ICENT i DALIBOR URUKALOVIĆ/PIXSELL · smatrao je da moramo iskoristiti ljudski um i sva naša znan-stvena istraživanja kako bismo stvorili prave tehnologije koje bi omogućile boljitak

4 OpenInfoTrend 205/09/2017

INTERVJU

U prošlom smo broju ukratko predstavili Inovacijski centar Nikola Testa, kojemu je osnivač Fakultet elektrotehni-

ke i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER). Međutim, mo-tivi osnivača, razlozi osnivanja i principi na kojima se zasniva njegova organizacija, govore da je riječ o izuzetnom pothvatu koji može pokrenuti uvođenje četvrte industrijske revolucije u Hrvatskoj.

Dakako, ako osnivači ne izgube potporu akademske zajedni-ce i podršku političkih struktura - i najvažnije - nepokolebljivu upornost nužnu da se izdrže sva dobronamjerna ignoriranja i svladaju nerazumne prepreke.

Razgovor s ravnateljem ICENT-a, prof. dr. sc. Nedjelj-kom Perićem ulijeva nadu da će to i uspjeti.

OpenInfoTrend: Odakle i u kojim okolnostima je potekla zamisao o potrebi osnivanja inovacijskog centra?

Nedjeljko Perić: Pratio sam što se događa na FER-u i na dru-gim fakultetima i sveučilištima, jer sam neko vrijeme preda-vao i u Osijeku, Splitu, Rijeci i Mostaru pa sam tamo snimio situaciju. Zapazio sam da u svim tim sredinama ima izvrsnih ljudi koji provode vrlo kvalitetna istraživanja, publiciraju ih na

Na našim se fakultetima uz nastavu provode i znanstvena istraživanja koja rezultiraju publiciranim radovima. Ali, nedostaje ona vrlo važna, treća komponenta – primjena rezultata tih znanstvenih istraživanja. To je ta inovacijska komponenta koju bi moralo imati svako napredno sveučilište. No, na našim su fakultetima uglavnom zadovoljene samo dvije komponente, obrazovanje i znanstveno istraživanje, a nema značajnije primjene. Tijekom godina između akademske zajednice i gospodarstva stvoren je jaz kolokvijalno nazvan - dolina smrti.

Mi izvozimo usluge i proizvode niske tehnološke razine. Stanje je dramatično i toga moramo biti svjesni. Ako ne poduzmemo nešto u sferi inovacijske politike nećemo biti konkurentni na inozemnom tržištu

ICENT i TREĆA KOMPONENTA

DA

LIB

OR

UR

UK

AL

OV

IĆ/P

IXS

EL

L

205/09/2017 OpenInfoTrend 5

Kako je tekao proces osnivanja Centra?

► Kada smo donijeli odluku trebalo je napraviti odgovarajuću studiju predizvodljivosti pa potom studiju izvodljivosti da pro-cijenimo održivost takvog projekta. Jasno, shvatili smo da ono što mi možemo napraviti na FER-u nije ni približno dovoljno da pokrije gospodarske potrebe i zahtjeve, jer iole ozbiljnije tehničko rješenje ili inovacija zahtijeva skup multidisciplinar-nih znanja, često i transdisciplinarnih. Dakle, da bi se došlo do konkurentnih tehničkih rješenja potrebno je partnerstvo srod-nih tehničkih i tehnoloških fakulteta, naravno u čvrstoj sprezi sa zainteresiranim gospodarskim subjektima.

Za održivost Centra trebalo je istražiti razne organizacijske strukture i poslovne modele kako bismo došli do prijedloga na temelju kojega je na Trgovačkom sudu u Zagrebu u stu-denom 2015. godine Centar registriran kao ustanova pod nazivom Inovacijski centar Nikola Tesla (ICENT).

Zašto Nikola Tesla?

► Nikola Tesla (Smiljan, Hrvatska, 10. srpnja 1856. - New York, 7. siječnja 1943.) je jedan od najvećih svjet-skih inovatora i izumitelja u razdoblju od kraja XIX. do prve polovice XX. stoljeća. Njegova se inovatorska i inventivna svestranost ogleda u epo-halnim otkrićima koju baštini današnja civilizacija. Spomeni-mo, za ilustraciju, neka od njih: izmjenična električna struja; elektromagnetska i ionizirajuća radijacija koju danas koristi-mo u medicinskoj dijagnostici i drugdje; radiouređaj i daljin-sko upravljanje zasnovano na primopredajnom načelu; elek-trični motor s rotirajućim magnetnim poljem; koncepcija ro-bota i vizionarske ideje o inteligentnim automobilima; široko primjenljivi laser (medicina, digitalni mediji, naoružanje); be-žična komunikacija kao osnova suvremene komunikacijske tehnologije i umrežavanja; bežični prijenos električne energije i s tim povezano saznanje da su energetski resursi bezgranični i sadržani u energiji Sunca koju treba znati koristiti.

