Ideje za IDEAS FOR bolju A BETTER Europu EUROPE...• Ideje za bolju Europu: Europski skup mladih stranica 07 I. Nezaposlenost mladih • Nove perspektive za blokiranu generaciju –

EYE Guide

IDEAS FORA BETTEREUROPEEUROPEAN PARLIAMENTSTRASBOURG 9-11 MAY 2014

IDEAS FORA BETTEREUROPE

Izvješće: Europski skup mladih 2014

EUROPSKI PARLAMENTSTRASBOURG, 9 -11 SVIBNJA 2014

Izvješće Europske udruge mladih novinarauz komentare Europskog foruma mladih

Ideje za bolju Europu

Ideje za bolju Europu

HR

3Ideje za bolju Europu – Izvješće: Europski skup mladih 2014

Sadržaj

• Predgovor stranica 05• Ideje za bolju Europu: Europski skup mladih stranica 07

I. Nezaposlenost mladih • Nove perspektive za blokiranu generaciju – Izvješće Europske udruge mladih novinara stranica 11• Prostor za ideje: što predlažu mladi sudionici stranica 15• Kvalitetna radna mjesta svima – komentar Europskog foruma mladih stranica 16

II. Digitalna revolucija• Formiranje budućnosti interneta – Izvješće Europske udruge mladih novinara stranica 19• Prostor za ideje: što predlažu mladi sudionici stranica 25• Formiranje budućnosti internet – komentar Europskog foruma mladih stranica 26

III. Budućnost Europske unije• Može li je mlađa generacija učiniti boljom? – Izvješće Europske udruge mladih novinara stranica stranica 29• Prostor za ideje – što predlažu mladi sudionici stranica 35• Jača i demokratičnija Unija – komentar Europskog foruma mladih stranica 36

IV. Održivost• Održivo gospodarstvo i stil života – Izvješće Europske udruge mladih novinara stranica 39• Prostor za ideje – što predlažu mladi sudionici stranica 43• Mladi su ključ održivije budućnosti – komentar Europskog foruma mladih stranica 44

V. Europske vrijednosti • Globalni akter – pošteni akter? – Izvješće Europske udruge mladih novinara stranica 49• Prostor za ideje – što predlažu mladi sudionici stranica 53• Sudjelovanje, uključivanje i prava mladih – komentar Europskog foruma mladih stranica 54

• Danas misliti, sutra djelovati: mladi za bolju Europu stranica 57• Činjenice i brojke stranica 59


Predgovor Anni Podimate i Othmara Karasa, Potpredsjednika sedmog saziva Europskog parlamenta, odgovornih za komunikaciju

Europski skup mladih događaj je bez presedana. Po prvi put u svojoj povijesti, Europski parlament (EP) otvorio je svoja vrata tisućama mladih ljudi iz cijelog kontinenta te ih zamolio iznijeti svoje ideje o Europi i svojoj budućnosti. Na jedinstven način, uloge su se okrenule naglavačke: zastupnici Europskog parlamenta slušali su, a su mladi vodili igru.

Rezultat trodnevne manifestacije je širok izbor stimulirajućih ideja koje u svojoj srži imaju želju za promjenama i inovacijama. Sigurni smo da ove ideje mogu biti izvor nadahnuća svim novo-izabranim, kao i ponovno izabranim zastupnicima u EP-u. Sigurni smo da će ovo je tek početak plodnog dijaloga i da je to bio tek prvi Europski skup mladih kojeg je Parlament organizirao. Sada je na zastupnicima novog saziva Europskog parlamenta da preuzmu vodstvo i nastave dijalog s mladima u Europi.

Predgovor Klausa Wellea, Glavnog tajnika Europskog parlamenta

Europski skup mladih 2014 bio je golem uspjeh. Autori ovog izvješća, koje dolaze iz Europske udruge mladih novinara, dojmljivo su saželi bogatu riznicu ideja koje su mladi sudionici iz cijele Europe iznijeli tijekom vikenda Europskog skupa mladih.

Uspjeh skupa uvelike duguje političkom vodstvu Parlamenta koje je podupiralo ovu ideju, službama Parlamenta koje je osiguralo njenu realizaciju, našim partnerima, velikom broju volontera i naravno najviše od svih samim sudionicima koji su se od prvog do zadnjeg s oduševljenjem angažirali na skupu.

Velik broj anketiranih sudionika, kako onih osobno tako i onih elektronskim putem, izjavio je da vjeruje kako Europski skup mladih treba postati redovita manifestacija. Vodstvo Parlamenta čulo je taj poziv i odlučilo je učiniti skup regularnim dijelom otvorene i kontinuirane dvosmjerne komu-nikacije između članova Europskog parlamenta i mladih ljudi, te platformom za mlade Europljane.

Predgovori

6

Iščekujući svečanost otvaranja skupa

6


Ideje za bolju Europu: Izvješće sa Europskog skupa mladih

Bolja Europa? Gotovo 70 godina prošlo je od završetka Drugog svjetskog rata, a europske zemlje danas ne samo da se ponašaju kao uljudni i miroljubivi susjedi, nego su izgradile zajednički politički sustav te ga ugradile u svoja društva. No, uzimamo li mi to zdravo za gotovo? Kako sadašnja generacija mladih Europljana zamišlja sljedeće korake u europskom projektu?

Europski skup mladih (EYE), u organizaciji Europskog parlamenta (EP) i uskoj suradnji s Europskim forumom mladih (YFJ) te još devet partnera, održan je u Strasbourgu od 9. do 11. svibnja 2014. Okupio je više od 5 500 mladih ljudi u dobi od 16 do 30 godina iz svih država članica EU-a i drugih zemalja kako bi pronašli odgovore na ta pitanja, razmijenili ideje i raspravljali o svojim vizijama za bolju Europu. Događaj je ponudio više od 200 aktivnosti u različitim formatima te oko 500 govornika, moderatora i koordinatora uključujući zastu-pnike u Europskom parlamentu. Aktivnosti su bile usmjerene na pet glavnih tema: nezapo-slenost mladih, digitalnu revoluciju, budućnost Europske unije, održivost i europske vrijednosti.

Raznolikost u smislu formata aktivnosti omogućila je slobodnu i korisnu interakciju između sudionika, govornika i zastupnika u Europskom parlamentu; održana su saslušanja, rasprava, pitanja i odgovora, radionica i raznih igra uloga, a preuzimanjem uloge zastupnika u Europskom parlamentu sudionici su imali mogućnost doživjeti radne postupke EU-a iz prve ruke.

Tijekom događaja „Euroscola Special” više od 600 europskih učenika doživjelo je dan u ulozi zastupnika u Europskom parlamentu, što je obuhvaćalo postavljanje pitanja u vezi

s njihovim brigama za budućnost Europske unije, rad u odborima, istupanje s raznim prijedlozima koji pokrivaju razne teme od aktivnog građanstva sve do obnovljive energije i nezaposlenosti mladih, te glasovanje, i to ne samo o osjetljivim temama kao što su pitanje koji bi se jezici trebali upotrebljavati u Parla-mentu ili pitanje uvođenja eura, nego također i o njihovim vlastitim prijedlozima.

Inovativni formati kao što su „testiranja ideja” (Ideas Checks) i „radionice ideja” (Ideas Labs) preokrenuli su klasičnu raspodjelu uloga u kojoj političari govore publici u situaciju da donositelji političkih odluka u ulozi „hvatača ideja” (idea catchers) slušaju mlade sudionike. Ti su formati stoga bili posebno vrijedni jer su dali mladim ljudima priliku učinkovitog sudje-lovanja s vlastitim idejama.

Uvod

8 Ideje za bolju Europu – Izvješće: Europski skup mladih 2014

Od mladih, za mlade

Kako se radilo o skupu mladih, bilo je i od presudne važnosti da mladi ljudi i njihove organizacije budu značajno uključeni u plani-ranje i provedbu EYE-a. Da bi se osiguralo da mladi budu u središtu događaja, Europski je parlament od samog početka ušao u partner-stvo s Europskim forumom mladih, platformom za organizacije mladih u Europi.

Europski forum mladih doveo je uspješni „YO!Fest” na EYE. „YO” je skraćenica za „Youth Opinion” (mišljenje mladih), a „YO!Fest” je otvoreni godišnji politički festival foruma mladih koji spaja političke rasprave, radionice i aktivnosti sa slobodnim koncertima, kulturnim i sportskim aktivnostima.

Sastavni element EYE-a, „YO!Village” (YO!selo), postavljen je ispred Parlamenta i pokazao je da je moguć drukčiji pristup političkom angažmanu. Organizacije mladih s cijelog kontinenta kao i organizacije civilnog društva i poslovni partneri pridonijeli su YO!Fest-u kroz organizaciju aktivnosti i interaktivnih štandova čime je stvorena živa atmosfera u YO!Village-u. Glazba uživo, kazališne predstave i cirkuske izvedbe išli su ruku pod ruku sa nadahnu-tim tematskim raspravama o nizu predmeta počevši od ideje spuštanja dobne granice za glasovanje na 16 godina preko višestruke diskriminacije sve do utjecaja rada mladih i zadruga mladih. Neformalne edukacijske aktiv-nosti provodile su se u svakom kutku Yo!Villa-ge-a, a sudionici i posjetitelji mogli su saznati više o europskim procesima i kampanjama te stupiti u međusobni kontakt s više od 50 orga-nizacija zastupljenih na EYE-u.

Nadalje, brojne grupe mladih koje su sudje-lovale na EYE-u tijekom skupa imale su mogućnost predstaviti vlastitu radionicu ili čak umjetničku izvedbu. U sklopu tih radionica mladih i umjetničkih predstava (ples, glazba,

glazbeni bendovi, kazališni komadi itd.) kao i još nekoliko zabavnih programskih elemenata tijekom događaja EYE2014 (npr. digitalne igrice „iDance” ili grupne igre na ploči „Eurocracy” i „EuroCulture”) pružile su se mogućnosti manje formalne i kreativnije interakcije između mladih sudionika EYE-a.

Otvoren i uključiv događaj

Da bi se tijekom skupa omogućilo uključivanje i sudjelovanje što raznovrsnije publike, važan cilj događaja EYE 2014 bio je probuditi interes koji nadilazi broj službeno prijavljenih sudionika.

Računajući i javne koncerte Yo!Fest u Stra-sbourgu i Wackenu, EYE je zabilježio više od 5 500 sudionika, tako da je dodatnih 4 500 ljudi potaknuto na dolazak u Europski parlament i na Forum mladih. Koncerti su poslužili kao mamac za lokalno stanovništvo u Strasbourgu i manje angažirane mlade ljude te su motivirali značajan broj ljudi na sudjelovanje u drugim aktivnostima Yo!Fest-a. Na sličan način aktiv-nosti i izvedbe u vezi s EYE-em u organizaciji grada Strasbourga, službenog partnera EYE-a,

Uvod

Znakovno prevođenje na skupu


pomogle su da se događaj približi lokalnom stanovništvu.

Mladi koji nisu mogli osobno nazočiti događaju EYE2014 imali su priliku pratiti skup i sudje-lovati putem interneta. EYE se pobrinuo za iscrpnu virtualnu prisutnost; mnoge panel-dis-kusije prikazane su mrežnim prijenosom ili su sadržavale „tweet zidove” što je osiguralo alter-nativan način sudjelovanja publike i omogućilo postavljanje pitanja i izražavanje mišljenja zainteresiranim osobama koje nisu mogle biti prisutne. Aktivne stranice na društvenim mrežama omogućile su također nastavak tih rasprava nakon završetka sjednice odnosno samog skupa. Internetske stranice i društveni mediji služili su prije, za vrijeme i nakon EYE-a kao kanali kojima se obraćala pažnja na brige mladih i pokazivao njihov politički angažman osiguravajući tako da se čuju njihovi glasovi i olakša interakcija – ne samo među njihovim vršnjacima, nego i s europskim čelnicima. Tijekom tri dana hashtag #EYE2014 i hashtag #YOFest ostvarili su više od 12 000 tweetova.

