Stimulacija poreznih olakica za istraivanje i razvoj

JEL: H25

Sabina Hodi, mag.oec.

Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija, Hrvatska

Primorska 42, p.p.97, Ika, 51410 Opatija,

Tel.: +385 51 294 702, Fax: + 385 51 291 965

e-mail: sabinah@fthm.hr

Saetak

Porezne olakice i osloboenja u brojnim su dravama popularno sredstvo za dostizanje

politikih, ekonomskih i socijalnih ciljeva. Njihov cilj je stimulacija i ubrzavanje odreene

aktivnosti u javnom interesu. Takoer jedan od ciljeva je ubrzati razvoj odreene grane te

utjecati na rast investicija i ulaganja stranog kapitala. Kljuan element za postizanje

konkurentskih prednosti poduzea je inovativnost. Globalna konkurencija prisiljena je na

tritu nuditi jedinstvene proizvode s dodanom vrijednou. U inovativnosti bitan faktor su

porezne olakice za istraivanje i razvoj. Drave bi svojom fiskalnom politikom trebale

stimulirati ulaganja u istraivanje i razvoj kroz razne oblike poreznih olakica. Na taj nain

bi se otvorila nova radna mjesta, poveao gospodarski rast i konkurentnost na

meunarodnom tritu. Republika Hrvatska primjenjuje porezne olakice za istraivanje i

razvoj, ali u znatno manjoj mjeri nego ostale zemlje Europske Unije. Cilj Europske Unije na

tom podruju je postati konkuretnija zemlja od Sjedinjenih Amerikih Drava i Japana.

Kljune rijei: porezne olakice, istraivanje i razvoj, fiskalna politika, stimulacija

Uvod

Istraivanje i razvoj se vrlo brzo poveava u Europskoj Uniji jer se eli postii vea

konkurentnost od Sjedinjenih Amerikih Drava i Japana. Za ulaganje u istraivanje i razvoj

mnoge zemlje lanice koriste fiskalne olakice. U manje razvijenim zemljama to predstavlja

novi nain ulaganja u istraivako-razvojnu djelatnost. Globalizacija i nove tehnologije

dovode ekonomiju 21. stoljea i gospodarstvo u nove izazove. Kompanije koje svoju

djelatnost obavljaju unutar Europske Unije moraju kvalitetno i uspjeno voditi inovacijsku

djelatnost. Za uspjeno voenje potrebno je znanje kadrova i fiskalni poticaji drave. Vea

konkuretnost poduzea potie se kroz nove sistemske pristupe i znanja povezana s procesom

inovacija. Istraivanje i razvoj je jedan od najznaajnijeg inovacijskog procesa. Inovacija je

2

novi unaprijeeni proizvod ili usluga koja se pokazuje na tritu. Zajednika osobina svim

inovacijama je da moraju biti implementirana na tritu. Rezultati trita pokazuju koliko je

neki novi proizvod ili usluga profitabilan na tritu. Inovacijske aktivnosti ovise o tipu i

karakteristici firme koja uvodi novi proizvod ili uslugu. U veini industrijskih kompanija u

zemljama lanicama Europske Unije postoje posebni odjeli za inovacijske aktivnosti.

U Europskoj Uniji su razvili vie vrsta projekata s kojima se eli stimulirati u zajednike

projekte za istraivako-razvojnu djelatnost. Europska Komisija je objavila strategiju Europa

2020 usmjerenu na zapoljavanje i rast te promicanje i provedbu strukturalnih reformi. Tom

strategijom, ulaganja u istraivanje i razvoj trebala bi se poveati do 3% BDP-a. Njome se

podupiru tri vana podruja a to su pametan rast ime se potie obrazovanje i inovacije,

odrivi razvoj te rast ukljuivosti poveavanjem sudjelovanja na tritu rada. Drave lanice

Europske Unije koriste fiskalnu politiku za poticanje istraivanja i razvoja kako bi ostvarile

ciljeve u rastu, produktivnosti i konkurentnosti.

Cilj ovog rada je prikazati vanost i analizu poreznih poticaja za istraivanje i razvoj.

