjećajnelagode,nititegobe,doksuubijalisvojeneprijateljeaprotivnikehapsiliiosuđivalinavi-šegodišnjurobiju.Tajobračun,započeturatu,dovršenjeuprvimgodinama

poslijenjegovogzavršetka:promjenomvlasničkestruktureudržavi,elimi-niranjemgrađanskihpolitičkihstranakaiprogonima.Činjenicadajevelikidiograđanskihpolitičarabiouključenukvislinškeikolaboracionističkere-žime,organizacijeipokrete,olakšaojekomunistimajavniobračunsanjima.Milionmrtvih,stotinehiljadaizbjeglica,milionibeskućnika(timpodacimadramatičnosumanipuliralozbogunutarnjihivanjskopolitičkihrazlogaipo-treba)komunistisusmatralisasvimopravdanimrazlozimadasežestokora-zračunajusasvojimunutarnjimneprijateljimaiprotivnicima.Uprvovrijemekomunističkevlasti,bezmilosnoideološkoshvatanje“revolucionarnepravde”






podrazumijevaloje,dasu“narodnineprijatelji”dolaziliiz“društvenogtaloga”(kaosuprotnostiidealiziranepripadnostiselektivnoshvaćenihradničkeklase,seljaštvaipošteneinteligencije),iliublažemslučajusadruštvenemargine,gdje su, oni koji supreživjeli, opet gurnutiposlije nabrzinu organiziranihi kontroliranih sudskih procesa. Sprovodeći takvu politiku uklanjanja svo- jihprethodnikasavlasti,komunistisusebevidjelikaoinstrumentdruštvenepravde.Utomesuimaliuvjerljivupodršku,priličnoglasneibrojne,revoluci-onarnousmjeravanejavnosti.Istovremeno,satiralisubrojneratneprofitere,kriminalceisvakovrsniološ:osuđivalisuihnasmrtnekazneilivišegodišnjurobiju.Nekiodnjihrazbjeglisuseiprikrili.Nadrugojstrani,diograđanskihsnaga,vođenrazlozimapreživljavanja,ambicijeiinercije,prikloniosenovim

vlastima.Slojevitastrukturakomunističkogbijesa,kojiihje,također,nosioprema

sutrašnjicikojaje,kaoobećanje,lebdjelaiznadbojnogpoljanjihovepobjedenijedovoljnoistraženanitiobjašnjena.Decenijamaakumuliranonezadovolj-stvo,uzosjećajosujećenostiposlijezabraneKomunističkepartijeiuspome-nanateškeprogonejugoslavenskekraljevskepolicije,učvrstilisukodnjihosjećajizdvojenosti,čakposebnostiuodnosunabanalnostsvakodnevnice.

Odbojnostprema prihvatanju stvarnosti frustrirala je progonjenekomuni-ste.Mržnjajepostepenopostalapostojanimdijelomnjihovevoljeuustraj-nimpripremamazaizvršenjeteškogrevolucionarnogpoduhvata.Taubilačkaenergijaakumuliranaje,iusmjerena,protivgrađanskeklaseikapitalističkogsistema.Klasnamržnjakomunistanijezaobilazilaničlanovegrađanskihpo-rodica:grijehesumoraliplatitiposebnoonisrodnici,kojisuučestvovaliuzločinuikriminalu.Dostaihjestradaloibezkrivice,anekikrivcinisuosu-đeni.Upapirimakomunističkejugoslavensketajnepolicijemožese,unekimslučajevima,uočitičuđenjeotome,kakosunekikrivciizDrugogsvjetskog

rataostalinepoznativlastima,asvetegodinebilisuuzemlji.Djecinjihovihgrađanskihprotivnikaineprijatelja,komunistisuuputilijasnuporuku,danećebitipovlašteniizbrinuti,bezrada,kaoštosutobiliudobaKraljevine.PažnjuizaštituRepubliketrebalisuzaraditiizražavanjemlojalnostinovim vlastimaiučešćemudruštvenomživotu,premanovimpravilima.Posljedicetogprocesabilisubrojniporodičnilomovi:otacu“komunističkom”zatvoru,asinikćerkauKomunističkojpartijiJugoslavije.

Pobjedničkim jugoslavenskim komunistima nije odgovarao mahalski,palanački,tijesninacionalističkimentalitetporaženegrađanskepolitike.Sti-






djelisusesvojihprethodnikanavlasti,njihoveuskogrudostiusvemučegasuse,uprošlomvremenu,dohvatili.Vidjelisuunjimageneratorezla,kojisuonemogućavaliuspostavuosnovnihpravai slobodezasvejugoslavenskegrađane.Komunistisuvraćaliizbjegliceugenocidomopustošenekrajeveiobezbjeđivaliuvjetezanormalizacijui nastavakživotapreživjelihstradalni-ka.Bilisusvjesni,dadokorganizatoriiizvršiocigenocidairatnihzločinanebudukažnjeni,nećebitisigurnostinimirauzemlji.Vojno-policijskepotjereisudskiprocesiuhapšenimkrivcimatrajalisugodinamaposlijerata.Nasuprotoborenih,nacionalističkih,građanskihsnaga,komunistisubiliinternaciona-listiželjniučešćanasvjetskojpozornici,perspektivezabudućnost,djelovanja,anečekanja.Bilisugordi,usvomosjećajunadmoći,kadasusavisinaosvo-

jenevlastipromatraliprethodnikekojesusrušili.Ranijejepostojala“podjelarada”izmeđupolitičko-ekonomskeivjerskesastavnicevladajućihkrugova.Tisukrugovimorali,javnoitajno,dijelitivlastijednidrugepridržavatiuvje-tima,ucjenama,procentima,prijetnjama.Nekadsu,uodnosujednihpremadrugima,bilinedovoljnojakidasenametnuačešćesu,bezželjedarizikuju,održavaliravnotežupostojećihdruštvenihodnosa.Komunistisu,kakosuvje-rovali,svemutomeučinili–kraj.Onisupostalijedinipolitičkifaktor.Mislili

su,daćevladatizauvijekidaćeoni,pobjedomnjihoveideje,stabiliziratiuza- vrjelisvijetipostatisidrohistorije.Njihovo,gotovoreligijsko,samopouzda-njeisigurnost,dasusevećvidjeliusazviježđubudućegsvijeta,objašnjenognjihovomideologijomimetodologijom,zahtijevauvođenjenovihterminainovihsubznanosti–čijemogućnostitektrebatestirati.Štamisliteo,recimo,ideološkoj epidemiologijiiliideološkom futurizmu?Razmišljajte.Testirajtemogućnosti.

Danastonekimazvučinevjerovatno:komunistisuuvjerljivouveliJugo-slavijuu20.stoljećeibilifaktordjelomičnemodernizacijenjenogsloženog

društva.Kažnjavajućiiobećavajući,postepenosukultiviralibalkanskugadostipakost,dajućišansuciviliziranimelementimadruštvadaseregenerirajuipostepenoojačaju.Jakadržava,podpažljivimnadzoromiupravomkomuni-sta,nijedopuštaladivljanjedomaćim,naslijeđenim,nacional-šovinističkimomrazama.Jugoslavenskikomunistihtjelisuosvajatisvijet,aliipripadatimuširećisvojeideje,kojesusmatralizbiromistinazasvavremena.Komunistisuželjelidajugoslavenskinarodinikadvišenebudupokornistrancimaisnis-hodljivipreddanašnjicomisutrašnjicom.Ukompliciranojirizičnojrazno-

vrsnostinacijainacionalnihmanjinakomunistisu,nebezgrešaka,tražiliza-






jedničkeiprihvatljiveimeniteljeodržanjajugoslavenskedržave.Prihvatanjemčinjenice,dasuMuslimanišesti(pohronologijikomunističkog“priznavanja”pravananacionalnupripadnost)južnoslavenskinarodJugoslavije,komunistisusenadaliuspješnoodgovoritinauvijekpotencijalnoopasnobosanskoher-cegovačkopitanje.Zakasnilisu.Bilajetofatalnagreška.Nadalisuserazvojusloženog,skladnogjugoslavenskogdruštvabaziranognavoljizaostvarenjemzajedničkihciljeva.

Sami, bez prijatelja i pouzdanih saveznika u svijetu, jugoslavenski ko-munistisu,uprkosposlijeratnomoštromi surovomobračunusapolitičkimneprijateljimaiprotivnicima,uspjelipostatitolikovažani trajanfaktorpla-netarnihodnosa,dasunjihoveprijateljeisaveznikeglumiliznačajnisvjetskidržavnici,odkojihsunekibilinjihoviubijeđenineprijatelji.Ionisu,kaoiJugoslaveni,znalizaslučajevenekihzapadnoevropskihzemaljaukojimaje,sudskiivansudski,biloubijenonadesetinehiljadakvislingaikolaboracioni-sta.Osimtoga,tamosuidesetinamahiljadadrugih,kvislingaikolaboracio-nista,presuđenevišegodišnjekaznezatvora.Tezemljeimalesumanjeljudske,lakšesavladiveekonomskeratnegubitkeodJugoslavijeimanjetežakokupa-cionisistem.

Komunistinisuuspjelipomiritisistemmasovnogzapošljavanjasapri- vrednomefikasnošću.UgodinamaoporavkaiusponaJugoslavije,sistemjepostajaoopterećenlepezomkredita.UnutarnjekreditiranjejačalojekupovnumoćipotrošačkenavikestanovnikaJugoslavijei,naposredannačin,korum-piraloihičvršćevezivalozarežim.Sisteminternogpovezivanjaiintervenira-nja,uciljurealizacijesitnijihikrupnijihusluga,poznatirazgranatiuovomedijelusvijetajošoddavnina,dodatnojetematiziraofenomennarastajućeko-rupcije.Danaspostajepoznato,dasunekezapadnebankeuvjetovaledavanjekreditaJugoslavijizahtjevomzaprekidomtzv.podruštvljavanjatvornica.Mi-

slim,dasurazlozigušenjajugoslavenskogproizvodnogivlasničkogmodela,biliuzazoru odnjegove,moguće,konkurencijezapadnom modelu,ako sepotvrdi ilisamobude testiran,unerazvijenom,Trećemsvijetu.Zapad niježeliotoleriratitupotencijalnuopasnostponjegoveinterese,pajujeuspješnosahranio,zajednosaJugoslavijom.RušenjeJugoslavije,kaotipadržaveimo-deladruštva,započetojeodstranejakihzapadnihfaktorajošuvrijemeTito-

vogživota.Sdrugestranepolitičko-finansijskelogike,jugoslavensketvornicekojesuradileu pretkapitalističkim uvjetimadobijalesuinozemnekredite.Tojedodatnootežavaloizgradnjunacionalneekonomijeiodržavanjenjene






stabilnosti.Ali,doksubiliusnazi,jugoslavenskikomunistibilisupraktični:“izvezli”sustotinehiljadasvojihnezaposlenihsugrađanauzapadnoevropskezemlje;smanjilidruštvenipritisak,otklonilimogućujačupobunu(odonihkojesusedešavale),ućutkalidomaćeprotivnikeiinozemnekritičareijošzaradili,kadasujugoslavenskiradnicipočelislatinovčanedoznakeuzavičaj.

Bili su, ponekad izvitopereno, maštoviti: sa nezaposlenim radnicima“izvezli”suiprezaposlenekriminalce.Odmanjegdijelatesorte(najvještijih,najambicioznijih,kaoionihnajpodložnijihozbiljnomucjenjivanjuiprijet-njama)kreiralisupomoćnoubojitosredstvokojeje,zajednosa jugoslaven-skomtajnomslužbom,prorijedilodionajopasnijepolitičkeemigracije,držećiudruženimsnagamaostalepolitičkeemigrantepodstresomiustrahu.Mada

jezvaničanstavjugoslavenskihsigurnosnihslužbibio,dasupošteninajpouz-danijiidatrebaangažiratitakveljude,činjenicegovoredasu,kaosuradnike,koristiliikriminalce.Bezobzirananjihovuriješenost,dazadrževlastikreira-

jutrajnuideološkumatricusvjetonazorasvojimsugrađanima,jugoslavenskikomunistinisusenipointenzitetu,nitiutrajanjunjihoveopresije,približilirezultatimabezmilosnesovjetskeškoleprogonaiuništenjastvarnih,iizma-štanih,protivnikai neprijateljarežima.Nisubilipreblizuširokorazgranatoj

djelatnostiistočnonjemačkepolitičkepolicije.Bilisudalekoodprakseužasnihponiženja,sistematskogosiromašenjai,predkraj,teroriziranjaiizgladnjiva-njadijelastanovnikaRumunijeuizvedbitamošnjihkomunista.Jugoslavenskikomunistisu,upunokraćojvremenskojdionici,prakticiralikombiniranevr-steideološkihpritisakaipolicijsketorture,ekonomskogcijeđenja,krivičnogkažnjavanjaiprogona(uprvovrijemeimasovnufizičkueliminacijuciljanih

vojnihipolitičkihneprijateljaiprotivnika).Nijebiomalibrojnepokornihikomunistimasumnjivihsugrađana.

Dalisujugoslavenski,ibosanskohercegovački,komunistibilitolikoopaki

kakvimsuihprikazivali,ijošprikazuju,njihovineprijateljiiprotivnici?Bilisuopasanpolitičkiprotivnikismrtonosnineprijateljionima,kojisuimseozbilj-nozapriječilinaputu.UbilisuuJugoslavijidesetinehiljadaljudi(jednitvrdestotinu,adrugiistotinehiljada)ozbiljnoprogonilijošstotinehiljadadrugih,alisuobezbijedilidamilioniživesveboljeisigurnije.Postojaojejedanuvjetnjihoveledenepolitičkelogike:nisutoleriralineprijateljstvopremanjihovoj

vlasti.Komunistisu,premanjihovimobrascimaimogućnostimaostvarenja, jačalidržavuistabiliziralidruštvo.Njihovovođstvoistečena(naučena)spre-mnostvećineJugoslavena,dagadobrovoljnoprihvate,ilidasepomiresata-






kvimstanjemstvari,načinilisuzaduževrijemečvrstdruštvenisporazum, vođensviješćuopodudarniminteresima.Ali,komunistisuseopustili.Dasudosljedno,kaonapočetkuzauzimanjavlasti, ideološkiivlastodržačkioštro,nastaviliprimjenjivatimetodekažnjavanjaiprevaspitavanjanebise,možda,dogodiloda,tijekompadaJugoslavije,zločinepočinečlanovi,ipotomci,goto-

voistihporodica,nadčlanovima,ipotomcima,gotovoistihžrtavaizDrugogsvjetskograta.Dasuuspješnijesocijaliziraliprimitivni,destruktivniipara-zitskidiopopulacije;dasupažljivijenadgledaliirazvijaliobrazovnisistem,širećipoljeslobode,anekujućidogmatskeideološkeograde;dasu…?

Čaknioni,doksuvladalimoćniisilni,nisuuspjelidovoljnociviliziratiznačajnedijelovepopulacije.TosevidjelouerupcijibarbarstvaudobapadaJugoslavijeisezoneratovakojajeuslijedila,izazivajućiužasnosatiranjeljud-skihživota,talenata,snova,nada,dobrevoljeimaterijalnihresursa.Komunistinisuvladalidovoljnodugo,nitijenjihbilotolikokolikosupotrebeupravlja-njairazvojasistemazahtijevale.Trebarazlikovatiborbenukomunističkuko-njicu(manjina)odprilagodljivepartijskepješadijeobičnihčlanova(ogromna

većina).Većina,ijednihidrugih,bilajeneupotrebljivazavelikeodgovornostiivelikeposlove.Sveštosedesilo,plusposljedice,promatrajućidomaćeprilike,

rezultatisuzajedničkogučešćaiodgovornosti(različitogstupnja)tadašnjeg vođstva,njihovihsljedbenika,onihkojisušutjeliipokorilisei,daseneza-boravi,onihkojisusesuprotstavilijošjakomporetku,te,nazaistadrugačijinačin,onihdragocjenihženaimuškaracakojisu,navrijeme,otvorenozvonilinauzbunuprviugledavšijurećukatastrofu.Tosunekiodpreteškihproblemakojinedopuštajudanašnjicidaseuravnoteži.Komunistisu,ipak,uspjelizada-tifatalniudaracnjihovimdomaćimpolitičkimneprijateljimaiprotivnicima:

višeslojnimprocesimaeliminacije,potiskivanjaidokumentiranjaogoljelisugrađanskuklasukaosamožive,grabežljive,nesposobneikukavičkekrivceza

propastjugoslavenskedržaveidestrukcijudruštvauDrugomsvjetskomratu,aliiprijenjega.Novagrađanskaklasa,fermentiranaujugoslavenskojKra-ljevini,kojusukomunistieliminiralikaodruštvenusnagu,bilaje,moralnoiduhovno,čestoinferiornaspramgrađanstvaikoljenovićakojisunepovratnosmijenjenisahistorijskepozornicepropašćuAustro-Ugarske1918.godine.