Tesla je nedvojbeno imao još tisuće ideja i patenata koje su ostale neobjavljene. Stotine njegovih patenata pokazuju samo djelić njegova genija i mogućnosti koje nam je ponudio. Tesla je živio u uvjerenju da sve što treba održivoj ljudskoj civiliza-ciji možemo naći u prirodi oko sebe, samo je potrebno shvaća-nje i razumijevanje univerzuma u kojem obitavamo. Također, smatrao je da moramo iskoristiti ljudski um i sva naša znan-stvena istraživanja kako bismo stvorili prave tehnologije koje bi omogućile boljitak i napredak ljudskog roda. Vođeni geni-jalnim idejama tog vizionara, svestranog inventivnog istraži-vača i inovatora, koji inspirira i inspirirat će sadašnju i budu-ću znanstvenu i inovacijsku zajednicu te iz poštovanja prema imenu Nikola Tesla, s nacionalnim ponosom imenujemo naš centar kao Inovacijski centar Nikola Tesla.

Tko je pravno osnivač ICENT-a?

► Zasad je FER jedini osnivač. To je tako učinjeno iz pragma-tičnih razloga. Naravno, poželjno je i očekuje se da će se u nadolazećem vremenu uključiti u upravljačka prava ICENT-a i drugi sudionici, domaći i inozemni, iz akademske zajednice i gospodarstva. Tu ponajprije mislimo na hrvatske tehničke i

Kriva je predodžba da su inovacije samo

tehnološke, one su potrebne i u kulturi, u

marketingu itd. Na tome se malo radi, a to je

krucijalno pitanje. Jer, ako nemate inovacija

nema kapitala i onda ste u velikim problemima.

svjetskim konferencijama i u prestižnim časopisima, ali od to-ga nema neposredne koristi za naše gospodarstvo.

Očekuje se da nastava na našim fakultetima bude kvalitet-na. Provode se znanstvena istraživanja i publiciraju radovi, ali nedostaje ona vrlo važna treća komponenta - da se rezultati tih istraživanja i primijene. Tu dolazimo do inovacijske dimenzije koju bi trebalo imati svako napredno sveučilište. No, na našim su fakultetima uglavnom zadovoljene samo dvije komponen-te - obrazovanje i znanstveno istraživanje, a nema značajnije primjene. Tijekom godina između akademske zajednice i gos-podarstva stvoren je jaz koji kolokvijalno nazivamo – dolina smrti.

Naš sugovornik, profesor dr. sc. Nedjeljko Perić studirao je, ma-gistrirao i doktorirao na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, sada Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Odmah nakon diplome zaposlio se u Elektrotehničkom institutu Rade Končar, kasnije Institutu za elektrotehniku poduzeća Končar gdje je više od 18 godina radio na vrlo odgovornim razvojnim projektima. Godine 1993. s mjesta direktora za automatizaciju prelazi na FER, u Zavod za automatiku i računalno inženjerstvo. U dva je mandata bio dekan FER-a (2010.-2012. i 2012.-2014.), a od 2015. ravnatelj je Inovacijskog centra Nikola Tesla.

Sinergija je preduvjet za uspjeh.

Zaista, između akademske istraživačke zajednice i gospodar-stva postoji velik raskorak - a to je dolina smrti za gospodarski napredak. Dakako, na takav moj stav djelovao je minuli rad u industriji. U Končaru sam, tijekom osamnaest godina, radio na vrlo vrijednim primijenjenim istraživanjima i razvoju. I, do-šavši u akademsku zajednicu 1993. godine nastojao sam dje-lovati u smjeru približavanja akademske zajednice i gospodar-stva. S vremenom se stvarala sve veća potreba za partnerstvom te sam u svome prvom dekanskom mandatu (2010.-2012.) osnovao ekspertne radne skupine koje su pripremile detalj-ne analize potreba tehnoloških iskoraka u ključnim hrvatskim gospodarskim sektorima za koje imaju znanstvene ekspertize tehnički i tehnološki fakulteti Sveučilišta u Zagrebu.

