23. Ahondroplazija/hipohondroplazija

To su kotane displazije, nasljeuju se AD. Najee je rezultat de novo mutacije u genu FGFR3 (mutacije u tom genu se najee dogaaju za vrijeme spermatogeneze, ee kod starijih oeva).Dijagnoza se zasniva na karakteristinim klinikim i radiografskim nalazima ili nalazima molekularnog genetskog testiranja.

Ahondroplazija je klasian oblik bolesti.

Klinika slika je uglavnom jasna i prisutna je ve po roenju ( ake poput osti, velika lubanja s izboenjima, mala baza lubanje, kratki pedikuli kraljeaka, interpedikularni razmak se poveava, displastine ilijane kosti, plitki acetabuli, distalne femoralne epifize u obliku roga, iroke metafize, skraene ploe rasta).

Blagi oblik ahondroplazije se moe zamijeniti s tekim oblikom hipohondroplazije.

Hipohondroplazija je blai oblik bolesti.

Dijagnozu je teko postaviti jer su kotane disproporcije ponekad blage i mnoga radiografska obiljeja su suptilna kod djece mlae od 3 godine.Lijeenje i praenje kontola tjelesne ,ase, paljivo neuroloko praenje, hormon rasta, izduivanje ekstremiteta, lijeenje komplikacija.

81. Ajdecen 1 i 2 segregacije i alternirajua segregacija kod recipronih translokacija. Objasni razlike.

Kod alternirajue segrgacije mogu ishod je normalan ili balansirani nositelj, dok kod adjecen dolazi obavezno do trisomije, duplikacije, monosomije ili delecije.

12) Autosomno dominantni tip nasljeivanja koja su obiljeja u obiteljskom stablu, rizik ponavljanja u obitelji, to je de novo mutacija, koji je rizik njenog ponavljanja

U autosomno dominantnim(AD) bolestima oboljevaju heterozigoti dovoljna je mutacija u samo jednom alelu da se bolest oituje.Takav heterozigot prenijet e svojstvo ili bolest na svoje potomstvo u 50% sluajeva, uz 100% penetrantnost.Oitovanje bolesti biti e preoblikovano utjecajem drugod alela, te mnogih drugih gena, tako da se bolest rjetko kada jednako oituje u svih lanova obitelji. Za AD bolesti je karakteristina varijabilnost ekspresije-razliit stupanj izraenosti bolesti, razliita penetrantnost tj. ponekad se ne oituju u osoba za koje znamo da nose mutirani gen,plejotropije-sposobnost da se genski poremeaj oituje u razliitoj mjeri u razliitim tkivima.U obiteljskom stablu kod AD bolesti nalazimo tzv. vertikalni tip nasljeivanja, odnosno prijenos s koljena na koljeno bez obzira na spol.Ako niti jeda od roditelja nije obolio najee je posrijedi svjea genska mutacija u spolnoj stanici jednog od roditelja ili mozaicizam spolnih stanica(mutacije u dijelu spolnih stanica).Svjee mutacije(mutacije de novo) imaju nizak 1% rizik ponavljanja. Muka i enska djeca jednako zahvaena i s jednakom vjerojatnou prenose bolest, premda teina bolesti moe ovisiti o spolu. Uvijek je jedan od roditelja nosilac mutiranog gena, ili je rije o svjeoj mutaciji, o nekompletnoj penetrantnosti gena, razliitoj varijabilnosti ekspresije, bolest se oituje u kasnijoj ivotnoj dobi. Kako su bolesni homozigoti vrlo rijetki, obino je jedan roditelj bolesni homozigot, a drgi normalan homozigot. Dvije bolesne osobe mogu imati i zdravo dijete (25%)

14)Ako je penetrantnost 75% kod autosomno dominantne bolesti, koliki je rizik za potomstvo? Obrazloi!Rizik za potomstvo je 25% u nasljednosti mutiranog alela.MODA(Od soc ped: Penetrantnost je 75 % ako recimo od 20 nositelja mutiranog gena oitovanje bolesti nemamo kod 5 osoba. Penetrantnost je veca to se bolesnik detaljnije ispituje. Svaki potomak kod 100% penetrantnosti ima 50% vjerojatnosti da naslijedi mutirani alel,pa se sa 75% penetrantnosti ta vjerojatnost smanjuje i iznosi oko 37.5%24. Apertov sindrom

Nasljeuje se AD.

Naziv akrocefalopolisindaktilija tip 1

Etiologija gotovo uvijek nastaje zbog dvije de novo mutacije u genu za imbenik rasta fibroblasta FGFR2 (S252W i P253R)

Klinika slika akrocefalija (brahisfenocefalija, sindaktilija na rukama i nogama), neobian izgled glave, proptoza, antimongoloidno poloeni oni rasporci, povinut nos, sputeni kutovi usana, nisko poloene uke, spojeni prti na rukama i nogama.

Malformacije- postoji sklonost spajanja kotanih struktura. 27. Autonomno recesivno (AR) nasljeivanje

Bolesti koje se nasljeuju AR putem oituju se u pravilu samo onda kada je osoba homozigotna za mutirani gen (kada se mutacija nalazi na oba genska alela).

U porodinom stablu nalazimo horizontalan obrazac nasljeivanja. To znai da su zahvaene osobe iste generacije braa i sestre dok su oba roditelja zdravi nositelji mutacije u jednom od genskih alela. Takvi zdravi nositelji mutiranoga gena imaju 25%-tni rizik da im dijete bude bolesni ili zdravi homozigot, te 50%-tnu vjerojatnost da dijete bude kao i oni zdrav nositelj mutacije u jednom od alela.

Roditelji i djeca oboljelog od AR bolesti obavezni su nositelji, dok roaci drugog stupnja( ujaci, tete, bake, ...) imaju 50%-tni rizik za nositeljstvo. Svaki dalji stupanj srodnosti umanjuje rizik za 50%. Rizik za AR se poveava ukoliko su osobe u krvnom srodstvu, jer dijele vei broj zajednikih gena pa i mutacija (u sluaju braka meu bliskim srodnicima moe se javiti pseudodominantnost ) .

Bolest se u pravilu ne prenosi na dalje potomstvo, jer e djeca zdravi heterozigoti najee stupiti u bark sa zdravim homozigotom. Ako bolesni homozigot stupi u brak sa zdravim homozigotom svi e potomci biti zdravi heterozigotni nositelji. Vjerojatnost da e se u braku nai dvije osobe s mutacijom u istom genu relativno je rijetka.

Meutim, kod AR bolesti brak izmeu dvoje oboljelih nije rijedak ( u sluajevima gluhoe ili slabovidnosti ). Ako je rije o istom poremeaju svi e potomci biti bolesni.

Problemi u genetikom savjetivanju : - postojanje lokusne heterogenosti (to je pojava kod koje se mutacije u razliitim alelima mogu oitovati istom klinikom slikom)

- postojanje sloene heterozigotnosti u okviru alelne heterozigotnosti ( to je pojava kod koje dijete nasljedi od svojih roditelja dvije razliite mutacije u istom genu. Klinika slika tada e u veoj ili manjoj mjeri ovisiti o vrstama mutacije.)

Gubitka heterogenosti kada se izgubi normalan alel u nekim somatskim stanicama. Na taj nain je izgubljen imbenik koji koi gene koji potiu rast to onda omoguuje poliferaciju stanica i nastanak tumora.

Najea AR bolest u bijele rase je cistina fibroza (svaki 25 bijelac je nositelj neke od mnogobrojnih mutacija u genu za cistinu fibrozu).

Malformacije (openito, za ba oblika bolesti) poremeaji disanja (kompresija modanog debla, centralna apneja, restriktivn poremeaj disanja, opstruktivni sleep apneja sindrom), recidivi upale srednjeg uha, hidrocefalus (suenje jugularnih otvora na bazi lubanje), hipotonija (zaostajanje u motornom razvoju, razvoj govora uredan), kompresija medule spinalis na kraniocervikalnom prijelazu (uzrokuje iznenadnu smrt), angularni deformiteti ekstremiteta, preuranjena degerativna bolest zglobova, deformiteti kraljenice).47.ALBINIZAMGenetski je uzrokovana bolest koja se nasljeuje autonomno recesivno.Za nastanak je nuno da oba roditelja imaju gen za albinizam.Obiljeava ga odsutnost ili minimalna prisutnost pigmenta melanina u koi,kosi i oima.Koa i kosa su bijele,oi plave,iako ponekad izgledajucrvenkasto.Osjetljivost na suneve opekline a time i na rak koe.Broj melanocita je normalan, ali je poremeena sinteza melanina.

Pigment melanin sintetizira se u elijama koe iz aminokiseline tirozin uz pomo enzima tirokizinaze i uskladiti se u melanosomima.

Postoje dvije vrste albinizma: -1.tip 1 ili okulokutan albinizam koji je izazvan mutacijom gena na kromosome 11 segment q14-q21 a uestalost je 1:200000

-2.tip 2-mutacija na kromosomu 15 u segmentu q11,2-q1252. ARTROGRIPOZAArtogripoza se uoava odmah nakon roenja. Glavni uzrok artrogripoze je smanjeni pokreti fetusa koji nastaje zbog poremeaja prisutnih kod fetusa (neurolokih, muskularnih, abnormalnosti vezivnog tkiva, mehanika ogranienost pokreta) ili abnormalnosti materice Ostali ei uzroci su neuroloke prirode: malformacije i poremeaji funkcije centralnog i periferno ivanog sustava, atrofija spinalnih miia idr. Karakterizirana je ukoenou vie zglobova. Zna se da nije nasljedna, neki sluajevi se mogu povezati s izloenou infekciji ili tetnim tvarima. Zglobovi se razvijaju u drugom mjesecu trudnoe i stanja koja tad ograniavaju slobodno kretanje dovode do zamjene miinog tkiva vrstim vezivnim ili masnim tkivom i nepravilnog razvoja zglobova. Kukovi su obino iaeni, poloaj ramena je promijenjen, koljena su ispruena, a stopala su ispruena, izvrnuta i okrenuta u glenju. Inteligencija nije oteena. Ne postoji odreena terapija. Od roenja treba provoditi adekvatnu fizikalnu terapiju da bi se ispravile kontrakture zglobova. Kirurka terapija se primjenjuje gdje god postoji mogunost poboljavanja nekih malformacija. Ovakvim lijeenjem se dvije treine zahvaene djece se osposobi za kretanje.67. Ako je majka nositeljica premutacije u FMR1 genu (sindrom fragilnog X) kakvi su mogui ishodi njenih trudnoa (za muku i ensku djecu) ?

Kod ena nositeljica permutacije ili pune mutacije tijekom oogeneze i postzigotno moe doi do ekspanzije i prijenosa bolesti i na muke i na enske potomke.

Nositeljice permutacija uglavnom su normalnog intelekta i uglavnom bez smetnji. Mogu se opaziti izvjesne smetnje ponaanja, sklonost depresiji, neurologijski poremeaji poput ataksije i prerana insuficijencija ovarija.

68. Ako je otac nositelj premutacije u FMR1 genu (sindrom fragilnog X) kakvi su mogui ishodi u potomstvu (za muku i ensku djecu)?