Komunistisutolikodubokozaoralisvojubrazdu,dadanašnji“građan-ski”političariizgledajukaomarionetepokretaneizazavjesejedinoželjomdanadoknadevišedecenijskizaostatakuzgrtanjunovcaivlasti.Razlogjejed-nostavan:današnjicaseugledanaproblematičnujučerašnjicu,punuopasnih






nedostataka,ipokušavaautohipnozomuspostavitikontinuitet,kojeganema,te, manipulacijom, nametnuti vlastiti značaj i osigurati trajanje. Današnje

vladajuće“elite”time,samo,nevoljnoičestourefleksivnomgrču,potvrđujukomunističkuzagrobnuosvetu:obziromnanejake,društvenokonstruktivne,utjecajetekjadnihostatakagrađanskeklase,izpredkomunističkogdoba,i,također,usmisludruštvenekoristi,nedovoljnouvjerljivedoprinosesrednjeklase,čijeseformatiranjemožepratitijošuvrijemekomunističkedržave,po-sebnounjenojdrugojpolovici,uvećemdijeludržavaprihvaćenihkaore-zultatapadaJugoslavijevladajufrakcijekojesuizvornipredstavniciagresiv-nog,bučnog,povodljivogidruštvenokorisnimrezultatimaneproduktivnoglumpenproletarijata.Tojepriličnobrojnapopulacija,kojusukomunistisamosilom,injenomuvjerljivomprijetnjom,uspijevalidiscipliniratiitekovlašno,

jedvapovršinski,privremenocivilizirati.Nitikomunistinisuprevišedržalidotihljudi,adanasvelikidiovlastidržetilumpenproleteri,ilinjihovipotomci.Ito,najčešće,nepoštenijiinekulturnijipredstavnici(sklonikorupciji,krimina-luizločinima)togupaljenogslijepogcrijevaovoga,inekihdruštavaususjed-nimdržavama.Teškodasemogladogoditineugodnijavarijantazasanjaniusponovihfatalnouzdrmanih,iosakaćenihdruštava,čijisutemeljinesamo

napukli,negosupodložnidubljemtonjenju.Upolitičkomnadmudrivanjuiosporavanjudanašnjiopozicionaričestopodsjećajunekritičnevladineprista-lice,dasukomunistivladali“imperijom”,anekedanašnjevlastinisupriznateuvelikimdijelovimanjihovih“kneževina,pašalukaivojvodstava”;da jene-kad,udoba“komunističketiranije”,biloviševjernikaumalimmjestimanegoštoih,udanašnje“demokratskodoba”,imauvećimgradovima;odavnonijeupamćenamnožina kriminalaunutar vladajućih krugova,odvrha dodna;izgubljenojepovjerenjeusudstvoipoliciju;nekinemajurespektanipremaoružanimsnagamaovezemlje;ljudiusvakodnevnojkomunikacijiosjećaju

smanjenjemeđusobnogpovjerenja,gubljenjesolidarnosti;ovakopodmukleiopakevlastinijebilojošodvremenaDrugogsvjetskogrataitadašnjihkvi-slinškihrežima,da…itd.69

Možesekazati,dajejugoslavensko,komunističko,prakticiranjesurovo-stiikontroliranjastvarnosti,uciljudolaskaiodržanjanavlasti,biloznačaj-

69Konedajeznačajaanalizihistorijskihizvorailiterature,nitirezultatimaanketiranjagrađa-na,iliizvještavanjuonomalodanašnjihobjektivnihmedija,potvrduovihstavovamožečutiubrojnimvarijacijamanaovdašnjimtrgovima,pijacama,ulicama,ukafanama...






noispodstandardasovjetskih,istočnoevropskihiazijskihkomunista.Nisusebojalipokazatibijes, i surovost,kada susmatralida jetopotrebno. Istotako,komunistinisuiscrpljivalidruštveneresursesamonanjihovupolitičkupartiju,nitinanjihovusvebrojnijuklijentelu.Injihovi,vjerni,“čuvarirevo-lucije”moralisusenačekatikakobiriješilisvojeegzistencijalneprobleme.70Jugoslavenskikomunistinisutolikomrziliživot,dabigabeskompromisno,uime“višegcilja”,nadužestaze,gasiličakiunjihovimneprijateljima.Zaista,postepenosusmanjivalistisak.Tosedogađalovišeputatakoda,izdanašnjeperspektive,možeizgledatikaonekavrstakontinuitetapopuštanjavišestrukoisprepletenihoblikastegeurežijipartijsko-državnevlasti.Kadasetakopro-matramoguseuočitiiprepoznatljivefazeopuštanjastanovnikajugoslavenskeRepublike,kojisusepočelinavikavatinaboljiživot,negoštosugaimaliu

vrijemeKraljevine.PromatrajućitemeljnepromjeneiporastkvalitetaživotaJugoslavena,nekidobronamjerniZapadnjacinazvalisujugoslavenskuškolukomunizma“dionizijskom”.PrimijetilisuTitovusklonostuživanjaudobromživotukojujeonlepezastoširioimeđusvojesugrađane.Razumnomodlukomopopuštanjustegajugoslavenski,značiibosanskohercegovački,komunistioslobodilisukreativne,moralne,patriotskeidrugedruštvenesnagekojesu

održavalezemljujošgotovočetiridecenije.KomunistisubilinavlastiuBosniiHercegovinisamonekolikogodinadužeodAustro-Ugarske.Ostavilisuunaslijeđevišedobroga,negoAustro-UgarskaiKraljevinaJugoslavijazajedno.Istovremeno,ibeztakvenamjere,dalisuvrijemeiprostorzaklijanjezlaipro-stote,kojićedecenijamaodsaduzurpiratikisikneostvarljivojpunoćiživotabrojnimgeneracijamana,nekadasanjanomivoljenom,“slavenskomJugu”.

IzkrhotinapadaJugoslavijeutrčalisumeđuovdašnjenovepolitičkevlastitipoviličnosti,pripremljenizapreživljavanjeuteškimuvjetima,uzgojeniupomoćnimslužbamaSavezakomunistaisigurnosnimslužbamapropaledr-

70Tužniostacijučerašnjicećuterazbacanipomuzejima,arhivima,sjećanjimaikoduličnihprodavača.NajednojsarajevskojpijacikupiosamknjiguoDrugomsvjetskomratu(izdanjeiz1957.godine)ukojojje,urednopresavijena,bila“molbazadodjelustana”jednogsarajevskogmilicionera(policajca)izseptembra1959.godine:“…očekujemsvakidandamikrovpadnenaglavu(…)jaimojafamilija,ženaidvojedjece,stariobadvojepopetgodina.Odprostorijaimamkuhinjuisobukojesu(…)uruševnomstanju,prokišnjavaju,zidovipopucaliitakomiprijetiopasnostzadaljestanovanjeuistoj.Napominjemitodajeprijetrigodineovazgrada,ukojojsadastanujem,srušenasvedomogazidaodkuhinje,pasutimezidoviostaliskrozotkrivenipajeziminemogućeizdržatiodhladnoće…”(Autorovaarhiva)






žave,ustopupraćenigomilomsitnijihuhoda.Zanjimajekrenuostampedoidrugihzainteresiranih.Svionisu,priličnobrzo,računajućinanjihovuma-sovnost,bučnomiuzavrjelomaklamacijomzatražililegitimiranjeudruštvukojeserasipalo,udržavikojajerušena.Jedandiotihprebjega,saiskustvomu upravi, nadzoru i servisiranju već raspadajućih jugoslavenskih strukturaugrabilisuživotnušansu,zanovipočetak,kao“nacionalniradnici”.Tojuloziuspjelisuse,površno,priučititrčkarajućipremanovojdruštvenojpoziciji.Udobukomunističke/“komunističke”vlastibilisudresiranidabudubespogo-

vornoodanirežimu.Pokazalosedasuusmjerenivišenaličniinteres,patekondanaslužburežimu,kakavgoddaje.Pomagalisuuspostavunovogreži-ma,zaštosubilinagrađeni.Vidljivoje,dasubaštakvitrkačispreponamaradoviđeniusvimdosadašnjimlokalnimrežimima.Tojejedanodrazloganašegmučnognaslijeđaizjučerašnjice,ubačenogudanašnjicukaodugotraj-nubolest.Zbogtogasunammogućnostidruštvenograzvojaozbiljnosužene,prioritetiispreturani,budućnostneizvjesna,akreativnostgotovojavnoodba-čenakaodruštvenonepodobna.Žedanpolitičkogpreživljavanja,vjenčaosesanovimpartnerom,gladnimvlastiidruštvenerehabilitacije.Rezultattogainteresnogspajanjabilojeodržavanjenacionalizmapodvisokimnaponom:

osiguračinisufunkcioniraliidijelovizajedničke,jugoslavenske,kućesuiz-gorjeli.Dubinaidugotrajnostozbiljnekrizenaizlomljenomjužnoslavenskompodručju,direktnesuposljedicenedovoljnespecifičnetežineiodsustvane-ophodnihkvalitetakojedanašnje“elite”nemajukakobiseuspješnonosilesadruštvenimproblemimaipotrebama.One,osimdjelomičnoiskazanevolje,idijelaneodlučnopređenogputa,nepokazujukreativnuenergijubezkojenećemoćidobitidruštvenulegitimaciju–neosporneikorisneelite.Pitanjeje:dalidruštvoimatolikiroktrajanja,kolikijepotrebandaseformiranjegova,izvanrazumnesumnje,djelotvornaelita?Unastavku,touvjetujeoprezan,po-

stupan(dakleprespor)iselektivanodnosinozemnihčinilacapremaovomeneuređenomineuvjerljivostabilnompodručju.Nekadsarazlogom,nekadkaoalibizanečinjenje.Ozbiljniučenjacinasupozoravaju,dajezadnjimcilja-nimuništavanjemnacionalnoivjerski(zabalkanskeuvjete)složene,aliodra-nije potvrđenoodržive,bosanskohercegovačkedruštvenestrukturesrušenaosnovicamodelazajedničkogživota.Demografskiiscrpljeni,nerazvijeni,ne-suglasni,nepovjerljivijednipremadrugimaposlijestrašnogratnogiskustva,uozbiljnomzaostatkuzaubrzanimsuvremenimdobom,ovdašnjinarodisuprednovihdugotrajnimteškoćama.Jošnijesveizgubljeno,ali?Magično“ali”,






kaoutjehailizadnjaopomena?Najkasnijeizmeđu2040.i2050.godine,akonamprijetoga“nebonepad-

nenaglave”71,društvenu,iživotnu,pozornicuispraznićegeneracijekojesubilesuvremenici,pamtioci,pratiociinasljednicikomunističkeere,dobarat-nihgospodaraiporatnihvlastodržaca.Tegeneracijedanasodlučujuivladaju(manjina)itrpe,maštajućiodrugačijemiboljemsvijetu(većina).GodinamaprijenjenogpadaJugoslavijomnisuupravljaliautentičnikomunisti:uruša- vaosesistemkogasuoni(dokihjebilo)decenijamaprijegradili,održavaliibranili.Saunutarnjimdruštveniminacionalnimnapetostimaurotilasedugo-trajna,ozbiljna,ekonomskakriza.Ključnesvjetskesile,odkojihseočekivalapodrškaunaglopromijenjenomsvijetu,krajem1980-ihgodina,doziralesupomoćaondaprekinulestvarnopodržavatiJugoslaviju.Historijskaznanosttrebauvjerljivijeargumentiratičegajetubiloviše–nehatailinamjere?Ičega

još?Koliko?Ovdjeteškoprolaziteza,dajeJugoslavijapostalanepotrebna.Emocije još snažno vibriraju i zakrivljuju slikupotpunijem uvidurazuma.ProcesomuništavanjaJugoslavijeiznutraupravljalisu, izmeđuostalih,ljudikojisužrtvovalidržavuzbogrežima(Partije,kojaserazišlasamasasobom,kakosurezimiralinekidomaćimudrijaši).Padidejejugoslavenskogkomuni-

stičkoginternacionalizmaodvijaosekrozrealiziranješovinističkogekspan-zionizma,sistematskepljačkekolosalnihrazmjerajavnihiprivatnihdobaraigenocidakojijekorištendvojako:kaociljikaosredstvo,ukipućemživomblatulaži i veleizdaje. Nekada ugledna i jaka Jugoslovenskanarodnaarmi-

ja,vlasnikbrojnihvažnihtajni,planovaiposlovauregionalnimisvjetskimokvirima,osramoćenajepredajomsrpskimnacionalistima.Plemenitaidejaokupljanjaizajedničkog,uzajamnog,civiliziranjaJužnihSlavena,kojusuko-munistinaslijediliirazvijalinasvojnačin,sistematskijeuništenaustrahotnojkrvavojžrtviljevanici,naplamenomoltaruevokacijebarbarskimjužnosla-

venskimkorjenimaiztamedrevneprošlosti.Učesnicisupokazalirijetkuje-dinstvenostunačinuodustajanjaoddijelanjihovog,nekadazajedničkog,na-slijeđa.Ovisnostoprecjenjivanjunjihovogobjektivnogznačajazasvijet(sadazaEvropu)jošnepuštajužnoslavenskenacije.Joših,različitimintenzitetima,tresegroznicarastegnutostiizmeđumono imulti.Jednombudunaučili.Prvo

71…zbogmogućekosmičkekatastrofe,očekivanihposljedicaupornognastupanjaklimatskihpromjena ili neke, akumulirane, prijetnje iz arsenala organizirane ljudske pakosti protivraznovrsnostiživotanaZemlji.






morajuosjetiti(potrebudanaučeneštodrugačije,negosunavikliunjihovojgordostistanaraizsporednogdvorišta,upredgrađuevropskemetropole).

Neznamopouzdano,kadasunestalipravi jugoslavenskikomunisti.Tonijedosjetka.Toje,zasad,historijskanepoznanica.Prijenegosunestaliilise, dijelom, preoblikovali i društveno prilagodili, jugoslavenski komunistinadziralisuformiranjesrednjeklaseirazmatralisuopcijeprisustvasurogatagrađanskeklase.Tudruštvenumehanikutrebapažljivoidetaljnoistraživati.Novečinjeniceidrugačijinačintumačenjanosilacaglavnepogonskesnage

jučerašnjice,koja jeobećavalai ispunjavala nekeodvažnihljudskihželja isnova,slivajuseujedanodtokovakojiih,sveskupa,zajednosasjećanjima,arhivima,bibliotekama,muzejima,spomenicimairanijimtumačenjimaod-nosikrozfilterhistorijeizakojegase nikada,nadrugoj stranivremena,nepojavesvitragoviljudskogdjelovanja.Tekdiotognaslijeđadotekneslijedećojgeneraciji,kojagaprekomponiranogi,nanovoaranžiranog,otisnedalje,opet,novojgeneracijiunizuljudskogtrajanja.Današnjicaćeodreditisvojusnaguikvaliteteakouspijesebeoplemenitidijelomdobrognaslijeđajučerašnjice.Akodanašnjicautomeneuspije,austrajeuprisvajanjusamoproblematičnogikriznogteretajučerašnjice,ondanećedotrajatidobudućnosti.Iscrpitćese

trčećiukrugijadnoskončati,progonjenapriviđenjimaipogreškama.Ništaseuhistorijineponavlja,negosveputujekaravanompremazalaskusunca.Namasesamočinidasmosesatomškripavomkolonom,ogrnutomljudskimglasovimailajanjempasa,većmimoišli,nanekomdrugommjestu,unekomdrugomvremenu.

Sjenkehistorijeopetsuseizdužileprekodomaćegkrajolika,uronjenoguljepljivusparinuklizećegsumraka,izazivajućitjeskobuiuznemirenostkodljudikojijošživesateškimposljedicamazadnjeg,prekinutog,rata.

Grimiznosuncejučerašnjicejošnijezašlo(uprolegomenitraktata).

Prilog:

KRATKA APOLOGIJA HISTORIJSKIM ZNANOSTIMA

Putnikkrozvrijeme,geografijuiljudskeotiskeunjima,kojizasebetra-žičastpripadanjaReduHistoričara/Istoričara/Povjesničara,morasudbinskiipodjednakoistinoljubivobitiobavezanprethodnomsatu,jučerašnjemdanu,kaoipremadanimaodprijestotinuilihiljadugodina.Bitipoštenumjerenju






životadanašnjice,također,sepodrazumijeva.Morabitiodgovoranibudućno-sti:akoganjegovodoba,djelomice,poštedipodsjetitinapromašaje,greškeinezasluženouzimanjetuđepažnjeivremena–budućnostćeimativišeprilikadaihuoči,ismije,prezreitek,poslijecijelogtogritualasramoćenja,–odbaciulimbzaborava.Historičarevideal,kojemumorabitiodandosamogkraja, jesteputovanjepremaIstinitomIzvoru;tamoseidepripremljen,ranijeusvo- jenimitemeljitoprovjerenim,znanjima(budnogumazasuočavanje,provjeruiprimanjenovogznanjainjegovouključivanjeuiskustvotraganja)oslobođenbanalnostistrahova,čakiodMolohasvakodnevnice,kojiljudimasmetajudaosjećajusvijetnjihovimdušamaidagadodirujunjihovimmislima.Bezpo-srednika.

Strah nije saveznikznanosti. Biti historičar jeste stanje duha, a ne tekobičnozanimanje.Nekritičnohvatanjezaskuteranijihautoriteta,također,nepomaže.Svakomorakrenutinjegovomstazompremavelikomgradilištu,nakojemubrojniznanstveniciprosijecajuputpremabudućnostičovječanstva,neprekidnokrčećikorovneznanjaiodbacujućinaslagezabluda.Usputona/onnaučiprepoznati,sačuvatii složitinekolikodjelićahistorijskogmozaika.Sretnisuonikojitolikouspiju.Toznači,dasujednovrijemenjihovihživota

biliobdarenisuosjećanjemsačovječanstvomimjeromrazumijevanjaživota,oslobodivšisenevrijednihopsjena,kojenisupreživjelesuočenjesaIstinom.Kolikojetobilovidisepokvalitetunjihovograda:Osjećatičovjekaikosmos

jestnajbitnijiuvjetsvakogaoriginalnograzmišljanjai,iztogaizvedenog,sa-općavanjarezultata,daklei–pisanja.Usuprotnom,nevrijediubijatidrvećeistrugatidragocjenemineraleuslojevimaZemljinoglicadaseodnjihnapravepapiristrojevi,nakojićeseutisnutinevrijedneili,sazadnjomnamjerom,izmaštanekonstrukcijeočovjekovomtrajanjukrozprošlovrijeme.Gomilanjetakvihtekstova/porukauranjivomdruštvuprivlačizvjerskustranuuljudima,

nadograđuje njihovo nezadovoljstvo,utječe napostrojavanjenezadovoljnihusmrtonosnelegije,okrećedojučerašnjemirnesusjedeprotivnjimaranijebliskihljudi,pokrećei“opravdava“masovnezločine.Vidljivojeiznedavne

južnoslavenskeicjelinebalkanskehistorijekakosu,ikoliko,militantneideo-logijeuvjetovalejavnouništavanježivotaislavljenjesmrti,prikriveneizapo-korenihiosramoćenihznanstvenihinstitucijaitituladobrovoljnihiglasnihučesnikaupripremamaipodržavanjuratnihpohodaigenocida.Ideološkepritiske,zloupotrebeiterornadznanošćutrebalobismatratistrahotnimzlo-činimaprotivstabilnostiratovimatemeljnouzdrmanihdruštavaaliičovjeko-






vogopstankanaZemlji.Razbuktavanjetogfenomenanijerezerviranosamonanerazvijenidiočovječanstva.

Veliki dio čovječanstva onemogućen je povješću uspostaviti uvjerljivuhronologiju stabilnosti i napretka. Šokovi oštrih rezova ubrzanja, iliusporavanja,društvenedinamike,izazvaniunutarnjimivanjskimfaktorima,akumulacije stresnih potencijala i frustracija unutar kolektivnih entitetakojipostajuprijemčivinarizikeprijekihodluka,irizičnogponašanja(što

je magnet za historijsku tragiku) – destabiliziraju značajne potencijaleznanstveneobjektivnostiudruštvimazahvaćenimozbiljnimkrizama.Tadaitako,većinahistoričarapostane,dodatno,stegnutaokovimanjihovog(ne)

vremena (odista, čak i najrazvijenija, i najstabilnija, društva traju unutarpropuhapozitivnih/kreativnihinegativnih/destruktivnihpotencijalaunutarnjihsamih,plusvanjskiutjecaji,kojesnagaodnosnogdruštvasavijausvojukorist ili joj se, plutajući, prepušta, povremeno oscilirajući prema tačkisuočenjasasfingomvlastitogpovijesnograskršća).Svakočovjekovovrijeme

jeste proglašeno vremenom novih očekivanja, koja su namočena fluidimapravila, običaja, prilagođavanja, ugađanja (uobičajena mjera kolektivističkeinteligencijepodrazumijevamehanizam:ugađanjeisebiidrugima,naravno,

uz ideologijsko relaksiranje opore društvene stvarnosti i nezaobilaznupropagandističkuhipnozu).Tujesteiuzrokneslobodeznanstveneispisateljskekreacije.Tunijedomovinaukojojsemožerazvijatium,propupatislobodaadušaosjetitidragostživota.

Autori,dakleihistoričari,morajuživjetipunoćurealnogživota(anepo-ziratipredartificijelnimkulisama)dabise,vlastitimtalentimaidarovima,mogli,krozvrijeme,uživljavatiuostatkepovijesnihtragova,bojaimirisaodkojihsuobavezninačinitihistoriografskiprilognamjerni,akoimpoduhvatuspije,povećatičovjekovoiskustvoimemoriju.Radiseotome,dapremaosje-

ćaju,trebapustiti“tekstu”davodiautora,suprotnoiskustvu,kojekrozizdvo- jenomišljenjerazumaznabrže,lakšeimanjezahtjevneputeve.Moždaćetako“vođeni”ona/onpostati,svremenanavrijeme,slobodnijiiotkritidionovogprostora,drugačijeoblikeznanja,zapostavljenudimenziju,viđenuizdrugači-

jegugla.Originalnostradapokazaćetestiranjemvarijacijamogućihpristupa,izgradnjomvlastitogmetoda(pomoćukojegćepročistitičinjenicedostatusasaznanja)i-bitćenagrađenikapima,svjetlucavimodrefleksiježivotaizproš-losti,kojećekanutiiznjihoveznanstveneretorte.Znanjećebitiprocijeđenokroznjih,kaokrozgustifilter.Svenajboljeodnjihbitćedarovanodrugima,






odtadadokrajapotrebeinteresovanja,krozstrujanjagrgoljavogvremena.To jeonoštojebitno.