Vea ulaganja u istraivanje i razvoj kompanijama pridonose vei poslovni poloaj,

konkuretnost te vei gospodarstveni rast zemlje.

1. Vanost poreznih poticaja za istraivanje i razvoj

Veliki broj zemalja lanica Europske Unije, a i buduih lanica nude kompanijama

porezne poticaje za istraivanje i razvoj u okviru svoje fiskalne politike. Istraivanje i razvoj

te inovacije smatraju se kljunim u produktivnosti i profitabilnosti kompanije. Bez dobrog i

inovativnog proizvoda kompanija nee moi ostvariti svoj poslovni plan. Kako bi potaknule

tu djelatnost mnoge zemlje produciraju razne oblike poreznih poticaja za istraivanje i razvoj.

Razni oblici dovode do razliitosti poticaja izmeu zemalja lanica, a time i do velikog

nesklada.

Najvea vanost poreznih poticaja za istraivanje i razvoj ovisi o gospodarstvenoj i

ekonomskoj politici drave. Drava koja potie vei ekonomski rast koristi i vie sredstava.

Sredstva za stimulaciju istraivanja i razvoja ukljuuje suradnju istraivakih centara i

privatnog sektora, direktno financiranje iz prorauna te porezne poticaje. Koritenjem

poreznih poticaja za istraivanje i razvoj, drava kontrolira strateki smjer kompanije te

njezine ciljeve. Fiskalne mjere otvaraju mogunost tritu da odrede stupanj i kategoriju

investiranja. Porezni poticaji naroito mogu biti vani za stimulaciju za mala i srednja

poduzea. Mala i srednja poduzea mogle bi time dobiti veu priliku za ubrazi svoj rast i

3

konkuretnost na tritu. Postizanje kontinuiranog i dugoronog opstanka kompanije postie se

stvaranjem osim novih proizvoda ili usluga i stvaranjem dodatnih vrijednosti. Novi rezultati

inovativnosti, istraivanja i razvoja pokazuju uspjean razvoj poduzea i njihovu

kompetitivnost na tritu. Istraivanje i razvoj treba biti kontinuriani proces i pokuaj da

pokrije dio trokova od sadanje zarade (Batty, 1976).

Posljednja dva desetljea mnoge zemlje uvode porezne poticaje za istraivanje i razvoj.

Danas, veina zemalja OECD-a primjenjuje kombinaciju poreznih poticaja i direktnih

subvencija za istraivanje i razvoj. Europska komisija vodi vie rauna o poreznim poticajima

za istraivanje i razvoj negoli prijanjih godina. Time se nastoji poveati efikasnosti i

koherentnost poreznih poticaja za istraivanje i razvoj. U razvijenim ekonomijama koriste se i

izravni i neizravni porezni poticaji za istraivanje i razvoj.

Doprinos istraivanja i razvoja ovisi o rastu produktivnosti, ekonomskoj uinkovitosti i

postizanju drutvene pravednosti. Brojni nacionalni faktori odreuju preferencije zemalja

glede poreznih poticaja, subvencija, povlatenih prava ili drugih instrumenata u poticanju

istraivakih investicija. Odabir poreznih poticaja za istraivanje i razvoj ovisi o

(Hutschenreiter, 2002):

1. stupnju inovativnosti,

2. zamijeenim trinim nepravilnostima u istraivanju i razvoju

3. industrijskoj strukturi,

4. veliini poduzea, te

5. prirodi poreznog sustava unutar poduzea i pojedine zemlje.

Efikasnost poreznih poticaja za istraivanje i razvoj ovisi o vrstama poreznim mjera

povezanih s politikim ciljevima zemlje.

1.1. Vrste poreznih poticaja za istraivanje i razvoj

U Europskoj Uniji a tako i Republici Hrvatskoj postoji nekoliko definicija i vrsta

istraivanja i razvoja koja se primjenujuju. Vrste istraivanja i razvoja su (Frascati Manual,

2002):

1. Temeljno istraivanje jest teorijski ili pokusni rad napravljen ponajprije radi postignua

novih znanja o osnovama pojava i injenica bez konkretne praktine primjene.