Svi zahvaeni mukarci koji su nosioci permutacije ili pune mutacije imaju permutaciju u spolnim stanicama i prenose ju uglavnom neizmjenjenu na keri. Nositelji permutacija uglavnom su normalnog intelekta i uglavnom bez smetnji. Mogu se opaziti izvjesne smetnje ponaanja, sklonost depresiji, neurologijski poremeaji poput ataksije. Kod nositelja pune mutacije uz smetnje ponaa javljaju se i razvojno zaostajanje, mentalna retardacija (granino do teko), ADHD, emocijalna labolnost, anksioznost, srameljivost, depresija i pervazivni razvojni poremeaji. 86. ASOCIJACIJA je kombinacija anomalija koje se javljaju zajedno ee nego to bi se to moglo oekivati sluajno, sporadine su i nemaju isti definirani uzrok. Npr. VATER asocijacija (vertebralne anomalije - aplazija radijusa - traheoezofagusna fistula - anomalije bubrega) ili CHARGE asocijacija (kolobom - srana greka - zastoj u rastu - anomalije uke).

17. Citogenetiki oblici Downovog sindroma.47 , t 21

46, t (14g, 21g)

46, t (21g, 21g)

46, t (21g, 22g)

47, t 21/46

(ps. Tako pie u onoj biljenici, a u skripti se to uope ne spomnje)

23. Citogenetiki oblici trisomije 13 (Patau).47, t 13

46, t (13g, 14g)

46 t, (13g, 13g)

26. Citogenetiki oblici trisomije 18 (Edwards).47, t 18

32. Citogenetiki oblici Turnerovog sindroma.45,X (55% sluajeva), 46,XY (2-5% sluajeva)

45,X / 46,XX45,X / 47,XXX

46,Xr (X) / 45,X

46,Xi (X) / 45,X

46 XX (g-)

46 XX (p-)46,Xr (X)

46,Xi (X)

41. Citogenetiki oblici Klinefelterovog sindroma.47, XXY

48, XXXY

49, XXXXY

48, XXYY

47, XXY / XY (10%)

51. Citogenetike metode.Tehnika pruganja kromosoma

Fluorescencijska in situ hibridizacija (FISH)

Bojanje cijelih kromosoma (chromosome painting) M-FISH i SKY

M-TEL Komparativna genomska hibridizacija (CGH) 17. Citogenetiki oblici Downovog sindroma.

47 , t 21

46, t (14g, 21g)

46, t (21g, 21g)

46, t (21g, 22g)

47, t 21/46

41. Citogenetiki oblici Klinefelterovog sindroma.

47, XXY

48, XXXY

49, XXXXY

48, XXYY

47, XXY / XY (10%)

23. Citogenetiki oblici trisomije 13 (Patau).

47, t 13

46, t (13g, 14g)

46 t, (13g, 13g)26. Citogenetiki oblici trisomije 18 (Edwards).

47, t 18

32. Citogenetiki oblici Turnerovog sindroma.

45,X (55% sluajeva), 46,XY (2-5% sluajeva)

45,X / 46,XX45,X / 47,XXX

46,Xr (X) / 45,X

46,Xi (X) / 45,X

46 XX (g-)

46 XX (p-)46,Xr (X)

46,Xi (X)

92. Citomegalovirusna embriopatija infekcija citomegalovirusom. Majka e ga u sluaju primoinfekcije prenijeti na plod u 40% sluajeva, u bilo kojem stadiju trudnoe. 10-30% ena e doivjet reaktivaciju CMV infekcije tijekom trudnoe. Zamjedbena gluhoa, atrofija optikog ivca, mentalne retardacije i motorike smetnje. U 8% sluajeva virus e uzrokovati kongenitalne gluhoe i cerevralne paralize. Infekcija u drugom djelu trudnoe oituje se hepatosplenomegalijom, trombocitopenijom, novoroenakom uticom, pneumonitisom, zaostajanjem u rastu, korioretinitisom i mikrocefalijom. Ponekad kalcifikati u mozgu. Dugotrajne posljedice ima manji broj djece. Djeca s mikrocefalijom i korioretinitisom imat e trajne posljedice na duevni razvoj. Bolest se dokazuje izolacijom CMV iz urina, dok je dokaz IgM protutijela manje pouzdan.

1. Definicija i podjela- genetika-znanost o nasljeu i promjenjivosti osobina ivih organizama

-podjela s obzirom na pristup prouavanja (genetika razvoja, molekulska, populacijska, ekologijska genetika), metodologiju (matematika, biometrijska, radijacijska, citogenetika), primjenu (veterinarska, poljoprivredna, genetika tumora, farmakogenetika, imunogenetika), predmet prouavanja (genetika mikroorganizama, biljaka, ivotinja i ovjeka)

-HUMANA GENETIKA- bazina i primjenjena znanstvena disciplina, prouava zakone prijenosa nasljedih osobina ovjeka i nain realizacije nasljea u nekoj jedinici

-MEDICINSKA GENETIKA- znanost o biologijskim varijacijama u ljudi u odnosu na zdravlje i bolest

-KLINIKA GENETIKA- znanje i umjetnost dijagnoze, lijeenja i prevencije genetikih bolesti, orijentirana na zdravlje pojedinca i njegove obitelji.

4. i 9. Definiraj genetiku heterogenost-alelna i lokusna i navedi primjere

Genetika(genska) heterogenost- predstavljati velik problem pri skriningu i izrazito oteava povezivanje genotipa i fenotipa.

Moe biti:

Lokusna-pojava da mutacije na razliitim genima, lokusima mogu uzrokovati istu ili slinu kliniku sliku, fenotip, bolest-npr.gluhou

Alelna-pojava da razne mutacije na jednom lokusu mogu uzrokovati istu, ali i razliite bolesti. Npr.cistina fibroza

1. Definiraj pojmove- genotip,fenotip,lokus i alel.

Genotip-genetika konstrukcija individue, tj. aleli na specifinom genskom lokusu. Pojam se odnosi na sastav gena

Fenotip-opaen rezultat djelovanja genotipa i okolinskih imbenika

Lokus-fiziko mjesto gena na kromosomu koje pripada odreenom genu

Aleli-alternativni oblici gena na odreenom lokusu homolognog para kromosoma

82.Deformacija.Kongenitalna abnormalnost oblika ili strukture koja je prethodno bila normalno diferencirana i oblikovana, ali je zatim dolo do poremeaja razvoja obino uslijed vanjskih, a rjee unutarnjih imbenika. Vanjska sila koja dovodi do deformacija je npr. malformacija uterusa, a unutarnja je npr. miopatija ploda koja onemoguava kretnje i uvjetuje nastanak artrogripoze. Deformacije mogu nastati i postnatalno, primjerice zaleana glavica kod djeteta koje spava samo na leima.

87. Di Gorge sindrom (mikrodelecija 22q11.2)- velocardiofacijalni sindrom

- disomrfija : kratki oni rasporci, telekantus, uske nosnice i irok vrh nosa

- malformacije : 75% srana mana, rascjep nepca ili velofaringealna insuficijencija, hipo/aplazija timusa ili paratireoideja, urogenitalne anomalije, atrezija anusa, nagluhost, anomalije kotanog sustava, hipokalcemija (60%), oteenje imunosnog sustava

- rast i razvoj : slabije tjelesno napredovanje zbog smetnji gutanja, gastroezofagusnog refluksa, blago do umjereno mentalna retardacija, smetnje uenja/ponaanja

125. Dijagnostiki pristup djetetu s dismorfijamaU obradi je neophodno uzeti detaljnu obiteljsku i osobnu anamnezu. Obiteljska anamneza poetak je obrade djeteta/obitelji. Podaci obiteljskog stabla mogu odmah usmjeriti prema nekom od nasljednih poremeaja ukazujui na neki od tipinih obrazaca nasljeivanja. Od neobine je vanosti detaljno se upoznati s prenatalnom i perinatalnom anamnezom. Postojanje malformacija maternice, male dimenzije zdjelice, neuobiajeni poloaj ploda, koliina plodove vode, micanje eda, morfologija placente, duina pupane vrpce.. mogu biti kljuni elem. koji e nas kasnije voditi u dijagnostikoj obradi.

Prilikom pregleda djeteta vana su to tonija antropometrijska mjerenja, te njihovo serijsko registriranje. Nuno je detaljno registrirati sve malformacije i dismorfine crte, te poremeaje u tjelesnom ili senzomotorikom razvoju. Pregled zavrava pregledom svih dostupnih lanova obitelji. Pregled roditelja omoguava da odluimo da li je dismorfija opaena kod djeteta dio obiteljskih crta. Dijagnostika obrada koncipirana je je u prvom koraku kao skrining pojedinih organa i sustava, a kada se pribliimo dijagnozi u pravilu zahtijeva multidisciplinsko praenje strunjaka raznih specijalnosti.

31.Dijastrofini nanizam

Bolest koja se nasljeuje autosomno recesivno,a uzrokovana je mutacijama u sulfatnom transportnom genu. Oituje se neproporcionalno smanjenim rastom koji je vidljiv ve kod roenja.Poroajna duina oboljelih je 42 cm,a visina u odrasloj dobi 100-140 cm.

Klinika slika:kratki udovi,uvrnuta stopala to se teko korigira operacijom,palac autostopera uslijed deformacije prve metakarpalne kosti,kifoskolioza,kontrakture kukova,subluksacija patela,prijevremena kalcifikacija unih resica koje kod poroda mogu biti cistino promijenjene, oteenja sluha,rascjep nepca.

Normalan izgled glave i uredna inteligencija.

4. Dismorfini znaci.

Glava nepravilni oblik lubanje, duga otvorena fontanela, mikro makrocefalija, oblik ela. Oi uvuene, izvuene, mongoloidne, antimongoloidne, mikroftalmine, hipertelorizam, epikantus, ptoza, promjena arenice i onog dna, katarakta, strabizam, slabovidnost. Nos mali, veliki, irok, uzak. eljusti triper ili hipoplastine (gornja otvorena palatoshiza). Usta velika, mala, usne uska, izvrnute, oputene, zeja usna, loi zubi. Uka velike, male, nepravilno oblikovane, nisko poloene. Vrat irok, kratak, dug, sfinga. Prsni ko izboen, udubljen sternum, oblik i broj rebara, mamile viak i razmaknute. Spolovilo triper hipogonadizam, setucija testisa, kriptortizam, hipospadija, velika labia, dvostruke rodnice i uterusi, ageneza. Ruke brahiodaktilija, klinodaktilija, fleksijske kontrakture, sinostoze kostiju, brahifalangija, disgeneza falangi, palca i stopala. Nokti staklo od sata. Disgeneza i dismorfija mozga.

83. Displazija je poremeaj u razvoju stanine organizacije ili funkcije unutar specifinog tkiva. Nastaje tijekom histogeneze diferencijacije tkiva koja se zbiva u fetalnom razdoblju, a dijelom i postnatalno. Displazije su obino uzrokovane genskim mutacijama. Primjeri ovog poremeaja su: kotane displazije, ektodermne displazije, razni sindromi kao Klippel - Trenaunay - Weberov sindrom (angioosteohipertrofija), McCune-Albrightov sindrom (fibrozna poliostotska displazija), Elejade sindrom (hipoplastina mezoektodermna displazija) i dr.84. Disrupcija je morfogenetski defekt organa ili regije tijela koji nastaje kao posljedica smetnji u inae normalnom razvojnom procesu. Silekoje destruktivno djeluju na primarno zdravo tkivo mogu biti teratogene, metabolike, mehanike, neurogene, ishemijske itd. Primjer: sindrom amnijskih traaka.14. Dob majke (uzrok, primjeri, rizici, prevencija).Trudnice < 25 godina imaju rizik za nastanak trisomije < 1:1.000, 37 godina oko 1:100, 45 godina 1:10.

Rizik ponovne pojave nerazdvajanja u iduim trudnoama majke je 2,5%. Prevencijski testovi prenatalna dijagnoza (aminocenteza ili korion frondozum- starije ene, testovi probira, dijagnostiki testovi).

