III. DIO

INDUSTRIJSKA POLITIKA

282

283

HRVATSKA I ČETVRTA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA

Gordan DRUŽIĆ*

Martina BASARAC SERTIĆ**

Industrija je u središtu deset političkih prioriteta Europske komisije, a industrijska preobrazba trebala je započeti 2012. godine dokumentom o „reindustrijalizaciji Europe“, kojim je Europska unija namjeravala preo-krenuti smanjenu ulogu industrije u Europi s tadašnje razine (u smislu do-dane vrijednosti) od oko 16% BDP-a do 20% do 2020. godine. Konkretna implementacija nastavljana je „Junckerovim planom”, odnosno Planom ulaganja za Europu 2014., kada je uspostavljen Europski fond za strateš-ka ulaganja, kako bi se diljem kontinenta poticali strateški projekti i tako rješavao problem pomanjkanja ulaganja. Pored toga, donesene su brojne politike i dokumenti o važnosti „industrijske renesanse“, koji su usmje-reni na osnaživanje industrije za stvaranje novih radnih mjesta, jačanje konkurentnosti Europe, poticanje ulaganja i inovacija u čistim i digital-nim tehnologijama te obranu europskih regija i radnika koji su najviše pogođeni industrijskim promjenama. Međutim, iako se cilj od 20% udjela tada činio ambicioznim, isti je nakon smanjenja udjela EU-a u globalnom proizvodnom izvozu i nakon smanjene uloge industrije u ukupnom gos-podarstvu EU-a, postao nedostižan. Kao posljednji korak, u rujnu 2017. objavljena je „obnovljena strategija industrijske politike EU-a“ koja oku-plja sve tekuće i nove horizontalne inicijative i inicijative specifične za pojedine sektore te uvodi pojam četvrte industrijske revolucije. Naime, četvrta industrijska revolucija ili industrija 4.0 definirana je kao sljedeća razina proizvodnje u kojoj tehnologija nije egzogeni faktor. Preciznije,

* AkademikGordanDružić,voditeljOdsjekazaekonomskaistraživanjaHrvatskeakade-mijeznanostiiumjetnostiuZagrebu(E-mail:gdruzic@hazu.hr)

** Dr.sc.MartinaBasaracSertić,znanstvenanovakinjanaOdsjekuzaekonomskaistraži-vanjaHrvatskeakademijeznanostiiumjetnostiuZagrebu(E-mail:mbasarac@hazu.hr)

284

riječ je o globalnom konceptu digitalne transformacije industrije koji uka-zuje na novo industrijsko doba koje transformira tradicionalne proizvod-ne procese i načine rada. Međutim, važno je istaknuti da je industrija 4.0 još uvijek uglavnom vizija, čak i u razvijenim ekonomijama. U radu se stoga analizira pozicija i spremnost Republike Hrvatske, kao članice Europske unije, s obzirom da će svima koji su nepripremljeni pratiti četvr-tu industrijsku revoluciju, ista donijeti deficit konkurentnosti u smislu još veće nezaposlenosti i dublje socijalne nejednakosti.

Ključne riječi: Republika Hrvatska, Europska unija, četvrta indu-strijska revolucija, industrija 4.0

1. UVOD

Industrija je jedanodstupovagospodarstvaEuropskeunije,akaotakvapredstavljamotorinovativnosti,rastaproduktivnostiiizvoza.Posljednjihgo-dinaEuropskakomisijanaglašavavažnostrealnoggospodarstvaisnažneindu-strijekaopokretačagospodarskograstaizapošljavanja(EuropeanCommitteeoftheRegions,2017.),aliiusmislueuropskogglobalnogpredvodništvaime-đunarodnogznačaja (Europskakomisija,2017.a).Pored toga, jaka industrij-skabazasmatrasetemeljemgospodarskogoporavkaikonkurentnostiEurope.Ovažnosti industrije u stvaranju rasta imogućnosti zapošljavanja svjedočesljedećebrojke:usmisludodanevrijednosti,industrijačini17,3%europskogBDP-a(premapodatcimaEurostataza2015.),privlači80%privatnihistraživa-njaiinovacija,zapošljava23,6%europskihradnikaizasvakidodatniposaouproizvodnjistvaradodvaradnamjestaudrugimsektorima,ačinivišeod80%europskogizvoza(EuropeanCommitteeoftheRegions,2017.).

Jasnojestogadaseproizvodnjasmatraokosnicomeuropskoggospodar-stvajerizravnoosigurava32milijunaradnihmjestauvišeod2milijunapo-duzeća,uključujućioko13milijunaradnihmjestaurastućemproizvodnomsektoruvisoketehnologijeioko60milijunadodatnihradnihmjestapovezanihsasuradničkimuslugama(Europskakomisija,2018.a).Utomjekontekstuod2010.godineobjavljenčitavnizdokumenatakojimaje Europskakomisijana-mjeravalapreokrenutismanjenuuloguindustrijeuEuropistadašnjerazine(usmisludodanevrijednosti)odoko16%BDP-ado20%do2020.godine.Nave-denojeodraznovoguvažavanjaindustrijeiindustrijskepolitikeuEuropi,tejeprevladavajućapretpostavkaoindustrijikaozastarjelomgospodarskomsekto-ruzaustavljenatijekomsvjetskefinancijskekrize2008.godine.Međutim,udio

285

proizvodnjeudodanojvrijednostiEuropskeunijekontinuiranoopadavećduginizgodina.Preciznije,europskaekonomijaizgubilajetrećinusvojeindustrij-skebazeuproteklih40godina(EuropeanParliament,2015.),a2018.godinaoznačavajedanaestuobljetnicupočetkafinancijskekrizekojasesnažnoodra-zilanagospodarskuiulagačkuaktivnost.Naravno,padproizvodnjenijenovifenomen,većnastavaktrendadeindustrijalizacije1kojijezapočeosedamdese-tihgodinausvimvećimrazvijenimzemljama,aliukazujenaprvotnupotrebuvraćanjaeuropskoggospodarstvanapretkriznerazine.

Istodobno,Europasekrećepremanovomindustrijskomdobukojiobi-lježavaju žustregospodarske, društvene i okolišnepromjene te tehnološkaotkrićaupodručjimapoputrobotike,internetastvari(engl.InternetofThin-gs–IoT),umjetneinteligencije,energetskihsustavaibiogospodarstva(Eu-ropskakomisija,2017.a).Proizvodnisektorprolazikrozdubokupreobrazbu,kakouEuropi,takoiuostatkusvijeta.Točnije,proizvodnjasetrenutnosuo-čavasčetvrtomindustrijskomrevolucijom(4IR),kojasemožedefiniratikaoniznovihtehnologijakojekombinirajufizičke,digitalneibiološkesvjetove(Europska komisija, 2018.a). Spomenuta revolucija donosi više razine au-tomatizacije, autonomnihprocesa i strojeva, te razmjenupodatakauproi-zvodnji,pričemu„podiže“proizvodneprocesenanovurazinusposobnostiiprilagodbe(Europskakomisija,2018.a).Brzetransformacijeuprojektiranju,proizvodnji,pogonuiservisiranjuproizvodnihsustavaiproizvodaomogu-ćuju ogroman potencijal koji drastično povećavafleksibilnost u načinu nakojisemoguintegriratiprocesinabave,proizvodnjeiisporuke,nudećinovemogućnostiposlovanjairasta(Europskakomisija,2018.a).Riječje,dakle,o transformaciji ekonomija i radnihmjesta, koja, osim brojnih prednosti,predstavljainoveprijetnjeusmisluravnotežeizmeđuizgubljenihistvorenihradnihmjesta(Rosalux,2016.)jerautomatizacijanajprije,prijenegostvorinove,uništavaposlove(IndustriAllEuropeanTradeUnion,2015.).Naime,nekićeproizvodnisektorinestati,drugićesepojavitiiuspjetiteeksponen-cijalnorasti(I-Com–InstituteforCompetitiveness,2017.).

Međutim,premaistraživanjukojejeprovelaInfosysgrupacija(2015.),kaoiEEFiOracle(2016.),većinaproizvodnihpoduzećaufazijeukojojposto-jesvijestonadolazećimpromjenama,namjeratransformacijekaoiizolirani

1 Deindustrijalizacijajedijelomposljedicaporastaproizvodnjeudrugimdijelovimasvijeta(osobitouKini),preseljenjaradnointenzivnogradauzemljesnižimtroškovimaradaiglobalnimopskrbnimlancimasdobavljačimaizvanEU-a,tečinjenicedarastućisektoruslugapredstavljasvevećiudioukupneeuropskeekonomije,štorezultiranižimrelativ-nimudjelomindustrije(EuropeanParliament,2015.).