Akodođudoivice,kadasublizupoželjeti,čakmoliti,dapisanjepresta-ne(zbogopterećenjategobnimposlomkojemumorajuplaćativisokucije-nu,drugihobavezailiuvažavanjapreuzetih/nametnutih,čestonekreativnoonespokojavajućepostavljenih,rokova,ili,možda,nespokojaistraha)–nekarazmisle.Utrenuodluke,oslobodićese,štojemogućeviše,svakodnevnihop-terećenjaiskretanjapažnje.Akoosjete,dasemogunositisanjihovimdjelom,akoimajupovjerenjeunjega,pustićega–nekateče.Akosusigurnidanisu,samisebe,obmanuli,njihovodjeloćerastitačnotoliko,kolikomogupodni-

jeti,njihovimsnagama,unjihovomvremenu.Otvorenajemogućnostpreki-daizgradnjuteme,unadidaćemoćinastavititajradkasnije.Akobašmoraiskočitiiztogplimnogvala,učinitćetosamodauhvatidrugi,kojinanjegovojkrestinosislijedećuizazovnuivažnutemuzauraditi.Morapaziti:obavezajerazdvojitiizvorni,kreativniiproduktivni,zanosodumišljajaonjemu.Snagućepokazatiiuracionaliziranjurezultatazanosauformurazumljivudrugima.Avanturizamnepromišljenogsrljanjatunećedatiploda.Iskrenostmorabitipotpuna.Štopokaže,morabitinjegovo/njeno.Todajedrugimadušomirazu-

mom,napoštenuupotrebu.Cijelimbićem.Drugačijenevrijedi(dovoljno)jerautortakovodidijalogsačovječanstvom,predlicemvremenakoje,svenas,zagledasasvihstrana;pripravno,kaouvijek,daponeštoodnasisvijetasaču-

vazabudućnost.Autorutisneporukesvijetu,uprostoruivremenu,anjihovaenergijaodređujemodalitetetrajanja.Zatojevažnamaksimalnaposvećenostznanosti,zbogprepuštanjaautoroveenergijedjelukoje,voljnoipodgorespo-menutimuvjetompošteneupotrebe,predajejavnosti.Predajućienergijudje-lu,autorse,ustvari,stapasačovječanstvom(maštaonjemumislio).Nijeniiza,niispred,rečenog.Tojeiokoloautora,iunjemu.Kaoisvijet.Iona/onu

svijetu.Nepoznatoprepoznaju.Toštoupoznaju,čemusepredaju,moždaimuzvratinaklonostidopustizapočetipisatismirenijomdušom,narastajućomsnagom.Tačnoje,danekiljudizapočnupisatiotemama,pristupominači-nima,kakvesu,udobanjihovogodrastanjaisazrijevanja,uzaludinstinktomtražilikoddrugihautora.

Biojetoobjektivizirani(kolikojetobilomoguće)kratkiprikazdjelićaprirodeličnogiskustva.Svakome,predanomznanosti,izdržljivom,dovoljno

jakomiodlučnom(ameninepoznatojosobi)preporučiobihovajteži,neiz- vjesnijiiopasnijiput.Nikomekogaznam(čaknitionimadokojihnedržim






previše)nebihpoželiotegobesličnogiskustva:decenijetraženjaipronalaska vrijednih izvora;gubici značajnihdijelovabaze podataka (zbograta;daneotvaramitupriču)injihovapostepena,dugotrajnaidjelomična,rekonstruk-cijabezikakveinstitucionalnepodrške;fazadinamičnogpubliciranjaradova(posebnouštampi,dabihskupiosredstvazaistraživanjaikupovinuliteraturei računara)i,slijedeća, faza radanafakultetu(gdjesamnaučiodragocjenulekcijuopropuštenomvremenu,zahvaliosenatomiskustvuiotišaosvojimputem,ispraćengužvanjemveličanstvenognastavnogpredmetaHistorija Ju- goslavije injegovimodbacivanjemumračniugao“reformiranog”nastavnogprograma);mučnosuočavanjesasaznanjemdaseugotovouništenomdruš-tvu nastavlja potkopavanje preostalih vrijednosti (uključujući nezaštićenekulturuiznanost)iupropaštavanjetemeljabudućnosti;gorčinarazočarenjazbogiskustvasuočavanjasaprimitivnom,grabežnomprirodomdijelaneka-dašnjihprijatelja,kolega,poznanikainjihovoarhiviranjeudimenzijeuspo-mena;oslobađanjeodnoćnihmoraprošlostiidnevnanadogradnjaznanjai

vještina:nisamukrivu,akodanas,satugom,potpunijeosjećamkakojebilonekom građanskom intelektualcu, od kojega se 1945. godine očekivalo damora/trebadoktoriratipredskorojevićevskomkomisijom,kojaserukovodila

višeideološkimnegoznanstvenimrazlozimaakojojjeon,nesamouznano-sti,nadmoćan;već spomenuta faza otkrivanja i testiranja raznihpristupa ioblikasaopćavanjaznanstvenihrezultatakaoi,postupna,izgradnjaoriginal-nogznanstvenogmetodakrozkojićuprovjeravati,ranijestečenoinovozna-nje;ionda,godinećutanja,promatranja,istraživanjaidvojbiizmeđujavnogpopravljanjaužasnihoštećenjaznanstvenogtkivailispremanjazaliheradovazanekedrugegeneracijeubudućnosti.Kolikogodotkrivanjeznanjapoma-galoznanstvenikudatraje,višedecenijskaekspedicijakrozoskudno,inebašgostoljubivo,područježestokogapotrese,izranjavi,ponizi,opljačkaimateri-

jalnoosiromaši.Budedovedendoivice,dagotovoizgubivoljudasepredstaviokolinikoju,ponekad,jedvaraspoznaje. Omnibus-studija jenastavakličnogalegitimiranjaujavnostiiovogavremena.Rizikjeprevelik,izgledizauspjehpoduhvatagotovonikakvi,neizvjesnojedalićerezultat(kakavgoddabude)zanimatipubliku(akojebude).Dakle,dovoljnojerazlogadasekreneidućiizdimenzijezorenovogadana.

AVi?Šta,molimlijepo,čekate?Akostepropustiliprimijetiti,sverečenotičeseiVas.Onda?Zaštoičemuova Kratka apologija?Zato,štohistorijskeznanostimogupomoćiumudajasnijevidičovjekovsvijet,adanepobjegne






odnjega,ida,bezstraha,ostanezagledanukosmosizasadašnjegprebivali-štaovenemirne,nezadovoljnei brbljivevrste,kojaumišljadavladacijelom

jednomplanetom;isanjadase,jednom,otputipremazvijezdama.Nitunezavršavaulogahistorijskihznanosti.Akočovjekuspijedaseodvojiodsvojezavičajneplanete,znanjeonjemuarhiviranoutimznanostimabitće,uzdru-geizvore,također,važansegmenttreningaiopstankatihvelikihputnika.Toćeimatiznačajdokse(mentalnoifizički)nepreoblikuju,udaljeiliodvojeodopterećujućegZemljinognaslijeđa.Tektuće,ubudućnosti,velovimabrojnihmogućnostiskrivena,nestajativažnosthistorijskihznanostikakveznamo,ilimožemozamisliti.

Izvori i literatura

A. IZVORI

a) Arhivska građa

1.AkademijanaukaiumjetnostiBosneiHercegovine–Sarajevo(ANUBiH)-Fond:KomisijazaIstoriju naroda Bosne i Hercegovine (KomisijazaIstoriju...)

2.Autorovarhiv-Fond:Varia

3.CentralnikomitetSavezakomunistaBosneiHercegovine–Sarajevo(CKSKBiH)-Fond:Komisijazaunapređivanjemeđurepubličkesaradnjeirazvojmeđunacionalnihodnosa(Komisijazaunapređivanje...)

4.Institutzaistoriju–Sarajevo(IIS)

-Fondovi:1963;1964.b) Novine

-ĆosićD./LatinovićZ.“ZaštoseSrbijastidiantititoističkeopzicije.“NIN , Beograd:5.2.2009.82-91.-StrčićP./OrešićB.“Bozanićeviprecinosilisu petokraku.“Globus,Zagreb:18.9.2009.28-31.






B. LITERATURA

c) Knjige1. Benac dr. A. i Dramušić V. 1963. Anali Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1938-1962.

Sarajevo:Zemaljskimuzej.2. Đurđevdr.B.idrugi.1960.Istorija naroda Jugoslavije. Knjiga druga (od početka XVI do

kraja XVIII vijeka). Beograd:Prosveta–izdavačkopreduzeće.3. Garašanindr.M.,Korošecdr.J.idrugi.1953.Istorija naroda Jugoslavije. Knjiga prva (do

početka XVI veka). Beograd:Prosveta–izdavačkopreduzećeSrbije.4. HudelistD.2004.Tuđman: biograja. Zagreb:Prolinternational.5. RedžićE.idrugi.1968.Naučni skup: Istorijske pretpostavke republike Bosne i Hercegovine.

Prilozi broj 4. Sarajevo:Institutzaistorijuradničkogpokreta.

6. Redžićdr.E.2001. Anto Babić – čovjek i djelo – (1899-1974). Sarajevo:AkademijanaukaiumjetnostiBosneiHercegovine.

7. Solovjevdr.A.idrugi.1953.Godišnjak Istoriskog društva Bosne i Hercegovine. Godina V.Sarajevo:IstoriskodruštvoBosneiHercegovine.

8. Trgovčević Lj. 1992. Istorija Srpske književne zadruge. Beograd: Srpska književnazadruga.

9. VukovićZ.1989.Od deformacija SDB do maspoka i liberalizma: moji stenografski zapisi1966-1972. godine. Beograd:Narodnaknjiga.

d) Članci i rasprave1. AnđelićP.1956.“GlasnikZemaljskogmuzejauSarajevu.Novaserija,SveskaIX.Sarajevo

1954.Arheologija324strane,Istorijaietnograja262strane”.Naše starine III. Sarajevo:ZemaljskizavodzazaštituspomenikakultureiprirodnihrijetkostiNarodneRepublikeBosneiHercegovine.327-328.

2. BabićA.1962.“Srednjevjekovniheretici”.Pregled 3 (mart). Sarajevo:Oslobođenje.141-152.

3. BarkanL.O.1950. “Čiuk(Çilik)”.Godišnjak Istoriskog društva Bosne i Hercegovine(GID BiH). Godina II. Sarajevo:IstoriskodruštvoBosneiHercegovine(IDBiH).287-298.

4. BegićD.1967.“Akcijemuslimanskihgrađanskihpolitičaraposlijeskupštinskihizbora1935.godine”.Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine (GDI BiH). Godina XVI

(1965). Sarajevo:DruštvoistoričaraBosneiHercegovine(DIBiH).173-189.5. Bejtićing.arh.A.1961.“NovaKasabanaJadru(građevinsko-urbanističkirazvojnaseljakaotipakaravanskevaroši).”GDI BiH. XI(1960). Sarajevo:DIBiH.225-249.

6. BenacA.iDramušićV.1963.“SedamdesetpetgodinadjelovanjaZemaljskogmuzejauSarajevu”.Pregled 11-12 (novembar-decembar). Sarajevo:Oslobođenje.353-371.

7. BilandžićD.2007.“ZlatnodobaBosneiHercegovine”.Naučni skup: Bosna i Hercegovina prije i nakon ZAVNOBiH-a. Posebna izdanja. Knjiga CXXIV. Odjeljenje društvenihnauka.Knjiga37.Sarajevo:ANUBiH.42-46.

8. BogićevićV.1949.“Građazaproučavanje ekonomskihodnosauBosnii Hercegovinipredustanak1878.godine”.GID BiH. I. Sarajevo: IDBiH.215-232;1966.“Afera‘Barutmiriše’ 1908. godine (Povodom 50-godišnjice smrti Petra Kočića).” GDI BiH. XV






(1964). Sarajevo:DIBiH.79-107;1969.“Džulusi-humajunhazretišeri”(Prilogborbi

MuslimanaiSrbazapolitičkuautonomijuBosneiHercegovine).“ GDI BiH. XVII (1966-1967). Sarajevo:DIBiH.315-340.

9. Ćemerlićdr.H.1955.“Kulturno-prosvjetnadjelatnostnarodnooslobodilačkihodbora”.GID BiH. VII. Sarajevo:IDBiH.103-118.

10. ĐakovićL. 1966.“FormiranjeHrvatskekatoličkeudrugeuBosnii Hercegovini”.GDI BiH. XV(1964). Sarajevo:DIBiH.135-157.

11. ĐurđevB. 1949. “Prilog pitanjurazvitka i karaktera tursko-osmanskogfeudalizma –timarsko-spahiskoguređenja.“GID BiH. I. Sarajevo:IDBiH.101-167;1964.“DrHazimŠabanović,TurskiizvorizaistorijuBeograda,knjIsv.1–KatastarskipopisiBeogradaiokoline1476.-1526.izd.IstoriskogarhivaBeograda,Beograd1964.(XLI+662+8tabli

faksimila)”.GDI BiH. XIV (1963). Sarajevo:DIBiH.275-288.12. Erićdr.M.1959.“AgrarnopitanjeuBosniiHercegoviniiradničkipokret.”Pregled 4-5(april-maj). Sarajevo:Oslobođenje.329-340.

13. FilipovićM.1970.“OrijentalnakomponentaunarodnojkulturiJužnihSlovena.”Priloziza orijentalnu lologiju (POF). XVI-XVII (1966-67). Sarajevo:Orijentalniinstitut.101-116.

14. Finci M. 1959. “Neki dokumenti iz istorije KPJ.” Pregled 4-5 (april-maj). Sarajevo:Oslobođenje.341-347.

15. Hadžijahić M. 1964.“Sarajevska muafnama”. GDI BiH. XIV(1963). Sarajevo:DIBiH.67-119; 1966. “Turska komponenta u etnogeneziBosanskih muslimana.” Pregled 11-12 (novembar-decembar). Sarajevo:UniverzitetuSarajevu.485-502;1969.“Tihomiriz

KronikepopaDukljanina–historijskaličnost?” GDI BiH. XVII (1966-1967). Sarajevo:DIBiH.397-418.16. HandžićA.1963.“PriloziistorijistarihgradovauBosanskojiSlavonskojkrajinipredkraj

XVIvijeka.”GDI BiH. XIII (1962). Sarajevo:DIBiH.321-339;1965.“PostanakirazvitakBijeljine u XVI vijeku. Prilog istoriji naselja i islamizacije u sjeveroistočnoj Bosni.”POF. XII-XIII (1962-1963). Sarajevo:Orijentalniinstitut.45-74;1970.“OislamizacijiusjeveroistočnojBosniuXViXVIvijeku.”POF. XVI-XVII (1966-67). Sarajevo:Orijentalniinstitut.5-48;1970.“ZvornikudrugojpoloviniXViuXVIvijeku.” GDI BiH. XVIII (1968-1969). Sarajevo:DIBiH.141-196.

17. Hauptmanndr.F.1961.“KombinacijeokodržavnopravnogpoložajaBosneiHercegovinenapočetkuPrvogsvjetskograta.”GDI BiH. XI (1960). Sarajevo:DIBiH.87-109;1967.

“Reguliranje zemljišnog posjeda u Bosni i Hercegovini i počeci naseljavanja stranihseljakaudobaaustrougarskevladavine.”GDI BiH. XVI (1965). Sarajevo:DIBiH.151-171;1969.“BosanskohercegovačkiagauprocijepuizmeđuprivredneaktivnostiirentijerstvanapočetkuXXstoljeća”.GDI BiH. XVII (1966-1967). Sarajevo:DIBiH.23-40.

18. Hurem R. 1967. “Pokušaj nekih građanskih muslimanskih političara da Bosnu iHercegovinu izdvoje iz okvira Nezavisne Države Hrvatske.” GDI BiH. XVI (1965).Sarajevo:DIBiH.191-221.

19. Isović K. 1958. “Austro-ugarsko zaposjedanje NovopazarskogSandžaka1879.godine(PrilogistorijiNovopazarskogSandžaka)”.GID BiH. IX (1957). Sarajevo:IDBiH.109-137.






20. JuzbašićDž.1970.“IzvještajHermanavonSauterao odnosimaBosnei Hercegovinei

Monarhijeusvjetluaustro-ugarskihekonomskihsuprotnosti”. GDI BiH. XVIII (1968-1969). Sarajevo:DIBiH.45-104.

21. KapidžićH.1949.“Prilogistorijihercegovačkogustankaiz1862.god.“;“VladislavSkarić(1869-1943)”.GID BiH. I. Sarajevo:IDBiH.210-214,233-235;1963.“Skadarskakrizai izuzetnemjereu Bosni i Hercegovini u maju1913.godine”. GDI BiH. XIII (1962).Sarajevo:DIBiH.5-51.

22. Kecmanović dr. I. 1959. “Hrišćanski socijalisti i bosansko pitanje”. Pregled 6 (juni).Sarajevo:Oslobođenje.477-484.

23. Korkut B. 1965. “O arapskim dokumentima u Dubrovačkom arhivu”. POF. XII-XIII (1962-63). Sarajevo:Orijentalniinstitut.307-346;1969.“Jošoarapskimdokumentimau

DržavnomarhivuuDubrovniku”.POF. XIV-XV (1964-65). Sarajevo:Orijentalniinstitut.397-424.24. KorkutM.D.1970.“Tursko-srpskohrvatskirječniknepoznatogautoraizXVIIstoljeća”.

POF. XVI-XVII ( 1966-67). Sarajevo:Orijentalniinstitut.135-182.25. Kovačevićdr.D.1963.“ŽoreBokšićdubrovačkitrgovaciprotovestijarbosanskihkraljeva”.

GDI BiH. XIII (1962). Sarajevo:DIBiH.288-310;1964.“Padbosanskesrednjovjekovnedržavepodubrovačkimizvorima”.GDI BiH. XIV (1963). Sarajevo:DIBiH.205-220.

26. KreševljakovićH.1949.“Gradskaprivredai esnau BosniiHercegovini(od1463do1851)”.GID BiH. I. Sarajevo:IDBiH.168-209.

27. MujezinovićM.1956.“Prilozizaorijentalnulologijui istoriju jugoslovenskihnarodapodturskomvladavinom,IIIiIV,Sarajevo1952-1953,str.674”.Naše starine III... 332-

333.28. Pašalićdr.E.1959.“PogledinaekonomikuuunutrašnjostirimskeprovincijeDalmacije”.GID BiH. X (1949-59). Sarajevo:IDBiH.297-331.

29. PelesićM.2000.“ManipulacijesrpskehistoriograjeoBosniiHercegovini”.Prilozi 29.Sarajevo:Institutzaistoriju.367-404.

30. PetrovićR.1980.“TridesetogodišnjicaDruštvaistoričara”.Pregled 2 (februar). Sarajevo:UniverzitetuSarajevu.285-299.

31. Redakcija.1949.“UzprvibrojGodišnjaka”.GID BiH. I. Sarajevo:IDBiH.5-6.32. Redakcija.1953.“Uvodnenapomene”.GID BiH. V. Sarajevo:IDBiH.V-VIII.33. Redakcija.1959. “UzdesetuknjiguGodišnjaka”.GID BiH. X (1949-1959). Sarajevo:ID

BiH.7-10.