54. X- DOMINANTNI TIP NASLJEIVANJA

Bolestan otac prenosi osobinu ili bolest na keri, a sinovi su zdravi- nema prijenosa s oca na sina, a keri su bolesne.Oboljele ene prenose bolest na polovicu svojih sinova i polovicu keri ( klinika slika je izraenija kod hemizigotnih mukaraca) ,no zbog lyonizacije ene mogu imati blai oblik bolesti. Bolest ili svojstvo se nae dvaput ee u en nego mukaraca. U sluajevima u kojima je bolest letalna kod mukih hemizigota, opazit emo kod oboljelih ena vei broj spontanih pobaaja, a sva ivoroena muka djeca biti e zdrava. Oituje se i viak enske djece. 2/3 djece biti e ensko, a od toga e polovica biti bolesna ( treina djece oboljele ene ). U praksi kod teih bolesti obino opaamo sporadine sluajeve djece roene od zdravih roditelja ( npr. Rettov sindrom uzrokovan najee novonastalom mutacijom u genu koji kodira methyl-CpG-binding protein-2- MECP2 ).

49.Duchenneova miina distrofijaNasljeuje se x vezano recesivno.Nositeljice ove bolesti su ene s pojasnom miinim distrofijom i kardiomiopatijom te 10% de novo sluajeva gonadni mozaicizam.

Karakteristike:sporiji motorni razvoj,IQ-1 sd,regresija,proksimalna slabost miia,pseudohipertrofija potkoljenica,skolioza,lordoza,kontrakture,kardiomiopatija

66. Duplikacija kromosoma. Nastanak, pr., klinika obiljeja, mogunosti dijgnostike.

Direktna tandem duplikacija jedan dio kromosoma se udvostrui (obino mali dijelovi)

Invertna zrcalna duplikacija jedan dio kromosoma se udvostrui te se zaokrene za 180

Primjer

Klinika obiljeja

Dijagnostika

32.Ellis van Creveldov sindromNasljeuje se autosomno recesivno.Rast je smanjen to se oituje ve kod poroda.Prosjena visina u odrasloj dobi je 109-152 cm.

Klinika slika :glava- :normocefalija; lice:normalno; usta: rascjep usne;zubi :novoroenaki zub, hipodonicija, kasno nicanje; toraks uzak, pectus carinatum, sabije razvijena rebra;urogenitalni:epispadija,hipospadija,kriptorhizam;talipes equinovars,postaksijska polidakitlija,kratke i zadebljale cjevaste kosti,genua valga,tekoe zatvaranja ake,unaste epifize 2.-5. falange,displazija noktiju,mentalna retardacija kod nekih te Dandy-Walker malformacija.

51. FABRYEVA BOLEST

Nakupljanje glikolipida u bubrezima, srcu, krvnim ilama. Lamelarne lipidne inkluzije

( mijeloidna tjeleca ) nalaze se unutar epitelnih stanica visceralnih organa.

Manjak -galaktozidaze

( Xq22 )

Gomilanje ceramid triheksozida u stanicama endotela, miiinim stanicama krvnih ila i epitelnim stanicama

Bol i peenje u koi- prsti, abdomen, genital ( uz viu temperaturu )

Pojava sitnih tamnocrvenih papula

Opaciteti ronice

Kardiomiopatija, bolest valvula

Ishemija

Prenatalna insuficijencija

30 % ena nositeljica ima ozbiljne simptome - CVI, neuropatija

26. Facioskapulohumeralna distrofija (displazija)

Nasljeuje se AD.

Vrijeme kad moe nastati je raznoliko (moe se pojaviti do 20. godine). Nastaje kao posljedica delecije tandema ponavljajuih sekvenci (na lokusu 4q3.5ter). to su vee delecije to je tea klinika slika. Javlja se lokusna heterogenost.

Malformacije - disrofija miia lica (miopatski facijes), zatim rameni pojas (biceps, triceps, latissimus dorsi, spinati), zatim proksimalna muskulatura donjih udova; vaskularne promjene na retini, gluhoa, mentalna retardacija, konvulzije, skapule alate, atrofija miia, grevi u miiima, visoki CPK, miopatski EMNG.

40.FANILKETONURIJA

-poremeaj u oksidadji fenilalanina u tirozin

-Fenilketonurija:

- Prva bolest u kojoj je povezan biokemijski poremecaj s MR (Foiling 1934.)- Prva bolest u kojoj je otkrivena mogucnost dijetnog lijecenja (Bickel, 1954.)- Prva za kojuje kreiran novorodenacki screening (Guthrie 1963.)Klasicna fenilketonurijaFenilalanin - apsorcplja iz crijeva, manji diougraduje se u tjelesne bjelancevine, a dijelom u jetri oksldira u tirozlnfenilalanlnoteenje funkcije mozga- Fenilalaninemija i patoloski metaboliti -(fenilpiruvia, fenilloctena i fenilmlijecna kiselinaKLINIKA SLIKA

-Postupno zaostajanje u psihomotornom I tjelesnom razvoju- (razvojni kvodjent oko 40)-mikrocefalija h ^-Hipotonija -Psihomotorni nemlr, promjene ponasanja9

distonija, epitepsija I hipoplazija zubne cakline-Miris mokrace i znoja na (fenllmlijecna kiselina)DIJAGNOZA

fenilalanin u serumu (> 20 mg/dL) i urinu

poveana koncentracija metabolita fenilalanina u mokrai fenilpiruvina kiselina daje zeleni prsten s ferikloridom

koncentracija tirozna u krvi normalna (5 mg/dL)

Lijecenje fenilketonurije

Dijeta siromaina fenilalaninom- Posebne mjesavine aminokiselina bez fenilalanina- Dijeta treba trajati dozivotno- Pracenje rasta i razvoja djeteta- Odrzavanje hone, fenilalanlna 4-6ms%Fenllketonurija majke I oteenje ploda

(> 5 mg%) hiperfenilalaninemicna embriopatija- 90% ostecenje SZS- 70% mlkrocefalija - VCC itd.

121.Faze genetikog informiranja(a) i osnovni postulati(b)a) informacija o vrsti bolesti, nainu nasljeivanja, tijeku, prognozi za zdravlje i ivot, kao i mogunostima lijeenja i prevencije

suoavanje sa injenicama, razumijevanje, prihvaanje, dodatna objanjenja, psihologijska pomo

donoenje odluka

dalje praenje probanda i drugih rizinih ili oboljelih lanova obitelji, iduih trudnoa..

b)dobrovoljnost pristupa gen. informiranju, sloboda biti neinformiran, samostalno donoenje odluka na temelju dobre informacije

100.FETUSNI ALKOHOLNI SINDROM

Ve je odavno zamijeeno da alkoholizam majke utjee na razvoj ploda.Izloena djeca mogu imati punu kliniku sliku koja ukljuuje prenatalni i postnatalni zastoj u rastu, mikrocefaliju, razvojne smetnje te tipine dismorfine crte-ue one rasporke,plitak korijen nosa, epikantus, strabizam, izravnat filtrum, tanku gornju usnu. Od veih malformacija ee se nalazi dislokacija kuka, te srana mana. Nerijetko su prisutne smetnje sluha i vida. Nepovoljni uinak alkohola posebno se oituje na intelektualni razvoj,pa kod djece s fetusnim alkoholnim sindromom nalazimo smetnje uenja i koncentracije uz ispodprosjeni intelektualni razvoj. U ponaanju su prisutni hiperaktivnost,impluzivnost i infatilnost. Ako nalazimo samo neke elemente ove klinike slike, uz pozitivnu anamnezu o uzimanju alkohola u trudnoi moemo postaviti dijagnozu parcijalnog fetusnog alkoholnog sindroma.98.FETUSNI HIDATOINSKI SINDROM Vidljive su tipine dismorfine crte:grube crte lica, hipertelorizam, epikantus, strabizam, udubljen korijen nosa, kratak nos sa irim vrkom, visoko nepce, posteriorno rotirane uke, tanka gornja usna. Hipoplazija noktiju i falangi.96.FIZIKALNI TERATOGENI.

Teratogeni stvar ili supstanca koja moe dovesti do oteenja ploda (neroenog djeteta)

Odgovor 97 + vitamin A i njegovi derivati uzrokuju holoprozencefaliju i druge malformacije sredinjeg ivanog sustava. Vaan primjer kasnog uinka teratogena je nastanak adenokarcinoma kod enske djece majki koje su zbog prijeteeg pobaaja uzimale stilbestrol. Aminopterin i metotreksat su povezani s dismorfinim crtama, redukcijskim anomalijama udova i mentalnom retardacijom. 41. GALAKTOZEMIJA

Autosomno recesivna metaboolika bolest koja u svom klasinom obliku nastaje uslijed nemogunosti metaboliziranja galaktoze u glukozu, uslijed nedostatka enzima GALT ( galaktoza-1-fosfat-uridil transferaze ). Bolest se oituje ve u novoroenakom razdoblju im dijete poinje sisati.

Klinika slika:

Novoroenako razdoblje:

Nenapredovanje, povraanje, proljev, meteorizam

utica, sepsa ( E.coli ), ascites, edemi, hepatomegalija

Zatajenje jetre i bubrega, katarakta

Oteenje SS-a ( hipotonija, konvulzije, zaostajanje

Dijagnoza:

Pozitivno reducirajue supstance u urinu, bez glikozurije

Poveana koncentracija galaktoze u serumu i urinu

Hipoglikemija, znaci oteenja jetre i bubrega

Odreivanje enzimske aktivnosti u eritrocitima

Novoroenai probir Beutlerov test mjerenje G-1-P-UDP u kapi krvi

Lijeenje : dijeta bez galaktoze

22. Genetika informacija uz Downov sindrom.

Rizik za regularnu trisomiju 2,5:100, rizik za translokacijske oblike ovisi o vrsti translokacije i spolu nositelja. Prenatalna dijagnoza : probir putem triple/quadriple test + dob majke, UZV ploda, aminocenteza, biopsija koriona, placentacenteza. Dati genetiku informaciju to prije uz prisustvo oba roditelja i djeteta u mirnom i povjerljivom okruenju, izravno i razumljivo, balansirana prespektiva i pozitivan pristup. Raspraviti o planu praenja, osigrati kontakt, podaci o udrugama. Etiologija, rizik, prenetalni probir i dijagnoza.

28. Genetika informacija uz Edwardsov sindrom.

Regularna trisomija 30%

25. Genetika informacija uz sindrom Patau.

Rizik za regularnu trisomiju 1:100, rizik za translokacijske oblike ovisi o vrsti translokacije i spolu nositelja. Prenatalna dijagnoza : probir putem triple/quadriple testa + dob majke, UZV ploda, aminoceneteza, biopsija koriona, placentacenteza.

37. Genetika informacija uz Turnerov sindrom.

U 50% sluajeva nastaje nerazdvajanjem (45,X), 25% kao posljedica strukturnih poremeaja kromosoma X (izokromosom, delecije, duplikacije), 15% uvjetovano mozaicizmom, a oko 2-5% ima muki kromosmski komplement. Prenatalni UZV pregled moe registrirati zastoj u razvoju, cistini higrom vrata ili pridruenu malformaciju. 5-15% djevojica ue u pubertet (nepravilni ciklusi i prerane menopauze). Trudnoa u 2% bolesnica (veliki broj neuspjeha te visoki rizik kongenitalnih malformacija ploda).

57. GENOMSKI UPIS

Pojava da su istovjetni geni razliito markirani tijekom razvoja majinskih odnosno oinskih zametnih stanica. Zbog toga dolazi do razliite geneske ekspresije, ovisno o tome koji je roditelj prenio poremeaj. Smatra se da je genomski upis povezan sa stupnjem metaliacije DNK u regulacijskim dijelovima gena to onda neposredno utjee na gensku ekspresiju.