Mladi se zalažu za uspješniju Europu

Glavni cilj Europskog skupa mladih bio je pokazati da se mladi ljudi žele angažirati u stvaranju svjetlije budućnosti za uspješniju, uključivu, inovativnu i održivu Europsku uniju te da su oni neprocjenjiv izvor ideja za ostva-rivanje tog cilja. Postojao je istinski zanos za razmjenu ideja na EYE-u i mnogi sudionici izrazili su želju jačeg uključivanja u postupke odlučivanja EU-a. Peter Matjašić, predsjed-nik Europskog skupa mladih, u tom smislu je izjavio:

Mladi su danas često na lošem glasu zbog nedostatka interesa za politiku i motivacije za glasanje. No, ono što smo vidjeli tijekom ovog vikenda bili su mladi ljudi svih mogućih ili pak

nikakvih političkih uvjerenja koji su se našli puni zanimanja, zanosa i sjajnih ideja [...] Zajednički nazivnik pri tome je bila želja prisutnih mladih da njihov glas jasno i glasno dopire do europskih čelnika.

Ovo izvješće plod je zajedničkog napora Europske udruge mladih novinara i Europskog foruma mladih da prikupe i sačuvaju ideje mladih ljudi. Temelji se na prilozima izvjestite-lja EYE-a koji su pokrili razne aktivnosti tijekom skupa.

Baloni Europskog foruma mladih s porukama za nove zastupnike EP-a

10

Androulla Vassiliou, europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost i mlade, raspravlja o novom Erasmus+ programu

10


Nezaposlenost mladih

Nezaposlenost mladih: Nove perspektive za blokiranu generaciju

Podignute ruke i priče koje se kriju iza njih poka-zatelji su za gorući problem nezaposlenosti mladih u eurozoni u kojoj je prema podacima Eurostata u veljači 2014. stopa nezaposleno-sti mladih dosezala 22,9%. Imajući u vidu te brojke, ne smije se zaboraviti da u pogledu razine i uzroka nezaposlenosti mladih među državama članicama postoje tolike razlike da nije moguće pronaći „europski odgovor” i takvo je stajalište došlo do izražaja u mnogim raspravama u sklopu EYE-a. Vojska nezaposle-nih nije zastupljena podjednako diljem Europe, pa tako stopa nezaposlenosti mladih iznosi 56% u Grčkoj, 49% u Hrvatskoj, ali samo 7,8% u Njemačkoj (najniža stopa od svih država EU-a).

Nezaposlenost mladih u Europskoj uniji

Ipak, nezaposlenost mladih značajno utječe na sve europske države, što se može prikazati na primjerima iz Njemačke i Španjolske. Ova potonja zemlja, o čijoj se situaciji opširno raspravljalo u sklopu EYE-a, doživljava masivne promjene u stanovništvu jer mladi ljudi napuštaju zemlju da bi tražili posao negdje drugdje. Eric Labuske, sudionik u raspravi i aktivist organizacije za razvoj mladih u Špa-

njolskoj, Juventud Sin Futuro, doživio je utjecaj takvog masivnog iseljavanja:

Svi napuštaju Španjolsku u potrazi za boljim životom u inozemstvu. Govorio je iz iskustva jer je i on pokrenuo vlastiti posao u Francuskoj, a ne u Španjolskoj; U Francuskoj su troškovi relativno mali, ali u Španjolskoj mladi se mogu osamostaliti samo ako su bogati, rekao je.

Još jedno popularno odredište za mlade Španjolce je Njemačka, zemlja s najnižom stopom nezaposlenosti i visokim rastom gos-podarstva koju mnogi povezuju s nadom u bolji život. Ipak, Njemačka je trenutno obusta-vila jedan od svojih programa zapošljavanja koji bi trebali pomoći ljudima poput Erica Labuskea u potrazi za poslom u inozemstvu. Na stotine, možda i na tisuće mladih ljudi iz kriznih gospo-darstava EU-a našli su se nasukani u Njemačkoj nakon što je vlada u tišini prestala prihvaćati molbe za program pod nazivom „Posao mog života” koji se trebao održati do 2018.

Budući da je ostala bez sredstava i zatrpana molbama iz cijele Europe, neuspjeh ove inici-jative pokazuje da migracija nije pravo rješenje za nezaposlenost mladih; prije bi se s tim

Nije bilo teško na Europskom skupu mladih pronaći mlade i kvalificirane ljude bez posla. „Koliko je među vama trenutno nezaposlenih ili neodgovarajuće zaposlenih?”, pitao je Nazan Gödkemir s ARTE-a i moderator „Beat Box Europa – umjetnost ostajanja”. Nakon nekoliko sekundi prve su ruke podignute u zrak. Mnogi od prisutnih stekli su dobre sveučilišne diplome, proveli su semestre u inozemstvu, stažirali su i radili bez naknade, govore nekoliko jezika i žele raditi izvan svojih zemalja. Ipak, oko trećina ljudi u prostoriji podigla je ruke, dakle teškom je mukom pronašla posao u protekloj godini ili je u tom trenutku bez posla.


problemima trebala baviti svaka pojedinačna država članica.

Prevladati nedostatak stručne radne snage

Jedan je problem u tome što nacionalni sustavi obrazovanja jednostavno ne nude osposobljavanje u strukama koje su potrebne na tržištu rada što dovodi do tisuća nepopu-njenih radnih mjesta diljem kontinenta zbog kroničnog pomanjkanja stručne radne snage. Stručnjaci koji su nazočili EYE-u upozorili su da takav rastući „nerazmjer u kvalifikacijama” mladim ljudima zatvara put u budućnost. Anna Ludwinek iz Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) rekla je da su mladi ljudi gladni smjernica u pogledu stručnih kvalifikacija koje su im potrebne za radno tržište.

Mladež i industrija u stvari su na istoj valnoj dužini glede naglašavanja potrebnih kvalifika-cija, primijetila je.

Međutim, obrazovni partneri su ti koji zaista ne shvaćaju taj problem.

Boryana Stancheva i Eva Parvanova iz bugar-sko-rumunjskog Međusveučilišnog europskog centra (BRIE) prionule su tom problemu u svojoj radionici. Želja im je stvoriti europski referentni okvir za zajedničke kvalifikacije zapo-šljivosti, ukratko FORCES. Boryana Stancheva uvjerena je da bi ishod mogao biti koristan za studente diljem Europe.

Cilj je izraditi plan reguliranja kvalifikacija za zapošljavanje; tako da ne ostaje tek neodređeni opis koji se razlikuje od poslodavca do poslo-davca i tako da studenti znaju na čemu trebaju raditi. U idealnom svijetu, uvjereni smo, taj bi referentni okvir čak trebalo uključiti u nastavne programe sveučilišta.

Drugi misle da rješenje za problem s kvalifika-cijama treba tražiti u zajedničkim obrazovnim ciljevima diljem EU-a, što je također podržala zastupnica francuskih socijalista u Europskom parlamentu Catherine Trautmann, koja je rekla:

Ono što je važno je da damo prednost određenom broju zajedničkih obrazovnih ciljeva diljem Unije s temeljem na onome što je potrebno kako bi se ljude zaposlilo.

Međutim, donositelji političkih odluka kao i aktivisti mladih podijeljeni su oko pravog puta prevladavanja nedostatka stručnih kvalifikacija, a skeptici upozoravaju na pretjerana očekivanja od EU-a u smislu politika obrazovanja i ospo-sobljavanja. Mikkel Barslund, istraživač u Centru za studije europskih politika (CEPS) rekao je da u obrazovnoj politici ne postoji velika želja dije-ljenja ovlasti s Bruxellesom.

Mislim da ljudi u ovom pogledu imaju previše povjerenja u mogućnosti EU-a. Ne osjećam želju u državama članicama da se zajedno radi na formiranju politike obrazovanja.

Programi za stjecanje dodatnog iskustva

Nalazeći se u situaciji u kojoj EU ima premalo utjecaja na obrazovanje, a države članice se


Mladi novinari EYMD-a prate raspravu


opiru promjenama, mladi ljudi počinju biti pro-aktivniji i traže rješenja za sebe.

Ciparska grupa mladih Agros koja je organizirala interaktivnu radionicu u sklopu EYE-a odredila je tri ključna područja u kojima se mladi mogu angažirati i na taj način povećati vjerojatnost pronalaska radnog mjesta. Europski programi, volontiranje i cjeloživotno učenje.

Obrazovanje je vrlo značajno, ali ne dobije se uvijek posao kad se izađe sa sveučilišta. Svatko danas studira na sveučilištu, tako da je posrijedi vrlo konkurentna situacija. Prema mišljenju Alexisa Oriasa iz Ujedinjene Kraljevine, čovjek treba studirati nešto što voli, međutim mi nismo dovoljno obrazovani da bismo prepo-znali kako tamo doći da bi se pronašao posao.

Mnoge radionice i radionice ideja na EYE-u zagovarale su pristup „odozdo prema gore”, u kojem mladi imaju što za reći o izradi i sadržaju obrazovnih i radnih programa. Sebastiaan Rood, predstavnik Nationale Jeugdraad-a, uvjeren je da samo angažman mladih može riješiti problem.

Jedna od ključnih stvari je ne samo razgovarati s njima nego imati mlade snage u upravama instituta za obrazovanje jer u ovom trenutku oni nemaju mogućnost utjecati na strukturira-nje programa.

Uključenost: važan dio programa EU-a

I dok je u svakom slučaju točno da bi ti prijed-lozi mogli dovesti do uspjeha, ono što treba imati na umu je da takve politike također, u mnogim slučajevima, pridonose društvenom raslojavanju. Premda volontiranje pomaže u osobnom razvoju i omogućava umrežavanje, mnogi mladi ljudi jednostavno si ne mogu priuštiti takvu investiciju u smislu vremena i sredstava. Isto vrijedi za mogućnosti koje

nudi Erasmus+, u kojem stipendija često ne pokriva sve troškove koji su povezani sa studi-ranjem ili volontiranjem u inozemstvu; na taj su način sudionici često ovisni o sredstvima svoje obitelji. Obrazovanje je uvijek iziskivalo povezane troškove i sada u vrijeme visoke nezaposlenosti i smanjenja plaća mnoge se obitelji bore kako bi potpomogle obrazovanje svoje djece. Prema Jani Sikorskoj, članici radne skupine OBESSU-a iz Slovačke, troškovi školskih izleta, projekata i materijala za učenje često se zbroje i na više od 1 000 eura godišnje. Radka Pudilova je upozorila:

Ključno je razmisliti o tome kako možemo jamčiti da programi i mogućnosti koje se nude u Europskoj uniji budu što je moguće uključi-vije; u suprotnom, mladi ljudi će se jednostavno morati oslanjati na sreću i dobre veze kako bi došli do zaposlenja.