286

napori, ali čestonedostaje strategijaodnosno sveobuhvatanprogram jer jošuvijek postoji određena razina nesigurnosti i neznanja vezanih uz digitalnausvajanja.Stoga jevažno istaknuti da je industrija4.0 jošuvijekuglavnomvizija,čakiurazvijenimekonomijamajerjesvijettrenutnouranojfazitran-sformacijeukojojćedigitalizacijarevolucioniratiproizvodnju,rad,kretanjeipotrošnju(Europskakomisija,2017.b).

U tom se kontekstu postavlja pitanje spremnostiHrvatske kao članiceEuropskeunije,sobziromdaćesvimakojisunepripremljenipratitirazvoj4.industrijskerevolucije,istadonijetideficitkonkurentnostiusmislujošvećenezaposlenostiidubljesocijalnenejednakosti.Stogasuuovomraduanali-ziranirazličitipokazateljipoputIndeksadigitalnoggospodarstvaidruštva(engl.DigitalEconomyandSociety Index–DESI)koji objavljujeEurop-ska komisija (te srodnog indeksa integracije digitalnih tehnologija uEU iindeksačimbenikakojiomogućujudigitalnutransformaciju),potomI-Comindeksarazinepripravnostizaindustriju4.0(kojegobjavljujetalijanskiIn-stitutzakonkurentnostI-Com),teIndeksaumreženepripravnosti(odnosnoengl.NetworkedReadinessIndex–NRI)kojiseobjavljujeuokviruIzvješćaoglobalnoj informatičkoj tehnologiji (engl.TheGlobal InformationTech-nologyReport 2016.). Potom su analizirani i rezultati istraživanja koje jeproveoSvjetskigospodarskiforum(WorldEconomicForum,2018.),teistra-živanjaKuruczlekietal.(2016.).Rezultatisvihindeksapojedinačno,kaoidvajuprovedenihistraživanja,navodenazaključakdaseHrvatskanalazinaeuropskomzačeljusvihljestvicaspremnostizapromjenekojedonosičetvrtaindustrijskarevolucija.

Radjepodijeljennapetpoglavlja.Nakonuvodnogdijela,udrugomjepo-glavljudefinirankonceptčetvrteindustrijskerevolucije,autrećemjepoglavljuobjašnjennjenznačajuokviruEuropskeunije.Četvrtopoglavljeobuhvaćaana-lizuspremnostiHrvatskezačetvrtuindustrijskurevolucijuukontekstudigitali-ziranogdruštvaigospodarstva,dokpetopoglavljesadržizaključnarazmatranja.

2. DEFINIRANJE KONCEPTA ČETVRTE INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE

Industrija4.0predstavljačetvrtuindustrijskurevoluciju.Preciznije,indu-strija4.0digitalnajeindustrijskatransformacijasnaglaskomnaautomatizaciji,razmjenipodataka,cyber-fizičkimsustavima,robotima,umjetnojinteligenciji,internetstvarima(engl.InternetofThings–IoT),3Dtisku,nanotehnologiji,biotehnologiji,znanostimaterijala,skladištenjuenergije,autonomnimvozili-

287

maiautonomnimindustrijskimtehnikamazaostvarenjepametneindustrijeiproizvodnihciljeva.Oznaka4.0označavadajeriječočetvrtoj industrijskojrevoluciji na svijetu, nasljednici triju ranijih industrijskih revolucija koje sudoveledoznačajnihpoboljšanjaproduktivnostiipromijenilaživoteljudiširomsvijeta(EuropeanParliament,2015.).

Izvorno,industrija4.0njemačkijeprojektpodnazivom„Industrie4.0“kojije Njemačka pokrenula kako bi digitalizirala proizvodnju. Drugim riječima,„Industrie4.0“ jedan jeoddeset“budućihprojekata”koje jenjemačkavladaidentificiralausklopuakcijskogplanaHigh-TechStrategy2020forGermany,aprojektjepredstavljennasajmuuHannoveru2011.godine.Uradupodnaslo-vom“Industrie4.0–SmartManufacturingfortheFuture”(Industrija4.0-In-teligentnaproizvodnjazabudućnost),GTAI(engl.GermanyTradeandInvest):Pametnaindustrijaili“Industrie4.0”predstavljasljedeću,četvrtuindustrijskurevolucijuukojojdecentraliziranainteligencijapomažeustvaranjuinteligentnogumrežavanjaobjekataineovisnogupravljanjaprocesima,uzinterakcijustvarnihivirtualnihsvjetovakojipredstavljajuključninoviaspektprocesaproizvodnje.Industrie4.0predstavljapomakparadigmeod“centralizirane”do“decentrali-zirane”proizvodnje-omogućentehnološkimnapretkomkojipredstavljapreo-kretkonvencionalnelogikeproizvodnogprocesa.Drugimriječima,strojevizaindustrijskuproizvodnjuvišene“izrađuju”proizvodjednostavno,većproizvodkomunicirasastrojevimakakobitočnoodredioštotrebaučiniti.Industrie4.0povezujetehnologijeproizvodnjeipametneproizvodneprocesekakobiseotvo-rioputdonovogtehnološkogdobakojićeradikalnotransformiratiindustrijskelancevrijednostiiposlovnemodele.

PremaEuropskomparlamentu“Industrija4.0jepojamkojiseprimjenjujenaskupinubrzihtransformacijauprojektiranju,proizvodnji,pogonuiservi-siranjuproizvodnihsustava iproizvoda“.Nadalje,prema riječimanjemačkekancelarkeAngeleMerkel,industrija4.0je„sveobuhvatnapreobrazbaindu-strijskeproizvodnjekrozspajanjedigitalne tehnologije i internetaskonven-cionalnomindustrijom“.Ukratko,sve jeuproizvodnompogonuiokonjega(dobavljači,tvornica,distributeri,čakisamiproizvodi)digitalnopovezano,pružajućivisokointegriranilanacvrijednosti,tese,iakojepojamindustrije4.0nastaouNjemačkoj,konceptuvelikojmjeripreklapasdogađajimakojiseuostalimeuropskimzemljamamogurazličitooznačiti:pametnetvornice,industrijskeinternetstvari,pametnaindustrijailinaprednaproizvodnja(Eu-ropeanParliament,2015.).

Općenito, industrija4.0digitalnajepreobrazbaproizvodnjekojakoristitehnologijekojezahtijevajukonvergencijuinformacijskihioperativnihtehno-logija,brojnihuređaja, senzora i aktuatora, robotike,podataka,umjetne in-

288

teligencije i proizvodnihprocesa,kakobi tvorniceusvojilepametnudecen-traliziranuproizvodnju, sustavesamooptimiziranja idigitalni lanacopskrbeu internetsko-fizičkomokruženju (i-scoop).Nakon što jekonceptprihvaćenodstranerazličitihinstitucijaiorganizacija,istesuponudilesličnedefinicijesamogpojmaindustrije4.0.

Značaj ove industrijsko-digitalne revolucije dokazuje i osnivanjeCentrazačetvrtuindustrijskurevoluciju(engl.Centrefor theFourthIndustrialRe-volution2) uokviruSvjetskoggospodarskog foruma (engl.WorldEconomicForum)uožujku2017.godine,sciljemrazvijanja,upravljanjairazmjenjivanjainformacijaialatairješavanjaizazovaveznihuznovetehnologije.

3. ČETVRTA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA U OKVIRU EUROPSKE UNIJE

Usmisludigitalizacije,važnostčetvrteindustrijskerevolucijezagospodar-skeishodeprepoznalajeiEuropskakomisijatejujeuvrstilameđudesetpo-litičkihprioritetaunadolazećemrazdoblju.Naime,Europajeglobalniliderumnogimsektorimakojidanasnudevisokovrijedneposlove,uključujućiauto-mobilsku,zrakoplovnu,inženjersku,kemijskuifarmaceutskuindustriju,aeu-ropskapoduzećaimajuvodećuulogunatržištimabudućihtehnologija,uklju-čujućinaprednuproizvodnju,nanotehnologiju,biotehnologiju,mikroimakro-elektroniku,fotonikuinaprednematerijale(EuropeanCommission,2017.c).Međutim, unatoč brojnim naporima, analiza trendova posljednjih godina iusporedbaeuropskeindustrijeskonkurentimaudrugimsvjetskimregijama,ukazuju na izloženost velikom pritisku. Prema istraživanjuBusinessEurope(2017.),radiseoznačajnomgubitkuudjelauglobalnojtrgoviniproizvodima(iakojeidaljeznačajan,udioEU-auglobalnomproizvodnomizvozusmanjiosezagotovo7postotnihbodovaurazdobljuod2004.do2013.godine),potomosmanjenojuloziuproizvodnomsektoruugospodarstvuEU-a,onedostat-kuinvesticijskeaktivnosti i,općenito,gubitkumeđunarodnekonkurentnosti(Grafikoni1.i2.).

