III LJUDSKA PRAVA U PRAVNOJ SVIJESTI GRAĐ• Zeničko-dobojski kanton: Zenica, Kakanj, Vitez, Maglaj; ... Tip naselja Frekvence % Grad 607 55.1 Selo 494 44.9 Total 1101 100.0 Tabela

Ljudska prava u BiH 2008.

475

III LJUDSKA PRAVA U PRAVNOJ SVIJESTI

GRAĐANA I GRAĐANKI BOSNE I HERCEGOVINE

1. Uvodne napomene

Vodeći se praksom praćenja pravne svijesti o ljudskim pravima koju Beogradski centar za ljudska prava sprovodi još od 1998. godine, Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu je odlučio po prvi put uvesti ovu praksu u Bosni i Hercegovini. Ukoliko se budu stekli uslovi da se praćenje pravne svijesti o ljudskim pravima sprovodi redovno svake godine, ili barem svake druge godine, za pretpostaviti je da ćemo doći do dragocjenih podataka o percepciji ljudskih prava kod građana i građanki Bosne i Hercegovine, koji će, između ostalog, biti značajan pokazatelj (ne)uspjeha brojnih inicijativa i projekata vladinog sektora, građanskog društva ili inicijativa i projekata koji su proizvod podrške međunarodne zajednice. Istraživanje je sprovela agencija Partner Marketing (Partner MCA) iz Banja Luke.

1.1. Metodologija

Istraživanje je sprovedeno u periodu od 1. do 9. decembra 2008. godine na uzorku od 1.101 punoljetnom građaninu Bosne i Hercegovine, metodom anketiranja licem u lice (face-to-face).

Ljudska prava u pravnoj svijesti građana i građanki Bosne i Hercegovine

476

Ispitanici nisu samostalno popunjavali upitnik, već su odgovarali na pitanja koja im je čitao anketar. Ovakva vrsta istraživanja, pokazala se najefikasnijom kod upitnika sa velikim brojem pitanja. Dodatno, ispitanici su na pitanja odgovarali u poznatom okruženju (njihovim domovima), pa su bili opušteniji i raspoloženiji za iskren razgovor.

Terenski rad obavili su kontrolori i anketari Agencije PARTNER Marketing iz Banja Luke.

U Republici Srpskoj ispitano je 500 ispitanika u 27 općina, a u Federaciji BiH 601 ispitanik u 25 općina. Prilikom kreiranja uzorka vodilo se računa o:

• Broju stanovnika u entitetima; • Broju stanovnika u pojedinim regionima/kantonima; • Veličini općina u pojedinim regionima/kantonima; • Odnosu gradskog i seoskog stanovništva u entitetima; • Podjednakom broju muškaraca i žena; • O podjednakoj zastupljenosti sve tri nacije, naravno,

ovisno o geografskom području u kojem je istraživanje rađeno.

Istraživanje je obavljeno u sljedećim općinama: Republika Srpska

• Region Banja Luka: Banja Luka, Srbac, Laktaši, Kneževo, Mrkonjić Grad,

Šipovo, Prnjavor, Kotor Varoš; • Region Prijedor: Prijedor, Novi Grad, Kozarska Dubica; • Region Doboj: Doboj, Modriča, Teslić, Petrovo; • Region Bijeljina: Bijeljina, Brčko, Ugljevik; • Region Zvornik: Zvornik, Vlasenica, Srebrenica; • Region Istočna Republika Srpska: Istočno Sarajevo,

Pale, Višegrad; • Region Hercegovina: Trebinje, Ljubinje, Bileća.

Federacija BiH

• Unsko-sanski kanton: Bihać, Cazin, Kladuša; • Tuzlanski kanton: Tuzla, Banovići, Lukavac, Kalesija;


477

• Zeničko-dobojski kanton: Zenica, Kakanj, Vitez, Maglaj; • Srednjobosanski kanton: Jajce, Travnik, Novi Travnik; • Hercegovačko-neretvanski kanton: Mostar, Čitluk,

Jablanica; • Zapadnohercegovački kanton: Široki Brijeg; • Kanton Sarajevo: Općine Centar, Ilidža, Novi Grad, Novo

Sarajevo, Stari Grad, Vogošća; • Herceg-bosanski kanton: Tomislavgrad.

Svi upitnici su predmet logičke kontrole, dok je 20 posto

upitnika provjereno od strane Agencije i dodatnih 15 posto upitnika provjerava supervizor-kontrolor, bilo direktnim izlaskom na teren, zajedno sa anketarom, bilo telefonskom kontrolom.