I, krajem 2012. godine FER je donio odluku da napravi va-žan i ambiciozan iskorak - osnivanje inovacijskog centra s ci-ljem uspostave osmišljenog partnerstva između akademske za-jednice i gospodarstva. Riječ je o gradnji mosta koji premo-šćuje dolinu smrti.


tehnološke fakultete kao što su primjerice Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu i Fakultet kemijskog in-ženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Sinergijom vi-še sudionika ICENT-a postigao bi se multiplikativni učinak na korist našega gospodarstva. Jer, ICENT je osnovan prvenstve-no zbog unapređenja hrvatskoga gospodarstva i stvaranja pret-postavki za profiliranje novoga hrvatskog gospodarstva.

Možemo li osnivačku namjeru sažeti kroz viziju i misiju Centra?

► Možemo. Vizija je Inovacijskog centra Nikola Tesla biti vo-deći čimbenik hrvatskog istraživačkog i inovacijskog ekosu-stava te u perspektivi Podunavske regije za primijenjeno istra-živanje i razvoj u području inženjerstva, kao i za srodne pri-

mjene koje usmjeravaju hrvat-sko društvo i gospodarstvo pre-ma konkurentnosti i održivosti, uz snažnu potporu informacij-ske i komunikacijske tehnolo-gije.

Naša je misija pridonositi ra-stu hrvatskog gospodarstva za-snovanog na visokim tehnolo-gijama prvenstveno u sektori-ma energetike, prometa, auto-matizacije i robotike, naprednih komponenata, zdravstva i bio-

medicinskog inženjerstva te informacijske i komunikacijske tehnologije.

U skladu s takvom vizijom i misijom planirana je i organiza-cijska struktura ICENT-a koja se zasniva na šest instituta – za informacijske i komunikacijske tehnologije, energetiku, tran-sportne sustave, robotiku, biomedicinsko inženjerstvo i tehno-logije naprednih komponenata.

Uz ovih šest instituta predviđen i poslovni sektor kao podrš-ka njihovom radu.

Koji su razlozi za odabir baš tih prioriteta?

► Prije usuglašenja oko prioritet-nih istraživačko-razvojnih sektora (instituta) pomno smo analizirali koji bi gospodarski sektori mogli biti važni za ovodobno i buduće hrvatsko gospodarstvo te koji su kompatibilni sa svjetskim gospo-darskim trendovima. Također smo imali u vidu što može u tome smi-slu učiniti naša akademska zajed-nica, sada i ubuduće.

Energetika i transportna infra-struktura od strateške su važnosti za svaku državu i pretpostavka su za ekonomski razvoj društva. Ra-zvoj i primjena robotike u usluž-nim i proizvodnim sektorima pri-donosi visokim razinama automa-tizacije što nas uvodi i pozicionira u četvrtu industrijsku revoluciju. Nadalje, stanovništvo sve više stari pa toj populaciji treba po-svetiti odgovarajuću zdravstvenu

INTERVJU

skrb i pažnju stoga je jedan od sektora istraživanja biomedi-cinsko inženjerstvo. Materijali su uvijek bili važno područje istraživanja i primjena, a danas i ubuduće posebno su atraktiv-ni nanomaterijali (npr. grafeni*) za proizvodnju raznih napred-nih komponenata.

Neizbježan je naravno sektor informacijske i komunikacij-ske tehnologije koji se na neki način penetrira u sve ove druge sektore. Ovih šest gospodarskih sektora i njima odgovaraju-ćih šest ICENT-ovih instituta sukladni su svjetskim razvojnim i gospodarskim trendovima.

Koji je pravni status ICENT-a i kako su riješeni odnosi s FER-om u upravnom smislu?

► Treba razumjeti da smo tek na početku razvoja. S konkret-nim radom krenuli smo u siječnju 2016. godine. U formalnom smislu osnovani smo po Zakonu o ustanovama. Sav naš rad reguliran je statutom ICENT-a. Upravno vijeće u formalno-pravnom smislu ima nadležnost upravljanja ICENT-om. Ravnatelj ICENT-a provodi odluke Upravnog vijeća, izra-đuje strateške smjernice budućeg razvoja te brine o cjeloku-pnom poslovanju.

Upravno vijeće ima pet članova. Zasad je stopostotni osni-vač ICENT-a FER pa prema tome je prirodno da cjelokupno Upravno vijeće bude iz sastava FER-a. Predsjednik Upravnog vijeća ICENT-a je dekan FER-a, a ostala četiri člana su jedan prodekan i trojica renomiranih i eminentnih profesora.

Hrvatska poduzeća nemaju kapaciteta za ulaganja u vrlo skup i rizičan razvoj, jer nema jamstva da će uvijek završiti uspješ-nim proizvodom. Pogotovo mala i srednja poduzeća - nemaju ljude ni opremu na kojoj se razvija neki proizvod, a nemaju ni dovoljno novca da pokriju sve te troškove. Namjera je da Inovacijski centar Nikola Tesla preuzme ulogu razvoja za taj gospo-darski sektor.