2 Zadetaljnijevidjetina:https://www.weforum.org/centre-for-the-fourth-industrial-revolution

289

Grafikon 1. Udio dodane vrijednosti proizvodnje, u razdoblju od 1975. do 2015. godine, za vodeće svjetske ekonomije

Izvor: Bruegel(2017.)

Grafikon 2. Udjeli vodećih ekonomija u proizvodnoj dodanoj vrijednosti, u 2000., 2005. i 2015. godini

Izvor: Bruegel(2017.)

290

Poredtoga,premaDeloitteovomindeksuglobalnekonkurentnostizapro-izvodnjuza2016.godinu(Deloitte,2016.), smanjujesebrojzemaljačlanicaEU-akojesumeđunajkonkurentnijimproizvodnimgospodarstvimausvijetu.Iako je danas pet europskih zemalja (Njemačka,UK, Švicarska, Švedska iPoljska)međutop15svjetskihzemalja(premaistoimenomindeksu),očekujesedaćesamodvijezemlje(NjemačkaiUjedinjenoKraljevstvo)zadržatinaj-višupozicijuuidućimgodinama.

Stoga,kakobizaustavilesporiuglavnomnekoordiniranritamsreforma-maitakoriskiraledazavršetrajnimgubitkombogatstva,tromimpostotkomrastakojimožedovestidovisokihstopanezaposlenostiisocijalnebijede,tedorelativnogpadanasvjetskojsceniodnosno„izgubljenogdesetljeća“(Europskakomisija, 2010.a), nakon svjetske ekonomske krize iz 2008., zemlje članiceEuropskeunijeusvojilesu2010.godineEuropskustrategijuzapametan,odr-živiuključivrast:Europa2020,kaoiIntegriranuindustrijskupolitikuzaraz-dobljeglobalizacije(Europskakomisija,2010.b).Strategijomseželioosiguratibudućiekonomski rast iodređenasunajvažnijapodručjadjelovanjakojasusmatranamogućimnovimpokretačimarastaiotvaranjaradnihmjesta.Tasupodručjabilazastupljenakrozsedam„vodećihinicijativa”,odkojihse„Indu-strijskapolitikaudobaglobalizacije”odnosilanaeuropskuindustriju.

Potomje2012.godineEuropskakomisijaobjavilapriopćenjeonovojindu-strijskojpolitici(podnazivom„Jačaeuropskaindustrijazarastigospodarskioporavak“),kojimjepredstavilaplanputazareindustrijalizacijuEuropesci-ljem„povećanjaudjelaindustrijeuBDP-ustadašnjerazine(usmisludodanevrijednosti)odoko16%BDP-ado20%do2020.godine“.Pri tome jeKo-misijautvrdilašestprioriteta,odkojihtripokrivajupodručjakojasuizravnopovezanas industrijom4.0,a to sunaprednaproizvodnja,ključnepoticajnetehnologije(engl.KeyEnablingTechnologies),npr.baterije,inteligentnima-terijali iproizvodniprocesivisokihperformansi,pametnemreže idigitalneinfrastrukture.

Daljnja komunikacija Europske komisije (2014.a) o industrijskoj politici“Zaeuropskuindustrijskurenesansu”nastavakjeprethodnogdokumentatesunjomeutvrđeniključniprioritetiKomisijezaindustrijskupolitiku.Naime,ko-munikacijomjepokazanodaindustrijskapolitikaiostalepolitikeEU-apostu-pnopostajusvevišeintegrirane,tesenaglašavavažnostpotpuneiučinkoviteprovedbeindustrijskepolitikeuEU.

Nadalje,uspostavomjedinstvenogdigitalnogtržištauEuropikojejepre-duvjetzaprivlačenjeulaganjaudigitalne inovacije ibrži rastposlovnihsu-bjekataudigitalnomgospodarstvu, 2015. godineEuropskakomisija (2015.)pokrenulajeambicioznustrategijuuspostavejedinstvenogdigitalnogtržišta,

291

kaodiodrugevodećeinicijative„DigitalnaagendazaEuropu“(navedenepr-votnouStrategijiEuropa2020).Uskladustime,2016.godineobjavljenajekomunikacijapodnazivom„Digitalizacijaeuropskeindustrije:iskorištavanjesvihprednostijedinstvenogdigitalnogtržišta“(Europskakomisija,2016.)ko-jomseuvodiskupdosljednihmjerapolitikekaodiopaketazamodernizacijutehnologijaijavnihuslugauokvirujedinstvenogdigitalnogtržišta.Naglasakjenamjeramakojeimajujasnueuropskudodanuvrijednostinastavljajusenanacionalneinicijative,dopunjujuihteomogućujunjihovoproširenje(Europ-skakomisija,2016.).

Poredtoga,uslijedilesunacionalnestrategijepametnespecijalizacijekojepredstavljajunovikonceptindustrijskepolitikeuciljurazvojainovativneeko-nomije, premakojem svaka zemlja i regija imaju određeni potencijal u ne-kom području (European Commission, 2012.b). Naime, “program pametnespecijalizacijeEuropskekomisijetrenutnojenajvećieksperimentuinovacija-maiindustrijskojpoliticiusvijetuimoždanajvećiikadpoduzeti”(EuropeanCommission,2017.d).

Konačno,„ObnovljenastrategijaindustrijskepolitikeEU-a“,objavljenaurujnu2017.(Europskakomisija,2017.a),premakojojjepovezanojedinstvenotržišteusredištuuspjehaeuropskeindustrije,posljednjijekorakEuropskeko-misijeuborbizaglobalnuindustrijskukonkurentnost.UObnovljenojstrategijidodatnoseprecizirajuzadatcikojistojepredsvimuključenimstranama,ista-knutajevažnostPrvogdanaindustrije(kojijeprviputodržanuveljači2017.)iindustrijskogokruglogstolanavisokojrazini„Industrija2030“.Dakle,jačanjeeuropskeindustrijeusredištujebrojnihinicijativaKomisije,izmeđuostalog,Planaulaganja,Strategijejedinstvenogtržišta,unijetržištakapitala,StrategijejedinstvenogdigitalnogtržištaodnosnoNovogprogramavještinazaEuropu(Europskakomisija,2017.a).

Pored navedenih dokumenata Europske komisije, dvadeset nacionalnihinicijativazadigitalizacijuindustrijepokrenutojediljemEuropeposljednjihgodina,kakobiseuindustrijiiskoristilemogućnostikojeseotvarajuzahvalju-jućidigitalniminovacijama(Tablica1).VidljivojestogadaseucijelojEuropiulažunaporiuiskorištavanjenovihdigitalnihmogućnosti(Europskakomisija,2016.).HrvatskajekaočlanicaEuropskeunijeuključenauproceseuspostavejedinstvenogdigitalnogtržišta,aliistodobnotrebaodraditinizaktivnostinaputupremadigitalizacijigospodarstva.Utomsmislu,Hrvatskanepratido-voljnobrzoprimjenudigitalnihtehnologijajerjošnijedonijelatemeljnestra-teškedokumente(Strategijudigitalizacijegospodarstvaiplankonkretneim-plementacije).Naime,poredčlanicaEuropskeunijekojesusvojenacionalneinicijativeilimjeredonijelejoš2013.,Hrvatskasenalaziizmeđuosamzemalja

292

Tablica 1. Popis aktivnih nacionalnih politika za digitalizaciju industrije

Redni broj

Zemlja članica Europske unije

Službeni naziv nacionalne inicijative ili mjere (godina objave)

1. Austrija Industrie4.0Oesterreich;DigitalRoadmapforAustria(2015.)

2. Belgija MADEDIFFERENT–Factoriesofthefuture;Industrie4.0(2017.)

3. Bugarska - upripremi4. Hrvatska - upripremiDigitizingimpulse2020(Strategijadigitalne

transformacijegospodarstva)5. Cipar - upripremi(NationalIntegratedIndustrialStrategy2017.-

2030.)6. Češka Průmysl4.0/Industry4.0(2016.)7. Danska ManufacturingAcademyofDenmark(MADE)(2013.)8. Estonija9. Finska - upripremi10. Francuska Alliancepourl’IndustrieduFutur(2015.)11. Njemačka PlattformIndustrie4.0(2013.)12. Grčka13. Mađarska NationalinitiativeIPAR4.0TechnologyPlatform(2016.)14. Irska NationalDigitalStrategy(NDS)(2013.)15. Italija PianoNazionaleIndustria4.0(2017.)16. Latvija NationalIndustrialPolicyGuidelines2014.-2020.17. Litva Pramone4.0(2017.)18. Luksemburg Digital4Industry(2016.)19. Malta20. Nizozemska SmartIndustryDutchIndustryfitfortheFuture(2014.)21. Poljska - upripremi(PlatformaPrzemysłuPrzyszłości–PPP

FutureIndustryPlatform)22. Portugal Industria4.0(2017.)23. Rumunjska ManifestoforDigitalRomania(2016.)24. Slovačka KoncepciainteligentnéhopriemyslupreSlovensko

(ConceptionofSmartIndustryforSlovakia)(2016.)25. Slovenija SlovenianDigitalCoalition–digitalna.si(2016.)26. Španjolska IndustriaConectada4.0(2015.)27.