1.2. Demografski podaci

Tabela 1. Spol ispitanika Frekvence %

Muškarci 566 51.4 Žene 535 48.6 Total 1101 100.0

Tabela 2. Starost Frekvence %

Od 18 do 29 godina 270 24.5 Od 30 do 44 godine 374 34.0 Od 45 do 59 godina 281 25.5 Preko 60 godina 171 15.5 Odbija 5 0.45


478

Total 1101 100.0

Tabela 3. Obrazovanje Frekvence %

Osnovna škola 119 11.8 Zanat 212 19.2 Srednja škola četvrti stepen 504 45.7 Viša i visoka škola 249 22.6 Odbija 17 1.5 Total 1101 100.0

Tabela 4. Region u kome se vrši ispitivanje Frekvence %

Republika Srpska 500 45.4 Federacija BiH 601 54.6 Total 1101 100.0

Tabela 5. Tip naselja Frekvence %

Grad 607 55.1 Selo 494 44.9 Total 1101 100.0

Tabela 6. Ukupan mjesečni prihod cijele porodice Frekvence %

Do 250 KM 194 17.6 Od 251 KM do 500 KM 207 18.8


479

Od 501 do 1000 KM 413 37.5 Preko 1000 KM 286 26.0 Odbija 1 .1 Total 1101 100.0

Tabela 7. Vaša vjeroispovijest Frekvence %

Islamske 413 37.5 Katoličke 212 19.3 Pravoslavne 467 42.4 Neka druga 9 .8 Total 1101 100.0

Tabela 8. Koje ste nacionalnosti Frekvence %

Hrvat 201 18.3 Bošnjak 422 38.3 Srbin 460 41.8 Bosanac 11 1.0 Odbija 7 .6 Total 1101 100.0

2. Shvatanje ljudskih prava

2.1. Poimanje ljudskih prava

Građani Bosne i Hercegovine skloniji su

jusnaturalističkom shvatanju ljudskih prava po kojem ljudska prava po prirodi stvari pripadaju svakom čovjeku, budući da ih tako doživljava 62 posto ispitanika, dok je 38 procenata ispitanika sklono pravnopozitivističkom shvatanju, prema kojem su ljudska prava dio prava koji je reguliran međunarodnim dokumentima.


480

0,3

38,0

61,8

0% 20% 40% 60% 80%

prava koja po prirodi stvari

pripadaju svakome

prava regulisana medjunarodnim

dokumentima i ustavom

ne znam

Ljudska prava su

Grafikon 1

2.2. Zaštita ljudskih prava u BiH

Da su ljudska prava obaveza zaštićena međunarodnim

dokumentima smatra 59,4 procenata građana, dok je njih 29,5 procenata uvjereno da se radi o unutrašnjoj stvari Bosne i Hercegovine. Tu je i značajan procenat, 11,1 procenata onih koji su odgovorili da ne znaju kako se štite ljudska prava.

11,1

29,5

59,4

0% 20% 40% 60%

obaveza zaštićena odgovarajućim

međunarodnim dokumentom

unutrašnja stvar BiH

ne znam

Kako se štite ljudska prava

Grafikon 2

2.3. Značaj pojedinih ljudskih prava i njihovo poštivanje


481

u BiH

Pravo na život (48,2 %), pravo na rad (15,8 %) i pravo na slobodu izražavanja (15 %) najčešći su odgovori bh. građana na pitanje: „Koja ljudska prava im prva padaju na pamet?“. Uočljiva je izuzetno velika razlika koja govori o naročito istaknutom vrednovanju prava na život. Primjera radi, kod odgovora na ovo pitanje, građani Srbije i Crne Gore su se 2005. godine izjasnili u gotovo približnom omjeru za pravo na rad (50 %) i pravo na život (48 %).

1,2 1,1 1,8 1,6 1,3 0,7 1,4

15,0 48,2

3,0 15,8

8,9

0% 10% 20% 30% 40% 50%

Bez odgovorapravo na rad

pravo na školovanjepravo na život

pravo na slobodu izražavanjapravo na vjeroispovijest

pravo na liječenjepravo na slobodu kretanja

socijalna pravapravo na jednakost pred

pravo na imovinupravo na slobodu

Koja ljudska prava vam prva padaju na pamet?(prvi odgovor)

Grafikon 3

Za tri najznačajnija ljudska prava, od ukupno sedam ponuđenih, građani BiH smatraju pravo na život, pravo na slobodu i bezbjednost i pravo na jednakost pred zakonom, pri čemu je pravo na život, opet, neprikosnoveno, jer ga 90 procenata građana svrstava u prvi rang po značenju, dok se 59 procenata odlučilo za pravo na slobodu i bezbjednost na drugom mjestu i


482

35,2 procenata za pravo na jednakost pred zakonom na trećem mjestu.

Izuzetno su zabrinjavajući podaci koji govore o tome kako građani ocjenjuju poštivanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Tako 75,8 procenata građana smatra da se pravo na rad i izbor zaposlenja u BiH ne poštuje, 69,9 procenata to isto smatra i za pravo na jednakost pred zakonom, a slijedi pravo na socijalno osiguranje i ekonomska prava za koja 63,8 procenata građana tvrdi da se ne poštuju. Potrebno je naglasiti da, iako većina građana (62,7 %), pravo na život, smatra najznačajnijim ljudskim pravom, izuzetno značajan procenat građana, njih 34,7 %, smatra da se ono ne poštuje u Bosni i Hercegovini.

Grafikon 4

Da li se u BiH postuje pravo na …?