Razvojne sastavnice ICENT-a

Ono što možemo napraviti na fakultetu za naše gospodarstvo nije dovoljno. Jer, kad se rade određeni projekti potrebne su razne discipline i tu dolazi do izražaja smisao ICENT-a.


Zasad u Inovacijskom centru Nikola Tesla imamo pet uposlenih (ekvivalent punog rad-nog vremena). Ovisno o tome koliko ćemo imati projekata rasti će i broj zaposlenih.

Kad se konsolidiramo imat ćemo tristoti-njak uposlenih i to mahom mladih doktora znanosti. Svi smo suočeni s činjenicom da mladi ljudi odlaze iz Hrvatske, jer tu nemaju mogućnosti razviti svoje profesionalne i obi-teljske karijere.

U tom smislu i nama se pruža prilika da po-mognemo u ublažavanju loše demografske situacije.

Iako ste tek u fazi organizacije i izgradnje Centar već radi na prvim projektima?

► ICENT se nalazi u globalnoj startup fa-zi koja je uspješno započela, a FER je kao osnivač pomogao i pomaže na više načina, ponajviše pri pri-

javi projekata. Nedavno je za-vršen jedan europski projekt iz okvirnog programa Ob-zor 2020 koji je koordinirao ICENT, a projektni partneri bili su FER i HGK. Upravo započinjemo s još dva europ-ska projekta iz programa Ob-zor 2020. Jedan od njih koji je vrlo opsežan, odnosi se na autonomne i robotske sustave s ciljem izgradnje centra izvr-snosti za autonomne i robotske sustave, a financiran je iz pro-grama Obzor 2020 u kategoriji

prestižnih Teaming projekata. To je jedini Teaming projekt u Hrvatskoj. Koordinator tog projekta je FER, a dva partnera su naš ICENT i KTH (Royal Institute of technology) iz Stock-holma. U prvoj fazi projekta izradit će se poslovni plan što će

trajati godinu dana. Nakon toga slijedi ugovaranje druge faze u trajanju sedam godina uz prihod od 15 milijuna eura.

Drugi veliki domaći projekt je centar kompetencija pod na-zivom Napredno gospodarenje energijom u zgradama i in-frastrukturi financiran iz sredstava strukturnih fondova još je u evaluacijskoj proceduri. Taj trogodišnji projekt u kojemu je ICENT prijavitelj s 21 partnerom, također je vrijedan 15 mili-juna eura. Dakle, naša je orijentacija da poslovanje i rad teme-ljimo na razvojnim i istraživačkim projektima, ali ne smijemo ni u jednom trenu izgubiti iz vida da smo i ovdje katalizator ili interface između akademske zajednice i gospodarstva s ciljem da pridonesemo razvoju inovativnih rješenja za gospodarske potrebe.

U nekim akademskim sredinama ima nesporazuma i po-stoji netrpeljivost između znanstvenika koji rade na vanj-skim projektima i onih koji se zadovoljavaju tradicijskim obrazovnim radom.

► Nasreću, FER tomu ima potpuno drukčiji pristup i osigura-va sve uvjete u kojima se mo-gu odvijati ICENT-ovi projekti. Fakultet ne samo da daje pro-stor (u ovoj globalnoj startup fazi) već pomaže i organizacij-ski u prijavi i provedbi projeka-ta kao ICENT-ov partner.

Iznimno je važno da na FER-u postoji veći broj pro-fesora koji razumiju važnost primijenjenih istraživanja i ra-zvoja i oni su velika pomoć pri pokretanju i razvoju ICENT-a. Slična je situacija i na nekim drugim srodnim fakultetima, primjerice na FSB-u.

Važno je razumjeti da svaki provjereni znanstveno-istraži-vački koncept, proizašao pri-mjerice iz doktorske disertaci-je, može imati takav potencijal da se kroz primijenjeno istraži-vanje i razvoj dođe do inova-tivnog proizvoda ili inovativne usluge.

Vrijednosni proizvodni lanac - istraživanje-inovacija-inkubacija-komercijalizacija.

Naša politička tijela pružaju samo deklarativnu podršku. Govori se o inovacijama, najavljuju se strategije od industrije, obrazovanja, znanosti i tehnologije do strategije pametne specijalizacije, ali one nisu donesene ili se ne provode.

Dolina smrti je kolokvijalni naziv za jaz koji je tijekom godina nastao između akademske zajedni-ce i gospodarstva.