34. Redakcija.1962.“Odredakcije”.GDI BiH. XII (1961). Sarajevo:DIBiH.5-6.35. Redakcija. 1965. “Riječ redakcije”. Prilozi 1. Sarajevo: Institut za istoriju radničkog

pokreta.5-6.36. Sarajlić A. i Strunjaš D. 1950. “Prvi dani ustanka u Drvaru i okolini”. GID BiH. II.

Sarajevo:IDBiH.5-18.37. Solovjevdr.A.1949.“NestanakbogomilstvainislamizacijaBosne”.GID BiH. I. Sarajevo:

IDBiH.42-79.38. Sućeskadr.A.1963.“Vilajetskiajani(prilogizučavanjuorganizacijeturskevlastiunašim

krajevima)”.GDI BIH. XIII (1962). Sarajevo:DIBiH.167-198;1967.“Onastankučiukaunašimzemljama”.GDI BiH. XVI (1965). Sarajevo:DIBiH.37-57;1969.“Seljačkebune






uBosniuXVIIiXVIIIstoljeću”.GDI BiH. XVII (1966-1967). Sarajevo:DIBiH.163-207.

39. Šabanovićdr.H.1958.“Bosanskokrajište1448-1463.“GID BiH. IX (1957). Sarajevo:IDBiH.177-220;1961.“VojnouređenjeBosneod1463dokrajaXVIstoljeća”. GDI BiH. XI (1960). 173-224;1966.“MoralniinaučninivojednognapisaBranislavaĐurđeva”.GDI BiH. XV (1964). Sarajevo:DIBiH.253-270;1969.“HasanKaPruščak...“POF. XIV-XV (1964-65). Sarajevo:Orijentalniinstitut.5-31.

40. Šamićdr. M.1961.“EkonomskiživotBosne i Sarajeva početkomXIXvijeka (premagrađifrancuskihputopisaca).“GDI BiH. XI (1960). Sarajevo:DIBiH.111-134.

41. ŠehićN.1965. “ČetvrtikongresistoričaraJugoslavije”.Pregled 12 (decembar). Sarajevo:UniverzitetuSarajevu.622-627;1970.“ČetnicikaonosiocigerilskogoblikaratovanjauplanovimavojnihvlastipredratneJugoslavije”.GDI BiH. XVIII (1968-1969). Sarajevo:DI

BiH.105-139.42. ŠinikS.1959.“Prveslikarskeizložbe.PrilogproučavanjulikovneumjetnostiuBosniiHercegovini”.Pregled 6 (juni). Sarajevo:Oslobođenje.493-500.

43. ŠunjićM.1961.“JedannovipodatakogostuRadinuinjegovojsekti”.GDI BiH. XI (1960).Sarajevo:DIBiH.265-268;1966.“PomjeranjemletačkihgranicauDalmacijiiodnosisasusjedimatokomXVstoljeća”.GDI BiH. XV (1964). Sarajevo:DIBiH.47-62;1967.“EsadPašalić(1915-1967).”Pregled 7-8 (juli-avgust). Sarajevo:UniverzitetuSarajevu.110-113.

44. TrakoS.1965.“BitlisijevopisBalkanskogpoluostrva”.POF. XII-XIII (1962-63). Sarajevo:Orijentalni institut. 209-218; 1969. “Bitka na Kosovu 1389. godine u istoriji IdrisaBitlisija”.POF XIV-XV (1964-65). Sarajevo:Orijentalniinstitut.329-351.

45. Tuzlić dr. A. 1967. “Kulturna istorija Bosne i Hercegovine – od najstarijih vremena

do početka turske vladavine – (A. Benac-B. Čović-E. Pašalić-Đ. Basler-N. Miletić-P.Anđelić).Izdavačkopreduzeće“VeselinMasleša”,Sarajevo1966,str.547”. Pregled 7-8(juli-avgust). Sarajevo:UniverzitetuSarajevu.110-113.

46. Vasićdr.M.1964.“Martolosiuperioduusponaosmanskedržave”.GDI BiH. XIV (1963).Sarajevo:DIBiH.11-65.

47. VišnjićP.1954.“DesantnaDrvar”.GID BiH. VI. Sarajevo:IDBiH.103-141.






SUMMARY

DEVELOPMENT AND DISSOLUTION OF LIFE IN THE ELIXIR OF TIME(OMNIBUS – A STUDY OF MODERN HISTORY)

orRUMOURS ON CONCEPTION OF HISTORICAL SCIENCE CAUGHT IN

AN IDEOLOGICAL EMBRACE AND THEIR DROWNING IN THE RAPIDSOF TRUTH

Historiography in Bosnia and Herzegovina in the 1960s between Science andPolitics (Discussion with an Essay on the Intrusive Present, a Prolegomena to theTractate on Yugoslav Communists and a Short Apology of Historical Sciences)

Theworldischangingfasterthansocialsciences,historicalsciencein-cluded,areabletofollowthechronologyandnatureofitschanges.WearelivinginanerainwhichhumaninabilitytoshowthematurityandabilitytotakecareofthesurvivaloflifeofourPlanetisrecognisable.Technologicalcapabilities werenever so highlydeveloped, resourceshaveneverbeensocarefullysorted,yetman’swilltomaterializehu-manesolutionshasagainbecomequestionableatthegloballevel.Com-

paredwiththisstate-of-play,itmayseemtosome,sometimesrightfully,thathistoriographyisapettysciencethatoftenpaystoomuchattentiontoeverysingleirrelevantaspectofthepastthathasremainedstoredinthejunkshopofmankind.

Thefactisthatweshouldchallengetheconceptsoftimeasalimit-ingfactorofexistence.Theprevalentviewofthelinearityoftimeoftenproduceswrongconclusionsinhistoriography.Sowhatoftenhappensisthatnumerouswell-documentedunrealisedhistoricaloptionsarenottakenseriouslyintoconsideration,eventhoughtheyareatruetestimo-nyofsimultaneityandinterminglenessofhistoricaltrends.Onlyappar-entformsthataresubsequentlyregisteredandannouncedtopublicareusualsubjectofstudying.Eventually,theyassumethepatinaofsome-thingthatiswidelyknownandofficial.Theirsuccessfulinstallationisacommonmentalobstacletoalternativeinterpretations,while,insomeunderdevelopedpartsoftheworld,theyturnintotheonlypermittedpossibility.Thereisonebasicmodelofhistoriography:action-reaction-documentation.Weshouldget ridof itanddiscarditcompletely.Weneedtobuildnewandmorecomplexmethodsthatresultforminven-tion,ratherthanfromconvention.Evidenceandcounter-evidenceneedtobeexposedtothepressureofamoreresoluteobservationfromsev-






eraldifferentanglesandplanesthanitwasthecasesofar.Itwouldallow

amoreefficientcomparisonofperspectives.Theclashbetweenfactsandmethodmustberobust,thetestingversatile-uptothelimitsofenduranceofthenewsystem:facts-method-author.Historiansshouldparticipatemoreinthecultivationoftreatisesandtheoriesasaformofcommunicatingtheresultsofscientificresearch.Beingahistorianisastateofmind,notjustanoccupation.

Asapossiblecontributiontothisnewconsideration,IamofferingwhatIcallanomnibus-studyofmodernhistory.Asitcanbeseenfromthetitleofthispaper,ithasoffereditselftotheauthorinseveralformsofcommunication.ItwasonlyintheendthatIhaverealizedthatthe

aforementionedpartsarenotseparate,butlinkedintoonestory-entity.Fearfromtheunknownisnotanallytoscience.Wemustnothesitatetomovedecisivelytowardstheachievementdownthedifficultpaththatleadstoafullerknowledge.Ithinkthatthemediocreresultsofhisto-riographyresultformhesitationofthemajorityofhistorianstoinvesttheirownenergyinamoreselflessmannerintotheworktheyintendtocreate.Byinvestingenergyintoone’swork,oneentersintoadialoguewithhumanity.Tocreateaqualitywork,anauthorneedsnotjusttheknowledgeprovidedbybooks,buttomakecompassionwithhumanityandtoacquireawell-balancedunderstandingooflife.Toachievetheexaltationofempathywiththethemeofresearchanditsrationalisation

intoscientificworks,itistheidealtowhichscholarswill,Ihope,con-tinuetobeattracted.Ithinkthateveninadistantfuture,whenamanwill,succeedtodistancehimselffromitsMotherPlanetandwhenhemovesdeeperintothecosmos,theknowledgeofmankind,archivedinhistoricalsciences,willbeanimportantelementofexerciseandofthesurvivalofthesegreattravellers.

Keywords: need for construction ofnew methods of historiographyresearch, theft of copyright - the basis of rise of a new “elite”, de-chauvinisation,David’sTheorem,therestrictionsofideologicalpuzzles,Bosnia and Herzegovina in the gap of a divided history, Yugoslav

communistsandtheirlegacy,theroleandfutureofhistoricalsciences.




PREDAVANJAsa Tribine Instituta za istoriju u Sarajevu

LECTURESat the Tribune of Institute for history in Sarajevo







UDK 356-055.2 (497.1) “1941/1945”

Izvorni naučni rad

RAT PARTIZANKI

ŽENE U ORUŽANOM OTPORU U JUGOSLAVIJI

1941-1945.

Barbara N. Wiesinger(preveo sa nemačkog Aleksandar Trklja)

◆

Temaovogčlankajeparticipacijaženauoružanomotporuuokupira-nojJugoslaviji1941-1945.Temaćebitiobrađenanaosnovuobjavljenihizvora,štampeNarodnooslobodilačkogpokretailičnihsvedočenjave-teranki.Težišteradastavljenojena(samo)mobilisanježenazaNarod-nooslobodilačkuvojsku,njihovekonkretneulogeupartizanskimjedi-

nicama(lekarka,bolničarka,borkinja),kaoinanjihovaličnaiskustvaisećanja.

Ključne reči:Jugoslavija,Drugisvetskirat,žene,oružaniotpor,usmenaistorija.

1. Uvod

Oružani otpor žena protiv fašizma, okupacije i kolaboracije za vremeDrugogsvetskog ratauprkos pojavljivanju nekoliko zanimljivih radova od

1980-ihpredstavljajednujošuveknetemeljitoistraživanutemu. 1Ovačinje-

1KarinBergeridr,Der Himmel ist blau. Kann sein. Frauen im Widerstand, Österreich 1938-1945.Beč:1985;JanetHart,New Voices in the Nation. Women and the Greek Resistance, 1941-1961.IthakaNY1996;BarbaraJancar-Webster, Women & Revolution in Yugoslavia, 1941-1945.DenverCO1989;JaneSlaughter, Women and the Italian Resistance, 1943-45,DenverCO1997;IngridStrobl, >Sag nie, du gehst den letzten Weg.< Frauen im bewaffneten Wider-stand gegen Faschismus und deutsche Besatzung .Frankfurt:20025;Ista,>Die Angst kam erst danach.< Jüdische Frauen im Widerstand in Europa 1939-1945,Frankfurta.M:19982;Ani-kaWalke, Jüdische Partisaninnen - der verschwiegene Widerstand in der Sowjetunion,Berlin:

Barbara N. Wiesinger, RAT PARTIZANKI - ŽENE U ORUŽANOM OTPORU U JUGOSLAVIJI1941-1945.Historijska traganja, 4, 2009., [ str. 201-226 ]

→





nicazačuđujetimvišeakoseuzmeuobzirukojojmerisusamantifašističkiotporipolitičkimitovionjemuuticalinaoblikovanjepolitičkogidruštve-nogsistemamnogihevropskihzemaljauposleratnomperiodu.2Naročitojenovijarodnosenzibilnavojnaistorijaotvorilanizitekakorelevantnihpitanja

vezanihzaoružaniotporženaiodnosroda,nasiljairata. 3Ovdećunavestisamojedanprimer.Studijeposvećeneodnosunasiljaikonstrukcije,odnosnopercepcijeroda4ukazalesunačestokontradiktornediskurseoborkinjamauizvorimaisekundarnojliteraturi,čimejeomogućenanjihovakritičkaana-lizaiinterpretacija.Takosepokazalodasunaoružaneženesakonkretnommogućnošćudaizvršenasiljeuvelikombrojuizvoranaprimerismejavane,demonizovane,proglašavane“počasnim”muškarcima,asličantretmannijeredakniiustručnojliteraturiuzavisnostiodstavaautora/-kipremaovojzaženeneuobičajenojpraksi.Stručnjaci/-kinjekojisekritičkipostavljajupremaovakvimdiskursimatvrdedaseputemnjihpokušavapodupretiistionajna-sleđeniodnosrodakojijepojavomdruštvenoipolitičkiaktivnihborbenihženadovedenupitanje.Naravno,prirodaistependestabilizacijeustaljenihdiskursarazlikujuseodslučajadoslučajauzavisnostiodistorijskogkontek-sta,madabisečestodostatogamogloprigovoritiisamiminterpretacijama

kojeiznjihproizilaze,akojesežuodstavadaparticipacijaženauoružanomotporupredstavljavrhunacnjihoveemancipacijedomišljenjadaseradipresvegaonjihovojinstrumentalizacijiutuđesvrhe.

Izpomenutihrazlogauprviplanovogčlankanadovezivanjemnadisku-sijuorodnojistorijinasilja,vojskeirata,kojasevodiumeđunarodnojistorij-

2007.Većinatihpublikacijabaviseraznimvidovimaotporažena,neisključivooružanomborbom.2TonyJudt,“The Past Is Another Country: Myth and Memory in Postwar Europe” ,u:IstvanDeak/JanT.Gross/TonyJudt(izd.), The Politics of Retribution in Europe. World War II and

Its Aftermath,Princeton:2000.293-323.i298-300.3Zapregledevidetinpr.KarenHagemann, „Von Männern, Frauen und der Militärgeschichte“ ,u:L’Homme. Z.F.G.12,1(2001).144-153;ChristaHämmerle, „Von den Geschlechtern der Krie- ge und des Militärs. Forschungseinblicke und Bemerkungen zu einer neuen Debatte“ ,u:ThomasKühne/BenjaminZiemann(izd.),Was ist Militärgeschichte? ,Paderborn:2000.229-262.4Upor.HannaHacker,Gewalt ist: keine Frau. Der Akteurin oder eine Geschichte der Transgre-ssionen,Beč:1998;GabrielleHauch, “>Bewaffnete Weiber.< Kämpfende Frauen in denKriegender Revolution von 1848/49” ,u:KarenHagemann/RalfPröve(izd.),Landsknechte, Soldaten- frauen und Nationalkrieger. Militär, Krieg und Geschlechterordnung im historischen Wandel ,Frankfurta.M./NewYork:1998.223-241.






skojnauci,bićestavljenoružaniotporženauokviruNarodnooslobodilačke vojskeuokupiranojJugoslavijiizmeđu1941.i1945.Utekstunećebitidataširaraspravaopasivnomicivilnomotporu,iakosuonisvakakopredstavljaliznačajnevidoveotporaukojimasuženedelovalečakiuvećojmerinegouoružanomotporu.5

2. Okupacija, građanski rat i oslobodilački rat u Jugoslaviji

Suprotno svojim prvobitnimratnim planovima, vođstvo Nacionalsoci- jalističke(NS)Nemačkeuproleće1941.donelojeodlukudaizvršioružani

napadnaJugoslaviju,zaštasukaoodlučujućibilikakoekonomskiivojno-strategijskifaktoritakoiHitlerovaličnanetrpeljivostpremaJugoslovenima,aposebnopremaSrbima.6Uslednemačkogpritiskainepostojanjajakihsave-znikaJugoslavijaje1941.bilaprinuđenadapristupiTrojnompaktu.27.marta1941.godine,međutim,došlojedovojnogpuča,kojijevanzemljeprotuma-čenpresvegakaootkazivanjelojalnostipremaOsovini.OvajdogađajdoveojedopromeneprethodnepolitikeiznuđenesaradnjepremaJugoslavijiodstrane vođstvaNSNemačke.7Imadanovijugoslovenskipremijernijerevidiraood-lukuopristupanjuTrojnompaktu,Hitlerjepučiskoristiokaopovodzarat:

“Jugoslavijačakiakoodmahpotvrdisvojulojalnostodsadaseimasmatratineprijateljemiuskladusatimmorabitištopreuništena”. 8

5Otporomsesmatrajusvevrstedelovanjakojeograničavajuisprečavajusprovođenjeokupa-cionepolitike.Kaopasivniotporopisujusesviaktineposlušnostipremanaredbamaipred-stavnicimaokupacionesile,npr.zadržavanjenamirnicai drugerobeodrekvizicije,pomoćproganjanima,odupiranje prinudnomradu,deportacijiukoncentracione logorei prinud-nomraseljavanjuisl.Zacivilniotporvaženenaoružaneakcijegrađana/kiilidruštvenihin-

stitucija kaoštosu npr. štrajkovi,demonstracije,protesti,bojkoti itd. Upor.WernerRöhr, „Forschungsprobleme zur deutschen Okkupationspolitik im Spiegel der Reihe Europa untermHakenkreuz“ ,u:isti(izd.),Europa unterm Hakenkreuz. Analysen – Quellen – Register ,Heidel-berg:1996.25-343.i183-185.6WalterManoschek, „Serbien: Partisanenkrieg und Völkermord“ ,u:WolfgangBenzidr.(izd.), Anpassung – Kollaboration – Widerstand. Kollektive Reaktionen auf die Okku pation,Berlin:1996.131-143.i131.7HansKnoll, Jugoslawien in Strategie und Politik der Alliierten 1941-1943,München:1986,poglavljaIiII.8Naredbabr.25od27.3.1941.cit.premaManoschek,Partisanenkrieg,n. d.,133.






Tako je6.aprila1941.došlodonapada naJugoslavijuibezprethodneobjaverata.Bombardovanjenezaštićenogglavnoggradasprovedenojepodnazivom“Kaznenaekspedicija”. 9Istovremeno,prekogranicazemljeumarši-ralesunemačke,italijanske,mađarskeibugarsketrupe.DajevećodpočetkaratapostojaointeresdasepodstičeeskalacijanasiljauJugoslaviji,potvrđujenamjednonaređenjeVermahta(Wehrmacht)kojejepredviđalobezobzirnuodmazduuslučajubilokojevrsteotpora.10Lošeorganizovana,slabonaoruža-naidemoralisanajugoslovenskavojska,ukojojmnoginisubilispremnidaseborezadržavupremakojojionakonisugajilirodoljubivaosećanja,kapituli-ralajenakonsamojedanaestdanaotpora.Vladaikraljsuvećprethodnobilipobegliizzemlje.11

UskladusaHitlerovim“PrivremenimupustvimaopodeliJugoslavije”od12.aprila1941.pobedniciizovogkratkogratazemljusupodeliliizmeđusebe uspostavljajući različite okupacione, odnosno kolaboracionističke re-žime.Međutim,usledfaktorakaoštosunjihovanesposobnost,korupcijaibrutalnost,ubrzodolazidoizbijanjaustankairaspirivanjagrađanskogratauzemlji.12Tako,recimo,utzv.NezavisnojDržaviHrvatskoj(NDH)proganjanjaimasakripristalicaustaškogpokretanadpravoslavnimstanovništvomdoveli

sudoprvihustanakavećuleto1941.13

Četnici,pripadnicisrpskogrojalistič-koginacionalističkogpokreta,naovezločinesusasvojestraneodgovaralivr-šećinasiljepretežnonadkatoličkimimuslimanskimstanovništvom,istovre-menodelimičnokolaborirajućiisaokupatorima.14Formiranjemuslimanskih

9DetlefVogel, „Operation >Strafgericht<. Die rücksichtslose Bombardierung Belgrads durch diedeutsche Luftwaffe am 6. April 1941“ ,u:WolframWette/GerdUeberschär(izd.),Kriegsver-brechen im 20. Jahrhundert ,Darmstadt:2001.303-308.10AusdenBesonderenAnordnungendesGeneralfeldmarschallsMaximilianv.Weichsvom8.April1941überdieBekämpfungdesWiderstandesderserbischenBevölkerung,u:Martin

Seckendorfidr.(izd.),Die Okkupationspolitik des deutschen Faschismus in Jugoslawien, Grie-chenland, Albanien, Italien und Ungarn (1941-1945).Berlin/Heidelberg:1992.139.11SlavkoGoldstein,“Der Zweite Weltkrieg” ,u:DunjaMelčić(izd.),Der Jugoslawienkrieg. Han-dbuch zu Vorgeschichte, Verlauf und Konsequenzen,Opladen/Wiesbaden:1999.167-184.i167.