ŠvedskaGovernmentstrategy:SmartIndustry;Nationalresearchandinnovationprogramforsmartmanufacturing:Produktion2030(2013.)

28. UK GreenpaperonIndustrialStrategy(2017.)Izvor: https://ec.europa.eu/futurium/en/content/digitising-european-industry-catalogue-initiatives

293

kojestrategijupripremaju(atosuBugarska,Cipar,FinskaiPoljska)iliistunemajunitiupripremi(Estonija,GrčkaiMalta).Točnije,premaNacionalnomprogramureformiiz2018.godine,najavljenojedaćesedokraja2018.doni-jetiStrategijadigitalnetransformacijegospodarstva.Pritomeseističedaćeokosnicu strategije činiti sljedećapodručja:poboljšanje regulatornogokvirazapoticanjeinovacijaiinvesticijaukontekstujedinstvenogdigitalnogtržištaEU-a;stvaranjenovihposlovnihmodelazamaleisrednjepoduzetnike;poti-canjerazvojaistraživanjaiinovacijaudigitalnimdisruptivnimtehnologijama;razvojgigabitnihmrežakaotemeljneinfrastruktureinternetastvari;kiberne-tičkasigurnostpodataka;jačanjeedukacijedigitalnihvještinazasveživotnedobi i implementacijakoncepta Industrije4.0uodabrane industrijskegrane(VladaRepublikeHrvatske,2018.).

SpomenutoseobrazlažečinjenicomdaRH imavrlonizak indeksspre-mnostiindustrijskihpoduzećazaindustriju4.0temaliudioindustrijskihpo-duzećakojakoristenajboljesvjetskemetodologije,koncepteialate(Leanma-nagement,Sixsigma,Kaizen)zaunaprjeđenjeproizvodnjeipovećanjekonku-rentnostinaeuropskomisvjetskomtržištu(VladaRepublikeHrvatske,2018.).

Jasno je stogada jebudućnost industrijedigitalna, adigitalniprijelazusredištujetekućeindustrijskerevolucijejernapredakutehnologijamapoputvelikihkoličinapodataka,umjetne inteligencije i robotike, internetastvari iračunalstvavisokihperformansiutječenasamusržrada,aliidruštvoucjeli-ni(Europskakomisija,2017.a).Dodatno,podpretpostavkomdaćeprimjerenpolitičkiizakonodavniokvirzapodatkovnogospodarstvobitidonesennavri-jeme,do2020.vrijednostpodatkovnogagospodarstvapovećatćesena739milijardiEUR,odnosnona4%ukupnogBDP-aEU-a(višenegodvostrukouodnosunasituacijuu2017.),dokćesebrojstručnjakazapodatkepovećatisvišeodšestmilijunau2016.navišeoddesetmilijunado2020.,premapro-cjenamazascenarijbrzograsta(Europskakomisija,2017.e).Ukratko,premaEuropskojkomisiji(2014.b),podatcićepostati„novanafta“3.Snažanpoticajdigitalizacijegospodarskomidruštvenomrazvojupotvrdilo je i istraživanjeostupnjudigitaliziranostiHrvatske,provedeno usklopumeđunarodnestu-dije“UtjecajdigitalnetransformacijenazemljezapadnogBalkana”.Riječjeoprvojstudijikojajeizračunalaindeksedigitalizaciješestzemaljazapadnog

3 PritomeseočekujedaćeregijeizsredišnjeisjeverneEuropevoditiprocesindustrijskeinovacijeuidućimgodinamajervećinatehnološkognapretkamjerenogbrojempatentnihprijavauEuropskompatentnomuredusugeriradasepodručjatehnološkihiICTinovaci-jagotovosavršenopreklapajusnajinovativnijimregijamauNoord-BrabantuuNizozem-skoj,Helsinšku-UusimaauFinskoj,SydsverigeiStockholmuŠvedskoj,teOberbayerniMittelfrankenuNjemačkoj(EuropeanCommitteeoftheRegions,2017.).

294

Balkanaistavilaihumeđusobniodnos,anastalajeuorganizacijiregionalneinicijativeWB6+odigitalizacijizapadnogBalkana,odnosnoCenterforSo-utheastEuropeanStudiesof theUniversityofGraz iEkonomskog institutaZagreb(Barbićetal.,2018.).Ustudijijeizračunatodapovećanjeopćerazinedigitalizacijeod10postotrajnopovećavastopurastaBDP-aza0,63postotedapovećanjedigitalizacijeod1postouproizvodnimpoduzećimatrajnopove-ćavazaposlenostza1,2posto.

4. HRVATSKA U KONTEKSTU ČETVRTE INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE

Ovanovausmjerenost industrijskepolitikeotvara i potrebupropitivanjaspremnostiHrvatske, kao zemlje u petogodišnjem članstvuEuropske unije,napromjenekojedonosičetvrtaindustrijskarevolucija.Naime,zemljemorajuodlučitikakonajboljeodgovoritiuodnosunanjihovenacionalnestrategije,štozahtijevaoddržavadanajprijedefinirajučimbenikeiuvjetekojiimajunajvećiutjecajnatransformacijunjihovihproizvodnihsustava,aslijedomtogamogupoduzetiodgovarajućemjerezauklanjanjepotencijalnihnedostatakavezanihuz njihovu spremnost za budućnost proizvodnje (World Economic Forum,2018.).Nadalje,WorldEconomicForum(2018.)naglašavakakonepostojipri-stup„one-size-fits-all“,tebizemljemoralenamjernoodlučitidabududruga-čijeitakooblikujuiprovedbusvojevlastitestrategije,aodlukeoproizvodnjitrebalebidonositiukontekstusvojenacionalnegospodarskestrategije.Zemljećetakođertrebatiodlučitiosektorimailancimavrijednostiunutarproizvod-njekakobiodredileprioritetenatemeljuusporedivihprednosti.“Spremnost”predstavljaukojojmjeri država imakapacitete: 1.) iskoristiti naprednemo-gućnostiproizvodnje,2.)ublažitirizikeiizazove,te3.)bitiotpornanabudućešokoveinepoznato.

U tomjekontekstuSvjetskigospodarski forum,usuradnjisA.T.Kear-neyem,razvionovireferentniokvir(ReadinessfortheFutureofProductionReport2018.),odnosnodijagnostičkialatkojianaliziratrenutnurazinuspre-mnosti zemalja zabudućnostproizvodnje, kao i odgovarajućemogućnosti iizazove.Konkretnije,Svjetskigospodarskiforumanaliziraojeprocjenuspre-mnostizabudućnostproizvodnjekrozdvijerazličitekomponente:strukturuproizvodnje(kojučinepokazateljiekonomskesloženostiidodanevrijednostiproizvodnje)i„pokretače“proizvodnje(kojiidentificirajušestglavnihpotka-tegorija:tehnologijai inovacije,ljudskikapital,globalnatrgovinaiulaganja,održiviresursi,institucionalniokvir,tepotražnja,pričemusvakiodnjihima

295

odgovarajuće podvrste i pokazatelje kojimjere ključne pojmove). Pri tome,procjenauključuje59pokazateljaiobuhvaća100zemaljakojapokrivajusveregijesvijetanaljestviciod0(najlošijirezultat)do10(najboljirezultat).Zemljesu podijeljene u četiri kategorije: vodeće (zemlje s jakomproizvodnomba-zomkojedanaspokazujuvisokurazinuspremnostizabudućnostkrozsnažanučinaknarazinisvihpokretačaproizvodnje);drugukategorijučine„lagacy“odnosnozemljesnaslijeđem(zemljekojedanasimajujakuproizvodnubazu,alisuuopasnostizabudućnostzbogslabijegučinkaukomponenti„pokretačaproizvodnje“);trećukategorijučinezemljesvisokimpotencijalom(kojeuka-zujunapostojanjekapacitetazapovećanjeproizvodnjeubudućnosti,ovisnooprioritetimaunutarnacionalnoggospodarstva).Posljednjakategorijasu„nas-cent“,odnosnozemljesograničenomproizvodnombazomkojepokazujuniskurazinuspremnostizabudućnostkrozslabeperformanseusvimproizvodnimkomponentama.Premaistraživanju,posljednjaskupina„nascent“odgovornajezamanjeod10%globalneproizvodnedodanevrijednostidanas,asadržinajvećibrojzemalja(njih58),međukojimajeiHrvatska.Premaprocjeni,tojenajvećagrupazemaljaukojojsvezemljepokazujuniskurazinuspremno-sti za budućnost proizvodnje, što se očituje slabijom izvedbom„pokretača“proizvodnje,kaoiograničenomstrukturomproizvodnje.Hrvatskasepremaanalizi„pokretačaproizvodnje“nalazina37.(svrijednošću4,9),apremaana-lizi„struktureproizvodnje“na51.mjestu,svrijednošću5,5(Grafikon3.).UzHrvatsku,uovojseskupinizemalja(odčlanicaEU-a)nalazeBugarska,Cipar,GrčkaiLatvija.Nasuprottome,u„vodećoj“skupininalazise16zemaljačlani-caEuropskeunije,sAustrijomiBelgijomnaprvomodnosnodrugommjestu.