Sve veća digitalizacija u svim stručnim sektorima vodi do još jednog pitanja u vezi sposobnosti: što treba činiti s ljudima koji nisu u mogućnosti steći sve gore spomenute kvalifi-kacije i koji stoga ne mogu držati korak s bržom i složenijom radnom okolinom? Europska komisija predvidjela je da će do 2015. u Europi biti gotovo milijun slobodnih radnih mjesta jer poslodavci svim silama traže zaposlenike s digi-talnim kompetencijama. Prema tablici rezultata digitalne agende (Digital Agenda Scorecard) broj „digitalnih” radnih mjesta povećava se za više od 100 000 godišnje, ali broj apsolvenata i kvalificiranih radnika u sektoru informacijske tehnologije zaostaje u koracima. Fenomen prekvalificirane, nezaposlene mlade osobe pri tome je samo jedan aspekt koji će se na koncu možda pokazati i kao privremena pojava koja će s vremenom nestati. Mnogo opasniji izazov leži u zanemarenim polukvalificiranim, fizičkim radnicima; to su ljudi za koje ni jedno radno tržište u Europi više ne sadrži mogućnosti.


Važnost poznavanja društvenih nejedna-kosti

Tijekom EYE-a razni zastupnici u Europskom parlamentu nisu posustajali u propovijedanju o opasnostima ekstremističkih stranki i važnosti glasovanja, zaboravljajući pri tome da se kod velikog dijela grupe kojoj su se obraćali radilo o krivim adresatima. Sudionici takvih skupova obično se više zanimaju za politiku od prosječ-nog europskog građanina. Mnogi sudionici izrazili su frustraciju zbog beznađa svoje situacije, a Mercedesz Oszlanczi, sudionica iz Mađarske, rekla je:

Premda imamo neka rješenja kao što su „Jamstvo za mlade” i sveučilišne usluge za studente, jednostavno ne vidim kraja toj priči; unatoč tome, međutim, sudionici EYE-a još uvijek spadaju u privilegirane pripadnike generacije.

Dok Europska unija nudi veliki broj programa za studente, mlade radnike i poduzetnike, ne smije se zaboraviti na one koji su spremniji prihvatiti jednostavne parole ekstremističkih stranki u vremenima kada se nastavlja ekonomska kriza. Na taj način, više od naglašavanja nedostatka bilo kakvih individualnih vještina, borba protiv nezaposlenosti mladih zahtijevat će razumije-vanje sve većih društvenih nejednakosti unutar i između europskih država članica.

Premda je sve veća nezaposlenost velikim dijelom bila plod recesije iz 2008., njezin rast se nastavio čak i nakon što su se gospodar-ske turbulencije donekle smirile. Potrebno je bolje razumijevanje tematike ne samo da bi se pronašla rješenja, nego se i spriječila buduća nezaposlenost među mladima.

Agne Paksyle iz Litve smatra da je najveći problem nedostatak suradnje među vladama, obrazovnim sustavima, poslodavcima i mladeži.

Postoji veliki jaz između nastavnika i poslo-davaca što dovodi do nerazmjera između ponuđenih kvalifikacija i sposobnosti koje traže poslodavci. Škole i sveučilišta studentima omogućuju akademsko znanje bez praktičnog iskustva. Ono što ja predlažem je stvaranje lako dostupnog i razumljivog, sveobuhvatnog informacijskog sustava koji će mladim ljudima davati sve potrebne informacije: izglede za karijeru, prognoze radnih mjesta, potražnju na radnom tržištu, zadovoljstvo poslodavaca apsolventima raznih programa, rekla je.


Cirkuska izvedba Europske federacije profesionalnih škola cirkusa (FEDEC)


Prostor za ideje - „Nezaposlenost mladihNeki primjeri ideja koje su osmislili i o njima raspravljali mladi sudionici za vrijeme skupa

Novi Marshallov

plan za Europu:

Plan oporavka koji d

o 2%

BDP-a EU-a usmjera

va u

pravcu potpore mla

dima

i stvaranja novih rad

nih

mjesta.

Stipendije za obrazovanje:Pristup slobodnom i kvalitetnom formalnom i

neformalnom obrazovanju svima; sveobuhvatnim stipendijama za izobrazbu, posebno za djecu iz obitelji s niskim prihodom.

Javna ulaganja:Poticajna sredstva

EU-a za istraživanja i stvaranje radnih mjesta

na području zelenog gospodarstva.

Temeljni dohodak:Pravo na bezuvjetni temeljni dohodak od rođenja do smrti. Uvođenje usporedivih minimalnih plaća u svim zemljama EU-a.

Obrazovni sustavi:Usklađivanje obrazovnih programa diljem Europe, razvoj zajedničkih obrazovnih ciljeva diljem EU-a i uvođenje dualnih sustava obrazovanja u cijeloj Europi koji će dovesti do učinkovitijih poveznica između sektora obrazovanja i radnih

tržišta.

Mobilnost:

Povećanje mobilnosti mlade

generacije pomoću proširene i

bolje jezične izobrazbe, obvezne

godine razmjene za svakog Euro-

pljanina u srednjoj školi, opsežnog

poticanja razmjene studenata,

boljeg priznavanja diploma i

svjedodžbi i poticanja razmjena

između poduzeća diljem Europske

unije kako bi se mladim Euro-

pljanima pružile interkulturalne

i jezične kvalifikacije koje su im

potrebne za nadmetanje u globa-

liziranom gospodarstvu.

Javna ulaganja:Kvalitetnija potpora mladim poduzetnicima i novim zadrugama, na primjer u obliku smanjenja poreza ili strateškog savjetovanja.

Financijski poticaji:

Novčane nagrade z

a

trgovačka društva k

oja

zapošljavaju ljude u

dobi

do 25 godina, sman

jenje

poreza za trgovačka

društva

male i srednje velič

ine.

Jednakos

t:

Kažnjavat

i sve oblik

e

diskrimina

cije (rasa,

spol,

dob itd.) o

d strane po

slo-

davaca.

Baza podataka o stažiranju:

Središnja europska baza

podataka o stažiranjima

(uključujući funkciju

povratnih informacija i

ocjenjivanja koja omogućuje

prosljeđivanje informacija

o mjestima stažiranja i

usporedbu njihove kvalitete).



Kvalitetna radna mjesta svima: – komentar Europskog foruma mladih

U veljači 2014. na području EU bilo je oko 5,4 milijuna nezaposlenih u dobi do 25 godina, što odgovara 22,9% populacije mladih1. Kriza nezaposlenosti mladih ima značajan utjecaj na mlade ljude i društva u kojima žive. Mladi se suočavaju sa sve većim siromaštvom i druš-tvenom isključenošću i sve je vjerojatnije da će se zaposliti tek na nižerazrednim i nesigur-nim radnim mjestima. Na određeno vrijeme zaposleno je 42% mladih radnika u Europi, dok taj postotak kod odraslih radnika iznosi 11%2. Osim toga, mladi se na radnom tržištu često nalaze u ulozi žrtava predrasuda i diskri-minacije. U nekim državama članicama EU-a mladi nemaju isto pravo na minimalnu plaću i društvenu zaštitu kao starije stanovništvo.

Odgovori na krizu nezaposlenosti mladih ne bi se trebali oslanjati na koncept „dobro je naći bilo koje radno mjesto”. Pravo na pristojan rad i zaštita protiv nezaposlenosti temeljna su ljudska prava, a mogućnost pronalaska kvali-tetnog radnog mjesta od ključne je važnosti za mlade ljude kako bi mogli u potpunosti sudje-lovati u društvu i osigurati svoju samostalnost.

Nezaposlenost mladih na EYE-u

Nezaposlenost mladih bez sumnje je bila tema koja se na EYE-u najviše pojavljivala. Nezavidna je realnost s kojom se mladi ljudi suočavaju kada ulaze na tržište rada. Tijekom EYE-a mladi su iznijeli niz ideja za hvatanje u koštac s krizom nezaposlenosti mladih. Ideje su sezale od „Novog Marshallova plana za Europu” za stvaranje šest milijuna radnih mjesta

za mlade sve do službenog priznavanja nefor-malne izobrazbe i zajamčene društvene zaštite za poduzetnike. Naglasak je stavljen također i na digitalne alate kao sredstva za povećanje mobilnosti te na pristupačnu skrb za djecu kako bi se jamčile iste mogućnosti svima.

Europski forum mladih i nezaposlenost mladih

Europski forum mladih zalaže se za mjere EU-a u vezi sa sljedećim točkama s ciljem pokušaja preokretanja trenda u nezaposlenosti mladih

• Ulaganje u stvaranje radnih mjesta

Europski forum mladih podržava ideje koje bi preokrenule trend štednje prema mjerama na europskoj i nacionalnoj razini koje bi na temelju društvenih i okolišnih standarda značajno podržale rast zaposlenosti. Nedavne mjere štednje ne samo da nisu uspjele riješiti pitanje nezaposlenosti mladih, nego su istraži-vanja pokazala da su te mjere u stvari pogoršale situaciju i ugrozile budućnost jedne cijele generacije.

• Kvalitetna radna mjesta

Mladi u Europi imaju pravo na kvalitetan i stabilan radni odnos. Kvalitetno radno mjesto za sobom povlači pravo na socijalnu zaštitu, zaštitu radnog mjesta i nediskriminirajuću minimalnu plaću te dobre i sigurne uvjete rada. Prvi korak prema kvalitetnim radnim mjestima mogla bi biti kvalitetna stažiranja. U tom pogledu države članice iznevjerile su


mlade dogovorivši nedostatnu preporuku koja ostavlja prostora za zlouporabu sustava stažira-nja.

• Jamstvo za mlade

Forum mladih prepoznaje da Jamstvo za mlade može pružiti važnu priliku organizacijama mladih, društvenim partnerima, organizacijama civilnog društva te europskim, nacionalnim i regionalnim donositeljima političkih odluka da iznesu sveobuhvatnu strategiju rješava-nja nezaposlenosti mladih. Ipak, da bi došlo do potpune provedbe, potrebna su značajna ulaganja i neće biti dovoljna planirana svota od šest milijardi eura3.

• Poduzetništvo mladih

Forum mladih potvrđuje svoje uvjerenje da mladi ljudi zaslužuju priliku pozitivno utjecati na društvo te kroz poduzetništvo stvarati stabilnu budućnost za sebe. Međutim, mladi se često nalaze u nepovoljnom položaju i ne mogu sebi priuštiti loše plaćena i neredovita radna vremena u ranim fazama osnivanja mikropodu-zeća. Mladim poduzetnicima moraju se staviti na raspolaganje resursi i pomoć.

• Priznavanje neformalnog obrazovanja

Konačno, prema Forumu mladih neformalno obrazovanje (NFE) također mora ispuniti značajnu ulogu u pripremi mladih za radno tržište. Sudjelovanje u organizacijama mladih posebno je vrijedno u pogledu razvoja soci-jalnog kapitala i stvaranja novih strukovnih putova, posebice za mlade koji se ne školuju, nisu zaposleni niti se osposobljavaju (tzv. NEET

– Not in Education, Employment or Training), osobe koje rano napuste školovanje i mlade migrante4. Iskustvo u organizacijama mladih i kvalifikacije koje se razvijaju pomoću NFE-a moraju postati priznatije kod poslodavaca i ponuđača formalne izobrazbe.1 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-01042014-AP/EN/3-01042014-AP-EN.PDF

2 Europski sindikalni institut, Sustavno vrednovanje europskog tržišta rada 2012., ETUI, Bruxelles3 ILO (2012.), Kriza zapošljavanja u eurozoni: Trendovi i odgovori politike, Meðunarodni institut za studije rada, Ženeva4 Naručeno istraživanje Foruma mladih o utjecaju neformalnog obrazovanja u organizacijama mladih na zapošljivost mladih ljudi: http://issuu.com/yomag/docs/reportnfe_print

1818

Fotografiranje na društvenoj "radionici ideja"


Digitalna revolucija

Digitalna revolucija: Budućnost interneta

21. stoljeće donosi sa sobom sve veću nadmoć upotrebe digitalnih tehnologija u svakom aspektu našeg života; na osobnoj razini to se odnosi na stjecanje znanja, poslovni život i slobodno vrijeme, ali se širi i na nacionalne države, međunarodne organizacije i insti-tucije. Činjenica da su naše misli, način života i kultura u takvoj mjeri prožeti tehnologi-jom neke je, međutim, dovela do toga da preispituju naš odnos s njom.