Kod Prader Willi i Angelmanovog sindroma nalazimo na identinu mokrodeleciju 15q11-q13,no klinika prezentacija ovih bolesti je razliita:

Prader Willi djeca s tim sindromom u novoreoenakom razdoblju imaju izraenu hipotoniju i smetnje hranjenja,a u kasnijoj dobi uz tipine dismorfine crte, sklonost debljanju, hipogonadizam i smanjen rast ( uvijek imaju deleciju na kromosomu podrijetlom od oca)

Angelman sindrom epilepsija, duevno zaostajanje ( uvijek imaju deleciju na kromosomu podrijetlom od majke )

Beckwith Wiedeman, WAGR , Albrightova nasljedna osteodistrofija takoer primjeri bolesti koje e biti u potpunosti izraene ovisno o tome jesu li prenesene od oca i majke

5. Graa DNA molekule

DNA molekula se sastoji od 2 polinukleotidna lanca koji nisu ravni nego su savijeni oko sredinje osi. Osnovna jedinica je nukleotid koji se sastoji od eera pentoze (deoksiriboza), fosfatne skupine i duine baze koja moe biti: purinska- velika, graena od 2 prstena i to su adenin i gvanin ili pirimidinska, mala, graena od 1 prstena i to su citozin i timin. Baze su plosnate i poredane pod pravim kutom du osi lanca udaljene jedna od druge 0,34 nm

Nukleotidi se meusobno povezuju tako da se eer jednog vee za fosfat drugog. Lanci su:

komplementarni-povezuju se vodikovim vezama izmeu komplementarnih parova duinih baza: A i T-2 veze, C i G-3 veze

antiparalelni-idu u suprotnom smjeru

93. Herpes simplex infekcija. Intrauterne infekcije ploda nisu este. Transplancentni prijenos moe nastupiti u kasnijim stadijima trudnoe. Najea infekcija je tijekom poroda. Klinika slika infekcijska, oituje se kao diseminirani oblik, lokalizirani encefalitis bez zahvaanja ostalih organa te koa-oko-usta sindrom. U diseminiranom obliku je smrtnost velika, dok uvoenje antivirusne terapije encefalitis ima bolju prognozu. Neurologijske komplikacije (mikrocefalija, spastina tetrapareza, korioretinitis, slabovidnost) nisu rijetke. HSV-2 encefaltitis ima teu prognozu. Ishod koa-oko-usta sindroma je uglavnom povoljan. Dijagnoza se postavlja lako ukoliko su prisutne vezikule u kojima se kultivacijom ili brzim dijagnostikim metodama(npr. imnofluorescencija, PCR) moe dokazati prisutnost virusa.

110. Hipo- i hiper- tireoza majke i trudnoca

Hipertireoza majke je komplikacija koja se javlja u 0.2% trudnoca , a koja je povezana s vecom sklonoscu eklampsiji (kloniko toniki grevi trudnice rodilje i praen je gubitkom svjesti i mogucnosti pobacaja), s vecom prenatalnom smrtnosti, prematuritetom, niskom porodnom masom. Tijekom trudnoce moze se opaziti hidrops, zastoj rasta,tahikardija,aritmija i stvaranje guse. Stoga se preporuca ultrazvucno pracenje velicine stitnjace , odnosno izgleda vrata ploda. Glavni rizik za dijete je tireotoksikoza koja se ocituje poremecajima srcanog ritma, povracanjem, iritacijom i visokom stopom smrtnosti. Smatra se da hipotireoza majke, pa i onda kada je subklinicka djeluje nepovoljno na razvoj mozga ploda.

29. Hipoteza Mary Lyon. Vanost lyonizacije, posebno u nasljeivanju monogenih bolesti vezanih za x kromosom.Prema hipotezi Mary Lyon tkivo u ene je mozaino za aktivni X kromosom uslijed sluajne inaktivacije jednog od X kromosoma kod enske djece tijekom rane embriogeneze = LYONIZACIJA

Potvrda ovoj pojavi je ispitivanje tkiva ena nositeljica X vezanih bolesti. ene-nositeljice X-recesivnog oblika pigmentnog retinitisa imaju na mrenici pigmentne mrlje koje odgovaraju tkivu podrijetlom od embrijskih stanica sa aktivnim X kromosomom s mutiranim alelom. Inaktivirani X kromosom se vidi kao trokutasto tjelece uz rub jezgre, drugi naziv fakultativni heterokromatin ili Barrovo tjelece.

Poremeeji genosoma se pojavljuju sporadino i rizik ponavljanja je minimalan, i u sluaju plodnosti zahvaenih osoba, prijenos poremeaja izuzetno je rijedak.

74. Homologne Robertsonove translokacije. Definicija. Rizik. Gametogeneza. Vrste gameta.Tijekom mejoze nastaju dvije vrste stanica :

a) s izokromosomom

b) bez zahvaenog kromosoma (mikrosom od kratkih krakova se gubi)

-ukoliko budu oploene normalnim gametama, zigote e biti trisomine ili monosomine za odreeni kromosom

- sva ivua djeca roditelja nositelja homolognih RT bit e kromosomskim abnormalna sa trisomijama ili monosomijama zahvaenog kromosoma

- nebalansirano potomstvo nalazi se obino samo u RT 21q21q i 13q13q

- rijetko rezultiraju porodom, ako se rode rije je o nebalansiranom plodu, veinom trisomiji 21

RIZIK : 100%

69. Huntingtonova koreja

Huntingtonova koreja je primjer bolesti uzrokovanih dinamikim mutacijama. Lokus kod H. koreja je 4p16.3, trinukleotid je CAG. Broj trinukleotida u normalnih je 9-37, a u oboljelih 37-121.

Kod tog poremeaja moe se uoiti anticipacija (pojava sve veeg broja zahvaenih) u obiteljskom stablu.

86. Indikacije za kariotipizaciju (prenatalno ispitivanje).- dob majke > 35 godina

- roditelj nositelj kromosomskog poremeaja

- dijete s kromosomopatijom ili/i multiplim malformacijskim sindromom (nekariotipizirano) u prethodnoj trudnoi

- pozitivan triple test

- drugi poremeaj u trudnoi (zastoj rasta, ultrazvuno opaeni tzv. soft znaci ili malformacije, oligohidramnij, polihidramnij)

85. Indikacije za kariotipizaciju (postnatalno ispitivanje).- poremeaji rasta i razvoja (IUGR, nenapredovnje, nizak ili izrazito visok rast)

- zostajanje u razvoju/duevna zaostalost

- smetnje ponaanja

- smetnje u spolnom razvoju (nediferenciran izgled spolovila, amenoreja usporen ili izostao spolni razvoj)

- poremeaji reprodukcije (sterilitet, infertilitet)

- dismorfine crte

- abnormalnost dermatoglifa

- malformacije unutarnjih organa ili vanjskih struktura

- maligne bolesti

- izloenost tetnim imbenicima (zraenje, citostatici)

- kromosomopatija u obitelji

115.Indikacije za prenatalnu dijagnozu

Indikacije za prenatalnu dijagnozu ( citogeneticke,biokemijske i molekulske analize) ukljucuju dob majke >35 god,pozitivan test probira iz majcine krvi,prethodno rodeno dijete s kromosomskim poremecajem, balansirani kromosomski poremecaj u jednog od roditelja,postojanje rizika za mendelski nasljedni poremecaj koji se moze otkriti prenatalno bilo biokemijskim ili molekulskim analizama,ultrazvucno utvrdeno postojanje malformacije, zastoja u rastu ili druge patologije.72. Interkromosomske translokacije insercije. Mehanizam nastanka. Rizik.Nastaju nakon triju lomova pri emu deletirani kromosom i kromosom koji dobiva umetak dijela drugog nehomolognog kromosoma.

Rijetki kromosomski poremeaj sa uestalou od 1:80.000, ugl. kod djece sa zaostajanjem u razvoju i pridruenim anomalijama.

60% porijeklom od majke, 26% od majke i 16% de novo.

Rizik : visok rizik za nebalansirano potomstvo71. Interkromosomski poremeaji.-obuhvaaju izmjenu segmenata izmeu 2 ili vie nehomolognih kromosoma = to su translokacije.

111. Intrauterine infekcije koje mogu ostetiti plod (nabroji i opisi kakva ostecenja mogu nastati)

Infekcije majke koje mogu stetiti razvoju ploda ukljucuju virusne ,bakterijske i parazitne uzrocnike. One mogu uzrokovati pobacaj, mrtvorodenje, kongenitalne malformacje, prijevremeni porod ili akutnu novorodenacku infekciju. Neke infekcije su aimptomske, te se ocituju tek nakon vise mjeseci, pa i godina. Intrauterine infekcije ukljucuju razvoj secerne bolesti,bolesti stitnjace,gluhocu (rubeola),cirozu jetre i hepatocelularni karcinom, maligne bolesti te smetnje vida.Plod se moze zaraziti transplacentno,ascedentnim putem iz spolnog trakta ili tijekom poroda i dojenja.Za ucinak infekcije presudno je vrijeme zaraze.Infekcije uzrocnici koji mogu uzrokovati ostecenje ploda i njihov ucinak : Rubeola virus koji uzrokuje kataraktu, gluhocu, srcane mane. Citomegalovirus koji uzrokuje mikrocefaliju,korioretinitis,hepatosplenomegalija. Varicella zoster virus ciji je ucinak mikrocefalija, korioretinitis, malformacije udova i drugih struktura. Herples simplex virus koji dovodi do infekcija, mikrocefalije, spasticke terapareze, korioretinitisa,slabovidnost. Parvovirus B 19 koji uzrokuje fetalni hidrops, srcana insuficijencija. Hepatitis B I C virusi koji su uzrok biljerne atrezije, ostecenje jetre,pojave karcinoma. Toxoplazma gondii koja uzrokuje korioretinitis,mikrocefaliju, hepatosplenomegalija. Treponema pallidum uzrokuje keratitis,dismorfije,kostane abnormalnosti. HIV 1,2 virus kao uzrok imunodeicijencije, dismorfije. Primoinfekcija u trudnoci obicno ima tezi ucinka za plod nego reinfekcija,odnosno egzarcebacija latentne infekcije.

123. Invanzivne metode prenatalne dijagnoze

- amniocinteza; biopsija korionskih resica; kordocenteza( analiza krvi iz pupane vrpce); biopsija koe, jetre,miia ploda; placentacentaza; fetoskopija; amniografija

112. Ionizirajuce zracenje i njegov utjecaj na razvoj ploda

Ucinak zracenja je dvojak,s jedne strane rijec je o mutagenom djelovanju koje ostecuje zametne stanice, a s dr strane o teratogenom djelovanju na zametak u razvoju. Zracenje u dijagnosticke svrhe ne predstavlja veci rizik za potomstvo. Ukoliko je osoba izlozena vecim dozama zracenja (npr. terapija), a dode do neplanirane trudnoce, treba preporuciti amniocentezu, zbog veceg rizika nastanka kromosomskih aberacija . Ukoliko je zracena regija spolnih zljezda, obicno slijedi odredeno razdoblje neplodnosti, no ono nije pravilo i treba o tome voditi racuna. Ukoliko je proslo vise mjeseci ili godina od zracenja, rizik za pojavu kromosomskih aberacija nije velik , a teoretski je nesto povecan rizik za genske mutacije. Jajne stanice zene posebno su osjetljive oko vremena oplodnje. Dijagnosticko zracenje tijekom trudnoce treba izbjegavati, no ono ne predstavlja neki poseban rizik za plod, jer je obicno rijec o manjim dozama (0.6 Graya) javljaju se, proporcionalno dozi,mikrocefalija i mentalna retardacija, te treba razmotriti opciju prekida trudnoce.67. Izokromosom. Definicija, primjer, nastanak, klinika slika.