62,7

40,0

26,3

22,3

55,5

31,8

60,8

34,7

55,7

69,9

75,8

41,0

63,8

35,6

2,6

4,4

3,7

1,8

3,5

4,5

3,6

0% 20% 40% 60% 80% 100%

pravo na život

pravo na slobodu i bezbjednost

pravo na jednakost pred zakonom

pravo na rad i izbor zaposlenja

pravo na slobodu izražavanja, mislii vjeroispovijesti

pravo na socijalno osiguranje,ekonomska prava

pravo na obrazovanje

Da Ne Ne znam


483

3. Posebna prava

3.1. Zabrana diskriminacije

Značajan procenat građana BiH (natpolovična većina) izražava uvjerenje u postojanje diskriminacije u našoj zemlji.

Više od polovine građana BiH (52,2 %) smatra da u Bosni i Hercegovini postoji diskriminacija homoseksualaca, dok njih 51 % vjeruje da su žene u Bosni i Hercegovini u nepovoljnijem položaju od muškaraca u pogledu zapošljavanja i napredovanja u poslu. Da su žene u nepovoljnijem položaju vjeruje 60,2 procenata ispitanih žena i 42,2 procenata muškaraca. Primjetna je stabilna tendencija da muškarci pozitivnije doživljavaju položaj žena u odnosu na same žene čija je perspektiva izraženo negativna.

Da li su u BiH žene u nepovoljnijem položaju od muškaraca

u pogledu zapošljavanja i napredovanja na poslu?

Pol ispitanika: Muškarci Žene Total

Da 42.2% 60.2% 51.0% Ne 49.8% 34.6% 42.4% Ne znam 6.2% 5.0% 5.6%

Odbija 1.8% .2% 1.0% Total 100.0% 100.0% 100.0%

Tabela 1

Nešto manji procenat ispitanika, njih 48,6, smatra da su nacionalne manjine, uopće, u nepovoljnijem položaju od većinskog stanovništva. Pri tome, većina građana srpske nacionalnosti (49,1 %) smatra da nacionalne manjine nisu u


484

nepovoljnijem položaju, dok većina onih koji su se izjasnili kao Hrvati i Bošnjaci smatraju da manjine jesu u nepovoljnijem položaju (58,7 % Hrvata i 52,1 % Bošnjaka).

Da li su u BiH nacionalne manjine u nepovoljnijem položaju od većinskog stanovništva?

Koje ste nacionalnosti? procijenite

Hrvat Bošnjak Srbin Total Da 58.7% 52.1% 40.2% 48.3% Ne 32.8% 33.9% 49.1% 40.2% Ne znam 8.5% 10.9% 10.7% 10.3%

Odbija 3.1% 1.2% Total 100.0% 100.0% 100.0% 100.0%

Tabela 2

Čak 57,9 procenata građana smatra da su žene premalo zaustupljene u političkom životu Bosne i Hercegovine, nasuprot njih je 29,9 procenata onih koji smatraju da su zastupljene u pravoj mjeri, uz 5,2 procenata, uglavnom muškaraca, koji smatraju da su previše zastupljene. U pogledu šansi prilikom zapošljavanja, 45,5 procenata građana (55,3 % muškaraca i 35,1 % žena) vjeruje da su šanse muškaraca i žena jednake, dok 44,2 procenata građana smatra da su šanse žena znatno lošije u odnosu na muškarce.

Kada su u pitanju nacionalne manjine, 44,4 procenata građana vjeruje da manjine imaju iste šanse u pogledu zapošljavanja i daljeg napredovanja u službi, a 39 procenata ispitanih vjeruje da su njihove šanse manje, uz izražen procenat (14,2 %) onih koji su odgovorili da ne znaju.


485

14,2

2,5

39,0

44,4

0% 10% 20% 30% 40% 50%

iste

gore

bolje

ne znam

Kakve šanse u pogledu zapošljavanja i daljeg napredovanja u službi imaju pripadnici nacionalnih

manjina u odnosu na Srbe, Hrvate i Bošnjake?

Grafikon 5

3.2. Pravo na život

Većina populacije (68 %) smatra da je život građana u Bosni i Hercegovini ugrožen, pri čemu ga najviše ugrožavaju neimaština, kriminal, nacionalizam i politika.

Neimaštinu, kao faktor koji ugrožava život, vidi najveći procenat ispitanika, njih 26,3 procenata, a slijedi je kriminal (21,3 %), te nacionalizam i politika (11,8 % i 10,4%).

0,5 1,5

2,5 0,2 0,1 0,5 0,8

3,3 11,8

10,4 26,3

21,3 21,0

0% 5% 10% 15% 20% 25% 30%

Bez odgovorakriminal

neimaštinapolitika

nacionalizamratna prošlost,

saobraćajmudžahedini

boleststavovi

droga i alkoholsigurnost

policija

Šta najviše ugrožava život građana u BiH?

Grafikon 6

Većina, koju čini 88 procenata ispitanika, zna da u Bosni i Hercegovini ne postoji smrtna kazna.