Upravlja li tehnologija nama? Nadziru li nas drugi zbog tehnologije koju upotrebljavamo? Što se događa s podacima koje naši uređaji skupljaju o nama? Obično se pretpostavlja da nove tehnologije mijenjaju naš život na razne načine, a tako je bilo s medicinom, prijevozom i komunikacijom tijekom 20. stoljeća. U slučaju komunikacije, naravno, pisane metode postoje već tisućljećima; ali privlačnost i brzina kojom su inovacije poput društvenih medija obuzele ljudsku svakodnevicu udahnule su novi život pojmu „revolucija”.

U kojoj je mjeri ta digitalna revolucija ukori-jenjena u društvu? Kada bi se na nju gledalo iz pozitivističke perspektive, može li ona dosegnuti slavne ideale Francuske revolucije iz 1789.? Liberté, egalité, fraternité – sloboda, jednakost i bratstvo?

Liberté (sloboda)

Pojedinac se sučeljava sa sustavom, a tehnolo-gija sa sadržajem; te se rasprave odvijaju kako na internetu tako i izvan njega jer internet više nije pasivan prostor. Danas korisnici djeluju kao potrošači i suradnici na način da šire informa-cije publici diljem svijeta. Internet nudi bezbroj

demokratskih mogućnosti komunikacije, što nije definirano fizičkim granicama, nego zajed-ničkim interesima. Tu slobodu izazivaju akteri koji žele koristiti informacije korisnika priku-pljene s platformi društvenih medija, iz računa e-pošte i osobnih blogova.

Prema Oxfordovom rječniku „sloboda” ima mnoga značenja: sloboda je „moć ili pravo djelovati, govoriti ili misliti po svome” i „stanje neograničenosti i mogućnosti lakog kretanja”. Imajući to na umu, na EYE-u je stavljen naglasak na sljedeće teme koje su se odnosile na digitalnu slobodu pojedinaca na internetu i izvan njega.

Imati na oku one koji su na vlasti

Internet je bez sumnje otvorio prostor za nezavisno građansko novinarstvo, tj. formu izvještavanja koju često koriste obični članovi civilnog društva. Često citirani primjer je kori-štenje društvenih medija tijekom Arapskog proljeća 2010.; u tom slučaju važnost platformi društvenih medija pri širenju novosti i davanju prostora glasu naroda prikazana je na primjeru više zemalja. Zbog toga se na društvene medije često gleda kao na sredstva koja omogućuju slobodu govora u nedemokratskim zemljama i


koja stoga nailaze na opće odobrenje u demo-kratskim društvima.

NSA i zaštita podataka

Najintenzivnija rasprava o osobnoj slobodi korisnika interneta započela je prošle godine kada je zviždač Edward Snowden prouzro-čio skandal oko nadzora NSA-e; sve od tada o predmetu zaštite podataka na veliko se raspravlja na različitim razinama. Nekoliko pri-jedloga dostavljeno je Europskoj komisiji u pokušaju iniciranja reforme zaštite podataka do kraja 2014. uz zagovaranje prava građana na poništenje njihovih podataka i povećani pristup vlastitim podacima.

Pokazalo se da je skandal NSA politički osjetljiv predmet. Dok su se neki europski čelnici zalagali za odlučan i jedinstven politički odgovor Sjedinjenim Američkim Državama, razvoj događaja kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini pokazuje ipak druge tendencije. Primjerice, unatoč retorici na razini EU-a (koja uglavnom podržava pravo na privatnost europskih građana), Francuska, Njemačka, Ujedinjena Kraljevina i nekoliko drugih europskih zemalja i same su provodile masovne programe nadzora.

O prijedlogu Europske komisije o Uredbi o zaštiti podataka EP glasovao je 12. ožujka 2014., pri čemu je 621 zastupnik podržao prijedlog dok je 10 bilo protiv. Glavno pitanje – „Kako očuvati privatnost i istovremeno dopustiti vlastima da rade svoj posao?” – ostaje ipak bez odgovora. Nadzorne kamere i nadgledanje pridonose u borbi protiv terorizma i teškog kriminala kao što je bio slučaj kod nedavnih napada u Bostonu; ipak, istraživanje u Ujedinje-noj Kraljevini pokazalo je da takve kamere imaju mali utjecaj na sveukupnu stopu kriminala.

O toj se temi na EYE-u dugo raspravljalo u panel raspravi pod nazivom „Oko sokolovo – velike

količine podataka pod kontrolom?”. Glavni zaključak rasprave bio je da su velike količine podataka (big data) jedna vrsta nove valute koju ljudi koriste za plaćanje usluga; besplatno koriste uslugu e-pošte ili društvenih medija, ali u zamjenu daju svoje osobne podatke. Naglasio je to Carl Fridh Kleberg, međunarodni izvjestitelj za švedsku novinsku agenciju TT i jedan od govornika u panel raspravi:

Ne plaćate za usluge na internetu jer vi niste potrošač nego ste proizvod.

Sudionici EYE-a izrazili su snažna uvjerenja glede važnosti zaštite podataka. Tijekom igre uloga u kojoj se simulirala plenarna sjednica Parlamenta pod nazivom „Digitalni dvoboj” sudionici su zaštitu podataka u više navrata opisali kao jedno od najvažnijih prava građana EU-a.

Zaštita podataka je osnovno pravilo; ona je preduvjet za sigurnost naših građana kao i za njihovo pravo na privatnost. Boljom zaštitom podataka poboljšat će se povjerenje građana u digitalno tržište, što će dovesti do velikog rasta našeg gospodarstva, objasnio je Constance, sudionik koji je u simulaciji odigrao ulogu zas-tupnika Saveza liberala i demokrata za Europu.

Tehnologija nasuprot sadržaju

Tijekom radionice ideja „Hrabri novi svijet” raznolika grupa studenata složila se oko


Preuzimajući riječ tijekom zasjedanja


stavova o temi „digitalne revolucije”. Mnoge njihove kritike upućene su na račun međuna-rodnih organizacija i njihov nedostatak nedvo-smislenih politika o privatnosti.

Prema studentima bi „digitalna revolu-cija” trebala biti definirana, s jedne strane, u pogledu trenutnog stanja i, s druge strane, u vezi s mogućim posljedicama povezanih otkrića u budućnosti. Primjerice, korisnik Twittera ne bi se trebao zanimati za brzinu kojom njegove poruke putuju kroz našu glo-baliziranu zajednicu, nego bi se trebao brinuti o korištenju Twittera za političke rasprave i o pitanju kako će to mijenjati naša shvaćanja pojma „rasprave” u budućnosti. Nova genera-cija raspravu neće povezivati s trosatnom kon-verzacijom. Da li bismo, znači, trebali inovatore smatrati odgovornima za „ispravno” ili „krivo” korištenje njihovih aplikacija? Njihove tehnolo-gije ne stižu s priručnikom, i to je dobro; zaštita slobode govora ostaje ključna za demokratska društva.

Izgradnja pametnih gradova

Jedan aspekt slobode su „pametni gradovi”, što je koncept kojeg poznaju tek rijetki ljudi. Pojam „pametni grad” koristi se kako bi se opisalo povezivanje javnih usluga s ciljem povećanja učinkovitosti i jačanja gospodarstava. Uistinu, svaki stanovnik grada suočava se s tom temom

kroz prijevoz, administraciju ili korištenje vode i struje, što je tek nekoliko primjera. Korak po korak gradovi postaju „pametni gradovi” i u tu svrhu koriste digitalnu tehnologiju. Ska Keller, zastupnica u Europskom parlamentu iz stranke Zelenih/EFA, rekla je:

Pametni gradovi sasvim sigurno nisu opasni; točnije, oni stvaraju mnogo novih prilika i mogućnosti. Radi se više o pitanju očuvanja zaštite podataka tamo gdje je to relevantno.

Čini se da je proces stvaranja pametnih gradova atraktivan i da je prilagođen našim modernim društvima, ali nema sumnje da takav razvoj mora biti pod kontrolom jer postoji imanentna opasnost od gubitka ili krađe podataka.

Egalité (jednakost)

Digitalna revolucija također nudi mogućnost povećane jednakosti u smislu prilika i komu-nikacije. Slobodne digitalne platforme mogu olakšati demokratsku participaciju i poticati građane da izraze svoja mišljenja o različitim temama. Jedno rješenje moglo bi biti uvođenje elektroničkih sustava glasovanja.

Ponekad su ljudi prelijeni otići na glasačko mjesto ili pak rade cijeli dan pa jednostavno ne mogu glasovati čak i u slučaju da to žele. U današnje vrijeme mnoge se stvari mogu odvijati unutar sigurnog okruženja na internetu, pri-mjerice bankovno poslovanje. Prema tome, europske bi zemlje trebale omogućiti glasova-nje putem interneta ili pametnih telefona čak i ako se nalazite u drugoj državi, rekao je Jean-François Gerard s ARTE-a na svečanosti zatva-ranja.

Kako bi se takvo što ostvarilo, međutim, potrebno je pozabaviti se temama poput jednakog pristupa i obrazovanja. Nadalje,

Mladi zastupnici raspravljaju sa sudionicima "pametnih gradova" njihovih snova


pitanje prikupljanja podataka ne utječe samo na aspekt slobode nego također i na jednakost.

Jaz u digitalnoj pismenosti

Sve veći jaz u digitalnoj pismenosti izazov je današnjim pedagozima i vladama jer su pripad-nici određenih generacija ili društvenih skupina izuzeti od izobrazbe glede navigiranja interne-tom i korištenja digitalnih sustava. Stephen Clark, direktor za odnose s građanima u Glavnoj upravi za komunikaciju Europskog parlamenta, uočava jasnu generacijsku podjelu među ljudima koji odrastaju bez tehnologije premda gotovo istovremeno naglašava da to kulturno nepodudaranje ne znači nužno da takvi ljudi nisu sposobni za učenje i prilagođavanje.

Ideja o pristupu internetu kao ljudskom pravu usko je povezana s digitalnom pismenošću te je, kako zagovornici tvrde, ključna da bi ljudi moglo uživati u slobodi govora; Finska je bila prva zemlja na svijetu koja je 2010. širokopo-jasni internet proglasila zakonskim pravom svakog građanina.

Obrazovanje: Je li budućnost u internetu?

Kao što je to slučaj s mnogim drugim funk-cijama javnih ustanova, i obrazovanje se sve više prenosi u internetski svijet. Ideja o otvoreno dostupnim internetskim tečaje-

vima omogućuje studentima iz cijelog svijeta donošenje odluka o tečajevima i vremenskom planu, fleksibilno ocjenjivanje važnosti sadržaja i višestruki besplatan pristup materijalima.

Otvoreni pristup obrazovnim resursima i masivni otvoreni internetski tečajevi nedavno su promovirani kao novi trend koji će izobrazbu učiniti dostupnijom za svakoga, a sudionici na EYE-u sastali su se kako bi raspravili o moguć-nostima takvih tečajeva. Dok je broj studenata s visokim obrazovanjem dosegnuo 200 milijuna, a u Europi se do 2030. očekuje njegov rast i na 400 milijuna, čini se da bi cilj za nadolazeće godine trebao biti stvaranje dodatnih moguć-nosti za daljnji razvoj.