Izokromosom kromosom koji se dijeli popreno u podruju centromere

nastaju kromosmi sastavljeni od 2 duga ili 2 kratka kraka

novi metacentrini kromosomi imaju strukturno i genetiki idealne krakove

najee kod X kromosoma

posljedica patoloke diobe centromere

Nastanak : tijekom stanine diobe umjesto uzdune diobe i odvajanja kromatida, dolazi do poprene diobe centromere, formiranje metacentrinog kromosoma s morfoloki i genetiki identinim krakovima.

-konstitucija izokromsoma za dugi krak kromosma X u oko 20% osoba s Turnerovim sindromom

-izokromosom autosoma rijetki i letalni

- i (21q) izokromsom za dugi krak kromosoma 21 pokazuje gubitak kratkog kraka to nema tetne posljedice i ne uzrokuje promjene fentipa

-mejozom nastaju iskljuivo nebalansirane gamete nakon oplodnje s normalnom gametom, nastaje nebalansirana zigota s trisomijom tj. odnosno monosomijom 21.

44. KADA SE MOGU POJAVITI SIMPTOMI KOD ENA NOSITELJICA X-VEZANE RECESIVNE BOLESTI

ako su roditelji oboljeli mukara I zdrava ena prenositelj

ena nosi kromosomsku anomaliju (45, X, strukturne aberacije koje je ine monosominom za dio X kromosoma)

neuobiajena lajonizacija2. Kakvi su aleli kod homozigota, a kakvi kod heterozigota? to je hemizigot? Tko obolijeva od AD i AR bolesti?

Homozigoti imaju oba alela identina, a kod heterozigota aleli su razliiti.

Hemizigoti-mukarci za sve gene na x kromosomu

AD bolesti-obolijevaju heterozigoti jer je dovoljna mutacija u samo 1 alelu da se bolest djelomino ili u potpunosti oituje. Bolest se prenosi s generacije na generaciju. Taj heterozigot e svojstvo ili bolest prenijeti na potomstvo u 50% sluajeva. Zahvaena su podjednako oba spola i oba s podjednakom vjerojatnou prenose bolest, ali teina bolesti moe ovisiti o spolu. U 25% sluajeva dvije bolesne osobe mogu imati zdravo dijete.

AR bolesti-obolijevaju homozigoti za mutirani gen (mutacija se nalazi na oba alela). Zahvaene su osobe iste generacije(braa i sestre), a roditelji su zdravi nositelji mutacije, heterozigoti i imaju 50% anse da im dijete bude zdravi nositelj kao i oni i 25% anse da bude bolesni ili zdravi homozigot. Oba spola zahvaena su podjednako,

34.Klinika oitovanja koja upuuju na nasljednu metaboliku bolest (nabroji)Neurologijski simptomi: - akutna encefalopatija:poremeaj svijesti razliitog stupnja,konvulzije,povraanje,ataksija,tremor,progresivno propadanje iza svakog napada

- kronina encefalopatija:epilepsija,hipotonija,ekstrapiramidni simptomi,zaostajanje u razvoju,mentalna retardacija,smetnje ponaanja

strukturni poremeaji sredinjeg ivanog sustava

Osjetni organi: -smetnje vida:promjene na onoj pozadini i ronici,oftalmoplegija,okulomotorni poremeaji,nagluhost

Kardiovaskularni sustav: -aritmije,

-kardiomiopatija,

-bolest valvula

Respiracijski sustav: -poremeaji ritma disanja

-sleep-apnea sindrom

Probavni sustav: -nenapredovanje,

-hepatosplenomegalija, -utica,poremeaj koagulacije,

-recidivni proljev,povraanje

Urogenitalni sustav: -nediferencirano vanjsko spolovilo,

-cistini bubrezi,

-poliurija,neobian miris mokrae,mioglobinurija

Kotano-zglobni sustav: -dysostosis multiplex,

-kalcifikacije,

-kontrakture,

-pojaan laksitet veziva,

-smanjen rast

Promjene koe i kose: -kronini dermatitis,promjene pigmentacije,

-krhka ili gruba kosa

Dismorfine crteSklonost infekcijama55. KLINIKA SLIKA JEDNE X-VEZANE DOMINANTNE BOLESTI

Od X-vezanih dominantnih bolesti,u skripti su opisane samo dvije ( jedna vam je opisana pod brojem 53, a pod ovim pitanjem stavila sam ovu koja je ostala,a nema je u skripti,ve na handoutsu ).

D-REZISTENTNI HIPOFOSFATEMIJSKI RAHITIS

Kotani sustav : smanjen rast, znaci rahitisa, povijene noge, progresivna ankiloza kraljenice i velikih zglobova, stenoza spinalnog kanala, kompresija kraljenike modine, bolovi u udovima

Komlikacije : bubreg, nefrokalcinoza, sluh, sensorineurana nagluhost, hipofosfatemija, visoka AF, normokalcemija, smanjen Tm za fosfate u bubregu, lab ( ne znam kaj bi to trebalo znaiti )

Klinika slika jedne metabolike bolestiGalaktozemija- Autosomno recesivna metaboolika bolest koja u svom klasinom obliku nastaje uslijed nemogunosti metaboliziranja galaktoze u glukozu, uslijed nedostatka enzima GALT ( galaktoza-1-fosfat-uridil transferaze ). Bolest se oituje ve u novoroenakom razdoblju im dijete poinje sisati.

Klinika slika:

Novoroenako razdoblje:

Nenapredovanje, povraanje, proljev, meteorizam

utica, sepsa ( E.coli ), ascites, edemi, hepatomegalija

Zatajenje jetre i bubrega, katarakta

Oteenje SS-a ( hipotonija, konvulzije, zaostajanje

Dijagnoza:

Pozitivno reducirajue supstance u urinu, bez glikozurije

Poveana koncentracija galaktoze u serumu i urinu

Hipoglikemija, znaci oteenja jetre i bubrega

Odreivanje enzimske aktivnosti u eritrocitima

Novoroenai probir Beutlerov test mjerenje G-1-P-UDP u kapi krvi Lijeenje : dijeta bez galaktoze45. KLINIKA SLIKA JEDNE X-VEZANE RECESIVNE BOLESTI

sporiji motorni razvoj

regresija

proksimalna slabost miiapseudo hipertrofija potkoljenica

skolioza, lardoza, kontrakture

kardiomiopatija

IQ 1 sd

CPK, EMNG

10% de novo sluajeva gonadni mozaiciziam

Testiranje nositeljica (ene s pojasno m. distrofijom, kardiomiopatijom)

42. Klinika slika Klinefeltrovog sindroma vanjska obiljeja

Hipogonadizam, mali, tvrdi testisi

Ginekomastija

Nekompletna maskulinizacija enski tip dlakavosti, smanjena dlakavost lica i tijela, pojasasti oblik pretilosti, eunuhoidni izgled, visoki glas

Visina oko 180cm ~ 5cm vii od prosjeka svojih vrnjaka

Udovi klinodaktilija, cubitus valgus, radioulnarna sinostoza, dugi udovi

Smetnje ponaanja i uenja stidljivost, povuenost, slaba aktivnost, manjak samopouzdanja, smetnje koncentracije, ponekad nii IQ

Nema posebnih dismorfinih crta.

84. klinika slika kod balansiranih nostelja recipronih translokacija.83. Klinika slika kod nebalansiranih nositelja recipronih translokacija.

27. Klinika slika sindroma Edwards.

Glava izboen okciput, izduena glava, mikrocefalija. Oi hipertelorizam, epikantus, uski rasporci, hipoplastiki supraorbitalni grebeni, ptoza, zamuenje lee, viak ili manjak obrva ili trepavica, mikroftalmija. Usta rascjep usne. Uke male, loe oblikovane. Brada mala. Vrat kratak, viak koe, pterigij. Prsni ko kratak sternum, razmaknute mamile, VCC, DH, atrezija ezofagusa. Abdomen malrotacija crijeva, bubrene malformacije, potkoviast bubreg, hidronefroza, policistini bubrezi. Genital ingvinalne hernije, retencija testisa, hipoplazija labija. Udovi fleksijske kontarkture, ulnarna devijacija, distalno smjeten palac (kratak), hipoplastini nokti, 5. prst 2 falange (inae 3), fokomelija, mala zdjelica, dislokacija kuka.

70. Klinika slika sindroma fragilnog X kod ena

ene s punom mutacijom pokazuju openito blae simptome. Javlja se mentalna retardacija (50%), smetnje ponaanja i izvjesno ponaanje (80%), psihijatrijske bolesti, ovaromegalija. Od fenotipskih crta javljaju se dugo lice, izboeno elo, velike uke, krupan nos, grube, robustne crte lica, jaka vilica. Ta fenotipska obiljeja su varijabilna i ovise o obrascu X inaktivacije.22. Genetika informacija uz Downov sindrom.

Rizik za regularnu trisomiju 2,5:100, rizik za translokacijske oblike ovisi o vrsti translokacije i spolu nositelja. Prenatalna dijagnoza : probir putem triple/quadriple test + dob majke, UZV ploda, aminocenteza, biopsija koriona, placentacenteza. Dati genetiku informaciju to prije uz prisustvo oba roditelja i djeteta u mirnom i povjerljivom okruenju, izravno i razumljivo, balansirana prespektiva i pozitivan pristup. Raspraviti o planu praenja, osigrati kontakt, podaci o udrugama. Etiologija, rizik, prenetalni probir i dijagnoza.

33. Klinika slika Turnerovog sindroma vanjska obiljeja.

Lice trokutasto, hipolastinog srednjeg dijela, oi - antimongoloidno poloene, epikantus, ptoza, vrat kratak, pterigij, nizak urast kose, ui - niske i velike, usta visoko nepce, malokluzija, lo zagriz. Prsni ko titast, razmaknute, hipoplastine mamile (78%), zglobovi cubita valga, kongenitalna dislokacija kuka (5-10%), ruke kratke 4. metakarpalne i metatarzalne kosti, kratke i iroke distalne falange, fuzija kostiju zapea, hipoplazija noktiju : mali i konkavni (75%), koa limfedem na rukama, nogama i vratu, pigmentni nevusi, vitiligo, alopecija, hirzutizam, keloid. Nizak rast.