2. Primjenjeno istraivanje jest teorijski ili pokusnii rad napravljen radi postiguna novih

znanja i usmjeren je prije svega na ostvarivanje praktinog cilja.

4

3. Razvojno istraivanje jest rad temeljen na rezultatima znanstvenog istraivanja i

praktinog iskustva, usmjeren stvaranju novih materijala, proizvoda i sustava te uvoenju

novih procesa, sustava i uloga ili poboljanju postojeih.

Ove vrste istraivanja provode se i kroz nekoliko tipova sektora a to su poslovni

sektor, dravni sektor, neprofitni sektor te visoko obrazovni sektor.

Prema priruniku Frascati 2002. potrebno je razlikovati nekoliko osnovnih pojmova vezanih

za istraivanje i razvoj a to su:

Bruto domai izdaci za istraivanje i razvoj (Gross Domestic Expenditures on Research

&Development GERD) jesu ukupni unutranji izdaci za istraivanje i razvoj na podruju

drave tijekom promatrane kalendarske godine, a sastoje se od tekuih i investicijskih

izdataka u bruto iznosima.

Poslovni sektor (Business Enterprise Sector BERD) obuhvaa poduzea/trgovaka drutva i

organizacije ija je glavna djelatnost proizvodnja roba i usluga za trite uz ekonomsku

cijenu.

Dravni sektor (Government Sector GOVERD) obuhvaa institucije i druga tijela koja

zajednici besplatno pruaju one zajednike usluge (osim visokog obrazovanja) koje se inae

uz trine uvjete ne bi mogle osigurati, a izraz su gospodarske i socijalne politike zajednice.

Izdaci dravnog prorauna (Government budget appropriations or outlays GBAORD)

obuhvaaju sve izdatke prorauna sredinje drave.

Udio bruto domaih izdataka za istraivanje i razvoj pokazuju oekivanja neke zemlje u

kreiranju novijeg znanja i tehnologije, kao i istodobno koritenje postojeeg znanja u

privatnom i javnom sektoru.

Porezni poticaji za istraivanje i razvoj obino se pojavljuju u jednom od sljedea tri oblika

(Kesner-kreb, 2001):

1. porezne odgode (tax deferrals) to je olakica u pogledu odgode plaanja poreza;

2. umanjenje osnovice (tax allowances) mogunost smanjenja osnovice poreza na dobit za

iznos koji premauje stvarna ulaganja u istraivanje i razvoj;

3. porezni krediti (tax credits) iznos odbijen od porezne obveze, odnosno mogunost

smanjenja porezne obveze za dio izdataka za istraivanje i razvoj.

S obzirom na navedene vrste poreznih poticaja za istraivanje i razvoj mnoge zemlje

(Italija, Nizozemska, panjolska) preferiraju porezne kredite negoli umanjenje osnovice.

5

2. Analiza poreznih poticaja za istraivanje i razvoj

Ekonomija europskog trita ima zadatak dostii 3% bruto drutvenog proizvoda (BDP) u

istraivanju i razvoju. Dostizanjem 3% bruto drutvenog proizvoda do 2020.godine Europska

Unija e osigurati 3,7 milijuna radnih mjesta te e poveati godinji bruto drutveni proizvod

blizu 800 bilijuna eura do 2025.godine.

U tablici 1. prikazani su bruto izdaci dravnog prorauna za istraivanje i razvoj u BDP-u u

%.

Tablica 1. Bruto izdaci dravnog prorauna za istraivanje i razvoj u BDP-u u % (2008.