Nadalje,poredistraživanjakojejeproveoSvjetskigospodarskiforum,pre-maistraživanjukojesuproveliKuruczlekietal.(2016.),Hrvatskasenalaziuklasterusnajnižimvrijednostimapriprocjenispremnostizačetvrtuindustrij-skurevoluciju.Naime,sciljemanaliziranjaspremnostizemaljačlanicaEurop-skeunijezačetvrtuindustrijskurevoluciju,autorisukonstruiralinoviindeksnatemeljušestindikatoraEurostata(ukupniizdatcizaistraživanjeirazvoj,brutodomaćiizdatcizaistraživanjeirazvoj,ukupanbrojR&Distraživača,brojfa-kultetski obrazovanih osoba, broj ICT stručnjaka, postotakpoduzećakoja sebaveonlineprodajom),za2014.godinupodnazivom„Industry4.0ReadinessIndex“,tesuproveliklasteranalizukakobiseutvrdilerazlikemeđudržavamačlanicama.Prviklasterpredstavljanajinovativnije i razvijenezemljes izuzet-nimvrijednostimausvimpokazateljima,ačinegaBelgija,Danska,Njemačka,Austrija,Finska iŠvedska.Drugiklasterčinezemlje snajnižomvrijednošćuindeksa,apripadajumuBugarska,Estonija,Hrvatska,Italija,Mađarska,Malta,RumunjskaiSlovačka.TrećiklasterčineČeška,Irska,Francuska,Luksemburg,

296

Nizozemska,SlovenijaiUjedinjenoKraljevstvo.Ovaskupinaslijediprvikla-stersmalonižimsrednjimvrijednostima.PosljednjičetvrtiklasterčineGrčka,Španjolska,Cipar,Latvija,Litva,PoljskaiPortugal,anavedenezemljeboresesnedostatkomstručnjakazaICT(engl.InformationandCommunicationTechno-logy),aliistodobnoimajudobaruspjehupogledutercijarnogobrazovanja.

Grafikon 3. Globalna karta rezultata procjene spremnosti zemalja za izazove buduće proizvodnje

Izvor: WorldEconomicForum(2018.)ReadinessfortheFutureofProductionReport2018.

PitanjespremnostiHrvatskenapromjenekojedonosičetvrtaindustrijskarevolucijamoguće je promatrati i na temelju analiza i procjena provedenihuokviru istraživanjakojauključujuusporedbezemaljana temelju različitihkompozitnihindeksa.Naime,premaIndeksudigitalnogagospodarstvaidruš-

u pogledu tercijarnog obrazovanja.

Pitanje spremnosti Hrvatske na promjene koje donosi četvrta industrijska revolucija moguće je promatrati i na temelju analiza i procjena provedenih u okviru istraživanja koja uključuju usporedbe zemalja na temelju različitih kompozitnih indeksa. Naime, prema Indeksu

297

tva(DigitalEconomyandSocietyIndex–DESI4)za2018.(IzvješćezaHr-vatsku) koji objavljujeEuropska komisija,Hrvatska je zauzela 22.mjesto svrijednošćuindeksa46,7,između28državačlanicaEuropskeunije(Grafikon4.).Natajsenačinnalaziuskupinimanjeuspješnihzemalja,uzRumunjsku,Grčku,Bugarsku,Italiju,Poljsku,Mađarsku,CipariSlovačku.Najboljerezul-tatepremaDESIindeksuza2018.godinuostvarilesuDanska,Švedska,Fin-skaiNizozemska,kojesusesvrstalemeđuvodećezemljeudigitalizacijinasvjetskojrazini.SlijedeihLuksemburg,Irska,UjedinjenoKraljevstvo,BelgijaiEstonija.UproteklečetirigodinenajvećinapredakostvarilesuIrska,CipariŠpanjolska(zavišeod15bodova).Međutim,pojedinečlaniceEuropskeunije(međukojimajeiHrvatska)jošuvijekmorajuprijećidugačakput,aEUucje-linimorapoboljšatisvojerezultatekakobibiokonkurentannaglobalnojrazini(Europskakomisija,2018.b).

Grafikon 4. Poredak prema indeksu digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) 2018.

Izvor: Indeksdigitalnogagospodarstvaidruštva(DESI)za2018.,IzvješćezaHrvatsku(Eu-ropskakomisija,2018.c)

4 IzvješćeoDESI-juslužizapraćenjenapretkadržavačlanicaupodručjudigitalizacije,aizračunindeksaobuhvaćapetpodručja:povezivost,ljudskikapital,upotrebuinternetskihusluga,integracijudigitalnetehnologijeidigitalnejavneusluge.Objavljujeseod2013.godinenagodišnjojrazini.

digitalnoga gospodarstva i društva (Digital Economy and Society Index – DESI6) za 2018. (Izvješće za Hrvatsku) koji objavljuje Europska komisija, Hrvatska je zauzela 22. mjesto s vrijednošću indeksa 46,7, između 28 država članica Europske unije (Grafikon 4.). Na taj se način nalazi u skupini manje uspješnih zemalja, uz Rumunjsku, Grčku, Bugarsku, Italiju, Poljsku, Mađarsku, Cipar i Slovačku. Najbolje rezultate prema DESI indeksu za 2018. godinu ostvarile su Danska, Švedska, Finska i Nizozemska, koje su se svrstale među vodeće zemlje u digitalizaciji na svjetskoj razini. Slijede ih Luksemburg, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija i Estonija. U protekle četiri godine najveći napredak ostvarile su Irska, Cipar i Španjolska (za više od 15 bodova). Međutim, pojedine članice Europske unije (među kojima je i Hrvatska) još uvijek moraju prijeći dugačak put, a EU u cjelini mora poboljšati svoje rezultate kako bi bio konkurentan na globalnoj razini (Europska komisija, 2018.b).

6 Izvješće o DESI-ju služi za praćenje napretka država članica u području digitalizacije, a izračun indeksa obuhvaća pet područja: povezivost, ljudski kapital, upotrebu internetskih usluga, integraciju digitalne tehnologije i digitalne javne usluge. Objavljuje se od 2013. godine na godišnjoj razini.

298

JošjedanodalataEuropskekomisije(2018.d)5,poredDESIindeksa,jestDigital Transformation Scoreboard odnosno lista napretka u području di-gitalnetransformacijeindustrijeipoduzeća,kojajediowebplatformeDi-gitalTransformationMonitora.Naime,DigitalTransformationScoreboardobuhvaćaanalizuprimjenedigitalnihtehnologijaidigitalnetransformacijenarazinipoduzeća,arezultatisezatimskupljajuisegmentirajunasektor-skim razinama.Mjerenjemstupnjadigitalne transformacijedržavečlanicena temelju indeksa integracije digitalnih tehnologija i indeksa promjenauICTstart-upokruženju, temjerenjemčimbenikakojiomogućujudigitalnutransformaciju(apromatrajupetkategorija:digitalnuinfrastrukturu,investi-cijeipristupfinancijama,ponuduipotražnjudigitalnihvještina,e-vodstvoi poduzetničku kulturu), pružaju pregled procesa digitalne transformacijeeuropskihindustrija.

Premaposljednjemizvještajuiz2018.godine(DigitalTransformationSco-reboard2018.),pojedinečlaniceznatnozaostaju te jenužannjihovbržina-predak.MeđuspomenutimasenalaziiHrvatska,kojasepremaindeksukojimjeričimbenikekojiomogućujudigitalnutransformacijunalazina26.mjestu(Grafikon5.).Objašnjenjelošepozicijevidljivojeizanalizepojedinačnihkate-gorijanagrafikonu6.,kojipokazujedaseHrvatskaušestodsedamčimbenikanalazi ispodprosjekaEU28, tevrlodalekoodzemaljakojebilježenajboljerezultatepopromatranimkategorijama.PremaindeksuintegracijedigitalnihtehnologijauEU,Hrvatskasenalazina17.mjestu(Grafikon7.).