486

3.3. Zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja

Na pitanje da li je u našoj zemlji, radi dobivanja priznanja,

dozvoljena upotreba sile nad osumnjičenim za teško krivično djelo potvrdno je odgovorilo 12,8 procenata građana. Njih 32,9 procenata vjeruje da je upotreba sile u ove svrhe dozvoljena, ali ne tolika da ugrožava zdravlje osumnjičenog. Tu je i zabrinjavajućih 18,6 procenata onih koji ne znaju da li je ovakva upotreba sile dozvoljena ili ne i samo 35,7 procenata građana koji znaju da upotreba sile radi dobijanja priznanja nije dozvoljena. Primjera radi, 2005. godine u Srbiji i Crnoj Gori 62 procenata građana je izrazilo uvjerenje da ovakva upotreba sile nije dozvoljena.

Grafikon 7 3.4. Pravo na slobodu i bezbjednost ličnosti i postupanje sa

licima lišenim slobode

Više od polovine građana (54 procenata, već u prvom odgovoru) navelo je pravo na odbranu i advokata kao pravo koje

18,6

35,7

32,9

12,8

0% 10% 20% 30% 40%

dada, ali ne tolika da ugrožava

njegovo zdravljene

ne znam

Da li je, u našoj zemlji, radi dobijanja priznanja dozvoljena upotreba sile nad osumnjičenim za

teško krivično djelo?


487

ima osoba lišena slobode, ali je izuzetno visok procenat (36,1 %) onih koji nisu ponudili nikakav odgovor na ovo pitanje.

Grafikon 8

3.5. Zabrana ropstva i prinudnog rada

Nešto manje od polovine populacije u Bosni i Hercegovini (48,6 %) smatra da je problem trgovine ljudima u značajnoj mjeri prisutan u našoj zemlji.

9,7

5,3

36,4

48,6

0% 10% 20% 30% 40% 50%

prilično - mnogo

i da i ne

ne - malo

ne znam

U kojoj mjeri u BiH postoji trgovina ljudima?

Grafikon 9

2,5 0,6 1,8

54,0 5,0

36,1

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%

ne znakrov nad glavom

na odbranu, advokatada ćuti

pravo na jedan telefonski pozivnikakva prava

Koja prava ima osoba lišena slobode? (prvi odgovor)


488

Također, 73,5 posto građana je uvjereno da se nadležne institucije u izuzetno maloj mejri bave ovim problemom.

3.6. Pravo na pravično suđenje

Građani, uglavnom, (ukupno 61,6 procenata; bez izuzetaka 19,8 procenata, sa izuzecima u slučajevima koje zakon predviđa 41,8 procenata) vjeruju da se u Bosni i Hercegovini primjenjuje pravo na javnost sudskog postupka.

19,3

19,2

41,8

19,8

0% 10% 20% 30% 40% 50%

dada, sa izuzecima u zakonski predviđenim

slučajevima

ne

ne znam

Da li se u BiH primjenjuje pravo na javnost sudskog postupka?

Grafikon 10

Također, većina građana (70,3 %) vjeruje da se u Bosni i Hercegovini primjenjuje pravilo da je svako nevin dok se ne dokaže da je kriv.

Iako se može reći da građani imaju izraženu svijest o postojanju i primjeni pojedinih pravnih instituta koji čine pravo na pravično suđenje, ono što zabrinjava, mada je očekivano, jeste nepovjerenje u sudije. Čak 47,3 posto građana smatra da sudije, uglavnom, loše obavljaju svoj posao i da zavise od političara, dok 34,9 posto smatra da se sudije trude da u postojećim uslovima ostanu pošteni. Tek 9,2 procenata ispitanih smatra da sudije, uglavnom, dobro obavljaju svoj posao i da su nezavisni.


489

Grafikon 11

3.7. Pravo na zaštitu privatnog života, porodice, stana i prepiske

U oblasti prava na zaštitu privatnog života, porodice, stana

i prepiske, građani, uglavnom, vjeruju da policija može izvršiti pretres privatnog stana ako postoji sudski nalog (70,2 %), a u manjim procentima ako postoji nalog ministarstva unutrašnjih poslova ili SIPA-e. Postoji i uvjerenje 15,3 procenata građana da se pretres može izvršiti uvijek kada je ugrožena bezbjednost, ali i 8,6 procenata onih koji vjeruju da se to može učiniti uvijek kada se ocijeni da postoji potreba.1016

1016 Ovdje je potrebno napomenuti da su se svi ispitani građani očitovali po svim ponuđenim opcijama.

8,6

9,2

34,9

47,3

0% 10% 20% 30% 40% 50%

sudije su uglavnom loše i zaviseod političara

sudije se trude da u postojećimuslovima ostanu pošteni

sudije su uglavnom dobri inezavisni

ne znam

Šta mislite o sudijama koje danas sude na teritoriji BiH?


490

U kojim slučajevima policija može da izvrši pretres privatnog stana?

29,8

75,3

84,7

91,4

91,7

70,2

24,7

15,3

8,6

8,3

0% 20% 40% 60% 80% 100%

ako postoji sudski nalog

ako postoji nalog MUP-a

uvijek kada je ugrožena bezbjednost

uvijek kada ocijeni da je to potrebno

ako postoji nalog SIPE

nije spomenuto spomenuto

Grafikon 12

Prema mišljenju 52,8 procenata građana, otvaranje pisama i prisluškivanje telefona je dozvoljeno pod različitim okolnostima, dok 30,1 procenata smatra da ovakva praksa nije dozvoljena ni pod kojim uvjetima.