2010.) DRAVA 2008. 2009. 2010. PROSJEK

BELGIJA 1,36 1,25 1,15 1,25

AUSTRIJA 1,42 1,48 1,61 1,50

BUGARSKA 0,8 0,83 0,73 0,79

CIPAR 1 1,08 0,9 0,99

EKA 1,29 1,37 1,36 1,34

DANSKA 1,64 1,69 1,67 1,67

ESTONIJA 1,62 1,54 1,75 1,64

FINSKA 1,98 1,99 2,06 2,01

FRANCUSKA 1,65 1,63 1,49 1,59

GRKA 0,59 - - 0,59

IRSKA 1,23 1,2 0,84 1,09

ISLAND 1,33 1,66 1,55 1,51

ITALIJA 1,3 1,24 1,22 1,25

JAPAN 1,9 - - 1,90

JUNA KOREJA 2,99 - - 2,99

LATVIJA 0,75 0,46 0,51 0,57

LITVA 0,7 0,6 0,42 0,57

LUXEMBURG 1,21 1,21 1,37 1,26

MAARSKA 0,87 0,91 0,98 0,92

MALTA 0,35 0,37 0,44 0,39

NIZOZEMSKA 1,51 1,72 1,77 1,67

NORVEKA 1,81 1,86 1,88 1,85

NJEMAKA 1,81 1,82 1,9 1,84

POLJSKA 0,7 0,76 0,92 0,79

PORTUGAL 1,92 1,84 1,99 1,92

RUMUNJSKA 1,01 0,74 0,71 0,82

RUSIJA 1,14 - - 1,14

SJEDINJENE

AMERIKE DRAVE 2,59 2,79 - 2,69

6

SLOVAKA 0,79 0,73 0,75 0,76

SLOVENIJA 1,15 1,41 1,5 1,35

PANJOLSKA 1,87 1,79 1,7 1,79

VEDSKA 1,55 1,66 1,68 1,63

VICARSKA 2,36 - - 2,36

VELIKA BRITANIJA 1,37 1,36 1,31 1,35

EU - 27 1,51 1,52 1,5 1,51

Izvor: Eurostat (2011).

Europska Unija s 27 zemalja lanica ostvaruje prosjek izdavanja za istraivanje i razvoj u

iznosu od 1,51%. U istom tom razdoblju od 2008. 2010. godine Juna Koreja ostvaruje

2,99% to ju ini ujedno i vodeom zemljom u izdacima za istraivanje i razvoj. Nakon nje

slijede je Sjedinjene Amerike Drave s 2,69%, vicarska s 2,36% te Finska s 2,01%.

Najmanje izdatke ostvaruje Malta s 0,39%. S obzirom da prosjek Europske Unije s 27 zemalja

lanica ostvaruje nizak rezultat, trebalo bi poveati dodatne napore i financijska sredstva kako

bi dostignula Junu Koreju i Sjedinjene Amerike Drave.

Najznaajniji korisnici poreznih poticaja za istraivanje i razvoj su velike multinacionalne

kompanije. Meu 10 najznaajnijih multinacionalnih kompanija u 2010. godini su

Volkswagen, Nokia, Daimler, Sanofi-Aventis (famacija), GlaxoSmithKline (farmacija),

Siemens, Robert Bosch, Bayer, AstraZeneca (farmacija) te EADS (zrakoplovstvo i obrana). U

2010. godini Volkswagen je uloio u istraivanje i razvoj 6.258,00 milijuna eura dok je Nokia

4.938,00 milijuna eura. Time je Volskwagen ostvario rast od 8,1% u odnosu na 2009. godinu,

a Nokia pad od 1,2%. Ove velike multinacionalne kompanije trebaju biti primjer hrvatskim

kompanijama kako ulagati u istraivanje i razvoj i time stvoriti novi proizvod na tritu.

Najvaniji imbenici za kompaniju pri odluivanju u istraivako-razvojne aktivnosti su

pristup tritu, fleksibilna raspoloivost istraivaa te makroekonomska i politika stabilnost

drave. Za provoenje istraivanja i razvoja kompanije najvie izabiru matinu zemlju u kojoj

je reguliran fiskalan sustav i fiskalna politika. Rezultati istraivako-razvojne aktivnosti u

kompanijama su novi proizvodi koji su osnova odrivog rasta kompanija i gospodarstva.