5 Dodatno,pokrenutajeikampanjapodizanjasvijestipodnazivomWATIFYkojujepo-krenulaEuropskakomisija s ciljempodupiranja europskih tvrtki unjihovojdigitalnojtransformaciji i usvajanju naprednih tehnologija. Detaljnije na: https://ec.europa.eu/growth/tools-databases/dem/watify/

299

Grafikon 5. Indeks čimbenika koji omogućuju digitalnu transformaciju (engl. EU Digital Transformation Enablers’ Index)

Izvor: Europskakomisija(2018.d)DigitalTransformationScoreboard2018.

Grafikon 6. Rezultati Hrvatske u odnosu na prosjek EU28 i zemlje s najboljim rezultatima u pojedinačnim kategorijama

Izvor: Izračunautoranatemelju:DigitalTransformationScoreboard2018.

Napomena:NajboljirezultatupodručjudigitalnetransformacijeostvarilajeDanska,upo-dručjupromjenauICTstar-upokruženjuLitva,upodručjupoduzetničkekultureidigitalneinfrastruktureNizozemska,upodručjue-vodstva,teinvesticijaipristupafinancijamaFinska,upodručjuponudeipotražnjezadigitalnimvještinamaIrska.

u području ponude i potražnje za digitalnim vještinama Irska.

Grafikon 7. Indeks integracije digitalnih tehnologija u EU (engl. EU Digital Technology Integration Index)

u području ponude i potražnje za digitalnim vještinama Irska.

Grafikon 7. Indeks integracije digitalnih tehnologija u EU (engl. EU Digital Technology Integration Index)

300

Grafikon 7. Indeks integracije digitalnih tehnologija u EU (engl. EU Digital Technology Integration Index)

Izvor: Europskakomisija(2018.d),DigitalTransformationScoreboard2018.

Dalje,natemeljuistraživanjakojeje2017.godineproveotalijanskiInstitutza konkurentnost (I-Com),Hrvatska se nalazi na 24.mjestu (s vrijednošćuindeksa67)odukupno28članicaEuropskeunije.Naime, Institut je razvioI-Comindekskojiseodnosinarazinupripravnostizaindustriju4.0uzemlja-maEuropskeunije,atemeljisenatrinaestvarijabli6kojesuuskopovezanestemomčetvrteindustrijskerevolucije(prvihšestvarijabliodnosisenausvaja-njetehnologijespecifičnezaproizvodnuindustriju,doksupreostalevarijableopćenitije i odnose sena infrastrukturnepodatke ili podatkeovještinama,teinternetskusigurnost).Vrednovanjezemaljajeurasponuod0do100.NavrhuljestvicejeFinska,aslijedejuNizozemska,NjemačkaiDanska.Sdrugestrane,većinaistočnoeuropskihzemaljapokazujenepovoljneuvjetezarazvojindustrije4.0,auEUopćenitopostojivelikavarijabilnostglede razinepri-pravnostipremaindustriji4.0(Grafikon8.).

6 Za detaljnije vidjeti na: https://www.innovationpost.it/wp-content/uploads/2017/09/170905153148.pdf

8 Za detaljnije vidjeti na: https://www.innovationpost.it/wp-content/uploads/2017/09/170905153148.pdf

301

Grafikon 8. I-Com Industry 4.0, indeks 2017.: razine pripravnosti u zemljama EU-a

Izvor: I-Com(2017.)

Nadalje, spremnost Hrvatske na izazove četvrte industrijske revolucijemožeseanaliziratiinatemeljuIzvješćaoglobalnojinformatičkojtehnologiji(Baller,DuttaiLanvin,2016.)ukojemseprocjenjujestanjeumreženespre-mnosti za 139 ekonomija pomoću indeksa umrežene pripravnosti (odnosnoengl.NetworkedReadinessIndex–NRI7).RiječjeoindeksukojijepokrenutodstraneSvjetskoggospodarskogforuma2001.godineiznatnounaprijeđen2012.,aukazujenasposobnostzemaljadaiskoristekapitalnudobitoddigital-nerevolucijeinjihovuspremnostdaiskoristenovučetvrtuindustrijskurevolu-ciju.Indeksprikupljapodatkenatemelju53pokazatelja,akrećeseurasponuod 1 (najmanje spremna zemlja) do 7 (najspremnija zemlja). Prema danompokazateljuza2016.godinu,Hrvatskasenalazina54.mjestu(svrijednošću4,3), odnosnona25.mjestumeđuzemljamačlanicamaEuropskeunije. IzaHrvatskesujošsamoRumunjska,BugarskaiGrčka.

Konačno,analizarezultataistraživanja(Indeksadigitalnoggospodarstvaidruštvaisrodnihindeksa,potomI-Comindeksarazinepripravnostizaindu-

7 Za detaljnije vidjeti na: http://www3.weforum.org/docs/GITR2016/WEF_GITR_Full_Report.pdf

8 Za detaljnije vidjeti na: https://www.innovationpost.it/wp-content/uploads/2017/09/170905153148.pdf

302

striju4.0,Indeksaumreženepripravnosti,rezultatiistraživanjakojejeproveoSvjetskigospodarski forum, te istraživanjaautoraKuruczlekietal. (2016.)),ukazujenazaključakdaseHrvatskanenalazinasamomdnuljestvicepriprav-nostizapromjenekojenosičetvrtaindustrijskarevolucija,alisenalazimeđuposljednjimčlanicamaEU-a.Spomenuto je iu skladus rezultatima istraži-vanjaMeđunarodnogtrgovinskogcentrauŽenevi(engl.InternationalTradeCentre).Naime,utablici2.sadržanisuposljednjidostupnistatističkipodatcioprilagodbihrvatskihsektoraprerađivačkeindustrijedinamicisvjetskepotra-žnjenatemeljuapsolutnepromjeneudjelanasvjetskomtržištuu2008.,2015.i2016.godini.Podatcipokazujuzakolikosepromijenioudiosvakogapoje-dinoghrvatskogizvoznogsektoranasvjetskomtržištu.Iztablicejerazvidnodanisusvisektoripovećavalisvojudionasvjetskomtržištuupromatranomrazdoblju,avidljivojeidasunekisektorizabilježilismanjenjeudjelanasvjet-skomtržištu.Poredtoga,gotovodesetljećeproizvodioddrvapokazujuzna-čajneizvozneperformansemeđupromatranimsektorimatezauzimajuprvomjestoupovećanjuudjelanasvjetskomtržištu,tesusenatajnačinnajboljeprilagodilidinamicisvjetskepotražnje.Dodatno,proizvodioddrvaimalisuu2016.godiniinajvećiudionasvjetskomtržištu,uiznosuod0,32%.Navedenoupućujenačinjenicudatradicionalni,odnosnosektorisasirovinskombazomteniskomrazinomtehnološkogintenzitetadominirajuuhrvatskojponudinasvjetskomtržištuuodnosunaostalekapitalno intenzivne i sektoresvišomrazinomtehnološkezastupljenosti.Sdrugestrane,proizvodnja,usvajanjeidi-fuzijaključnih razvojnih tehnologija naniskoj je razini (NN32/2016.), štopodupirerezultateprethodnoanaliziranihizvještaja.

303

Tablica 2. Prilagodba dinamici svjetske potražnje po industrijskim sektorima od 2008. do 2016. godine

Izvor:InternationalTradeCentre,http://www.intracen.org/

5. ZAKLJUČAK

PotrebazajačanjemindustrijskepolitikeEuropeinjezinihregijapostalajevažnatemaEuropskekomisije.Ovanovausmjerenostpotaknutajenesamoglobalnomfinancijskomiekonomskomkrizomipotrebomzaindustrijskomrenesansomnakondugogodišnjegindustrijskogpada,većiusponomdigital-ne ere inovativnih industrijskih sektora temeljenih na novim tehnologijamai tehnološkimpromjenama.Obnovljena strategija industrijske politikeEU-apodsjeća da su trendovi novog industrijskog doba stvarni i nepovratni, a uokviruindustrijskepreobrazbepružajuserazličitemogućnostikojezahtijevajuznačajnaulaganjaunaprednuproizvodnju,vještineitalenteljudi,kaoinema-terijalnu imovinupoput istraživanja i inovacija (Europskakomisija, 2017.a).Zbogneprestanihtransformacijaievolucijeuopskrbiipotražnji,smatrasedaćeupravoindustrijabitiključnipokretačinovacija,produktivnosti,konkuren-tnosti,međusektorskihprelijevanja,ispunjavanjadruštvenihiekološkihciljevaiponašanjakupaca, ane samo izvormasovnezaposlenostiu tradicionalnojproizvodnji(EuropeanCommitteeoftheRegions,2017.).