INTERVJU

Ali, ne smije se izgubiti iz vida da treba uložiti veliki znan-stveni napor dok se ne provjeri valjanost određenog koncepta, odnosno ideje na kojoj se koncept zasniva.

A dobri znanstveni koncepti jako koreliraju s kvalitetom ob-razovanja. Tu dolazimo do vrijednosnog lanca s tri bitne ka-rike: znanstveno istraživanje-inovacije-proizvodnja s komer-cijalizacijom. Dakle, bitno je razumjeti genezu - od ideje do proizvoda. A mi u ICENT-u želimo suradnju i jak utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i pozicionirali smo se na mjestu druge karike - inovacije.

Moramo biti svjesni - naše je gospodarstvo na niskoj tehno-loškoj razini i naš izvoz nije konkurentan. Naše društvo nije svjesno koliko smo po tom pitanju loši - stanje je dramatično.

Izvozimo usluge i proizvode uglavnom niske tehnološke ra-zine. I toga moramo biti svjesni. Ako ne poduzmemo nešto u sferi inovacijske politike nećemo biti konkurentni niti ćemo moći izvoziti.

Ali zato izvozimo kvalitetne stručnjake u čije je obrazova-nje puno uloženo...

► Da, najprepoznatljiviji izvoz su nam mladi profesionalci. To ne možemo spriječiti, ali možemo stvoriti uvjete da mladi ljudi svoje profesionalne interese ispune u Hrvatskoj. I umjesto da izvozimo ljude izvozit ćemo proizvode i usluge u koje ti mladi ljudi ugrađuju svoja znanja.

Cijena izvoza ljudskih potencijala može se izračunati. Jedan mladi doktor znanosti provede na fakultetu, na doktorskom studiju, u prosjeku pet godina pa je trošak njegovog školovanja na doktoratu više od sto tisuća eura. Kad se provede računica za njegovo cijelo školovanje dođe se do puno većeg iznosa. To

su neposredni troškovi, posredni su moguće još pogubniji - iz-gubljena je kreativnost.

Bojim se da će hrvatska prosječnost kreativnosti i inovativ-nosti padati u odnosu na razvijeni svijet. A tehnološki razvoj i inovacije pokretači su gospodarskog i društvenog razvoja.

Posljednjih desetljeća drastič-no su se promijenile i okolnosti u državi. Imali smo velika po-duzeća kao što su bili Končar, Prvomajska, RIZ itd.

Više ih nema ili su značaj-no reducirana, a pojavila su se mnoga mala i srednja poduze-ća. Ta nova poduzeća, pogotovo mala i srednja, nemaju kapacite-ta da ulažu u razvoj koji je vrlo skup i rizičan, jer svaki razvoj neće završiti uspješnim proi-zvodom. Mala i srednja podu-zeća nemaju ljude, nemaju od-govarajući prostor i opremu pomoću koje se razvija neki pro-izvod i nemaju dovoljno financija da pokriju sve te troškove. Zato bi upravo Inovacijski centar Nikola Tesla trebao na od-govarajući način preuzeti ulogu razvoja za mala i srednja po-duzeća.

Rad na stranim projektima sigurno nije jedini oblik ICENT-ovog inovativnog djelovanja?

► Ugovaranje i provedba projekata u ICENT-u odvijat će se na razne načine.

Izvoz mladih profesionalaca ne

možemo spriječiti, ali možemo stvoriti uvjete

da mladi ljudi svoje profesionalne interese

ispune u Hrvatskoj. Tako ćemo umjesto

ljudi izvoziti proizvode u koje oni ugrađuju

svoja znanja

ICENT je važna karika u ekosustavu koja procesno integrira znanstvena istraživa-nja, inovacije i komercijalizaciju.


Najpoželjniji projekti bit će nam oni kada nam se obrati ne-ko domaće ili strano poduzeće i zatraži da mu razvijemo odre-đeni proizvod. I potom interaktivnim radom dođemo do rezul-tata čime je i poduzeće koje je zainteresirano za taj proizvod uključeno u inovacijski proces. Ili, proizvod odnosno usluga koji razvijemo u ICENT-u, bez prethodno poznatog kupca, ko-ji će se ponuditi zainteresiranom kupcu na domaćem ili inoze-mnom tržištu.

Međutim, ako se procijeni da je određeni proizvod konku-rentan i profitabilan ICENT može osnovati vlastito poduzeće (spin-off) koje će proizvoditi samo taj proizvod, komercijalizi-rati ga i plasirati na tržište.