2.1. Stanje i usporedba poreznih poticaja za istraivanje i razvoj u Republici Hrvatskoj i

Europskoj Uniji

Ulaganje u istraivanje i razvoj omoguava Republici Hrvatskoj stvaranje nacionalnog

istraivakog trita, kao dijela europskog i globalnog istraivakog prostora. Takvo trite

obiljeava visoka razina konkurencije, mobilnosti i istraivake izvrsnosti. Mnoga istraivanja

upuuju na zaostajanje poslovnog sektora u pogledu izdvajanja za istraivanje i razvoj, to

7

moe usporiti gospodarski razvoj zemlje. Problemi tranzicije i privatizacije u Hrvatskoj su

prisutni dugi niz godina. Neki od kljunih razloga zaostajanja poslovnog sektora su (Bei i

Dabi, 2008):

1. nedovoljno izdvajanje za istraivanje i razvoj u privatnom sektoru,

2. nejasna uloga industrijske politike u strategijama gospodarskog razvoja,

3. slaba povezanost znanstvenog sektora i poduzea,

4. postojea industrijska struktura gospodarstva,

5. postojea struktura izvora financiranja istraivanja i razvoja

6. niska stopa ulaganja u visoko obrazovanje,

7. slaba povezanost tehnologije i znanosti.

Priroda istraivanja i razvoja je takva da u vrijeme kad troak istraivanja i razvoja

nastaje, nemogue je sa sigurnou izmjeriti budue ekonomske koristi. Tada se moe samo

pretpostaviti da su dugorone ekonomske koristi upravo rezultat trokova istraivanja i

razvoja.

Dravna proraunska sredstva za istraivanje i razvoj u Republici Hrvatskoj ulaskom u

Europsku Uniju postat e sastavan dio europskog prorauna za istraivanje i razvoj.

Udio dravnih proraunskih sredstava za istraivanje i razvoj u bruto drutvenom proizvodu

iznosio je 0,69% u 2009.godini. Najvie sredstava namijenjeno je visokom obrazovanju i to

62,5% a potom dravnom sektoru 34,4%. U grafu 1. su prikazani izvori sredstava za

istraivanje i razvoj u 2010.godini u Republici Hrvatskoj u %

Graf 1. Izvori sredstava za istraivanje i razvoj u 2010. godini u Republici Hrvatskoj u %

Izvor: Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Priopenje 8.2.1., listopad, 2010.

Glavni izvori sredstava za poslovni sektor su vlastita sredstva to ini 68,7%, a za dravni

sektor to su dravna i lokalna uprava s 80,1%.Time dolazi do velikog nesrazmjera jer dravni

8

sektor izvore sredstava najvie koristi iz prorauna dravne i lokalne uprave dok poslovni

sektor se samostalno financira.

Sve do 2003. godine u Hrvatskoj su postojale porezne olakice za porezne obveznike

ovisno o mjestu obavljanja djelatnosti, visini ulaganja te povlastice u obliku odgode plaanja

poreza. Kako bi se potaknulo ulaganje u istraivanje i razvoj, iste godine, uvode se olakice za

porezne obveznike koji ulau upravo u navedenu djelatnost. Time se nastojalo potaknuti

istraivanje i razvoj koji je usmjeren na proizvodnju novih proizvoda i postupaka, na

unapreenje postojeih i razvijanje vlastitog know-howa, te stimuliranje gospodarstvenog

sektora na vea ulaganja u istraivanje i razvoj (Brati i Urban, 2006).

Porezni poticaji za istraivanje i razvoj postojali su poetkom 2006. godine unutar Zakona o

porezu na dobit. Meutim, u svibnju 2006. godine oni se ukidaju i ne primjenjuju se od 1.

sijenja 2007. godine. Od tada se ponovno uvode i ugrauju u Zakon o znanstvenoj djelatnosti

i visokom obrazovanju.

Obuhvat poreznih poticaja u Hrvatskoj moe se grupirati u est kategorija (valjek,

2007):

1. porezni poticaji za poslovne rashode za istraivanje i razvoj (poslovni krediti ili odbici)

poreznim kreditom smatraju se porezni poticaji u obliku mogunosti smanjenja porezne

obveze za dio izdataka za istraivanje i razvoj, dok porezni odbitak predstavlja mogunost

smanjenja osnovice poreza na dobit za iznos koji premauje ulaganja u istraivanje i razvoj;

2. porezni poticaji za kapitalne izdatke za istraivanje i razvoj (jednokratna ili ubrzana

amortizacija

3. porezni poticaji za ugovore s istraivaima (poticaji u smislu smanjenja poreza na

dohodak zaposlenih ili poreza na dobit prilikom angairanja strunjaka);

4. porezni poticaji za transfer tehnologije (poticaji kojima se podupire nabava nove

tehnologije ili porezni poticaji onima koji razvijaju nove tehnologije za transfer njihova

know-howa);

5. porezni poticaji za suradnju drutava i istraivakih instituta, odnosno sveuilita

(porezni poticaji za kolaborativne projekte);

6. porezni poticaji za stvaranje inovativnih tvrtki (porezni poticaji za spin-off ili spin-out).