12Isto.168-179.13MartinBroszat/LadislausHory, Der kroatische Ustascha-Staat 1941-1945.Stuttgart:1964.14JovoTomasevich, War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: The Chetniks.StanfordCA:1975.






oružanihgrupacijauBosniiHercegovini,poredhrvatskihisrpskih,daljejezaoštriloionakoosetljivukonfliktnusituaciju..15

UovomratusvihprotivsvihsvojeučešćeuzimaiNarodnooslobodilačkipokret(NOP)iniciranodstraneKomunističkepartijeJugoslavije(KPJ).Ru-kovodstvoKPJsvojpozivnaotporprotivokupatorauputilojesvimgrađani-maJugoslavijevećujulu1941.Tadamarginalnapolitičkapartijanaovajnačinuspelajedasepozicionirakaopokretačivođaustankaodređujućisebidvaosnovnacilja:oslobođenjeJugoslavijeodokupatoraiuređenjezemljepremasopstvenimpolitičkimnazorima.OsnivanjeNOP-asetakonetrebaisključi-

vosmatratičinomotpora,negoistovremenoipokušajemosvajanjavlastiodstraneKPJ.Iakosepokretjugoslovenskojisvetskojjavnostipredstavljaokaooslobodilačkifrontsvihrodoljubabezobzirananjihovuetničkupripadnost,religiju ilipolitička ubeđenja, njegovovođstvose ipak zalagalo i zasuštin-skepolitičkeidruštvenepromeneu Jugoslavijipremasopstvenomobrascu.Oružanastrujapokreta,Narodnooslobodilačkavojska(NOV)podkoman-domJosipaBrozaTita,pokrenulajesabotaže,atentateioružanuborbuprotivokupatorskihvojski,kolaborateraipolitičkihrivala,čimejenadužeilikra-ćevremeuspevalaidaoslobodipojedineteritorije.Saovakvimdelovanjem

NOVjenastavilasvedokonačnogvojnogporazanacističkeNemačketokom1944/45.kadajepartizanskipokretpreuzeovlastuzemlji.Pomenuteaktivno-stiNOV-abilesupotpomognuteodstranetokomratnihgodinaformiranihmasovnihorganizacija(AntifašističkifrontženaJugoslavije,UjedinjenisavezantifašističkeomladineJugoslavije...)iadministrativnihorgana(Narodnoo-slobodilačkiodbori)pokretaotpora.16

Poredunutrašnjihsukobamotivisanihetnonacionalizmomi/iliborbomzapolitičkumoćnaeskalacijunasiljauJugoslavijipresudnojedelovalaoku-pacionapolitika,ukojojjeNSNemačkeigralaključnuulogu.Takosumere

protivstanovništvaJugoslavije,kojejenajvećimdelomposmatranokao“ra-

15NoelMalcolm,Bosnia. A Short History,London/Basingstoke/Oxford:1996.188-191.16LiteraturaoNOP-u,naročitoonaizsocijalističkogperioda,priličnojeobimna,alinažalost velikimdelomideologizovana,paiztograzlogainepoverljiva.Popularnipreglediiztogpe-riodasunpr.JovanMarjanović,Narodnooslobodilački rat i socijalistička revolucija, 1941-1945.Beograd:1975.iVladoStrugar, Jugoslavija 1941-1945 .Ljubljana/Beograd:19783.






snomanjevredno”,17podrazumevale,recimo,prisilnaiseljavanja 18iodvođenjenaprinudnirad19.Osimtoga,desetinehiljadaRomaiJevrejapostalisužrtveNS genocida.20 “Pravdajući” to kao svojevrstan vid antigerilskog ratovanja,Vermahtjesprovodiomasovnepokoljenadcivilnimstanovništvom,21odko-

jihjenajpoznatijepostalostreljanjeuKragujevcu1941.godine.22Nasprovođenjeovakvogterorapresudnojeuticalokonstruisanjeonih

protivkojihjeborbabilauperenakaosuštinskidrugačijihneprijatelja.Većsamonjihovopostojanjetrebalojedaizazovemržnju,asamimtimidaolak-šaipodstaknebezobzirnonasilje.23VermahtovoplanskonegovanjeovakvogstavakodsopstvenihvojnikastacioniranihuJugoslavijiobavljaloseputempropagandeupereneprotivpartizana–pojamkojijenemačkavojskashvataladostauopšteno,obuhvatajućinjimesvakuosobuosumnjičenuzaneposluš-nostiliotpor–kojisupredstavljaninesamokaoneprijateljskiraspoloženipremaVermahtovimvojnicimanegoikaopodmukliiposebnosvirepi. 24Na

17WaclawDługoborski, „Kollektive Reaktionen auf die deutsche Invasion und die NS-Besat-zungsherrschaft. Ein Prolegomenon” ,u:Benzidr.(izd.),Anpassung,n. d.,11-24.i21.18Ovoseodnosilouglavnomnagrađane/-keslovenačkeisrpskenacionalnosti,upor.JohnR.Lampe,Yugoslaviaas History. Twice There was a Country.CambridgeUK:20002.211.i222.

19OprinudnimradnicimaizBosneiHercegovine,Hrvatske,SrbijeiSlovenijevidetikodAlexandervonPlatoidr.(izd.),Hitlers Sklaven. Lebensgeschichtliche Analysen zur Zwangsar-beit im internationalen Vergleich,Beč/Köln/Weimar:2008.VidetiiBarbaraN.Wiesinger,“Opfer oder Akteur? Ohnmacht und Handlungsmächtigkeit in lebensgeschichtlichen Narrativenvon Zwangsarbeiterinnen und Zwangsarbeitern aus dem ehemaligen Jugoslawien” ,in:BIOS21,2(2008).223-240.20OpširnijeWalterManoschek,>Serbien ist judenfrei!< Militärische Besatzungspolitik und Judenvernichtung in Serbien 1941/42.München:1993.(Izdanjenasrpskomjezikuobjavljeno jepodnazivomHolokaust u Srbiji. Vojna okupaciona politika i uništavanje Jevreja 1941-1942.Beograd:2007.)21

WalterManoschek,“Kraljevo - Kragujevac - Kalavryta. Die Massaker der 717. Infanteriedivi-sion bzw. 117. Jägerdivision am Balkan” ,u:LoukiaDroulia/HagenFleischer(izd.),Von Lidicebis Kalavryta. Widerstand und Besatzungsterror. Studien zur Repressalienpraxis im ZweitenWeltkrieg .Berlin:1999.93-104;istiiHansSafrian,“717./117. ID. Eine Infanteriedivision auf dem Balkan” ,u:HannesHeer/KlausNaumann(izd.),Vernichtungskrieg. Verbrechen der We-hrmacht .Hamburg:1995.2359-373.22Cf.StanišaBrkić,Ime i broj.Kragujevačka tragedija 1941.Kragujevac:2007.23 Czeslaw Madajczyk, „Terror und Repression des Dritten Reichs im besetzten Europa“ ,u:Droulia/Fleischer(izd.),Lidice,n.d.13-29.i13.sl.24 Manfred Messerschmidt, “Partisanenkrieg auf dem Balkan. Ziele, Methoden, Rechtferti-


→





sličannačinsubiliizmanipulisaniipripadniciitalijanskeokupatorskevojskekojimasunjihoviprotivnicibilipredstavljenikao“bezbožniboljševičkiban-diti”opasnipocivilizovanidruštveniporedak.25

Uzovakvuvrstupropagandekonkretnaratnaiskustvasamosujošvišepovećavalaspremnostzaizvršavanjenasilja,štojenaročitoznačajnonaglasitisobziromdasamopartizanskoratovanjevodibrutalizaciji,štoidenarukučinjenju strahota.26Prostornoivremenskorazgraničavanjegerilskihratnihoperacijakojesasobomdonosineprekidanstreskodakterastvarareakcijuintelektualneotupljenostiiemocionalneneosetljivosti.27Usvetlustalnopri-sutnepretnjeiopasnostibrutalnonasiljenaobestranepostajeshvaćenokao

jedinoprimerenoponašanje.28UslučajuJugoslavijeovakvostanjejekodoku-patorskihsnagapodsticalovršenjenasiljainadcivilimakojisuposmatranikaoskriveni,odnosnopotencijalnipartizani.29

Osim toga, Vermaht je pomenuti model ponašanja i sistematski pod-strekivaoputemsvojihnaređenja.30Strategijanemačkevojskejeporedborbeprotivoružanihformacijaotporapodrazumevalai“spaljivanjegradovaodn.selaizkojihsesprovodenapadinanemačkiVermaht,bezobzirnostreljanjeuborbiivešanjeuhvaćenihatentatoraprotivnemačkogVermahtainjegovih

interesa”.31

No,takvastrategija,kojajeeufemističnonazivana“pacifikacijom”,

gung” ,u:Droulia/Fleischer(izd.),Lidice,n.d.65-91.i88.25EnzoCollotti,“Zur italienischen Repressionspolitik auf dem Balkan” ,u:Droulia/Fleischer(izd.),Lidice,n.d.105-124.i113.26ChaimF.Shatan, „Militarisierte Trauer und Rachezeremoniell“ ,u:PeterPassett/EmilioModena(izd.),Krieg und Frieden aus psychoanalytischer Sicht ,Basel/Frankfurta.M:1983.220-249.i222-229.27WolfgangSchmidbauer,>Ich wußte nie, was mit Vater ist.< Das Trauma des Krieges,Rein-bek:1998.poglavlje4,posebnostr.70-72.28TobiasVoss,“>Ich habe keine Stimme, mein ganzes Leben flieht.< Psychische Dimensionendes Guerillakrieges” ,u:HerfriedMünkler(izd.),Der Partisan. Theorie, Strategie, Gestalt ,Opla-den:1990.292-321.i299-301.29 HerfriedMünkler, „Die Gestalt des Partisanen. Herkunft und Zukunft“ ,u:isti(izd.),Parti-san,n.d.14-39.i25-28.30HannesHeer, „Die Logik des Vernichtungskrieges. Wehrmacht und Partisanenkampf“ ,u:isti/Naumann(izd.),Vernichtungskrieg,n.d.104-138.i111f.31„NiederbrennenvonGebäudenbzw.Dörfern,ausdenenÜberfälleaufdeutscheWehr-machtstattfinden,rücksichtslosesErschießenimKampf,AufhängenüberführterAttentäter






pokazalasepotpunokontraproduktivnom.Svirepostiterorokupatora,podu-piranikvislinškimformacijama,samosujošdaljepothranjivalimržnjuipo-

većavalispremnostkodznačajnogdelastanovništvanaotporiodazivuNOP,kojijebiootvorenpremasvimnacijamaireligioznimgrupamai,štouovomkontekstunaročitotrebanaglasiti,premapripadnicimaobapola.

3. Mobilizacija žena za oružani otpor

PremaoficijelnimpodacimauNOV-ujebiloangažovanooko100.000žena,32alijeovajbroj,nažalost,nemogućeproveriti.33No,naosnovusačuva-

nihspiskovaljudstvaNOV-akojipokazujudaseprocenatženaujedinicamakretaoobičnoizmeđuosamidesetodsto,možesezaključitidajejedanipakznačajanbrojJugoslovenkiuzeoučešćauoružanomotporu.34OvakvapraksazapravonijebilauskladusaprvobitnimplanovimaKPJukojimajeuparti-zanskeredovebilopredviđenoisključivomobilisanjemuškaraca,dokjezaženebiloodređenodaseposveteraduuilegaliuefektivnookupiranimobla-

gegendeutscheWehrmachtundihreInteressen.”Izveštajadministrativnogštabaoperioduod21.do31.avgusta1941.cit.premaManoschek, „>Gehst mit Juden erschießen?<, Die Ver-

nichtung der Juden in Serbien“ ,u:Heer/Naumann(izd.),Vernichtungskrieg, n. d.39-56.i41.(Zaengleskiprevodtogčlankavideti“>ComingAlongtoShootSomeJews?<TheDestruc-tionoftheJewsinSerbia”,u:HannesHeer/KlausNaumann(izd.),War of Extermination. TheGerman Military in World War II, 1941-1944.NewYork/Oxford:2000.39-54.)32ŽeneuNOR.u:Leksikon narodnooslobodilačkog rata i revolucije u Jugoslaviji 1941-1945.Ljubljana/Beograd:1980.knj.2.1246-1251.33PodacisurezultatanketeSUBNOR-asprovedene1960.godinemeđunjegovimčlanovima.DragiMilenković,tadavodećifunkcionerSUBNOR-a,naosnovidobijenihpodatakafor-mulisaojesledećehipoteze:uanketijeučestvovalo70%članovaorganizacije,međukojima195.737žena.Milenkovićdaljesmatradaje75.000tihženaaktivnoslužilouNOV-u,ali,nažalost,nespominjedalijetajbrojzasnovannaizjavamaanketiranihženailijeupitanjusamonjegovaprocena.Do100.000veterankiNOV-adošlosetakoštojeuobziruzetapretpo-stavkaostopismrtnostiod25%tokomrata.Upor.DragiMilenković,“Žena kao junak revo-lucije” ,u:FabijanTrgo(izd.),Oslobodilačka borba naroda Jugoslavije kao opštenarodni rat isocijalistička revolucija.Beograd:1977.knj.2.309-333.i316.Nažalost,podaciizankete(upor.DragiMilenkovićidr.,Kongres SUBNOR-a Jugoslavije.Beograd:1961.61.sl.)nesadrženiin-formacijeotomenaosnovučegasuanketiraneženebileučlanjeneuSUBNOR.No,svakakonemožemosmatratidasusvečlanice(kaoničlanovi)SUBNOR-abileaktivneučesniceNOR-a,jersuičlanoviporodicepalihboracairatnihinvalidaimalipravodaseučlaneuudruženje.34BarbaraN.Wiesinger,Partisaninnen. Widerstand in Jugoslawien (1941-1945).Beč/Köln/Weimar:2008.32.i39.sl.






stima.Doslanja“ušumu”trebalojedoćisamouslučajupretnjehapšenjaak-tivistkinja.35Kaoodlučujućifaktorzanamenskumobilizacijuženaupartizan-skeredovepokazalasepotrebazaosobljemusanitetskojslužbi,kojajenagloporaslanakonprvihsukobaizmeđuNOV-aiokupatorskihtrupa.Ovaoblastdelovanjajetradicionalnosmatranapodesnomzažene. 36Nekolikolekarki,kaoštosuJulkaMešterović37iSašaBožović38,priključiloseNOV-uveć1941.Međunjimajebioivelikibrojčlanica,odnosnosimpatizerkiKPJ,kaoizna-tanbrojženakojimajeodstranepredstavnikaNSNemačkepretilorasističkoproganjanjezbognjihovogjevrejskogporekla.TokomratauNOV-ususlužileukupno173lekarke-dobrovoljkeioko10000stručnoobučenihbolničarki.39

Nasuprottome,borkinjeseupartizanskimredovimapojavljujunajpresamouretkimslučajevimaitouglavnomuslovenačkimisrbijanskimjedi-nicama.PokrajinskikomitetKPJzaSrbijujesvojstavpotompitanjuizneoujednomdokumentuizseptembra1941.godine:“Drugaricemoguodličnokoristitiuodredimanesamonadrugomposlu,nego,akotreba,ispuškomuruci”.40UfebruarusledećegodineJosipBrozTitokaošefKPJikomandantNOV-aprviputizražavasvoje(asamimtimipartijsko)mišljenjeoučešćuženauoružanojborbi:“Poštosvevišeimazahtevaodženadaiduuodrede,

mismorešilidaseoneprimajuuodredenesamokaobolničarkevećikaoborci.Bilobipravasramotazanasdaonemogućimoženamadaseionesapuškomuruciborezanarodnooslobođenje“. 41

Iako je ova odluka bila u skladu sa aktuelnim ciljevima (učvršćivanjeNOV-a)i ideologijomKPJ (rodna ravnopravnost),ona je ipak nailazilanarasprostranjenoneodobravanjekakousamompokretuotporatakoiuširoj

35PismoPKKPJzaSrbijuOKKPJzaŠabačkiokrugod20.8.1941,u:Vojnoistorijskiinstitut(izd.),Zbornikdokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda.Beograd:1949-1982.(udaljemtekstu:ZDPNOR),tom1,knj.1.63-67.i66.36Wiesinger,Partisaninnen,n.d.poglavlje4.37JulkaMešterović,Lekarev Dnevnik.Beograd:1968.38SašaBožović,Tebi, moja Dolores.Beograd:19815.39VeraGavrilović.Žene-lekari u ratovima 1876-1945 na tlu Jugoslavije.Beograd:1976.56-65.40PismoPKKPJzaSrbijuOKKPJzaŠabačkiokrugod20.9.1941.u:ZDPNOR,tom1,knj.1,63-67.i66.iWiesinger,Partisaninnen,n.d.65-68.41PismoVrhovnogkomandantaNOPOiDVJugoslavijeod23.2.1942.delegatimaVŠ[...]EdvarduKardeljuiIviRibaru-Loli.u:ZDPNOR,tom2,knj.2.429-436.i436.






javnosti, za šta jekao glavni razlog, čini se, bilo tradicionalnopovezivanjenošenjaoružjairatovanjasamuškošću.42Usledtogapartizankekojesuživelezajednosagrupommuškaraca“ušumi”ikojesuse,nosećipuškuiučestvujućiuborbama,ponašalesuprotnonamenjenojimrodnojulozi,čestosusmatranečudnim,akoneinečasnim. 43UciljurazbijanjaovakvihnegativnihpredstavaNOPjepojačaopropagiranjeuključivanjaženauoružaniotpor,predstavlja-

jućipartizankekaouzorneheroine,kojeseističuizaženetradicionalnopri-hvatljivimvrlinamakaoštosupožrtvovanost,patriotizam,slobodoljubljeihumanost.44Takvaheroizacijaiidealizacijatrebalesuistovremenodapobolj-šavajuugledaktivnihborkinjaudruštvuidapodstaknu(samo)mobilizacijuženazaNOV.

Ipak,postavljasepitanještajeslužilokaoglavnimotivsamimženamazapriključenjeoružanomotporu.Raspoloživadokumentapokretaotpora,po-sebnoonapropagandnogkaraktera,naovopitanjenemogupružitiodgovor.Sadrugestrane,“subjektivnasvedočenja” 45veterankiotkrivanjempojedinihtendencijaomogućavajunamboljiuviduovuproblematiku.Tako,izovihsećanjamožemosaznatidasupolitičkimciljevimauglavnombilemotivisaneženekojesučestovećpreratabileaktivneukomunističkimorganizacijama.