ICENT-ova uloga je da na temelju znanstvenih istraživanja na fakultetima ili znanstvenim institutima provede daljnje pri-mijenjeno istraživanje i razvoj te da dođe do novog proizvoda ili do nove usluge. Nakon toga slijedi realizacija treće karike inovacijskog lanca - komercijalizacija i proizvodnja koja će se obavljati spregnuto s ICENT-om, ali izvan ICENT-a.

Jedno je imati dobre zamisli i projekte te stručnjake koji ih mogu razraditi, a drugo je pronaći odgovarajuće tržište. Kako namjeravate uvjeriti domaće gospodarstvenike da je ICENT osnovan baš zbog njih - da im osigura dobre pro-jekte koje ne mogu financirati sami?

► Svjesni smo potrebe da nas se treba prepoznati na tržištu i stoga će ICENT osim spomenutih šest instituta imati i sektor za poslovnu djelatnost u kojemu će se istraživati i analizirati tržište, raditi na komercijalizaciji i marketingu.

Naša će djelatnost i poslovanje biti učinkovitiji ako posti-gnemo dovoljnu vidljivost, koja se ostvaruje na razne načine, pomoću komunikacijskih tehnologija. Iznimno je važno da se ICENT-ova uloga prepozna u gospodarskom pa i u političkom okruženju.

Često čujemo od kreatora državne politike da je put do ra-sta gospodarstva određen ulaganjem u obrazovanje, istraživa-nje i inovacije. Govori se o inovacijama, usvojene su strategi-je (inovacija, industrije, obrazovanja, znanosti i tehnologije, pametne specijalizacije), ali u praksi se malo toga pomiče na-

Glavni ciljevi ICENT-a

■ Smanjenje rizika pri razvoju novih i ino-vativnih proizvoda korištenjem eksperata iz ICENT-a, njegove suvremene opreme i infrastrukture kako bi se premostio jaz iz-među istraživačkih institucija i industrije

■ Rizik se smanjuje preuzimanjem razvoja α- i β-prototipova u ICENT-u kao i ranih faza proizvodnih procesa korištenjem javnih i privatnih novčanih sredstava

■ Omogućavanje i ubrzavanje uspješne komercijalizacije novih tehnologija u ključ-nim područjima za hrvatsko gospodarstvo i društvo.

■ Stvaranje uvjete mladim stručnjacima (dominantno doktorima znanosti) za razvoj profesionalnih karijera u Hrvatskoj.

Od ideje do proizvoda - racionalizacija vrijednosnog lanca.

prijed. Pokazuje se da je puno deklarativnog, a mnogo manje stvarno akcijskoga.

Ipak, nisu li svima puna usta inovacija?

► Kada govorimo o inovacijama to je zapravo opredjeljenje. Ne samo pojedinaca već društva u cjelini. U posljednjih neko-liko godina imao sam puno kontakata s odgovornim ljudima iz hrvatskih vlada, dobivao sam deklarativne podrške o potre-bi uspostavljanja hrvatskog inovacijskog ekosustava. Uistinu, krajnje je vrijeme da se shvati - inovacije i inovativni razvoj gospodarstva za Hrvatsku su presudna pitanja. Jer, ako nema inovacija i njihove primjene u gospodarstvu nema ni gospo-darskog rasta, nema povećanja životnog standarda ni zadovolj-stva građana.

Inovacije su zapravo rezultat dobro planiranih, osmišljenih i kontroliranih procesa istraživanja i razvoja. Primjerice, inova-


Organizacija ICENT-a

INTERVJU

cija je robot koji treba obavljati neku zadaću u okruženju ne-prikladnom za čovjeka - gdje je visoka temperatura, vlažnost ili je neka druga okolnost neprikladna ili opasna za ljudski rad.

Vodi li inovativnost pa i u primjeru koji ste opisali prema otpisu čovjeka koji u nekom intelektualnom ili proizvod-nom procesu više neće biti potreban?

► Čovjek će uvijek biti potreban kao sudionik proizvodnih i radnih procesa, samo je pitanje kakve će mu biti potrebne kompetencije i radne vještine. Sve će se više tražiti kreativni i inovativni ljudi. Velike i jake multinacionalne kompanije, primjerice iz područ-ja elektroindustrije i elektrostrojogradnje, automobilske indu-strije, a posebice nove multinacionalne elektroničke kompa-nije iznikle na inovacijama (primjerice Google, Apple) svoju konkurentnost i rast temelje na ulaganjima u nove tehnologije i inovacije. U nas je slika o inovacijama i inovatorima pomalo iskrivlje-na. Popularno je uvjerenje da inovacija nastaje slučajno, kao rezultat neke nevidljive ruke. Često sam u svojoj praksi su-sretao ljude s nebuloznim idejama koje su bile neostvarive ili besmislene. No, time ne želim podcijeniti ljude koji imaju Bo-gom danu žicu da intuitivno nešto naprave. U krajnjoj liniji ni Nikola Tesla nije imao neku visoku znanstvenu naobrazbu, ali imao je genijalnu intuiciju i kreativnost te su njegove brojne inovacije bile revolucionarne i ostavile su duboki trag u razvo-ju ljudske civilizacije