Većina sudionika u prvom redu se pitala može li otvoreni pristup tečajevima visoke izobrazbe značajno unaprijediti njihove izglede za posao i jesu li takvi tečajevi uistinu u stanju pružiti kvalitetnu izobrazbu. Rezultat rasprave nije ponudio definitivne odgovore na ta pitanja, ali su sudionici ukazali na nedostatak digitalne pismenosti, manjak opremljenosti i orijentaciju obrazovnih sustava država članica na informa-cijske i telekomunikacijske tehnologije (ICT) kao glavne izazove za razvitak otvorenih inter-netskih tečajeva u Europi.

Prikupljanjem osobnih podataka protiv krimi-naliteta?

Kibernetički kriminal bez sumnje je doveo do promjena zakona; ne samo na razini nacional-nih država nego i Europe. Kao posljedica toga, nije iznenađujuće što postoji veliki interes za problematične slučajeve kojima su se bavili Europski sud za ljudska prava i Sud Europske unije. Jednostavnim riječima, svaki put kada policijske snage prikupljaju ili koriste podatke građanina dolazi do konflikta između prava na osobnu privatnost i potrebe za javnom sigur-nošću.


Sudionici isprobavaju kako tehnologija i sportske aktivnosti mogu ići skupa na stroju iDance


Neki bi mogli primijetiti da tko nema što skrivati, nema ni razloga za strah. No, moraju li naši osobni podaci biti dostupni svakome? Europska unija do sada se radije oslanjala na kompromisna rješenja između slobode i sigurnosti nego što bi pristupala problemima direktnim putem. Čak i kada zanemarimo brojne zabrinutosti, pitanja i brige o nelegalnoj zloupotrebi osobnih podataka, jedna ključna stvar ostaje sasvim očita; unatoč činjenici što Europska unija neprestano pokušava riješiti pravne okvire i promicati svijest o ponašanju u internetskom svijetu, na neki je način propu-stila predložiti praktična rješenja. Predmet ano-nimnosti spomenut je u mnogim aktivnostima na EYE-u.

Od ključne je važnosti za mnoge ljude da se na internetu štiti njihova anonimnost te da imaju pravo ostati anonimni, rekao je Gregor Schamschula, jedan od sudionika.

Fraternité (bratstvo)

Dovode li veće mogućnosti sudjelovanja također i do veće povezanosti u društvu? Potraga za osjećajem prihvaćanja zajednička je svim ljudima i više nego ikada stoji pred izazovom bezgraničnog bića internetskog svijeta. Ipak, institucije poput Europske unije pokušale su apelirati na građane diljem kon-tinenta i stvoriti osjećaj „bratstva” u kojem mladež sudjeluje u programima razmjene na području visokog obrazovanja, a političari se zajedno suprotstavljaju financijskoj krizi.

Industrija igara nada se utjecaju na društvo

Na prilično iznenađujuće viđenje moglo se naići u mnogim panel raspravama i radioni-cama na Europskom skupu mladih koje su se bavile temama programiranja, obrazovnim igrama i industrijom igara općenito. Premda se čini neobično povezivati te teme s konceptom

EYE 2014 oblak riječi


Privatnost & zaštita

podataka:

Uspostaviti EUROPSKU

AGENCIJU ZA ZAŠTITU

GRAĐANA (ECPA) koja bi bila

odgovorna za jamstvo prava

građana EU-a na sigurnost

i privatnost na internetu!

Naslanjajući se na stručno

znanje i stavljajući naglasak na

zaštitu privatnosti i sigurnost,

Europa bi trebala preuzeti ulogu

digitalnog lidera i razraditi

veće sigurnosne standarde za

proizvođače softvera i hardvera.

jedinstvenog europskog identiteta, čitanje između redaka donosi neka nova saznanja:

Programeri i korisnici igara desetljećima su smatrali video igre sredstvom zabave. Nei-zbježno, skeptici su uporno tvrdili da video igre proizvode generaciju usamljenih, nedruštve-nih, agresivnih mladih ljudi, rekao je savjetnik za dizajn igara Konstantin Mitgutsch. Danas smo na putu prema programiranju obrazovnih video igara koje vas navode na kretanje, pro-mišljanje i izbjegavanje konflikata. Programi-ramo video igre koje nisu samo zabavne, nego bi mogle dovesti do revolucionarne prekretnice u obrazovanju te pozitivno utjecati na društvo, nastavio je.

Istinski dijalog između političara i građana?

Bi li digitalna rješenja zaista mogla spojiti različite grupe ljudi i na taj način olakšati društveno povezivanje? Unija se čini apstraktna i udaljena mnogim njenim građanima koji ne vide njezin utjecaj na njihov svakodnevni život.

Sadašnje digitalne platforme bave se dostavom poruke, a ne konverzacijom. GovFaces koristi kapacitet društvenih medija za povezivanje građana i političara. Političari imaju korisničke račune na Facebooku i Twitteru pomoću kojih komuniciraju i postavljaju slike, ali ne djeluju međusobno. GovFaces, pak, ne omogućuje

samo prijenos podataka nego i interakciju, rekao je Connor Sattely, glavni voditelj poslova-nja GovFaces.com.

Na toj platformi političar ima profil i građani dodaju pitanja, ideje ili prijedloge koji mogu biti ocijenjeni pozitivno ili negativno. Političar zatim može odgovoriti na pitanja pismenim putem ili video porukom. Trenutno 45 političara koristi tu platformu za interakciju s građanima.

U globalnoj zajednici koja se brzo mijenja, u kojoj je svatko zaokružen mnoštvom podataka, u kojoj informacije obilaze svijet u nekoliko sekundi i u kojoj se ljudi s različitih kontinenata mogu povezati jednostavnim klikom mišem, potencijalni utjecaj interneta na budućnost našeg svijeta nalazi se na samom vrhu dnevnog reda u Europskoj uniji.

Mislim da mladi Europljani putem virtualnih prostora mogu slobodno izražavati svoje ideje, bez obzira gdje žive, rekla je Benedicte King iz Ludwigsbourg Initiative-a.

Prema njenim riječima sve utjecajniji internet-ski komunikacijski sustav mogao bi poslužiti kao most među različitim kulturama, idejama i narodima iz cijele Europe te bi, u suradnji s mladima, mogao pokrenuti kreiranje europske budućnosti za koju će za nekoliko godina upravo mladež biti odgovorna.


Sudionici skupa iznose svoje ideje


Prostor za ideje - Digitalna revolucijaNeki primjeri ideja koje su osmislili i o njima raspravljali mladi sudionici za vrijeme skupa

Digitalna prava:

Prava korisnika inte

rneta

trebala bi biti globa

lna

i jednaka, a jednako

st

informacija kao i pr

avo na

privatnost i zaštitu

podataka

trebali bi biti ljudsk

a prava.

Digitalno obrazovanje:U školama predavati o digitalnim vještinama i širiti svijest o digitalnim pravima i privatnosti podataka kako

bi na taj način mogla nastati generacija sveobuhvatnih digitalnih stručnjaka.

Područja bez medija:Uspostaviti područja bez medija da bi se izbjegla sveprisutnost informacijskih

tehnologija.

Otvoreni pristup:Otvoreni pristup znanju i znanstvenim publikacijama te potpora softveru otvorenog koda i slobodnoj kulturi (film, glazba, igre).

Privatnost & zaštita

podataka:

Uspostaviti EUROPSKU

AGENCIJU ZA ZAŠTITU

GRAĐANA (ECPA) koja bi bila

odgovorna za jamstvo prava

građana EU-a na sigurnost

i privatnost na internetu!

Naslanjajući se na stručno

znanje i stavljajući naglasak na

zaštitu privatnosti i sigurnost,

Europa bi trebala preuzeti ulogu

digitalnog lidera i razraditi

veće sigurnosne standarde za

proizvođače softvera i hardvera.

Bežična mreža svima:

Bilo gdje i svakome

slobodna i otvorena bežična

mreža i internet.

Tehnička inovacija:Na područjima sigurnosti i oblaka ostvariti više inovacija i suradnje u EU-u; Podupirati stvaranje pokazatelja rizika piratstva kao i europskog protuvirusnog programa koji će biti dostupan za pristupačnu cijenu ili čak bez naknade.

Digitalni ustav:

Potrebna nam je europska

konvencija za digitalnu budućnost

koja će obuhvaćati građane i

predstavnike svih sfera društva iz

svih država članica EU-a s ciljem

uspostavljanja digitalnog ustava. Ta

j

bi ustav trebao postaviti zakonski

provediva prava koja bi pojedinci

morali imati u vezi s digitalnom

komunikacijom, a to su pravo

na pristup, pravo na poslovanje,

ali i pravo na privatnost i zaštitu

podataka. Nadalje, ima zadatak

postavljanja načela prave europske

infrastrukture

u području informacijske

tehnologije.

Ulaganja:Povećati ulaganja u nove europske digitalne tehnologije kao i subvencije EU-a nevladinim organizacijama koje se brinu o poboljšanju zaštite podataka.

Transpare

ntnost:

U interesu

veće

transparen

tnosti

osnovati n

ezavisni

medijski k

anal EU-a

.



Formiranje budućnosti interneta: – komentar Europskog foruma mladih

Mladi europski građani spadaju među najbolje umrežene i najvještije korisnike novih medija na svijetu. Među mladima u više od 25 zemalja prodiranje korištenja interneta prelazi 95%, dok otprilike 63% ljudi u dobi između 16 i 24 godine već upotrebljava mobilni internet5. Mladež je postala najvažnija ciljana skupina za pružatelje usluga interneta i sadržaja te jedna od najak-tivnijih skupina koja proizvodi i širi informacije pomoću novih medija. Jamstvo pouzdanog i brzog pristupa internetu, pravo na privatnost i zaštitu podataka, sloboda govora i građanska participacija neke su od glavnih želja koje su mladi ljudi i organizacije mladih u Europi izrazili u zadnjih nekoliko godina.

EYE je bio prilika da se progovori o takozva-noj digitalnoj revoluciji i iskoristi prigoda kao impuls za otvaranje postupaka odlučiva-nja u vezi s budućnošću interneta za mlade europske građane. U Strasbourgu je 5 500 prisutnih mladih ljudi dobilo pojačanje u liku stotina Europljana koji su događaj pratili putem interneta.

Cjeloviti digitalni skup mladih

Europski skup mladih osmišljen je u formatu cjelovitog digitalnog sudjelovanja. Prije, za vrijeme i nakon skupa sudionici događaja mogli su međusobno komunicirati i ponuditi ideje služeći se digitalnim sredstvima. Nadalje, na profilima Europskog parlamenta i Europskog foruma mladih u društvenim medijima tijekom skupa uživo su prikazane rasprave kako bi se

događaj otvorio za mlade ljude koji nisu mogli biti u Strasbourgu.

Tijekom tri dana EYE-a mladi su imali priliku podijeliti svoje stavove o digitalnoj revoluciji. Sudionici su raspravljali o utjecaju društve-nih medija na otvaranje političkih postupaka i povećanje participacije građana, a također i o složenom pitanju „velikih podataka” kao moderne valute i njenog utjecaja na prava korisnika interneta.