NatoukazujusećanjaveterankiIdeS.iRadojkeK.,kojeističudasuseborileistovremenozaoslobođenjezemljeodokupatoraizasocijalističkipreobražajdruštva.46Jedanmnogoraširenijimotivbilaježeljazaodbranomsopstvenogživotaiintegriteta,štojeposebnodolazilodoizražajakodonihženakojesu

većimaleiskustvasanasiljemokupatoraikolaboratera.TakoveterankaStanaN.svojuodlukudasepridružipartizanimaobrazlažekonkretnomopasnošću

42KarlKaser, „Der Balkanheld – wissenschaftlich beinahe ausgestorben“ .u:L’Homme. Z.F.G.,12(2001)2.329-334;ElisabethKatschnig-Fasch, „Zur Genese der Gewalt der Helden. Gedan-ken zur Wirksamkeit der symbolischen Geschlechterkonstruktion“ .u:RolfBrednich/Walter

Hartinger(izd.), Gewalt in der Kultur .Passau:1994.97-117;IvanČolović. Bordel ratnika.Beograd:2000.75-77.43Jancar-Webster.Women,n.d.47sl.44Wiesinger.Partisaninnen,n.d.43,69,81.45Ovdesemislinabiografskeintervjue,memoare,dnevnike,privatnefotografijeisl.Alexan-dervonPlato. „Zeitzeugen und die historische Zunft. Erinnerung, kommunikative Tradierung und kollektives Gedächtnis in der qualitativen Geschichtswissenschaft – ein Problemaufriss“ .u:BIOS13,1(2000),5-29.i7.46IntervjuRadojkaK.26.1.2004.IntervjuIdaS.26.6.2003.






dakaoetničkaSrpkinjakojaježivelauNDHbudemaltretiranaiubijenaodustaša.47Osimtoga,značajnuuloguigralisutakođeimržnjapremaosvajačuiugnjetačuiželjazaosvetom. 48Odruštvenojprihvatljivostiposlednjihpome-nutihmotivasvedočeivojnadokumentaipropagandnitekstovi.49

Dabismoobjasniliučešćeženauoružanomotporu,poredličnihmotivakoježeneeksplicitnonavodeusvojimsećanjimatrebauzetiuobziriistorijskikontekstukomesudonosileodlukuopriključenjupokretuotpora.Promeneudruštvuuzrokovaneokupacijomiratnimhaosomsamosujošdodatnopod-sticaleraspadtradicionalnihmodelaponašanjazapočetogmodernizacijom.Građanskiratiokupatorskiterorugrožavalisuiliuništavalikakosocijalneodnose(porodica,rodbina,seoskazajednica)takoiekonomskeosnovezaži-

vot(npr.putemuništavanjažetveilirekvizicijehrane).Ustanovljeniautoriteti,kaoštosuroditelji,predstavnicidržaveilireligioznezajednice,neuspevajućidazaustaveovunasilnurazgradnjutradicionalnogporetka,počelisudagubenasvojojsnazi.50Uovakvojsituacijipunojnesigurnostijednombrojuženaugroženihteroromiopštimdruštvenimporazompriključenjenekojoružanojgrupisajasnomideologijommoglosečinitirealnomšansomzapreživljava-njemisamoodbranom,čakiakobinaovajnačinprelazileprekogranicadruš-

tvenoprihvatljivogponašanja.Angažovanjeu oružanomotporuomogućilo ježenamaporedsamoodbraneiuspostavljanjenovihdruštvenihkontakata,stvaranjenovihličnihperspektiva,aunekim,dodušeretkimslučajevima,čakisigurnijipristupsredstvimaneophodnimzaživot.Takoje,recimo,DragicaV.,kojaje1944.bilaprisilnomobilisana,odlučiladaostaneupartizanskoj jedinicipoštojesnabdevanjeosnovnimpotrebamauNOV-ubilopovoljnijenegounjenomseoskomdomaćinstvu.51

47IntervjuStanaN.5.11.2003.SličnemotiveimalajeiRadmilaV.IntervjuRadmilaV.28.3.2003.48HelmutKopetzky, Die andere Front. Europäische Frauen in Krieg und Widerstand 1939-1945.Köln:1983.174.49BiltenVrhovnogštababr.9,10.10.1942.u:ZDPNOR,tom2,knj.1,94;ProglasOKKPJValjevo,30.4.1944.u:BosaCvetić(izd.),Žene Srbije u NOB.Beograd:1975.385.ProglasCOAFŽJugoslavije.12-1942.u:MarijaŠoljan(izd.).Žene Hrvatske u NOB.Zagreb:1955.knj.1.170sl.;Desa,Krvnašedjecetražiosvetu.u:Žena u borbi.2,7(1944).18sl.50BogdanDenitch.The Legitimation of a Revolution. The Yugoslav Case.London/NewHavenCO:1976.41.51IntervjuDragicaV.25.4.2003.Wiesinger,Partisaninnen,n.d.95.






Sveovopodsećanatodaseratniukojemslučajunetrebaidealizova-tikao“[...]aliberatingenvironmentwhichautomaticallyattacksestablishedhierarchiesanddemocratizesparticipation[...]”,kakotopredstavljaBarbaraJancar-Webster,autorkajednemonografijeonašojtemi. 52Krenutinovimpu-temzavećinujugoslovenskihpartizankijebezsumnjeprebilagorkanužnostnegoštojebilauzbudljivaavanturailidugoočekivanaprilikazaličnueman-cipaciju.

4. Vojnička praksa

ŽenesuuNOV-uobavljalerazličitevrstezadatakakojisuseusvakod-neviciratačestomeđusobnopreklapali.Oblastdelovanjakojaseprvenstveno vezivalazaženebilajesanitetskaslužba,štojeistovremenoodslikavalokakodominatnuideologijurodakojaježenupredstavljalakaobrižnuipožrtvova-nu,takoitradicijuregrutovanjaženazatakvefunkcijeumodernimvojska-ma.53Odlekarkiibolničarkiseočekivalodaranjenicimaibolesnimaslužedopotpunogsamoodricanja.PoredmedicinskihzadatakalekarkeikvalifikovanebolničarkesupobolnicamaNOV-aispunjavaleiadministrativnefunkcijeipodučavalehitnopotrebnedodatnebolničarke.54Bolničarkenaprvimbor-

benimlinijamabrinulesuseoevakuacijiranjenihsamestasukoba,pružanjuprvepomoćiiizvlačenjumrtvih,55pričemusuizlaganeistojopasnostikaoiborci,očemumožeposvedočitisećanjeRadmileV.obicizaBeograd1944.godine:

“InaSlaviji[…]jedanŠvabajepokušao-Hitlerovac-dameubijesaleđapištoljem.Alimojkomesar[…]jepucaounjegatakodabispasaomene.Atamansamimalaranjenikakojijebioranjenugrudi,takodasammoralaizabunkeradasesakrijem,dabihgaprevijala,dapripremamzavoj,zaustavim

52Jancar-Webster.Women,n.d.186.53Wiesinger.Partisaninnen,n.d.47.54Gavrilović.Žene-lekari,n.d.63,65,69,81.55Uputstvoštaba6. Vojvođanskebrigade,7.3.1944.u:Sanitetskaupravadržavnogsekre-tarijata za narodnu odbranu (izd.). Zbornik dokumenata i podataka sanitetske službe unarodnooslobodilačkomratujugoslovenskihnaroda(udaljemtekstu:ZDPSS).knj.9.25-27.i27.;Uputstvozarukovanjesanitetomdivizijeikorpusa.25.4.1943.u:ZDPSS,knj.3.82-109.i85.;Uputstvoreferentasaniteta3.bataljona3.brigade20.divizijezaradbolničara.11.3.1944.;u:ZDPSS,knj.4.206-210.i207sl.






krvarenje,idasebacinanosila”.56

Obavezebolničarkeuvojnimjedinicama,odnosnoubolnicamapodrazu-mevalesu,izmeđuostalog,pomaganjeprioperacijama,negovanjepacijenata,briguohigijenismeštaja.57Osnovnoznanjeneophodnozaovakveaktivnostibolničarkesusticalenakratkimtečajevima. 58Osimtoga,onesubileangažo-

vaneinareproduktivnimposlovima(pranjeikrpljenjeodeće,kuvanjeisl.).59Godine1944.započetojepovlačenjebolničarkiizborbenihjedinicainjihovoslanjeubolnice,odnosnonapolitičkedužnostinaoslobođenojteritoriji,štoseposebnoodnosilonaonekojesudugobileu NOV-ui kojesusmatraneposebnolojalnimpokretu.60

Nasuprotsanitetskojslužbi,učešće ženausamoj borbibilo jetežepri-hvatano.NakonštojeKPJpoovompitanjuzauzeojasanstavdaseženekojesusepriključileNOV-uikojesuželeledabudu“borci”nesmejuodbacivati,odbacivanjeišikaniranjejeupraksibiloidalješirokorasprostranjeno.61Kaoštojeizaočekivati,jednapartijskaodlukanijebiladovoljnosnažnadaukinetradicionalnimentalitetprekonoći,takodajeotporprotivangažovanjaženanaborbenimfunkcijamabiodostaraširen.Dobarprimerzaovučinjenicujeosnivanjeličkihženskihpartizanskihčeta.

U avgustu1942.u hrvatskommestuTrnovac osnovana jeprva ženskačetasaoko70partizanki.Tokomistegodinesledilojeosnivanjejoščetiričete.KadajeGlavništabNOV-aHrvatskeuoktobru1942.narediouključivanjeovihčetaujedinicukojaćekasnijepostatiVI.proleterskabrigada,njenoru-kovodstvosesuprotstavilointegracijivećinommladihpartizankiusvojere-dove.62Razlogjebio,presvega,nepoverenjeunjihovuizdržljivosttegobapar-tizanskogratovanja,aposebnounjihovusposobnostdabudukorisniborci.63

56IntervjuRadmilaV.28.3.2003.57Statutsanitetskeslužbe.10.11.1942.u:ZDPNOR,tom2,knj.6.388-395.i390.58SanitetskikadroviinastavauNOR.u:Leksikon,n.d.knj.2.981.sl.59Mesečniizveštajreferentasanitetaštabaobalskeartilerije.11-1944.u:ZDPSS,knj.4.490-493.i492.kaoiUputstvoštaba19.divizije.30.6.1944.u:ZDPSS,knj.4.292sl.i292.60Raspisreferentasaniteta9.divizije.19.11.1944.u:ZDPSS,knj.4.482.sl,i482.61Wiesinger,Partisaninnen,n.d.66-69.62DesankaStojić.Prva ženska partizanska četa.Karlovac:1987.36.63Partizankeuborbi.u:(Lička)Žena u borbi.1.i7-8.(1942).18.sl.








“Nestrpljivosučekalipartizani,ajošnestrpljivijepartizankečaskadaćesebacitinafašističkepalikuće.[…]Drugoviskačunatenkove.Drugaricenezaostaju.[…]UPetrovomselu[partizanke]setakmičesanajhrabrijimparti-zanima.Hvatajuživeustaše”.70

OnoštoupadauočikadasepratipropagandaNOP-ajeslikovitostpri-kazivanjanasilnogubijanjačijisuizvršiocipartizaniipartizanke:neprijateljseraskomadava,poražava,kosi,uništava,tučeitd.71Budućidajeubijanješto

većegbrojaneprijateljskihvojnikasmatranoopravdanimipoželjnim,nijepo-stojalapotrebadasečinjenicamasovnenasilnesmrtiuratuprekrijeeufemi-stičkimjezikomčaknikadasuupitanjubileženekaoizvršiteljketognasilja.

Akosesadrugestraneokrenemopredstavamanasiljauličnimsećanjima,unjimasrećemojednudrugačijusliku.ČakiRadojkaK.,kojajeinačepono-snanasvojuprošlostkaoborkinja,dostašturogovorioovakvimiskustvima:“Pucanate,pucašiti.Tojetako”.72NasličannačinseizražavaiStanaN.:“Akomenenekosmakne,ijaću”.73Obeveterankesvojaborbenaiskustvasagleda-

vajukroztopos“ilijailiti”,tumačećitimeceoproceskaolegitimnopravonasamoodbranuustanjunužde,istovremenoisključujućibilokakvudruguinterpretaciju.74Bezobziranato,oneističusvojeborbenesposobnosti.Stana

N.naglašavadejebila“dostadobarstrelac”ihrabribombaškoji(sic)jezbogsvojehrabrostidobiopriznanjedrugova:“Onisunamene[...]kaoinasvaku,gledalisukaoravnopravnusebi.[...]Nekimaseidivili.[...]Tojebiloravno-pravno.Tonijebilo[...]nepoverenjapremanama”.75

Teškojesasigurnošćutvrditidaliovonepominjanjenasiljakojesuoneizvršileukazujenapotiskivajeneprijatnihsećanja,daliimavezesapredstava-masagovornicaoodnosuženeinasilja,dalijerezultatvećinomnegativnogstavaopartizankamainjihovomponašanjuupostjugoslovenskimdruštvimailijeuslovljenokontekstomintervjua.Ipak,uopštenogovoreći,intervjuisane

70Kakoseboreličkepartizanke.u: (Lička) Žena u borbi.1,9(1942).13.f.71Zaizvoreupor.WiesingerB.Partisaninnen,n.d.89.72IntervjuRadojkaK.26.1.2004.73IntervjuStanaN.5.11.2003.74HansJoachimSchröder. “Töten und Todesangst im Krieg. Erinnerungsberichte über denZweiten Weltkrieg“ .u:ThomasLindenberger/AlfLüdtke(izd.)Physische Gewalt. Studien zur Geschichte der Neuzeit .Frankfurta.M:1995.106-135.i118-120.75IntervjuStanaN.5.11.2003.oRadojkiK.videtidole.






ženesamnogovišedetaljagovoreopretrpljenomilinasiljukojemsusvedoči-lenegooonomkojesusamepočinile.76

Dopostepenedemobilizacijeborkinjadolaziveć1944.godine77Isključi- vanježenaizborbenihredovajebilopresvegarezultattogadaseNOVtada većmogaooslonitinamuškeregrute,alimoždaiposledicaprestrukturiranjapartizanskeuregularnuvojsku.78

5. Portreti partizanki

Budućidakonvencionalniizvoričestonesadržedetaljneinformacijeo

oružanomotporužena,ajošmanjemogupružitiuvidunjihovaličnaviđe-njarata,subjektivnasvedočenjapredstavljajudragoceneizvorezaistraživanjeparticipaciježena u pokretima otpora tokom Drugogsvetskog rata.79Ipak,ovu tematiku izperspektive samih akterki moguće jeosvetliti korišćenjempodatakaprikupljanihuintervjuimasaveterankama.Zailustracijuuovomčlankuodabralasamsećanjajednebolničarkeijedneborkinje.

RadmilaV.rođenaje1927.godineuBeogradukaokćerkajevrejskogocainemačkemajke.DobrostojećaporodicasapetorodeceživelajenaDedinju,ekskluzivnomdelugrada.Godine1942.RadmilaV.odlučilajedasepriključi

pokretuotporaipostalapartizankaujednojsremskojjedinici.KaobolničarkaVIproleterskebrigade,izmeđuostalog,učestvovalajeiubicizaBeograd1944.Nakonzavršetkarataradilajekaomedicinskasestra,udalaseidobilajednukćerku,sakojomježivelakadajevođenintervju.RadmilaV.,kojasedekla-risalaSrpkinjom,nikadanijebilačlanKPJ.Kaoglavnimotivzanjenostupa-njeuNOVveterankanavodipotrebudaizbegneeventualnozlostavljanjeodstraneokupatora,očijimzločinimajevećslušalaoddrugih.Ovistrahovipo-tvrđenisunasilnomsmrćunjenogoca,kojijeuhvaćenubekstvuiubijenodstraneNemaca.80UsećanjimaRadmileV.dominirajuanegdoteizpartizanske

76Wiesinger.Partisaninnen,n.d.122-129.77NedaBožinović. „Studentkinje i diplomirane studentkinje Beogradskog univerziteta u NOR irevoluciji“ .u:DobricaVulović/BožidarDraškić(izd.). Studentkinje Beogradskog univerzitetau revolucionarnom pokretu.Beograd:1988.106-201.i119.78MargaretP.Anagnostopoulou. “From Heroines to Hyenas: Women Partisans During theGreek Civil War” .u:Contemporary European History10,3(2001).481-501.i482.79Natoukazujeinekolikoradovanavedenihunapomeni2.80IntervjuRadmilaV.28.3.2003.izkogasuicitatikojislede.






svakodnevniceuSremuisituacijeukojimajebilausmrtnojopasnosti.Kaonajlepšesećanjeizratnogdobaonanavodisledećuanegdotu:“Ondasamjed-nogdanazamolilagazdaricu[kućegdejebilabazirana]dalimogudaoberem

jabuke.Štojetobilonamazabranjeno,slučajnonekoneoberejabuku,bićestreljan.[…]Naravno,onamijetodozvolila.[…]Rekoh:>JabihVaszamoliladamidatetrijaja[…]danapravimlenjupitu,inaravnoimast.<[…]Jasamnapravilalenjupitu,aonajemeniispekladvajajai[…]šunkemijeispeklai

jasamjela.Jasamtupitupodelilana36parčeta.Tačnoizmerilasvakomisto.Idošlasamsapitomikažudrugovi:->Radmila,ati?<->Ne.Jasamjela.Nisamgladna.Alisamdonelavamadabiloštapojedete.<Onisumetolikoljubili,odsrećenisuznalištadarade.”Ovaanegdotajeinteresantnapoštosepotpunouklapauposleratnipartizanskimit:partizaninebičaknijabukuukrali,madaimtonijenibilopotrebno jer ihjenarod ionakodobrovoljnopodržavao;nijesegledalaličnakorist,negojenajvažnijabilabrigaodrugovima;ameđupartizanimasuvladalisolidarnost,jednakostiprijateljstvo.