58. Kliniki simptomi mitohondrijskih bolesti.

(ovise o bolestima koje su uzrokovane mutacijom u mitohondrijskim genima)

Simptomi nedostatka energije, multisistemske bolesti zahvaa vie organa ovisno o raspodjeli mitohondrija s mutiranom DNA

Najesi simptomi: ptoza, eksterna oftalmoplegija, proksimalna mipatija, teko podnoenje tjelesnog napora/vjebanje, karidomiopatija, perceptivna nagluhost, atrofija optikog ivca, pigmentna retinopatija, eerna bolest, CNS encefalopatija, konvulzije, demencija, migrena, napadaji slini modanom udaru, ataksija, spasticitet

Bolest LHON(Leberova nasljedna atrofija onog ivca) simptomi: pojava bezbolnog gubitka vida, srce smetnje provoenja, neurologijske smetnje distonija, ataksija

99.KOJA OTEENJA PLODA MOGU UZROKOVATI ANTIEPILEPTICI

APSTINENCIJSKI SINDROM-hipotonija,konvulzije,apneja,hipoglikemija,smetnje hranjenja,tresavica

HEMORAGIJSKA BOLEST NOVOROENETA-pojava u prva 24 sata

DISMORFIJA-visoko elo,epikantus,telekantus,infrorbitalni nabor,strabizam,irok/udubljen korijen nosa,bulbozan-plosnat vrak nosa,anteveritarne nosnice,tanka gornja usna,gladak filtrum,mikrognatija,nie poloene i posteriorno rotirane uke,jednostavan heliks

MALFORMACIJE-mikrocefalija,srane mane,NTD,rascjep nepca,hipoplazija prstiju/noktiju,kongenitalna dislokacija kuka i druge anomalije udova,urogenitalne malformacije

MEDICINSKI PROBLEMI U DJETINJSTVU-kratkovidnost,strabizam,otitis,pojaan laksitet

NEURORAZVOJ-usporen razvoj govora,sporiji motoriki razvoj,granino intelektualno funkcioniranje

PONAANJE-pervazivni simptomi,ADHD sindrom

124. Koje su najee registrirane kongenitalne anomalije u Hrvatskoj, koja je prosjena prevalencija

Kongenitalne anomalije zauzimaju znaajno mjesto u mortalitetu i morbiditetu djece u RH. Prosjena prevalencija je 17.6 na 1000 poroda. Najee registrirane kongenitalne anomalije su malformacije udova (polidaktilija,sindaktilija, redukcijske anomalije udova, kongenitalna dislokacija kuka i malformacije stopala)(32%), a zatim srane greke (24.2%).Od sranih mana najee se nailazi na defekt ventrikularnog i atrijskog septuma(14.5 i 8.4 na 1000). Kromosomske abnormalnosti (7.8%), gastrointestinalne i urogenitalne malformacije, rascjep usne/nepca (7.4%), te anomalije sredinjeg ivanog sustava (6.3%) nalaze se rjee.77. Koji imbenici poveavaju rizik za multifaktorske bolesti? Primjeri.Rizik je obrnuto proporcionalan stupnju srodnosti. Znato je povean samo za rodbinu prvog stupnja u kojoj se javlja 30-50 puta ee nego u opoj populaciji.to je tee oteenje, to je vei rizik. Teina bolesti poveava rizik za 2-3 puta.Rizik raste s brojem zahvaenih u obitelji. Ako su zahvaena 2 srodnika prvog stupnja, rizik je 60-100 puta vei.Ako postoje razlike u spolu, rizik e biti 3-5 puta vei ukoliko je zahvaen rjei spol. Tako e rizik za pojavu stenoze pilorusa kod djeteta biti vei rizik ukoliko je tu bolest imala majka nego otac.103.KOJI SU SIMPTOMI KOD DJECE MAJKI KOJE IMAJU FENILKETONURIJU KOJA NIJE LIJEENA?

Uzrok fenilketonurije je mutacija u genu za enzim fenilalanin hidroksilazu to uzrokuje nakupljanje fenilpiruvata.Ukoliko je majka oboljela od fenilketonurije,a nije na odgovarajuoj dijeti,toksini metaboliti mogu otetiti plod,to se oituje zastojem u rastu,mikrocefalijom i drugim malformacijama kao to su srane mane i malformacije kraljenice.

78. Koliki je prosjean rizik za pojavu multifaktorskih bolesti i to ga modificira?Prosjean rizik iznosi oko 2-7%, a njega modificiraju: stupanj srodnosti, uestalost, teina oteenja, broj zahvaenih u obitelji i razlike u spolu.88. KOMPLEKS ine anomalije nekoliko razliitih struktura koje se tijekom embriogeneze nalaze u istoj regiji. Npr. OEIS kompleks (omfalokela ekstrofija mokranog mjehura imperforirani anus skolioza i druge abnormalnosti kraljenice).

95.Kongenitalna toksoplazmoza u cijelom svijetuinfekciji izloene trudnice u doticaju s domaim ivotinjama, najee makama. Rizik infekcije ploda raste s gestacijom, uinak na plod je vei ukoliko je infekcija nastupila u prvom tromjeseju. Infekcija moe uzrokovati neimuni fetalni hidrops, mrtvoroenje i perinatalnu smrt. Dijagnozu e potvrditi perzistiranje IgG protutijela u serumu djeteta starijeg od 1.g., odnosno dokaz T. gondii putem PCR analize. Kliniki znakovi ukljuuju hidrocefalus, intrakranijske kalcifikacije, korioretinitis. Promjene na oku mogu se javiti i u kasnijoj dobi, a mogu biti povezane s trajnim smetnjama vida. Tee neurologijske komplikacije su rijetke, no opisuju se razvojno zaostajanje i oteenje sluha. Nije dokazano da lijeenje majke u sluaju prenatalno otkrivene infekcije ima znaajan uinak na ishod infekcije u ploda.

94. Kongenitalni sifilis T. pallidum prelazi kroz placentu i moe uzrokovati infekciju ploda, prijevremeni porod ili mrtvoroenje. Ako se klinika slika u prve dvije godine oituje kao rezultat aktivne infekcije i upale bolest nazivamo ranim kon.sifilisom. Ako se javi nakon 2. godine naziva se kasni kon.sifilis i oituje se malformacijama i dismorfinim crtama koje su posljedica inicijalnih lezija ranog sifilisa ili su reakcija na perzistirajuu infekciju. U novoroenakom razdbolju utica, hepatosplenomegalija, limfadenopatija, peumonija, miokarditis, otok zglobova, pseudopareza, osip i simptomi svih organskih sustava. Slika- intersticijski keratitis u 40% djece, obino izmeu 6. i 14. godine ivota. Promjene na kostima i zglobovima, kao i neurologijski poremeaji javljaju se rjee. Dijagnoza- ne postavlja se lako jer je mnogo djece kod poroda bez simptoma, a kako T. pallidum ne moe kultivirati, nego samo dokazati mikroskopiranjem u tamnom polju, konana dijagnoza je sloena. Ispituje se uinkovitost novijih serologijskih testova (FTA-ABS19S, IgM ELISA, PCR i Western blot).

90. Kritino razdoblje - ukoliko je majka zaraena u prvih 12 tj gestacije, 80% djece e biti zaraeno, vjerojatnost zaraze opada s trajanjem trudnoe. Infekcija u prvih 11 tjedana-poremeaj kod sve djece, no tada kritino razdoblje prolazi te e kod djece zaraene izmeu 13 i 16 tj rizik pojave kongenitalne rubeole biti 35%.

45. Lijeenje Klinefelterovog sindroma.Kontrola hormonskog statusa 1-2 puta godinje, nadomjesna terapija testosteronima (normalan progres fizikog i spolnog razvoja)

38.LIJEENJE METABOLIKIH BOLESTI

treba poduzeti hitne mjere

ograniiti unos tetnog supstrata

ograniiti stvaranje tetnog supstrata (dijeta, blokatori metabolikog puta)

nadomjetanje produkata koji nedostaje

poticanje eliminacije nagomilanih toksinih produkata (farmakoloki, dijaliza, hemofiltracija)

davanje enzima koji nedostaju

genska terapija

36. Lijeenje Turnerovog sindroma.

Multidisciplinsko praenje

Operativno uklanjanje gonada prije polaska u kolu kod 45,5/46,XY

Gonadna insuficijencija nadomjesno lijeenje (poeti sa niskim dozama estrogena 1-2 godine, a zatim vee doze u ciklusu s progesteronom)

Kombinacija niskih doza estrogena, GH i anabolikih steroida

Plodnost doniranje oocita, transplantacija gameta ili embrija.

81. Malformacija.Primarna abnormalnost rasta i diferencijacije odreenog dijela tijela - organa, ekstremiteta, tjelesne stijenke ili kranio-facijalnih struktura, koja nastaje tijekom organogeneze. Najee su sporadine, a rjee uvjetovane monogenskim, kromosomskim ili teratogenim imbenicima. Izolirane malformacije poput defekta nervne cijevi, sranih mana ili rascjepa nepca nasljeuju se multifaktorski, te imaju empirijski rizik od 2-7% za ponovno javljanje u obitelji. Neke malformacije su ee ovisno o spolu. Stenoza pilorusa je ea kod djeaka, a dislokacija kod djevojica.34. Malformacije i poremeaji funkcija organa/sustava karakteristini za Turnerov sindrom.

Srce koarktacija aorte (CoA) korelira s pterigijem, bikuspidalna aortna valvula (33%), aterosklerotske promjene, stenoza, kalcifikacija, aneurizma aorte, prolaps mitralne valvule (25%), ektopija srca.

Vaskularne malformacije displazija krvnih ila, crijevne teleangiektazije, hemangiomi, venske ektazije, limfangietazije, multiple renalne arterije (90%).

Urogenitalne malformacije strukturne (33-60%), dvostruki kanalni sustav (20%), aplazija bubrega, malrotacija (15%), potkoviast bubreg (10%).

Endokrini poremeaji plodnost (rijetko oko 2%), dijabetes melitus (5%), hipotiroidizam (20-30%), upalne bolesti crijeva. Mogue gastrointestinalne (krvarenja, anoreksija), kardiovaskularne (hipertenzija), endokrine/autoimune (osteoporoza i dr.), urogenitalne (sterilitet) komplikacije, smetnje uenja te oteanja sluha i vida, tumori.

43. Malformacije i poremeaji funkcija organa/sustava karakteristini za Klinefelterov sindrom.

Sterilitet, anizospermija, hipergonadotropni hipogonadizam, dijabetes, hiperlipidemija, hiperkolestrolemija, cerebrovaskularne bolesti.

Pridruene malformacije javljaju se jako rijetko (kolobom, rascjep nepca, stenoza aorte, hipospadija).

19. Malformacije i poremeaji funkcije organa/sustava karakteristini za trisomiju 21.

50% prisutnost srane mane (zajedniki atrioventrikularni kanal defekt ventrikularnog septuma i dr.), oteenje sluha 30%, refakcijska anomalija i/ili strabizam 50%, katarakta 15%, atrezija duodenuma 12%, poremeaji hormona titnjae 15%, imunog sustava, celijakija, Hirschprungova bolest. Jedinstveni obrazac malignih bolesti, pojava akutne mijeloidne leukemije, maleni rizik za solidne tumore. 5-10% djece razvije epilepsiju. Hipotonija i motorika nespretnost, duevna zaostajanja.

18)Marfanov sindrom

KLINIKA SLIKA skelet: neproporcionalan visok rast, skolioza , lordoza, deformacije prsnog koa, arahnodaktilija; oi: ektopija lee,miopija, ablacija retine

- dilatacija aorte, prolaps mitralne valvule

- hipermobilni zglobovi, ingvinalne hernije

- smanjeno potkono masno tkivo

KOMPLIKACIJE deformacije prsnog koa, pneumotoraks, restriktivna pluna bolest, gubitak vida, disekcija aorte, iznenadna smrt, aortna i mitralna insuf., bakt. Endokarditis

TESTIRANJE metoda (skeniranje mutacija, analiza sekvenca cDNA, mutacija(FBN1 mutacije), stopa detekcije (70 93%)

12. i 13. Mehanizam nastanka aneuploidija (nerazdavajnja).Nerazdvajanje mitotsko uzrokuje mozaicizam, a zastupljenost ovisi o vremenu nastanka, to se javi ranije tijekom embriogeneze vei je broj stanica sa abnormalnim kromosomskim komplementom.

- u mejozi nastaje tijekom 1. i 2. mejotske diobe. Prva odvaja homologne kromosome pa nerazdvajanje dovodi do trisomine zigote s 3 razliita kromosoma. U drugoj nerazdvajanje e uzrokovati zigote sa 2 kopije jednog roditeljskog kromosoma.