3.8. Pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti

Izuzetno velika većina građana (91,5 %) smatra da u Bosni i Hercegovini postoji sloboda ispovjedanja i ispoljavanja vjerskih ubjeđenja, pri čemu 60,9 procenata smatra da ova sloboda postoji u pravoj mjeri, a 30,6 procenata smatra da postoji u pretjeranoj mjeri. Nasuprot njima, tu je i 8 procenata onih koji vjeruju da ova sloboda ne postoji.


491

Grafikon 13

3.9. Sloboda izražavanja

U izvještaju iz 2005. godine u Srbiji i Crnoj Gori, u segmentu koji se odnosi na slobodu izražavanja, uočena je kontradiktornost u stavovima građana koja se ogledala u činjenici da je njih 72 posto izrazilo uvjerenje da u zemlji postoji sloboda širenja informacija i mišljenja, a istovremeno su u velikom procentu (66 %) bili mišljenja da postoji, bilo zvanična, bilo nezvanična cenzura štampe. Ista kontradiktornost uočena je i u stavovima građana BiH u oblasti slobode izražavanja. Tako 73,2 posto građana smatra da u Bosni i Hercegovini postoji sloboda širenja informacija i mišljenja, pri čemu 42,2 posto vjeruje da postoji potpuna sloboda, a 31 procenata smatra da sankcionisanje postoji samo za narušavanje nečijeg ugleda.

0,5

8,0

30,6

60,9

0% 20% 40% 60% 80%

postoji u pravoj mjeri

postoji u pretjeranoj mjeri

ne postoji

ne znam

Sloboda ispovijedanja i ispoljavanja vjerskih ubjeđenja kod nas?


492

11,8

15,0

31,0

42,2

0% 10% 20% 30% 40% 50%

postoji potpuna slobodasankcionisanje postoji samo za

narušavanje nečijeg ugledane postoji

ne znam

Da li u BiH postoji sloboda širenja informacija i mišljenja?

Grafikon 14

Istovremeno, većina građana, 68,3 procenata, vjeruje da u

našoj zemlji postoji cenzura štampe, pri čemu 19,3 procenata vjeruje u zvanično postojanje cenzure, a 49 procenata u nezvanično cenzurisanje štampe. Tu je i značajan procenat onih, 22,9 posto, koji ne znaju da li u Bosni i Hercegovini postoji cenzura štampe.

22,9

8,7

49,0

19,3

0% 10% 20% 30% 40% 50%

da, zvanično

da, nezvanično

ne

ne znam

Da li postoji cenzura štampe?

Grafikon 15

Nezavisni mediji su oni koji objavljuju različita mišljenja

smatra 27,8 procenata naših građana, a iza njih je 26,4 procenata građana koji doživljavaju kao nezavisne one medije koji nisu osnovali država ili državne ustanove, te 24,2 posto onih koji vjeruju da su mediji u privatnom vlasništvu, zapravo, nezavisni mediji.


493

Većina građana smatra da nezavisni mediji u Bosni i Hercegovini ne dominiraju medijskim prostorom, odnosno 36,7 procenata smatra da su nezavisni mediji u manjini, a 34,9 procenata vjeruje da ih ima jednako koliko i onih koji nisu nezavisni. Da su nezavisni mediji u većini misli 20,6 procenata građana BiH.

U Bosni i Hercegovini ima više građana koji imaju neku vrstu negativne percepcije organizacija koje ukazuju na kršenja ljudskih prava (29,5 procenata smatra da su to besmislene organizacije, a 19,5 procenata je uvjereno da se radi o plaćeničkim organizacijama), u odnosu na 41,9 posto građana koji smatraju da se radi o korisnim organizacijama.

9,1

19,5

29,5

41,9

0% 10% 20% 30% 40% 50%

korisneorganizacije

besmisleneorganizacije

plaćeničkeorganizacije

ne znam

Šta mislite o organizacijama koje ukazuju na kršenja ljudskih prava?

Grafikon 16

3.10. Pravo na slobodu mirnog okupljanja

Da su okupljanja na javnom mjestu zakonita samo uz prijavu policiji zna 41 procenata građana, dok 37,1 procenata smatra da se okupljanja mogu organizovati samo uz dozvolu policije. S druge strane, značajan procenat građana (48,6 %) ne zna šta mogu biti razlozi za uskraćivanje prava na mirno okupljanje, što se može smatrati izuzetno problematičnim, budući da u takvoj situaciji i najbanalnija objašnjenja mogu spriječiti građane u ostvarivanju prava na mirno okupljanje. Oni građani koji su imali odgovor na ovo pitanje najčešće smatraju da su


494

neredi (26,8 %) i ometanje javnog reda i mira (13,8 %) razlozi za uskraćivanje prava na mirno okupljanje.