No,kazivanjeobezuslovnomdrugarstvumeđupartizanimadovedenojeupitanjejednimdrugimsećanjemRadmileV.Prilikomjednognoćnogmaršabiografkinjajezaspalaizaostalazajedinicom.Kadjujenjenbratnašaoiod-

veonatragujedinicu,političkikomesarjepredložiodasekažnjava:“Kadsamdošlaubazu,kaže[komesar]:>KojezastreljanjeRadmile?Jerjemogladanasodasve.<[…]Bilojenjihmoždapetnaestorokojisubilizastreljanje,avećibrojprotiv.Naravno,međuprvimajebiokomesarRašaLazarevićzastrelja-nje.(pauza)Štomunisamtooprostila.[…]Moglasamdaodamceobataljon,celubrigadu”.Opisanidogađajjeinteresantanjerpokazujekakobiografkinja,iporedtogaštoističesvojaličnanegativnaosećanjapremakomesaru,istovre-menoiopravdavanjegovusurovosttimedajeonasvojimnenamernimpre-stupomcelujedinicudovelauopasnost.Svojangažmanuoružanomotporu

RadmilaV.rezimiranasledećinačin:“ProšlasamkroztakveGolgotedajetostrašnobilo,alivišesamvolelatonego[dapadnemžrtvom].[...]Višesam volela,pamakaripoginulatamo,satimsamjaotišla”.Biografkinjaističeda jeostalavernasvojimličnimvrednostimaodkojihjenajvećiznačajpridavaladrugarstvuispremnostidapomažedrugima:“Jasambilačovek,dobardrug,[spremna]dapomognemsvakomusvakomdatommomentuitosamikasni-

jeradila,kaoprivatnolice,nekaovojnik.”RadojkaK.jerođena1922.godineuSolinukodSplitauhrvatskojporo-

dici,aodraslajeuBeogradu,gdejejošpreratapostalačlanKPJ.Uranoleto






1941.jeotišlaupartizanejerjoj jepretilohapšenje.Poredučešćauoruža-nomotporuuHrvatskojbilajeipartijskaorganizatorkauKninskojkrajini.PookončanjuratapreuzelajeraznefunkcijeuadministracijiSrbijeiJugosla-

vije.Poredčinovničkekarijerezavršilajestudijepolitičkihnauka,udalaseidobiladecu.ZavremeintervjuaveterankaježivelasaporodicomuBeogradu.Težište njenih sećanja činezaokružene, često humoristične, anegdote, kojeističunjenuhrabrost i snalažljivost. Svakodnevnicau jedinici iu ilegali,sadrugestrane,tematizujusevrloretko.UpartizanskojjediniciRadojkaK.jebilakonfrontiranasarodnimstereotipimasvojihdrugovainadređenih.Dolenavedenosećanjeukazujenanjennejasanstatusženeiborcakojiseodsli-kavaujednomkonfliktuokopuškekojujebiografkinjadonelaupartizane:“Međutim,kadsamjaprešlauDinaru,otišlagore,tunisamserastajala sapuškom.Bilojemuškaracakojinisuimalipušku.Imenidođekomandirčete[...]ikaže:>Paznaš,drugariceRadojka,patibimoglatupuškudadaš,viđisVasu,nemapuške,idadašVasi.<Jakažem:>Tonedolaziuobzir.Jasamsaovompuškomdošlaupartizane,nerastajemsesnjom,toznaš.<–>Paznašovaj,pajabitebimogaoiskomandovatdatidaš.<Jakažem:>Tone.Tosigur-none.Tobine,nebimogaoniVicko[=komandantzone].<[...]>Panemoj

takodrugarice,paznaš,patisižensko!<Pajakažem:>Jel’jaidemstobomuborbe?<–>Je.Znaš,alitonijejošnikaddošlodogusta.<Jakažem:>Štanijedogusta?Štatismatrašdogusta?<–>Mabrate,ženskasi!Štaćetebipuška!<E,jakažem:>MojBoško,Bogtidaozdravlje,puškajemojainedamti.<Aonideodmene,idrugimakaže:>Agdećuja,dobićuja,videćeštikakoćešjedati.<[…]Ijednogdana,bilojestvarnonevrijeme.[…]Jasambilanastraži,odjedandodvaujutro.[…]Ujednommomentu,meniseučinidaima,dajenekinepoznatzvuksejavio.Sadjasamusituaciji:akonapravimalarm,anijeništa,ondamiserugaju,>kukavice<itd.Sdrugestrane,odgovoransi.[…]

Ijasvasamsepretvorilauuho.[...]Kadujednommomentujavidelasjenu jednu,>tap,tap<,opalim.Probilasammuuho.[…]Dakle,tojeovakojedandetalj.Bilojetoga:>Štaćešženska?<[...]Alikasnijejebilo:>Ma,tojeRadoj-ka,niježenska,negoRadojka.<[...]inikadvišenikomnijepalonapametdamenikaže:>Dajpušku,ovajnema!<(…)Jakažem:>Nek’jezaradi.<[smeh]”Tradicionalnoshvatanjedasunošenjeikorišćenjeoružjamuškeprivilegijenjujedoveloukonfliktsakomandantom.Ipak,poštojeRadojkaK.uodlu-čujućemmomentudemonstriralasvojuborbenusposobnost,njojjepriznato“pravonaoružje”iposebanstatusizvanrednežene.IusećanjimaRadojkeK.






nalazimoprimeredrakonskogdisciplinarnogrežimauNOV-u.Kaoilustraci- jamožeposlužitidogađajkadajenekolikopartizanaiznjenejediniceukralokrompirkodnekihseljaka.Nakonštosuotkrivenidonetajeodlukadasestreljajuuprkostomeštosučakioštećeniseljacimolilidasepomiluju.81OvasituacijaRadojkuK.dovelajeunerešivkonflikt:sajednestrane,onajepodr-žavalastriktnidisciplinskirežim,odčegaje,kakoističe,zavisiougledparti-zanskevojskeunarodu,dokje,sadrugestrane,žalilazadrugovima.Konačnuodlukuuspelajedaizbegnetakoštonijeučestvovalaunjihovomstreljanju,alimusenijenisuprotstavila.Ipak,iuprkospomenutimiskustvima,RadojkaK.svojukupniangažmanuoružanomotporurezimirapozitivno:“Verujte,bilojedostateškihdanaalikadbihponovobirala,opetbihistobirala.[…]Najlepšesamseosećalauvojnojjedinici.Tuječovjeksaljudimabliskimtebi.”Ističedasesvesnosećasamolepihaspekata:“Ionoštojapamtim–bilojeiružnihslučajeva–alionoštojanosimusebitosubaštasolidarnost,velikaljudskasolidarnostkojanasjepratilakrozrat.Itojeneštonenadoknadivo.Ikadmislimopartizanima,jamislimotome.”Poslednjadvacitataukazujunaključnukarakteristikuličnihsećanja,kojaihuočimamnogihistoričara/kičininepoverljivimizvorima:biografskakazivanjaneodslikavajuprošlost“ka-

kvajestvarnobila”,većdonosesubjektivnipoglednanju,istovremenopred-stavljajućiikonstrukcijesopstvenogidentitetaukojimaseodređeniaspektiističu,doksenekidrugizanemaruju.No,uzavisnostiodinteresaistraživača/ice,ličnasećanjamoguposlužitikaodragocenmaterijal,poštosamoonapru-žajuuviduličnaiskustva,sećanjaitumačenjapojedinaca/kikojisubiliakteriistorijskihdogađaja.

6. Partizanke u istorijskom sećanju

Predstavljanjepartizankiukolektivnomikulturnomsećanju82socijali-

stičke Jugoslavije iu zemljamanaslednicama još uveknije istraženonasi-stematičan način. Pri tome se opravdano može tvrditi da u periodu posle

81Smrtnakaznazakrađunamirnicezvaničnojeuvedena1943.Upor.NaređenjeVrhovnogkomandantaod17.3.1943.u:ZDPNOR,tom2,knj.8.313-314.i314.iNaređenjeVrhovnogkomandantaod16.6.1943.u:ZDPNOR,tom2,knj.9.380-382.i381.82Zadefinicijeovihpojmovavidetinpr.AleidaAssmann/UteFrevert, Geschichtsvergessen-heit – Geschichtsversessenheit. Zum Umgang mit deutschen Vergangenheiten nach 1945 .Stutt-gart:1999.41-59.






1945.učešćuženau(oružanom)otporuizmeđu1941.i1945.naročitupažnjunisu posvećivalinipolitika i društvo,niti naučna ilikulturnajavnost. Do-duše,tokomsocijalističkogperiodaobjavljenjejedanbrojspecijalizovanihpublikacijaootporužena, 83aliuvećini“opštih”istorijskihpregledanatemu“Narodnooslobodilačkograta”ovopitanjenijerazmatrano.Poredtoga,oviradovisu,trebaistaći,zbogsvojepolitičkimotivisaneidealizacijeiheroizacijeborkinjavelikimdelomproblematični.84PredstavljanjemNOP-akaoovaplo-ćenjanapretkaihumanostiikaoizvršiocanavodnihrevolucionarnihambi-cijajugoslovenskihnarodaiproglašavanjemnjegovihaktivistaiaktivistkinjauzornim herojima,mnogi istoričari i istoričarke doprinosili su legitimaciji

vlastiKPJ.Istovremeno,onisutimeutišavalisveoneglasovekojisuseproti- vilivladajućem“partizanskommitu“.Poredovakvogpristupanetrebadačudidasenikadanijedesilokritičkoistraživanjemnogostrukihiskustavaženauotporu,kojasuporedpozitivnihiskustavadrugarstvaisolidarnostisadržavalainegativnaiskustvakaoštosurodnadiskriminacijaieksploatacija. 85Osimtoga,aktivistkinjeotporasusamomarginalnopredstavljeneiupopularnimmedijimasećanjakaoštosupartizanskifilmovi.86Takođe,partizankeimajupodređenuulogu,akonisuipotpunonevidljive,uzvaničniminscenacijama

sećanjana“Narodnooslobodilačkirat”kaoštosugodišnjaokupljanja,spo-menici ilimuzeji.Tako,recimo,planovizapodizanjespomenika“ženi-bor-cu”nikadanisuostvareni.87Usledovakvesituacije,predstaveo(oružanom)

83Poredvećnavedenihdela(Kovačević(izd.),Borbeniput;Šoljan(izd.),ŽeneHrvatske;Gerkidr.(izd.),Slovenke;Bojovićidr.,ŽeneCrneGore;Cvetić(izd.),ŽeneSrbije;Velić(izd.),ŽeneBosneiHercegovine)upor.BosaÐurovićidr.(izd.),Žene Crne Gore u revolucionar-nom pokretu 1919-1945.Titograd:1960.;DragoZdunić(izd.), Heroine Jugoslavije.Zagreb:1980.;VeraVeskovik‘-Vangeli/MarijaJovanovik‘(izd.),Zbornik na dokumenti za učestvotona ženite od Makedonija vo narodnoosvoboditelnata vojna i revolucijata 1941-1945.Skoplje:1976.;DaniloKecić(izd.),Žene Vojvodine u ratu i revoluciji 1941-1945.NoviSad:1984.84DetaljnijeBarbaraN.Wiesinger, >… denn die Freiheit kommt nicht von alleine.< Frauen im jugoslawischen „Volksbefreiungskrieg“ 1941-1945.doktorskadisertacija,Paris-Lodron-Univer-zitetuSalzburgu:2005.25-31.85OvdeseposebnoističučlanciLydijeSklevickyohrvatskojAFŽ.Upor.ista, Konji, žene,ratovi,Zagreb:1996.86U partizanskimfilmovimaženeseuglavnompojavljujuusporednimulogamainajčešćekaolekarkeilibolničarke.Izuzetakje“Slavica” (1948.),prvipartizanskifilm.87HeikeKarge,Steinerne Erinnerung – Versteinerte Erinnerung? Kriegsgedenken im sozialisti-schen Jugoslawien,doktorskadisertacija,EuropeanUniversityInstitute.Firence:2006.94.i


→





otporuženatokomsocijalističkogperiodasvelesuse,presvega,naklišedajeizmeđu1941.i1945.nadesetinehiljadabrižnihbolničarki,hrabrihborkinjaiodlučnihpartijskihaktivistkinjaradožrtvovalosvojživotzaboljubudućnost.Ovakvastereotipnaheroizacijasakrivaproblemeikonfliktevezanezaoružaniotporžena,aliiistinskemotive,iskustvaitumačenjaveteranki.

NakonraspadasocijalističkeJugoslavijeignorisanjeveterankiizDrugogsvetskogrataprelaziloječestoiurazneoblikeneprijateljstava.Konzervativnarodnaideologijauokvirunovihnacionalističkihideologijaoznačilajevete-ranke,aposebnoborkinjeNOV-atrostrukomstigmom:onesunavodnone-ženstvene,krvožedneitvrdoglavekomunistkinje.88Uprkossvemurečenome,ovojtemi,madasujesepojedineistraživačicedoticale,89niposlednjihgodinanijeposvećenavelikapažnjaistraživača/ica.Izovograzlogavelikibrojpitanjaoistorijijugoslovenskihpartizankiidanasjeostaootvoren.

Izvori i literatura

A. IZVORI

a) Objavljeni izvoriZbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu jugoslovenskih naroda.

1949-1982.Beograd:Vojnoistorijskiinstitut.

Zbornik dokumenata i podataka sanitetske službe u narodnooslobodilačkom ratu jugoslo-venskih naroda.1952-1969.Beograd:Sanitetskaupravadržavnogsekretarijatazanarodnuodbranu.

Veskovik’-VangeliV./Jovanovik’M.(izd).1976. Zbornik na dokumenti za učestvoto na

ženite od Makedonija vo narodnoosvoboditelnata vojna i revolucijata 1941-1945.Skoplje.

98sl.Zahvaljujemseautorkikojamijenaraspolaganjestavilamanuskript.88RenataJambrešić-Kirin.“Heroine ili egzekutorice: Partizanke u 90-ima” .u:ista/TeaSkokić(izd.),Između roda i naroda. Etnološke i folklorističke studije.Zagreb:2004.299-322.89AnđelkaMilić. “Patrijarhalni poredak, revolucija i saznanje o položaju žene” .u:LatinkaPerović(izd.). Srbija u modernizacijskim procesima 19. i 20. veka. Položaj žene kao merilomodernizacije.Beograd:1998.551-559.;SvetlanaSlapšak.Ženske ikone xx. Veka.Beograd:2001.207-210.






b) Novine

-Ženauborbi

c) Interview -IntervjuDragicaV.(25.4.2003)

-IntervjuIdaS.(26.6.2003)

-IntervjuIdaS.(11.8.2003)

-IntervjuRadojkaK.(26.1.2004)

-IntervjuRadmilaV.(28.3.2003)

-IntervjuStanaN.(5.11.2003)

B. LITERATURA

1. AnagnostopoulouP.M.2001.“FromHeroinestoHyenas:WomenPartisansDuringtheGreekCivilWar’’.u:Contemporary European History10,3.

2. Assmann A. /FrevertU.1999. Geschichtsvergessenheit – Geschichtsversessenheit. ZumUmgang mit deutschen Vergangenheiten nach 1945.Stuttgart.

3. BergerK.idr.1985.Der Himmel ist blau. Kann sein. Frauen im Widerstand, Österreich.1938-1945.Beč.

4. BožinovićN.1988.“StudentkinjeidiplomiranestudentkinjeBeogradskoguniverziteta

uNORirevoluciji’’.u:DobricaVulović/BožidarDraškić(izd.),Studentkinje Beogradskog univerziteta u revolucionarnom pokretu.Beograd:

5. BožovićS.19815.Tebi, moja Dolores.Beograd.

6. BrkićS.2007.Ime i broj.Kragujevačka tragedija 1941.Kragujevac.

7. BroszatM/HoryL.1964.Der kroatische Ustascha-Staat 1941-1945.Stuttgart:

8. CollottiE.1999.“ZuritalienischenRepressionspolitikaufdemBalkan’’.u:LoukiaDro-ulia/HagenFleischer(izd.),Von Lidice bis Kalavryta. Widerstand und Besatzungsterror.Studien zur Repressalienpraxis im Zweiten Weltkrieg .Berlin:

9. CvetićB.(izd).1975.Žene Srbije u NOB.Beograd:

10. ČolovićI.2000.Bordel ratnika.Beograd:

11. DenitchB.1976.The Legitimation of a Revolution. The Yugoslav Case,London/NewHavenCO.

12. Długoborski W.1996.“KollektiveReaktionen aufdiedeutsche Invasionund dieNS-Besatzungsherrscha.EinProlegomenon’’,u:WolfgangBenzidr.(izd.), Anpassung –Kollaboration – Widerstand. Kollektive Reaktionen auf die Okkupation.Berlin:

13. ÐurovićB.idr.(izd).1960.Žene Crne Gore u revolucionarnom pokretu 1919-1945.Ti-tograd:

14. GavrilovićV.1976.Žene-lekari u ratovima 1876-1945. na tlu Jugoslavije.Beograd:






15. HackerH.1998.Gewalt ist: keine Frau. Der Akteurin oder eine Geschichte der Transgre-

ssionen.Beč:16. Hagemann K.2001. “VonMännern,Frauen und der Militärgeschichte’’.u: L’Homme.

Z.F.G.12,1.

17. Hämmerle C.2000.“VondenGeschlechternderKriege und desMilitärs.Forschun-gseinblickeundBemerkungenzueinerneuenDebatte’’.u:ThomasKühne/BenjaminZiemann(izd.),Was ist Militärgeschichte? Paderborn:

18. HartJ. 1996.New Voices in the Nation. Women and the Greek Resistance, 1941-1961.IthakaNY:

19. HauchG.1998.“Bewaffnete Weiber. KämpfendeFrauenindenKriegenderRevolution von1848/49’’.u:KarenHagemann/RalfPröve(izd.), Landsknechte, Soldatenfrauen und Nationalkrieger. Militär, Krieg und Geschlechterordnung im historischen Wandel .Fran-kfurta.M./NewYork:

20. HeerH.1995.2“DieLogikdesVernichtungskrieges.WehrmachtundPartisanenkampf’’.u:HannesHeer/KlausNaumann(izd.), Vernichtungskrieg. Verbrechen der Wehrmacht .Hamburg:

21. Jambrešić-KirinR. 2004.“Heroineili egzekutorice:Partizankeu 90-ima’’.u:ista /TeaSkokić(izd.),Između roda i naroda. Etnološke i folklorističke studije.Zagreb:

22. Jancar-WebsterB.1989.Women & Revolution in Yugoslavia, 1941-1945.DenverCO:

23. JudtT.2000.“The PastIsAnotherCountry:MythandMemoryinPostwarEurope’’.u:

IstvanDeak/JanT.Gross/TonyJudt(izd.), The Politics of Retribution in Europe. World War II and Its Aftermath.Princeton:

24. KargeH.2006.Steinerne Erinnerung – Versteinerte Erinnerung? Kriegsgedenken im sozi-alistischen Jugoslawien.(doktorskadisertacija).Firence:EuropeanUniversityInstitute.

25. KaserK.2001.“DerBalkanheld–wissenschaftlichbeinaheausgestorben’’.u:L’Homme.Z.F.G.,12(2001)2.

26. Katschnig-Fasch E. 1994. “Zur Genese der Gewalt der Helden. Gedanken zur Wir-ksamkeitdersymbolischenGeschlechterkonstruktion’’.u:RolfBrednich/WalterHar-tinger(izd.),Gewalt in der Kultur .Passau:

27. KecićD.(izd).1984.Žene Vojvodine u ratu i revoluciji 1941-1945.NoviSad:

28. KnollH.1986. Jugoslawien in Strategie und Politik der Alliierten 1941-1943.München:29. KopetzkyH.1983.Die andere Front. Europäische Frauen in Krieg und Widerstand 1939-

1945.Köln-LampeJ.R.2000. 2Yugoslaviaas History. Twice There was a Country.Cam-bridgeUK:

30. Leksikon narodnooslobodilačkog rata i revolucije u Jugoslaviji 1941-1945.1980.Beograd:Narodnaknjiga:Publicističkadelatnost;Ljubljana:Partizanskaknjiga.knj.2.

31. MadajczykC.1999.“TerrorundRepressiondesDrittenReichsimbesetztenEuropa’’.u:LoukiaDroulia/HagenFleischer(izd.),Von Lidice bis Kalavryta. Widerstand und Besa-tzungsterror. Studien zur Repressalienpraxis im Zweiten Weltkrieg .Berlin:






32. MalcolmN.1996.Bosnia. A Short History.London/Basingstoke/Oxford:

33. ManoschekW.1993.“Serbien ist judenfrei!’’ Militärische Besatzungspolitik und Juden-vernichtung in Serbien 1941/42.München.(IzdanjenasrpskomjezikuobjavljenojepodnazivomHolokaust u Srbiji. Vojna okupaciona politika i unistavanje Jevreja 1941-1942 ,Beograd:2007.)

34. ManoschekW.1995.2 “Gehst mit Juden erschießen? DieVernichtungderJudeninSerbi-en’’.u:HannesHeer/KlausNaumann(izd.), Vernichtungskrieg. Verbrechen der Wehrma-cht .Hamburg.(Zaengleskiprevodtogčlankavideti“Coming Along to Shoot Some Jews?TheDestructionoftheJewsinSerbia.”u:HannesHeer/KlausNaumann(izd.),War of Extermination. The German Military in World War II, 1941-1944.NewYork/Oxford:2000.39-54.)

