KORPORATIVNO KOMUNICIRANJE I KORPORATIVNI ODNOSI S JAVNOŠĆU

Korporativne komunikacije su instrument menadžmenta koji pomaže da se svi oblici komunikacije (interni i eksterni) usklade na najuspješniji i najučinkovitiji način, kako bi se stvorila povoljna osnova za odnose sa skupinama o kojima korporacija ovisi.

Unutarnje i vanjske zadaće korporativnog komuniciranja Priprema komunikacijske strategije organizacije Upravljanje rizicima i kriznim situacijama Upravljanje odnosima s vladom Upravljanje odnosima s medijima Upravljanje odnosima s potrošačima Upravljanje odnosima s investitorima Komunikacija sa vladom Komunikacija sa zaposlenima

Razlozi za nekomuniciranje menadžmenta nabroj Zabuna da su uposleni informisani ( direktori su često loši u komuniciranju svojih misli i ideja nižim zaposlenim.

Misle da ako je njima nešto jasno i očito, zašto to ne bi bilo i ostatku organizacije ) Saopštavanje isključivo dobrih vijesti ( problem se javlja kada loše vijesti iscure izvan kompanije, a tračevi se

nezaustavljivo šire ) Izolacija od okoline ( rezultira udaljavanjem radnika od vodstva i gubitkom kupaca )

Uloga komunikacije u stvaranju vrijednosti korporacijeo Problemi identifikacije ciljnih javnosti korporacije ( npr. postoje li grupe čije se akcije povezuju sa strategijom

korporacije, tko su multiplikatori, ko su ciljne javnosti prema demografskim kriterijima, postoje li organizacije u uskoj vezi sa korporacijom, ko ima interese u odnosu na korporaciju )

o Korist ciljne javnosti iz pogleda korporaciju ( djelovanje ciljne javnosti je važan resurs, raspolaganje resursom vodi ka uspješnosti i ostvaruje se vrijednost ciljnih javnosti )

o Koristi korporacije iz pogleda ciljnih javnosti ( egzistencija, ponašanje i djelovanje preduzeća dodiruje interese ciljnih javnosti, a s obzirom da preduzeće ima vrijednost, ona se definira kao korist korporacije )

Uloge komunikacija u stvaranju vrijednosti Implementacija proizvodne ideje ( upravljanje komunikacijskim odnosima s potencijalnim kupcima sa ciljem

stvaranja željenih slika o proizvodu ) Istražiti vrijednosti i stavove pojedinih ciljnih javnosti ( i implementacija rezultata u menadžmentskom procesu

korporacije ) Implementacija korporativne ideje ( upravljanje komunikacijskim odnosima sa stakeholderima s ciljem

stvaranja željenih slika o korporaciji )

Odnosi s javnošću u odnosu prema drugim funkcijama upravljanja ( zaokruži...treba sve ove funkcije zaokružiti ) Odnosi s javnošću i odjel za marketing

Dilema da li su odnosi s javnošću dio marketinga, ili je marketing dio odnosa s javnošću. Tri osnovne teme u konfliktima 1. Razgraničenju marketinga i odnosa s javnošću 2. Dominacija 3. Važnosti funkcija

Odnosi s javnošću i odjel za ljudske resurseDilema o tome ko komunicira sa zaposlenim. Tri su područja konflikata:

o strukturalna reorganizacija o interna komunikacija o odnosi sa zajednicom

Odnosi s javnošću i pravni odjelOvdje se govori o odgovoru „no comment'' i njegovom uticaju na imidž i reputaciju. U kriznim situacijama je od velike odgovornosti upotreba ovog odgovora. Najnoviji trendovi kažu da postoji saradnja između PR odjela i advokata

Odnosi s javnošću u malim preduzećimaMali preduzetnici vjeruju da ukoliko žele nešto dobro napraviti da to moraju učiniti sami. Mali preduzetnici bi trebalo da se educiraju o odnosima sa javnošću.