8,4

13,6

37,1

41,0

0% 10% 20% 30% 40% 50%

zakonita samo uz prijavu policijizakonita samo uz dozvolu

policijedozvoljena bez potrebe

prijavljivanja ili traženja dozvolne znam

Okupljanja na javnom mjestu su:

Grafikon 17

3.11. Sloboda udruživanja

Tek 25,3 posto građana vjeruje da zakoni ne predviđaju članstvo u nekoj vladajućoj stranci za izbor na bilo koju javnu funkciju. No zato, 45,1 procenata građana smatra da zakon predviđa članstvo u nekoj od vladajućih stranaka kao uslov za izbor funkcionera i službenika u državnim organima, uz 32,2 procenata onih koji vjeruju da je tako nešto predviđeno i prilikom izbora direktora državnih preduzeća. Određen procenat građana, njih 20,5 posto, ne zna kada se, po zakonu, traži članstvo u nekoj vladajućoj stranci.


495

Kada se, po zakonu, traži članstvo u nekoj vladajućoj stranci?

74,7

54,9

67,8

91,2

79,5

25,3

45,1

32,2

8,8

20,5

0% 20% 40% 60% 80% 100%

ni u kom slučaju

prilikom izbora funkcionera,službenika u državnim organima

prilikom izbora direktora preduzeća(državnim - mješovitim)

prilikom izbora sudija

ne znam


Grafikon 18 Većina građana, njih 83,7 procenata, doživljava djelovanje

sindikata krajnje negativno: 47 procenata smatra da su sindikati loše organizovani i slabo zastupaju interese radnika; 22,5 procenata vidi sindikate kao paravan za manipulacije direktora i političara; a za 14,2 procenata građana sindikati postoje samo na papiru. Ipak, mora se napomenuti da je tu i 16,2 posto građana koji smatraju da su sindikati dobro organizovani i da zastupaju interese radnika.

3.12. Prava pripadnika manjina

Da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo da objavljuju knjige i pohađaju škole na maternjem jeziku smatra 73,6 procenata ispitanika, pri čemu 49,8 procenata vidi to pravo bez ikakvih ograničenja, dok za 23,8 posto građana ostvarenje ovog prava zahtijeva odobrenje nadležnog državnog organa. I lični stav građana u pogledu ostvarenja ovog prava nacionalnih manjina je pozitivan, pa tako 59,4 procenata smatra da se pravo na objavljivanje knjiga i pohađanje škole na maternjem jeziku


496

treba omogućiti bez ograničenja, a 29,5 procenata jeste za omogućavanje ovog prava, ali uz određena ograničenja.

11,1

29,5

59,4

0% 20% 40% 60%

treba im omogućiti bez ograničenja

treba im omogućiti uz određenaograničenja

ne znam

Kakav je vaš lični stav u pogledu prava na objavljivanje knjiga i pohađanja škole manjina

na materinjem jeziku?

Grafikon 19

Građani BiH ne mogu se pohvaliti visokim stepenom

tolerancije. Veliki procenat građana (40,8 %) bi imao nešto protiv da pripadnici nacija, poput Albanaca i Roma budu državljani BiH, njih 42,4 posto ih ne bi željeli kao susjede, 36 procenata bi imali nešto protiv da pripadnici ovih nacija budu na poziciji njihovog šefa, a za 42,2 procenata ispitanika bi predstavljala problem činjenica da neko iz njihove porodice želi sklopiti brak sa pripadnikom/pripadnicom pomenutih nacija.


497

Da li biste imali nesto protiv da pripadnici sljedećih nacija (Albanci, Romi…) budu…?

40,8

42,4

36,2

42,2

59,2

57,6

63,8

57,8

0% 20% 40% 60% 80% 100%

državljani BiH

vaš šef

da ne

Grafikon 20

3.13. Politička prava

Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini poštuju politička prava, 51,6 procenata građana je odgovorilo negativno, dok 47,6 procenata smatra da se ova prava poštuju. U najvećem procentu (42,2 %) građani smatraju da višepartijski sistem, sličan kao u zemljama Zapada, u Bosni i Hercegovini postoji samo formalno, uz 7,4 posto onih koji smatraju da takav sistem u našoj zemlji ne postoji, te uz zabrinjavajuće visok procenat (9,7 %) onih koji ne znaju da li Bosna i Hercegovina ima višepartijski sistem.


498

9,7

7,4

42,2

40,6

0% 10% 20% 30% 40% 50%

da

samoformalno

ne

ne znam

U BiH postoji višepartijski sistem isti kao i u zemljama Zapada?

Grafikon 21

I pored prilično negativne percepcije poštivanja političkih

prava i postojanja višepartijskog sistema, većina građana (86,6 %) je uvjerena da imaju pravo da biraju svoje predstavnike u organima vlasti. Međutim, na pitanje da li izabrani zastupaju interese koje su propagirali u predizbornim kampanjama, 62,7 procenata građana je odgovorilo negativno (38,4 procenata - uglavnom ne i 24,3 procenta - uopće ne, čak i kada date okolnosti nisu prepreka).


499

Grafikon 22 Ovi pokazatelji, vjerovatno, kriju i jedan dio odgovora na

pitanje o tome šta je zapravo uzrok izražene političke apatije u Bosni i Hercegovini. Naprosto se čini da situacija i ne može biti drugačija u društvu u kojem građani znaju da imaju mogućnost da biraju svoje političke predstavnike, ali su, u isto vrijeme, svjesni da se njihovi izabrani politički zastupnici neće zalagati za ispunjenje predizbornih obećanja.