Zaostajanje u anafazi jedan kromosom iz homolognog para se uope ne ukljui ni u jednu stanicu, pa jedna monosomina, a druga disomina.

9. Mehanizam nastanka poliploidija.

- pogreka tijekom stvaranja gameta u kojima se kromosomi udvostrue, ali citoplazma ne i stanica se ne podijeli na dvije stanice keri (endoreduplikacija)

- poremaaj oplodnje kao dispermija oplodnja jajaca sa dva spermija (triploidija)

- pogreke u ranoj mitozi kromosomi se umnoe, ali se citoplazma ne odvoji (pogreka citokineze)

- triploidije - iz 2 majine i 1 oinske gamete ili 1 majine i 2 oinske

50. Mehanizmi nastanka lomova kromosoma.

Nastaju zbog spontanih pogeaka u replikaciji ili crossing overu, te utjecajem okolinskih imbnika kao to su UV svjetlo, gama zraenje, virusi, kemikalije, ljekovi, starenje.

50. MENKESOVA BOLEST

Poremeaj u metabolizmu bakra nastalom uslijed mutacije u ATP7 genu koji kodira transmembransku ATP-azu P- tipa koja prenosi bakar; poremeaj membranskog transporta bakra kroz stanine membrane uz maldistribuciju u pojedinim organima- nagomilavanje u crijevu, bubregu, miiima i pankreasu, a manjak u jetri i mozgu.

U klasinom obliku, bolest je obiljeena:

Teko zaostajanje u rastu i razvoju

Tanka, lomljiva kosa

Hipopigmentacija

Dismorfine crte

Degenarativne promjene na velikom i malom mozgu koje se oituju ve od prvih mjeseca ivota i brzo dovode do decerebracije

Djeca su sklona hipotermiji,imaju karakteristine promjene na kotanom sustavu i krvnim ilama koje su sklone rupturama.

U serumu nalazimo niske vrijednosti bakra i ceruloplasmina.

Disfunkcija enzima ovisnih o bakru dovodi do:

Progresivnih degenerativnih promjena SS

Subperiostalne kalcifikacije

Lomljivost kose

Pojaan laksitet

Divertikuli mjehura101.METABOLIKI POREMEAJI TRUDNICE KOJI MOGU UZROKOVATI OTEENJE PLODA.

EERNA BOLEST-komplikacija je u oko 4%svih trudnoa.U djece majki sa eernom bolesti nalazimo u 5-10% sluajeva kongenitalne malformacije to je 3-5 puta vie nego u opoj populacijijedno od glavnih obiljeja djece dijabetikih majki je sindrom pojaanog rasta koji ukljuuje i hipertrofinu kardiomiopatiju koja moe biti i uzrok smrtnosti u novoroenakom razdoblju.

HIPERTIREOZA-majke komplikacija je u oko 0,2% trudnoa a povezana je veim spontanim pobaajima,eklampsijom,s veom perinatalnom smrtnosti,prematuritetom,niskom porodnom masom.Tijekom trudnoe moe se opaziti hidrops,zastoj rada,tahikardija i aritmija i stvaranje gue.Glavni rizik za dijete je tireotoksikoza.Oituje se poremeajima sranog ritma,povraanjem,iritacijom,i visokom stopom smrtnosti.HIPOTIREOZA-djeluje nepovoljno na razvoj mozga ploda.

FENILKETONURIJA-ukoliko je majka oboljela, a nije na odgovarajuoj dijeti toksini metaboliti mogu otetiti plod to se oituje:zastojem u radu,mikrocefalijom i drugim malformacijama kao to su srane mane i malformacije kraljenice.

44. Metode dijagnostike Klinefelterovog sindroma.

Bukalni bris, kariotipizacija, funkcija titnjae, spolni hormoni, pregled testisa.

35. Metode dijagnostike Turnerovog sindroma.

Barr, Y tjelece

Kariotipizacija

RTG snimka aka, stopala, koljena, kraljenice, rebara, zdjelice, kraniogram

UZV, EKG srca

Obrada urotrakta i praanje

Serum funkcija titnjae, OGTT, spolni hormoni, itd.

52. Metode molekularne genetike.

Kloniranje DNA

Tehnike rekombinantne DNA -za utvrivanje strukture i ekspresije gena:

Enzimska manipulacija

Tehnike hibridizacije

Polimerazna lanana reakcija

Analiza amplificiranog proizvoda

114. Metode prenatalne dijagnoze

Najveci doprinos prevenciji teskih nasljednih bolesti je razvoj tehnika koje omogucuju dijagnozu genetickih poremecaja prije poroda.S obzirom na implikacije ,preporuca se da se obitelj upozna s mogucnostima i nedostacima ove vrste dijagnostike prije trudnoce. Kada je trudnoca vec nastupila ,bracni par je prisiljen donositi vazne odluke pod vremenskim pritiskom i u izvanrednim okolnostima. S obzirom da prenatalna dijagnoza podrazumjeva slozene i nerjetko skupe postupke te da nije bez rizika za plod,da bismo se odlucili na zahvat treba postojati znacajan rizik za pojavu poremecajakod djeteta,bolest treba biti teska i neizljeciva ,a takoder mora postojati odgovarajuci dijagnosticki test.Prenatalna dijagnostika nasljednih poremecaja obuhvaca sirok spektar pretraga kao sto su ultrazvucni probir trudnica s ciljem otkrivanja malformacija ploda u 18-22 tijednu trudnoce ,pregled koji bi iskljucio infekcije i druge bolesti majke,probir biljega iz krvi majke,amniocenteza ili uzimanje uzorka korionskih resica radi odredivanja kariotipa ploda ili molekulskih analiza ,biokemijska analiza plodove vode i dr. Neophodno je da svi ovi zahvati budu praceni jasnom informacijom o tome koja je svrha pretrage,koje su njene mogucnosti,a koja ogranicenja,koja je osjetljivost i specificnost tj mogucnost lazno negativnih ili pozitivnih rezultata te koja je vjerojatnost da pretraga nece uspijeti,odn. da se treba ponoviti.

113.Metode prevencije u genetici

Prevencija genetickih bolesti obuhvaca geneticko savjetovnje(informiranje),genetku reprodukcije, prenatalnu dijagnozu i geneticki probir. Genetickosavjetovanje (informiranje) je proces tijekom kojeg bolesnici i njihove obitelji dobivaju informacije o naravi bolesti, klinickom tijeku, riziku pojavljivanja ili prijenosa na potomstvo kao i nacinu na koji se bolest moze ublaziti,izljeciti ili sprijeciti. Geneticko informiranje (prema Americkoj akademiji za pedijatriju) je edukacijski proces koji se bavi problemima ljudi vezanim za pojavu ili rizik pojave genetickih poremecaja u obitelji. Taj proces je pokusaj jedne ili vise posebno obucenih osoba da pomognu pojedincu ili obitelji da shvate medicinske cinjenice (dijagnozu,tjek bolesti i ljecenje),da razumiju nacin na koji nasljedstvo utjece na razvoj bolesti kao i rizik ponovnog pojavljivanja kod odredene osobe u obitelji,da se sto bolje prilagode bolesti koja je zahvatila obitelj i riziku ponavljanja koji bolest nosi sa sobom. Dakle geneticko savjetovanje obuhvaca nekoliko vidova : dijagnosticki (tocna dijagnoza je ishodiste svih daljnjih planiranih postupaka), procjena rizika (jednostavni i slozeni), potrebno je izmjeniti sve relevantne informacije koje ce pomoci obitelji da se na sto bolji nacin prilagodi problemu koji se pojavio. Optimalno je da geneticku informaciju daje lijecnik koji je za to posebno educiran pri cemu izlaganje treba biti informativno a ne sugestivno (neizravno savjetovanje). Danas je moguce dobiti sve vise informacija koje mogu imati znacajnu implikaciju za zivot pojedinca i dinamiku obitelji.

54. Metode pruganja kromosoma.

Karakteristino pruganje razliitim bojama omoguava mikroskopsku analizu kromosoma, te na temelju njihove veliine, smjetaja centromere, te veliine i rasporeda pruga prepoznaju svaki kromosom u jednoj metafazi.

Standardna pruganja ukljuuju :

Giemsa (G) - metoda SCE osjetljiva mjera za procjenu rizika okoline, kancerogena i mutagena, modificirana metoda upotrebljava giemsa boju i omoguava analizu kromatidnih izmjena i obinim svjetlosnim mikroskopom

quinacrine (Q) Casperssonova fluorescentna metoda (diferencijalna fluorescencija kromosomskih krakova)

reverzne (R) - primjena boje acridin orange nakon tretmana s BrdU

centromerine (C) metoda CT pruganja po Scheresovoj

Novije metode bojenje fluorescentnim i kemijskim bojama stvaraju na svakom kromosomu haploidnog seta razliit crte pruga, to doputa potpunu identifikaciju svih kromosoma u kariotipu.

Uglavnom se koristi u molekulskoj citogenetici za razlikovanje vrlo finih promjena na kromosomima.

56. MITOHONDRIJSKI TIP NASLJEIVANJA

Mitohondrijske bolesti mogu biti posljedica mutacija nuklearnog genoma ( mendelski ) ili mitohondrijskog genoma. Zbog poremeaja u mitohondrijskim enzimima dolazi do poremeaja stvaranja energije. Mitohondrijaska DNA prenosi se uvijek od majke na sinove i keri budui da citoplazmu dobivamo uvijek od jajne stanice u koju spermij ulazi samo s jezgrom. Da li e biti vie zahvaeni jedni ili drugi, ovisi o bolesti ( npr. kod Leberove nasljedne atrofije onog ivca ee su zahvaeni sinovi). Ovisno o broju zahvaenih mitohondrija, enska djeca mogu biti nositeljice ili oboljele te prenose noositeljstvo ili bolest, dok sinovi ne mogu nita prenijeti na potomstvo. Udio mutiranih mitohondrija mijenja se tijekom razvoja i starenja. Neke su mitohondrijske bolesti uzrokovane tokastim mutacijama, a druge velikim delecijama koje mogu utjecati na daljnu replikaciju mtDNA i dovesti do pogoranja bolesti. Genetiko informiranje oteano je injenicom da identificirani genski defekt MtDNA ima utjecaja na potomstvo samo ukoliko se nalazi u zametnim stanicama, a ne ukoliko je ogranien na ciljno tkivo. No, veina je mitohondrijskih enzima odreena genima u jezgri, pa poremeaj mitohondrija nuno ne podrazumijeva i mitohoondrijski tip nasljeivanja77. Mogunosti razdvajanja kvadrivalenata kod recipronih translokcija.Kvadrivalenti su sloeni oblici derivatnih kromosoma i njihovih homologa. Omoguuju crossing over.

Oblik razdvajanja ovisi o zahvaenim kromosomima i mjestima lomova.

2:2 i 3:1 razdvajanje

65. Mozaicizam

Mitotsko nerazdvajanje nakon oplodnje tj tijekom prvih staninih dioba kojima zapoinje rast ploda. Stoga osoba ima stanise ili tkiva razliite genetike konstitucije.

Somatski mozaicizam npr. 46,xx/45,x kod kromosomskih ili hipomelanosis Ito kod genskih poremeaja) koje e se prenjeti n apotomstvo ukoliko su zahvaene primordijalne zametne stanice

Mozicizam zametnih stanica (gonadni ili germinativni mozaicizam) opaa se u nekim AD ili X vezanim bolestima npr. Tuberozna skleroza

42. MUKOPOLISAHARIDOZE

nasljedne bolesti taloenja uzrokovane nedostatkom ezima potrebnih za razgradnju glokizaminoglakana (GAG)

GAG- polimerni eerni lanci bogati sulfatnim skupinama, vezanih za proteinsku jezgru

Dermatan sulfat

Keratin sulfat

Heparin sulfat

Hondroitin sulfat

Hijaluronan47. Mulidisciplinsko praenje Klinefelterovog sindroma.