Europski forum mladih i digitalna revolucija

Veliki je izazov ploviti beskrajno složenim područjem digitalne revolucije koje se nepre-stano razvija. Međutim, Europski forum mladih i dalje će biti spreman na to. Europska unija trebala bi se odlučiti za proaktivan pristup komunikaciji i osigurati da se zaštite prava njezinih građana te da politika i dalje ostane relevantna i aktualna. Forum mladih posebice naglašava sljedeće stvari:

• Pristup na osnovi ljudskih prava

U središtu pažnje razvoja politike novih medija i upravljanja na internetu mora stajati korisnik uz nepromijenjeni naglasak na demokratskim vri-jednostima, slobodi i ljudskim pravima kao i na pružanju istih internetskih mogućnosti svima.

• Poprečna i sveobuhvatna perspektiva

Digitalna revolucija ne bi se trebala samo usre-dotočiti na pridobivanje svakog Europljanina za


digitalnu ponudu, nego i na stvaranje inovativ-nih ekosustava kako bi se pronašla dugoročna rješenja za najžurnije probleme s kojima se suočavaju mladi. Razvoj pouzdane politike prema internetu na europskoj razini prvi je korak prema podupiranju stvaranja instrume-nata koji bi omogućili mladima i organizaci-jama mladih da sudjeluju u stvaranju značajnih projekata.

• Sudjelovanje organizacija mladih

Mladi i njihove organizacije moraju dati svoj prilog u zagovaranju prava mladih ljudi na internetu i van interneta te ih stoga treba priznati kao važnog sudionika u postupku rasprave o pravilima koja određuju internet i politiku prema novim medijima. Organizacije mladih unose vrlo poseban i neophodan glas mladih u aktualne rasprave.

• Digitalna rješenja za hitne probleme mladih ljudi

Potreba za kvalitetnim radnim mjestima, kvali-tetnim obrazovanjem i, sveukupno, jačom auto-nomijom i uključivanjem u društvo faktori su kojima bi se trebalo rukovoditi prilikom određi-vanja prioriteta digitalne agende na europskim i nacionalnim razinama. Kada je riječ o zapošlja-vanju, novi mediji i informacijske tehnologije od ključne su važnosti pri poticanju inovacije i poduzetništva mladih. Obrazovanje je također prepoznato kao ključan faktor za integraciju novih medija i interneta u naše živote.

• Novi mediji i neformalno obrazovanje

Obrazovanje se sve više prepoznaje kao ključan faktor za integraciju novih medija u naše živote. Ipak, u mnogim osnovnim školama diljem Europe pristup internetu ne postoji ili je nedovoljan. Forum mladih smatra da su reforme u smislu elektroničkog učenja, digital-nog pristupa u školama, elektroničkih knjiga i elektroničkih materijala kao i integracija novih medija u nastavni plan od ključne važnosti kako bi se omogućilo da aktualne i buduće generacije budu opremljene za suočavanje s izazovima društva u kojem žive. Kroz nefor-malno obrazovanje posebice organizacije mladih trebale bi zagovarati kvalifikacije na području digitalnih medija za mlade ljude.5 Digital Agenda Scoreboard 2013 http://ec.europa.eu/digital-agenda/sites/digital-agenda/files/DAE%20SCOREBOARD%202013%20-%20SWD%202013%20217%20FINAL.pdf

Rasprava u YO!Globe-u


Budućnost Europske unije

Budućnost Europske unije: Može li je mlađa generacija učiniti boljom?

Kada je europski projekt osnovan 1952., Robert Schuman je maštao da bi se on u konačnici mogao razviti u duboko integriranu Uniju; međutim, bilo je, a i još uvijek jest, nemoguće predvidjeti sve izazove koje bi to povuklo za sobom. Tijekom jedne sjednice „testiranja ideja” koja je bila namijenjena podizanju svijesti građana za potrebom uspoređivanja demo-kracije i učinkovitosti, za jedan stol su sjeli mladi davatelji ideja i kreatori politike kako bi razgovarali o potencijalnim reformama unutar konteksta europske integracije. Jedan od naji-staknutijih predmeta na dnevnom redu bilo je pitanje kako uključiti mlade i članove margina-liziranih grupa u europsko zakonodavstvo.

Je li europska politika elitistička?

Monika Kalinowska, mlada sudionica iz Poljske, usmjerila je pozornost na pitanje profesionali-zacije politike i rasprostranjene pretpostavke da je, kako se izrazila, europska politika stvar za „bogate”:

Elitistički ogrtač europske politike stvara daleko više kontroverzi nego bilo koji nedostatak tran-sparentnosti u vezi s Europskim vijećem. Bilo koja preporuka da se poveća uključivost, a smanji elitizam politike EU-a može vrlo lako osigurati veću razinu javne potpore određenim političkim akterima , ali pri tome nije obuhva-ćena složenost politike u općenitom smislu.

Dok je namjera bila da davatelji ideja i kreatori politike podjednako podijele teren, Anna Burek primijetila je da su kreatori politike bili skloni posvećivati manje pažnje onima koji su poku-šavali ponuditi rješenja;

O idejama koje su ponudili davatelji ideja gotovo se nije raspravljalo – o njima se glasovalo kao dobrima ili lošima, ništa više, rekla je.

Složila se i Soetkin Verhaegen iz Belgije:

Mora nam biti jasno da se kod tih sastanaka najčešće radi o naklapanjima i praznim obeća-njima; u isto vrijeme, ipak, činjenica da do njih uopće dolazi znači da smo napravili korak u pravom smjeru.

Među prijedlozima sudionika događaja bilo je zagovaranja ravnopravnosti spolova, ujedi-njene Europe u smislu politike i gospodarstva te mobilnosti mladih. Mnogi sudionici složili su se da je podjela gospodarskih i političkih interesa jedna od najvažnijih beneficija koje nudi EU.

Europska unija neprestano se razvija, a tako je bilo uvijek od njezina početka. Sudionici EYE-a mogli su se uključiti u rasprave, panele, igre uloga i mnoge druge aktivnosti, sve s ciljem razmatranja što to budućnost donosi EU-u.


Unija za koga?

U mnogim aktivnostima sudionici su spomenuli nekoliko prijetnji postojanju Unije; najgora od njih uključivala je marginalizaciju manjih zemalja te porast nacionalizma i euro-skepticizma. Za vrijeme rasprave o slabostima EU-a općeniti osjećaj bio je označen ne toliko nedostatkom zajedništva, koliko nedostatkom europskog „ponosa” i zajedničkih vanjskih dje-lovanja.

Presudno je da mladi ljudi počinju razmišljati o slabostima i prijetnjama Europskoj uniji, jer ih upravo oni mogu nadvladati. Također je važno za mlade ljude da saslušaju i shvate argumente kako euroskeptika tako i zagovornika Europe, rekao je tijekom jedne od sjednica Federico Guerrieri, glavni tajnik Mladih europskih fede-ralista (JEF).

Tijekom brzopotezne sjednice svaki sudionik panel-rasprave dobio je riječ na dvije minute; osam govornika iz raznih područja uključu-jući zastupnike u Europskom parlamentu, mlade aktiviste i novinare, komentiralo je široki spektar tema pokrivajući, među ostalim, migraciju, izbore, kvote za žene, obrazovanje i nezaposlenost mladih. Jedna od tema rasprave bila je uloga mladih u Europskoj uniji, što je izazvalo veliku diskusiju u dvorani Europskog parlamenta.

Kazati da je budućnost na mladima često je bio način da se kaže „Vi ćete sutra donositi odluke”, rekla je Emma Mustala iz finskog nacionalnog vijeća mladih.

Peter Oomsels, dopredsjednik europskog JEF-a iz Belgije, predložio je ideju nove središnje vlade za zemlje eurozone:

Ne možemo upravljati valutom u 18 zemalja, a donosimo odluke za 28 zemalja.

O nekim temama se raspravljalo s publikom koja je imala priliku postavljati pitanja i glasovati o prijedlozima davatelja ideja. Dok je poboljšanje svijesti o pravu na zahtjev za pri-vatnošću putem interneta potvrđeno od 83,7% onih koji su glasovali, glasovanje o brisanju rodnih kvota zabilježilo je mnogo tjesniji ishod – gotovo polovica onih koji su glasovali složili su se s brisanjem, 35% je bilo protiv, a 17% je bilo suzdržano.

Ako bih dobila posao pitala bih se da li je to samo radi popunjavanja kvote ili zbog mojih kvalifikacija, rekla je M. Mehmood, sudionica panela iz Danske, komentirajući ideju o uvođenju kvote zapošljavanja žena.

Obrazovanje na dnevnom redu

„Koje obrazovanje za Europu?”, glasila je tema za raspravu uoči ručka u sklopu „YO!Globe-a” 9. svibnja, a to se moglo iščitati kao pitanje ili, pak, kao ogorčeni prigovor, ovisno o vašoj državi, dobi i gospodarskoj filozofiji. Publika od 60 uglavnom trenutnih ili budućih studenata na sveučilištu mogla je izraziti svoje odobrenje ili nedostatak na način da su upotrebljavali papirnate znakove koji su se, dovoljno ironično, koristili konceptom preuzetim sa internet-ske stranice koja služi kao najveća opasnost bilo kakvoj vrsti istraživanja ili koncentracije – lajkanjem s Facebooka.


Obojeni obraz za obojeni vikend


Tijekom događaja kojeg su organizirali ESU i OBESSU, dvije organizacije koje predstavljaju učenike iz škola i studente sa sveučilišta diljem Europe, vjetar je katkad snažno zaljuljao bijeli šator „YO!Globe-a” i dao svima nazočnima jasnu ideju o tome kako bi bilo živjeti unutar loptice za golf.

Neizbježno, tema novca i pitanje tko financira obrazovanje preuzeli su glavnu ulogu u raspravi.

Obrazovanje nije besplatno, netko mora za njega plaćati – kao što su tvoji roditelji putem poreza plaćali za tvoje obrazovanje, rekao je Federico Potocnik, koji se zalaže za jednu vrstu odgođenog plaćanja za sveučilište, što je izazvalo jednog gledatelja da uzvikne kako bi takav korak doveo do progresivnog oporeziva-nja.

Što više odgovornosti daješ državi, to manje si ti odgovoran i postaješ pijun za politiku, dodao je Federico Potocnik.

Thomas Maes, glavni tajnik Mladih europskih socijalista, istaknuo je niz točaka s naglaskom na opasnostima viđenja obrazovanja kao proi-zvodnog pogona radne snage:

Obrazovanje bi trebalo biti put prema ispunje-nju i kada bi se naplaćivalo na neki način bi se jamčilo da će se vjekovima održati nejednako-sti, rekao je.

Publika je podigla u zrak cijelu šumu lajkova, a rasprava, premda ponekad dosta tehnička, prisnažila je glavnu brigu studenata diljem Europe, a to je da je obrazovanje u 21. stoljeću neizbježno isprepleteno sa strahovima kako ga platiti.

Jednakost

Važan dio rasprava tijekom Europskog skupa mladih bilo je pitanje uključivosti te načina na koji osigurati jednaka prava i zaštitu za

sve bez obzira na spol, seksualnu orijentaciju, narodnost ili vjeroispovijed. Komentar Alve Dahn iz Švedske:

Mislim da sve probleme koje imamo u vezi s diskriminacijom možemo riješiti obrazujući ljude. Problem je nedostatak znanja. Moramo obrazovati ljude da bi razumjeli što je zapravo imigrant, da ne vjeruju slijepo propagandi koja tvrdi da je glavna tema imigracije zarada ili gubitak novca, jer je stvar puno složenija. Imi-gracija je također povezana sa stjecanjem ili gubitkom kulture, no poglavito sa stjecanjem.