3.14. Posebna zaštita porodice i djeteta

U Bosni i Hercegovini je veoma izražena svijest o pravima na posebnu zaštitu porodice i djeteta. Pa tako čak 92,4 procenta građana znaju da je nasilje nad ženama i djecom u Bosni i Hercegovini zakonom kažnjivo. Također, 92 procenata građana vjeruje da su u Bosni i Hercegovini prisutni slučajevi nasilja nad ženama i djecom. Tek 6,3 procenata građana smatra da ovakvih pojava ima, ali na zanemarljivom nivou.

2,0

24,3

38,4

25,7

7,6

2,0

0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40%

da, u potpunostiuglavnom da, ukoliko je moguće u

datim okolnostimai da i ne

uglavnom neuopšte ne, čak i kad date okolnosti

nisu preprekane znam

Da li izabrani zastupaju interese koje su propagirali u predizbornim kampanjama?


500

1,3

0,5

6,3

92,0

0% 20% 40% 60% 80% 100%

da

da, alizanemarljivo

nema

ne znam

Da li u BiH ima pojava nasilja nad ženama i djecom?

Grafikon 23

Čak 86,3 procenata građana imaju negativnu percepciju načina na koji se država i njene institucije bave ovim problemom: 41 procenat vjeruje da se ne bave dovoljno, 31 procenat smatra da se bave, ali nefikasno, i 14,3 procenata građana smatra da se država i njene institucije uopće ne bave ovim problemom. Tek 10,9 procenata ispitanih smatra da se država i njene institucije bave ovim problemom.

Samo 18,2 procenata naših sugrađana smatra da ne postoje nikakve prepreke zaključivanju nacionalno mješovitih brakova u našoj sredini. Za razliku od njih, 22,3 procenta prepreke vidi u propagandi koja se uvukla u intimni život ljudi, a najveći procenat, njih 54,5, smatra da se prepreke zaključivanju mješovitih brakova nalaze u samim ljudima koji smatraju da miješanje različitih naroda nije dobro.


501

5,1

54,5

22,3

18,2

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%

ne postoje nikakve prepreke

u propagandi koja se uvukla u intimni život ljudi

u samim ljudima i njihovom shvatanju

ne znam

U čemu je najveća prepreka zaključivanju mješovitih brakova u našoj sredini, ako postoji?

Grafikon 24

3.15. Pravo na državljanstvo

Uz 17,6 procenata onih koji ne znaju ništa o uvjetima za stjecanje državljanstva Bosne i Hercegovine, najveći broj građana, 30,2 procenata, smatra da pomenuti uvjeti nisu jasni, te da u tom segmentu vlada haos. Tu je i 23 posto ispitanika koji smatraju da u je pogledu uvjeta za stjecanje državljanstva naše zemlje prisutno dosta diskriminacije. Na drugoj strani, 29,2 posto građana smatra da se radi o korektnim uvjetima.

Građani, uglavnom, (42,8 %) smatraju da je odnos države prema različitim grupama ljudi, koji imaju nereguliran status u pogledu državljanstva, popustljiv, uz 29,6 procenata onih koji smatraju da je taj odnos korektan. Tek 6,5 procenata ispitanih vjeruje da država ima čvrst, odnosno strog stav prema ovoj populaciji. Tu je i značajan procenat, 21,1 %, onih koji ne znaju kakav je odnos države prema azilantima i izbjeglicama.


502

21,1

6,5

29,6

42,8

0% 10% 20% 30% 40% 50%

popustljiv

korektan

strog - čvrst

ne znam

Odnos države prema (izbjeglicama, azilantima...) u pogledu državljanstva je...?

Grafikon 25

3.16. Sloboda kretanja

Može se primijetiti da je svijest o slobodi kretanja u našoj zemlji, sasvim sigurno, jedna od oblasti koja će zahtijevati pažnju i vladinog i nevladinog sektora pri planiranju svojih budućih aktivnosti. Da građani Bosne i Hercegovine mogu, bez ikakvih uvjeta, da se nastane gdje žele, vjeruje tek 49,5 posto ispitanika. Također, 27,2 procenata građana smatra da stanovnici Bosne i Hercegovine imaju ograničenja u slobodi kretanja, pri čemu njih 22,7 procenta, primjera radi, vjeruje da je potrebna dozvola nadležnog organa da bi se nastanili tamo gdje žele.


503

0,6

22,7

27,2

49,5

0% 10% 20% 30% 40% 50%

mogu bez ikakvih uvjeta da senastane gdje žele

imaju ograničenja u slobodikretanja

moraju da dobiju dozvolu odnadležnog organa

ne znam

Građani BiH ...?

Grafikon 26

Tek nešto više od polovine ispitanika, 51,4 procenat, uvjereno je da svaki građanin može slobodno napustiti državu, dok, s druge strane, 47,5 procenata građana vjeruje da je za tako nešto potrebna dozvola nadležnog organa.