Korporativni identitet, imidž, reputacija, osobnost i kulturao Korporativni identitet: kombinacija načina na koji je izražena osobnost organizacije, odraz korporativne

kulture i korporativne vrijednosti, obuhvata ukupnost proaktivnih, reaktivnih i nenamjernih aktivnosti i poruka organizacija (korporativni logo).

o Korporativni imidž je odraz organizacije u očima i umovima njene javnosti i sastoji o imidža marke, imidža proizvoda i imidža kompanije koji je povezan sa prethodna dva.

o Korporativna reputacija se stvara na temelju osobnog iskustva, bilo izravnog ili neizravnog, objedinjuje različite imidže preduzeća.

o Korporativna osobnost se sastoji od historije, kulture, vrijednosti i vjerovanja organizacije i ostvaruje se kroz zaposlenike, sisteme, strukture, proizvode i usluge.

o Korporativna kultura spominje koncepte kao što su vrijednosti, uvjerenja, filozofija, standardi i način reakcije na organizacijske potrebe za vanjskom prilagodbom i unutarnjom integracijom koje su zajedničke pripadnicima neke organizacije.

Finansijski PR/ odnosi s investitorimaOvo je strateška funkcija menadžmenta koja kombinira discipline marketinga, finansija i komunikacija.

Proističe iz potrebe za specifičnim znanjima i vještinama odnosa sa javnošću i razumijevanja finansijske terminologije.

Upravljanje temamaTeme su relevantne informacije i/ili diskusije za kompaniju.Dvije karakteristike upravljanja temama su:

Teme imaju potencijal da budu relevantne za kompaniju Naći strateški odgovor na pozitivne/negativne implikacije tema

LobiranjeLobiranje: komunikacijska aktivnost nastala na engleskim dvorovima. To je uticaj na tzv. decision makere kako bi njihove odluke bile što povoljnije za one koji su pokrenuli lobističke aktivnosti. ESEJAktivnosti lobiranja su:

Uspostavljanje koalicija Vršenje istraživanja i pripremanje izvještaja Kontakti sa uticajnim ljudima Priprema svjedoka i govornika Fokusiranje debata

Komunikacija u promjenama znači komuniciranje sa promjenom pogođenim ciljnim javnostima. Promjena preduzeća nastaje u vrijednosti preduzeća, njegovoj kulturi, načinu funkcionisanja, funkcionalnoj promjeni rada i potrebna je nova orijentacija preduzeća.

INTERNI ODNOSI S JAVNOŠĆU

Interni odnosi s javnošću pridonose jačanju osjećaja zajedničke pripadnostima među članovima organizacije, kao i boljoj identifikaciji s ciljevima organizacije. INTERNA KOMUNIKACIJA: planirana upotreba komunikacijskih akcija s ciljem sustavnog utjecaja na znanje, stavove i ponašanje trenutnih zaposlenika. Interna komunikacija je izraz koji se koristi da se opiše sistem organizacijski upravljane komunikacije gdje s ezaposlenici smatraju najvažnijim ciljnim skupinama.

Tri faze razvoja IK Faza radnih odnosa ( ''tri B'', birthday, babies and ballscores. Područje stručnjaka za radne odnose i namjera je

poboljšati radni elan zaposlenika odavajući im priznanje i zasluge. Prije 1960 ) Faza novinarstva ( težnja je ''iznijeti kako stvari stoje''. 1960-1980 ) Faza marketinga ( započinje 1980-tih )

''Četiri ere'' komunikacije zaposleniho Era zabavljanja zaposlenika u 1940-imao Era informiranja zaposlenika u 1950-imao Era uvjeravanja u 1960-imao Era otvorene komunikacije 1984

Ključan odnos kod interne komunikacije je odnos menadžmenta i zaposlenih i ovo je zapravo komunikacija prema dolje. Predstavnici internih komunikacija u organizaciji su rijetko članovi uprave.