Dva mlada umjetnika nastupaju u cirkuskoj predstavi


Povezivanje preko Atlantika

Svrha videokonferencije „Poziv iz Strasbourga” (Strasbourg Calling), koju je vodio Andreas Galanakis, resorni direktor u Američkoj gospo-darskoj komori u Europskoj uniji, bila je istražiti odnose između EU-a i SAD-a te raspraviti o njima. Na europskoj su strani bili sudionici EYE-a, a SAD su predstavljali američki studenti. Zajedno su raspravljali o temi nadzora, u kontekstu otkrića povezanih s Nacionalnom sigurnosnom agencijom (NSA), o tome koje je mjere potrebno poduzeti da bi se okončalo siromaštvo, o udruživanju snaga u cilju sla-bljenja terorizma te o mogućim reakcijama na rusku prijetnju. Složili su se da je priča oko NSA u osnovi postala medijski cirkus, a tema okon-čavanja siromaštva potakla je žustru raspravu s obje strane Atlantika. Na kraju je zaključeno da je za rješavanje svjetskog siromaštva nužno udružiti snage s SAD-om.

Rješavanje problema euroskepticizma

Velik dio Europe bori se sa sve većom neza-poslenošću mladih, koja u nekim regijama doseže 60% te su prisutni strahovi da bi sve veći gubitak iluzija mladih zajedno s rastom euroskepticizma mogao poslužiti za podriva-nje budućnosti europske integracije. Međutim postoje ljudi koji se trude uključiti mlade u rad EU-a te stati na kraj zamahu političke apatije. Alesandra Kluczka, koordinatorica kampanje „Zašto glasati 2014.”

(Y Vote 2014), jedna je od njih:

Na europskim izborima 2009. godine glasalo je samo 29% mladih. Glavni je problem nedo-statak informacija: mladi smatraju da nisu zastupljeni, da ih se ne razumije. Radionice poput naše informiraju mlade o načinu rada EU-a, a time ih se potiče na aktivno sudjelo-vanje. Također, objasnila je, ako osoba počne

glasati dok je mlada, veća je vjerojatnost da će nastaviti glasati u kasnijoj dobi.

Alesandra Kluczka ipak je optimistično, iako oprezno, govorila o budućnosti EU-a:

Prisutne su prijetnje nacionalizma, euroskepti-cizma i radikalnih pokreta, no kada pogledam mlade u zemljama kao što je moja zemlja, Poljska, vidim da naša generacija raspolaže mogućnostima koje naši roditelji nisu imali. Sada imamo sustav bez granica i uživamo u dužem razdoblju mira nego bilo koji drugi kontinent. Ne bismo smjeli biti toliko pesimi-stični, Europa je mnogo postigla.

Zajednički rad na rješavanju nezaposle-nosti mladih

Čini se da je u ovo vrijeme ekonomske i društvene krize potreba za suradnjom građana važnija nego ikada prije. U tom kontekstu glavnu ulogu u europskom društvu igraju nevladine organizacije koje se trude poticati proaktivne stavove među mladima. Na primjer, organizacija Youthnet Hellas, koja je 2013. dobila nagradu Europski građanin, potiče


Mladi sudionici zauzimaju mjesta zastupnika u plenarnoj sobi


mlade u Grčkoj da budu proaktivniji u pro-nalaženju mogućnosti zaposlenja. S obzirom da se stopa nezaposlenosti mladih približava 60%, zemlja je suočena s dvije mogućnosti: pokrenuti se ili propadati u statusu quo. U tom smislu volontersko djelovanje čini se kao način nadilaženja prepreka koje sprečavaju aktivno sudjelovanje u životu zajednice. Postati volonter ne znači nužno raditi i ne biti plaćen. Prije je riječ o zauzimanju pozitivnog stava prema društvu.

Manos Pavlakis iz organizacije Youthnet Hellas istaknuo je da mladi mogu poboljšati svoju situaciju odabirući jedan ili više od tri ponuđena puta : obrazovanje, zapošljavanje i volonterski rad. Kako bi riješio problem, Youthnet Hellas aktivno je sudjelovao u 172 projekta tijekom zadnjih pet godina:

Važno je da mladi ljudi shvate da imaju mnogo mogućnosti ako se uključe u aktivnosti, rekao je Manos Pavlakis i dodao da mladi u Europi dijele zajedničke potrebe, interese i brige.

Društvene igre za razumijevanje EU-a

Na Europskom skupu mladih bilo je riječi o upotrebi igara u cilju učenja o Europskoj uniji

i raznolikosti država članica. Kroz igru Euro-kracija, koju je osmislio Jaap Hoeksma, želi se objasniti Ugovor iz Lisabona:

EU je demokracija koja je sastoji od 28 manjih demokracija. Riječ je o novom obliku koji je kom-pliciran i stoga ga je najbolje objasniti kroz igru, rekao je.

Hans Christian John, suosnivač internetske platforme Move On Europe, za promicanje veće suradnje i integracije u Europi, vodio je raspravu „Molimo više demokracije!” (More Democracy Please!). U igri je svaki sudionik smislio riječ ili izraz koji predstavlja što Europa njima znači: neki od prijedloga bili su obitelj, sloboda, mogućnosti i multikulturalnost, a dok je Hans Christian John zapisivao riječi, primije-tio je:

Nitko ne zna što je Europa. To je nejasno, ali lijepo!

Sudionici gledaju i navijaju za vrijeme predstave u cvjetnom baru


Jedinstveni nastup:

Europska bi unija trebala

nastupati jedinstveno kada je

riječ o migraciji, ekonomskoj

i vanjskoj politici te međuna-

rodnim poslovima. Trebalo

bi smanjiti natjecanje među

državama članicama i povećati

solidarnost.

Rasprava je započela na temu što EU predstav-lja, a zatim su na temelju toga sudionici dalje raspravljali o demokratskim temeljima Unije, zakonodavnim postupcima i demokratskoj legitimnosti europskih institucija. Sudionici su predložili da postoji potreba za konvencijom o građanskim pravima te da bi se o europskim pitanjima trebalo raspravljati na nacionalnoj razini u svakoj državi članici. Sudionici su se također pitali stvara li se „deficit” demokracije s obzirom na to da se Komisija ne izabire izravno, a predloženo je i da bi zastupnici u Parlamentu prije izbora trebali otvoreno dati do znanja za koga namjeravaju glasati za predsjednika Parla-menta. Pri kraju radionice Hans Christian John rekao je da će proslijediti te ideje:

Budući zastupnici u Parlamentu moraju znati što ste predložili. Što će s time napraviti, to ne znam.


Intervencija iz publike


Jedinstveni nastup:

Europska bi unija trebala

nastupati jedinstveno kada je

riječ o migraciji, ekonomskoj

i vanjskoj politici te međuna-

rodnim poslovima. Trebalo

bi smanjiti natjecanje među

državama članicama i povećati

solidarnost.


Prostor za ideje - „Budućnost Europske unijeNeki primjeri ideja koje su osmislili i o njima raspravljali mladi sudionici za vrijeme skupa

Glas koji se čuje:

Potrebno je više mladih ljudi u

politici koji će govoriti o intere-

sima i izazovima mlade gene-

racije i baviti se njima. Povećati

zastupljenost mladih u Europskom

parlamentu: uvesti kvote za mlade

ispod 30 godina. Organizirati

događaje poput Europskog skupa

mladih 2014. da bi se čula mlada

generacija. Dati pravo glasa svim

16-godišnjacima i 17-godišnjacima

diljem Europe.

Europska mobilnost:Za mladu generaciju treba postojati Europska stu-dentska prijevozna kartica (kartica Interrail), kojom bi bili obuhvaćeni nacionalni i međunarodni programi

mobilnosti.

Jedan sustav glasanja u EU-u:

Jednaki sustavi glasanja u svim državama EU-a. Omogućiti glasanje na

internetu. Transnacionalne liste za parlamentarne

izbore (posebno za vodeće kandidate).

Socijalna Europa:Europa kao globalni uzor na području obrane i jamčenja zaštite ljudskih prava te akter koji ima ključnu i aktivnu ulogu u promicanju napredne socijalne politike. Unutar svojih granica Europska bi unija uvela bezuvjetni temeljni dohodak te zajedničke ili barem usporedive minimalne plaće i tako osigurala jednakost i kvalitetu života za sve europske građane.

Obrazovanje:Političko i građansko obrazova-nje kao primarni cilj u srednjim školama, uključujući obavezne cjeline o vrijednostima, povijesti, funkcioniranju te dužnostima i odgovornostima Europske unije i njezinih država članica, po mogućnosti na internetu i inte-raktivno radi upoznavanja drugih studenata iz cijele Europe.

Europski identitet:

Stvoriti demokratsku Uniju

jačanjem predstavničke, parti-

cipatorne i izravne demokracije.

Poboljšati programe razmjene

među europskom mladeži kako bi

se poboljšalo međusobno razu-

mijevanje i potaknuo zajednički

europski identitet ili uvesti godinu

dana europskog putovanja, tijekom

koje bi svi koji su stekli kvalifika-

ciju obrazovanjem (strukovno

osposobljavanje, diploma) dobili

stipendiju za putovanje Europom

tijekom 12 mjeseci pod uvjetom da

pristaju sudjelovati u volonterskom

radu barem sedam mjeseci tijekom

putovanja. Postojala bi baza podataka

s mogućnostima za volontiranje.

Ulaganja:Ulagati više novaca u infor-miranje o postignućima i ciljevima, ali i o odgovornos-tima Europske unije.

Sjedinjene Europske Države:

Europa mora konačno nadići

nacionalne granice i postati

zasebna država. Narod bi izravno

birao središnju europsku vladu

i europskog predsjednika.

Stvoriti europsko državljanstvo

(putovnica, zajedničke vrijedno-

sti, poznavanje drugih zemalja,

mobilnost itd.). Uvesti europski

nacionalni praznik koji bi se slavio

svake godine u cijeloj Europi.Tr

ansparentn

ost:

Donijeti stro

že propise

za ograničav

anje utjecaja

lobija i veću

transparen-

tnost proce

sa političkog

odlučivanja

.



Jača i demokratičnija Unija – Komentar Europskog foruma mladih

Europski skup mladih istaknuo je da je mladima važna Europska unija. Ipak, mladi ne žele bilo kakvu Europsku uniju, već Uniju koja uz viziju daje i odgovore na njihova očekivanja.

EU se nalazi na važnom raskrižju zbog trenu-tačne financijske i monetarne krize. Mladi su već sada suočeni s posljedicama krize i štednje, sve su više izloženi nezaposlenosti, siromaš-tvu i socijalnoj isključenosti. Nadalje, sadašnja međugeneracijska dinamika prebacuje probleme jedne generacije na sljedeću, što se očituje u trenutačnim krizama i neriješenim ekološkim problemima. Stoga je važno mlade staviti u središte programa EU-a i početi raz-mišljati o mjestu mladih u društvu ako želimo biti u stanju odgovoriti na izazove s kojima je Europska unija suočena i s kojima će biti suočena u nadolazećim godinama.

Budućnost Europe na Europskom skupu mladih

Mladi sudionici EYE-a raspravljali su o buduć-nosti Europe kroz brojne aktivnosti. Naglasili su da bi institucije EU-a trebale biti pristupačnije, transparentnije i bliže (mladim) građanima, a bilo je riječi i o većoj ulozi Europskog parla-menta. Naglasili su ulogu medija, društvenih medija i građanskog obrazovanja kako bi se bolje objasnilo što EU radi te potrebu da se na proaktivan način poveća udio mladih u europskom procesu donošenja odluka. Visoko mjesto na listi problema o kojima su mladi sudionici željeli raspraviti bilo je namijenjeno

kvalitetnim poslovima, a istaknuli su da trenu-tačne mjere štednje štete socijalnoj politici u vremenu kada svaka četvrta mlada osoba živi u siromaštvu.