Dok većina građana vjeruje da se državljani BiH ne mogu protjerati sa njenog teritorija, ipak je evidentiran i određeni procenat onih koji vjeruju da je i to moguće u određenim okolnostima, pa tako 16,2 posto građana smatra da se državljanin BiH može protjerati ukoliko je izvršio krivično djelo, odnosno ukoliko je nelojalan državljanin BiH, u što vjeruje 8,6 procenata ispitanih.


504

12,5

11,8

1,5

8,6

16,2

13,4

36,0

0% 10% 20% 30% 40%

stranca koji nezakonito boravi, državljanina BiHnikako

stranca, čak i ako zakonito boravi, državljaninaBiH nikako

stranca i državljanina BiH ako je izvršio krivičnodjelo

stranca i nelojalnog državljanina BiHstranca i nelojalne pripadnike nacionalnih

manjina

nikoga

ne znam

Koga naša država može danas da protjera sa svog teritorija?

Grafikon 27

3.17. Ekonomska i socijalna prava

U Bosni i Hercegovini većina građana zna da je zapošljavanje maloljetnika ispod 16 godina starosti kažnjivo, nasuprot nezanemarljivih 13 procenata koji smatraju da takva vrsta zapošljavanja nije kažnjiva.

Građani BiH smatraju da je radi zapošljavanja potrebno imati sljedeće dokumenate: radnu knjižicu (87,6 %), ljekarsko uvjerenje (75,8 %), svjedočanstvo kao potvrdu stečenog obrazovanja (71,7 %); dok 29,4 procenata smatra da je neophodan i rodni list.


505

Radi zapošljavanja potrebno je imati sljedeće dokumenate?

12,4

24,2

28,3

76,3

96,5

70,6

96,9

87,6

75,8

71,7

23,7

3,5

29,4

3,1

0,0 20,0 40,0 60,0 80,0 100,0

radna knjižica

ljekarsko uvjerenje

svjedočanstvo

potvrdu o stalnom boravku

potvrdu o nacionalnosti

rodni list

ne znam


Grafikon 28

4. Ostvarivanje ljudskih prava

Kada je istraživanje slično ovome, 2005. godine, sprovedeno u Srbiji i Crnoj Gori, 30 procenata građana je smatralo da ljudska prava u Srbiji i Crnoj Gori nisu ugrožena. Godine 2008., u Bosni i Hercegovini, tek 6,8 posto građana smatra da njihova ljudska prava nisu ugrožena. Uz 10,3 procenata građana koji ne znaju koje ljudsko pravo je najviše ugroženu u našoj zemlji, tu je i većina naših sugrađana, njih 82,9 procenata, koji smatraju da su najviše ugrožena ljudska prava: pravo na rad (41,4 %), pravo na život (21,3 %) i jednakost pred zakonom (20,2 %).


506

41,4

21,3

20,2

6,8

10,3

0% 10% 20% 30% 40% 50%

ne znam

ljudska prava nisu ugrožena

jednakost pred zakonom

pravo na život

pravo na rad

Koje ljudsko pravo smatrate najviše ugroženim u našoj zemlji?

Grafikon 29 Međutim, iako tek 6,8 procenata građana vjeruje da

ljudska prava u BiH nisu ugrožena, jedan značajan procenat, tačnije 18,2 posto građana smatra da u potpunosti uspijeva da ostvari sva svoja ljudska prava, što znači da je ocjena ostvarivanja ljudskih prava pozitivnija kada se posmatra iz lične perspektive, nego u načelu. Ovo je trend koji je evidentiran i u istraživanjima koja je sproveo Beogradski centar za ljudska prava. Ipak, većina koju čini 72,6 procenata građana smatra da uspijeva tek djelimično ostvariti svoja ljudska prava, uz 8,7 procenata onih koji smatraju da nisu u mogućnosti ostvariti svoja prava.

0,5

8,7

72,6

18,2

0% 20% 40% 60% 80%

da, u potpnosti

djelimično

ne

ne znam

Da li vi uspijevate da ostvarite vaša ljudska prava?


507

Grafikon 30 Izjašnjavajući se o pravima za koja smatraju da je njima

lično najviše osporeno, građani najčešće navode upravo pravo na rad (34,2 %), a zatim i pravo na život (8,6 %), pravo na socijalnu zaštitu (7,2 %), pravo na jednakost pred zakonom (5,3 %), pravo na slobodu (4,9 %) itd.

0,6 0,2 0,3

8,6 5,3

0,3 0,6 1,3

4,9 34,2

7,2 36,5

0% 10% 20% 30% 40%

Bez odgovora

pravo na socijalnu zaštitu

pravo na rad

pravo na slobodu izrazavanja

pravo na slobodu kretanja

pravo na besplatno školovanje

pravo na obrazovanje

pravo na jednakost pred zakonom

pravo na život

pravo na državljanstvo BiH

pravo na imovinu

pravo na sigurnost

Koje ljudsko pravo smatrate da vam je najviše osporeno?

Grafikon 31

Documents

III LJUDSKA PRAVA U PRAVNOJ SVIJESTI GRAĐ• Zeničko-dobojski kanton: Zenica, Kakanj, Vitez, Maglaj; ... Tip naselja Frekvence % Grad 607 55.1 Selo 494 44.9 Total 1101 100.0 Tabela