304

Utomkontekstu,četvrtaindustrijskarevolucijainovetehnologijepotičuirazvojnovihtehnikaproizvodnjeiposlovnihmodelakojićetemeljitotransfor-miratiproizvodnju(WorldEconomicForum,2018.).Industrija4.0predstavljainformacijskupreobrazbuproizvodnjeupovezanomokruženjupodataka,lju-di,procesa,usluga,sustavaiproizvodnihsredstavaradigeneriranjaikorištenjadjelotvornihinformacijazaizgradnjupametnihtvornicainovihproizvodnihekosustava(i-scoop).Pritome,razinaiopsegtehnološkihpromjenadodajunasloženostivećzahtjevnezadaćerazvojaiprovedbeindustrijskihstrategijakojepromičuproduktivnostiinkluzivnirast(WorldEconomicForum,2018.).Na-dalje,povećanaprimjenarobotskihrješenjauindustrijiisvakodnevnomživotuvodirevolucioniranjunesamoglobalnoggospodarstva,većidruštvaucjelini,apritisakuzrokovan tekućomtransformacijomindustrije ipromjenekoje jenemogućepredvidjetimogustvoritidubljeinoveglobalnepodjelebogatihisiromašnihdruštavakojaćemoratipronaćivlastitenačineprilagodbe.

Stoga,usklopunovestrategije jedinstvenogdigitalnogtržišta,Europskakomisijaželipotaknutisveindustrijskesektoredasekoristenovimtehnologi-jamaiprijeđunapametanindustrijskisustav.NatomjetraguvećinačlanicaEuropskeunijeprijenekolikogodinausvojilaiprovodisvojenacionalnepo-litikezadigitalizacijuindustrije.PoredzemaljaEuropskeunije,idrugevode-ćesvjetskeekonomije,poputSjedinjenihAmeričkihDržava(ManufacturingUSA,2016.8)iKine(MadeinChina2025,2015.)ulažunaporeuiskorištavanjedigitalnihmogućnosti.Japan,primjerice,svojomstrategijomSuperpametnogdruštvaodnosnoDruštva5.0(engl.Society5.0)objavljenoj2016.godineideikorakdaljejerželiuravnotežitiekonomskinapredakrješavanjemdruštvenihproblema.Točnije,Japannastojistvoritinovodruštvokojeuključujenoveteh-nologijeusvimindustrijamaidruštvenimaktivnostimateparalelnopostižeigospodarskirazvojirješenjasocijalnihproblema.Sdrugestrane,Hrvatskasvojustrategijujošpriprema(kaoiNacionalnurazvojnustrategijuRepublikeHrvatskedo2030.godine).Spomenutojeijedanodrazlogahrvatskogzao-stajanjauprimjenidigitalnihtehnologija,aliičinjenicedaseHrvatskapremarezultatimaistraživanja(Indeksadigitalnoggospodarstvaidruštvaisrodnihindeksa,potomI-Comindeksarazinepripravnostizaindustriju4.0,Indeksaumreženepripravnosti,rezultatimaistraživanjakojejeproveoSvjetskigospo-darskiforum,teistraživanjaKuruczlekijaetal.(2016.))nenalazinasamomdnuljestvicapripravnostizapromjenekojenosičetvrtaindustrijskarevolucija,

8 ManufacturingUSAodnosnoNationalNetworkforManufacturingInnovationprogram–strategicplan;zadetaljnijevidjetina:https://www.manufacturingusa.com/sites/prod/files/docs/resource/2015-NNMI-Strategic-Plan.pdf

305

alisenalazimeđuposljednjimčlanicamaEU-a.Poredtoga,možeseprimi-jetiti da jepoložajHrvatskena ljestviciporetkaprema,primjerice, IndeksuintegracijedigitalnihtehnologijauEUu2017.(16.mjesto)bioboljinego2018.godine(17.mjesto),štotakođersugeriradaHrvatskaupodručjudigitalnetran-sformacijeindustrijeipoduzećanapredujesporijeuodnosunaostalečlaniceUnijekodkojihsetajprocesodvijabržimtempom.

LITERATURA

1. Baller,S.,Dutta,S.,Lanvin,B.,TheGlobalInformationTechnologyReport2016–InnovatingintheDigitalEconomy,Genova:WorldEconomicForum,2016.,[dostu-pno na: http://www3.weforum.org/docs/GITR2016/WEF_GITR_Full_Report.pdf,pristupljeno01.07.2018.]

2. Barbić,T. et al., The Impact ofDigitalTransformationon theWesternBalkans:TacklingtheChallengestowardsPoliticalStabilityandEconomicProsperity,2018.,digital WB6+, [dostupno na: https://www.eizg.hr/UserDocsImages/vijesti/vijesti_dogadaji/dt_studija/wb6-study.pdf,pristupljeno01.07.2018.]

3. Bruegel,RemakingEurope:Thenewmanufacturingasanengineforgrowth,Brue-gel blueprint series, 2017., [dostupno na: http://bruegel.org/reader/remaking_euro-pe_2017_blueprint#,pristupljeno01.07.2018.]

4. BusinessEurope,BuildingastrongandmodernEuropeanindustry:ViewsonarenewedEU industrial strategy, Brussels, 2017., [dostupno na: https://www.businesseurope.eu/sites/buseur/files/media/reports_and_studies/building_a_strong_and_modern_europe-an_industry_-_compressed_for_web_and_sending.pdf,pristupljeno01.07.2018.]

5. Deloitte, 2016 Global Manufacturing Competitiveness Index, Deloitte, London,2016. [dostupno na: https://www2.deloitte.com/content/dam/Deloitte/global/Docu-ments/Manufacturing/gx-global-mfg-competitiveness-index-2016.pdf, pristupljeno01.07.2018.]

6. EEF,Oracle,The4thIndustrialRevolution(4IR):Aprimerformanufacturers,EEF/Oracle report, 2016., [dostupno na: https://cloud.oracle.com/opc/saas/indmftg/re-ports/the-fourth-industrial-revolution-report.pdf,pristupljeno01.07.2018.]

7. EuropeanCommitteeoftheRegions,ThefutureofindustryinEurope,Commissi-onforEconomicPolicy,EuropeanUnion,2017.,[dostupnona:https://cor.europa.eu/Documents/Migrated/Events/future-of-industry.pdf,pristupljeno01.07.2018.]

8. EuropeanParliament,Industry4.0Digitalisationforproductivityandgrowth,Brie-fing September 2015, European Union, 2015., [dostupno na: http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2015/568337/EPRS_BRI(2015)568337_EN.pdf,pristupljeno01.07.2018.]

9. Europskakomisija(2010.a),EUROPE2020:AEuropeanstrategyforsmart,susta-inable and inclusive growth, [dostupno na: http://ec.europa.eu/eu2020/pdf/COM-PLET%20EN%20BARROSO%20%20%20007%20-%20Europe%202020%20-%20EN%20version.pdf,pristupljeno01.07.2018.]

306

10. Europskakomisija(2010.b),AnIntegratedIndustrialPolicyfortheGlobalisationEraPuttingCompetitiveness and Sustainability at Centre Stage, Brussels, 28.10.2010.COM(2010) 614 final, [dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUri-Serv.do?uri=COM:2010:0614:FIN:EN:PDF,pristupljeno01.07.2018.]

11. Europskakomisija(2012.a),AStrongerEuropeanIndustryforGrowthandEcono-micRecovery,Brussels,10.10.2012.COM(2012)582final,[dostupnona:http://ec.eu-ropa.eu/transparency/regdoc/rep/1/2012/EN/1-2012-582-EN-F1-1.Pdf, pristupljeno01.07.2018.]

12. Europska komisija (2012.b), Smart specialisation: The driver of future economicgrowthinEurope’sregions,Panoramainforegio,No.44,EuropeanUnion,[dostu-pno na: http://ec.europa.eu/regional_policy/information/panorama/index_en.cfm,pristupljeno01.07.2018.]

13. Europskakomisija(2014.a),Zaeuropskuindustrijskurenesansu,Bruxelles,22.1.2014.,https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52014DC0014,pristupljeno01.07.2018.]

14. Europskakomisija (2014.b),AdvancingManufacturingAdvancingEurope:Reportof the Task Force on Advanced Manufacturing for Clean Production, Brussels,19.3.2014. SWD(2014) 120 final, [dostupno na: https://ec.europa.eu/digital-sin-gle-market/en/news/advancing-manufacturing-advancing-europe-report-task-for-ce-advanced-manufacturing-clean,pristupljeno01.07.2018.]