Europski forum mladih i budućnost Europe

Europski forum mladih ponosan je na sve što su mladi pokazali tijekom rasprava: da su uključeni, da imaju viziju, ali također da su rea-listični i sposobni predlagati konkretne mjere EU-u. Sretni smo i što su naši brojni zahtjevi za sljedeći mandat Europskog parlamenta i Europske komisije, koje smo izrazili tijekom kampanje LoveYouthFuture, naišli na snažnu potvrdu u Strabourgu.

Zapravo smo uvjereni da EU, ako želi poboljšati situaciju mladih u Europi, mora hitno poduzeti mjere na sljedećih pet područja:

• Demokratičnija Unija

Europska unija mora ojačati svoju demokraciju poticanjem upotrebe europske građanske ini-cijative te stvaranjem transnacionalnih izbornih listi za izbore za Europski parlament i organizi-ranjem izravnog izbora predsjednika Europske komisije. Da bi se čuo glas mladih, nužno je da europske i nacionalne stranke uključe više mladih kao kandidate za mjesta za koja se glasa te da države članice Europske unije snize dob za glasanje na izborima za Europski parlament i na izborima u vlastitoj zemlji na 16 godina.


• Održivi novi rast

Izlaz iz krize te, šire gledano, budućnost EU-a stvaranje je novog rasta uz prihvaćanje razvojnog modela koji je socijalno i okolišno više održiv. Poduzetništvo i zeleno gospodar-stvo stoga su iznimno važni za samostalnost mladih, bilo da je riječ o poduzećima koja osnivaju mladi ljudi, bilo o izvoru radnih mjesta za mlade. Pozivamo EU da se bori protiv neza-poslenosti mladih i podržava održivije gospo-darstvo. EU bi trebao poticati države članice u smjeru održivijih gospodarskih modela. Isto-vremeno bi trebao osigurati da kvaliteta novih radnih mjesta odgovara minimalnim standar-dima. Posebice je potrebno uspostaviti sustave minimalnih plaća te europski status za priprav-nike.

• Snažnija Unija

Da bi se ispunila očekivanja mladih, također je ključno da Europska unija napravi korak naprijed. Države članice više ne mogu same rješavati brojne izazove, posebno kada je riječ o ekonomskoj, fiskalnoj, okolišnoj i socijalnoj politici te politici zapošljavanja. EU bi trebao iskoristiti puni raspon sposobnosti kojima već raspolaže kako bi uspostavio novu i pravedniju ravnotežu između mjera štednje i socijalne politike. Slično tome od EU-a očekujemo da hrabro iskoristi odredbu koja se sadržana u članku 165. UFEU-a i zalaže se za „poticanje [...] sudjelovanja mladih u demokratskom

životu Europe” te da osnaži prostor za mlade u europskoj demokraciji.

• Novi resursi za nova ulaganja

Europskoj će uniji biti potrebna sredstva za rješavanje takvih ključnih pitanja, a to podra-zumijeva nove resurse za nova ulaganja. Europska unija trebala bi imati mogućnost prikupiti vlastite resurse izravnim oporeziva-njem utjecaja na okoliš te europskim porezom na financijske transakcije.

• Socijalna Europa

Konačno, Europska je unija postavila standarde za zaštitu ljudskih prava i razvijala vrijednosti demokracije i vladavine prava čime je brojnim naraštajima omogućila da nadiđu stare anta-gonizme i žive u miru. Istovremeno je razvila europski socijalni model kojim je obuhva-ćena promidžba visoke razine zaposlenosti, jamstvo prikladne socijalne zaštite, borba protiv socijalne isključenosti i visoka razina obrazovanja, osposobljavanja i zaštite zdravlja, čime se građanima omogućuje da žive dosto-janstveno. Ključno je da nove generacije imaju koristi od te stečevine i stoga je iznimno važno da Europska unija čvrsto stoji iza tih vrijednosti i osigura da se društvene reforme ne provode na račun mladih.

3838

Sudionici i volonter na raspravi


Održivost

Održivost: Stvaranje zelenije Europe

Održivost je široka tema koja obuhvaća veliki raspon pitanja od toga kako osigurati izvore energije i mogućih rješenja za problem prelova ribe do javne potrošnje, nadzora nad financijskim tržištima i svjetske trgovine. Sudionici EYE-a s entuzijazmom su se bavili tom temom, doprinosili raspravama i radionicama ideja te se inspirirali razmjenom dobre prakse među vršnjacima. Usredotočili su se na pitanje kako ugraditi ideju održivosti u gospodarstvo, okoliš i društvo te tako stvoriti bolju Europu.

Europa, ekološki prihvatljiva i održiva?

Na jednoj od radionica 60-ak sudionika iz mnogo različitih država imalo je priliku pred-staviti svoje poglede o održivijoj i ekološki pri-hvatljivijoj Europi. Philippe,

18-godišnjak iz Švicarske, rekao je da moramo prestati pričati i umjesto priče poslati jasnu poruku, a Imogen iz Ujedinjene Kraljevine dodala je da bi voljela vjerovati da kao mlada građanka Europske unije može utjecati na njezinu politiku održivosti.

Na kraju sesije sudionici su iznijeli pet vizija za europsku održivost. Među njima su bili koncept društva „bez otpada”, koji se temeljio na osmi-šljavanju proizvoda koji se mogu u potpunosti reciklirati, novi načini proizvodnje energije, usredotočenost na lokalnu proizvodnju hrane te stvaranje održivog prijevoznog sustava na europskoj razini. Neki od najčešće navođenih aspekata bili su potreba za boljim razumijeva-njem i obrazovanjem u vezi s okolišem i odr-živosti, pitanje pristupa čistoj vodi te zaključak da rješavanje problema zahtijeva zajedničko djelovanje na europskoj, a ne na nacionalnoj razini.

Kazalište i igra uloga na temu održivosti

Vrijedan doprinos Europskom skupu mladih bila je politička kazališna predstava „Suočeni smo s krizom” (We've got a Crisis) autora Wolfganga Wiegarda, predsjednika njemačkog Vijeća gospodarskih stručnjaka. U predstavi, koju su odigrala tri glumca, na zabavan i humo-rističan način predstavljena su složena pitanja kao što je konverzija neotplaćivanih zajmova za nekretnine, negativan utjecaj sustava s učinkom „snježne lavine” i pitanje daljnjeg postojanja eura. Otprilike 110 sudionika uživalo je u živoj glazbi, video snimkama i spontano zapjevalo.

U toj aktivnosti, koja je uključivala igru uloga i bavila se pitanjem okoliša, klime i održivosti u Europskoj uniji, sudionici na Europskom skupu mladih mogli su zaigrati ulogu zastupnika u Europskom parlamentu. Bili su podijeljeni u sedam stranačkih klubova Europske unije, a raspravljali su o okviru za klimatsku i ener-getsku politiku za 2030. na temelju stvarnog zakonodavstva. Jedna od sudionica, Hanan Kostet iz Belgije, izrazila je svoje mišljenje da bi se Europa, umjesto kažnjavanja onih koji rade nauštrb održivosti, trebala više usredotočiti na


Nachhaltigkeit

pružanje prednosti inicijativama koje podrža-vaju zelena rješenja i bave se njima.

EU može na to utjecati mijenjanjem menta-liteta potrošača, poticanjem istraživanja i razvojem u smjeru zelenih rješenja te dugoroč-nim razmišljanjem. Treba nam velika promjena ili se stanje neće popraviti, dodala je.

„Zastupnici u EP-u na jedan dan” usvojili su tri ambiciozna cilja za 2030.: smanjenje stakle-ničkih plinova od 55%, upotreba obnovljive energije od 45% te opća ušteda energije od 40%. Da bi financirali ta postignuća, usvojili su koncept odgovornosti država članica koje snose dodatne troškove te predložili reformu sustava trgovanja emisijama Europske unije uvođenjem minimalne i maksimalne cijene emisija ugljika. Žustra rasprava o temi biogoriva završila je glasanjem o zadržavanju poticaja da se, na primjer, doprinese olakšavanju siromaš-tva u zemljama u razvoju. Nadalje, odobrenje za vađenje plina iz škriljevca delegirano je na razinu Unije.

Poštena trgovina

Prigodno, s obzirom da je 10. svibnja obilježen svjetski dan poštene trgovine, na raspravi koju je organizirao Ured za zagovaranje poštene

trgovine tema je bila odnos poštene trgovine i EU-a. U uvodnom je govoru Alexander Flores, član organizacije proizvođača za poštenu trgovinu Aprainores iz El Salvadora, govorio o važnosti poštene trgovine za zajednice u zemljama u razvoju i naveo da je pravedno plaćanje neophodno za razvoj i na društvenoj razini i na razini pojedinca.

Također pomažete da djeca iz tih obitelji idu u školu, rekao je.

Kada je riječ o sporazumima o slobodnoj trgovini, Alexander Flores naglasio je koliko je važno uzeti u obzir temeljna ljudska prava, osigurati pristojne radne uvjete i zabraniti dječji rad u zemljama u razvoju. Međuna-rodna pomoć trebala bi se više usredotočiti na prijenos znanja i tehnoloških inovacija nego na slanje novca.

Klimatske promjene

Važna tema rasprava tijekom dva dana trajanja EYE-a bila je klima te što bi sami europski građani trebali napraviti da smanje svoj utjecaj na okoliš. Mreža mladih Young Friends of the Earth Europe organizirala je interaktivnu radionicu na kojoj su sudionici, podijeljeni u skupine koje su predstavljale kontinente, raspravljali o odgovornostima Europe u vezi s klimatskim promjenama:

Čak i ako sada ne osjećamo problem, osjećat će ga puno ljudi u budućnosti, rekao je Cahner Max iz Španjolske.

Joost de Moor iz Nizozemske rekao je pak:

Vlade moraju raditi na tome da se promijeni ljudsko ponašanje kako bi se pobrinule da građani preuzmu više odgovornosti.


Poziv na poticaje i potporu ribarima

U panel-raspravi o budućnosti održivog ribolova sudionici su naveli nedavna postignuća EU-a u pogledu zakonodavnih promjena, ali i velike izazove u vezi s provedbom i postizanjem zajedničke politike EU-a unatoč činjenici da su neke države više zahvaćene tim problemom od drugih. Sudionici su kritizirali snažno lobiranje zbog kojeg je nedavno slabom većinom u Parlamentu odbijeno postupno ukidanje pogubnog ribolova pridnenom povlačnom mrežom koćom, a vladao je osjećaj da bi se ta tema ponovo trebala naći na dnevnom redu. Nadalje, brojni sudionici, posebno iz južne Europe, pozvali su da se osigura više poticaja i potpora za ribare u njihovim zemljama da bi, na primjer, zarađivali ribolovnim turizmom. Smatrali su da kvote i pretjerani propisi EU-a negativno utječu na njihove zajednice. I panelisti i sudionici predložili su više fleksibil-nosti u pogledu kvota kako bi se manje ribe bacalo nazad u more, a predložili su i inicijative za diversifikaciju europske prehrane kako bi ona obuhvaćala više ribljih vrsta.

Zalaganje

Documents

Ideje za IDEAS FOR bolju A BETTER Europu EUROPE...• Ideje za bolju Europu: Europski skup mladih stranica 07 I. Nezaposlenost mladih • Nove perspektive za blokiranu generaciju –