Ali, prava inovacija pretežno nastaje na temeljima znanstve-nih saznanja. U ozbiljnim tvrtkama do inovacije se dolazi kroz primijenjeno istraživanje i razvoj, a ne nužno kroz startup. Kad imate pojedinca koji ima određenu ideju on će krenuti kroz startup, ali ako imate poduzeće kao strukturiranu organizaciju onda će to poduzeće doći do inovativnog proizvoda na organi-ziran istraživački način.

Kakav je odaziv gospodarstva na ICENT-ove inicijative?

► U proteklih pet-šest godina, od vremena kad sam bio de-kan pa do danas potpisano je pedesetak sporazuma o suradnji s najvažnijim hrvatskim poduzećima i institucijama. Potpisnik je bio FER, ali prema Sporazumu o suradnji između FER-a i

ICENT-a te sporazume može baštiniti i ICENT. Neki od tih sporazuma su funkcionalni i ima učinaka, a neki naravno ni-su. Produbljivat ćemo te veze i partnerstva i tako stvarati par-tnerske mreže. U krajnjoj liniji, ICENT-ov projekt CEKOM Napredno gospodarenje energijom u zgradama i infrastrukturi već ima dvadeset i jednog partnera od čega ih je sedamnaest iz proizvodnog i uslužnog sektora, a ostali su iz akademske za-jednice. Tako ćemo kroz CEKOM stvarati niz novih proizvoda i usluga te uspostavljati povjerenje i partnerstvo jedni prema drugima. Dakle, sve je u procesu - ako se dobro razvija onda se i širi.

Velike ambicije u maloj zemlji?

► ICENT je osnovan zbog unapređenja hrvatskog gospodar-stva. Zato je posebno važno da se umreži na nacionalnoj razi-ni sa svim relevantnim čimbenicima tehnološkog razvoja. Ali danas u globalnoj ekonomiji i svijetu ne možete se fokusirati samo na jedno malo i usko tržište poput Hrvatske. Naše su ambicije da ICENT bude prepoznatljiv ne samo na hrvatskom prostoru nego i šire, u Podunavskoj regiji. Dakle, s obzirom na mali hrvatski prostor moramo se i interna-cionalizirati. Želimo se čim prije povezati s prestižnim institu-cijama koje imaju sličan profil rada kakav mi želimo izgraditi. Tu prije svega mislim na Fraunhofer Gesellschaft (društvo za unapređenje primijenjenih istraživanja), snažnu njemačku aso-cijaciju koja ima 69 umreženih instituta ili razvojnih jedinica, koja upošljava oko 25.000 ljudi i koja ima godišnji promet go-tovo 2,5 milijarde eura. Ali, njihov prvi institut je osnovan pri-je više od 60 godina, oni se stalno šire i okosnica su njemačkog proizvodnog gospodarstva. Polovicom rujna ove godine do-govoren je posjet hrvatske delegacije (predstavnici ICENT-a, FER-a i Ministarstva znanosti i obrazovanja) Fraunhofer Ge-sellschaftu. Svjesni smo da nam partnerstvo s jednom takvom institucijom može dugoročno biti dragocjeno.

I sad neizbježno pitanje - što dalje. Što planirate, kako ćete se razvijati sljedećih godina?

► Osim konceptualnih i strateških planova moramo imati i operativne planove i operativne modele. Tu već dolazimo do onoga što je artikulirano u četvrtoj industrijskoj revoluciji o ko-


joj se provode razne ne samo tehničke i tehnološke nego i soci-ološke rasprave, kako bismo uočili i negativne konotacije koje donosi ta revolucija. Ali, u svakom slučaju kad se gleda progres u smislu gospodarskog i tehnološkog rasta četvrta industrijska revolucija najavljuje nekoliko bitnih trendova i megatrendova.

Kad govorimo o fizičkim megatrendovima onda se imaju u vidu inteligentni roboti, autonomna vozila uključivo i dronove pa 3D printing odnosno aditivna tehnologija. Zatim, problema-tika vezana za senzoriku i senzorske mreže, napredni materi-jali... Digitalni megatrendovi usmjereni su na internet stvari koji uz pomoć senzora povezuje inteligentne fizičke objekte s čovjekom.