Rast i spolni razvoj, psihike smetnje, psiholog, defektolog, logoped, urolog.

38. Mulitdisciplinsko praenje Turnerovog sindroma.

Smetnje prehrane gastroenterologPeriferni puls, tlak kardiologDisplazija kukova, skolioza ortoped

Kronini otitis, oteenje sluha, sinusitis ORLStrabizam, refrakcijske anomalije okulist

Zastoj rasta i spolnog razvoja, osteoproza endokrinologSmetnje uenja psiholog, logopedGonadobalstom kirurgLAB T4, TSH, OGTT, spolni hormoni, urin, UK, UZV bubrega i srca, EKG, Rtg snimke

20. Multidisciplinsko praenje Downovog sindroma.

Zahtjeva trajno praenje. Potrebni pregledi : pedijatrijski, neuroloki, ginekoloki, kardioloki (UZV), okulistiki (svake 2.g.), titnjae (prve 3 god. jednom godinje, a zatim svake 2. god. do 13. god), s 3 i 12 god. RTG lateralne cervikalne kraljenice (atlantoaksijalne subluksacije), MRI/CT, sleep apnea sindrom (HAL,ORL), evaluacija sluha (EOAE, BEAP), kontrola krvne slike i imunologijska obrada, GUK. U starijoj dobi Alzheimereova bolest.

58. Nabroji gonosomopatije koje poznaje.

-abnormalnosti spolnih kromosoma

-monosomije, trisomije, tetrasomije, pentasomije X

-Turnerov, Klinefelterov sindrom, 46, XX mukarci 45,X mukarci, 47, XXX mukarci i ene

-47, XXY mukarci

-interseksualizam (MGO) i hermafroditizam

60. Nabroji interkromosomske strukturne aberacije i njihova osnovna obiljeja. Translokacije - zamjena odlomljenih segmenata

Interkromosomske aberacije insercije : nakon tri loma nastaje deletirani kromosom i kromosom s umetkom iz nehomolognog kromosoma, uestalost 1 : 80.000, kod djece sa zaostajanjem u razvoju i anomalijama

Robertsonove translokacije (rt) : najee strukturne promjene kromosoma, spajanjem dva duga kraka akrocentrinih kromosoma u podruju centromere, balansirane (neizmjenjenost nasljednog materijala unato pogrekama) i nebalansirane (viak ili manjak kromosomskog materijala zbog pogreaka).

(HOMOLOGNE RT kromosomska abnormalnost s trisomijom ili monosomijom zahvaenog kromosoma ; NEHOMOLOGNE RT u mejozi 2 balansirane zigote i 4 nebalansirane = monosomije i trisomije, vei rizik ako je nositelj majka)

Reciprone translokacije : jedinstvene, nakon lomova na nehomolognim kromosomima to uzrokuje tonu izmjenu kromosomskih dijelova, balansirane su jer ne dolazi do vidljivih gubitaka tijekom zamjene, mogunosti disrupcije pojedinih gena te poremeaja njegove aktivnosti i pozicijskih uinaka, ee ih nalazimo kod mentalnih retardacija, ne utjeu na izgled i zdravlje, otkrivaju se u reproduktivnom razdoblju jer izazivaju spontane pobaaje, mrtvoroenja te roenja sa malformacijama i zaostalou, sve zbog oplodnje nebalansiranih gameta. Kod balansiranih nositelja nastaje poremeaj u sparivanju homologa tijekom gametogeneze. Kvadrivalenti sloeni oblici u koje se sparuju derivirani kromosomi i njihovi homolzi zbog sparivanja istih dijelova (omoguavanje crossing overa) : razdavajnja : ovise o zahavenim kromosmima i mjestu loma - 2:2 i 3:1 razdvajanje.

97.NABROJI LIJEKOVE KOJI MOGU TETNO UTJECATI NA RAZVOJ PLODA

TALIDOMID-talidomidska trgedija 60-ih godina kada je kod nekih trudnica koje su uzimale ovaj lijek dolo do tekog oteenja udova(tetrafokomelija)

WARFARIN-uzrokuje kliniku sliku vrlo nalik teem obliku tokaste hondrodisplazije

RETINOINA KISELINA-uzrokuje holoprozencefaliju i druge malformacije sredinjeg ivanog sustava

AMINOPTERIN-povezan s dismorfinim crtama,redukcijskim anomalijama udova i mentalnom retardacijom

METOTREKSAT-isto kao aminopterin

LITIJ-velik uzrok sranih mana,posebno Ebsteinove anomalije

SPOLNI HORMONI

ANTIHISTAMINICI

ANTISTETICI

ANTIEMETICI

INDUSTRIJSKE KEMIKALIJE

ANTIPILEPTICI- (primidon,trimetadion,valproat,phenitoin,carbamazepine,phenobarbiton)-malformcije,minor anomalije,dismorfine crte,zastoj u rastu i razvoju

61. Nabroji najee delecije kromosoma i njihova osnovna obiljeja.Terminalne stvara se centrini segement i acentrini fragment

Intersticijske nastaju gubitkom segmenta izmeu 2 loma

Terminoterminalne / prstenaste / ring nastaju lomovima i otkinuem slobodnih krajeva te ponovnim spajanjem slomljenih dijelova.

11) Nabroji neke monogenske bolesti koje se mogu dijagnosticirati u Hrvatskoj

Sindrom fragilnog x FRAXA i FRAXE

Miotonika distrofija

Huntingtonova koreja

Spinocerebralne ataksije 1, 2, 3,

Friedreichova ataksija

Duchenneova / Beckerova miina distrofija

Cistina fibroza

Mitohondrijske mutacije

CX26 (GJB2 i GJB6) AR gluhoa

Neurofibromatoza

Adenomatozna polipoza, obiteljska

Sindrom nasljednog nepolipoznog karcinoma debelog crijeva HNPCC, Lynch I i II

Medularni karcinom titnjae

Spinalna miina atrofija

CMT 1A

Nasljedna neuropatija sa sklonou kljenuti zbog pritiska (HNPP)

53. Nabroji tkiva iz kojih se uzima uzorak za citogenetiku analizu.

Stanice koje se koriste u kromosomskim analizama pripadaju grubo ovim kategorijama :

1. stanice koje se dijele u kotanoj sri i u embrionskoj jetri i slezeni

2. stanice koje se dijele u gonadama i daju direktne preparate mejotskih i mitotskih figura

3. stanice koje se dijele u epitelu, a i one iz bazalnog dijela epidermisa i korijena otkinute dlake

4. limfociti periferne krvi koji se normalno ne dijele u cirkulaciji, ostaju najjednostavniji i najjeftiniji izvor kromosomskih preparata zbog kratkog trajanja i jednostavnog uzimanja tkiva kod pacijenata

5. stanice koje mogu rasti u dugotrajnoj kulturi iz razliitih tkiva, openito se stanine kulture pripremaju iz materijala koji se najeee dobiva biopsijom tkiva ili aspiracijom tjelesnih tekuina

15. Najee autosomne aneuploidije spojive s preivljavanjem.Trisomije kromosoma 21, 13 i 18, a vrlo rijetko nekih drugih kromosoma kao npr. trisomija 8, trisomija 9, trisomija 22, itd.

59. NAJEI Sindromi UZROKAOVANI MUTACIJAMA Mt DNA

Najei simptomi: ptoza, eksterna oftalmoplegija, proksimalna miopatija, teko podnoenje tjelesnog napora/vjebanja, kardiomiopatija, perceptivna nagluhost, atrofija optikog ivca, pigmentna retinopatija, eerna bolest

SS: encefalopatija, konvulzije, demencija, migrena, napadaji slini modanom udaru, ataksija, spasticitet

LHON ( Leberova nasljeda atrofija onog ivca)

MELAS ( mitohondrijska encefalopatija s laktikom acidozom i epizodama nalik modanom udaru)

MERRF ( miokolna epilepsija sa crvenim upanim vlaknima)

Kearns Sayerov sindrom

Pearnsonov sindrom

107. Najpoznatije bolesti kod kojih se radi geneticki probir u svijetu

Najpoznatije bolesti kod novorodenackog probira su : fenilketonurija i dr bolesti metabolizma,kongenitalna hipotireoza,nedostatak 1 antitripsina,cisticna fibroza, Duchenneova misicna distrofija, hiperlipidemija, kongenitalna adrenalna hiperplazija, hemoglobinopatije, nedostatak adenozin deaminaze, galaktozemija,neuroblastom,nedostatak biotinidaze. Kod probira u odrasloj dobi javljaju se neki oblici karcinoma,Huntingtonova koreja,obiteljska hiperkolestrolemija...Takoder postoji mogucnost probira nositelja mutacije s rizikom prijenosa bolesti na potomstvo primjerice : cisticna fibroza ,hemoglobinopatije,1 antitripsin imunodeficijencija ,sindrom fragilnog x, te u prenatalnoj dijagnozi u obliku traganja za nositeljima mutacija: Tay Sachsova bolest kod Akenazi idova.

65. Nastanak prstenastog kromosoma. Klinika obiljeja o emu ovise, pr.Nastaje lomovima i otkinuima obaju krakova kromosoma i ponovnim spajanjem slomljenih krajeva. Rezultira parijalnim monosomijama iji intenzitet ovisi o duljini i prirodi otkinutog segmenta.

Klinika slika : mikrocefalija, spastina tetrapareza, mentalna retardacija, epilpsija, DC (nisko elo, ui oni rasporci, loe oblikovane uke, iri hrbat nosa, visoko, retrognatija s malofluzije).

Navedi primjer AD bolesti i opii kliniku sliku!. Apertov sindrom - Nasljeuje se AD.Naziv akrocefalopolisindaktilija tip 1

Etiologija gotovo uvijek nastaje zbog dvije de novo mutacije u genu za imbenik rasta fibroblasta FGFR2 (S252W i P253R)

Klinika slika akrocefalija (brahisfenocefalija, sindaktilija na rukama i nogama), neobian izgled glave, proptoza, antimongoloidno poloeni oni rasporci, povinut nos, sputeni kutovi usana, nisko poloene uke, spojeni prti na rukama i nogama.

Malformacije- postoji sklonost spajanja kotanih struktura.

Navedi primjer AR bolesti i opii kliniku slikuSpinalna miina atrofijaAutosomno recesivno naslijeena bolest.Uestalost je 1:6000-8000 te je po uestalosti odmah iza cistine fibroze.

Survival motor neuron gen-mutacije,delecije-95,6% te NAIP gen-45%.

Klinika slika:simetrina miina slabost(manje distalno nego proksimalno te manje gornji nego donji udovi),fascikulacije jezika,EMNG-denervacija,degeneracija stanica prednjeg roga lateralne modine.

74. Navedite roake I. stupnja. Koliki je udio zajednikih gena?

Roaci prvog stupnja su: roditelji, djeca, braa i sestre. S njima dijelimo 50% gena. Udio zajednikih gena je koeficijent srodnosti moe se odrediti iz obiteljskog stabla.

75. Navedite tko su roaci II. stupnja. Koliki je udio zajednikih gena?

Roaci drugog stupnja su: bake, djedovi, unuci, unuke, tetke i ujaci. S njima dijelimo etvrtinu gena.

76. Navedite tko su roaci III. stupnja. Koliki je udio zajednikih gena?To su: pradjedovi i prabake, praunuci i pratete, bratii i sestrine, neaci i neakinje. Oni dijele osminu gena.