U Republici Hrvatskoj do 2003. godine nije bilo poreznog kredita niti odbitka od

osnovice. Iste godine uvode se odbitci od osnovice za istraivanje i razvoj, te kolovanje i

struno usavravanje zaposlenika. Olakice su se odnosile na sve oblike investicija u

9

istraivanje i razvoj primjerice, dugotrajna imovina, tekui trokovi, plae. Zakonskim

promjenama, 2005. godine, uvode se i izuzea za porezne obveznike koji obavljaju iskljuivo

istraivako-razvojnu djelatnost.

S obzirom na strukturu izvora financiranja u Europskoj Uniji, nastoji se poveati udio

poslovnog sektora, koji bi dominirao s dvije treine ulaganja u istraivanje i razvoj. Poslovni

sektor financirao je 55,4% ukupnih izdvajanja za istraivanje i razvoj u Europskoj Uniji

tijekom 2007. godine. Osim poslovnog, istraivanje i razvoj u Europskoj Uniji financirali su

vladin sektor s 33,5% u 2007. godini, a u 2002. godini to financiranje iznosilo je 34,3%. U

2007. godini u Hrvatskoj, poslovni sektor za istraivanje i razvoj izdvojio je 35,5% ukupnih

izdvajanja, a u 2002. godini 45,7% to je razlika od 10,2%. S druge strane u dravnom sektoru

dolo je do porasta izdataka s 46,4% u 2002. godini na 50,4% u 2007. godini. Izdaci za

istraivanje i razvoj prema izvorima sredstva prikazani su u tablici 2.

Tablica 2. Izdaci za istraivanje i razvoj prema izvorima sredstava u razdoblju 2002.-2007. Poslovni sektor Dravni sektor

2002. 2007. 2002. 2007.

EU-27 54,6 55,4 34,3 33,5

Eurozona 56,2 57,1 36,2 34,4

Belgija 59,4 59,7 23,2 24,7

Bugarska 24,8 30,6 69,8 61,9

eka 53,7 54,0 42,1 41,2

Danska 61,4 59,5 28,2 27,6

Njemaka 65,5 68,1 31,6 27,8

Irska 63,4 59,3 27,5 30,1

Grka 33,0 31,1 46,6 46,8

Francuska 52,1 52,4 38,3 38,4

Italija - 40,4 - 48,3

Maarska 29,7 43,9 58,5 44,4

Nizozemska 50,0 - 37,1 -

Austrija 44,6 47,7 33,6 35,6

Poljska 30,1 34,3 61,9 58,6

Portugal 31,6 36,3 60,5 55,2

Slovenija 60,0 58,3 35,6 35,6

Slovaka 53,6 35,6 44,1 53,9

Finska 69,5 68,2 26,1 24,1

vedska 71,7 63,9 22,3 24,4

V.Britanija 43,5 47,2 28,9 29,3

Hrvatska 45,7 35,5 46,4 50,4

Izvor: Eurostat (2011).

10

Usporedba istraivakog intenziteta i prosjene godinje stope njegova rasta za

Hrvatsku i Europsku Uniju pokazuje kako je sadanji poloaj Hrvatske vrlo dobar, zbog ega

se ona nalazi u grupi zemalja koje napreduju. Bez obzira na dosadanju povoljnu razinu

istraivakog intenziteta, postoji itav niz strukturnih problema koji ograniavaju daljnji

razvoj znanosti i istraivanja u Hrvatskoj.