U te megatrendove spadaju i razne digitalne platforme koje omogućuju visoku razinu automatizacije, primjerice u energe-tici, transportu, proizvodnim kompleksima... Platforme su ja-ko važne za usustavljenje informacijskih tokova i skladištenje

podataka u proizvodnim i radnim procesima i svi oni koji se bave platformama i ako to dobro ra-de, uspješno posluju. Postavlja se pitanje je li bolje prihodovati na račun vlastite platforme ili mate-rijalne imovine? Što možemo na-učiti iz Uber modela?

Biološki megatrendovi imaju jaku poveznicu s prethodna dva megatrenda. Primjerice, DNA analize te genetsko diferenciranje - to ne možete raditi ako nemate razvijena rješenja koja spadaju u fizičke i digitalne megatrendove. Uspješnost bioloških megatren-dova je utoliko veća ukoliko ima-

te veću računalnu moć, veću razinu umjetne inteligencije. Ono što se prije deset godina analiziralo danima ili mjesecima, da-nas se obavi u nekoliko sati.

To su neki megatrendovi koje je teško sagledati u cijelosti, ali ipak se uočavaju konture vjerojatnih budućih zbivanja. Postav-lja se pitanje što će donijeti sav taj tehnološki napredak, kako će se to odraziti na ljude? Psihološki na njihov svjetonazor, a fizički ako primjerice izgube radna mjesta. U uvjetima stalnih globalnih i lokalnih mijena i turbulencija treba pronaći put da

depresija ne postane modus vivendi. I zato ulažemo sve znanje i energiju u promjene nabolje. Vjerujemo da će naši napori uro-diti plodom, premda smo svjesni da su to krupne promjene, jer treba promijeniti ontološku supstancu cijelog društva. ICENT na tome tehnološkom planu može učiniti sitni korak, ali toliko važan da će potaknuti promjene u širem kontekstu.

Veseli nas da je projekt izgradnje ICENT-ove zgrade i njeno opremanje suvremenom razvojnom opremom Vlada RH sta-vila na listu strateških projekata Hrvatske (2016.). Lokacija je poznata i definirana u skladu s Generalnim urbanističkim pla-nom Grada Zagreba. Očekujemo da će projekt ICENT biti ubr-zo proglašen strateškim i da ćemo otvoriti novu stranicu u ra-zvoju hrvatskog inovacijskog ekosustava.

Tehnološki napredak i znanost ubrzano uklanjaju dosadaš-nje nepoznanice, ali sam razvoj kao da neprestano otvara i mnogobrojna nova pitanja?

► Točno, ima puno otvorenih pitanja na globalnoj skali, ali i kad se spustimo na razinu ustanove kao što je Inovacijski cen-tar Nikola Tesla. Uvjereni smo da ćemo uspjeti. Moramo uspje-ti, jer Hrvatska će bez tehnološkog napretka biti izolirana en-klava, atraktivna za turističke blagodati. Otići će nam najbolji ljudi, nećemo moći pratiti napredne teh-nologije, a participacija u razvoju suvremenih tehnologija bit će samo san ili mora nepokolebljivih optimista.

Što će nam preostati?

► I sada u hrvatskom ukupnom BDP-u 67 % predstavljaju us-luge, ali kakve - niske razine. Istina, preostalih 23 % je pro-izvodnja, ali opet niske razine - to su poluproizvodi. To treba mijenjati, moramo doći do određene infleksijske točke i iz zao-staloga prijeći u neko naprednije stanje i poslovanje.

* Grafen je sloj grafita debljine jednoga atoma i duljine do nekoliko mikro-metara, dvodimenzionalna mreža ugljikovih atoma šesterokutne (heksa-gonalne) strukture. Zbog iznimnih mehaničkih svojstava (velike gustoće, čvrstoće, elastičnosti), velike električne vodljivosti i gotovo potpune pro-zirnosti može se primijeniti u izradi kompozitnih materijala, elektroničkih i logičkih sklopova te zaslona osjetljivih na dodir (touch screen) i sunčanih ćelija.(Wikipedia)

Prava inovacija pretežno nastaje na temelju znanstvenih saznanja. Kad pojedinac ima određenu ideju pokrenut će startup, ali ako imate strukturiranu organizaciju onda će to poduzeće doći do proizvoda na organiziran istraživački način.

Lokacija buduće novogradnje ICENT-a prema GUP-u, u okviru sadašnjeg Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Documents

ICENT i DALIBOR URUKALOVIĆ/PIXSELL · smatrao je da moramo iskoristiti ljudski um i sva naša znan-stvena istraživanja kako bismo stvorili prave tehnologije koje bi omogućile boljitak