Značaj interne komunikacije se ogleda u motiviranosti radnika tj. dolazi do: Bolje materijalne i nematerijalne beneficije Bolje informiranost Uključenosti u organizacione procese

Razlozi za angažovanje menadžera za interne komunikacije su: Veća potreba za informiranjem uposlenih Veća demokratizacija kompanija Zaposlenici sve više postaju i suvlasnici Nove tehnologije Rast uslužnog sektora

Zaposleni mogu biti segmentirani na bazi demografskih karakteristika ( spol,dob ) psihografskih karakteristika ( stavovi, ponašanje ) skupina osoblja ( vodeći, srednji, mlađi menadžeri i supervizor ) ugovora s organizacijom ( radno vrijeme, zaposlenje ) geografske lokacije ( glavni i regionalni ured i tvornica )

Kategorizacija zaposlenika prema skupinama1. Nenavođene rakete ( zaposlenici koji su voljni pomoći ali se nejano ponašaju jer ne znaju smjer. ''neprecizno

topništvo'' )2. Uspješni hici ( zaposlenici entuzijasti koji su u potpunosti u skladu sa smjerom njihove organizacije i njihove uloge u

organizaciji. ''šampioni'' ili ''odvjetnici'' ) 3. Slabo sagorijevajući ( zaposlenici koji ne znaju i nije ih briga. Skupina ljudi koji se zbog nedostatka usmjerenja

osjećaju nemotivieranim i više slijede svoje vlastite prioritete. ''slabe veze'' )

Zaposleni do informacija najčešće dolaze nabroj preko: glasina, šefova, publikacija i face to face komunikacije.

Razlozi za postojanje Odjela internih komunikacija su:1. Pripadnost timu ( najvažnija prednost u odnosu na angažman vanjskih agencija )2. Povezivanje organizacije ( unutarnja politika organizacije )3. Ekonomičnost ( smanjenje općih troškova i učinkovita integracija unutar organizacije ) T/N4. Dostupnost ( izravan kontakt sa službenicima u organizaciji kod izbijanja određenih problema )

Kanali interne komunikacije 1. Licem u lice ( najviše se cijeni među zaposlenim )2. Skupni izravni sastanci ( interna informacija prenosi cijeloj skupini zaposlenih )3. Štampa ( tabloidi, časopisi, novinske okružnice, godišnja izvješća )4. Audiovizualni mediji ( daje prednost ako su u pitanju izmješteni dijelovi organizacije )5. Internet 6. Mobilni telefoni ( učinkovito i redovito održavanje kontakata između radnika i središnice )7. Događanja ( godišnji susreti i razna događanja. Posebno su dobar medij za prijenos važnih informacija )

Metode interne komunikacije su: ( ovdje je bilo prepoznati sta gdje spada ) Uzlazna komunikacija ubraja

pisma čitatelja specijalističke radionice programi prijedloga

Silazna komunikacija godišnji izvještaji i obračuni dokumenti politike kompanije priopćenja sa sastanaka korporativne (interne) novine Pitalica ova je bila

Bočna komunikacija klasificirani oglasi u korporativnim novinama klubovi osoblja i društveni događaji vijesti za zaposlenike

MEDIJI I ODNOSI S MEDIJIMA

Ciljevi medija: Prenos informacija Utiče na percepciju stvari Sticanje profita

Funkcije medija:o mediji su javnosto materijalni supstrat pomoću kojeg se informacije posreduju u komunikacijskom kanalau

Vrste medija: Interni

štampana riječ ( glavni medij za internu komunikaciju. Cilj je zaposlene informirati o poslovanju. Organizacijske publikacije, pisma, umetci i privici, tiskani govori, sažetci stajališta i oglasne ploče )

izgovorena riječ ( komunikacija ''licem u lice''. Sastanci, govori i glasine ) slike i riječi ( telekonferencije, televizija zatvorenog kruga ( CCTV ), videoprezentacije i filmske prezentacije,

dijapozitivi, izlošci i eksponati ) Eksterni: mas mediji ( TV, radio, novine, časopisi, novinske agencije i distribucijske mrežne vijesti )

Vratari ( gatekeeperi ) ESEJPojedinci koji, unutar medija, odlučuju o tome šta će se pojaviti u medijskom prostoru. Oni imaju ''zadnju riječ''. Kriteriji na osnovu koji vratari odlučuju šta će se to pojaviti u medijskom prostoru:

Učinak ( broj ljudi koji su pogođeni, ozbiljnost posljedica, izravnost uzorka te trenutačnost učinka ) Blizina ( udaljenost između javnosti i priče o kojoj je riječ ) Pravodobnost ( kvarljivost (nema ništa starije od jučerašnjih novina ) Istaknutost ( prepoznatljivost i poznatost, slavne osobe ) Neobičnost ( npr. avionske nesreće gdje ima puno preživjelih ) Sukobi ( ratovi, štrajkovi, zločini, korupcija )

Kada se odlučuje da li neku vijest treba priopćiti ili ne onda se tu gleda na nekoliko kriterija: vrijeme, blizina, status, dinamika, snaga, identifikacija i slike. ŠEMA STR. 263

Novi mediji ( Internet )Novi mediji odnosima s javnošću omogućili su da naprave više posla za manje vremena. Problemi sa kojima se susreću novi mediji:

o Preopterećenost informacijamao Nedostatak obrazovanja o novim medijimao Identifikacija ''elektroničkih javnosti'' ( središnji problem )

Obilježja interaktivnih odnosa s javnošću: PR su dio središnje komunikacijske platforme ( na web stranici se mogu spojiti svi komunikacijski instrumenti (

oglašavanje, poboljšanje prodaje i sl ) PR su multimedijalni ( mogu se uključiti tekstovi, grafika, animacija. Moguća je i interakcija e-mailom i

videokonferencijom ) PR su bezvremenski ( podaci sa web-a uvijek se mogu tražiti ) PR nisu vezani za određeno mjesto ( ciljne skupine su dostupne širom svijeta ) PR su interaktivni ( korisnici su sami aktivni i zahtjevaju informacije koje smatraju relevantnim ) PR su hipermedijalni ( mogućnost međusobnog povezivanja informacija ) PR imaju nove partnere u komunikaciji ( online novinari, online skupine kritičara, online interesne zajednice ) PR na mreži su povezani sa drugim mrežama ( internet se spaja sa intranetom i ekstranetom ) PR su umreženi su sa drugim tehnologijama ( internet se može povezati s drugim oblicima tehnički posredovane

komunikacije : telefaxom, PDA-om, TV-om, mobitelom i dr )

ABL ( ABove the Line ): TV, radio i novine BTL ( Below the Line ): svi ostali prijenosnici poruka ( olovke, majice, sredstva javnog prevoza itd )

Razumijevanje medija poznavanje duha i stila medija poznavanje interesa medija redovna konzumaciju medija

Uspješnost odnosa s medijimaČetiri važbne zadaće:

1. Utvrđivanje politike organizacije o odnosima s medijima2. Planiranje izdavanja materijala medijima3. Popisi medija za distribuciju materijala 4. Planiranje i organiziranje susreta s medijima

Temeljna načela komunikacije za dobre odnose s javnošću:o Govoriti otvoreno ( iskrenost je najbolja politika u odnosima s medijima )o Biti na usluzi ( poštovati novinarske rokove i ograničenja pojedinih medija )o Ne moliti i ne kuditi ( novinare iritira kada Provci u nedostatku prave informacije mole i kume da se njihova priča

objavi )o Ne treba tražiti da se događaj prikrije o Ne zasipati medije informacijama

Smjernice za rad sa medijima ( nabrajalica: navedi 5 smjernica za rad sa medijima ) Treba govoriti sa stajališta javnog interesa, a ne organizacije Najvažnije činjenice treba navesti na početku Napisana vijest treba biti jednostavno napisana Riječi ne treba izgovarati ukoliko se ne želi biti citiran/a Ne treba se svađati sa novinarima Ne ponavljati jednostavne riječi i na pitanja izravno odgovarati Ukoliko je odgovor nepoznat, to treba i reći, ali potom saznati informaciju Reći istinu ( čak i ako je bolna ) Ne sazivati press konferenciju ako nema zanimljivosti za saopćiti