3. Izbor izmeu poreznih poticaja i direktnih mjera

Porezni poticaji za istraivanje i razvoj su instrument politike jer drava pomou njih

usmjerava razvoj kompanija ili gospodarstva. Osim toga, takoer potiu i poslovno okruenje

u privlaenje novih invesiticija. U svakoj dravi postoji problem implementacije

najkvalitetnijih politikih instrumenata da stimulira kompanije u investiranje istraivako-

razvojnih aktivnosti. Za rjeenje tog problema drava je trino orijentirala politike

instrumente. Tom mogunou kompaniji je ostavila izbor naina kako e teiti prema

istraivanju i razvoju. Drava moe stimulirati ulaganja u istraivanje i razvoj kroz direktne

mjere kao to su subvencije, zajmovi i dotacije te indirektne mjere poput poreznih poticaja i

poreznih kredita. Porezni poticaji za stimuliranje poslovnog sektora u istraivanje i razvoj

najznaajniji su instrument u fiskalnim politikama zemalja lanica Europske Unije.

Europska Komisija potie zemlje lanice da podjednako koriste obje vrste mjera. Svaka

od ovih vrsta mjera ima neke svoje prednosti te nedostatke, koji su prikazani u tablici 3.

Tablica 3. Prednosti i nedostaci poreznih poticaja i direktnih mjera POREZNI POTICAJI DIREKTNE MJERE

PREDNOSTI

- poticaj za poveanje istraivanja i razvoja kroz svako

podruje kompanija

- odluka privatnog sektora da odabere najbolji

produktivni nain investiranja

- manji rizik od dravne pogreke da odabere krivi

istraivako-razvojni projekt

- poticanje kompanija da ee izvjetavaju o prihodima

- nii administrativni trokovi planiranja, alokacije i

menadmenta

- najlaki nain za poveanje poslovnog sektora u

istraivanju i razvoju

- bolja proraunska kontrola

- poticanje kooperacije i tehnolokih transfera

- mogunost koritenja kao cilj specifinih

tehnolokih i znanstvenih podruja u nadjaavanju

krunih ili sektorskih usporavanja

- borba izmeu kompanija osigurava da javna

sredstva pripadaju direktno najboljim istraivako-

razvojnim projektima

- najbolje odgovaraju visoko rizinim projektima

- adekvatne za postii istraivako-razvojne

aktivnosti s najveim nesuglasicama izmeu

drutvenih i privatnih povrata

NEDOSTACI - slaba proraunska kontrola

- vei rizik od gubitka

- manje dopune u sluaju velikih kompanija

- rizik kompanije da e preimenovati druge aktivnosti

kao aktivnosti istraivanja i razvoja

- visoki administrativni trokovi

- administrativno nisu prilagodljivi za veliki broj

prijava

- kompanije se nee obvezati za istraivako-

razvojni projekt koji nije odobren za javno

11

- privatne kompanije e odabrati istraivako-razvojni

projekt s najveom stopom povrata

- rizik da e globalizacija istraivanja i razvoja moda

smanjiti prelijevanje lokalnog istraivanja i razvoja za

drutvo

financiranje

Izvor: prilagodila autorica prema CEFAGUE-UE Working Paper 2011/4.

Svaka mjera bilo ona direktna ili indirektna ovisi o politikim ciljevima drave. Prema

stratekoj razini drave porezni poticaji vie odgovaraju za ulaganje u meunarodno ulaganje

u istraivanje i razvoj. U sluaju, ako je cilj istraivake i razvojne politike potaknuti veliki

broj kompanija te poveati iznos potronje za poslovni sektor za istraivanje i razvoj tada

treba koristiti porezne poticaje. Direktne mjere se vie koriste u potpori drave za istraivanje

i razvoj. Ulaganje u istraivanje i razvoj dovodi do smanjivanja nejednakosti meu zemljama

lanicama Europske Unije, ali i izvan nje.

4. Zakljuak

U ovom radu smo prikazali vanost i analizu poreznih poticaja za istraivanje i razvoj u

Europskoj Uniji te Republici Hrvatskoj. Bitan faktor u pogledu poveanja produktivnosti,

ekonomske uinkovitosti te postizanja dugoronog ekonomskog rasta jest upravo djelatnost

istraivanja i razvoja. Svaka drava ima pravo samostalno odluiti dali e poticaje za

istraivanje i razvoje financirati direktno ili indirektno putem poreznih poticaja.