15. Europska komisija (2016.), Digitalizacija europske industrije: Iskorištavanje svihprednosti jedinstvenog digitalnog tržišta, Bruxelles, 19.4.2016. COM(2016) 180final, [dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=-CELEX:52016DC0180&from=en,pristupljeno01.07.2018.]

16. Europska komisija (2017.a), Ulaganje u pametnu, inovativnu i održivu industriju-ObnovljenastrategijaindustrijskepolitikeEU-a,Bruxelles,13.9.2017.COM(2017)479final,[dostupnona:https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=-CELEX:52017DC0479&from=HR,pristupljeno01.07.2018.]

17. Europskakomisija (2017.b),Dokumentzarazmatranjeosvladavanjuglobalizacije,COM(2017) 240 od 10. svibnja 2017., [dostupno na: https://ec.europa.eu/commis-sion/sites/beta-political/files/reflection-paper-globalisation_hr.pdf, pristupljeno01.07.2018.]

18. Europskakomisija(2017.c),IndustryinEurope:Facts&figuresoncompetitiveness&innovation,Luxembourg:PublicationsOfficeoftheEuropeanUnion,[dostupnona: https://publications.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/0e7bcd92-fc-ba-11e6-8a35-01aa75ed71a1/language-en,pristupljeno01.07.2018.]

19. Europskakomisija(2017.d),SmartSpecialisationinEUandChile,challengesandopportunities, Towards a transcontinental policy learning dialogue methodology,JRCtechnicalreports,EuropeanUnion,Luxembourg:PublicationsOfficeoftheEu-ropean Union, [dostupno na: http://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/bitstre-am/JRC106872/kjna28635enn.pdf,pristupljeno01.07.2018.]

20. Europskakomisija (2017.e),KomunikacijaKomisijeEuropskomparlamentu,Vije-ću,EuropskomgospodarskomisocijalnomodboruiodboruregijaopreispitivanjuprovedbeStrategijejedinstvenogdigitalnogtržištanasrediniprovedbenograzdoblja

307

Povezanojedinstvenodigitalnotržištezasve,Bruxelles,10.5.2017.COM(2017)228final,[dostupnona:https://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:a4215207-362b-11e7-a08e-01aa75ed71a1.0007.02/DOC_1&format=PDF,pristupljeno01.07.2018.]

21. Europskakomisija(2018.a),Capitalisingonthebenefitsofthe4thindustrialrevolu-tion,Research&InnovationProjectsforPolicy,Luxembourg:PublicationsOfficeoftheEuropeanUnion,[dostupnona:https://publications.europa.eu/en/publication-de-tail/-/publication/cf1793da-184c-11e8-ac73-01aa75ed71a1/language-en, pristupljeno01.07.2018.]

22. Europskakomisija(2018.b),Nakojemjestupnjudigitalnograzvojavašazemlja?Eu-ropitrebajedinstvenodigitalnotržištekakobipoboljšalasvojerezultateupodručjudigitalizacije,Priopćenjezatisak,Bruxelles,18.svibnja2018.,http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-3742_hr.pdf,pristupljeno01.07.2018.]

23. Europska komisija (2018.c), Indeks digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) za2018., Izvješće za Hrvatsku, [dostupno na: http://ec.europa.eu/information_so-ciety/newsroom/image/document/2018-20/hr-desi_2018-country-profile-lan-g_4AA68303-07F6-BC37-A21420BFD9CDDBA2_52346.pdf,pristupljeno01.07.2018.]

24. Europska komisija (2018.d), Digital Transformation Scoreboard 2018 – EU busi-nessesgodigital:Opportunities, outcomes anduptake,Luxembourg:PublicationsOfficeoftheEuropeanUnion,[dostupnona:https://ec.europa.eu/growth/tools-data-bases/dem/monitor/sites/default/files/Digital%20Transformation%20Scoreboard%202018_0.pdf,pristupljeno01.07.2018.]

25. Europskakomisija,DigitisingEuropeanIndustry-catalogueof initiatives, [dostu-pno na: https://ec.europa.eu/futurium/en/content/digitising-european-industry-cata-logue-initiatives,pristupljeno01.07.2018.]

26. GermanTradeandInvest(2014.),Industrie4.0–SmartManufacturingfortheFuture,[dostupno na: http://belarus.ahk.de/fileadmin/ahk_belarus/Publikationen/GTAI_in-dustrie4.0-smart-manufacturing-for-the-future-en__1_.pdf,pristupljeno01.07.2018.]

27. GovernmentofJapan,ReportonThe5thScienceandTechnologyBasicPlan,Coun-cilforScience,TechnologyandInnovationCabinetOffice,2016.,[dostupnona:http://www8.cao.go.jp/cstp/kihonkeikaku/5basicplan_en.pdf,pristupljeno01.07.2018.]

28. Government of Japan, The 5th Science andTechnologyBasic Plan, January 22,2016., [dostupno na: http://www8.cao.go.jp/cstp/english/basic/5thbasicplan.pdf, pri-stupljeno01.07.2018.]

29. I-Com–InstituteforCompetitiveness,ThinkingthefutureofEuropeanindustry–Digitalization,Industry4.0andtheroleofEUandnationalpolicies,2017.,[dostupnona: https://www.innovationpost.it/wp-content/uploads/2017/09/170905153148.pdf,pristupljeno01.07.2018.]

30. IndustriAllEuropeanTradeUnion,Digitalisingmanufacturingwhilstensuringequ-ality, participation and cooperation:ADiscussion Paper by industriAll EuropeanTradeUnion,PolicyBrief2015-07,2015. [dostupnona:http://www.industriall-eu-rope.eu/Committees/IP/PolBrief/PolicyBrief_2015-07_DigitalisationOfManufactu-ring-EN.pdf,pristupljeno01.07.2018.]

31. Infosys, Industry 4.0:The state of the nations, 2015., [dostupnona: http://images.experienceinfosys.com/Web/Infosys/%7Bf0e3bb53-176a-4b5a-991b-0708c00f-

308

c0a9%7D_Industry_4.0_-_The_State_of_the_Nations_2015_-_Research_Report.pdf?elqTrackId=24c6c19b78e74468976f59ce20cfc3ab&elqaid=1961&elqat=2,pristupljeno01.07.2018.]

32. InternationalTradeCentre,[dostupnona:http://www.intracen.org/33. i-scoop,Industry4.0:thefourthindustrialrevolution–guidetoIndustrie4.0,[dostu-

pnona:https://www.i-scoop.eu/industry-4-0/,pristupljeno01.07.2018.]34. Kuruczleki et al., TheReadiness of theEuropeanUnion toEmbrace theFourth

IndustrialRevolution,2016.,[dostupnona:http://www.fm-kp.si/zalozba/ISSN/1854-4231/11_327-347.pdf,pristupljeno01.07.2018.].

35. Narodnenovine,StrategijapametnespecijalizacijeRepublikeHrvatskezarazdobljeod2016.do2020.godineiakcijskiplanzaprovedbustrategijepametnespecijalizaci-jeRepublikeHrvatskezarazdobljeod2016.do2017.godine,2016.,br.32,[dostupnona: http://www.obzor2020.hr/userfiles/obzor2020/pdfs/Strategija_pametne_specija-lizacije_RH_2016_2020.pdf,pristupljeno01.07.2018.]

36. Rosalux, Progressive industrial policy for the EU?Outmanoeuvring neoliberali-sm,RosaLuxembourgStiftung,BrusselsOffice,2016.,[dostupnona:https://www.rosalux.eu/fileadmin/user_upload/Publications/2017/Progressive-industrial-poli-cy-for-the-EU.pdf,pristupljeno01.07.2018.]

37. StateCouncilofthePeople’sRepublicofChina,MadeinChina2025,2015.,[dostu-pno na: http://www.cittadellascienza.it/cina/wp-content/uploads/2017/02/IoT-ONE-Made-in-China-2025.pdf,pristupljeno01.07.2018.]

38. VladaRepublikeHrvatske,Nacionalniprogramreformi2018.,[dostupnona:https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2018-european-semester-national-reform-program-me-croatia-hr.pdf,pristupljeno01.07.2018.]

39. WATIFY,Boostingtechnologicaltransformation,[dostupnona:https://ec.europa.eu/growth/tools-databases/dem/watify/,pristupljeno01.07.2018.]

40. WorldEconomicForum, Readiness for theFutureofProductionReport2018, IncollaborationwithA.T.Kearney,InsightReport,2018.,[dostupnona:http://www3.weforum.org/docs/FOP_Readiness_Report_2018.pdf,pristupljeno01.07.2018.]