Deset načela kako pisati materijale za medije1. Neka rečenice budu kratke2. Jednostavnost ima prednost nad složenim3. Prednost svakodnevnoj riječi4. Izbjegavati nepotrebne riječi5. Neka glagoli izražavaju akciju6. Piši kako govoriš7. Koristite riječi razumljive čitateljima8. Nalazite vezu s onim što je blisko vašim čitateljima9. Budite što raznovrsniji10. Pišite da kažete, a ne da inpresionirate ( prva funkcija je informiranost )

Metode za mjerenje odnosa s javnošćuo Analiza sadržajao Posebni izvještajio Prilozi u medijima (količina i sadržaj) o Anketiranje medija

KRIZNO KOMUNICIRANJE

Kriza je proces koji se desi neplanirano i to je uglavnom ostvarenje nekog rizika koji je prijetio organizaciji. Objasni pojam krize

Kada govorimo u rizicima u industrijama možemo reći da postoje manje i više rizične industrije i svaka od njih ima svoje specifične rizike.

Uzroci kriza Vanjski uzroci ( prirodne katastrofe, nesreće, društvene i političke nepogode, ekonomske krize ) Unutrašnji uzroci ( loša organizacija, narušeni međuljudski odnosi, rivalitet, korupcija, nedostatak komunikacije,

nestručnost i nemoral uprave, loši uslovi rada, nerealni ciljevi sindikata, nepostojanje korporacijske kulture ) Nabroji...

Vrste kriza su:1. Prirodne krize2. Tehnološke krize3. Krize uzrokovane sukobom4. Krize uzrokovane zlonamjernošću5. Krize uzrokovane vrijednostima upravljanja6. Krize uzrokovane obmanom7. Krize uzrokovane lošim poslovanjem uprave8. Poslovne i ekonomske krize

Svi stakeholderi su ciljne skupine u trenutku dešavanja krize, a to su: radnici, investitori, mediji, kupci, dobavljači, konkurencija itd.

Odnosi s medijima tokom krize Potreno je da odnosi s medijima budu razvijeni i prije nastanka krize, a zatim je potrebno i formirati komunikacijske centre odnosno čvorove kako bi se suzbile glasine i koordinirale informacije. Događaj ili kriza u kompaniji je uvijek dobra priča za medije.

Krizni plan – faze pripreme kriznog plana ESEJ o Analiziranje mogućih uzroka kriza ( potrebno je procijeniti moguće poteškoće )o Pripremanje plana ( plan bi trebao sadržavati planiranje komunikacije prije, tokom i poslije krize )o Izbor kadrova ( napraviti popis osoba koje bi bile na raspolaganju u trenutku nastupanja krize )o Komunikacijski kapaciteti ( isplanirati problem opterećenosti stalnih komunikacijskih linija )o Osposobljavanje ( organizovati edukaciju i osposobljavanje osoba koje su uključene u krizni plan )o Simulacija krizne situacije ( potrebno je nenajavljeno simulirati kriznu situaciju )

Kada se kriza desi potrebno je: Uvijek pretpostaviti da je kriza teža nego što jeste Pretpostaviti da tajne nisu moguće Pretpostaviti da će kompanija i vodeći ljudi biti predstavljeni u najgorem mogućem svijetlu Pretpostaviti da će nakon krize doći do promjena Pretpostaviti da će kompanija izaći jača iz krize

Reputacijski kapital-pitanje –da li se moze računati ili nesto sl.Reputacija je kapital kompanije, a računa se kao razlika između tržišne vrijednosti i likvidacijske vrijednosti imovine. Za razliku od drugih sredstava kompanije, tokom vremena reputacijski kapital ne gubi nego dobija na vrijednosti. Reputacijski kapital je moguće klasificirati kao kratkoročni i dugoročni. Reputacijski koeficijent (RQ) je indeks razvijen na osnovu istraživanja stavova potrošača o kompanijama koje vole i poštuju.

Definicija Integrirana marketinska komunikacija Definicija Korporativna reputacija Krizni plan nabroji 6.PR U MALIM PREDUZEĆIMA Tačni/NetačnoŠta je kriza , I Navedite 5 predpostavki koje treba imati na umu kada se desi kriza ESEJ