Uvoenje poreznih poticaja za istraivanje i razvoj predstavlja temelj za poveanje

domaih i inozemnih investicija. Vrste poreznih poticaja za istraivanje i razvoj takoer ovise

o obliku poreznog sustava i o odreenim politikim ciljevima. Uvoenjem poreznih poticaja

za istraivanje i razvoj nastoje se podrati odreene aktivnosti. Oni omoguuju uklanjanje

nesavrenosti u pojedinim dijelovima porezne strukture te potiu privatni sektor na

sudjelovanje u ekonomskim i socijalnim programima. Zemljama koje su, poput Hrvatske,

suoene s problemima tranzicije i privatizacije te se nalaze pred pristupanjem u Europsku

Uniju, ulaganje u istraivanje i razvoj je od iznimne vanosti. Ono im omoguava stvaranje

nacionalnog istraivakog trita obiljeenog visokom razinom konkurentnosti i istraivake

izvrsnosti. U odnosu na pojedine lanice Europske Unije, u Hrvatskoj je jo uvijek prisutan

trend zaostajanja u pogledu ulaganja u istraivanja i razvoja. Jednim dijelom je to uzrokovano

upravo nedovoljnim izdvajanjem poslovnog sektora u istraivanje i razvoj i nejasnom ulogom

industrijske politike u strategijama gospodarskog rasta te drugim dijelom, slabom

povezanou znanstvenog sektora i poduzea te niskom stopom ulaganja u visoko

obrazovanje.

12

Europska unija je suoena s problemom disperzije stvarnih uinaka za istraivanje i

razvoj. Veina znanstvenih istraivanja odvija na nacionalnoj razini, uglavnom u sklopu

nacionalnih i regionalnih istraivakih programa fiannciranih od strane Europske Unije. U

usporedbi s Sjedinjenim Amerikim Dravama i Japanom, smatra se da Europska Unija ne

ulae dovoljno sredstava u istraivanje i razvoj kako bi potaknula gospodarski rast. Stoga,

kako bi postala konkurentna na svjetskoj razini, Europska Unija je kao jedan od temeljnih

ciljeva postavila jaanje znanstvenih i tehnolokih osnova industrije na poveanje razine

ulaganja u istraivanje i razvoj na 3% BDP-a prema strategiji Europa 2020.

Udrueno ulaganje Europske Unije i Hrvatske u podruju istraivanja i razvoja korisno je za

akumulaciju znanja, koja moe znaajno poveati faktorsku proizvodnost, inovativne procese

i uinke prelijevanja znanja na sve gospodarske subjekte i tako utjecati na ukupni ekonomski

rast i zaposlenost. Republika Hrvatska treba uloiti dodatne napore kako bi dostigla pojedine

zemlje Europske Unije.

Literatura

Batty, J., 1976. Accounting for research and development. London: Business Book.

OECD., 2002. Frascati Manual:proposed standards practice for surveys on research and

experimental development. Paris.

Bei, E. i Dabi, M., 2008. Analiza ulaganja poslovnog sektora Republike Hrvatske u

istraivanje i razvoj. Revija za sociologiju, 1-2 (39), 69-84.

Brati, V. i Urban, I., 2006. Porezni izdaci u Hrvatskoj, Financijska teorija i praksa, 30

(2), 129-194.

Hutschenreiter, G., 2002. Tax incentives for research and development. Austrian

Economic Quarterly, 2, 74-85.

Kesner-kreb, M., 2001. Porezni poticaji. Financijska teorija i praksa, 25 (4), 633-636.

valjek, S., 2007. Ulaganje u privatni vlasniki i rizini kapital u Hrvatskoj: porezno i

pravno okruenje, Privredna kretanja i ekonomska politika, 113, 53-84.

Carvalho, A., 2011. Why are tax incentives increasingly used to promote private R&D?,

CEFAGE-UE, Working paper, 4.

Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2010. Priopenje 8.2.1.

Eurostat, 2011. Research and development: annual statistics. Bruxelles.