35. ManoschekW.1996.“Serbien:PartisanenkriegundVölkermord’’ .u:WolfgangBenzidr.(izd.), Anpassung – Kollaboration – Widerstand. Kollektive Reaktionen auf die Okku- pation.Berlin:

36. ManoschekW.1999.“Kraljevo-Kragujevac-Kalavryta.DieMassakerder717.Infan-teriedivisionbzw.117.JägerdivisionamBalkan’’.u:LoukiaDroulia/ HagenFleischer(izd.),Von Lidice bis Kalavryta. Widerstand und Besatzungsterror. Studien zur Repressali-enpraxis im Zweiten Weltkrieg .Berlin:

37. ManoschekW.iSafrianH.1995.2“717 ./117.ID.EineInfanteriedivisionaufdemBalkan’’.u:HannesHeer/KlausNaumann(izd.), Vernichtungskrieg. Verbrechen der Wehrmacht .Hamburg:

38. MarjanovićJ.1975.Narodnooslobodilački rat i socijalistička revolucija. 1941-1945.Beo-grad:

39. MesserschmidtM.1999.“PartisanenkriegaufdemBalkan.Ziele,Methoden,Rechtferti-gung’’.u:LoukiaDroulia/HagenFleischer(izd.),Von Lidice bis Kalavryta. Widerstand und Besatzungsterror. Studien zur Repressalienpraxis im Zweiten Weltkrieg .Berlin:

40. MešterovićJ.1968.Lekarev Dnevnik.Beograd:

41. MilenkovićD.1977.“Ženakaojunakrevolucije’’.u:FabijanTrgo(izd.),Oslobodilačkaborba naroda Jugoslavije kao opštenarodni rat i socijalistička revolucija.Beograd:knj.2.

42. MilenkovićD.idr.1961.Kongres SUBNOR-a Jugoslavije.Beograd:

43. MilićA.1998.“Patrijarhalniporedak,revolucijaisaznanjeopoložajužene’’.u:LatinkaPerović(izd.), Srbija u modernizacijskim procesima 19. i 20. veka. Položaj žene kao merilomodernizacije.Beograd:

44. MünklerH.1990. “DieGestaltdesPartisanen.HerkunftundZukunft’’.u:HerfriedMün-kler(izd.),Der Partisan. Theorie, Strategie, Gestalt .Opladen:

45. Plato vA.2000.“Zeitzeugenund diehistorischeZunft.Erinnerung, kommunikativeTradierungundkollektivesGedächtnisinderqualitativenGeschichtswissenschaft–einProblemaufriss’’.u:BIOS13,1.

46. PlatovA.2008.idr.(izd).Hitlers Sklaven. Lebensgeschichtliche Analysen zur Zwangsar-






beit im internationalen Vergleich.Beč/Köln/Weimar:

47. RöhrW.1996.“ForschungsproblemezurdeutschenOkkupationspolitikimSpiegelderReiheEuropauntermHakenkreuz’’.u:Isti(izd.),Europa unterm Hakenkreuz. Analysen– Quellen – Register .Heidelberg:

48. SchmidbauerW.1998.“Ich wußte nie, was mit Vater ist.’’ Das Trauma des Krieges .Re-inbek:

49. SchröderH. J. 1995.“Tötenund Todesangstim Krieg.ErinnerungsberichteüberdenZweitenWeltkrieg’’.u:ThomasLindenberger/AlfLüdtke(izd.),Physische Gewalt. Stu-dien zur Geschichte der Neuzeit .Frankfurta.M:

50. SeckendorfM.idr.(izd).1992.Die Okkupationspolitik des deutschen Faschismus in Ju- goslawien, Griechenland, Albanien, Italien und Ungarn (1941-1945).Berlin/Heidelberg:

51. ShatanC.F.1983.“MilitarisierteTrauerundRachezeremoniell’’.u:PeterPassett/EmilioModena(izd.),Krieg und Frieden aus psychoanalytischer Sicht .Basel/Frankfurta.M:

52. SklevickyL.1996.Konji, žene, ratovi.Zagreb:

53. SlapšakS.2001.Ženske ikone XX. veka.Beograd:

54. SlaughterJ.1997.Women and the Italian Resistance, 1943-45.DenverCO:

55. SlavkoGoldsteinS.1999.“DerZweiteWeltkrieg’’.u:DunjaMelčić(izd.),Der Jugoslawi-enkrieg. Handbuch zu Vorgeschichte, Verlauf und Konsequenzen.Opladen/Wiesbaden:

56. StojićD.1987.Prva ženska partizanska četa.Karlovac:

57. StroblI.1998. “Die Angst kam erst danach.’’ Jüdische Frauen im Widerstand in Europa1939-1945.Frankfurta.M:

58. StroblI.2002.“Sag nie, du gehst den letzten Weg.’’ Frauen im bewaffneten Widerstand gegen Faschismus und deutsche Besatzung .Frankfurt:

59. StrugarV.19783. Jugoslavija 1941-1945 .Ljubljana/Beograd:

60. ŠoljanM.(izd.).Žene Hrvatske u NOB.Zagreb:1955.knj.1.

61. TomasevichJ.1975.War and Revolution in Yugoslavia 1941-1945: The Chetniks.StanfordCA:

62. Vogel D. 2001. “Operation Strafgericht. Die rücksichtslose Bombardierung BelgradsdurchdiedeutscheLuwaeam6.April1941 .u:WolframWette/GerdUeberschär

(izd.), Kriegsverbrechen im 20. Jahrhundert .Darmstadt:63. VossT.1990.“Ich habe keine Stimme, mein ganzes Leben flieht. PsychischeDimensionen

desGuerillakrieges’’.u:HerfriedMünkler(izd.), Der Partisan. Theorie, Strategie, Gestalt .Opladen:

64. WalkeA.2007. Jüdische Partisaninnen - der verschwiegene Widerstand in der Sowjetuni-on.Berlin:

65. WiesingerB.N.2008.Partisaninnen. Widerstand in Jugoslawien (1941-1945).Beč/Köln/Weimar:

66. WiesingerN.B.2005.“(…) denn die Freiheit kommt nicht von alleine.’’ Frauen im jugo-






slawischen “Volksbefreiungskrieg” 1941-1945.(doktorskadisertacija).Paris-Lodron-Uni-

verzitetuSalzburgu:67. WiesingerN.B.2008.“OpferoderAkteur?OhnmachtundHandlungsmächtigkeit in

lebensgeschichtlichenNarrativenvon Zwangsarbeiterinnen undZwangsarbeitern ausdemehemaligenJugoslawien.”u: BIOS21,2.

68. ZdunićD.(izd).1980.Heroine Jugoslavije.Zagreb:

SUMMARY

THE WOMEN PARTISAN’S WAR: WOMEN IN ARMED RESISTANCE, YUGOSLAVIA 1941-1945

Basedonpublishedsources,thepressoftheNationalLiberationMove-mentandpersonalaccountsofwomenveterans,thisarticlediscusseswomen’sarmedresistanceinoccupiedYugoslavia.Itexplainswomen’s(self-)mobilisation for the National Liberation Army with referencebothtoindividualmotivesandthenatureoftheYugoslavliberation/

civil/revolutionarywarof1941-1945.Thearticlealsodescribeswomen’sconcreteroles(doctor,nurse,fighter)inthepartisanforces.Theperson-alnarrativesofnurseRadmilaV.andfighter/politicalactivistRadojkaK.illustratethecomplexityofwomenpartisans’wartimeexperiences,whichincludedprideoftheirefficiencyaswarriors,thesolidarityofthewiderpopulationandcomradeshipamongpartisans,butalsoincidentsofviolence,gender-baseddiscriminationandexploitation.Inconclu-sion,thearticlelooksattherepresentationofwomenpartisansinpublicdiscourseduringthesocialistperiod.Usually,womenveterans’specificexperienceswere either ignored or idealized in order tocorraboratetheofficial “partisanmyth“.Sincethe1990s, thehistoryofYugoslavia’s

womenpartisansbecameevenmoremarginalized,sothateventoday,manyquestionsremainopen.

Keywords: Yugoslavia,SecondWorldWar,Women,ArmedResistance,OralHistory

(Translatedbyauthor)





IN MEMORIAM







IN MEMORIAM

ENVER REDŽIĆ (1915 - 2009)

Podsjećanjenasveonekojinapuštajuovozemaljskisvijetobavezujedaseslijedinjihovcurriculum vitae.KadaserazmišljaigovorioličnostiEnveraRedžića,tonijenilako,nitijednostavno,jerjenjegovživotopiskrajnjeati-pičan,prebogat.Pukopraćenjeraznovrsne,nadasveprebogateidugovječnedjelatnostiEnveraRedžića,kojujeusvimperiodimaživotakrasioizuzetandinamizam,podrazumijevalobibaremen passent podsjećanjenanajmarkan-tnijereperenjegovihaktivnostiurazličitimperiodimaživota.ZaobjašnjenjeirazumijevanjeRedžićevogcjelokupnogopusaconditio sine qua nonjepo-

imanjenjegoveživotnepragme.Inaprvipogled,stječesedojamdajeEn- verRedžićbioČOVJEKupunom“gorkijevskom”smisluteriječi.Redžićevživotopisnamećeodređenjenjegovestvaralačkeličnostikvalifikativompoli-

valentnosti.Akademskiobrazovan,svojurevolucionarnuličnostkaovijećnikutokuDrugogsvjetskogrataiNOB-a–biojesudioniksvih,izaBiHiza“drugu”Jugoslaviju,itekakoznačajnihzasjedanjaZAVNOBiH-aiAVNOJ-a,potomprivremeneNarodneskupštineDFJ1945.,zatimNarodneskupštineFNRJ(1945-1953)inakrajuSaveznenarodneskupštine(1953-1963)–tran-sformirao je tijekom specifičnog vremena postratnih burnih promjena od

poslanikapolitikedoposlanikakulture.Kadabisemoralapronaći diferentiaspecificakojabiodslikavalacjelokupniRedžićevopusodvremenakadaonuprofesionalnomsmisluprelazisvojstvaralačkiRubikon,ondajetouraznim

varijantamaiizvedenicamazatajanvišeznačan,kompleksan,nimalolakood-gonetljiviobjašnjivpojam–nacija.Zarazumijevanjenjegove,kakojerečeno,nesumnjivopolivalentneličnosti(revolucionara,društveno-kulturnogradni-ka,odnosnoznanstvenika–akademika)bitnojenetretiratinjegovudruštve-nuiznanstvenuaktivnostmehaničkinegosuštinskikrozbarnekolikofazastvaralačkogživota.

IN MEMORIAM:ENVER REDŽIĆ (1915-2009)Historijska traganja, 4, 2009., [ str. 229-231 ]





Sjeseni1961.tekosnovaniInstitut za proučavanje istorije radničkog po-kretauSarajevudobiva(drugogporedu)direktoraprof.EnveraRedžićaipremanaglašenospecifičnojinstitucijikakavjebioInstitutzaistorijuRedžićseponašao atipično. Najmanje jebio direktoruklasičnom smislu teriječi.Takvejeljuderijetkomogućesresti.Tadašnjirukovodiociteškosuilinikakomogliprevazićiopštevažećeuskopartijskešablone.Instituti,kojejekrajem50-ihosnivalaPartija,bilisuinstitucijebeznaučnika,školovanihznanstveni-ka,beziskustvaurealizacijiznanstvenihprograma,sakadrovimakojimasuznanjajezikabilaterra incognita,bezglasila,bezstanovaitd.EnverRedžić,beskrajnoodgovoran,iistotakouporanuvizijama,osjećaojeiznaoštaikakotrebaraditi.Upravilu–svimlađisakraćimradnimiskustvomznalisupravac–moralisunastudijtrećegstepena.Savremešnijimjeišloteže.Svinaučenje

jezika.Svi(pomogućnostimairedoslijedu)naspecijalizacije–putBeča,Mo-skve,Berlina,Beograda,Parizaitd.,naizradudoktorskihdisertacija.Kvantitet jerađaokvalitet.Institutjeprerastaoinicijalnezadatke.Suvremenetenden-cijeuhistoriografijinajavljujuinamećutransformacije.Uvriježenoiraspro-stranjenouvjerenjedapobjednicipišuhistorijuprevladavalojesaznanjedajeneophodnopisati“totalnuhistoriju”ukojojnećebitipreferiranasamojedna

strana–radničkipokret,historijaKPJ,socijalističkarevolucijaiposlijeratniperiodizuglaKPJ-SKJ.Spiritus rector ispiritus movenstihinovacijajeprijesvihEnverRedžić.Dosezanjejednezavidnerazinerazvojaustanove,učemu

jeobolRedžićabioevidentan,konačnojeevoluiralousaznanjuonužnostidefinitivnepromjenesveukupneprogramskedjelatnosti.Ali,prirodastvariizakonživotauvjetovalisurastanak.Odlaskomumirovinu1972.godine,reklobise,počinjejoš jednaatipičnaiplodotvorna faza jedne,pomnogočemu,

jedinstveneličnosti.Redžićserazvijaisazrijevaupolihistorikačijisu–istra-živačkinerv,znanstvenaupitanostiupornostdostojnidivljenja.Ipak,maloje

takvihprimjera,zapravoriplijevskijerijedakslučajdanetko,tekodlaskomumirovinu,odbranomdoktorskedisertacijeproduciraknjigeodkojihjesvakanarednaboljaivrednijaodprethodne.

Oni što sebave tzv. “trećimdobom”oživotu ljudinapisali su studije iknjigeofrustriranimiistraumatiziranimljudimakojinisuznaliilinisumoglidasesuočesapsihofizičkim,materijalnimiinimizazovimanakonodlaskaumirovinu.Većinaprisutnihnaotvaranjuznanstvenogskupaposvećenog40.obljetniciInstitutabilisuzatečnipodatkomdajeakademikRedžićskorotridecenijenaspiskuumirovljenika.Dokjeogromnavećinanjegovihispisnika






zasluženedanemirovineprovodilasukladnosvomstatusu,Redžićsepriljež-nošćukojapodrazumijevapozvanjeznanstvenika,marljivošću,serioznošću,nadasveplodotvornošćuuovetriipoposljednjedecenijeidaljeneprekidnopotvrđivaokaosvojevrsniunikummeđusuvremenimhistoriografima.Pri-

jemomučlanstvoANUBiH(1978.zadopisnogi1984.zaredovitogčlana),uspješnimvođenjemnjenogOdjeljenjadruštvenihnauka,njegovajeaktiv-nostbilaočigledna.Karakteriziralesujebogatstvoideja,inicijativnostikrea-tivnost,kojesudosegleintelektualni“parnasovski”vrhunac.

prof.dr.TomislavIšek










UPUTE AUTORIMA PRILOGA:

ČasopisHistorijska traganja uizdanjuInstitutazaistorijuuSarajevuobjavljuje:-izvorneznanstveneradove-preglednečlanke-stručnepriloge-predavanjaodržananaTribini Instituta za istoriju u Sarajevu.

Kategorijuradapredlažeautor,akonačnuodlukudonosiRedakcija.

Oprema rukopisa:

Uzradoveposlati:

-naslovrada-imeiprezimeautora-nazivinstitucijeiadresu-e-mailadresu-abstraktiključneriječinabosanskom/hrvatskom/srpskomjeziku-Summaryandkeywords-bilješkeuztekstrukopisa-popisizvorailiterature

Sviprilozimorajubitipisaninakompjutoru,uMSWord,tetrebajubitisnimljeniufor-matuMSWorddokumenta.ObaveznojekorištenjefontaTimesNewRoman.Utekstupriloga

veličinaslovaje12,prored1,5.Ubilješkamaveličinaslovaje10,aproredjednostruki(single).Tekstprilogaautortrebadostavitiredakcijičasopisa Historijska traganja poštomnaadresuInstitutazaistorijuuSarajevuitoisključ[email protected]

Upute za citiranje u tekstu rukopisa:

a) napomene za objavljenu literaturu:

Napisatiprezimeautoraiinicijalezaime,godinuibrojstranicenakojojjeinformacija.Akosecitirajudvadjelaistogautoraizistegodine,jednodjelobilježimosa“a’’adrugosa“b’’.Ako jecitiranodjeloraddvojiceautorapotrebnoihjeobanavesti,auslučajuvišeautoranavodiseprviidopišuseriječii drugiiliskraćenicaet al.

Npr.:BrkićH.1971.//BrkićH.1971a.BrkićH.1971b.//Brkić,Vilić1971.//Brkićetal.1971.

b) napomene za izvornu građu:

· za antičku i srednjovjekovnu literarnu građu: Imeautorapostandardnojformi.Brojknjige.Brojpoglavlja

Npr.:Cass. DioLV,26.·za epigrafsku građu:Nazivizdanjapostandardnojformiukraticiinazivnatpisa.Npr.:CIL8765

UPUTE AUTORIMA PRILOGAHistorijska traganja, 4, 2009., [ str. 233-234 ]





·za srednjovjekovnu arhivsku građu: Nazivarhiva,Serijailiknjiga,Sveska,Brojsveske,

Folijailistranica,Brojfolijeilistranice.Npr.:DAD,Diversacancellariae,XXXI,62v.·za osmansku arhivsku građu: Nazivimjestoarhiva,Imeibrojdokumenta,Brojstranice,

Datumigodina. Npr.:Başbakanlikarşivi,Istanbul,Mühimme-deer,br.dok.286,2konacrebiul–evvela

1112.(10-15.septembar1700).·za arhivsku građu modernog doba:Napisatiuskraćenomoblikunazivarhiva,imefonda,brojkutije(akojebitan),signaturu

(akoje arhivskifondsređen),nazivdokumentai datumakoje potrebnozbognesređenostifonda.

Npr.:ABH.Fond:VLBH,kut.15,sign.123/46Upute za citiranje u popisu literature i izvorne građe:

Primjerzaknjigu:Autor.Godinaizdanja.Naslov.Mjestoizdanja:Izdavač.Npr.:KemuraI.2003.Narodna uzdanica. Sarajevo:Bošnjačkiinstitut,Institutzaistoriju.Primjerzačlanak:Autor.Godina.“Naslovčlanka’’.Imečasopisaibroj.Mjestoizdanja:Izdavač.Brojevistrani-

ca.Npr.:KarabegovićI.2000.“UpovodučetrdesetogodišnjicepostojanjairadaInstitutaza

istoriju’’.Prilozi 29.Sarajevo:Institutzaistoriju.39-44.

Primjerzaprilogeuknjigamailizbornicimaradova:Autor.Godina.“Naslovčlanka’’.Naslovknjigeilizbornikaradova.Mjestoizdanja:Izdavač.

Brojstranica.Npr.:KamberovićH.2007.“Izmeđukritičkehistoriograjeiideološkogrevizionizma’’.Re-

vizija prošlosti na prostorima bivše Jugoslavije. Sarajevo:Institutzaistoriju.11-19.Primjerzamrežnodostupanrad:Autor.Datumizdavanja.Naslov.Mjestoizdanja:Izdavač.Strana.Datumpristupa.Npr.:Levy,Mellissa,andJanetMoor.1998.“Settlement stubs tobacco billboards; Outdoor

advertising rms seek clients.’’ StarTribune.Lexis-NexisAcademikUniverse.ReedElsevier,Inc.1D.6.06.1999.

Internetprimjer:Npr.:GradSarajevo.jedinstveninformacionisistemgradaSarajeva.http://www.sarajevo.ba/ba/index.php/(23.5.2008.)Primjerzacitiranjenovina:Autor.“Naslovčlanka’’.Nazivnovina,godišteibroj.Mjestoizdanja:Datum.Brojevistrani-

ca.Npr.:KolarR.“Brčkanjepokošticama’’. Oslobođenje, god. 57, br. 19281. Sarajevo:23.10.

2000.6.

UPUTE AUTORIMA PRILOGAHistorijska traganja, 4, 2009., [ str. 233-234 ]






Historijska traganja

Br. 4., Sarajevo 2009.

INSTITUT ZA ISTORIJU U SARAJEVU

Documents

Historijska traganja [broj 4, 2009.]